Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.2 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Mostar 0 817 3847228 3842693 2026-05-17T15:38:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Mostar | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Mostar | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 335 | image_style = border:1; | perrow = 1/3/1/2 | image1 = Stari Most viewed from North.jpg | image2 = Catholic Church of St. Peter and St. Paul 聖伯多祿與聖保祿天主堂 - panoramio.jpg | image3 = Koski Mehmed Pasha Mosque, Mostar 01.jpg | image4 = Neretva2.jpg | image5 = Mostar 3.jpg | image6 = Gymnasium Mostar 1898-1902 Gimnazija Mostar damaged B-War renovated 2009 United World College Foto Wolfgang Pehlemann DSCN6157.jpg | image7 = Mostar Municipal Library 1.JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = [[Stari most]], [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru]], [[Koski Mehmed-pašina džamija]], [[Neretva]] u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]], Panorama Mostara, Gimnazija u Mostaru (UWC) kod Španskog trga, Gradska vijećnica. | slika_zastava = Flag of Mostar.svg | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Mostar.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Mostar.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Mostar u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|20|58|N|17|48|45|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Mario Kordić | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] | površina_naselja = 18.21 | površina_grada = 1165.63 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 60195 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 105797 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 88 000 | pozivni_broj = (+387) 36 | matični_broj_naselja = 166090<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11410 | veb-sajt = {{URL|http://www.mostar.ba/}} | fusnote = | Denonim = Mostarac, Mostarka }} '''Mostar''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kulturno i privredno središte [[Hercegovina|Hercegovine]] te upravno sjedište [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog]] kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova (''mostarima'') na obalama [[Neretva|Neretve]]. Poznat je po [[Stari most|Starom mostu]], izgrađenom u 16. stoljeću, koji je srušen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 9. novembra 1993. da bi nakon rata, 2004, ponovo bio izgrađen. Stari most prvi je kulturni spomenik u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] uvršten na [[Svjetska baština|UNESCO-ov spisak zaštićenih spomenika kulture svijeta]].<ref>{{Cite web|url=http://unescobih.mcp.gov.ba/spomenici/default.aspx?id=14253|title=Mostar|website=unescobih.mcp.gov.ba|access-date=6. 10. 2024}}</ref> Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini, a prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu iz 1991]], imao je 75.865 stanovnika. Danas je broj stanovnika u naseljenom mjestu nešto manji i iznosi 60.195. U cijelom gradu, prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013]], ukupno živi 105.797 ljudi. Okolina urbane zone je po podacima iz 1991. gusto naseljena: [[Potoci (Mostar)|Potoci]] – 2.921 stanovnik, [[Vrapčići]] – 3.461 stanovnik i [[Rodoč]] – 4.499 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=11410|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=6. 10. 2024}}</ref> == Historija == [[Datoteka:Puente de Mostar.JPG|mini|desno|270px|[[Stari most]] jedna je od najvećih turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine.]] [[Datoteka:Mostar Stari 2.jpg|mini|desno|270px|Stari dio Mostara.]] === Prethistorijsko doba === Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u [[prethistorija|prethistorijskom]] vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta iz [[neolit]]a, [[bakarno doba|bakarnog]], [[bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Na području mostarske kotline i njenog zaleđa evidentirani su ostaci naselja u pećinama i na otvorenom, grobni nalazi, oružje, keramički materijal i drugi pokretni nalazi koji svjedoče o dugotrajnom kontinuitetu naseljenosti i o razvoju ranih oblika [[stočarstvo|stočarstva]], zemljoradnje i razmjene s okolnim područjima.<ref name="KonsMostarUrbani">{{cite web |title=Historijski urbani krajolik Mostara |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar%20hist%20urbani%20krajolik%20BOS.pdf |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=19. 3. 2026}}</ref><ref name="UNESCOMostar">{{cite web |title=Old Bridge Area of the Old City of Mostar |url=https://whc.unesco.org/en/list/946/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Uz [[stočarstvo]] i zemljoradnju, u [[željezno doba|željeznom dobu]] razvijaju se i trgovačke veze s okolnim središtima, što se vidi iz nalaza različitog porijekla i položaja Mostarske kotline na važnim prirodnim komunikacijama između jadranskog zaleđa i unutrašnjosti Balkana. Ovi rani slojevi naseljenosti čine najstariju osnovu kasnijeg razvoja Mostara i njegove šire okoline.<ref name="KonsMostarUrbani" /> === Rimsko doba === U doba ilirske samostalnosti ovo područje naseljavalo je ilirsko pleme [[Daorsi]]. Njihova teritorija obuhvatala je krajeve uz lijevu obalu [[Neretva|Neretve]], od Bijelog polja kod Mostara do [[Gabela|Gabele]] i [[Metković]]a na jugu. Plemenski centar Daorsa bio je na Gradini u [[Ošanjići]]ma ([[Daorson]]), jednom od najvažnijih predrimskih urbanih i političkih središta u [[Hercegovina|Hercegovini]].<ref name="KonsMostarUrbani" /> Nakon [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog osvajanja]] ovaj prostor pripao je rimskoj koloniji [[Narona|Naroni]] (današnji Vid kod Metkovića) i postao sastavni dio rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]]. U to doba nastaju i [[cesta|ceste]] u dolini Neretve, od kojih je jedna od najvažnijih povezivala [[Narona|Naronu]] s unutrašnjošću, uključujući pravce prema Sarajevskom polju. Time je prostor današnjeg Mostara bio uključen u šire administrativne, trgovačke i vojne tokove rimske države.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Iz perioda kasne antike treba spomenuti bazilike iz 4–6. stoljeća u [[Cim]]u<ref name="AndjelicCim">{{cite journal |last=Anđelić |first=Tomislav |title=Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara |journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arheologija |year=1977}}</ref> (danas dio Mostara), te sličnu u [[Žitomislići]]ma iz istog perioda.<ref name="AndjelicZitomislici">{{cite journal |last=Anđelić |first=Tomislav |title=Kasnoantička dvojna bazilika u Žitomislićima kod Mostara |journal=Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Arheologija |year=1977}}</ref> Kasnoantička bazilika u Cimu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i predstavlja jedan od najvažnijih dokaza ranokršćanskog života na području Mostara.<ref>{{cite web |title=Kasnoantička bazilika u Cimu, arheološko područje |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Mostar_Bazilika%20CimBH.pdf |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === Novo razdoblje nastaje padom [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] i doseljenjem [[Slaveni|Slavena]]. Tokom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je župi [[Večerike (Večerić)|Večerić]] u oblasti [[Hum]]a. Unatoč vrhovnoj vlasti [[Franci|Franaka]], ovi krajevi imali su određen stepen samostalnosti, posebno za vrijeme kneza [[Mihailo Višević|Mihaila Viševića]] (oko 910–950). Područjem su jedno vrijeme vladali [[Nemanjići]], zatim bosanski [[ban]]ovi, a tokom 14. i 15. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih, [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji je stolovao u [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]u pored Mostara, 1448. dobija titulu [[vojvoda|hercega]]; po toj se tituli kasnije ustalio i naziv ''Hercegovina''.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="MilosevicPekovic">{{cite journal |last1=Milošević |first1=Ante |last2=Peković |first2=Željko |title=Povijesne i arheološke potvrde za srednjovjekovni Mostar |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |volume=35 |year=2006}}</ref> Položaj mostarske kotline na prijelazu preko [[Neretva|Neretve]] i na spoju puteva koji su povezivali humsko zaleđe s jadranskim prostorom bio je presudan za nastanak kasnosrednjovjekovne komunikacijske tačke na mjestu budućeg grada. Iako se puni urbani razvoj Mostara veže ponajprije za osmansko razdoblje, historiografska i arheološka istraživanja potvrđuju da su na prostoru današnje stare gradske jezgre postojali važni kasnosrednjovjekovni fortifikacijski i prometni elementi koji su prethodili osmanskoj urbanoj transformaciji.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="Ratkovic">{{cite web |last=Ratković |first=Aleksandar |title=Srednjovjekovni Mostar i problematika njegovog istraživanja |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2021/11/Aleksandar-Ratkovi%C4%87-Srednjovjekovni-Mostar-i-problematika-njegovog-istra%C5%BEivanja.pdf |website=Centar za istraživanje i dokumentaciju Mostar |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Osnivanje grada Mostara vezano je za izgradnju dviju kula / utvrda sredinom 15. stoljeća, vjerovatno u doba [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana]]. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Halebija. Kula Herceguša sagrađena je neposredno uz Taru. Služila je u odbrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme hercega Stjepana, po kome je i dobila ime.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="StariMostKONS">{{cite web |title=Graditeljska cjelina – Stari most sa kulama u Mostaru |url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Mostar_Stari%20most_kompl_HR.doc |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=19. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Peković |first1=Željko |last2=Milošević |first2=Ante |last3=Kovačević |first3=Nela |title=Arheološka istraživanja na mostarskim utvrdama u 2002. godini |journal=Hercegovina |volume=8-9 |year=2002/2003}}</ref> Dvije kule i mostarski prijelaz preko Neretve imali su prije svega vojno-komunikacijsku funkciju. Upravo je nadzor nad prijelazom omogućio nastanak jezgra budućeg naselja, pri čemu se u historiografiji naglašava da je most bio primarni organizacijski element oko kojeg se razvijala kasnosrednjovjekovna i rana osmanska cjelina. Time se objašnjava i sama geneza toponima ''Mostar'', koji je vezan za čuvare mosta – ''mostare''.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="Ratkovic" /><ref name="StariMostKONS" /> Prvi pisani spomen Mostara također je vezan za ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. aprila 1452. opisuje kako se [[Vladislav Hercegović]] pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "''ha preso quello di (...) Blagay et do castelli al ponte de Neretva''" (''uzeo je (...) Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi''). Već 1444. indirektno se spominje most na lokaciji današnjeg Mostara, i to u povelji aragonsko-napuljskog kralja [[Alfons V, kralj Aragonije|Alfonsa Velikodušnog]].<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="StariMostKONS" /> Ovi spomeni pokazuju da mjesto današnjeg Mostara nije nastalo iznenada kao potpuno novo osmansko naselje, nego da se razvijalo na starijoj komunikacijskoj i fortifikacijskoj osnovi kasnog srednjeg vijeka. Zbog toga se u savremenoj historiografiji Mostar sve češće tumači kao grad čiji su najraniji urbani impulsi započeli još prije osmanskog osvajanja, iako je tek u osmanskom periodu dosegao punu urbanističku i administrativnu afirmaciju.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="Ratkovic" /> Ime Mostar prvi se put pojavljuje u osmanskom popisu stanovništva iz 1468–1469, a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] 1474, što ga svrstava u relativno starija naselja Hercegovine. Od njega su stariji [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] (1297.) i [[Gacko]] (1176). Mostar se na prijelazu iz srednjeg vijeka u osmansko doba razvija kao značajno lokalno komunikacijsko i trgovačko središte Hercegovine, zahvaljujući povoljnom položaju na prijelazu preko Neretve i vezama sa zaleđem i jadranskim prostorom.<ref name="MilosevicPekovic" /><ref name="RazvojMostara17">{{cite journal |last=Taslidža |first=Faruk |title=Razvoj grada Mostara u prvim decenijama XVII stoljeća |journal=Slovo o Mostaru |year=2022}}</ref> [[Datoteka:Hadži Kurtova džamija (Tabačnica), Mostar.jpg|lijevo|mini|267x267piksel|Hadži Kurtova džamija (Tabačnica) pored [[Stari most|Starog mosta]].]] === Osmansko doba === [[Datoteka:Mehmed_Koski_pašina_džamija,_Mostar.jpg|mini|desno|270px|[[Koski Mehmed-pašina džamija]]]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su osvojile Mostar vjerovatno 1468. godine.<ref name="Mujezinovic">{{cite book |last=Mujezinović |first=Mehmed |title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine - knjiga III |publisher=Veselin Masleša |year=1982 |location=Sarajevo |page=144}}</ref> U Mostaru je tada boravilo približno 35 osmanskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali [[kmet]]ovi. Isprva manje pogranično naselje, Mostar je zahvaljujući saobraćajnoj važnosti prijelaza preko [[Neretva|Neretve]] početkom 16. stoljeća postao sjedištem [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]]. Upravo u tom razdoblju započinje njegov brži urbani uspon i pretvaranje u vodeće administrativno i trgovačko središte Hercegovine.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="RazvojMostara17" /> Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim; odluci je doprinio administrativni i saobraćajni razvoj grada. [[Stari most]] podignut je po nalogu sultana [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana I]], a njegov graditelj bio je mimar Hajrudin, učenik [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]]. Most je ubrzo postao središnji simbol grada i vrhunsko ostvarenje osmanske mostogradnje 16. stoljeća.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="StariMostKONS" /><ref name="UNESCORecon">{{cite web |title=Creating reconciliation: Mostar Bridge |url=https://whc.unesco.org/en/story-mostar-bridge/ |website=UNESCO World Heritage Centre |access-date=19. 3. 2026}}</ref> U 16. i 17. stoljeću bilježi se intenzivno širenje [[grad]]a. Krajem ovog razdoblja Mostar je imao više hiljada stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmansko naselje, s karakterističnim stambenim četvrtima ([[mahala]]ma) i trgovačkom četvrti ([[čaršija|čaršijom]]). U tom periodu podignut je veći broj džamija, [[hamam]]a, [[medresa]], hanova, mostova, kuća i drugih javnih objekata, što je Mostaru dalo prepoznatljiv osmansko-mediteranski urbanistički izgled. Među najpoznatijim spomenicima tog doba bili su [[Karađoz-begova džamija]], [[Koski Mehmed-pašina džamija]], [[Kriva ćuprija]] i brojne stambene cjeline stare mostarske jezgre.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /><ref name="RazvojMostara17" /><ref name="PuljicMahale">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Mahale grada Mostara; Topografija, vrijeme nastanka i urbanističke odlike |journal=Prostor |volume=19 |issue=1(41) |year=2011 |pages=158–171}}</ref> Urbanistički razvoj mahala i čaršije pokazuje da je Mostar u osmanskom razdoblju rastao planski u skladu s topografijom terena i funkcijama pojedinih gradskih cjelina. Mahale su činile samostalne stambene predjele, dok je čaršija okupljala trgovačke, zanatske i upravne sadržaje, pa je već tada bio oblikovan osnovni prostorni obrazac koji će u mnogo čemu opstati i u kasnijim stoljećima.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="PuljicMahale" /> Tokom 18. stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika, što je bilo povezano sa širim političkim i ekonomskim promjenama u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], ali je Mostar i dalje zadržao položaj regionalnog središta [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova čaršija i dalje je bila važna tačka zanatskog i trgovačkog života donje Neretve i hercegovačkog zaleđa.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački [[pašaluk]], sa sjedištem u Mostaru, na čelu s [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-pašom Rizvanbegovićem]], koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja, poput [[Austrijsko carstvo|Austrije]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Rusko Carstvo|Rusije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]]. Saobraćajnom značaju doprinijela je izgradnja ceste Mostar – [[Metković]] 1862. Ovim promjenama Mostar je dodatno učvrstio položaj glavnog političkog i upravnog središta Hercegovine u poznom osmanskom razdoblju.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref>{{cite journal |title=Zemlja i ljudi u općim izvještajima britanskih konzularnih predstavnika u Bosni i Hercegovini od 1857. do 1878. |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH |year=2008}}</ref> [[Datoteka:Neretva2.jpg|mini|desno|270px|Neretva u blizini [[Lučki most|Lučkog mosta]]]] [[Datoteka:Stari most Kuca.jpg|mini|desno|270px|Kućica Čardak na zapadnom ulazu na [[Stari most]]]] === Austro-ugarsko doba === Baš kao i doba [[Osmansko Carstvo|osmanske vladavine]], i doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ostavilo je veliki trag na Mostar. U ovom periodu izgrađeno je dosta zgrada [[Evropa|evropskog]] stila, pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na srednjoevropski [[grad]]. Građevine orijentalnog stila sve su se više počele miješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo karakterističan spoj osmanskog i srednjoevropskog urbanog naslijeđa.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /> Velik broj građevina u doba Austro-Ugarske izgrađen je na Glavnoj ulici u Mostaru (današnji dio Ul. maršala Tita). Jedna od najljepših građevina ovog stila jest zgrada [[Gimnazija Mostar|Gimnazije]], koja podsjeća na [[Sarajevo|sarajevsku]] [[Sarajevska vijećnica|Vijećnicu]]. U austrougarskom periodu Mostar prolazi kroz izrazitu upravnu, komunalnu i infrastrukturnu modernizaciju: uvode se savremeniji katastar i gradska uprava, uređuju ulice, razvija vodovod, širi cestovna mreža i podižu reprezentativne javne zgrade. Tada se snažno oblikuje i nova gradska osovina uz Glavnu ulicu, koja postaje okosnica modernog Mostara.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref>{{cite journal |last=Kurt |first=Ahmet |title=Katastarsko snimanje Mostara 1881. |journal=Hercegovina |year=2020}}</ref><ref>{{cite journal |last=Puljić |first=Vesna |title=Arhitekti i graditelji u Mostaru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1878–1918) |url=https://archive.org/details/arhitekti_i_graditelji_u_mostaru_za_vrijeme_austro-ugarske-puljic-prlic-rakic |journal=Prostor |year=2017}}</ref> Odmah po uspostavi austrougarske uprave započela je intenzivna urbanizacija grada, pri čemu nova vlast nije potpuno prekinula sa zatečenom osmanskom prostornom logikom, nego ju je u znatnoj mjeri prilagođavala novim administrativnim, saobraćajnim i građevinskim zahtjevima. U tom procesu važnu ulogu imali su građevinski propisi, posebno Građevni red za grad Mostar iz 1886, te rad gradskih i kotarskih tehničkih službi, koje su vodile regulacione zahvate, nivelacije ulica, parcelacije i projektovanje novih javnih prostora.<ref name="PuljicUrbanModels">{{cite journal |last=Puljić |first=Borislav |title=Urbanization Models of Mostar in the Period of Austro-Hungarian Rule |journal=Prostor |volume=29 |issue=1(61) |year=2021 |pages=2–13}}</ref><ref name="PuljicGraditelji">{{cite journal |last1=Puljić |first1=Borislav |last2=Šetka Prlić |first2=Mirela |last3=Rakić |first3=Marija |title=Arhitekti i graditelji u Mostaru za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije (1878.-1918.) |journal=Prostor |volume=25 |issue=2(54) |year=2017}}</ref> Austrougarski urbanizam u Mostaru razvijao se u nekoliko paralelnih modela. S jedne strane, preoblikovana je postojeća osmanska struktura u starom dijelu grada, a s druge su strane formirani novi blokovi, ulice, trgovi i javne građevine u zapadnijim i južnijim dijelovima grada. Posebno su važni regulacioni zahvati u zoni [[Rondo (Mostar)|Ronda]], širenje Franje Josipa ulice i nastavak izgradnje duž Glavne ulice, čime je Mostar dobio prepoznatljivu kombinaciju stare jezgre i novijih srednjoevropskih urbanih poteza.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="PuljicUrbanModels" /> Katastarsko snimanje Mostara 1881. bilo je jedan od ključnih koraka u administrativnoj i prostornoj preobrazbi grada. Ti planovi i evidencije nisu bili važni samo za oporezivanje i zemljišne knjige, nego i kao vrijedan izvor za proučavanje historijske topografije, starih toponima, vlasničkih odnosa i razvoja gradskih četvrti neposredno nakon uspostave austrougarske vlasti.<ref name="KurtKatastar">{{cite journal |last=Kurt |first=Ahmet |title=Katastarsko snimanje Mostara 1881. |journal=Hercegovina |volume=19 |year=2020}}</ref> Razvoj Mostara u ovom razdoblju bio je vezan i za porast stanovništva, izgradnju novih stambenih i upravnih objekata, kao i za pojavu stručnog tehničkog kadra – arhitekata, graditelja i geometara – koji su promijenili izgled grada. Njihov rad vidljiv je u regulaciji javnih prostora, projektovanju škola, vojnih, upravnih i stambenih zgrada, kao i u uvođenju historicističkih, neomaurskih i drugih stilskih obrazaca karakterističnih za Bosnu i Hercegovinu pod austrougarskom upravom.<ref name="PuljicGraditelji" /><ref name="Zadro">{{cite web |last=Zadro |first=Sanja |title=Mostarska arhitektura od 1850. do drugoga svjetskog rata |url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9434/1/Zadro%2C%20Sanja.pdf |website=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Najpoznatiji gradonačelnik Mostara svih vremena [[Mujaga Komadina]] dio je mostarske [[historija|historije]] austrougarskog perioda. U njegovo vrijeme provedeni su brojni komunalni i infrastrukturni zahvati, zbog čega se njegovo ime trajno vezuje za modernizaciju grada na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Mostar tada prerasta u moderan regionalni centar sa sve izraženijim administrativnim, trgovačkim i kulturnim funkcijama.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Upravo je u austrougarskom periodu konačno učvršćen Mostarov karakter grada dvostrukog urbanog naslijeđa: osmansko naslijeđena struktura mahala i čaršije nije nestala, nego je dopunjena novim pravolinijskim ulicama, reprezentativnim fasadama, vilama, administrativnim zgradama i javnim ustanovama. Taj slojeviti urbani sklop ostao je jedno od temeljnih obilježja Mostara i u kasnijim epohama.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="PuljicUrbanModels" /><ref name="Zadro" /> === 20. vijek === Najznačajnije promjene u Mostaru desile su se baš u ovom periodu. Mostar je tada bio u sastavu Kraljevine SHS / [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] te socijalističke Jugoslavije ([[DFJ]], [[FNRJ]], [[SFRJ]]). Mostar je također u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dao dosta narodnih heroja. Nakon 1945. grad se ubrzano širio, industrijalizirao i učvrstio kao privredno, upravno i kulturno središte Hercegovine. Posebno su važnu ulogu u poslijeratnom razvoju imali industrijski pogoni, saobraćaj, obrazovne ustanove i jačanje Mostara kao regionalnog centra južne Hercegovine.<ref name="KonsMostarUrbani" /> Do 1991. Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera i civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugoslaviji.<ref name="KonsMostarUrbani" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Mostar je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] bio jedno od glavnih političkih, humanitarnih i vojnih žarišta u Hercegovini. Već 1992. grad je zahvaćen ratnim operacijama povezanim s raspadom Jugoslavije i širenjem rata na Hercegovinu, a njegov položaj na komunikaciji dolinom [[Neretva|Neretve]] dao mu je izuzetan strateški značaj.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref>{{cite web |title=Mostar |url=https://www.britannica.com/place/Mostar |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=19. 3. 2026}}</ref> U prvoj fazi rata Mostar je bio izložen napadima i razaranjima u sukobima između snaga [[JNA]] i njima pridruženih formacija s jedne, te lokalnih odbrambenih snaga s druge strane. Već tada je oštećen znatan dio urbanog tkiva, uključujući stambene objekte, infrastrukturu i pojedine spomenike kulture. Historijska jezgra grada, iako ne potpuno uništena, ušla je u ratni period s ozbiljnim oštećenjima i stalnom prijetnjom daljnjeg razaranja.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /> Tokom 1993. Mostar postaje središte sukoba između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO-a]], nakon raspada ranijeg bošnjačko-hrvatskog savezništva. U tom razdoblju grad se faktički dijeli na istočni i zapadni dio, pri čemu je istočni Mostar bio pod teškim opsadnim pritiskom, uz granatiranje, snajpersku vatru, prekide u snabdijevanju i velike humanitarne teškoće za civilno stanovništvo.<ref name="ICTY2013">{{cite web |title=Sažetak prvostepene presude u predmetu Prlić i drugi |url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/bcs/130529_summary_bcs.pdf |website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |date=29. 5. 2013 |access-date=19. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTY2017">{{cite web |title=Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi |url=https://www.unictri.irmct.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-summary-bcs.pdf |website=Mehanizam za međunarodne krivične sudove |date=29. 11. 2017 |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Rat je imao teške demografske i društvene posljedice. Stanovništvo je bilo izloženo ubistvima, ranjavanjima, zatvaranjima, prisilnim premještanjima i protjerivanjima, a dotadašnja urbana cjelovitost grada bila je duboko narušena. Poslijeratni Mostar u velikoj je mjeri naslijedio ratom učvršćenu prostornu podjelu na istočni i zapadni dio grada, uz znatno smanjen broj [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i trajne promjene u etničkoj strukturi stanovništva.<ref name="ICTY2013" /><ref name="ICTY2017" /><ref>{{cite web |title=Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990-2000 |url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/9af9f699-4dc1-4d68-bd31-07287182db52/download |website=ANUBiH Baština |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Mostar je bio i jedan od najrazrušenijih gradova u Bosni i Hercegovini u posljednjem ratu, naročito Bulevar narodne revolucije i Ulica Alekse Šantića, a srušen je i simbol grada, [[Stari most]]. Dana 9. novembra 1993. most se urušio nakon višesatnog granatiranja, a njegovo rušenje postalo je jedan od najupečatljivijih simbola razaranja kulturnog naslijeđa u Evropi krajem 20. stoljeća. Razaranja nisu pogodila samo most, nego i velik dio stare gradske jezgre, brojne džamije, kuće, javne zgrade i infrastrukturu grada.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="UNESCORecon" /><ref name="ICTY2017" /> === Početak novog milenija === Najznačajnija dešavanja u ovom periodu jesu: # Obnova Starog mosta i vraćanje stare gradske jezgre na listu [[UNESCO]]-a.<ref name="UNESCOMostar" /><ref name="UNESCORecon" /> # Donošenje "Novog statuta Grada Mostara" čime je Mostar administrativno ujedinjen grad.<ref>{{cite web |title=Statut Grada Mostara |url=https://www.mostar.ba/storage/2022/02/Statut-Grada-Mostara.pdf |website=Grad Mostar |access-date=19. 3. 2026}}</ref> Obnova Starog mosta, završena 2004, imala je veliko simboličko značenje za Mostar i Bosnu i Hercegovinu, jer je most ponovo postao znak kontinuiteta grada, njegove višestoljetne urbanosti i mogućnosti obnove nakon ratnih razaranja. U poslijeratnom periodu Mostar je ostao jedno od najvažnijih političkih, kulturnih, obrazovnih i turističkih središta Hercegovine i Bosne i Hercegovine u cjelini.<ref name="KonsMostarUrbani" /><ref name="UNESCOMostar" /> == Administracija == [[Datoteka:Map of Mostar.jpg|mini|desno|270px|Karta Mostara]] Gradom Mostarom upravlja Gradska uprava s dva čelna čovjeka: gradonačelnikom i predsjednikom Gradskog vijeća. Mostar je "grad slučaj" s obzirom na to da je neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore o administrativnom uređenju grada doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH [[Paddy Ashdown]]. Ti dokumenti poznati su pod nazivom "Novi statut Grada Mostara", koji od 2004. definira Mostar kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su dotad postojale (Zapad, Sjever, Jugozapad, Stari grad, Jug i Jugoistok). Umjesto navedenih općina postoje tzv. gradska područja, koja predstavljaju izborne jedinice u Gradu Mostaru. == Geografija == [[Datoteka:Mostar Old Town Panorama 2007.jpg|mini|desno|270px|Stari grad – panorama]] [[Datoteka:Stari Most Panorama.jpg|mini|desno|270px|Stari most]] [[Datoteka:AroundStariMost.jpg|mini|desno|270px|Restorani u blizini Starog mosta]] [[Datoteka:Kujundžiluk.jpg|mini|desno|270px|Ulica Kujundžiluk u Starom gradu]] [[Datoteka:Vučjakovića džamija.jpg|mini|desno|250px|[[Vučjakovića džamija]] (Šehitluci)]] [[Datoteka:Panorama Mostara.jpg|mini|desno|270px|Panorama Mostara]] Mostar je na jugu Bosne i Hercegovine, tačnije, u centru Hercegovine. Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada protječe Neretva, pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na Neretvi". Najpoznatija brda oko mostarske kotline jesu Hum, Stolac, Fortica, Žrovnica, Planinica i Brkanovo brdo. Dvije najpoznatije planine u blizini Mostara jesu Velež i Prenj. Mostar je, kao i većina hercegovačkih gradova, veoma krševit.[[Datoteka:Mostar 3.jpg|mini|270px|Panorama Mostara|centar]] == Klima == Mostar ima izmijenjenu [[sredozemna klima|sredozemnu klimu]] s blažim, ali hladnim zimama (sa malo ili nimalo snijega) te veoma vrućim ljetima, kada temperature u hladu znaju iznositi i preko 40 [[Celzijev stepen|°C]]. Najviša ikad zabilježena temperatura u Mostaru izmjerena je 31. jula 1901, a iznosila je 46,2&nbsp;°C.<ref>https://www.jabuka.tv/prije-tocno-121-godinu-u-mostaru-izmjerena-rekordna-temperatura/</ref> Zbog toga je Mostar bio jedan od najtoplijih gradova u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Najveći dio padavina bilježi se u hladnijem dijelu godine, dok su ljeta sušnija. Godišnje se prosječno bilježi 2.290 sunčanih sati, najviše u BiH. Značajniji snijeg je rijetka pojava, iako rekordni snježni pokrivač iznosi 86&nbsp;cm (zabilježen u februraru 2012). Blaga klima čini Mostar pogodnim za uzgajanje različitih vrsta voća i mediteranskog raslinja poput smokava, šipaka i maslina. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan= 8,4 | vt_feb = 10,8 | vt_mar = 14,6 | vt_apr = 19 | vt_maj = 24 | vt_jun = 27,6 | vt_jul = 31,1 | vt_aug = 30,8 | vt_sep = 26,9 | vt_okt = 21,0 | vt_nov = 14,5 | vt_dec= 9,7 <!-- Najniža prosječna temperatura --> | nt_jan = 1,9 | nt_feb = 3,2 | nt_mar = 5,4 | nt_apr = 8,4 | nt_maj = 12,5 | nt_jun = 15,8 | nt_jul = 18,6 | nt_aug = 18,4 | nt_sep = 15,3 | nt_okt = 11,2 | nt_nov = 6,7 | nt_dec = 3,3 <!-- Padavine --> | p_jan = 165 | p_feb = 151 | p_mar = 150 | p_apr = 127 | p_maj = 102 | p_jun = 78 | p_jul = 43 | p_aug = 74 | p_sep = 96 | p_okt = 151 | p_nov = 200 | p_dec = 179 <!-- Ostalo --> | izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00014.htm Svjetska meteorološka organizacija] }} == Privreda == Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Mostar je bio jedan od jačih privrednih središta bivše Jugoslavije (Aluminijski kombinat, "Soko", "Hepok" kasnije "Apro", Mostarska vinarija, Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, "Unis", rudnik mrkog uglja itd). Ratna razaranja uništila su privredu Mostara, pogotovo u njegovom istočnom dijelu. [[Turizam]] je jedna od najrazvijenijih grana privrede u Mostaru, naročito nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu UNESCO-a. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Mostara|Spisak naseljenih mjesta u gradu Mostaru}} Po popisu stanovništva iz 1991, općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prijeratna općina Mostar je, gotovo u cjelini, ušla u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: [[Kamena (Istočni Mostar)|Kamena]], [[Kokorina (Istočni Mostar)|Kokorina]] i [[Zijemlje (Istočni Mostar)|Zijemlje]]. Od ovog područja formirana je općina [[Istočni Mostar]]. === Nacionalni sastav stanovništva - grad Mostar === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Mostar | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11410 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 10. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 105797 | g2013_bosnjaci = 46752 | g2013_srbi = 4421 | g2013_hrvati = 51216 | g2013_bosanci = 75 | g2013_romi = 257 | g2013_muslimani = 159 | g2013_bosanciihercegovci = 271 | g2013_albanci = 294 | g2013_jugosloveni = 83 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 33 | g2013_turci = 6 | g2013_slovenci = 35 | g2013_pravoslavci = 13 | g2013_makedonci = 21 | g2013_nisu_izjasnili = 1312 | g2013_nepoznato = 186 | g1991_ukupno = 126628 | g1991_muslimani = 43856 | g1991_srbi = 23846 | g1991_hrvati = 43037 | g1991_jugosloveni = 12768 | g1981_ukupno = 110377 | g1981_muslimani = 34247 | g1981_srbi = 20271 | g1981_hrvati = 36927 | g1981_jugosloveni = 17143 | g1981_slovenci = 161 | g1981_crnogorci = 451 | g1981_albanci = 160 | g1981_madari = 49 | g1981_makedonci = 112 | g1981_romi = 102 | g1971_ukupno = 89580 | g1971_muslimani = 33645 | g1971_srbi = 19076 | g1971_hrvati = 32782 | g1971_jugosloveni = 2329 | g1971_slovenci = 234 | g1971_crnogorci = 439 | g1971_albanci = 125 | g1971_madari = 40 | g1971_makedonci = 138 | g1971_romi = 10 | g1961_ukupno = 72453 | g1961_muslimani = 10513 | g1961_srbi = 21220 | g1961_hrvati = 27265 | g1961_jugosloveni = 12181 | g1961_slovenci = 330 | g1961_crnogorci = 542 | g1961_albanci = 37 | g1961_madari = 44 | g1961_makedonci = 143 | g1961_romi = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Mostar === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Mostar | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 166090 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 60195 | g2013_bosnjaci = 25788 | g2013_srbi = 2109 | g2013_hrvati = 29475 | g2013_bosanci = 59 | g2013_romi = 128 | g2013_muslimani = 118 | g2013_bosanciihercegovci = 250 | g2013_albanci = 246 | g2013_jugosloveni = 75 | g2013_ukrajinci = 6 | g2013_crnogorci = 28 | g2013_turci = 5 | g2013_slovenci = 32 | g2013_pravoslavci = 9 | g2013_makedonci = 18 | g2013_nisu_izjasnili = 1143 | g2013_nepoznato = 146 | g1991_ukupno = 75865 | g1991_muslimani = 25929 | g1991_srbi = 14142 | g1991_hrvati = 21795 | g1991_jugosloveni = 11555 | g1981_ukupno = 63427 | g1981_muslimani = 18414 | g1981_srbi = 11353 | g1981_hrvati = 17621 | g1981_jugosloveni = 14732 | g1981_slovenci = 154 | g1981_crnogorci = 400 | g1981_albanci = 118 | g1981_madari = 37 | g1981_romi = 81 | g1981_makedonci = 102 | g1971_ukupno = 47802 | g1971_muslimani = 19244 | g1971_srbi = 10450 | g1971_hrvati = 14448 | g1971_jugosloveni = 2172 | g1971_slovenci = 218 | g1971_crnogorci = 413 | g1971_albanci = 114 | g1971_madari = 33 | g1971_romi = 1 | g1971_makedonci = 123 | g1961_ukupno = 35284 | g1961_muslimani = 2700 | g1961_srbi = 12559 | g1961_hrvati = 10528 | g1961_jugosloveni = 8423 | g1961_slovenci = 275 | g1961_crnogorci = 480 | g1961_albanci = 22 | g1961_madari = 37 | g1961_makedonci = 113 | g1961_romi = 1 }} == Kultura == {{Glavni|Kultura u Mostaru}} [[Datoteka:Gimnazija Mostar 2024.jpg|mini|220x220px|Gimnazija Mostar (UWC) u blizini Španskog trga.]] [[Datoteka:Sahat kula u Mostaru.jpg|lijevo|mini|220x220piksel|Sahat kula u Mostaru u blizini [[Karađoz-begova džamija|Karađoz-begove džamije]].]] Mostar je jedno od značajnih kulturnih i umjetničkih središta u Bosni i Hercegovini, koje je na osnovu svog bogatog kulturnog potencijala iznjedrilo neke od veoma značajnih slikara, pisaca i pjesnika, pa je i sâm grad poznat kao grad pjesnika. Arhitektura i prirodne ljepote u njegovoj neposrednoj okolini, te toplija mediteranska klima oblikovali su kulturnu scenu Mostara, a svake godine održava se Međunarodni festival komedije ''Mostarska liska''. U saradnji s Gradom Mostarom održava se i festival [[Evropska unija|Evropske unije]] pod nazivom [[Open City Mostar]]. Mostar je i značajno središte bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]], a jedan od najpoznatijih izvođača tokom druge polovine 20. vijeka bio je [[Himzo Polovina]]. Od novije generacije posebno su se istakli [[Mostar Sevdah Reunion]], koji izvode sevdalinke u modernijem aranžmanu.<ref name="KM">{{Cite web|url= https://kultura-mostar.ba/institucije-kulture/|title= ''Kultura Mostar: institucije kulture''|work= kultura-mostar.ba|access-date= 30. 8. 2022|archive-date= 30. 8. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220830155245/https://kultura-mostar.ba/institucije-kulture/|url-status= dead}}</ref> Američka medijska kuća [[CNN]] uvrstila je Mostar na listu najljepših malih gradova [[Evropa|Evrope]], zbog svoje prirodne ljepote, stare čaršije i [[Stari most|Starog mosta]], koji spadaju u najbolje primjere [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini|osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini]] kao i na [[Balkan]]u.<ref>{{Cite web|url= https://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=505%3Amostar-na-cnn-ovoj-listi-najljepih-malih-gradova-evrope&catid=38%3Avijesti&Itemid=425&lang=hr|title= ''Mostar na CNN-ovoj listi najljepših malih gradova Evrope''|work= turizam-mostar.ba|access-date= 30. 8. 2022|archive-date= 30. 8. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220830155244/https://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=505:mostar-na-cnn-ovoj-listi-najljepih-malih-gradova-evrope&catid=38:vijesti&Itemid=425&lang=hr|url-status= dead}}</ref> O njemu je pisao i osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]].<ref>{{Cite web|url= https://www.avlija.me/putopis/evlija-celebija-seher-grad-mostar-drevni-zapisi|title= ''Evlija Čelebija: Drevni zapisi o šeheru i gradu Mostaru''|access-date= 31. 8. 2022|archive-date= 31. 8. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220831160634/https://www.avlija.me/putopis/evlija-celebija-seher-grad-mostar-drevni-zapisi|url-status= dead}}</ref> === Književnost === {{Glavni|Književnost u Mostaru}} Mostar je kroz različite historijske periode kontinuirano prisutan u književnom životu Bosne i Hercegovine - od brojnih sevdalinki i usmenog narodnog naslijeđa, sve do književnih djela različitih pisaca, kako onih iz preporodnog perioda tako i do pisaca [[Postmodernizam|postmoderne]] orijentacije. [[Datoteka:Neretva rijeka, Mostar.jpg|lijevo|mini|[[Neretva|Rijeka Neretva]] u Mostaru]] Nakon pripajanja [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], u Mostaru su u drugoj polovini 16. vijeka izgrađene i prve poznate biblioteke: [[Karađoz-begova biblioteka]] i [[Derviš-pašina biblioteka]]. Ulaskom Bosne u osmansko-islamski civilizacijski krug počela se razvijati [[književnost]] i [[poezija]] na orijentalnim jezicima. U to vrijeme počeli su da djeluju mnogobrojni mostarski pjesnici u čijim stihovima se prepoznaju ljubav i divljenje prema gradu, njegovim geografskim i kulturnim posebnostima, kao i nostalgija i čežnja zbog odlaska. Bili su različitih zanimanja, od neafirmiranog učenika [[Medresa|medrese]] do [[Vezir|velikog vezira]]. Lirske slike pjesnika na orijentalnim jezicima čije je porijeklo vezano uz Mostar često se prepliću oko pitomih pejzaža i neobičnog luka Starog mosta određujući identitet njihovog stvaralaštva, prisnost i pripadnost urbanom ambijentu. Profesor i naučni istraživač s [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnog instituta]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] [[Adnan Kadrić]] primjećuje da se Mostar u poeziji mostarskih pjesnika koji stvaraju na orijentalnim jezicima metaforički oblikuje kao "grad ruža i slavuja". Odnos prema gradu kao emotivno važnom mjestu nastavljen je i u vremenu evropeizacije bosanskohercegovačke, a time i [[Bošnjačka književnost|bošnjačke književnosti]]. U to vrijeme grad je ključna spona između orijentalnog i evropskog, ali i autohtonog narodnog pjevanja s evropskim i orijentalnim. Dolazak [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlasti donosi nove društvene okolnosti, pri čemu dolazi do gašenja jednog načina života. Porodične i lične drame junaka u djelima bošnjačkih pisaca koje se odvijaju u periodu od 1879. do 1884. protkane su prepoznatljivim mostarskim pejzažom, [[Neretva|Neretvom]] i svjetlošću. Ovakve slike Mostara u književnom tekstu najavljuju sudbinu grada s kraja 19. vijeka kada je "Mostar bio naznačajniji kulturni i književni centar u Bosni i Hercegovini", te mjesto afirmacije ukupnog bosanskohercegovačkog kulturnog života koji se odvijao kroz razvoj časopisa unutar različitih nacionalnih zajednica, publicističku djelatnost i bogat književni život. Jedan od značajnih pisaca bio je [[Svetozar Ćorović]]. Na osnovu njegovog romana [[Stojan Mutikaša (roman)|Stojan Mutikaša]] snimljena je i televizijska serija [[Porobdžije]]. U Mostaru je 1896, na inicijativu [[Aleksa Šantić|Alekse Šantiće]], [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]] i [[Atanasije Šola|Atanasija Šole]], osnovan književni časopis ''[[Zora (časopis)|Zora]]'', koji je bez prekida izlazio do 1901. godine.<ref name="Most">{{cite web |url= http://www.most.ba/041/046.htm |title= Jezička standardizacija i pravopisna norma u ''Zori'' (prilog mr. Muhameda Šatora) |publisher=Most|access-date=20. 6. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130609144433/http://www.most.ba/041/046.htm |archive-date=9. 6. 2013 |url-status= dead }}</ref> Od bošnjačkih pisaca iz tog vremena posebno se izdvajaju [[Hamza Humo]] i [[Alija Nametak]]. Humo je jedan od predstavnika modernističkog načina pjevanja, a nerijetko se kvalifikuje i kao mostarski, zavičajni pjesnik. U poetskom izričaju objedinjuje sevdalijsko i orijentalno naslijeđe s elementima modernog oblikovanja književnog teksta. U njegovoj poeziji mogu se susresti dva lica grada: jedan je raspjevan, prepun svjetlosti, hedonizma i raznovrsnih čulnih senzacija, o čemu posebno svjedoči pjesnička zbirka ''[[Grad rima i ritmova]]'' iz 1924. Nasuprot ovome je grad ovijen misterijom, a atmosferi mističnosti doprinose [[Munara|munare]], [[šadrvan]]i i zvonici kao znakovi novog senzibiliteta. U pripovjedačkom opusu Alije Nametka Mostar je jedno od zapaženih mjesta, posebno u ciklusu ''[[I dobri i zli Bošnjani]]'', u koji su utkani folklorni elementi, predanja i praznovjerja s realističnim pripovjedačkim okvirom. Prepoznatljivi simboli Mostara poput Neretve, [[Radobolja|Radobolje]], [[Žovnica|Žovnice]], [[Šarića džamija (Mostar)|Šarića džamije]], [[Tabačica|Tabačice]] svjedoče priču o mostarskoj prošlosti, nekada o osmanskim vremenima, a nerijetko i o dolasku novih vremena i austrougarske uprave.<ref>{{Cite web|url= https://www.academia.edu/41574102/Knji%C5%BEevna_prezentacija_Mostara_u_odabranoj_prozi_bo%C5%A1nja%C4%8Dkh_pisaca|title= ''Književna prezentacija Mostara u odabranoj prozi bošnjačkih pisaca|work= academa.edu|access-date= 31. 8. 2022}}</ref> === Muzika === {{Glavni|Muzika u Mostaru}} {{Proširiti sekciju}} === Slikarstvo === {{Glavni|Slikarstvo u Mostaru}} {{Proširiti sekciju}} === Kulturne institucije === [[Datoteka:Narodno pozorište Mostar.jpg|mini|desno|250px|Narodno pozorište Mostar]] U Mostaru djeluju: {{div col}} *Arhiv Hercegovine (danas kantonalni arhiv) *Centar za kulturu Mostar *[[Derviš-pašina biblioteka]] *Dječija biblioteka *Dom kulture "Herceg Stjepan Kosača" *Francuski kulturni centar *Gradska biblioteka "Herceg Stjepan Kosača" *Gradska biblioteka na Luci *Gradski hor Mostar *Hrvatsko narodno kazalište Mostar *[[Karađoz-begova biblioteka]] *Kuća Alekse Šantića *[[Muzički centar Pavarotti|Muzički centar "Pavarotti"]] *Muzej Hercegovine *Narodno pozorište u Mostaru *Omladinski kulturni centar "Abrašević" *Pozorište lutaka Mostar *Simfonijski orkestar Mostar<ref name="KM"/> {{div col end}} === Kulturni događaji === * [[Mostarsko ljeto]], gdje se ističu Šantićeve večeri poezije, Mostarski ljetni festival te Festival horova / ansambala Bosne i Hercegovine * [[Mostarsko proljeće]] značajna je kulturna manifestacija, koju organizira Matica Hrvatska Mostar i koja se održava svake godine tokom proljeća i ljeta * Festival [[komedija|komedije]] Bosne i Hercegovine [[Mostarska liska]], koji je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991, a inicijator je bio režiser [[Ahmet Obradović]] === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Mostaru|Arhitektura Mostara}} == Sport == [[Datoteka:Stadion Rodjeni.jpg|mini|230px|[[Stadion "Rođeni"|Stadion Rođeni]] ([[FK Velež Mostar|Velež]])]] [[Datoteka:Stadion HŠK Zrinjski.JPG|lijevo|mini|[[Stadion pod Bijelim brijegom]] ([[HŠK Zrinjski|Zrinjski]])]] Najpoznatiji sport u Mostaru jest [[nogomet]]. U najveće uspjehe mostarskih nogometnih klubova spadaju dvije titule [[FK Velež Mostar|Velež]]a u kupu bivše Jugoslavije ([[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]] [[Kup maršala Tita 1980/1981.|1981.]] i [[Kup maršala Tita 1985/1986.|1986]]) te titule prvaka Bosne i Hercegovine koje je osvojio [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]] ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2016]]), uz jedan osvojen [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] (također Zrinjski [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2008]]). Osim nogometa, u Mostaru je najpoznatiji ekstremni sport [[skokovi sa Starog mosta]] u Neretvu. Ovi skokovi i najpoznatiji mostarski skok, ''lasta'', predstavljaju, osim Starog mosta, FK Veleža, najpoznatiji dio mostarske tradicije. Takmičenja u skokovima organiziraju se tradicionalno svake godine krajem jula, a organizator je Klub skakača "Mostari". Važnost ovog takmičenja pokazuje i to da ga prenosi državna televizija ili neka od komercijalnih televizija u zemlji. [[Datoteka:Željeznička stanica Mostar.jpg|mini|200x200piksel|Željeznička stanica Mostar]] Jedan od sportova koji je dosta popularan u Mostaru jest i [[karate]]. U gradu djeluje više karate-klubova. Osim karatea, zastupljeni su i [[plivanje]], [[tenis]], [[košarka]], [[rukomet]], [[džudo]], [[boks]], [[kajakaštvo]]. == Saobraćaj == Najznačajnija saobraćajnica koja prolazi kroz Mostar jest magistralni put [[Magistralni put M17|M17]]. Mostar ima dvije autobuske i jednu željezničku stanicu. Javni [[autobus]]ki saobraćaj u Mostaru obavlja preduzeće Mostar-bus, koje radi pod Gradskom upravom. Mostar također ima [[Međunarodni aerodrom Mostar|međunarodni aerodrom]], smješten u [[Ortiješ]]u. == Poznate ličnosti == {{div col|3}} *[[Adin Hebib]], slikar *[[Aleksa Šantić]], pjesnik *[[Alija Kebo]], književnik *[[Almir Zalihić]], pisac *[[Blaž Slišković]], nogometaš i trener *[[Jadranko Fink|Jadranko]] i [[Goran Fink]], skakači u vodu *[[Dražen Dalipagić]], košarkaš *[[Dušan Bajević]], nogometaš *[[Džemal Bijedić]], političar *[[Edo Kajan]], alpinist *[[Emir Balić]], skakač *[[Enver Marić]], nogometaš *[[Faruk Ćupina]], advokat i trener *[[Franjo Vladić]], nogometaš *[[Haldun Leo Hrvić]], nogometaš *[[Hamza Humo]], pisac *[[Himzo Polovina]], pjevač *[[Ibrahim Braca Dilberović]] *[[Ico Voljevica]], slikar *[[Jasna Merdan]], rukometašica *[[Josip Jole Musa]], *[[Karlo Afan de Rivera]], slikar *[[Ljubo Bešlić]], gradonačelnik *[[Meha Sefić]], slikar *[[Meho Džeger]], zabavljač *[[Meho Kodro]], nogometaš *[[Džemal Hadžiabdić|Džemal]] i [[Mili Hadžiabdić]], nogometaši *[[Milojko Ćišić]], elektroenergetičar *[[Mišo Marić]], pjesnik *[[Muhamed Mujić]], nogometaš *[[Mujaga Komadina]], gradonačelnik *[[Murat Ćorić]], političar *[[Osman Đikić]], pisac *[[Peko Dilberović]] *[[Ibrahim Kajan]], pisac *[[Pero Zubac]], pisac *[[Predrag Matvejević]], pisac *[[Bobo Samardžić]], slikar *[[Željko Samardžić]], pjevač *[[Safet Oručević]], gradonačelnik *[[Salko Ćurić]], karataš *[[Saša Papac]], nogometaš *[[Sead Kajtaz]], nogometaš *[[Semir Tuce]], nogometaš *[[Senad Glavović]], nogometaš *[[Sergej Barbarez]], nogometaš *[[Sergej Trifunović]], glumac *[[Sulejman Rebac]], nogometaš *[[Svetozar Ćorović]], pisac *[[Vahid Halilhodžić]],nogometaš i trener *[[Vasa Kisa]], mostarska ''liska'' *[[Vlado Puljić]], slikar *[[Vladimir Ćorović]], historičar *[[Zdravko Grebo]], kritičar {{div col end}} == Turizam == Mostar je jedan od najvećih urbanih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. U njegove najpoznatije znamenitosti spadaju: *[[Stari grad (Mostar)|Stari grad]] - historijska četvrt sa [[Stari most|Starim mostom]] i nizom ostalih sadržaja iz bogate historije grada *[[Karađoz-begova džamija]] *Franjevačka crkva, s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini *[[Bišćevića sokak]], s poznatom Turskom kućom *Historijsko naselje Brankovac, s kućama i avlijama starih mostarskih porodica, građenim u osmanskom stilu *[[Blagaj (Mostar)|Staro naselje Blagaj]] s Vrelom Bune, čuvenom [[Blagajska tekija|Blagajskom tekijom]], te starim gradom osnivača Hercegovine, [[Stjepan Vukčić Kosača|hercega Stjepana Kosače]] *[https://web.archive.org/web/20071008181102/http://www.ruiste.info/ Park prirode Ruište] na planini Prenj, poznat po endemskoj vrsti [[munika|munike]], kao i endemskoj vrsti [[Lilium bosniacum|bosanskog ljiljana]] *Rezervat prirode Diva Grabovica, s gotovo netaknutom prirodom *[[Mostarsko blato]], park prirode zapadno od Mostara *[[Kuća Alekse Šantića]], velikana bosanskohercegovačkog pjesništva *[[Muzej Hercegovine u Mostaru|Muzej Hercegovine]] *[[Partizansko groblje u Mostaru]] == Također pogledajte == * [[Arhitektura Mostara]] * [[Mostovi u Mostaru]] * [[Naselja Mostara]] * [[Grb grada Mostara]] * [[Mostarska avenija]] * [[Reljef braće Dioskuri]] * [[Ulica maršala Tita (Mostar)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mostar}} {{Wikivoyage|Mostar}} * [http://www.mostar.ba/ Zvanični veb-sajt grada Mostara] * [https://www.academia.edu/12094214/Mostarski_likovni_krug, Mostarski likovni krug] {{Grad Mostar}} {{Hercegovačko-neretvanski kanton}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Neretva}} {{Poluzaštita}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mostar|*]] [[Kategorija:Gradovi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] m3304eop14iqsfash3dbu54u9pwj8ly Gradačac 0 890 3847318 3826872 2026-05-17T23:33:12Z Mhare 481 3847318 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gradačac | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Gradačac | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2 | image1 = Kula husein kapetan.jpg | image2 = Gradacac, centrum mesta z hradu.jpg | image3 = Gradacac, hodinova vez v arealu hradu.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms of Gradačac.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Gradačac municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Gradačac u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|52|44.5|N|18|25|32.9|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Hajrudin Mehanović<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/25/0|title=Lokalni izbori 2024 - Gradačac|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 16.32 | površina_grada = 215.08 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 287 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 12764 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 39340 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 250 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 120553<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10391 | veb-sajt = {{URL|http://gradacac.ba/}} | fusnote = | Nadmorksa visina = 287 }} '''Gradačac''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se na obroncima [[Majevica|Majevice]], na nadmorskoj visini od 287 metara. Gradom dominira kula [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-bega Gradaščevića]], poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. == Historija == '''Historija Gradačca''' obuhvata razvoj Gradačca od prahistorijskih tragova naseljenosti, preko [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] i [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] razdoblja, do [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 1992–1995. Historijski razvoj grada snažno je vezan za njegov strateški položaj u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]], [[Gradačačka kapetanija|gradačačku kapetaniju]], porodicu Gradaščevići i kompleks Starog grada.<ref name="RabicPregled">{{cite web|url=https://www.academia.edu/11776738/Grada%C4%8Dac_kroz_historiju_kratki_pregled|title=Gradačac kroz historiju - kratki pregled|last=Rabić|first=Nedim|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="KONSStariGrad">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2509?return=|title=Stari grad Gradačac sa Gradaščevića kulom, historijsko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija i najstariji tragovi naseljenosti === Područje Gradačca i njegove šire okoline pokazuje kontinuitet ljudske prisutnosti još od prahistorije. U okolnim krajevima utvrđeni su paleolitski nalazi, dok je neolitsko razdoblje potvrđeno na više lokaliteta u Posavini i sjeveroistočnoj Bosni, među kojima se ističu Grbača kod Slatine i Matić kod Tolise.<ref name="RabicPregled" /> Ovi nalazi svjedoče da se prostor kasnijeg Gradačca razvijao unutar šireg naseljenog i komunikacijskog pojasa između obronaka [[Trebava|Trebave]] i [[Sava|Save]].<ref name="RabicPregled" /> === Srednji vijek === Dugo se u historiografiji smatralo da je najstariji poznati spomen Gradačca sadržan u povelji kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] od 18. septembra 1461, u kojoj se mjesto navodi kao '''Gračac'''.<ref name="DautovicRabic2024">{{cite journal|last1=Dautović|first1=Dženan|last2=Rabić|first2=Nedim|year=2024|title=Najstariji do sada poznati spomeni Gradačca u pisanim izvorima srednjeg vijeka|url=https://www.academia.edu/120415959/Najstariji_do_sada_poznati_spomeni_Grada%C4%8Dca_u_pisanim_izvorima_srednjeg_vijeka|journal=Diwan|volume=57-58|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Novije istraživanje ukazalo je, međutim, na još stariji spomen u pismu pape [[Pio II|Pija II]] od 4. aprila 1460, u kojem se spominje pod oblikom '''Grachaz'''.<ref name="DautovicRabic2024" /> Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa [[Nenavište]] (ona je obuhvatala veći dio današnjeg grada Gradačac i općina Modriča i Šamac, a u historijskim izvorima se prvi put javlja 1326–1329, kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461). Nakon pada [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] 1463, Gradačac je imao strateški značaj u odbrani južne granice [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]] prema [[Osmanlije|Osmanlijama]]. U izvorima s početka 16. stoljeća gradačačka tvrđava povezuje se s upravom [[Viteški red svetog Ivana Jeruzalemskog|ivanovaca]], što potvrđuje njenu vojnu i graničnu ulogu u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom periodu.<ref name="DautovicRabic2024" /> === Osmanski period === Nakon osmanskog osvajanja ovo područje postepeno je uključeno u upravni i vojni sistem [[Bosanski ejalet|Bosanskog ejaleta]]. Prema novijim pregledima, Gradačac je tokom 17. stoljeća živio u relativno stabilnim prilikama, ali su ratovi krajem 17. i početkom 18. stoljeća snažno utjecali na njegov razvoj.<ref name="RabicPregled" /> Godine 1702. formiran je agaluk iz kojeg se ubrzo razvila [[gradačačka kapetanija]].<ref name="RabicPregled" /> Nakon rata 1716–1718. i [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] kapetanija je izgubila pojas uz Savu, a dio tog prostora vraćen je tek 1737.<ref name="RabicPregled" /> Tokom druge polovine 18. stoljeća gradačački kapetani učvrstili su vojnu i upravnu ulogu grada, obnavljali utvrđenja i podsticali njegovu urbanizaciju.<ref name="RabicPregled" /> Posebno važnu ulogu u razvoju Gradačca imala je porodica Gradaščevići. [[Osman-kapetan Gradaščević|Osman-kapetan]] i njegovi sinovi [[Murat-kapetan Gradaščević|Murat-kapetan]] i [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetan]] podizali su [[vakuf]]ske objekte, medrese, džamije, [[Sahat-kula|sahat-kulu]] i druge građevine.<ref name="RabicPregled" /> Intenzivna izgradnja utvrde odvijala se u vrijeme Murat-kapetana 1817–1819, dok je [[Husejnija džamija]] postala najmonumentalniji simbol grada iz ovog razdoblja.<ref name="RabicPregled" /><ref name="KONSHusejnija">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2513?return=|title=Husejnija džamija, graditeljska cjelina|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Pod Osmanlijskom je vlašću od [[1519]]. Gračačka (''Gračac je stariji naziv za Gradačac''.) [[nahija]] spomenuta je u jednom [[defter]]u iz [[1533]]. dok se [[1634]]. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom [[kadiluk]]u. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] ([[1699]].) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na [[Sava|Savi]], mnogo dobija na svom strateškom značaju. Godine [[1701]]. postaje [[palanka]], a od [[1710]]. sjedište [[kapetanija|kapetanije]]. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. vijeka imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave [[1830]]. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne". Vrhunac političkog značaja Gradačca u osmanskom periodu vezan je za Husein-kapetana Gradaščevića, najistaknutiju ličnost grada i jednog od glavnih vođa [[Pokret za autonomiju Bosne|Pokreta za autonomiju Bosne]] 1831–1832.<ref name="RabicPregled" /><ref name="KamberovicBio">{{cite web|url=https://www.academia.edu/22765048/Husein_kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_1834_Biografija_Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002|title=Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija|last=Kamberović|first=Husnija|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon sloma pokreta i Husein-kapetanovog odlaska u [[Istanbul]], uslijedile su promjene koje su dovele do ukidanja kapetanija i slabljenja stare lokalne elite.<ref name="RabicPregled" /> ==== Gradačačka tvrđava ==== [[Datoteka:Kula husein kapetan.jpg|desno|120px|mini|Kula Husein-kapetana Gradaščevića-Zmaja od Bosne]] Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna [[sahat-kula]], kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević. === Austro-Ugarska i prva polovina 20. stoljeća === Austro-Ugarska okupacija 1878. označila je početak novog administrativnog i urbanog razdoblja. Gradačac je tada postao sjedište novoformiranog kotara.<ref name="RabicPregled" /> U tom periodu nastaju i građevine nove upravne namjene unutar i uz kompleks Starog grada, među kojima je zgrada nekadašnje kotarske uprave, dok je zgrada kasnije gimnazije izgrađena krajem 1888. godine prvobitno služila za sud, poresku upravu i gruntovnicu.<ref name="RabicPregled" /> U austrougarskom i kasnijem jugoslavenskom razdoblju Gradačac je zadržao ulogu lokalnog upravnog i trgovačkog središta Bosanske Posavine. U tom vremenu nastavljeno je preoblikovanje gradske jezgre, ali su ključni simboli starije historije — tvrđava, kula, sahat-kula i Husejnija — ostali glavni nosioci historijskog identiteta grada.<ref name="KONSStariGrad" /><ref name="KONSHusejnija" /> Godine 1939. kotar Gradačac ušao je u sastav [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], što je bilo dio šire administrativne reorganizacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref name="VrbaskaBanovina">{{cite journal|last=Grgić|first=Stipica|year=2011|title=Vrbaska banovina i Banovina Hrvatska 1939–1941.|url=https://hrcak.srce.hr/file/109866|journal=Časopis za suvremenu povijest|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Rat 1992–1995. === Uoči otvorenog rata u Bosni i Hercegovini Gradačac se nalazio u prostoru [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], od velike strateške važnosti za sve zaraćene strane. U presudi [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS-a]] u predmetu ''Stanišić i Simatović'' navodi se da je na sastanku predstavnika općina Posavine 13. aprila 1992. iznesen prijedlog prema kojem bi [[Bosanski Šamac]] bio srpska općina, [[Odžak]] i [[Orašje]] hrvatske, a Gradačac muslimanska općina, što pokazuje da je područje već u toj fazi bilo predmet ratno-političkih planova i etnoteritorijalnog razgraničenja.<ref name="MRMKSSS">{{cite web|url=https://www.irmct.org/sites/default/files/case_documents/20210806-Judgement-Stanisic_Simatovic.pdf|title=Prosecutor v. Jovica Stanišić and Franko Simatović, Judgement|date=30. 6. 2021|website=Mechanism for International Criminal Tribunals|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Ratna zbivanja na prostoru Gradačca odvijala su se u širem okviru borbi za Posavinu, uz frontovsku izloženost grada i okoline te dugotrajne vojne i humanitarne posljedice po stanovništvo.<ref name="MRMKSSS" /> U poslijeratnom periodu dio prijeratnog općinskog prostora razdvojen je novom međuentitetskom linijom razgraničenja, što je promijenilo teritorijalni okvir nekadašnje općine.<ref name="Raos2010">{{cite journal|last=Raos|first=Višeslav|year=2010|title=Politike teritorijalnosti u BiH|url=https://hrcak.srce.hr/file/151275|journal=Političke analize|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji materijalni nosilac historije Gradačca jeste kompleks [[Stari grad Gradačac|Starog grada]] s kulom Husein-kapetana Gradaščevića. [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] proglasila je 2004. godine graditeljsku cjelinu Starog grada u Gradačcu [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONSStariGrad" /> U sastav nacionalnog spomenika ulaze bedemi, objekti unutar bedema, Gornji grad s kulom Husein-kapetana Gradaščevića i Donji grad sa sahat-kulom i kasnijim javnim zgradama.<ref name="KONSStariGrad" /> Među najvažnijim spomenicima grada posebno mjesto zauzima [[Husejnija džamija]], također proglašena nacionalnim spomenikom, kao reprezentativan primjer kasnoosmanske sakralne arhitekture u Bosni i Hercegovini.<ref name="KONSHusejnija" /> U historijskom pejzažu Gradačca važno mjesto imaju i [[Kuća porodice Gradaščević u Gradačcu|kuća porodice Gradaščević]], sahat-kula i drugi objekti nastali u vrijeme kapetana i kasnije upravne modernizacije.<ref name="KONSStariGrad" /><ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3915?page=13&return=|title=Kuća porodice Gradaščević sa pokretnim naslijeđem, historijski spomenik|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. vijeka i odavno je prešao u legendu. == Geografija == [[Datoteka:Gradacac 11 - Jezero Hazna (III).JPG|desn|mini|120px|Jezero Hazna]] Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 287 metara, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i [[Trebava|Trebave]]. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara [[šljiva|šljivom]] u Bosni i Hercegovini. U blizini grada nalaze se dva jezera: [[Hazna (jezero)|Hazna]] i [[Vidara (jezero)|Vidara]]. == Klima == Klima u Gradačcu je [[Umjereno-kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]]. Ljeta su obicni topla sa prosječnim temperaturama oko 25-30&nbsp;°C, ali ponekad mogu dostići i preko 30&nbsp;°C. Zime su hladne, s prosečnim temperaturama oko 0&nbsp;°C, ali mogu biti i znatno niže. Snijeg nije rijetka pojava tokom zimskih mjeseci. Proljeće i jesen su umjereno topli, ali promenljivi. Kiša je ravnomjerno raspoređena tokom cijele godine, s nešto većim padavinama tokom proljeća i jeseni. Najveća maksimalna dnevna temperatura zraka je izmjerena 24 Jula 2007. iznosila je 40,5&nbsp;°C, dok je najmanja izmjerena 31 Januara 1987. i iznosila je -21,5&nbsp;°C. Najveca godišnja količina padavina je izmjerena 2014. iznosila je 1205&nbsp;mm, dok je najmanja izmjerena 2000. i iznosila je 412,6&nbsp;mm .<ref>{{Cite web|url=https://novovrijeme.com/klima/gradacac/|title=Klimatski podaci za grad Gradačac,Bosna i Hercegovina|website=novovrijeme.com|access-date=29. 5. 2024}}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gradačca|Spisak naseljenih mjesta u gradu Gradačcu}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], veći dio općine Gradačac ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Blaževac (Pelagićevo)|Blaževac]], [[Krčevljani]], [[Njivak]], [[Orlovo Polje]], [[Pelagićevo]], [[Samarevac (Pelagićevo)|Samarevac]], [[Tolisa (Modriča)|Tolisa]] i [[Zelinja Gornja (višeznačnica)|Zelinja Gornja]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Donja Tramošnica (Pelagićevo)|Donja Tramošnica]], [[Donje Ledenice (Pelagićevo)|Donje Ledenice]], [[Donji Skugrić (Modriča)|Donji Skugrić]], [[Gornja Tramošnica (Pelagićevo)|Gornja Tramošnica]], [[Gornje Krečane (Modriča)|Gornje Krečane]], [[Gornje Ledenice (Pelagićevo)|Gornje Ledenice]], [[Jasenica (Modriča)|Jasenica]], [[Porebrice (Pelagićevo)|Porebrice]] i [[Turić (Pelagićevo)|Turić]]. Od ovog područja formirana je općina [[Pelagićevo]]. === Nacionalni sastav stanovništva - grad Gradačac === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradačac | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10391 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51/2) |work=fzs.ba |access-date= 21. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 39340 | g2013_bosnjaci = 37130 | g2013_srbi = 345 | g2013_hrvati = 918 | g2013_bosanci = 317 | g2013_romi = 127 | g2013_muslimani = 172 | g2013_bosanciihercegovci = 45 | g2013_albanci = 23 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 167 | g2013_nepoznato = 53 | g1991_ukupno = 56581 | g1991_muslimani = 33856 | g1991_srbi = 11221 | g1991_hrvati = 8613 | g1991_jugosloveni = 1436 | g1981_ukupno = 54281 | g1981_muslimani = 31219 | g1981_srbi = 11727 | g1981_hrvati = 9011 | g1981_jugosloveni = 2010 | g1981_slovenci = 8 | g1981_crnogorci = 29 | g1981_albanci = 35 | g1981_madari = 9 | g1981_romi = 1 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 48384 | g1971_muslimani = 26905 | g1971_srbi = 12455 | g1971_hrvati = 8447 | g1971_jugosloveni = 321 | g1971_slovenci = 10 | g1971_crnogorci = 28 | g1971_albanci = 16 | g1971_madari = 4 | g1971_makedonci = 5 | g1961_ukupno = 42730 | g1961_muslimani = 20504 | g1961_srbi = 12971 | g1961_hrvati = 7617 | g1961_jugosloveni = 1510 | g1961_slovenci = 15 | g1961_crnogorci = 30 | g1961_albanci = 11 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 4 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Gradačac === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gradačac | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 120553 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 12764 | g2013_bosnjaci = 11811 | g2013_srbi = 111 | g2013_hrvati = 227 | g2013_bosanci = 182 | g2013_romi = 106 | g2013_muslimani = 83 | g2013_bosanciihercegovci = 41 | g2013_albanci = 23 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 137 | g2013_nepoznato = 11 | g1991_ukupno = 12868 | g1991_muslimani = 9454 | g1991_srbi = 1348 | g1991_hrvati = 681 | g1991_jugosloveni = 1023 | g1981_ukupno = 10661 | g1981_muslimani = 7758 | g1981_srbi = 980 | g1981_hrvati = 563 | g1981_jugosloveni = 1231 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 16 | g1981_albanci = 25 | g1981_madari = 6 | g1981_romi = 1 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 7606 | g1971_muslimani = 6121 | g1971_srbi = 730 | g1971_hrvati = 452 | g1971_jugosloveni = 207 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 13 | g1971_albanci = 14 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 5878 | g1961_muslimani = 3903 | g1961_srbi = 968 | g1961_hrvati = 317 | g1961_jugosloveni = 645 | g1961_slovenci = 4 | g1961_crnogorci = 17 | g1961_albanci = 7 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 1 }} == Kultura == [[Datoteka:Gradacac 15 - Rodna kuca Husejn kapetana.JPG|mini|desno|120px|Kuća porodice Gradaščević]] === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradačcu}} == Privreda == Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive. == Politika == Gradačac je organizovan kao grad kojom rukovodi gradonačelnik i Gradsko vijeće koje ima 30 vijećnika. U Gradskom vijeću djeluje nekoliko stranaka: SDP, SDA, RDS, PDA, Socijaldemokrati BiH, Narod i pravda, Savez za bolju budućnost BiH, te Klub nezavisnih vijećnika. == Obrazovanje == U gradu postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola. == Sport == === Sportski timovi === * [[NK Zvijezda Gradačac|NK Zvijezda]] * [[RK Gradačac]] * [[ŽOK Kula-Gradačac]] * [[KIK Zmaj]] == Poznate ličnosti == {{div col||30em}} * [[Husein-kapetan Gradaščević]], historijska ličnost * [[Mustafa Imamović]], univerzitetski profesor * [[Hasan Kikić]], književnik * [[Ahmed Muradbegović]], književnik * [[Husein Kavazović]], [[reisu-l-ulema]] [[Islamska zajednica Bosne i Hercegovine|Islamske zajednice]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] * [[Fadil Novalić]], privrednik, Premijer Federacije BiH * [[Stjepan Šiber]], general Armije RBiH * [[Mirko Marjanović]], pripovjedač, romanopisac, književnik i likovni kritičar * [[Aleksandar Mlač]], novinar * [[Mustafa Novalić]], književnik i profesor * [[Julijana Matanović]], književnica i univerzitetska profesorica * [[Ibrahim Bilajac]], akademski kipar * [[Dragan Dujmušić]], pjesnik * [[Ešref Jašarević]], nogometaš * [[Amir Durgutović]], nogometaš * [[Damir Doborac]], rukometaš * [[Mario Kelentrić]], rukometaš * [[Ibrahim Haseljić]], rukometaš * [[Mara Lakić]], košarkašica * [[Meliha Smajlović]] (Meliha İsmailoğlu), odbojkašica * [[Ana Šimić]], atletičarka * [[Dinko Delić]], književnik i muzičar {{div col end}} == Gradovi partneri == * [[Sivas]], [[Turska]] * [[Düren]], [[Njemačka]] * [[Castenedolo]], [[Italija]] * [[Stryi]], [[Ukrajina]] * [[Frýdek-Místek]], [[Češka]] == Također pogledajte == * [[Gradačačka tvrđava]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gradačac Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gradacac.ba Službeni veb-sajt grada Gradačca] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Gradačac}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] [[Kategorija:Gradačac|*]] otbhdke384sja4go31cbo8cfdyiq2yj 1. januar 0 1143 3847302 3819350 2026-05-17T22:44:03Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[Smail Klarić]], bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine [[Mostar]] 3847302 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''1. januar / siječanj (1. 1)''' jest 1. dan [[godina|godine]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 364 dana (365 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == === 1. vijek p. n. e === * [[45. p. n. e]] – Početak upotrebe [[Julijanski kalendar|julijanskog kalendara]]. === 5. vijek === * [[404]] – Posljednja [[gladijator]]ska bitka u [[Stari Rim|starom Rimu]]. === 11. vijek === * [[1001]] – [[Papa]] [[Papa Silvester II|Silvester II]] imenovao [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepana I]] za [[Spisak ugarskih kraljeva|kralja]] [[Ugarska|Ugarske]]. === 16. vijek === * [[1502]] – [[Portugalci]] prvi put istražuju područje današnjeg [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]]. === 18. vijek === * [[1739]] – Francuski moreplovac [[Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier]] otkrio [[ostrvo]] koje je kasnije po njemu nazvano [[Bouvet]]. === 19. vijek === * [[1801]] ** [[Kraljevina Velika Britanija]] i [[Kraljevina Irska]] spojile se u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]. ** Otkrivena [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], prva [[patuljasta planeta]] u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]]. * [[1804]] – Kraj francuske [[vlast]]i u [[Haiti]]ju, koji je tako postao prva [[republika]] [[negroidna rasa|crnaca]] i druga nezavisna država u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], nakon SAD-a. * [[1808]] – Zabranjen uvoz [[ropstvo|robova]] u SAD. * [[1863]] – [[Abraham Lincoln]] drži svoj čuveni govor, "Objava jednakopravnosti", tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. * [[1873]] – [[Japan]] prihvata gregorijanski kalendar. * [[1880]] – Početak radova na [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]]. * [[1885]] – 25 država prihvatilo prijedlog [[Sandford Fleming|Sandforda Fleminga]] za [[standardno vrijeme]] (i također [[vremenska zona|vremenske zone]]). * [[1892]] – Počelo četvrto službeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1892.]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Mihail Čigorin|Čigorina]]. * [[1898]] – [[New York]] anektirao teritoriju susjednih okruga, čime je formiran [[Veliki New York]]; [[25. januar]]a četirima prvobitnim dijelovima grada ([[Manhattan]], [[Brooklyn]], [[The Bronx|Bronx]] i [[Queens]]) pridružio se [[Staten Island]] i tako je formiran današnji New York City. * [[1899]] ** U [[Havana|Havani]] počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1899.|4. svjetsko prvenstvo]] u [[šah]]u. ** Kraj španske vlasti na [[Kuba|Kubi]]. === 20. vijek === * [[1901]] ** [[Nigerija]] postala britanski [[protektorat]]. ** Britanske [[kolonija (politika)|kolonije]] [[Novi Južni Vels]], [[Queensland]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], [[Južna Australija]], [[Tasmanija]] i [[Zapadna Australija]] ujedinile se u [[federacija|federaciju]] pod nazivom [[Australija|Komonvelt Australije]]. * [[1924]] – U [[Beograd]]u počela [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Treća zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. * [[1929]] – Bivše [[općina|općine]] Point Grey i Južni Vancouver spojile se i formirale [[Vancouver]]. * [[1932]] – Ostrvo [[Alcatraz]] postaje američki savezni [[zatvor]]. * [[1939]] – U [[Sydney]]ju [[temperatura]] dosegla 45 [[Celzij (jedinica)|˚C]], najviše u historiji tog [[grad]]a. * [[1942]] – 26 zemalja potpisalo [[Deklaracija Ujedinjenih naroda|Deklaraciju UN-a]]. * [[1945]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Luftwaffe]] pokrenuo operaciju [[Operacija "Bodenplatte"|"Bodenplatte"]], veliki, ali neuspješan pokušaj nokautiranja [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] [[avijacija|avijacije]] u [[sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]] jednim udarcem. * [[1948]] ** [[Italija]] dobila [[Ustav Italije|Ustav]]. ** [[Masakr u Beleduš-Šejhu]] nad [[Palestinci|palestinskim]] [[civil]]ima. * [[1956]] – [[Sudan]] se osamostalio od [[Egipat|Egipta]] i Ujedinjenog Kraljevstva. * [[1958]] – Osnovana [[Evropska ekonomska zajednica]], preteča [[Evropska unija|Evropske unije]]. * [[1959]] – U [[Santiago de Cuba|Santiago de Cubi]] [[Fidel Castro]] s balkona vijećnice proglasio pobjedu nad [[vojska|vojskom]] [[diktator]]a [[Fulgencio Batista|Batiste]]. * [[1960]] – [[Suverena država|Nezavisnost]] [[Kamerun]]a. * [[1966]] – Nakon [[državni udar|državnog udara]] [[Jean-Bédel Bokassa]] preuzeo vlast u [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričkoj Republici]]. * [[1973]] – [[Danska]], [[Irska]] i Ujedinjeno Kraljevstvo postali članovi Evropske zajednice. * [[1978]] – [[Avion]] [[Boeing 747]] [[kompanija|kompanije]] ''[[Air India]]'' [[Let 855 "Air Indije"|srušio se]] u [[Arapsko more]] nedaleko od [[Mumbai|Bombaya]]; poginulo je 213 osoba. * [[1979]] – Uspostavljeni zvanični [[diplomatija|diplomatski]] odnosi između [[SAD]]-a i [[Kina|Kine]]. * [[1981]] – [[Grčka]] se pridružuje Evropskoj zajednici. * [[1982]] – [[Peru]]anac [[Javier Pérez de Cuéllar]] postao prvi [[Latinska Amerika|Latinoamerikanac]] na funkciji [[Generalni sekretar UN-a|generalnog sekretara]] [[UN]]-a. * [[1986]] – [[Španija]] i [[Portugal]] ulaze u Evropsku zajednicu. * [[1990]] – [[David Dinkins]] položio zakletvu kao prvi [[Afroamerikanci|afroamerički]] [[gradonačelnik New York Cityja]]. * [[1992]] – Službeno formirana [[Ruska Federacija]]. * [[1993]] – [[Raspad Čehoslovačke|Raspad]] [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. * [[1995]] – [[Austrija]], [[Finska]], i [[Švedska]] ulaze u Evropsku uniju. * [[1997]] – [[Gana]]c [[Kofi Annan]] postao generalni sekretar UN-a. === 21. vijek === * [[2002]] – Uveden [[euro]] kao [[valuta|novčana jedinica]] Evropske unije. * [[2007]] – [[Bugarska]] i [[Rumunija]] postale članice Evropske unije, a [[Slovenija]] ušla u [[Eurozona|eurozonu]]. * [[2014]] – [[Latvija]] ušla u eurozonu. * [[2016]] ** [[Nizozemska]] preuzela šestomjesečno predsjedanje [[EU|Evropskom unijom]] od [[Luksemburg]]a. ** [[Njemačka]] započela predsjedanjem [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OESS-a]] ** [[Wrocław]] i [[San Sebastián]] postaju [[Evropski glavni grad kulture|evropski glavni gradovi kulture]]. ** U [[Kina|Kini]] je stupila na snagu [[politika dva djeteta]] umjesto dotadašnje [[politika jednog djeteta|politike jednog djeteta]] ** Stupio na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i Evropske unije. * [[2017]] – U [[Teroristički napad u Istanbulu 1. januara 2017.|terorističkom napadu]] u [[istanbul]]skom kvartu [[Ortaköy]] ubijeno najmanje 39, a ranjeno 69 osoba. == Rođeni == === 8. vijek === * [[766]] – [[Ali ar-Rida]], [[šiitski islam|šiitski]] [[imam]] === 15. vijek === * [[1431]] – Papa [[papa Aleksandar VI|Aleksandar VI]] * [[1449]] – [[Lorenzo de' Medici]], italijanski [[političar]] i vladar [[Firenca|Firence]] === 16. vijek === * [[1502]] – [[Papa Grgur XIII|Grgur XIII]] === 17. vijek === * [[1618]] – [[Bartolomé Esteban Murillo]], [[Španija|španski]] [[slikarstvo|slikar]] === 19. vijek === * [[1823]] – [[Sándor Petőfi]], [[Mađarska|mađarski]] [[pjesnik]] * [[1863]] – [[Pierre de Coubertin]], [[Francuska|francuski]] [[pedagogija|pedagog]], [[historija|historičar]] i pokretač modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] * [[1870]] – [[Ernst Barlach]], [[Njemačka|njemački]] [[kiparstvo|skulptor]] * [[1879]] – [[Edward Morgan Forster]], [[Engleska|engleski]] [[književnik]] i [[književna kritika|kritičar]] * [[1888]] – [[John Garand]], [[Kanada|kanadsko]]-američki [[inženjer]] i dizajner, tvorac [[puška|puške]] [[M1 Garand]] * [[1894]] – [[Satyendra Nath Bose]], [[Indija|indijski]] fizičar i [[matematika|matematičar]] * [[1895]] – [[J. Edgar Hoover]], prvi direktor FBI-a === 20. vijek === * [[1915]] – [[Branko Ćopić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] književnik * [[1919]] – [[Jerome David Salinger|J. D. Sallinger]], američki književnik (''[[Lovac u žitu]]'') * [[1920.]] ** [[Osvaldo Cavandoli]], italijanski crtač [[animirani film|animiranih filmova]] ** [[Elpida Karamandi]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[1921]] – [[Rocky Graziano]], američki [[boks]]er * [[1926]] – [[Claudio Villa]], italijanski [[pjevanje|pjevač]] * [[1928.]] ** [[Frank Pourcel]], francuski [[muzika|muzičar]] ** [[Mensur Dervišević]], bosanskohercegovački slikar * [[1939]] – [[Svetlana Makarovič]], slovenska spisateljica‎ * [[1940.]] ** [[Mersad Berber]], bosanskohercegovački slikar ** [[Spencer Johnson]], američki [[ljekar]] i pisac * [[1942]] – [[Kornelije Kovač]], jugoslavenski i srbijanski kompozitor, pijanist i aranžer ([[Korni grupa]]) * [[1943]] – [[Inge Appelt]], hrvatska glumica * [[1944]] – [[Omar Hassan Ahmad al-Bashir]], sudanski državnik * [[1946.]] ** [[Omer Hadžiselimović]], bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti ** [[Smail Klarić]], bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine [[Mostar]] * [[1949.]] ** [[Pablo Escobar]], [[Kolumbija|kolumbijski]] političar i narkodiler ** [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački političar ** [[Johnny Ruger]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Ivica Dačić]], [[srbija]]nski političar, 95. [[premijer Srbije]] * [[1968]] – [[Davor Šuker]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]] * [[1969]] – [[Verne Troyer]], američki glumac * [[1974]] – [[Zabine]], austrijska muzičarka, glumica i folk-pjevačica * [[1977]] – [[Hasan Salihamidžić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[1983]] – [[Ana Rich]], srbijanska pjevačica * [[1984]] – [[Linda Savļaka]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka * [[1986]] – [[Admir Džanko]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac * [[1992]] – [[Jack Wilshere]], engleski nogometaš * [[1994]] – [[Danijela Kadeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 16. vijek === * [[1515]] – [[Luj XII, kralj Francuske|Luj XII]], francuski [[Spisak francuskih kraljeva|kralj]] === 18. vijek === * [[1748]] – [[Johann Bernoulli]], [[Švicarska|švicarski]] matematičar * [[1782]] – [[Johann Christian Bach]], njemački [[kompozitor]] === 19. vijek === * [[1894]] – [[Heinrich Rudolf Hertz]], njemački [[fizičar]] === 20. vijek === * [[1944]] – [[František Blažek]], [[Češka|češki]] [[arhitekt]] * [[1972]] – [[Maurice Chevalier]], francuski [[glumac]] i pjevač === 21. vijek === * [[2003]] – [[Ahmet Hromadžić]], bosanskohercegovački književnik * [[2012]] – [[Kiro Gligorov]], prvi [[Predsjednik Makedonije|predsjednik]] nezavisne [[Makedonija|Makedonije]] * [[2015]] – [[Mario Cuomo]], američki političar, 52. guverner savezne države [[New York (savezna država)|New York]] * [[2016]] – [[Omer Hadžiselimović]], bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti * [[2024]] – [[Niklaus Wirth]], švicarski računarski naučnik == Praznici == * [[Nova godina]] * [[Svjetski dan mira]] ([[Katoličanstvo|Katolička crkva]]) * [[Svjetski dan porodice]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/1/ Na današnji dan (1. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-1/ Na današnji dan (1. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-01]] pqkkz5vspt976n9qagwpd6319hjo47q Mirza Delibašić 0 1505 3847204 3832809 2026-05-17T13:16:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Mirza Delibašić | slika = Mirza Delibašić.jpg | veličina_slike = | opis_slike = <!-- Lični podaci --> | puno_ime = Mirza Delibašić | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|1|9}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[FNRJ]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2001|12|8|1954|1|9}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1,97 m | težina = 87 kg | nadimak = ''Kinđe'' | pozicija = [[Bek šuter]] | početak_karijere = 1968 | NBA_draft = | kraj_karijere = 1983 <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = | broj_na_dresu = 11, 12, 15 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 1968–1972. | klub1 = [[KK Sloboda Tuzla]] | godine2 = 1972–1980. | klub2 = [[KK Bosna]] | godine3 = 1980–1983. | klub3 = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]] <!-- Trenirane ekipe --> | godine_treniranja1 = 1987. | trenirane_ekipe1 = [[KK Bosna]] | godine_treniranja2 = 1989. | trenirane_ekipe2 = KK Bosna | godine_treniranja3 = 1992. | trenirane_ekipe3 = KK Bosna | godine_treniranja4 = 1993–1995. | trenirane_ekipe4 = [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] <!-- Nagrade --> | nagrade = * [[EuroLiga]] (1979) * 3× [[FIBA European Selection]] (1978, 1981 2×) * [[50 najboljih košarkaša FIBA-e (1991)]]: 1991. * Najbolji sportista Bosne i Hercegovine 20. vijeka: 2000. * [[50 osoba koje su najviše pridonijeli Euroligi]]: 2007. * [[Kuća slavnih FIBA-e|Kuću slavnih FIBA-e]]: 2008. | medalje = {{MedaljaDržava|{{KOŠ|JUG}}}} {{MedaljaSport|[[Košarka]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBronza| [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1982|1982. Kolumbija]] |}} {{MedaljaZlato| [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1978.|1978. Filipini]] | }} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro| [[Evropsko prvenstvo u košarci 1981.|1981. Čehoslovačka]] | }} {{MedaljaBronza| [[Evropsko prvenstvo u košarci 1979.|1979. Italija]] | }} {{MedaljaZlato| [[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|1977. Belgija]] | }} {{MedaljaZlato| [[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|1975. Jugoslavija]] | }} {{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Košarka na olimpijskim igrama 1980.|1980. Moskva]]|}} {{MedaljaSrebro|[[Košarka na olimpijskim igrama 1976.|1976. Montreal]]|}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-18 1972.|1972. Jugoslavija]]|U-18}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-16]]}} {{MedaljaZlato|[[Evropsko prvenstvo u košarci U-16 1971.|1971. Italija]]|U-16}} }} '''Mirza Delibašić''' (9. januar 1954 – 8. decembar 2001) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š i trener. Rođen u [[Tuzla|Tuzli]], 9. januara 1954,<ref>{{Cite web|url=http://www.fiba.basketball/hall-of-fame/Mirza-Delibasic|title=FIBA.basketball|website=FIBA.basketball|language=en|access-date=23. 2. 2018}}</ref> a umro u [[Sarajevo|Sarajevu]] 8. decembra 2001.<ref>{{Cite news|url=http://balkans.aljazeera.net/blog/mirza-delibasic-sportas-mekog-srca-i-zlatne-ruke|title=Mirza Delibašić - sportaš mekog srca i zlatne ruke|date=4. 12. 2015|newspaper=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 2. 2018}}</ref> Delibašić se smatra jednim od najboljih strijelaca u historiji evropske košarke. Godine 1991. proglašen je za jednog od [[50 najboljih košarkaša FIBA-e (1991)]], a 2008. za jednu od [[50 osoba koje su najviše pridonijeli Euroligi]]. Uvršten je 2007. u [[Kuća slavnih FIBA-e|Kuću slavnih FIBA-e]]. == Biografija == [[Datoteka:Mirza.jpg|mini|lijevo|150px|Mirza Delibašić u dresu Reala<ref>{{Cite news|url=https://www.realmadrid.com/en/about-real-madrid/history/basketball-legends/mirza-delibasic|title=Delibasic {{!}} Basketball {{!}} Real Madrid CF|newspaper=Real Madrid C.F. - Web Oficial|language=en|access-date=23. 2. 2018}}</ref>]]Rođen je u Tuzli od oca Izeta Delibašića rodom iz [[Kakanj|Kaknja]] i majke Zajkane Mehičević iz Ljubuškog.<ref>{{cite news|last=|first=|url=http://ljubusaci.com/2018/12/08/bogdan-tanjevic-kako-je-mirza-postao-sarajlija/|title=Bogdan Tanjević: Kako je Mirza postao Sarajlija|agency=Ljubusaci.com|date=8. 12. 2018|access-date=31. 12. 2019}}</ref> Mirza je do svoje 14 godine trenirao [[tenis]] i bio pionirski prvak SRBIH u tenisu.<ref>{{Cite web|url=https://www.realmadrid.com/en/about-real-madrid/history/basketball-legends/mirza-delibasic|title=Delibasic {{!}} Basketball {{!}} Real Madrid CF|website=Real Madrid C.F. - Web Oficial|language=en|access-date=21. 5. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a302619/Crtice-iz-zivota-Mirze-Delibasica-koje-do-sada-niste-znali.html|title=Crtice iz života Mirze Delibašića koje do sada niste znali|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=21. 5. 2020}}</ref> === Klupska karijera === Član košarkaškog kluba [[KK Sloboda-Dita|Sloboda]] iz Tuzle postao je 1968. i u ovom klubu ostao je do 1972. godine,<ref>{{Cite web|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/236/t23610.shtml|title=Mirza Delibašić (1954-2001)|last=Burić|first=Ahmed|website=www.bhdani.ba|access-date=23. 2. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> kad postaje član [[KK Bosna Royal|KK Bosne]], kada je odigrao i prvu utakmicu protiv [[KK Jugoplastima|Jugoplastike]] iz [[Split]]a. Za Bosnu je odigrao 700 utakmica i postigao oko 14.000 koševa. Sa ekipom Bosne osvajao je prvenstvo i kup Jugoslavije, bio [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope]] u sezoni 1978/79. i viceprvak svijeta. Četiri puta biran je za najboljeg sportistu SR Bosne i Hercegovine da bi onda dobio specijalno priznanje kao as izvan serije i postao član žirija za izbor sportiste. Godine 1980. izabran je za najboljeg košarkaša u Jugoslaviji. Godine 1980 prešao je u redove Real Madrida gdje je igrao tri godine. Smatra se jednim od najboljih igrača Real Madrida zajedno sa igračima kao što su [[Juan Corbalán]], [[Wayne Brabender]], [[Fernando Martín Espina]], [[Fernando Romay]], [[Dražen Petrović]] i [[Arvydas Sabonis]]. Nakon tri godina igranja za Real dao je otkaz s prostom porukom da tim "treba centra". Potpisao je za Indesit Casertu koju je trenirao njegov omiljeni trener [[Bogdan Tanjević]]. Sredinom sezone doživio je [[moždani udar]] što je okončalo njegovu košarkašku karijeru sa 29 godina.<ref>{{Cite web|url=http://www.eurocupbasketball.com/item/97012|title=Mirza Delibasic - The last romantic|website=Welcome to 7DAYS EuroCup|language=en|access-date=21. 5. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> === Reprezentativna karijera === Mirza je sa [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|košarkaškom reprezentacijom Jugoslavije]] osvojio zlatne medalje na tri najbitnija [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]] takmičenja. Bio je član tima koji je osvojio zlatnu medalju na [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijskim igrama 1980]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1978.|1978]], te na [[Evropsko prvenstvo u košarci|evropskim prvenstvima]] [[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|1975.]] i [[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|1977]]. === Trenerska karijera === Krajem 1980-ih trenirao je KK Bosnu u domaćim i evropskim takmičenjima. Bio je trener [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]] koja se takmičila na [[EuroBasket 1993.|EuroBasketu 1993.]] u Njemačkoj s kojom je zauzeo 8. mjesto.<ref name="Delibašić, Mirza">{{Cite web|url=http://www.leksikon-yu-mitologije.net/delibasic-mirza/|title=Delibašić, Mirza|date=2. 2. 2014|website=Leksikon YU mitologije|language=en-US|access-date=21. 5. 2020}}</ref> Za vrijeme [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] imao je poziv od rukovodstva svog bivšeg kluba Real Madrida da ga evakuiraju, što je Mirza odbio.<ref>{{Cite web|url=https://mondo.ba/Sport/Kosarka/a918720/Mirza-Delibasic-obiljezena-18.-godisnjica-smrti.html|title=Bez Mirze Delibašića 18 godina: Odbio poziv Reala i ostao u ratnom Sarajevu|website=MONDOBA|language=en-US|access-date=21. 5. 2020}}</ref> Sa [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|košarkaškim savezom Bosne i Hercegovine]] razišao se 1995.<ref name="Delibašić, Mirza"/> Poslije je bio na mjestu direktora KK Bosna. Narušenog zdravlja, umro je u 47 godini života 8. decembra 2001. Pokopan je na sarajevskom groblju Bare, u Aleji velikana, a sahrani je prisustvovalo hiljade ljudi.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Sport-Klub/Kosarka/a302243/Obiljezeno-17-godina-od-smrti-kosarkaskog-velikana-Mirze-Delibasica.html|title=Obilježeno 17 godina od smrti košarkaškog velikana Mirze Delibašića|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=21. 5. 2020}}</ref> === Naslijeđe === Sportska dvorana na sarajevskoj [[Skenderija|Skenderiji]] danas nosi naziv [[Dvorana "Mirza Delibašić"]]. U znak sjećanja u Sarajevu je izgrađen spomen-park posvećen Mirzi Delibašiću i pjevaču [[Indexi|Indexa]] [[Davorin Popović|Davorinu Popoviću]] s kojim je bio veliki prijatelj.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/foto-spomen-park-mirza-delibasic-i-davorin-popovic/183465|title=FOTO: Spomen-park Mirza Delibašić i Davorin Popović|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=21. 5. 2020}}</ref> Po njemu je nazvan i međunarodni turnir koji se igra u Sarajevu od 2005. koji nosi naziv ''[[Memorijal Mirza Delibašić]].'' Upravni odbor Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine 25. decembra 2018. donio je odluku da od takmičarske sezone 2018/2019. kup nosi naziv [[Kup "Mirza Delibašić"]].''<ref>{{cite web|url=http://basket.ba/novosti/kup-bih-m/kup-bih-mijenja-ime-u-kup-mirza-delibasic/1311|title=Kup Bosne i Hercegovine u košarci mijenja naziv u Kup Mirza Delibašić|website=basket.ba|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227173119/http://basket.ba/novosti/kup-bih-m/kup-bih-mijenja-ime-u-kup-mirza-delibasic/1311|archive-date=27. 12. 2018|url-status=dead|access-date=25. 12. 2018}}</ref>'' == Nagrade i postignuća == === Profesionalna karijera === * [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]: 1976. * [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]] (2): [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1977/78.|1978.]] i [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1979/80.|1980.]] * [[Kup Jugoslavije u košarci]]: sezona 1977/78. * [[ULEB Euroliga]]: [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|1979.]] * [[Interkontinentalni kup u košarci]]: 1981. * [[Prvenstvo Španije u košarci]]: 1982. * [[50 najboljih košarkaša FIBA-e (1991)]]: 1991. * Najbolji sportista Bosne i Hercegovine 20. vijeka: 2000. * [[50 osoba koje su najviše pridonijeli Euroligi]]: 2007. * [[Kuća slavnih FIBA-e|Kuću slavnih FIBA-e]]: 2008. == Reference == {{Refspisak}} {{stub-bh-biog}} {{Navkutije| podaci = {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na OI 1976}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na OI 1980}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na SP 1978}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na SP 1982}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na EP 1975}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na EP 1977}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na EP 1979}} {{Sastav košarkaške reprezentacije Jugoslavije na EP 1981}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}} {{Selektori košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{KK Bosna - prvak Evrope 1979.}} {{FIBA 50}} {{Euroliga 50}} {{FIBA-ina Kuća slavnih}} }} {{DEFAULTSORT:Delibašić, Mirza}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Umrli 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski košarkaši]] [[Kategorija:Jugoslavenski olimpijci u košarci]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Košarkaši OKK Sloboda Tuzla]] [[Kategorija:Košarkaši KK Bosne]] [[Kategorija:Košarkaši Real Madrida]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Jugoslavija)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Jugoslavija)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaški treneri]] [[Kategorija:Jugoslavenski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Selektori košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 1976.]] [[Kategorija:Košarkaši na Olimpijskim igrama 1980.]] 7uba2y9860aczg1810qmsbh7b77lwqe Banja Luka 0 1590 3847331 3833621 2026-05-17T23:54:36Z Mhare 481 3847331 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Banja Luka | službeno_ime = Grad Banja Luka | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | perrow = 1/2/2 | total_width = 335 | caption_align = center | image1 = Banja Luka panorama, 2012.jpg | image2 = Ferhat Pasha Mosque, Banja Luka 2016-2.jpg | image3 = Храм Христа Спаситеља - Бања Лука.jpg | image4 = Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град".jpg | image5 = Тврђава Кастел 7.jpg }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Panoramski pogled na Banju Luku, [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]], Hram Hrista Spasitelja, Spomenik parkovne arhitekture "Univerzitetski grad", [[Kastel (Banja Luka)|Tvrđava Kastel]]. | slika_veličina = | slika_zastava = Zastava Banja Luke.svg | slika_grb = Veliki grb Banja Luke.svg | slika_karta = Banja Luka municipality.svg | karta_opis = Grad Banja Luka u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|46||N|17|11||E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | gradonačelnik = [[Draško Stanivuković]]<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2024 - Banja Luka|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Partija demokratskog progresa|PDP]] | površina_naselja = 102.65 | površina_grada = 1238.89 | nadmorska_visina = 163 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_naselje = 138963 | stanovništvo_grad = 185042 | stanovništvo_demonim = Banjalučanin | poštanski_broj = 78000 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 200026<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20010 | veb-sajt = {{URL|http://www.banjaluka.rs.ba}} | mapframe_id = Q15940918 }} '''Banja Luka'''{{efn|name=pravopis|Banja Luka, [[dativ]]/[[lokativ]]: ''Banjoj Luci''; pridjev: ''banjalučki''; ''Banjalučanin'',...({{harvnb|Hasnija Muragić-Tuna|2005|p=118}})}} jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smješten na rijeci [[Vrbas]]. Po veličini je drugi grad u Bosni i Hercegovini. Upravno je središte [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te privredni i kulturni centar ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na teritoriji grada Banja Luka popisano je 185.042 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.banjaluka.rs.ba/posjetioci/upoznaj-banju-luku/|title=Grad Banja Luka}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=20010|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=8. 10. 2024}}</ref> == Historija == === Predosmanlijsko doba === U 1. vijeku nove ere [[Rimljani (višeznačnica)|Rimljani]] su osvojili područje Banje Luke, koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima [[Mezeji|mezejskih]] [[Iliri|Ilira]]. Ovo područje je u potpunosti bilo u sastavu rimske privincije Ilirikum, a današnji grad Banja Luka bio je smješten na putnom pravcu koji je vodio od [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Panonija|Panonije]], odnosno od [[Salona|Salone]] do današnje [[Gradiška|Gradiške]]. Današnja [[tvrđava]] [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]] u centru grada u to vrijeme koristila se kao rimska vojna utvrda. [[Slaveni]] su naselili [[Balkan]] i područje današnje Banje Luke u [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]u, a u ovo doba, iz kojeg postoji veoma malo pisanih tragova, sagrađeno je nekoliko tvrđava u dolini rijeke Vrbas. Najranije slavensko naselje zvalo se također [[Vrbas]], koje se prvi put spominje 1320. Banju Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put pominje 1494. hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. Samo ime znači "Banova livada", a potječe od riječi "ban" i "luka", (što je značilo područje blizu vode). Ne zna se o kojem se banu i livadi radi. [[Bosanski franjevci]] naselili su područje Banje Luke još u 14. vijeku, te su u naselju [[Petričevac]], nedaleko od centra grada, 1378. izgradili i prvi franjevački samostan u ovom dijelu Bosne. === Osmanlijsko doba === ====Vrbaški Grad==== [[Datoteka:Tvrdjava_Kastel_Banja_Luka_noc.jpg|mini|Tvrđava Kastel]] Vrbaški Grad ili '''Banjalučka tvrđava''' se nalazila na uzvisini iznad [[Srpske Toplice|Gornjeg Šehera]] (danas Srpske Toplice), na lijevoj obali [[Vrbas]]a. Prema [[Hamdija Kreševljaković|Hamdiji Kreševljakoviću]], kao grad se po prvi put spominje 1494, kao grad u onovremenoj [[Jajačka Banovina|Jajačkoj Banovini]], poslije [[Jajce|Jajca]], najvažniji i najtvrđi grad u dolini Vrbasa.<ref>Kreševljaković H. (1953): Stari bosanski gradovi. Naše starine, I: 7–44.</ref><ref>Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice. El-Kalem, Sarajevo.</ref> Skupa sa Jajcem, banjalučka utvrda se najduže žestoko opirala [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] nadiranju. Uspjele su ga osvojiti tek koncem 1527. ili prvih dana 1528, nakon prodora dolinom [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i pada utvrde [[Kotor (tvrđava)|Kotor]] (1519), kao centra [[Župa Vrbanja|Župe Vrbanja]]. U jednoj ispravi kralja [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislava II Jagelovića]], od 6. februara 1494, kao kaštelan Banje Luke, se spominje Juraj Mikulasić, što se vjerovatno odnosi na [[Rimsko Carstvo|starorimsku]] utvrdu [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]]. Pod gradom bila je varoš s jednim katoličkim samostanom. Za vrijeme turskog pustošenja 1494. i 1495. stanovništvo je dobijalo pomoć od kralja. Od 1519, Banja Luka se spominje zajedno s gradovima Vrbasom i [[Zvečaj]]em (''Banya Lwka, Zweczay cum castro Verbaz''). U vrijeme [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljakovića]] ostaci grada Banje Luke su se vidjeli na brežuljku iznad lijeve obale Vrbasa u Gornjem Šeheru. U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (vjerovatno 1521), [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac]], Vrbaški Grad, Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu. Tokom turske vladavine u Banjaluci su bila jedno vrijeme (17. stoljeće) dva grada, tj. dvije tvrđave. Jedna je bila u Gornjem, a druga u Donjem Šeheru. Ta dva grada spominju i A. Georgiceo (1626), Hadži Kalfa (oko 1650), biskup Maravić (1655) i [[Evlija Čelebija]] 1660. godine. Gornji Šeher je onaj dio današnje Banje Luke, koji je postojao prije turske okupacije, sastojao se od grada i varoši. Turski izvori ga navode kao ''Eski Banja Luka'' ("Stara Banja Luka"). Prema njima, bilo je ponešto ostataka ovoga grada na lijevoj obali Vrbasa iznad mosta preko potoka [[Suturlija|Sutrulije]]. Prema Evliji Čelebiji, taj grad se spuštao do Vrbasa, a nakon toga su nađeni tragovi zida baš do obale te rijeke. Taj grad i Podgrađe spominje i Sofi Mehmed-pašina zakladnica, koja je napisana 1554. Hadži Kalfa zove ga ''Gornji Grad'', razlikujući ga od Donjeg Šehera, pri čemu naglašava da je uzet od nevjernika. Tada je taj grad bio samostalan i imao svoju posadu i svoga [[dizdar]]a. Ne zna se kada je napušten, ali se pretopstavlja da je to moglo biti poslije 1688. Smatra se pouzdanom činjenicom da nije postojao prilikom prodora princa [[Hildburghausen]]a 1737. godine. Neki historičari su ovaj grad u današnjem Gornjem Šeheru poistovjećivali s Vrbaškim Gradom (''Verbaz, Orbasz, Urbaz, Vrbaz, Wrbaz''). Vjerovatno je da je još prije turske okupacije na teritoriju današnjeg Gornjeg Šehera bio grad i pod njim varoš i da su se oba grada zvala Banja Luka. Donji Šeher osnovao je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], kada je izgradio džamiju koja je poznata kao [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], zadužbine i druge objekte. Grad u Donjem Šeheru sagrađen je tik uz lijevu obalu Vrbasa i zvao se Novi Grad. Ovaj je grad je i pedesetih godina prošlog stoljeća bio u dobrom stanju. Na mjestu ovoga grada, 1587. godine bila je [[tophana]] ([[arsenal]]), koju je osnovao Ferhat-paša. Ona je zatim, za vladavine sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595–1603.), pretvorena u grad, a po onovremenom običaju, džamija u tvrđavi je nosila ime istog sultana. To je vidljivo iz jedne isprave kojom se u toj džamiji postavlja imam. Godine 1739. grad se zvao ''Kal'ai-džedid'' ("Novi Grad"). Za njega se zna da je popravljan 1639, 1714, 1737. ili 1738, 1809. i 1868. Prilikom posljednjih od ovih popravki, podignuta je i ona topnička [[kasarna]]. Zabilježeno je da se 1838. nalazio na popisu gradova kojima nisu potrebne popravke. Prema Kreševljakoviću, jedan od prethodnih istraživača (A. Georgiceo) je naveo da su u Banjoj Luci postojala dva grada, međusobno udaljena 4 milje, dok je [[Evlija Čelebija]] procijenio da su udaljeni "više od dva koraka", vjerovatno u smislu da su veoma blizu. Ovaj je grad bio samostalan, jer je imao svoga [[dizdar]]a. Od druge polovine 17. stoljeća Banja Luka je sijedište [[Banjalučka kapetanija|kapetanije]]. Zapovjednik topčija (''topčaga''), 1719. je bio [[Mustafa Alajbeg Svetačković]]. Banju Luku su 1688, nakratko bili zauzeli Austrijanci. Od jula do 4. augusta grad je opsjedao general Hildburghausen i znatno ga oštetio, ali ga nije zauzeo. Pored ostalog, u brzom uzmicanju, na bojištu su ostavili 12 [[top]]ova i tri [[havan]]a. Prema Kreševljakoviću, prethodni anonimni opis Bosne, koji je nastao oko 1785, navodi da u gradu ima 50 velikih topova. U doba Evlije Čelebije, pred ovim gradom se nalazio stajao top od "30 pedalja". Po Jukiću, oko 1850, tu je bilo 25 velikih topova, dok su, prema službenom popisu iz 1833, u gradu su bila 23 topa, među kojima i onaj tradicionalni top haberdar. U ovom je gradu bilo 9 [[tabija]], koje su postojale i do Kreševljakovićevog doba.<ref>Kreševljaković H. (1937): Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII. 1737. Kalendar Narodna Uzdanica za 1937.</ref><ref>GJPD (1934): Banja Luka u XVI i XVII stoljeću. Glasnik Jugosl. profesorskog društva za 1934, Beograd.</ref> Gradu imenovan kao Vrbas, zna se da je 1527, nakon pada Jajca, zapovjednik Vrbaskog Grada [[Andrija Radatović]], uvidjevši da se ne može obraniti od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], zapalio tvrdi grad i varoš i pobjegao. O mjestu gdje se ovaj grad nalazio ima više pretpostavki, jer se njegova lokacija nije mogla pouzdano odrediti. Nije isključena mogućnost da je grad Vrbas ležao na teritoriju današnjeg Donjeg Šehera i da su njegovom izgradnjom nestali tragovi starog grada Vrbasa, koji se u poznatom tursko-ugarskom ugovoru iz 1519. godine pominje posebno, kao i Banja Luka (današnji Gornji Šeher) i na kraće vrijeme Banju Luku. ====Uloga Osmanlija==== [[Datoteka:Ferhat-pacha Sokolović.jpg|mini|Portret Ferhat-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa.]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlijska vojska]] pod vodstvom [[Gazi Husrev-beg]]a osvaja Banju Luku 1521. Grad se time počeo razvijati već 1528. izgradnjom naselja [[Srpske Toplice|Gornji Šeher]]. Banja Luka je kao grad vrlo brzo rastao i 1533. postaje glavni grad [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (kasnije [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]). Glavni graditelj Banje Luke je bio [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], bliski rođak [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Najvažniji doprinos Ferhat-paše Banjoj Luci bila je džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], s kojom je također utemeljena prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. Novac za konstrukciju džamije dobijen je od kapare za zarobljenog austrijskog komandira, a iznosio je 30.000 dukata. Drugi važan objekat izgrađen nedugo nakon Ferhadije, jest džamija [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija]], napravljena na drugom kraju ulice u odnosu na Ferhadiju. Između ove dvije monumentalne gradske džamije gradska uprava forsirala je trgovinu i podizanje zanatskih dućana, koji su u to vrijeme stimulirali ekonomski razvoj grada. Iz ovog vremena potječe i gradnja [[Banjalučka sahat-kula|Banjalučke sahat-kule]], koja je izgrađena nedaleko od Ferhadije, čime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela zaokružuje kao posebna historijsko-urbana cjelina, danas poznata pod imenom Stari grad Banje Luke. Srpske pravoslavne crkve prvobitno su se uglavnom gradile na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. vijeka sa dolaskom Srba iz Hercegovine. U istom periodu na širem prostoru grada naseljavaju se i [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], te katolički red [[trapisti]], koji su znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, fabrike vunenih tkanina, pilane i [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Kako je utjecaj Osmanskog carstva opadao, a samo Carstvo doživljavalo mnoge gubitke i nazadovanje u [[Evropa|Evropi]], Banja Luka je, kao i najveći dio bosanskih graničnih mjesta, sve više postajala tek tačka odbrane osmanlijske teritorije. Zbog toga je 1639. centar [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] premješten u [[Sarajevo]]. Godine 1688. austrijske trupe prodrle su do Banje Luke i poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737, na novi napad austrijske vojske Banjalučani su bili više nego odlično pripremljeni, pokazavši zapravo kako su i bez osmanlijske podrške u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost da odbrane grad od napada osvajača. Mračni dio banjalučke historije odvio se kroz veći dio 17. vijeka, kad su gradom harali česti požari i zarazne bolesti, poput [[kuga|kuge]], donošene s druge strane granice. === Austrougarsko doba === Modernizacija Banje Luke počela je nedugo prije pada Osmanskog carstva, odnosno dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na područje Bosne i Hercegovine [[1878.]] Prva telegrafska linija uspostavljena je 1866, a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. Austrougarska vojska ulazi u Banju Luku sa sjevera, ali ne nailazi na veliki otpor lokalnog muslimanskog stanovništva kao u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine ([[Sarajevo]], [[Cazin]], [[Livno]]). U desetljećima koja su slijedila Banja Luka je postala važan industrijski, privredni i kulturni centar [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Do [[1895.]] grad je već imao gimnaziju, bolnicu, fabriku duhana, željezničku vezu sa [[Beč]]om i [[Budimpešta|Budimpeštom]], a hroničari bilježe i 13.566 stanovnika (oko trećinu broja stanovnika Sarajeva). Grad se ubrzano izgrađuje i dobija modernu urbanu strukturu tipičnog gradskog centra Austro-Ugarske monarhije, koji nimalo ne zaostaje za sličnim mjestima iz tog perioda. [[Datoteka:Grb Banje Luke (do 1992).png|lijevo|mini|178x178piksel|Grb Banje Luke do 1992.]] === Dvadeseti vijek === [[Datoteka:Banski_dvor_Banja_Luka.jpg|mini|Banski dvor, sagrađen 1932, istoimeni kulturni centar]] [[Datoteka:Banja Luka 1903.jpg|mini|Banja Luka početkom 20. vijeka.]] Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Banja Luka je postala centar [[Vrbaska Banovina|Vrbaske banovine]], te je nastavila svoj razvoj. Tokom ovog vremena izgrađeni su Banski dvor, općina, gradski muzej i učiteljska škola. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je 1941. okupirala njemačka vojska i on je ušao u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice su bile deportirane u koncentracijske logore u Hrvatskoj. Po ustaškim planovima Banja Luka je trebala postati glavni grad NDH. U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. grad bio u potpunosti i oslobođen. Do 1963. na prostoru današnje općine Banja Luka postojale su još tri općine: [[Bronzani Majdan]], [[Potkozarje|Ivanjska]] i [[Krupa na Vrbasu]]. One su zatim ukinute i pripojene općini Banja Luka. 27. oktobra 1969. je Banju Luku je pogodio snažan [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotres]], u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u potpunosti srušen. Do 1991. Banja Luka je imala 150.000 stanovnika, te je bila drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini i najveća općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće [[1992]]. godine Banja Luka postala je jedno od ključnih administrativnih i političkih središta Republike Srpske u sjeverozapadnoj Bosni. U presudi protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]] ICTY je Banju Luku naveo među općinama obuhvaćenim zločinima počinjenim u okviru šireg plana etničkog čišćenja [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].<ref name="ICTYBrdjaninSummary">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case the Prosecutor v. Radoslav Brdjanin: Radoslav Brdjanin Sentenced to 32 Years' Imprisonment|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYZupljaninPress">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/mi%C4%87o-stani%C5%A1i%C4%87-and-stojan-%C5%BEupljanin-sentenced-crimes-bosnia-and-herzegovina|title=Mićo Stanišić and Stojan Župljanin sentenced for crimes in Bosnia and Herzegovina|date=27. 3. 2013|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Prema istom izvoru, među mjerama provođenja tog plana bili su smjenjivanje i uklanjanje Bošnjaka i Hrvata iz vojske, policije, javnih ustanova i preduzeća, selektivno razoružavanje nesrpskog stanovništva te stvaranje uslova koji su imali za cilj njihov trajni odlazak s tog prostora.<ref name="ICTYBrdjaninSummary" /> Početkom aprila 1992. u Banjoj Luci uspostavljene su krizne strukture vlasti. U presudi protiv Brđanina navedeno je da je krizni štab općine Banja Luka 3. aprila 1992. prihvatio zahtjeve srpskih odbrambenih snaga, a da je regionalni krizni štab iz Banje Luke imao obavezujući utjecaj na općinske vlasti u [[Autonomna regija Krajina|ARK-u]].<ref name="ICTYBrdjaninJudgement">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Prosecutor v. Radoslav Brđanin, Judgement|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U predmetu ''Stanišić i Župljanin'' ICTY je utvrdio da je [[Stojan Župljanin]] u relevantno vrijeme bio načelnik Regionalnog centra službi bezbjednosti Banja Luka te član Kriznog štaba ARK-a, a osuđen je za zločine počinjene u osam općina, uključujući progon, ubistva, nezakonita zatvaranja, deportacije, pljačku i razaranje vjerskih objekata.<ref name="ICTYZupljaninPress" /> U presudi protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] MKSJ je utvrdio da su u Banjoj Luci sredinom 1992. česti bili noćni napadi na kuće i poslovne prostore Bošnjaka i Hrvata, uključujući napade ručnim bombama i raketnim projektilima, te da policija te napade nije istražila.<ref name="ICTYMladic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I|date=22. 11. 2017|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Zatočenički objekti i ratni zločini ==== Područje Banje Luke i njene šire okolice bilo je povezano s mrežom zatočeničkih objekata i prisilnih pritvora. U presudama ICTY-a više puta se spominje [[Manjača]], logorski kompleks na području banjalučke općine, koji je služio za pritvaranje nesrpskih civila i zarobljenika iz više krajiških općina.<ref name="ICTYBrdjaninJudgement" /><ref name="ICTYMladic" /> Sud Bosne i Hercegovine je 2023. potvrdio optužnicu protiv 15 osoba u predmetu ''Rajko Drljača i drugi'', navodeći da su kao pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] od augusta 1992. do decembra 1995. u Vojno-istražnom zatvoru Banja Luka, poznatom kao „Mali logor“, te prilikom dovođenja i odvođenja iz tog objekta, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava prema civilima nesrpske nacionalnosti i ratnim zarobljenicima pripadnicima [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="SudBiHRajko">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Potvr%C4%91ena%20optu%C5%BEnica%20protiv%2015%20lica%20u%20predmetu%20Rajko%20Drlja%C4%8Da%20i%20drugi|title=Potvrđena optužnica protiv 15 lica u predmetu Rajko Drljača i drugi|date=17. 2. 2023|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Sud Bosne i Hercegovine je u drugim predmetima iz svoje nadležnosti vodio i postupke za ratne zločine počinjene na području tadašnje općine Banja Luka, uključujući lokalitete u [[Kotor Varoš|Kotor-Varoškoj]] regiji, koja je u sudskim evidencijama često vođena u okviru tadašnjeg banjalučkog područja.<ref name="SudBiHPlanincic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/411|title=Planinčić Fikret i dr. S1 1 K 007511 15 Kžk|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="SudBiHVranjes">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/305|title=Vranješ Ljubiša i dr. S1 1 K 002735 16 Krž|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Razaranje vjerskih objekata ==== Jedan od najupečatljivijih aspekata ratne historije Banje Luke bilo je razaranje islamskih vjerskih objekata. MKSJ je u presudi protiv Mladića utvrdio da su 7. maja 1993. uništene [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], [[Arnaudija džamija|Arnaudija]] i džamija u [[Gornji Šeher|Gornjem Šeheru]], a da je rušenje izazvalo i znatnu štetu na okolnim zgradama.<ref name="ICTYMladic" /> Ista presuda navodi da su u ranim danima maja 1993. u Banjoj Luci uništene tri džamije u gradskom području i jedna džamija na području općine, ali da Vijeće nije moglo na osnovu izvedenih dokaza pouzdano utvrditi neposredne izvršioce rušenja [[Ferhadija džamija|Ferhadije]].<ref name="ICTYMladic" /> == Geografija == Banja Luka je podignuta s obje strane [[Vrbas]]a, na mjestu gdje ova [[rijeka]] iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju, kroz koju pravi svoj put ka ušću u [[Sava|Savu]]. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163&nbsp;m, okružen [[tercijar]]nim brežuljcima. Okolina Banje Luke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rijeke ribom, što je doprinijelo razvoju lova i ribolova. Prostrano područje grada nije u srazmjeri s brojem stanovnika koji ga naseljavaju. Prateći tok Vrbasa grad se razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa 1969. razvijala su se u širinu prema brdima koja okružuju Banju Luku, ispod kojih su nikle moderne višespratnice. == Klima == Klima u Banjoj Luci je umjereno kontinentalna s utjecajima panonskog pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7&nbsp;°C, srednja januarska 0,8&nbsp;°C, dok je srednja julska 21,3&nbsp;°C. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,8 | vt_mar = 12 | vt_apr = 17,2 | vt_maj = 22 | vt_jun = 25 | vt_jul = 27,2 | vt_aug = 26,9 | vt_sep = 23,3 | vt_okt = 17,4 | vt_nov = 10,8 | vt_dec = 5,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -4,6 | nt_feb = -2,3 | nt_mar = 0,7 | nt_apr = 4,7 | nt_maj = 9 | nt_jun = 12,4 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,3 | nt_sep = 10,1 | nt_okt = 5,7 | nt_nov = 1,6 | nt_dec = -2,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 69 | p_feb = 63 | p_mar = 79 | p_apr = 87 | p_maj = 98 | p_jun = 111 | p_jul = 95 | p_aug = 93 | p_sep = 82 | p_okt = 74 | p_nov = 91 | p_dec = 86 <!-- Ostalo --> | izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00016.htm World Meteorological Organization] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Banje Luke|Spisak naseljenih mjesta u gradu Banjoj Luci}} === Grad Banja Luka === [[Datoteka:Pjesacka zona uz rijeku Vrbas.jpg|mini|Šetalište uz Vrbas, Mejdan]] {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Banja Luka | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20010 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 185042 | g2013_muskarci = 89148 | g2013_zene = 95894 | g2013_bosnjaci = 7681 | g2013_srbi = 165750 | g2013_hrvati = 5104 | g2013_bosanci = 323 | g2013_romi = 132 | g2013_muslimani = 291 | g2013_bosanciihercegovci = 60 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 648 | g2013_ukrajinci = 413 | g2013_crnogorci = 335 | g2013_slovenci = 230 | g2013_pravoslavci = 45 | g2013_makedonci = 130 | g2013_nisu_izjasnili = 2733 | g2013_nepoznato = 337 | g1991_ukupno = 195692 | g1991_muslimani = 28558 | g1991_srbi = 106826 | g1991_hrvati = 29026 | g1991_jugosloveni = 23656 | g1981_ukupno = 183618 | g1981_muslimani = 21726 | g1981_srbi = 93389 | g1981_hrvati = 30442 | g1981_jugosloveni = 32624 | g1981_slovenci = 495 | g1981_crnogorci = 715 | g1981_albanci = 165 | g1981_madari = 76 | g1981_romi = 503 | g1981_makedonci = 189 | g1971_ukupno = 158736 | g1971_muslimani = 24268 | g1971_srbi = 92465 | g1971_hrvati = 33371 | g1971_jugosloveni = 4684 | g1971_slovenci = 685 | g1971_crnogorci = 612 | g1971_albanci = 139 | g1971_madari = 102 | g1971_romi = 59 | g1971_makedonci = 178 | g1961_ukupno = 75910 | g1961_muslimani = 7872 | g1961_srbi = 36626 | g1961_hrvati = 20991 | g1961_jugosloveni = 7757 | g1961_slovenci = 833 | g1961_crnogorci = 527 | g1961_albanci = 68 | g1961_madari = 68 | g1961_romi = 2 | g1961_makedonci = 159 }} === Naseljeno mjesto Banja Luka === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Banja Luka | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 200026 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 138963 | g2013_muskarci = 65809 | g2013_zene = 73154 | g2013_bosnjaci = 7573 | g2013_srbi = 121185 | g2013_hrvati = 4205 | g2013_bosanci = 317 | g2013_romi = 129 | g2013_muslimani = 277 | g2013_bosanciihercegovci = 60 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 615 | g2013_ukrajinci = 396 | g2013_crnogorci = 321 | g2013_slovenci = 215 | g2013_pravoslavci = 32 | g2013_makedonci = 126 | g2013_nisu_izjasnili = 2520 | g2013_nepoznato = 232 | g1991_ukupno = 143079 | g1991_muslimani = 27689 | g1991_srbi = 70155 | g1991_hrvati = 15700 | g1991_jugosloveni = 22645 | g1981_ukupno = 123937 | g1981_muslimani = 20916 | g1981_srbi = 51839 | g1981_hrvati = 16314 | g1981_jugosloveni = 30318 | g1981_slovenci = 456 | g1981_crnogorci = 695 | g1981_albanci = 158 | g1981_madari = 74 | g1981_romi = 499 | g1981_makedonci = 172 | g1971_ukupno = 90831 | g1971_muslimani = 23411 | g1971_srbi = 41297 | g1971_hrvati = 17897 | g1971_jugosloveni = 4606 | g1971_slovenci = 636 | g1971_crnogorci = 600 | g1971_albanci = 134 | g1971_madari = 101 | g1971_romi = 59 | g1971_makedonci = 177 | g1961_ukupno = 50650 | g1961_muslimani = 6504 | g1961_srbi = 22883 | g1961_hrvati = 12072 | g1961_jugosloveni = 6848 | g1961_slovenci = 666 | g1961_crnogorci = 515 | g1961_albanci = 61 | g1961_madari = 66 | g1961_romi = 2 | g1961_makedonci = 156 }} == Privreda == [[Datoteka:Istočni tranzit, Banja Luka.jpg|mini|Istočni tranzit]] Do 1992. Banja Luka je bila snažan privredni centar u zemlji, sa 63.000 zaposlenih i razvijenom privrednom, te posebno industrijskom strukturom. Nacionalni dohodak ''per capita'' iznosio je 1.850 US $, a stopa zaposlenosti 32,6%. Privredni razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, uz dominaciju sekundarnog sektora, u kojem je bilo angažovano 54% ukupnog broja zaposlenih. 2014. industrija je dominantna privredna grana u Republici Srpskoj, pa tako i na području Privredne komore Banja Luka. Od ukupno 9.347 preduzeća u Republici Srpskoj na nivou Područne privredne komore Banja Luka radi 5.153 preduzeća. Od ovog broja preko 60% je u oblasti industrije.<ref name="test">[http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 Privreda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319230414/http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 |date=19. 3. 2017 }} Područna privredna komora Banjaluka</ref> Najveći privredni subjekti u gradu su Lanaco (IT tehnologije), [[Hemofarm]] (fabrika za proizvodnju lijekova), Nova DI Vrbas, Fabrika obuće Bema, Jelšingrad livar, ALfom, Bemind, Eurohem, Carmen line, Miltex, Binis beton i drugi.<ref name="test"/> == Kultura == [[Datoteka:Kuca_Milanovica_Banja_Luka_1893.jpg|mini|Milanovića kuća, novi gradski kulturni centar]] [[Datoteka:Ferhadija dzamija banjaluka 01.jpg|mini|desno|150px|Ferhat-pašina džamija (Ferhadija), srušena 1993.]] [[Datoteka:Trg Krajine Banja Luka.jpg|mini|Trg Krajine]] U gradu se nalazi nekoliko muzeja: [[Muzej Bosanske krajine]], [[Etnografski muzej u Banjoj Luci|Etnografski muzej]] (osnovan 1930), te [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske]]. Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće: [[Narodno pozorište Republike Srpske]] i [[Dječije pozorište Republike Srpske]], kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM "Veselin Masleša", RKUD "Pelagić" (1927) i KUD "Čajavec". [[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], osnovana 26. aprila 1936 pod imenom ''Narodna biblioteka Kralja Petra I Velikog Oslobodioca'', nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine prosvjetitelj [[Vaso Pelagić]], koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banje Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci. Jedno od značajnih kulturnih mjesta u gradu je i [[Banski dvor]], koji danas djeluje kao kulturni centar. Građen je u periodu između 1929. i 1932. kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe korišten sve do 1941. U poslijeratnom periodu zgrada je korištena kao upravno sjedište, da bi od 1955. prerasla u Dom kulture. Dom kulture sadrži reprezentativnu koncertnu salu, galeriju, prostorije entiteske televizije i restoran. Nedaleko od Doma kulture je i gradsko banjalučko izlazište Parkić, te veleljepna Gospodska ulica, koja još čuva šarm proteklih vremena. U centru grada, na obali [[Vrbas]]a, nalazi se i banjalučki [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]], dobro očuvano rimsko vojno utvrđenje (''castra''), unutar kojeg se i odvijao život rimskog vojnog naselja na gradskom području današnje Banje Luke. Kastel je posebna gradska atrakcija Banje Luke, na kojem se tokom ljetnih mjeseci održavaju mnogobrojni koncerti, što gradu daje specifičan šarm. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci}} == Sport == U banjalučkom sportu su najuspješniji bili rukometaši [[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]], koji su pobijedili u [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/1976.|Kupu europskih prvaka u rukometu 1975/1976.]] i time osvojili titulu evropskog prvaka u rukometu. Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su i banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa svjetskih prvenstava, 6 medalja sa evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 s Mediteranskih igara i 39 s balkanskih prvenstava jednog klupskog prvaka Evrope ([[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]]), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka prethodne Jugoslavije kako u ekipnim, tako i u pojedinačnim takmičenjima.<ref>{{Cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|title=АСБЛ >> Спорт|website=www.banjaluka.rs.ba|access-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180215161454/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|archive-date=15. 2. 2018|url-status=dead}}</ref> Danas u Banjoj Luci aktivno rade 104 sportske organizacija u 19 granskih sportova, te 16 sportsko-rekreativnih društava i udruženja. [[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine.jpg|mini|[[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], detalj sa utakmice Premijer lige Bosne i Hercegovine između Borca i Željezničara.]] '''[[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]''' je svakako jedan od najomiljeniji sporski kolektiva u Grada a u svojim vitrinama ima: pehar Kupa Maršala Tita, pehar Kupa BiH, šampionsku titulu BiH, šampionsku titulu i 5 pobjednika Kupa u RS, kao i međunarodni Mitropa Kup a najbolji plasman u Ligi SFRJ zabilježio je 1991 – 4. mjesto.<ref name="tst">[http://www.fkborac.net/sajt/ FK Borac]</ref> BK Slavija je jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Godine [[1974]], kao prvi klub iz BiH, uspio je postati klupski prvak Lige [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Iz njenih redova je i olimpijski pobjednik iz [[Los Angeles]]a, [[Anton Josipović]]. Iznjedrila je i svjetskog vicešampiona, te evropskih profesionalnog i amaterskog šampiona [[Marijan Beneš|Marijana Beneša]]. Već godinama, bokseri Slavije dominiraju i boksom u Bosni i Hercegovini. U januaru 2013. BK Slavija postala je po 6. put prvaka PL BiH u boksu.<ref>{{Cite web|url=https://www.majkic.net/novosti/republika-srpska/807-bokserski-klub-slavija-je-sportska-ljepotica-banjaluke|title=Bokserski klub Slavija je sportska ljepotica Banjaluke|last=Majkic|first=Dejan|website=www.majkic.net|language=sr-yu|access-date=18. 2. 2018}}</ref> RK Borac je također proslavio Banjaluku i Bosnu i Hercegovinu. Imao je kroz historiju u ekipi igrače poput Milorada Karalića, Abasa Arslanagića, Zdravka Rađenovića, Mome Golića, Rade Unčanina i Nebojše Popovića. U sezoni 1975/1976. postao je klupski prvak Evrope. Kup SFRJ osvajao je 10 puta, prvenstvo SFRJ 7 puta, prvenstvo BiH jednom, Kup BiH 3 puta, prvenstvo RS 8 puta, Kup RS čak 9 puta, te Kup IHF 1991. godine.<ref name="tedf">[http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html RK Borac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003045043/http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html |date=3. 10. 2011 }} www.rkborac.rs.ba</ref> U Banjoj Luci se od 2002. održava i [[tenis]]ki [[ATP čelendžer Banja Luka|turnir]] iz kategorije [[ATP čelendžer|čelendžera]].<ref>{{Cite web|url=http://www.banjaluka-challenger.com/novi/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=1|title=BANJALUKA ATP CHALLENGER TENNIS TOURNAMENT - Archive results|last=Administrator|website=www.banjaluka-challenger.com|language=en-gb|access-date=18. 2. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Znamenite ličnosti == * [[Adem Ćejvan]] – glumac * [[Aleksandar Ravlić]] – novinar i fotograf autor mnogih istraživačkih knjiga o Banjoj Luci * [[Alojz Ćurić]] – akademski slikar i jedan od najpoznatijih živih poznavalaca historije Banje Luke * [[Anton Ante Josipović]] – bokser, pobjednik Olimpijskih ljetnih igara u Los Angelesu 1984. * [[Dragan Šajnović]] – poznati violinista i muzički pedagog * [[Dušanka Kovačević]] - učesnica Narodnooslobodilačke borbe, društveno politička radnica SFR Jugoslavije i SR Bosne i Hercegovine * [[Franjo Komarica]] – katolički biskup, dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir * [[Ibrahim ef. Halilović]] – banjalučki muftija tokom rata u Bosni i Hercegovini * [[Irfan Horozović]] – pisac * [[Ismet Bekrić]] – pjesnik * [[Ivan Franjo Jukić]] – bosanski franjevac, pjesnik i humanist * [[Ivan Ljubičić]] – teniser * [[Maja Tatić]] – pjevačica zabavne muzike * [[Marijan Beneš]] – bokser i pjesnik * [[Muhamed Filipović]] – pisac, političar i filozof * [[Mustafa Nadarević]] – glumac * [[Nela Eržišnik]] – glumica * [[Nikola Koljević]] – poznati anglist i vrhunski šekspirist, jedan od duhovnih vođa nacionalističkog pokreta Srba u Bosni i Hercegovini * [[Petar Kočić]] – pjesnik i pisac * [[Rudi Čajavec]] – partizanski pilot u Drugom svjetskom ratu * [[Slađana Golić]] – košarkašica, jedna od najboljih evropskih i svjetskih igračica 1980-ih i 1990-ih godina * [[Vahida Maglajlić|Vahida Maglajić]] - narodna heroina Jugoslavije * [[Vaso Pelagić]] – prosvjetitelj * [[Veselin Masleša]] – narodni heroj, poginuo na Sutjesci 1943. * [[Viktor Kupljenik]] – padobranac i pilot * [[Zrinko Tutić]] – kantautor, kompozitor i interpretator ljubavnih šansona * [[Nikola Pejaković]] – kantautor, glumac, pisac == Također pogledajte == * [[Vrbaški Grad]] * [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]] * [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]] * [[Gazanferija džamija]] * [[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bošnjačka regimenta]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * {{cite book |last1= Muragić-Tuna |first1= Hasnija |author-link1=Hasnija Muragić-Tuna |date= 2005 |title= Bosanski, hrvatski, srpski, aktuelni pravopisi: (Sličnosti i razlike) |url= |location= Sarajevo |publisher= Bosansko filološko društvo |isbn=9958-9309-0-0 |access-date= |ref={{harvid|Hasnija Muragić-Tuna|2005}} }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Banja Luka}} {{Wikivoyage}} * [https://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke] * [http://www.openstreetmap.org/?lat=44.7732&lon=17.1949&zoom=14&layers=O Banja Luka] na sajtu openstreetmap.org {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Banja Luka}} [[Kategorija:Banja Luka|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]] mxrgn4hiwhzibkbeojyw3z126ng2eg4 3847332 3847331 2026-05-17T23:56:13Z Mhare 481 3847332 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Banja Luka | službeno_ime = Grad Banja Luka | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | perrow = 1/2/2 | total_width = 335 | caption_align = center | image1 = Banja Luka panorama, 2012.jpg | image2 = Ferhat Pasha Mosque, Banja Luka 2016-2.jpg | image3 = Храм Христа Спаситеља - Бања Лука.jpg | image4 = Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град".jpg | image5 = Тврђава Кастел 7.jpg }} | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: Panoramski pogled na Banju Luku, [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]], Hram Hrista Spasitelja, Spomenik parkovne arhitekture "Univerzitetski grad", [[Kastel (Banja Luka)|Tvrđava Kastel]]. | slika_veličina = | slika_zastava = Zastava Banja Luke.svg | slika_grb = Veliki grb Banja Luke.svg | slika_karta = Banja Luka municipality.svg | karta_opis = Grad Banja Luka u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|46||N|17|11||E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | gradonačelnik = [[Draško Stanivuković]]<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2024 - Banja Luka|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Partija demokratskog progresa|PDP]] | površina_naselja = 102.65 | površina_grada = 1238.89 | nadmorska_visina = 163 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_naselje = 138963 | stanovništvo_grad = 185042 | stanovništvo_demonim = Banjalučanin | poštanski_broj = 78000 | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 200026<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20010 | veb-sajt = {{URL|http://www.banjaluka.rs.ba}} | mapframe_id = Q15940918 | mapframe_shape = yes }} '''Banja Luka'''{{efn|name=pravopis|Banja Luka, [[dativ]]/[[lokativ]]: ''Banjoj Luci''; pridjev: ''banjalučki''; ''Banjalučanin'',...({{harvnb|Hasnija Muragić-Tuna|2005|p=118}})}} jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smješten na rijeci [[Vrbas]]. Po veličini je drugi grad u Bosni i Hercegovini. Upravno je središte [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te privredni i kulturni centar ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na teritoriji grada Banja Luka popisano je 185.042 stanovnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.banjaluka.rs.ba/posjetioci/upoznaj-banju-luku/|title=Grad Banja Luka}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=20010|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=8. 10. 2024}}</ref> == Historija == === Predosmanlijsko doba === U 1. vijeku nove ere [[Rimljani (višeznačnica)|Rimljani]] su osvojili područje Banje Luke, koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima [[Mezeji|mezejskih]] [[Iliri|Ilira]]. Ovo područje je u potpunosti bilo u sastavu rimske privincije Ilirikum, a današnji grad Banja Luka bio je smješten na putnom pravcu koji je vodio od [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Panonija|Panonije]], odnosno od [[Salona|Salone]] do današnje [[Gradiška|Gradiške]]. Današnja [[tvrđava]] [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]] u centru grada u to vrijeme koristila se kao rimska vojna utvrda. [[Slaveni]] su naselili [[Balkan]] i područje današnje Banje Luke u [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]u, a u ovo doba, iz kojeg postoji veoma malo pisanih tragova, sagrađeno je nekoliko tvrđava u dolini rijeke Vrbas. Najranije slavensko naselje zvalo se također [[Vrbas]], koje se prvi put spominje 1320. Banju Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put pominje 1494. hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. Samo ime znači "Banova livada", a potječe od riječi "ban" i "luka", (što je značilo područje blizu vode). Ne zna se o kojem se banu i livadi radi. [[Bosanski franjevci]] naselili su područje Banje Luke još u 14. vijeku, te su u naselju [[Petričevac]], nedaleko od centra grada, 1378. izgradili i prvi franjevački samostan u ovom dijelu Bosne. === Osmanlijsko doba === ====Vrbaški Grad==== [[Datoteka:Tvrdjava_Kastel_Banja_Luka_noc.jpg|mini|Tvrđava Kastel]] Vrbaški Grad ili '''Banjalučka tvrđava''' se nalazila na uzvisini iznad [[Srpske Toplice|Gornjeg Šehera]] (danas Srpske Toplice), na lijevoj obali [[Vrbas]]a. Prema [[Hamdija Kreševljaković|Hamdiji Kreševljakoviću]], kao grad se po prvi put spominje 1494, kao grad u onovremenoj [[Jajačka Banovina|Jajačkoj Banovini]], poslije [[Jajce|Jajca]], najvažniji i najtvrđi grad u dolini Vrbasa.<ref>Kreševljaković H. (1953): Stari bosanski gradovi. Naše starine, I: 7–44.</ref><ref>Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice. El-Kalem, Sarajevo.</ref> Skupa sa Jajcem, banjalučka utvrda se najduže žestoko opirala [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] nadiranju. Uspjele su ga osvojiti tek koncem 1527. ili prvih dana 1528, nakon prodora dolinom [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i pada utvrde [[Kotor (tvrđava)|Kotor]] (1519), kao centra [[Župa Vrbanja|Župe Vrbanja]]. U jednoj ispravi kralja [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislava II Jagelovića]], od 6. februara 1494, kao kaštelan Banje Luke, se spominje Juraj Mikulasić, što se vjerovatno odnosi na [[Rimsko Carstvo|starorimsku]] utvrdu [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]]. Pod gradom bila je varoš s jednim katoličkim samostanom. Za vrijeme turskog pustošenja 1494. i 1495. stanovništvo je dobijalo pomoć od kralja. Od 1519, Banja Luka se spominje zajedno s gradovima Vrbasom i [[Zvečaj]]em (''Banya Lwka, Zweczay cum castro Verbaz''). U vrijeme [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljakovića]] ostaci grada Banje Luke su se vidjeli na brežuljku iznad lijeve obale Vrbasa u Gornjem Šeheru. U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (vjerovatno 1521), [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac]], Vrbaški Grad, Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu. Tokom turske vladavine u Banjaluci su bila jedno vrijeme (17. stoljeće) dva grada, tj. dvije tvrđave. Jedna je bila u Gornjem, a druga u Donjem Šeheru. Ta dva grada spominju i A. Georgiceo (1626), Hadži Kalfa (oko 1650), biskup Maravić (1655) i [[Evlija Čelebija]] 1660. godine. Gornji Šeher je onaj dio današnje Banje Luke, koji je postojao prije turske okupacije, sastojao se od grada i varoši. Turski izvori ga navode kao ''Eski Banja Luka'' ("Stara Banja Luka"). Prema njima, bilo je ponešto ostataka ovoga grada na lijevoj obali Vrbasa iznad mosta preko potoka [[Suturlija|Sutrulije]]. Prema Evliji Čelebiji, taj grad se spuštao do Vrbasa, a nakon toga su nađeni tragovi zida baš do obale te rijeke. Taj grad i Podgrađe spominje i Sofi Mehmed-pašina zakladnica, koja je napisana 1554. Hadži Kalfa zove ga ''Gornji Grad'', razlikujući ga od Donjeg Šehera, pri čemu naglašava da je uzet od nevjernika. Tada je taj grad bio samostalan i imao svoju posadu i svoga [[dizdar]]a. Ne zna se kada je napušten, ali se pretopstavlja da je to moglo biti poslije 1688. Smatra se pouzdanom činjenicom da nije postojao prilikom prodora princa [[Hildburghausen]]a 1737. godine. Neki historičari su ovaj grad u današnjem Gornjem Šeheru poistovjećivali s Vrbaškim Gradom (''Verbaz, Orbasz, Urbaz, Vrbaz, Wrbaz''). Vjerovatno je da je još prije turske okupacije na teritoriju današnjeg Gornjeg Šehera bio grad i pod njim varoš i da su se oba grada zvala Banja Luka. Donji Šeher osnovao je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], kada je izgradio džamiju koja je poznata kao [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], zadužbine i druge objekte. Grad u Donjem Šeheru sagrađen je tik uz lijevu obalu Vrbasa i zvao se Novi Grad. Ovaj je grad je i pedesetih godina prošlog stoljeća bio u dobrom stanju. Na mjestu ovoga grada, 1587. godine bila je [[tophana]] ([[arsenal]]), koju je osnovao Ferhat-paša. Ona je zatim, za vladavine sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595–1603.), pretvorena u grad, a po onovremenom običaju, džamija u tvrđavi je nosila ime istog sultana. To je vidljivo iz jedne isprave kojom se u toj džamiji postavlja imam. Godine 1739. grad se zvao ''Kal'ai-džedid'' ("Novi Grad"). Za njega se zna da je popravljan 1639, 1714, 1737. ili 1738, 1809. i 1868. Prilikom posljednjih od ovih popravki, podignuta je i ona topnička [[kasarna]]. Zabilježeno je da se 1838. nalazio na popisu gradova kojima nisu potrebne popravke. Prema Kreševljakoviću, jedan od prethodnih istraživača (A. Georgiceo) je naveo da su u Banjoj Luci postojala dva grada, međusobno udaljena 4 milje, dok je [[Evlija Čelebija]] procijenio da su udaljeni "više od dva koraka", vjerovatno u smislu da su veoma blizu. Ovaj je grad bio samostalan, jer je imao svoga [[dizdar]]a. Od druge polovine 17. stoljeća Banja Luka je sijedište [[Banjalučka kapetanija|kapetanije]]. Zapovjednik topčija (''topčaga''), 1719. je bio [[Mustafa Alajbeg Svetačković]]. Banju Luku su 1688, nakratko bili zauzeli Austrijanci. Od jula do 4. augusta grad je opsjedao general Hildburghausen i znatno ga oštetio, ali ga nije zauzeo. Pored ostalog, u brzom uzmicanju, na bojištu su ostavili 12 [[top]]ova i tri [[havan]]a. Prema Kreševljakoviću, prethodni anonimni opis Bosne, koji je nastao oko 1785, navodi da u gradu ima 50 velikih topova. U doba Evlije Čelebije, pred ovim gradom se nalazio stajao top od "30 pedalja". Po Jukiću, oko 1850, tu je bilo 25 velikih topova, dok su, prema službenom popisu iz 1833, u gradu su bila 23 topa, među kojima i onaj tradicionalni top haberdar. U ovom je gradu bilo 9 [[tabija]], koje su postojale i do Kreševljakovićevog doba.<ref>Kreševljaković H. (1937): Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII. 1737. Kalendar Narodna Uzdanica za 1937.</ref><ref>GJPD (1934): Banja Luka u XVI i XVII stoljeću. Glasnik Jugosl. profesorskog društva za 1934, Beograd.</ref> Gradu imenovan kao Vrbas, zna se da je 1527, nakon pada Jajca, zapovjednik Vrbaskog Grada [[Andrija Radatović]], uvidjevši da se ne može obraniti od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], zapalio tvrdi grad i varoš i pobjegao. O mjestu gdje se ovaj grad nalazio ima više pretpostavki, jer se njegova lokacija nije mogla pouzdano odrediti. Nije isključena mogućnost da je grad Vrbas ležao na teritoriju današnjeg Donjeg Šehera i da su njegovom izgradnjom nestali tragovi starog grada Vrbasa, koji se u poznatom tursko-ugarskom ugovoru iz 1519. godine pominje posebno, kao i Banja Luka (današnji Gornji Šeher) i na kraće vrijeme Banju Luku. ====Uloga Osmanlija==== [[Datoteka:Ferhat-pacha Sokolović.jpg|mini|Portret Ferhat-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa.]] [[Osmansko Carstvo|Osmanlijska vojska]] pod vodstvom [[Gazi Husrev-beg]]a osvaja Banju Luku 1521. Grad se time počeo razvijati već 1528. izgradnjom naselja [[Srpske Toplice|Gornji Šeher]]. Banja Luka je kao grad vrlo brzo rastao i 1533. postaje glavni grad [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (kasnije [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]). Glavni graditelj Banje Luke je bio [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], bliski rođak [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Najvažniji doprinos Ferhat-paše Banjoj Luci bila je džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], s kojom je također utemeljena prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. Novac za konstrukciju džamije dobijen je od kapare za zarobljenog austrijskog komandira, a iznosio je 30.000 dukata. Drugi važan objekat izgrađen nedugo nakon Ferhadije, jest džamija [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija]], napravljena na drugom kraju ulice u odnosu na Ferhadiju. Između ove dvije monumentalne gradske džamije gradska uprava forsirala je trgovinu i podizanje zanatskih dućana, koji su u to vrijeme stimulirali ekonomski razvoj grada. Iz ovog vremena potječe i gradnja [[Banjalučka sahat-kula|Banjalučke sahat-kule]], koja je izgrađena nedaleko od Ferhadije, čime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela zaokružuje kao posebna historijsko-urbana cjelina, danas poznata pod imenom Stari grad Banje Luke. Srpske pravoslavne crkve prvobitno su se uglavnom gradile na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. vijeka sa dolaskom Srba iz Hercegovine. U istom periodu na širem prostoru grada naseljavaju se i [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], te katolički red [[trapisti]], koji su znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, fabrike vunenih tkanina, pilane i [[hidroelektrana|hidroelektrane]]. Kako je utjecaj Osmanskog carstva opadao, a samo Carstvo doživljavalo mnoge gubitke i nazadovanje u [[Evropa|Evropi]], Banja Luka je, kao i najveći dio bosanskih graničnih mjesta, sve više postajala tek tačka odbrane osmanlijske teritorije. Zbog toga je 1639. centar [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] premješten u [[Sarajevo]]. Godine 1688. austrijske trupe prodrle su do Banje Luke i poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737, na novi napad austrijske vojske Banjalučani su bili više nego odlično pripremljeni, pokazavši zapravo kako su i bez osmanlijske podrške u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost da odbrane grad od napada osvajača. Mračni dio banjalučke historije odvio se kroz veći dio 17. vijeka, kad su gradom harali česti požari i zarazne bolesti, poput [[kuga|kuge]], donošene s druge strane granice. === Austrougarsko doba === Modernizacija Banje Luke počela je nedugo prije pada Osmanskog carstva, odnosno dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na područje Bosne i Hercegovine [[1878.]] Prva telegrafska linija uspostavljena je 1866, a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. Austrougarska vojska ulazi u Banju Luku sa sjevera, ali ne nailazi na veliki otpor lokalnog muslimanskog stanovništva kao u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine ([[Sarajevo]], [[Cazin]], [[Livno]]). U desetljećima koja su slijedila Banja Luka je postala važan industrijski, privredni i kulturni centar [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Do [[1895.]] grad je već imao gimnaziju, bolnicu, fabriku duhana, željezničku vezu sa [[Beč]]om i [[Budimpešta|Budimpeštom]], a hroničari bilježe i 13.566 stanovnika (oko trećinu broja stanovnika Sarajeva). Grad se ubrzano izgrađuje i dobija modernu urbanu strukturu tipičnog gradskog centra Austro-Ugarske monarhije, koji nimalo ne zaostaje za sličnim mjestima iz tog perioda. [[Datoteka:Grb Banje Luke (do 1992).png|lijevo|mini|178x178piksel|Grb Banje Luke do 1992.]] === Dvadeseti vijek === [[Datoteka:Banski_dvor_Banja_Luka.jpg|mini|Banski dvor, sagrađen 1932, istoimeni kulturni centar]] [[Datoteka:Banja Luka 1903.jpg|mini|Banja Luka početkom 20. vijeka.]] Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Banja Luka je postala centar [[Vrbaska Banovina|Vrbaske banovine]], te je nastavila svoj razvoj. Tokom ovog vremena izgrađeni su Banski dvor, općina, gradski muzej i učiteljska škola. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je 1941. okupirala njemačka vojska i on je ušao u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice su bile deportirane u koncentracijske logore u Hrvatskoj. Po ustaškim planovima Banja Luka je trebala postati glavni grad NDH. U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. grad bio u potpunosti i oslobođen. Do 1963. na prostoru današnje općine Banja Luka postojale su još tri općine: [[Bronzani Majdan]], [[Potkozarje|Ivanjska]] i [[Krupa na Vrbasu]]. One su zatim ukinute i pripojene općini Banja Luka. 27. oktobra 1969. je Banju Luku je pogodio snažan [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotres]], u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u potpunosti srušen. Do 1991. Banja Luka je imala 150.000 stanovnika, te je bila drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini i najveća općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće [[1992]]. godine Banja Luka postala je jedno od ključnih administrativnih i političkih središta Republike Srpske u sjeverozapadnoj Bosni. U presudi protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]] ICTY je Banju Luku naveo među općinama obuhvaćenim zločinima počinjenim u okviru šireg plana etničkog čišćenja [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].<ref name="ICTYBrdjaninSummary">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case the Prosecutor v. Radoslav Brdjanin: Radoslav Brdjanin Sentenced to 32 Years' Imprisonment|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYZupljaninPress">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/mi%C4%87o-stani%C5%A1i%C4%87-and-stojan-%C5%BEupljanin-sentenced-crimes-bosnia-and-herzegovina|title=Mićo Stanišić and Stojan Župljanin sentenced for crimes in Bosnia and Herzegovina|date=27. 3. 2013|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Prema istom izvoru, među mjerama provođenja tog plana bili su smjenjivanje i uklanjanje Bošnjaka i Hrvata iz vojske, policije, javnih ustanova i preduzeća, selektivno razoružavanje nesrpskog stanovništva te stvaranje uslova koji su imali za cilj njihov trajni odlazak s tog prostora.<ref name="ICTYBrdjaninSummary" /> Početkom aprila 1992. u Banjoj Luci uspostavljene su krizne strukture vlasti. U presudi protiv Brđanina navedeno je da je krizni štab općine Banja Luka 3. aprila 1992. prihvatio zahtjeve srpskih odbrambenih snaga, a da je regionalni krizni štab iz Banje Luke imao obavezujući utjecaj na općinske vlasti u [[Autonomna regija Krajina|ARK-u]].<ref name="ICTYBrdjaninJudgement">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Prosecutor v. Radoslav Brđanin, Judgement|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U predmetu ''Stanišić i Župljanin'' ICTY je utvrdio da je [[Stojan Župljanin]] u relevantno vrijeme bio načelnik Regionalnog centra službi bezbjednosti Banja Luka te član Kriznog štaba ARK-a, a osuđen je za zločine počinjene u osam općina, uključujući progon, ubistva, nezakonita zatvaranja, deportacije, pljačku i razaranje vjerskih objekata.<ref name="ICTYZupljaninPress" /> U presudi protiv [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] MKSJ je utvrdio da su u Banjoj Luci sredinom 1992. česti bili noćni napadi na kuće i poslovne prostore Bošnjaka i Hrvata, uključujući napade ručnim bombama i raketnim projektilima, te da policija te napade nije istražila.<ref name="ICTYMladic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I|date=22. 11. 2017|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Zatočenički objekti i ratni zločini ==== Područje Banje Luke i njene šire okolice bilo je povezano s mrežom zatočeničkih objekata i prisilnih pritvora. U presudama ICTY-a više puta se spominje [[Manjača]], logorski kompleks na području banjalučke općine, koji je služio za pritvaranje nesrpskih civila i zarobljenika iz više krajiških općina.<ref name="ICTYBrdjaninJudgement" /><ref name="ICTYMladic" /> Sud Bosne i Hercegovine je 2023. potvrdio optužnicu protiv 15 osoba u predmetu ''Rajko Drljača i drugi'', navodeći da su kao pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] od augusta 1992. do decembra 1995. u Vojno-istražnom zatvoru Banja Luka, poznatom kao „Mali logor“, te prilikom dovođenja i odvođenja iz tog objekta, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava prema civilima nesrpske nacionalnosti i ratnim zarobljenicima pripadnicima [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="SudBiHRajko">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Potvr%C4%91ena%20optu%C5%BEnica%20protiv%2015%20lica%20u%20predmetu%20Rajko%20Drlja%C4%8Da%20i%20drugi|title=Potvrđena optužnica protiv 15 lica u predmetu Rajko Drljača i drugi|date=17. 2. 2023|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Sud Bosne i Hercegovine je u drugim predmetima iz svoje nadležnosti vodio i postupke za ratne zločine počinjene na području tadašnje općine Banja Luka, uključujući lokalitete u [[Kotor Varoš|Kotor-Varoškoj]] regiji, koja je u sudskim evidencijama često vođena u okviru tadašnjeg banjalučkog područja.<ref name="SudBiHPlanincic">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/411|title=Planinčić Fikret i dr. S1 1 K 007511 15 Kžk|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="SudBiHVranjes">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/305|title=Vranješ Ljubiša i dr. S1 1 K 002735 16 Krž|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Razaranje vjerskih objekata ==== Jedan od najupečatljivijih aspekata ratne historije Banje Luke bilo je razaranje islamskih vjerskih objekata. MKSJ je u presudi protiv Mladića utvrdio da su 7. maja 1993. uništene [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], [[Arnaudija džamija|Arnaudija]] i džamija u [[Gornji Šeher|Gornjem Šeheru]], a da je rušenje izazvalo i znatnu štetu na okolnim zgradama.<ref name="ICTYMladic" /> Ista presuda navodi da su u ranim danima maja 1993. u Banjoj Luci uništene tri džamije u gradskom području i jedna džamija na području općine, ali da Vijeće nije moglo na osnovu izvedenih dokaza pouzdano utvrditi neposredne izvršioce rušenja [[Ferhadija džamija|Ferhadije]].<ref name="ICTYMladic" /> == Geografija == Banja Luka je podignuta s obje strane [[Vrbas]]a, na mjestu gdje ova [[rijeka]] iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju, kroz koju pravi svoj put ka ušću u [[Sava|Savu]]. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163&nbsp;m, okružen [[tercijar]]nim brežuljcima. Okolina Banje Luke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rijeke ribom, što je doprinijelo razvoju lova i ribolova. Prostrano područje grada nije u srazmjeri s brojem stanovnika koji ga naseljavaju. Prateći tok Vrbasa grad se razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa 1969. razvijala su se u širinu prema brdima koja okružuju Banju Luku, ispod kojih su nikle moderne višespratnice. == Klima == Klima u Banjoj Luci je umjereno kontinentalna s utjecajima panonskog pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7&nbsp;°C, srednja januarska 0,8&nbsp;°C, dok je srednja julska 21,3&nbsp;°C. {{Vremenski okvir <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3,7 | vt_feb = 6,8 | vt_mar = 12 | vt_apr = 17,2 | vt_maj = 22 | vt_jun = 25 | vt_jul = 27,2 | vt_aug = 26,9 | vt_sep = 23,3 | vt_okt = 17,4 | vt_nov = 10,8 | vt_dec = 5,2 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = -4,6 | nt_feb = -2,3 | nt_mar = 0,7 | nt_apr = 4,7 | nt_maj = 9 | nt_jun = 12,4 | nt_jul = 13,7 | nt_aug = 13,3 | nt_sep = 10,1 | nt_okt = 5,7 | nt_nov = 1,6 | nt_dec = -2,6 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 69 | p_feb = 63 | p_mar = 79 | p_apr = 87 | p_maj = 98 | p_jun = 111 | p_jul = 95 | p_aug = 93 | p_sep = 82 | p_okt = 74 | p_nov = 91 | p_dec = 86 <!-- Ostalo --> | izvor = [http://worldweather.wmo.int/005/c00016.htm World Meteorological Organization] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Banje Luke|Spisak naseljenih mjesta u gradu Banjoj Luci}} === Grad Banja Luka === [[Datoteka:Pjesacka zona uz rijeku Vrbas.jpg|mini|Šetalište uz Vrbas, Mejdan]] {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Banja Luka | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 20010 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 185042 | g2013_muskarci = 89148 | g2013_zene = 95894 | g2013_bosnjaci = 7681 | g2013_srbi = 165750 | g2013_hrvati = 5104 | g2013_bosanci = 323 | g2013_romi = 132 | g2013_muslimani = 291 | g2013_bosanciihercegovci = 60 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 648 | g2013_ukrajinci = 413 | g2013_crnogorci = 335 | g2013_slovenci = 230 | g2013_pravoslavci = 45 | g2013_makedonci = 130 | g2013_nisu_izjasnili = 2733 | g2013_nepoznato = 337 | g1991_ukupno = 195692 | g1991_muslimani = 28558 | g1991_srbi = 106826 | g1991_hrvati = 29026 | g1991_jugosloveni = 23656 | g1981_ukupno = 183618 | g1981_muslimani = 21726 | g1981_srbi = 93389 | g1981_hrvati = 30442 | g1981_jugosloveni = 32624 | g1981_slovenci = 495 | g1981_crnogorci = 715 | g1981_albanci = 165 | g1981_madari = 76 | g1981_romi = 503 | g1981_makedonci = 189 | g1971_ukupno = 158736 | g1971_muslimani = 24268 | g1971_srbi = 92465 | g1971_hrvati = 33371 | g1971_jugosloveni = 4684 | g1971_slovenci = 685 | g1971_crnogorci = 612 | g1971_albanci = 139 | g1971_madari = 102 | g1971_romi = 59 | g1971_makedonci = 178 | g1961_ukupno = 75910 | g1961_muslimani = 7872 | g1961_srbi = 36626 | g1961_hrvati = 20991 | g1961_jugosloveni = 7757 | g1961_slovenci = 833 | g1961_crnogorci = 527 | g1961_albanci = 68 | g1961_madari = 68 | g1961_romi = 2 | g1961_makedonci = 159 }} === Naseljeno mjesto Banja Luka === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Banja Luka | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 200026 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 138963 | g2013_muskarci = 65809 | g2013_zene = 73154 | g2013_bosnjaci = 7573 | g2013_srbi = 121185 | g2013_hrvati = 4205 | g2013_bosanci = 317 | g2013_romi = 129 | g2013_muslimani = 277 | g2013_bosanciihercegovci = 60 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 615 | g2013_ukrajinci = 396 | g2013_crnogorci = 321 | g2013_slovenci = 215 | g2013_pravoslavci = 32 | g2013_makedonci = 126 | g2013_nisu_izjasnili = 2520 | g2013_nepoznato = 232 | g1991_ukupno = 143079 | g1991_muslimani = 27689 | g1991_srbi = 70155 | g1991_hrvati = 15700 | g1991_jugosloveni = 22645 | g1981_ukupno = 123937 | g1981_muslimani = 20916 | g1981_srbi = 51839 | g1981_hrvati = 16314 | g1981_jugosloveni = 30318 | g1981_slovenci = 456 | g1981_crnogorci = 695 | g1981_albanci = 158 | g1981_madari = 74 | g1981_romi = 499 | g1981_makedonci = 172 | g1971_ukupno = 90831 | g1971_muslimani = 23411 | g1971_srbi = 41297 | g1971_hrvati = 17897 | g1971_jugosloveni = 4606 | g1971_slovenci = 636 | g1971_crnogorci = 600 | g1971_albanci = 134 | g1971_madari = 101 | g1971_romi = 59 | g1971_makedonci = 177 | g1961_ukupno = 50650 | g1961_muslimani = 6504 | g1961_srbi = 22883 | g1961_hrvati = 12072 | g1961_jugosloveni = 6848 | g1961_slovenci = 666 | g1961_crnogorci = 515 | g1961_albanci = 61 | g1961_madari = 66 | g1961_romi = 2 | g1961_makedonci = 156 }} == Privreda == [[Datoteka:Istočni tranzit, Banja Luka.jpg|mini|Istočni tranzit]] Do 1992. Banja Luka je bila snažan privredni centar u zemlji, sa 63.000 zaposlenih i razvijenom privrednom, te posebno industrijskom strukturom. Nacionalni dohodak ''per capita'' iznosio je 1.850 US $, a stopa zaposlenosti 32,6%. Privredni razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, uz dominaciju sekundarnog sektora, u kojem je bilo angažovano 54% ukupnog broja zaposlenih. 2014. industrija je dominantna privredna grana u Republici Srpskoj, pa tako i na području Privredne komore Banja Luka. Od ukupno 9.347 preduzeća u Republici Srpskoj na nivou Područne privredne komore Banja Luka radi 5.153 preduzeća. Od ovog broja preko 60% je u oblasti industrije.<ref name="test">[http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 Privreda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319230414/http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 |date=19. 3. 2017 }} Područna privredna komora Banjaluka</ref> Najveći privredni subjekti u gradu su Lanaco (IT tehnologije), [[Hemofarm]] (fabrika za proizvodnju lijekova), Nova DI Vrbas, Fabrika obuće Bema, Jelšingrad livar, ALfom, Bemind, Eurohem, Carmen line, Miltex, Binis beton i drugi.<ref name="test"/> == Kultura == [[Datoteka:Kuca_Milanovica_Banja_Luka_1893.jpg|mini|Milanovića kuća, novi gradski kulturni centar]] [[Datoteka:Ferhadija dzamija banjaluka 01.jpg|mini|desno|150px|Ferhat-pašina džamija (Ferhadija), srušena 1993.]] [[Datoteka:Trg Krajine Banja Luka.jpg|mini|Trg Krajine]] U gradu se nalazi nekoliko muzeja: [[Muzej Bosanske krajine]], [[Etnografski muzej u Banjoj Luci|Etnografski muzej]] (osnovan 1930), te [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske]]. Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće: [[Narodno pozorište Republike Srpske]] i [[Dječije pozorište Republike Srpske]], kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM "Veselin Masleša", RKUD "Pelagić" (1927) i KUD "Čajavec". [[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], osnovana 26. aprila 1936 pod imenom ''Narodna biblioteka Kralja Petra I Velikog Oslobodioca'', nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine prosvjetitelj [[Vaso Pelagić]], koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banje Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci. Jedno od značajnih kulturnih mjesta u gradu je i [[Banski dvor]], koji danas djeluje kao kulturni centar. Građen je u periodu između 1929. i 1932. kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe korišten sve do 1941. U poslijeratnom periodu zgrada je korištena kao upravno sjedište, da bi od 1955. prerasla u Dom kulture. Dom kulture sadrži reprezentativnu koncertnu salu, galeriju, prostorije entiteske televizije i restoran. Nedaleko od Doma kulture je i gradsko banjalučko izlazište Parkić, te veleljepna Gospodska ulica, koja još čuva šarm proteklih vremena. U centru grada, na obali [[Vrbas]]a, nalazi se i banjalučki [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]], dobro očuvano rimsko vojno utvrđenje (''castra''), unutar kojeg se i odvijao život rimskog vojnog naselja na gradskom području današnje Banje Luke. Kastel je posebna gradska atrakcija Banje Luke, na kojem se tokom ljetnih mjeseci održavaju mnogobrojni koncerti, što gradu daje specifičan šarm. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci}} == Sport == U banjalučkom sportu su najuspješniji bili rukometaši [[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]], koji su pobijedili u [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/1976.|Kupu europskih prvaka u rukometu 1975/1976.]] i time osvojili titulu evropskog prvaka u rukometu. Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su i banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa svjetskih prvenstava, 6 medalja sa evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 s Mediteranskih igara i 39 s balkanskih prvenstava jednog klupskog prvaka Evrope ([[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]]), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka prethodne Jugoslavije kako u ekipnim, tako i u pojedinačnim takmičenjima.<ref>{{Cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|title=АСБЛ >> Спорт|website=www.banjaluka.rs.ba|access-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180215161454/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|archive-date=15. 2. 2018|url-status=dead}}</ref> Danas u Banjoj Luci aktivno rade 104 sportske organizacija u 19 granskih sportova, te 16 sportsko-rekreativnih društava i udruženja. [[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine.jpg|mini|[[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], detalj sa utakmice Premijer lige Bosne i Hercegovine između Borca i Željezničara.]] '''[[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]''' je svakako jedan od najomiljeniji sporski kolektiva u Grada a u svojim vitrinama ima: pehar Kupa Maršala Tita, pehar Kupa BiH, šampionsku titulu BiH, šampionsku titulu i 5 pobjednika Kupa u RS, kao i međunarodni Mitropa Kup a najbolji plasman u Ligi SFRJ zabilježio je 1991 – 4. mjesto.<ref name="tst">[http://www.fkborac.net/sajt/ FK Borac]</ref> BK Slavija je jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Godine [[1974]], kao prvi klub iz BiH, uspio je postati klupski prvak Lige [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Iz njenih redova je i olimpijski pobjednik iz [[Los Angeles]]a, [[Anton Josipović]]. Iznjedrila je i svjetskog vicešampiona, te evropskih profesionalnog i amaterskog šampiona [[Marijan Beneš|Marijana Beneša]]. Već godinama, bokseri Slavije dominiraju i boksom u Bosni i Hercegovini. U januaru 2013. BK Slavija postala je po 6. put prvaka PL BiH u boksu.<ref>{{Cite web|url=https://www.majkic.net/novosti/republika-srpska/807-bokserski-klub-slavija-je-sportska-ljepotica-banjaluke|title=Bokserski klub Slavija je sportska ljepotica Banjaluke|last=Majkic|first=Dejan|website=www.majkic.net|language=sr-yu|access-date=18. 2. 2018}}</ref> RK Borac je također proslavio Banjaluku i Bosnu i Hercegovinu. Imao je kroz historiju u ekipi igrače poput Milorada Karalića, Abasa Arslanagića, Zdravka Rađenovića, Mome Golića, Rade Unčanina i Nebojše Popovića. U sezoni 1975/1976. postao je klupski prvak Evrope. Kup SFRJ osvajao je 10 puta, prvenstvo SFRJ 7 puta, prvenstvo BiH jednom, Kup BiH 3 puta, prvenstvo RS 8 puta, Kup RS čak 9 puta, te Kup IHF 1991. godine.<ref name="tedf">[http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html RK Borac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003045043/http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html |date=3. 10. 2011 }} www.rkborac.rs.ba</ref> U Banjoj Luci se od 2002. održava i [[tenis]]ki [[ATP čelendžer Banja Luka|turnir]] iz kategorije [[ATP čelendžer|čelendžera]].<ref>{{Cite web|url=http://www.banjaluka-challenger.com/novi/index.php?option=com_content&view=article&id=72&Itemid=1|title=BANJALUKA ATP CHALLENGER TENNIS TOURNAMENT - Archive results|last=Administrator|website=www.banjaluka-challenger.com|language=en-gb|access-date=18. 2. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Znamenite ličnosti == * [[Adem Ćejvan]] – glumac * [[Aleksandar Ravlić]] – novinar i fotograf autor mnogih istraživačkih knjiga o Banjoj Luci * [[Alojz Ćurić]] – akademski slikar i jedan od najpoznatijih živih poznavalaca historije Banje Luke * [[Anton Ante Josipović]] – bokser, pobjednik Olimpijskih ljetnih igara u Los Angelesu 1984. * [[Dragan Šajnović]] – poznati violinista i muzički pedagog * [[Dušanka Kovačević]] - učesnica Narodnooslobodilačke borbe, društveno politička radnica SFR Jugoslavije i SR Bosne i Hercegovine * [[Franjo Komarica]] – katolički biskup, dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir * [[Ibrahim ef. Halilović]] – banjalučki muftija tokom rata u Bosni i Hercegovini * [[Irfan Horozović]] – pisac * [[Ismet Bekrić]] – pjesnik * [[Ivan Franjo Jukić]] – bosanski franjevac, pjesnik i humanist * [[Ivan Ljubičić]] – teniser * [[Maja Tatić]] – pjevačica zabavne muzike * [[Marijan Beneš]] – bokser i pjesnik * [[Muhamed Filipović]] – pisac, političar i filozof * [[Mustafa Nadarević]] – glumac * [[Nela Eržišnik]] – glumica * [[Nikola Koljević]] – poznati anglist i vrhunski šekspirist, jedan od duhovnih vođa nacionalističkog pokreta Srba u Bosni i Hercegovini * [[Petar Kočić]] – pjesnik i pisac * [[Rudi Čajavec]] – partizanski pilot u Drugom svjetskom ratu * [[Slađana Golić]] – košarkašica, jedna od najboljih evropskih i svjetskih igračica 1980-ih i 1990-ih godina * [[Vahida Maglajlić|Vahida Maglajić]] - narodna heroina Jugoslavije * [[Vaso Pelagić]] – prosvjetitelj * [[Veselin Masleša]] – narodni heroj, poginuo na Sutjesci 1943. * [[Viktor Kupljenik]] – padobranac i pilot * [[Zrinko Tutić]] – kantautor, kompozitor i interpretator ljubavnih šansona * [[Nikola Pejaković]] – kantautor, glumac, pisac == Također pogledajte == * [[Vrbaški Grad]] * [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]] * [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]] * [[Gazanferija džamija]] * [[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bošnjačka regimenta]] == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * {{cite book |last1= Muragić-Tuna |first1= Hasnija |author-link1=Hasnija Muragić-Tuna |date= 2005 |title= Bosanski, hrvatski, srpski, aktuelni pravopisi: (Sličnosti i razlike) |url= |location= Sarajevo |publisher= Bosansko filološko društvo |isbn=9958-9309-0-0 |access-date= |ref={{harvid|Hasnija Muragić-Tuna|2005}} }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Banja Luka}} {{Wikivoyage}} * [https://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke] * [http://www.openstreetmap.org/?lat=44.7732&lon=17.1949&zoom=14&layers=O Banja Luka] na sajtu openstreetmap.org {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Grad Banja Luka}} [[Kategorija:Banja Luka|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]] 9rf3acirrnkncnhbfazokus0amalvz9 6. januar 0 3174 3847289 3813996 2026-05-17T22:20:44Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1917]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja 3847289 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''6. januar / siječanj (6. 1)''' jest 6. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 359 dana (360 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1066]] – Za [[Spisak engleskih kraljeva|kralja]] [[Engleska|Engleske]] [[krunidba|okrunjen]] [[Harold II]] (Harold Godwinson) * [[1118]] – [[Rekonkvista]]: [[Alfons I Aragonski]] osvaja [[Zaragoza|Zaragozu]] * [[1205]] – [[Filip Švapski]] postaje [[Sveto rimsko carstvo|rimsko-njemački]] [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog rimskog carstva|kralj]] * [[1288]] – Sastavljen [[Vinodolski zakon]] * [[1322]] – [[Stefan Uroš III]] okrunjen za kralja [[Kraljevina Srbija (srednji vijek)|Srbije]] * [[1355]] – [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karlo IV]] okrunjen [[Langobardska željezna kruna|langobardskom željeznom krunom]] za [[Kralj Italije|kralja]] [[Italija|Italije]] * [[1449]] – [[Konstantin XI]] okrunjen za [[Bizantija|bizantijskog]] [[Spisak bizantijskih careva|cara]] * [[1492]] – [[Ferdinand II, kralj Aragonije|Ferdinand]] i [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabela]], [[katolički kraljevi]], ulaze u [[Granada|Granadu]] i time kompletiraju Rekonkvistu * [[1540]] – Engleski kralj [[Henrik VIII, kralj Engleske|Henrik VIII]] [[brak|ženi se]] [[Ana Klevska|Anom Klevskom]] * [[1579]] – Potpisana [[Araška unija]] * [[1690]] – [[Josip I, car Svetog rimskog carstva|Josip I]] postaje car Svetog rimskog carstva * [[1781]] – [[Bitka kod Jerseyja]]: [[Velika Britanija|Britanci]] porazili [[Francuska|Francuze]] i tako odbili njihov posljednji pokušaj invazije na [[Jersey]] * [[1838]] – [[Alfred Vail]] demonstrirao [[telegraf]]ski sistem koji koristi tačke i crtice, preteču [[Morseov kod|Morseovog koda]] * [[1839]] – [[Noć velikog vjetra|Najsnažnija oluja u 300 godina]] poharala [[Irska|Irsku]], oštetivši ili uništivši 20% kuća u [[Dublin]]u * [[1853]] – [[Izabrani predsjednik SAD-a|Novoizabrani predsjednik SAD-a]] [[Franklin Pierce]] s [[Jane Pierce|porodicom]] doživio željezničku nesreću kod [[Andover (Massachusetts)|Andovera]] u [[Massachusetts]]u; u nesreći je smrtno stradao njegov 11-godišnji sin Benjamin * [[1870]] – Inauguracija koncertne dvorane ''[[Musikverein]]'' u [[Beč]]u * [[1900]] – [[Drugi burski rat]]: [[Buri]] napadaju [[tvrđava|tvrđavu]] u [[LadySmith (JAR)|Ladysmithu]] nakon što su je [[Opsada Ladysmitha|držali pod opsadom]], ali su ih britanske snage potisnule * [[1907]] – [[Maria Montessori]] u [[Rim]]u otvorila svoju prvu [[škola|školu]] i centar za brigu o [[dijete|djeci]] iz [[Radnička klasa|radničke klase]] * [[1912]] – [[Novi Meksiko]] postao [[Političke podjele SAD-a|47. savezna država]] [[SAD]]-a * [[1912]] – [[Njemačka|Njemački]] [[geofizika|geofizičar]] [[Alfred Wegener]] prvi put predstavio svoju teoriju o [[pomjeranje kontinenata|pomjeranju kontinenata]] * [[1929]] – Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar I Karađorđević]] ukinuo je [[Vidovdanski ustav]], raspustio Narodnu skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi, što je označilo početak [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]], kojom je kralj Aleksandar ukinuo [[skupština|parlamentarni]] život i uveo lični režim zasnovan na ideji "[[integralno jugoslavenstvo|integralnog jugoslavenstva]]". Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca dobija naziv [[Kraljevina Jugoslavija]] (a time Aleksandar postaje kralj Jugoslavije), tako da je promijenjena njena teritorijalna organizacija uvođenjem devet administrativnih jedinica ([[Dravska banovina]], [[Drinska banovina]], [[Moravska banovina]], [[Primorska banovina]], [[Savska banovina]], [[Vardarska banovina]], [[Vrbaska banovina]] i [[Zetska banovina]]). [[Beograd]] sa [[Pančevo]]m i [[Zemun]]om predstavljao je posebno upravno područje. * [[1930]] – Završeno prvo putovanje [[automobil]]om sa [[dizelski motor|dizelskim motorom]], od [[Indianapolis]]a do [[New York]]a * [[1941]] – [[Predsjednik SAD-a|Američki predsjednik]] [[Franklin Delano Roosevelt]] održao govor "[[Četiri slobode]]" u [[Govor o stanju nacije|obraćanju naciji]] * [[1947]] – ''[[Pan American World Airways|Pan American Airlines]]'' postao prva komercijalna aviokompanija koja je u svoj raspored letenja uvrstila let oko [[svijet]]a * [[1950]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] priznalo [[Narodna Republika Kina|NR Kinu]]; kao odgovor na to [[Tajvan|Republika Kina]] (Tajvan) prekinula [[diplomatija|diplomatske odnose]] s Ujedinjenim Kraljevstvom * [[1951]] – [[Korejski rat]]: [[masakr u Ganghwi]] * [[1967]] – [[Vijetnamski rat]]: [[Korpus mornaričke pješadije SAD-a|američki marinci]] i trupe [[Armija Južnog Vijetnama|Armije Južnog Vijetnama]] pokreću operaciju [[Operacija "Deckhouse Five"|"Deckhouse Five"]] u [[riječna delta|delti]] [[Mekong]]a * [[1974]] – Kao odgovor na [[Naftna kriza 1973.|naftnu krizu 1973]], [[ljetno računanje vremena]] u SAD-u počelo 4 [[mjesec (period)|mjeseca]] ranije * [[1978]] – [[Kruna sv. Stjepana]] (poznata i kao sveta kruna Mađarske) vraćena u [[Mađarska|Mađarsku]] iz SAD-a, gdje je čuvana nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] * [[1992]] – [[Veljko Kadijević]] Savezni ministar odbrane vojske [[Savezna republika Jugoslavija|SRJ]] daje ostavku * [[1995]] – [[Požar]] u apartmanskom kompleksu u [[Manila|Manili]] doveo do otkrivanja planova za [[projekt "Bojinka"]], masovni [[terorizam|teroristički]] napad * [[2001]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] [[Kongres SAD-a|kongres]] proglasio [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] pobjednikom [[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|američkih predsjedničkih izbora]] [[2000.]] * [[2002]] – Otkriće [[V838 Monocerotis]], jedne od najsjajnijih zvijezda. * [[2009]] – [[Izrael]] izvršio napad na [[Gaza (grad)|Gazu]] - [[Operacija "Lijevano olovo"]] * [[2016]] – [[Sjeverna Koreja]] izjavila kako su testirali [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]]. == Rođeni == === 14. vijek === * [[1367]] – [[Rikard II, kralj Engleske|Rikard II]], kralj Engleske === 15. vijek === * [[1412]] – [[Ivana Orleanska]], francuska nacionalna junakinja i svetica Katoličke crkve * [[1486]] – [[Martin Agricola]], njemački [[kompozitor]] i [[teorija muzike|teoretičar]] [[muzika|muzike]] === 17. vijek === * [[1655]] – [[Jacob Bernoulli]], švicarski naučnik i matematičar === 18. vijek === * [[1745]] – [[Jacques-Étienne Montgolfier]], francuski [[izumitelj]], jedan od izumitelja [[balon na vrući zrak|balona na vrući zrak]] * [[1799]] – [[Jedediah Smith]], američki lovac i istraživač === 19. vijek === * [[1807]] – [[Joseph Petzval]], mađarsko-njemački [[matematičar]] i [[fizičar]] * [[1822]] – [[Heinrich Schliemann]], njemački [[arheologija|arheolog]] * [[1832]] – [[Gustave Doré]], francuski [[slikarstvo|slikar]] i [[kiparstvo|kipar]] * [[1838]] ** [[Max Bruch]], njemački kompozitor ** [[Ernst Mach]], [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] [[fizičar]] i [[filozof]] * [[1850]] – [[Eduard Bernstein]], njemački [[političar]] i [[politička filozofija|politički filozof]] * [[1861]] – [[Victor Horta]], [[Belgija|belgijski]] [[arhitekt]] * [[1862]] – [[August Oetker]], njemački [[industrija]]lac * [[1868]] – [[Vittorio Monti]], italijanski [[violina|violinist]], kompozitor i [[dirigent]] * [[1870]] – [[Gustav Bauer]], njemački političar, 11. [[njemački kancelar]] * [[1872]] – [[Aleksandar Skrjabin]], [[Rusija|ruski]] [[klavir|pijanist]] i kompozitor * [[1883]] – [[Khalil Gibran]], [[liban]]ski [[pjesnik]] i [[umjetnik]] * [[1899]] – [[Heinrich Nordhoff]], njemački [[inženjer]] * [[1900]] – [[Marija Rumunska]], supruga Aleksandra I Karađorđevića, kralja Jugoslavije === 20. vijek === * [[1913.]] ** [[Edward Gierek]], [[Poljska|poljski]] političar ** [[Loretta Young]], američka [[glumica]] * [[1915.]] ** [[Alan Watts]], britansko-američki [[filozof]] ** [[Liisi Oterma]], finska astronomkinja * [[1917]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja * [[1935]] – [[Sekula Dugandžić]], bosanskohercegovački slikar * [[1936]] – [[Julio María Sanguinetti]], [[urugvaj]]ski političar, [[Spisak urugvajskih predsjednika|29.]] [[predsjednik Urugvaja]] * [[1925]] – [[Regina, nadvojvotkinja od Austrije]] * [[1937.]] ** [[Doris Troy]], američka pjevačica ''[[soul]]a'' ** [[Paolo Conte]], italijanski [[kantautor]] * [[1938]] – [[Adriano Celentano]], italijanski [[pjevanje|pjevač]], glumac, TV-voditelj i [[režiser]] * [[1946]] – [[Syd Barrett]], engleski pjevač, [[tekstopisac]] i [[gitara|gitarist]] ([[Pink Floyd]] i [[Stars (britanska grupa)|Stars]]) * [[1953]] – [[Malcolm Young]], [[Škotska|škotsko]]-[[Australija|australijski]] pjevač, tekstopisac, gitarist i [[muzički producent]] ([[AC/DC]]) * [[1954.]] ** [[Mirza Tanović]], bosanskohercegovački glumac ** [[Anthony Minghella]], engleski režiser i [[scenarist]] * [[1955]] – [[Rowan Atkinson]], engleski [[komedija|komičar]] i glumac * [[1964]] – [[Henry Maske]], njemački bokser * [[1975]] – [[Enis Bešlagić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] glumac * [[1982.]] ** [[Gilbert Arenas]], američki [[košarka]]š ** [[Eddie Redmayne]], engleski glumac * [[1986]] – [[Petter Northug]], norveški [[skijaš-trkač]] * [[1989]] – [[Yurie Tanaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka * [[1999]] – [[Karoline Offigstad Knotten]], norveška [[biatlon]]ka == Umrli == == 7. vijek == * [[664]] – [[Amr ibn El-As]], [[Arapi|arapski]] vojskovođa i jedan od [[Muhammed]]ovih [[ashabi|ashaba]] === 14. vijek === * [[1387]] – [[Petar IV Aragonski]], kralj [[Aragonija|Aragonije]] === 16. vijek === * [[1537]] – [[Alessandro de' Medici (firentinski vojvoda)|Alessandro de' Medici]], [[Firenca|firentinski]] vojvoda * [[1537]] – [[Baldassare Peruzzi]], italijanski arhitekt i slikar === 17. vijek === * [[1693]] – [[Mehmed IV]], sultan Osmanlijskog carstva === 18. vijek === * [[1711]] – [[Philips van Almonde]], [[Holandija|holandski]] [[admiral]] * [[1731]] – [[Étienne François Geoffroy]], francuski [[hemičar]] === 19. vijek === * [[1813]] – [[Louis Baraguey d'Hilliers]], francuski [[general]] * [[1829]] – [[Josef Dobrovský]], [[Češka|češki]] [[filologija|filolog]] * [[1831]] – [[Rodolphe Kreutzer]], francuski violinist, kompozitor i dirigent * [[1852]] – [[Louis Braille]], tvorac [[Brailleovo pismo|pisma]] za [[sljepoća|slijepe]] * [[1884]] – [[Gregor Mendel]], začetnik klasične [[genetika|genetike]] === 20. vijek === * [[1918]] – [[Georg Cantor]], njemački matematičar * [[1919]] – [[Theodore Roosevelt]], [[Spisak predsjednika SAD-a|26. predsjednik SAD-a]] * [[1928]] – [[Alvin Kraenzlein]], američki preponaš i [[skok u dalj|skakač u dalj]] * [[1942]] – [[Henri de Baillet-Latour]], [[Predsjednici Međunarodnog olimpijskog odbora|3. predsjednik]] [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]] * [[1944]] – [[Jacques Rosenbaum]], [[Estonija|estonski]] arhitekt njemačkog porijekla * [[1945]] ** [[Edith Frank]], majka [[Anne Frank]] ** [[Vladimir Vernadski]], ruski [[mineralogija|mineralog]] * [[1949]] – [[Victor Fleming]], američki režiser, producent i snimatelj * [[1960]] – [[Nima Yushij]], [[iran]]ski pjesnik * [[1990]] – [[Pavel Čerjenkov]], ruski fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1958.]] * [[1993]] ** [[Dizzy Gillespie]], američki [[truba]]č, pjevač i tekstopisac ** [[Rudolf Nurejev]], ruski [[balet]]ni [[ples]]ač * [[1997]] – [[Catherine Scorsese]], američka glumica i majka [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]] * [[1998]] – [[Rista Antunović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === 21. vijek === * [[2018]] – [[Elza Brandeis]], mađarska učiteljica plesa, Pravednik među narodima * [[2022]] – [[Peter Bogdanovich]], američki režiser * [[2023]] – [[Gianluca Vialli]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener == Praznici == * Svjetski dan ratne siročadi == Vanjski linkovi == {{Commonscat|6 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/6/ Na današnji dan (6. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-6/ Na današnji dan (6. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-06]] q1ax8bgiibo8ma60junepb2gt4bjeh4 1917. 0 3835 3847290 3843895 2026-05-17T22:22:39Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[6. januar]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja 3847290 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1917.''' (MCMXVII) je bila uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru, 1917. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 917. godina 2. milenija, 17. godina 20. stoljeća i osma godina 1910-ih. Od početka 1917. godine, gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == * [[2. mart]] – [[Februarska revolucija|Tokom Februarske revolucije]] u [[Rusija|Rusiji]], [[car]] [[Nikola II, car Rusije|Nikolaj II]] [[abdikacija|abdicirao]] je i formirana je privremena vlada Georgija Lvova. Car je potom zajedno sa porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a nakon što mu je [[Engleska]] uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija carska porodica je premještena u Jekaterinburg, gdje je [[1918]]. pogubljena. * [[31. mart]] – Danske Zapadne Indije postale su [[Djevičanska ostrva|Američka Djevičanska ostrva]] nakon što su [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] platile [[Danska|Danskoj]] 25 miliona [[Američki dolar|US$]] za te karipska ostrva. * [[2. april]] – Američki Kongres objavio rat carskoj Njemačkoj. * [[20. juli]] – [[Prvi svjetski rat]]: Potpisana je [[Krfska deklaracija]] na [[Krf]]u. * [[6. novembar]] – Počela [[Oktobarska revolucija]] napadom na Zimski dvorac u [[moskva|Moskvi]]. * [[6. novembar]] – Nakon pet mjeseci borbe okončana treća bitka kod [[belgija|belgijskog]] grada Ipr pobjedom zapadnih saveznika nad [[njemačka|Nijemcima]] u [[prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. * [[7. novembar]] – Pod vođstvom [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]], lidera boljševika, u [[Petrograd]]u počela [[Oktobarska revolucija]] i srušena privremena ruska vlada [[Aleksandar Kerenski|Aleksandra Kerenskog]] * [[7. novembar]] – Britanske trupe preuzele Gazu od [[turska|Turske]]. * [[20. novembar]] – [[Ukrajina]] proglašena republikom. * [[18. decembar]] – Potpisano [[Erzindžansko primirje]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Transkavkaski Komesarijat|Transkavkaskog Komesarijata]]. == 1917. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Mithat Haćam]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === Januar=== * [[5. januar]] – [[Jane Wyman]], američka [[glumica]] * [[6. januar]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja === Februar === * [[3. februar]] – [[Fanula Papazoglu]], jugoslovenska i srpska historičarka, === Mart === * [[6. mart]] – [[Đuro Basler]], jugoslavenski i bosanskohercegovački historičar, arheolog i konzervator, * [[8. mart]] – [[Ernst von Glasersfeld]], njemačko-američki filozof, psiholog i kibernetičar * [[23. mart]] – [[Jevgenij Haldej|Evgenij Ananjevič Haldej]], sovjetski fotograf === April === * [[12. april]] – [[Džemal Bijedić]], bosanskohercegovački političar; * [[15. april]] – [[Luka Radetić]] - [[narodni heroj Jugoslavije]]; * [[25. april]] – [[Ella Fitzgerald]], američka [[Džez|jazz]] pjevačica; * [[26. april]] – [[Ieoh Ming Pei]], kinesko-američki arhitekt * [[29. april]] – [[Urie Bronfenbrenner]], američki psiholog ruskog porijekla === Maj === * [[9. maj]] – [[Janko Balorda]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[16. maj]] – [[George Gaynes]], američki glumac === Juni === * [[7. juni]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica * [[25. juni]] – [[Rista Antunović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[30. juni]] – [[Susan Hayward]], američka glumica === Juli === * [[20. juli]] – [[Borko Arsenić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === August === * [[14. august]] – [[Avdo Smailović]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i profesor === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Ferdinand Marcos]], filipinski političar i predsjednik Filipina (od 1965 do 1986) === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[Ranko Šipka]], [[narodni heroj Jugoslavije]]; * [[12. oktobar]] – [[Radojka Lakić]], učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. * [[17. oktobar]] – [[Mak Dizdar|Mehmedalija Mak Dizdar]], bosanskohercegovački pjesnik === Novembar === * [[13. novembar]] – [[Josip Jovanović]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[19. novembar]] – [[Indira Gandhi]], indijska političarka i premijerka * [[26. novembar]] – [[Nikola Babić (narodni heroj)|Nikola Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === Decembar === * [[17. decembar]] – [[Arthur C. Clarke]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[pisac]] [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[izumitelj]] * [[21. decembar]] – [[Heinrich Böll]], njemački pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1972.]] == Umrli == * [[10. januar]] – [[Buffalo Bill]], vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca * [[16. februar]] – [[Octave Mirbeau]], francuski pisac i novinar * [[13. august]] – [[Eduard Buchner]], njemački hemičar * [[20. august]] – [[Adolf von Baeyer]], [[Njemačka|njemački]] hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za hemiju]] [[1905]]. * [[25. septembar]] – [[Frano Supilo]], hrvatski političar i publicist; * [[1. oktobar]] – [[Ivan Aguéli]], švedski sufija, slikar i autor; * [[11. novembar]] – [[Liliuokalani]], posljednja kraljica [[Havaji|Havaja]] == Nobelove nagrade == * [[Fizika]] ** [[Charles Glover Barkla]], [[Velika Britanija]] * [[Hemija]] ** nije dodijeljena nagrada * [[Medicina]] ** nije dodijeljena nagrada * [[Literatura]] ** [[Karl Gjellerup]], [[Danska]] ** [[Henrik Pontoppidan]], [[Danska]] * Mir ** [[International Committee of the Red Cross]] {{Commonscat|1917|1917.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 83m5iegxpbitq2cni04e1q367dkslvq 1999. 0 3946 3847287 3846182 2026-05-17T22:14:33Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[21. mart]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] 3847287 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1999. (MCMXCIX)''' bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1999. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 999. godina 2. milenija, 99. godina 20. stoljeća i posljednja godina 1990-ih. Proglašena je [[Međunarodna godina starijih osoba|Međunarodnom godinom starijih osoba]]. == Događaji == * [[1. januar]] – Predstavljena nova valuta [[euro]]. * [[25. januar]] – Potres magnitude 6.0 po [[Richterova skala|Richterovoj skali]] pogodio zapadnu [[Kolumbija|Kolumbiju]]. Poginulo najmanje 1000 ljudi. * [[11. februar]] – [[Pluton (planet)|Pluton]], planet s nepravilnom orbitom, ponovno postao deveti planet [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] nakon što je 20 godina bio bliži [[Sunce|Suncu]] od [[Neptun (planet)|Neptuna]]. * [[12. mart]] – [[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]] se pridružile [[NATO|NATO-u]]. * [[24. mart]] – NATO započeo zračne napade na [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] koja je odbila potpisati mirovni sporazum. To je prvi put da je NATO napao nezavisnu državu. * [[24. mart]] – Poginulo 39 ljudi u požaru u tunelu [[Mont-Blanc (tunel)|Mont-Blanc]], nakon čega je taj tunel zatvoren na gotovo tri godine. * [[1. april]] – [[Nunavut]], domovina [[Inuit]]a, postala treća [[Kanada|kanadska]] savezna teritorija odvojivši se od [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnih teritorija]]. * [[2. april]] ** Avioni [[NATO|NATO-a]] bombardirali centar [[Beograd]]a, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji [[24. mart]]a. ** Vlasti u [[Beograd]]u preuzele nezavisni radio [[TV B92|B92]]. * [[3. maj]] – Tornado kategorije [[Fujitina skala|F5]] pogodio [[Oklahoma City]] ubivši 38 ljudi. Najjači zabilježeni tornado. * [[7. maj]] – NATO-ov avion zabunom bombardirao [[Kina|kinesku]] ambasadu u [[Beograd]]u. Poginula 3, a ranjeno 20 službenika. * [[26. maj]] – [[Manchester United FC|Manchester United]] osvojio [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobjedivši u finalu [[FC Bayern München|Bayern München]]. Finale je odigrano u [[Barcelona|Barceloni]], a Manchesteru je to bio treći trofej sezone, nakon [[Engleska|engleske]] lige i kupa. * [[27. maj]] – [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haaški tribunal]] optužio [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i četvoricu ostalih za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva počinjene na [[Kosovo|Kosovu]]. * [[9. juni]] – SR Jugoslavija i NATO potpisuju mirovni sporazum. Dan kasnije NATO prekida zračne napade nakon što je Slobodan Milošević pristao povući [[Srbija|srpske]] snage iz Kosova. * [[19. juni]] – [[Torino]] dobio domaćinstvo [[XX. Zimske olimpijske igre - Torino 2006|Zimskih olimpijskih igara 2006.]] * [[23. juli]] – Lansiran [[Chandra]], [[NASA|NASA-in]] satelit za promatranje [[svemir]]a u röntgenskom dijelu [[elektromakgnetski spektar|spektra]]. * [[11. august]] – Potpuno [[Pomračenje Sunca]] u [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. * [[17. august]] – Više od 17000 poginulih i 44000 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.4 koji je pogodio [[Istanbul]] i sjeverozapadnu [[Turska|Tursku]]. * [[21. septembar]] – Potres magnitude 7.6 pogodio središnji [[Tajvan]] ubivši oko 2400 ljudi. * [[12. oktobar]] – Prema [[UN]]-u, u [[Sarajevo|Sarajevu]] je rođen Adnan Mević, 6-milijarditi stanovnik [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]<ref>http://www.dw.de/jedan-sasvim-poseban-dje%C4%8Dak/a-15498289-1</ref> * [[31. oktobar]] – U nesreći [[egipat]]skog aviona koji je letio iz [[New York]]a u [[Kairo]] poginulo 217 ljudi. Nesreća se dogodila u blizini otoka Nantucket u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Massachusetts]]. * [[6. novembar]] – [[Rania al-Jasin|Rania, kraljica Jordana]], posjetila sarajevsko naselje [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], gdje je položila kamen temeljac za izgradnju Jordanskog islamskog centra. * [[12. novembar]] – 845 poginulih i 4948 ozlijeđenih u potresu magnitude 7.2 koji je pogodio grad [[Düzce]] i sjeverozapadnu Tursku. * [[20. novembar]] – Kina lansirala prvu svemirsku letjelicu [[Shenzhou]]. * [[26. novembar]] – Potres i [[cunami]] u [[Vanuatu]]u. * [[30. novembar]] – U moru pored istočne obale [[kina|Kine]] potonuo je putnički brod, što je preživjelo samo 22 od 302 putnika i člana posade. * [[3. decembar]] – Nakon 81 dana i prijeđenih 5486 kilometara [[Tori Murden]] postala prva žena koja je sama preplovila [[Atlantski okean]] u čamcu na vesla. * [[15. decembar]] – Velika kišna nevremena pogodila su priobalne regije [[Venecuela|Venecuele]] uzrokovavši katastrofalne poplave i odrone tla. Poginulo je otprilike 25000 ljudi, a bez doma ih je ostalo 100000. * [[20. decembar]] – [[Portugal]] predao [[Makao]] Kini. * [[24. decembar]] – Djelo [[Mali princ]], autora [[Antoine de Saint-Exupéry]], proglašeno za knjigu vijeka u Francuskoj. == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Marthe Kråkstad Johansen]], norveška [[biatlon]]ka * [[6. januar]] – [[Karoline Offigstad Knotten]], norveška [[biatlon]]ka * [[14. januar]] – [[Declan Rice]], engleski nogometaš === Februar === * [[10. februar]] – [[Eliška Václavíková]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[18. februar]] – [[Miloš Čolić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[biatlon]]ac i nordijski [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[25. februar]] – [[Gianluigi Donnarumma]], [[italija]]nski [[nogomet]]ni [[golman]] * [[26. februar]] – [[Elvira Öberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka * [[28. februar]] – [[Luka Dončić]], [[Slovenija|slovenski]] [[košarka]]š === Mart === * [[1. mart]] – [[Juni Arnekleiv]], norveška [[biatlon]]ka * [[3. mart]] – [[Sani Čampara]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[25. mart]] – [[Mikey Madison]], američka glumica * [[26. mart]] – [[Anel Ahmedhodžić]], bosanskohercegovački nogometaš === April === * [[9. april]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[3. maj]] – [[Ljubov Kipjačenkova]],[[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka * [[8. maj]] – [[Džanan Musa]], bosanskohercegovački košarkaš * [[14. maj]] – [[Sára Pónya]], mađarska [[biatlon]]ka * [[30. maj]] – [[Eddie Nketiah]], engleski nogometaš * [[31. maj]] – [[Hristina Dmitrenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Juni === * [[4. juni]] – [[Domen Prevc]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] * [[9. juni]] – [[Mihajlo Čeprkalo]], bosanskohercegovački plivač === Juli === * [[22. juli]] – [[Hanna-Brita Kaasik]], estonska [[biatlon]]ka === August === * [[18. august]] – [[Eve Bouvard]], francuska i od 2023. belgijska [[biatlon]]ka * [[20. august]] – [[Elvedina Muzaferija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Anna Juppe]], austrijska [[biatlon]]ka * [[18. septembar]] – [[Henrieta Horvátová]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === * [[21. novembar]] – [[Chu Yuanmeng]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[14. decembar]] – [[Zhu Zhenyu]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[24. decembar]] – [[Darcie Morton]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka * [[31. decembar]] – [[Nika Vindišar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * Datum nepoznat – [[Vladimir Srebrov]], bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar === Januar=== * [[12. januar]] - [[Milan Jeličanin]], bosanskohercegovački [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[14. januar]] – [[Aldo van Eyck]], nizozemski arhitekt * [[28. januar]] – [[Josip Antolović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Februar === * [[7. februar]] – [[Hussein I]], [[jordan]]ski kralj (1951–99.) * [[13. februar]] – [[Kåre Hovda]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Sarah Kane]], britanska dramatičarka i režiserka * [[25. februar]] – [[Glenn Seaborg]], američki hemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade]] [[1951.]] === Mart === * [[2. mart]] – [[Dusty Springfield]], britanska pjevačica * [[7. mart]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser * [[16. mart]] – [[Lazo Materić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 21. gradonačelnik Sarajeva * [[19. mart]] – [[Vicko Antić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[21. mart]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] === April === === Maj === === Juni === === Juli === * [[2. juli]] – [[Mario Puzo]], američki pisac * [[6. juli]] – [[Joaquín Rodrigo]], španski kompozitor * [[11. juli]] – [[Lidija Žurauskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[André Martinet]], francuski lingvist * [[26. juli]] – [[Trygve Haavelmo]], norveški ekonomist, dobitnik [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] [[1989.]] * [[29. juli]] – [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor === August === * [[1. august]] – [[Paris Pişmiş]], armensko-meksička astronomkinja * [[13. august]] – [[Jaime Garzón]], kolumbijski novinar === Septembar === * [[14. septembar]] – [[Charles Crichton]], britanski filmski režiser === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Amália Rodrigues]], portugalska pjevačica tradicionalne muzike [[fado]] i glumica * [[11. oktobar]] – [[Strahinja Mojić]], srbijanski glumac * [[12. oktobar]] – [[Wilt Chamberlain]], američki košarkaš * [[14. oktobar]] – [[Julius Nyerere]], predsjednik [[Tanzanija|Tanzanije]] === Novembar === === Decembar === * [[10. decembar]] – [[Franjo Tuđman]], hrvatski političar i predsjednik * [[11. decembar]] – [[Boris Nilević]] (1947–1999), bosanskohercegovački historičar * [[12. decembar]] – [[Joseph Heller]], američki pisac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Gerardus 't Hooft]], [[Nizozemska]] ** [[Martinus Veltman]], [[Nizozemska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Ahmed Zewail]], [[Egipat]] / [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Günter Blobel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Günter Grass]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ljekari bez granica]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Mundell]], [[Kanada]] == Reference == {{reference}} {{commonscat|1999}} {{Normativna kontrola}} eveu4g5epc1u472mrs03tuayu8sb0ye Mimar Hajrudin 0 4173 3847189 3829672 2026-05-17T12:01:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847189 wikitext text/x-wiki '''Mimar Hajrudin Mlađi'''<ref>{{Cite web|url=https://www.archnet.org/authorities/2741|title=Archnet > Authority > Mimar Hayrüddin, Ottoman Architect|website=www.archnet.org|access-date=29. 9. 2024|archive-date=10. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240910231029/https://www.archnet.org/authorities/2741|url-status=dead}}</ref> je bio jedan od najtalentiranijih [[Turci|osmanskih]] arhitekata u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]]. Ne smije ga se mijenjati sa legendarnim [[Hajrudinom Starijim]] iz vremena [[Bajazida II]], učiteljom Mimara Sinana. Poznat je po tome što je izgradio čuveni [[Stari most]] u [[Mostar]]u. Hajrudin je bio učenik čuvenog [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]], koji je izgradio mnoge velike džamije u [[Istanbul]]u. Hajrudin je izgradio stari most za devet godina i od 456 blokova kamenja, počevši od [[1566]]. godine. Prema legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego što su podizane skele od straha [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstevnog]], koji je po nekim predanjima prijetio da bi Hajrudin bio osuđen na smrt ako bi se luk mosta ikada raspao. [[Datoteka:Stari_Most22.jpg|desno|mini|Stari Most, Mostar, Bosna i Herzegovina]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20060313105904/http://www.greatbuildings.com/buildings/Stari_Most.html {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mostar]] [[Kategorija:Arhitekti]] fdql5cwk2yhndvhdlw5k1nr302iks4q 2005. 0 4642 3847282 3842763 2026-05-17T22:04:58Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[19. august]] – [[Aušra Augustinavičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica 3847282 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2005.''' (MMV) bila je uobičajena godina koja je počela u subotu po gregorijanskom kalendaru, 2005. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 5. godina 3. milenija i 21. stoljeća i šesta godina 2000-itih. Proglašena je Međunarodnom godinom sporta i tjelesnog odgoja i [[Međunarodna godina mikrokredita|za Međunarodnu godinu mikrokredita]]. Početak godine označio je i kraj Međunarodne decenije starosjedilaca svijeta (1995–2005). == Događaji == === Januar=== * [[6. januar]] – [[Kina]] zvanično prešla cifru od 1.300.000.000 stanovnika. * [[14. januar]] – Svemirska sonda [[Huygens (svemirska letjelica)|Huygens]] spustila se na [[Titan]], najveći mjesec planeta [[Saturn]]. * [[16. januar]] – [[Stjepan Mesić]] po drugi put izabran za predsjednika [[Hrvatska|Hrvatske]]. * [[23. januar]] – [[Viktor Juščenko]] izabran za predsjednika [[Ukrajina|Ukrajine]]. * [[24. januar]] – [[Julija Timošenko]] postala premijerka [[Ukrajina|Ukrajine]]. === Februar === * [[14. februar]] – Pokrenut [[YouTube]]. === Mart === * [[12. mart]] – [[Carolus Papoulias]] izabran za predsjednika [[Grčka|Grčke]]. === April === * [[2. april]] – Umro [[papa]] [[Papa Ivan Pavao II|Ivan Pavao II]] * [[8. april]] – Izdata 5.04 (Hoary Hedgehog) verzija [[Ubuntu (operativni sistem)|Ubuntu Linuxa]]. * [[4. april]] – General Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije [[Sreten Lukić]] dobrovoljno se predao [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]-u, pred kojim je optužen za ratne zločine počinjene tokom sukoba na [[Kosovo|Kosovu]] [[1999]]. * [[15. april]] – U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se desila u [[Srbija|Srbiji]], na putu [[Zrenjanin]] – [[Novi Sad]], kada je autobus zrenjaninske firme "Autobanat" pao u [[Tisa (rijeka)|Tisu]], poginulo više od deset osoba, a petnaestak teže i lakše povrijeđeno. Predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] iste večeri posjetio povrijeđene u zrenjaninskoj bolnici. * [[19. april]] – ''Joseph Ratzinger'' izabran za novog papu [[Papa Benedikt XVI|Benedikta XVI]] * [[27. april]] – U francuskom gradu [[Toulouse]]u održan prvi let [[Airbus A380|Airbusa A380]], trenutno najvećeg putničkog aviona na svijetu. === Maj === * [[25. maj]] – Nogometni klub [[Liverpool FC|Liverpool F.C.]] osvojo [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] pobijedivši [[AC Milan]] rezultatom 3:1 nakon izvođenja jedanaesteraca u finalu odigranom u [[Istanbul]]u. * [[26. maj]] – [[Pretoria]], glavni grad [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], preimenovan u [[Tshwane]], od strane South African Geographical Names Council (SAGNC). Zvanično, promjena nije još na snazi. === Juni === * [[13. juni]] – U januaru započeto suđenje pjevaču [[Michael Jackson|Michaelu Jacksonu]] završeno je oslobađajućom presudom u svih 10 optužbi za otmicu i zlostavljanje djece. * [[18. juni]] – Održan prvi međunarodni [[Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"]] u [[Goražde|Goraždu]]. === Juli === * [[7. juli]] – U samoubilačkim napadima na tri vagona podzemne željeznice i jedan autobus u [[London]]u poginulo 56 osoba. * [[23. juli]] – Višestruke eksplozije pogodile turističko odredište [[Sharm el-Sheik]] u [[Egipat|Egiptu]] ubivši više od 60 osoba. === August === * [[6. august]] – otvoreno deseto [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.]] u [[Helsinki]]ju; * [[2. august]] – Vojni udar srušio predsjednika [[Maaouiya Ould Sid Ahmed Taya|Maaouiya Ould Sid Ahmed Tayu]] s vlasti [[Mauritanija|Mauritanije]]. * [[12. august]] – U atentatu u [[Colombo|Colombu]] ubijen ministar vanjskih poslova [[Šri Lanka|Šri Lanke]] [[Lakshman Kadirgamar]]. * [[14. august]] – U padu [[kipar]]skog putničkog aviona [[Boeing 737]] kraj [[Atina|Atine]] poginule 122 osobe. * [[14. august]] – završeno deseto [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.]] u [[Helsinki]]ju; * [[29. august]] – [[Uragan Katrina]] pogodio američku obalu [[Meksički zaliv|Meksičkog zaliva]] i gotovo potpuno poplavio grad [[New Orleans]], [[Louisiana]]; poginulo više od hiljadu osoba a pola miliona moralo napustiti svoje domove. === Septembar === === Oktobar === * [[8. oktobar]] – U [[zemljotres]]u [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,6 koji je [[Zemljotres u Kašmiru 2005.|pogodio]] dijelove [[Pakistan]]a, [[Indija|Indije]] i [[Afganistan]]a poginulo više od 80.000 ljudi, od kojih 17.000 djece, a 138.000 osoba povrijeđeno. Bez domova ostalo 3,3 miliona ljudi. * [[13. oktobar]] – Izdana verzija 5.10 (Breezy Badger) [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntu Linuxa]]. * [[19. oktobar]] – Počelo suđenje [[Sadam Husein|Sadamu Huseinu]] za zločine počinjene tokom njegove vladavine. === Novembar === * [[22. novembar]] – [[Angela Merkel]] izabrana za kancelara [[Njemačka|Njemačke]] i time postaje prvi ženski njemački kancelar. * [[27. novembar]] – Obavljena prva transplantacija lica u [[Amiens]], [[Francuska]]. * [[28. novembar]] – [[Izrael]]ski mediji saopštile glavne tačke državnog plana izraelske političke partije [[Kadima]]. * [[29. novembar]] – Nova "Komunistička Partija Hrvatske" (KPH) osnovana u [[Vukovar]]u. * [[4. decembar]] – [[Hrvatska]] teniska reprezenatacija osvojila [[Davis Cup]] pobijedivši [[Slovačka|Slovačku]] u [[Bratislava|Bratislavi]] rezultatom 3:2 i po prvi puta u historiji osvojila Davis Cup. === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Hag|Haški]] bjegunac, [[Hrvatska|hrvatski]] [[general]] [[Ante Gotovina]], uhapšen u [[Španija|Španiji]] na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]]. On je bio u bjekstvu od jula [[2001]]. zbog optužbi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškog tribunala]] za zločine protiv čovječnosti nad [[Srbi]]ma tokom [[vojska|vojne]] operacije "Oluja". * [[22. decembar]] – Izdata 3.1 r1 verzija [[Debian]] [[Linux]] distribucije. == Rođeni == === Januar === * [[14. januar]] – [[Oleksandra Merkušina]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Februar === === Mart === * [[10. mart]] – [[Esmir Bajraktarević]], bosanskohercegovačko-američki nogometaš * [[15. mart]] – [[Nika Prevc]], [[Slovenija|slovenska]] [[Skijaški skokovi|ski-skakačica]] === April === * [[8. april]] – [[Leah Isadora Behn]], norveška princeza * [[11. april]] – [[Estere Volfa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka === Maj === === Juni === * [[26. juni]] – [[Alexia Nizozemska|Alexia]], nizozemska princeza === Juli === * [[26. juli]] – [[Angelina Topić]], srbijanska atletičarka ([[skok u vis]]) === August === * [[1. august]] – [[Julia Tannheimer]] [[njemačka]] [[biatlon]]ka === Septembar === === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Christian, krunski princ Danske|Christian]], danski princ * [[31. oktobar]] – [[Leonor od Španije|Leonor]], španska princeza === Novembar === === Decembar === * [[3. decembar]] – [[Sverre Magnus Norveški|Sverre Magnus]], norveški princ * [[17. decembar]] – [[Inka Hämäläinen]], finska [[biatlon]]ka == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Martti Meinilä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Januar === * [[1. januar]] – [[Shirley Chisholm]], američka političarka * [[4. januar]] – [[Ali Radi al-Haidari]], guverner [[Bagdad]]a (ubijen) * [[7. januar]] – [[Rosemary Kennedy]], sestra [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]] * [[8. januar]] – [[Suvad Katana]], bosanskohercegovački nogometaš * [[10. januar]] ** [[Spencer Dryden]], američki muzičar, bubnjar [[Jefferson Airplane]]a ** [[Joséphine-Charlotte]], belgijska princeza ** [[Ilija Antunović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[12. januar]] – [[Amrish Puri]], indijski glumac * [[15. januar]] ** [[Sven Christer Swahn]], švedski pisac ** [[Ruth Warrick]], američka glumica * [[17. januar]] ** [[Virginia Mayo]], američka glumica ** [[Lennart Rodhe]], švedski umjetnik ** [[Zhao Ziyang]], kineski političar * [[18. januar]] – [[Lamont Bentley]], američki glumac * [[20. januar]] ** [[Parveen Babi]], indijski glumac ** [[Per Borten]], norveški političar, premijer [[1965]]–[[1971.]] * [[22. januar]] – [[William Deakin]], britanski historičar * [[24. januar]] – [[Svenerik Perzon]], švedski glumac * [[25. januar]] – [[Philip Johnson]], američki arhitekt * [[29. januar]] – [[Ephraim Kishon]], izraelski humorist i pisac === Februar === * [[2. februar]] – [[Max Schmeling]], njemački bokser * [[3. februar]] ** [[Malou Hallström]], švedska glumica ** [[Zurab Žvanija]], [[Gruzija|gruzijski]] političar * [[4. februar]] ** [[Šamil Basajev]], čečenski pobunjenik ** [[Ossie Davis]], američki glumac, režiser i producent * [[5. februar]] – [[Gnassingbe Eyadéma]], predsjednik [[Togo|Toga]] * [[6. februar]] ** [[Lazar Berman]], ruski pijanist ** [[Merle Kilgore]] američki muzičar i menadžer * [[8. februar]] – [[Jimmy Smith]], američki muzičar * [[9. februar]] – [[Märit Andersson]], švedski režiser i novinar * [[10. februar]] – [[Arthur Miller]], američki pisac * [[12. februar]] – [[Sammi Smith]], američki muzičar * [[14. februar]] ** [[Sixten Ehrling]], švedski dirigent ** [[Rafik Hariri]], premijer [[Liban]]a ([[1992]]–[[1998]], [[2000]]–[[2004]]) * [[15. februar]] – [[Sven Rydenfelt]], švedski političar i ekonomist * [[20. februar]] ** [[Sandra Dee]], američka glumica i pjevačica ** [[John Raitt]], američki pjevač ** [[Hunter S. Thompson]], američki pisac * [[22. februar]] ** [[Lee Eun-ju]], južnokorejski glumac ** [[Dionísio Ribeiro Filho]], brazilski političar ** [[Åke Strömmer]], švedski sportski novinar * [[25. februar]] – [[Peter Benenson]], britanski advokat, osnivač [[Amnesty International]]a * [[27. februar]] – [[Jörgen Fogelquist]], švedski umjetnik === Mart === * [[4. mart]] – [[Jurij Kravčenko]], bivši ministar unutrašnjih poslova [[Ukrajina|Ukrajine]] * [[6. mart]] – [[Hans Bethe]], njemačko-američki fizičar * [[6. mart]] – [[Gladys Marin]], čileanski političar * [[8. mart]] – [[Aslan Mašadov]], čečenski političar, predsjednik [[Čečenija|Čečenije]] ([[1997]]–2005) * [[9. mart]] – [[Chris LeDoux]], američki country-muzičar * [[10. mart]] – [[Danny Joe Brown]], američki pjevač, član u [[Molly Hatchet]] * [[16. mart]] – [[Ralph Erskine]], britanski arhitekt * [[17. mart]] – [[George Kennan]], američki politički analitičar * [[21. mart]] – [[Bobby Short]], američki pjevač * [[21. mart]] – [[Jeff Weise]], američki tinejdžer, odgovoran za masakr u Srednjoj školi Red Lake * [[22. mart]] – [[Kenzo Tange]], japanski arhitekt * [[24. mart]] – [[Mare Kandre]], švedski pisac * [[26. mart]] – [[James Callaghan]], britanski premijer ([[1976]]–[[1979]]) * [[26. mart]] – [[Paul Hester]], australijski muzičar, bubnjar [[Crowded House]]a * [[27. mart]] – [[Bengt Bedrup]], švedski novinar === April === * [[1. april]] – [[Jack Keller]], američki tekstopisac i muzički producent * [[2. april]] – [[Ivan Pavao II]], ''Karol Wojtyla'', papa ([[1978]]–2005) * [[5. april]] – [[Saul Bellow]], američki književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[1976.]] * [[6. april]] – [[Rainier III od Monaka]], princ od [[Monako|Monaka]] * [[9. april]] – [[Yvonne Vera]], zimbabvejski pisac * [[9. april]] – [[Andrea Dworkin]], 5američki pisac * [[13. april]] – [[Johnnie Johnson]], američki [[rock'n'roll]]-pionir * [[14. april]] – [[Lothar Lindtner]], norveški glumac i pjevač * [[18. april]] – [[Olle Bengtsson]], švedski bokser * [[19. april]] – [[Stan Levey]], američki muzičar * [[19. april]] – [[Bryan Ottoson]], američki muzičar, gitarist u [[American Head Charge]]u * [[19. april]] – [[Niels-Henning Ørsted Pedersen]], danski muzičar * [[20. april]] – [[Inday Ba]], britanski glumac * [[22. april]] – Sir [[Eduardo Paolozzi]], britanski umjetnik * [[23. april]] – Sir [[John Mills]], britanski glumac * [[23. april]] – [[Romano Scarpa]], italijanski [[Disney]]-crtač * [[24. april]] – [[Ezer Weizman]], izraelski političar, predsjednik države ([[1993]]–[[2000]]) * [[26. april]] – [[Maria Schell]], austrijska glumica * [[30. april]] – [[Sven Romanus]], švedski političar === Maj === * [[2. maj]] – [[Robert Hunter]], kanadski novinar i političar, jedan od osnivača organizacije [[Greenpeace]] * [[2. maj]] – [[Börje Nyberg]], švedski glumac i režiser * [[6. maj]] – [[Joe Grant]], [[Disney]]jev umjetnik * [[8. maj]] – [[Nasrat Parsa]], afganistanski pjevač * [[12. maj]] – [[Martin Lings]], engleski pisac, naučnik i filozof * [[12. maj]] – [[Monica Zetterlund]], švedska glumica i pjevačica * [[13. maj]] – [[Gunnar Nilsson]], švedski bokser * [[14. maj]] – [[Jimmy Martin]], američki pjevač i gitarist * [[18. maj]] – [[Arne Augustsson]], švedski glumac * [[20. maj]] – [[Paul Ricœur]], francuski filozof * [[23. maj]] – [[Wael Rubaies]], irački poliičar * [[24. maj]] – [[Björn Rönnquist]], švedski umjetnik * [[25. maj]] – [[Ismail Merchant]], indijski filmski producent * [[26. maj]] – [[Eddie Albert]], američki glumac * [[27. maj]] – [[Max Lundgren]], švedski pisac * [[29. maj]] – [[Oscar Brown J:r]], američki pjevač i tekstopisac === Juni === * [[1. juni]] – [[George Mikan]], američki košarkaš * [[6. juni]] ** [[Anne Bancroft]], američka glumica ** [[Dana Elcar]], američka glumica * [[11. juni]] – [[Vasco Gonçalves]], portugalski general * [[13. juni]] – [[Álvaro Cunhal]], predsjednik komunističke partije [[Portugal]]a * [[15. juni]] – [[Alassio Galetti]], italijanski biciklist * [[16. juni]] – [[Per Henrik Wallin]], švedski pijanist * [[18. juni]] – [[Hans Nestius]], švedski novinar i pisac * [[18. juni]] – [[Chris Griffin]], američki muzičar * [[19. juni]] – [[Totta Näslund]], švedski pjevač i muzičar * [[20. juni]] – [[Jack S. Kilby]], američki fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[2000.]] === Juli === * [[1. juli]] – [[Renaldo "Obie" Benson]], američki pjevač [[Four Tops]]a * [[1. juli]] – [[Luther Vandross]], američki [[R&B]]-pjevač * [[3. juli]] – [[Džafer Obradović]], bosanskohercegovački književni kritičar, esejist i publicist * [[3. juli]] – [[Siv Ericks]], švedska glumica * [[6. juli]] – [[Evan Hunter]], ([[Ed McBain]]), američki pisac * [[6. juli]] – [[Claude Simon]], francuski pisac * [[11. juli]] – [[Frances Langford]], američka pjevačica * [[13. juli]] – [[Mathias Henrikson]], švedski glumac * [[17. juli]] – [[Geraldine Fitzgerald]], američka glumica * [[17. juli]] – [[Edward Heath]], britanski premijer ([[1970]]–[[1974]]) * [[17. juli]] – [[Tommy Johnson]], švedski glumac * [[18. juli]] – [[William Westmoreland]], američki general * [[20. juli]] – [[James Doohan]], kanadski glumac * [[21. juli]] – [[John Baldry]] ([[Long John Baldry]]), britanski muzičar * [[22. juli]] – [[Jean Charles de Menezes]], brazilski električar nastanjen u [[London]]u * [[29. juli]] – [[Hildegarde]], američka pjevačica * [[29. juli]] – [[Al McKibbon]], američki muzičar * [[30. juli]] – [[John Garang]], vođa gerile u [[Sudan]]u * [[31. juli]] – [[Wim Duisenberg]], holandski političar === August === * [[1. august]] – Kralj [[Fahd bin Abdul Aziz]], [[Saudijska Arabija]] * [[2. august]] – [[Jay S. Hammond]], guverner [[Aljaska|Aljaske]] ([[1974]]–[[1982]]) * [[3. august]] – [[Mahmoud Ahmadinejad]], šesti [[predsjednik]] [[Iran]]a * [[6. august]] – [[Robin Cook]], bivši britanski ministar vanjskih poslova * [[6. august]] – [[Ibrahim Ferrer]], kubanski pjevač u [[Buena Vista Social Club]] * [[8. august]] – [[Barbara Bel Geddes]], američka glumica * [[9. august]] – [[Matthew McGrory]], američki glumac * [[10. august]] – [[Emery "Detroit Junior" Williams]], američki muzičar * [[12. august]] – [[Lakshman Kadirgamar]], ministar vanjskih poslova [[Šri Lanka|Šri Lanke]] ([[1994]]–[[2001]], [[2004]]–2005) * [[12. august]] – [[Charlie Norman]], švedski pijanist * [[13. august]] – [[David Lange]], premijer [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] ([[1984]]–[[1989]]) * [[15. august]] – [[James Dougherty]], američki detektiv i političar, [[Marilyn Monroe]]s prvi muž * [[16. august]] – [[Roger Schutz]], ''brat Roger'', švicarski fratar, osnivač [[samostana Taizé]] * [[16. august]] – [[Vassar Clements]], američki muzičar * [[19. august]] – [[Aušra Augustinavičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica * [[23. august]] – [[Brock Peters]], američki glumac * [[28. august]] – [[Hans Clarin]] njemački glumac === Septembar === * [[1. septembar]] – [[R.L. Burnside]], američki muzičar * [[2. septembar]] ** [[Bob Denver]], američki glumac ** [[Erik Frank]], švedski kompozitor i muzičar * [[3. septembar]] – [[William Rehnquist]], američki pravnik, predsjednik Vrhovnog suda SAD-a ([[1986]]–2005) * [[4. septembar]] – [[Bo Alm]], švedski sportski novinar * [[5. septembar]] ** [[Rizal Nurdin]], guverner [[Sumatera Utara]] ** [[Raja Inal Siregar]], bivši guverner [[Sumatera Utara]] * [[6. septembar]] – [[Eugenia Charles]], premijerka [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]] ([[1990]]–[[1995]]) * [[13. septembar]] – [[Julio César Turbay Ayala]], predsjednik [[Kolumbija|Kolumbije]] ([[1978]]–[[1982]]) * [[14. septembar]] – [[Robert Wise]], američki filmski režiser i producent * [[15. septembar]] ** [[Aleksandar Ravlić]], bosanskohercegovački novinar i fotograf ** [[Sidney Luft]], američki filmski producent * [[20. septembar]] – [[Simon Wiesenthal]], poznati "lovac na naciste" * [[22. septembar]] – [[Leavander Johnson]], američki bokser * [[25. septembar]] – [[Urie Bronfenbrenner]], američki psiholog ruskog porijekla * [[26. septembar]] – [[Henrik Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[August Wilson]], američki pozorišni pisac * [[3. oktobar]] – [[Ronnie Barker]], britanski glumac i komičar * [[10. oktobar]]- [[Milton Obote]], bivši predsjednik [[Uganda|Ugande]] * [[11. oktobar]] – [[Sergio Citti]],italijanski filmski režiser i pisac * [[12. oktobar]] – [[Ghazi Kanaan]], ministar unutrašnjih poslova [[Sirija|Sirije]] * [[16. oktobar]] – [[Inger Wahlöö]], švedski novinar i pisac * [[17. oktobar]] – [[Ba Jin]], kineski pisac * [[18. oktobar]] – [[Aleksandar Jakovljev]], ruski ekonomist i saradnik [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] * [[19. oktobar]] – [[Luis Adolfo Siles Salinas]], predsjednik [[Bolivija|Bolivije]] [[1969.]] * [[20. oktobar]] – [[Shirley Horn]], američka muzičarka * [[22. oktobar]] – [[Yon Hyong Muk]], bivši šef vlade [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] * [[24. oktobar]] – [[Rosa Parks]], borac za građanska prava američkih crnaca * [[24. oktobar]] – [[José Azcona del Hoyo]], bivši predsjednik [[Honduras]]a * [[31. oktobar]] – [[John "Beatz" Holohan]], američki bubnjar === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Skitch Henderson]], američki dirigent * [[1. novembar]] – [[Michael Piller]], američki producent * [[3. novembar]] – [[Kent Andersson]], švedski glumac * [[5. novembar]] – [[John Fowles]], britanski književnik * [[8. novembar]] – [[Bo Högberg]], švedski bokser * [[9. novembar]] – [[K. R. Narayanan]], indijski predsjednik ([[1997]]-[[2002]]) * [[10. novembar]] – [[Roland Schütt]], švedski književnik * [[11. novembar]] – [[Patrick Lichfield]], britanski fotograf * [[11. novembar]] – [[Izzat Ibrahim al-Douri]], irački dopredsjednik * [[16. novembar]] – [[Ralph Edwards]], američki radijski i televizijski producent * [[19. novembar]] – [[Erik Balling]], danski režiser * [[20. novembar]] – [[Chris Whitley]], američki pjevač i tekstopisac * [[21. novembar]] – [[Gustaf Olivecrona]], švedski novinar * [[23. novembar]] – [[Constance Cummings]], američki glumac * [[24. novembar]] – [[Pat Morita]], američki glumac * [[25. novembar]] – [[Đorđe Kisić]], bosanskohercegovački muzičar * [[27. novembar]] – [[Jocelyn Brando]], američka glumica * [[30. novembar]] – [[Micke Dubois|Mikael "Micke" Dubois]], švedski komičar, glumac i pjevač === Decembar === * [[2. decembar]] – [[Gösta Carlsson]], švedski rukometaš * [[2. decembar]] – [[Alicia Markova]] [[balet|balerina]] * [[10. decembar]] – [[Richard Pryor]], američki glumac i komičar * [[10. decembar]] – [[Eugene McCarthy]], američki senator * [[14. decembar]] – [[Annette Stroyberg]], danska glumica * [[16. decembar]] – [[John Spencer]], američki glumac * [[17. decembar]] – [[Jack Anderson]], američki novinar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Roy J. Glauber]], [[SAD]] ** [[John L. Hall]], [[SAD]] ** [[Theodor Hänsch]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert Grubbs]], [[SAD]] ** [[Richard Schrock]], [[SAD]] ** [[Yves Chauvin]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Barry Marshall]], [[Australija]] ** [[Robin Warren]], [[Australija]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Harold Pinter]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[IAEA]] ** [[Mohamed el-Baradei]], [[Egipat]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert J. Aumann]], [[SAD]] ** [[Thomas C. Schelling]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|2005}} {{Normativna kontrola}} euwxkirffy099iom81rv1jxagpll1em 3. mart 0 4700 3847307 3831244 2026-05-17T23:00:16Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1949]] – [[Jüri Allik]], [[Estonija|estonski]] psiholog 3847307 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''3. mart / ožujak (3. 3)''' jest 62. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (63. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 303 dana. == Događaji == * [[1878]] – Potpisan [[Sanstefanski mir]] između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1931]] – [[Sjedinjene Američke Države]] prihvataju "[[The Star-Spangled Banner]]" kao službenu [[Državna himna|državnu himnu]]. * [[2008]] – [[Dmitrij Medvedev]] postao [[predsjednik Rusije|predsjednik]] [[Rusija|Rusije]]. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1847]] – [[Alexander Graham Bell]], britansko-američki izumitelj * [[1898]] - [[Ahmed Muradbegović]], bosanskohercegovački književnik, pjesnik i pisac pozorišnih djela === 20. vijek === * [[1911]] – [[Jean Harlow]], američka glumica * [[1943]] – [[Ivo Vajgl]], slovenski ministar vanjskih poslova * [[1949]] – [[Jüri Allik]], [[Estonija|estonski]] psiholog * [[1953]] – [[Zico]], brazilski nogometaš i trener * [[1954]] – [[Jelica Sretenović]], srbijanska glumica * [[1957.]] ** [[Yoshinobu Murase]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac ** [[Peter Zelinka]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški trener * [[1964]] – [[Atsushi Kazama]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac * [[1966.]] ** [[Jiří Holubec]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] i [[Češka|češki]] [[biatlon]]ac ** [[Mihail Mišustin]], ruski političar * [[1967.]] ** [[Svjetlana Bukvić-Nichols]], bosanskohercegovačka i američka kompozitorka ** [[Naser Orić]], zapovjednik snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] ** [[Iveta Roubíčková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka * [[1973]] – [[Areta Ćurković]], hrvatska glumica * [[1974]] – [[Cameron Morton]], [[Australija|australijski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1977]] – [[Ronan Keating]], irski pop-rok pjevač * [[1992]] – [[Darja Jurlova]], estonska [[biatlon]]ka * [[1999]] – [[Sani Čampara]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š == Umrli == * [[1865]] – [[Mihovil Sučić]], bosanskohercegovački svećenik, ljekar i hirurg * [[1939]] – [[Edmund Beecher Wilson]], američki zoolog i genetičar * [[2018]] – [[Sabit Hadžić]], bosanskohercegovački košarkaš i trener == Praznici == * Dan mučenika ([[Malavi]]) * Dan oslobođenja ([[Bugarska]]) * Dan sportista ([[Egipat]]) * Dan učitelja ([[Liban]]) * [[Hinamatsuri]] ili Dan djevojčica ([[Japan]]) * Majčin dan ([[Gruzija]]) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|3 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/3/ Na današnji dan (3. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-3/ Na današnji dan (3. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-03]] prle164rajwxi72w0cmcha5lwyc13mv 7. mart 0 4704 3847292 3817354 2026-05-17T22:25:11Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[2006]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja 3847292 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''7. mart / ožujak (7. 3)''' jest 66. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (67. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 299 dana. == Događaji == * [[1876]] – [[Alexander Graham Bell]] patentirao [[telefon]]. * [[2024]] – [[Švedska]] se pridružila [[NATO]]-u, postavši njegova 32. članica. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1785]] – [[Alessandro Manzoni]], italijanski književnik === 19. vijek === * [[1850]] – [[Tomáš Masaryk]], čehoslovački književnik, političar i osnivač Čehoslovačke * [[1866]] – [[Paul Ernst]], njemački književnik * [[1868]] – [[Giovanni Giacometti]], švicarski slikar * [[1872]] – [[Piet Mondrian]], nizozemski slikar * [[1875]] – [[Maurice Ravel]], [[Francuska|francuski]] [[kompozitor]], pijanista i [[dirigent]]; === 20. vijek === * [[1900]] – [[Fritz Wolfgang London]], njemački [[fizičar]] * [[1904]] – [[Reinhard Heydrich]], njemački političar, pripadnik [[SS]]-a * [[1908]] – [[Anna Magnani]], italijanska glumica * [[1921]] – [[Merle Gold]], američka astrofizičarka * [[1923]] – [[Milo Dor]], austrijski književnik * [[1926]] – [[Vera Horvat-Pintarić]], hrvatska historičarka umjetnosti * [[1943]] – [[Peter Carey]], australijski književnik * [[1952]] – [[Aleksandar Jelizarov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1959]] – [[Beat Meier]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1960]] – [[Ivan Lendl]], čehoslovačko-američki teniser * [[1965]] – [[Anna-Lena Fritzon]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1968]] – [[Krystyna Liberda]], [[poljska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1274]] – [[Toma Akvinski]], [[italija]]nski [[filozofija|filozof]], [[teologija|teolog]] i [[pravo|pravnik]] * [[1517]] – [[Marija Aragonska i Kastiljska]], portugalska kraljica * [[1824]] – [[Ludwig Wilhelm Gilbert]], njemački fizičar i hemičar * [[1872]] – [[Carl Jaenisch]], [[Rusija|rusko]]-[[Finska|finski]] [[šah]]ist * [[1895]] – [[Kostandin Kristoforidhi]], albanski prevodilac * [[1942]] – [[Zenel Hajdini]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1999]] – [[Stanley Kubrick]], američki filmski režiser i pisac * [[2003]] – [[Mehmed Alagić]], [[general]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] * [[2006]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja * [[2011]] – [[Milka Ivić]], srbijanska lingvistica * [[2018]] – [[Jovan Radulović]], srpski i jugoslavenski pisac * [[2026.]] ** [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]], poličar sa ostrva [[Američka Samoa|Američke Samoe]] ** [[Samir Karabašić]], bosanskohercegovački kajakaš == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/7/ Na današnji dan (7. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-7/ Na današnji dan (7. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-07]] 2uyfv50s7qjthmilxq60wb44mxfe733 21. mart 0 4718 3847286 3821680 2026-05-17T22:13:28Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1999]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] 3847286 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''21. mart / ožujak (21. 3)''' jest 80. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (81. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 285 dana. == Događaji == * [[1590]] – Potpisan [[Carigradski sporazum (1590)|Carigradski sporazum]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]]. * [[1804]] – ''[[Code Napoléon]]'' prihvaćen kao [[Francuska|francuski]] građanski zakon. * [[1934]] – U [[Rotterdam]]u počelo [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1934.|Peto svjetsko prvenstvo u šahu za žene]]. * [[1935]] – [[Šah (titula)|Šah]] [[Reza-šah Pahlavi|Reza Pahlavi]] službeno zatražio od međunarodne zajednice da [[Perzija|Perziju]] zove njenim izvornim imenom [[Iran]], što znači "zemlja Arijaca". * [[1960]] – Masakr u Sharpevilleu ([[Južnoafrička Republika]]): policija otvorila vatru na grupu nenaoružanih crnih protestanata, ubivši 69 i ranivši 180 osoba. * [[1980]] – Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] obavijestio javnost o [[bojkot]]u [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijskih igara]] u [[Moskva|Moskvi]]. * [[1990]] – Nekad poznata kao [[Jugozapadna Afrika]], [[Namibija]] stekla nezavisnost od Južnoafričke Republike, a [[Sam Nujoma]] postao prvi predsjednik. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1685]] – [[Johann Sebastian Bach]], [[Njemačka|njemački]] [[kompozitor]] === 18. vijek === * [[1763]] – [[Jean Paul]], njemački [[pjesnik]] === 19. vijek === * [[1811]] – [[Fanny Lewald]], njemačka [[književnica]] * [[1839]] – [[Modest Musorgski]], ruski kompozitor === 20. vijek === * [[1913]] – [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski književnik * [[1925]] – [[Peter Brook]], britanski pozorišni [[scenarist]] i [[režiser]] * [[1927]] – [[Hans-Dietrich Genscher]], njemački [[političar]] i ministar vanjskih poslova * [[1935]] – [[Hubert Fichte]], njemački književnik * [[1947]] – [[Yoshiyuki Shirate]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac * [[1949]] – [[Slavoj Žižek]], slovenski [[psihoanaliza|psihoanalitičar]] i [[filozof]] * [[1953]] – [[Vera Zima]], hrvatska glumica * [[1960]] – [[Ayrton Senna]], [[brazil]]ski vozač [[Formula 1|Formule 1]] i trostruki svjetski prvak * [[1961]] – [[Lothar Matthäus]], njemački [[nogomet]]aš * [[1962]] – [[Matthew Broderick]], američki [[glumac]] * [[1967]] – [[Samir Avdić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š i [[političar]] * [[1969]] – [[Mladen Grujić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[1970]] – [[Anžela Brice]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1980]] – [[Ronaldinho]], brazilski nogometaš * [[1991]] – [[Song Chaoqing]], kineska biatlonka == Umrli == * [[1999]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] * [[2023.]] ** [[Janez Gorišek]], jugoslavenski i [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] i [[arhitekt]] ** [[Willis Reed]], američki košarkaš ** [[Ljiljana Sedlar]], srbijanska glumica * [[2025]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er == Praznici == * [[Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije]] * [[Svjetski dan poezije]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/21/ Na današnji dan (21. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417231420/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/21/ |date=17. 4. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-21/ Na današnji dan (21. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-21]] 51q9hzs183mhcya3fx2wreopxe1jh55 4. april 0 4738 3847281 3830416 2026-05-17T22:02:57Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1927]] – [[Aušra Augustinavičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica 3847281 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''4. april / travanj (4. 4)''' jest 94. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (95. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 271 dan. == Događaji == * [[1581]] – [[Francis Drake]] završio oplovljavanje svijeta. * [[1818]] – [[Američki Kongres]] odlučio da [[američka zastava]] bude s 13 crveno-bijelih linija i 20 zvjezdica. * [[1850]] – Osnovan grad [[Los Angeles]]. * [[1860]] – Ruski car [[Aleksandar II, car Rusije|Aleksandar II]] odobrio [[Finska|Finskoj]] uvođenje [[Finska marka|marke]]. * [[1887]] – Susana Medora Salter postala prva žena gradonačelnik jednog grada u Americi. * [[1905]] – U zemljotresu u provinciji Lahore, tada dijelu Britanske Indije, poginulo oko 19.000 ljudi. * [[1912]] – [[Tibet]] proglasio Kinesku republiku. * [[1919]] – Početak [[Sun Yat-sen]]-ove kulturne revolucije u [[Kina|Kini]]. * [[1939]] – Na [[irak|irački]] prijesto stupio [[Fejsal II]] nakon smrti njegovog oca, [[Gazi I|Gazija I]]. * [[1944]] – Britanske trupe ušle u [[Adis Abeba|Adis Abebu]], [[glavni grad]] [[Etiopija|Etiopije]]. * [[1945]] – [[Crvena armija]] ([[SSSR]]) oslobodila [[Mađarska|Mađarsku]]. * [[1947]] – U okviru [[UN]] formirana [[Internacionalna civilna letačka organizacija]]. * [[1949]] – Osnovan [[NATO]], Sjevernoatlanski vojni savez. * [[1960]] – [[Francuska]] i Federacija Mali ([[Senegal]] i [[Sudan]]) potpisali sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost. * [[1968]] – U [[Memphis]]u ubijen [[Martin Luther King Jr.|Martin Luther King]], borac za građanska prava i mir. * [[1969]] – U [[Houston]]u izvršena prva operacija ugrađivanja vještačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent s ugrađenim vještačkim srcem živio je samo 4 dana. * [[1975]] – [[Vijetnamski rat]]: tokom "[[Operacija Babylift|Operacije Babylift]]", [[Sjedinjene Američke Države|američki]] vojni avion koji je prevozio vijetnamsku ratnu siročad srušio se nakon polijetanja iz [[Ho Ši Min Grad|Saigona]] ([[Vijetnam]]). Poginule su 172 osobe, većinom djece. * [[1976]] – [[Norodom Sihanouk]] je abdicirao s uloge vođe [[Kambodža|Kambodže]], nakon čega su ga uhvatili [[Crveni Kmeri]]. * [[1979]] – Pogubljen [[pakistan]]ski predsjednik [[Zulfikar Ali Bhutto]]. * [[1992]] – [[Arkan]]ova Srpska dobrovoljačka garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]]. * [[1992]] – [[JNA]] i SDS vrše opći napad vatrom iz minobacača, topova i [[VBR]]-a u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]]. * [[1992]] – Paravojne formacije SDS-a i JNA počeli su granatiranje Sarajeva. Prve granate ispaljene su sa srpskih položaja na Lapišnici, Borijama i Trebeviću na TV-repetitor na brdu Hum u Sarajevu i zgradu RTVBiH. * [[1992]] – Održana vanredna sjednica opštine [[Tuzla]], na kojoj je donesena odluka da [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine|MUP]] i [[Teritorijalna odbrana|TO]] stupe u odbranu grada. * [[1998]] – U eksploziji [[metan]]a u [[ukrajina|ukrajinskom]] rudniku uglja Skačinsko poginula 63 rudara. * [[2001]] – Delegacija Općine [[Tuzla]] bosanskohercegovačkom [[košarka]]šu [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]] uručila Tuzlansku plakatu sa zlatnim grbom, najviše priznanje koje ova općina dodjeljuje istaknutim ličnostima. * [[2001]] – [[Sudan]]ski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji. * [[2002]] – Visoki predstavnik u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Wolfgang Petritsch]] donio odluku kojom se, u očekivanju provođenja reforme pravosudnog sistema, obustavljaju sva imenovanja sudija i tužilaca u BiH. * [[2002]] – JP "BH Pošta" promoviralo markicu s likom [[Davorin Popović|Davorina Popovića]], preminulog pjevača sarajevske grupe "[[Indexi]]", koji je postao prvi muzičar u BiH čiji se lik našao na poštanskoj markici. * [[2002]] – U [[Tuzla|Tuzli]] upriličeno svečano davanje imena košarkaša [[Mirza Delibašić|Mirze Delibašića]] dosadašnjoj Ulici Đure Đakovića u centru grada, u kojoj je Delibašić rođen. * [[2002]] – [[Haški tribunal]] (ICTY) dostavio Vladi Srbije optužnicu protiv deset lica iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] koja su jugoslavensko državljanstvo dobila [[1996.]] i [[1997.]] * [[2003]] – Američke vojne snage zauzele [[bagdad]]ski međunarodni aerodrom "Sadam" i preimenovale ga u "Bagdad International". * [[2005]] – General Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije [[Sreten Lukić]] dobrovoljno se predao [[ICTY]]-u, pred kojim je optužen za ratne zločine počinjene tokom sukoba na [[Kosovo|Kosovu]] [[1999.]] == Rođeni == === 16. vijek === * [[1533]] – [[Claudio Merulo]], italijanski kompozitor === 18. vijek === * [[1785]] – [[Bettina von Arnim]], njemačka književnica === 19. vijek === * [[1846]] – [[Comte de Lautréamont]], francuski pjesnik * [[1876]] – [[Maurice de Vlaminck]], francuski slikar i grafičar === 20. vijek === * [[1914]] – [[Marguerite Duras]], francuska književnica * [[1927]] – [[Aušra Augustinavičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica * [[1938]] – [[Melita Bihali]], srbijanska glumica * [[1945]] – [[Daniel Cohn-Bendit]], njemački političar i publicist * [[1946]] – [[Lars-Göran Arwidson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. * [[1952]] – [[Gary Moore]], britanski rock-blues muzičar * [[1958]] – [[Avdo Palić]], pukovnik Armije Republike Bosne i Hercegovine i komadant odbrane Žepe * [[1976]] – [[Elvir Rahimić]], bosanskohercegovački fudbaler i trener * [[1978]] – [[Vesna Pisarović]], hrvatska pjevačica * [[1979]] – [[Heath Ledger]], australijski glumac * [[1991]] – [[Jamie Lynn Spears]], američka glumica i pjevačica == Umrli == * [[1841]] – [[William H. Harrison]], američki političar i predsjednik * [[1929]] – [[Karl Benz]], njemački izumitelj * [[1932]] – [[Wilhelm Ostwald]], njemački hemičar * [[1968]] – [[Martin Luther King Jr.]], američki teolog, borac za ljudska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir * [[1991]] – [[Max Frisch]], švicarski književnik i arhitekt * [[2001]] – [[Liisi Oterma]], finska astronomkinja * [[2023]] – [[Midhat Riđanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački lingvist i anglist == Praznici == * Međunarodni dan borbe protiv mina<!-- Ref: http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20140404/500/500.html?id=25320677 --> * [[Dan nezavisnosti (Senegal)|Dan nezavisnosti]] u [[Senegal]]u == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/4 Na današnji dan (4. april), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305195834/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/4 |date=5. 3. 2007 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-4/ Na današnji dan (4. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr004]] dqid5omjiejictf38o112zmswyjvedc 8. juli 0 4873 3847296 3819137 2026-05-17T22:32:58Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[2006]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] 3847296 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''8. juli / srpanj (8. 7)''' jest 189. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (190. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 176 dana. == Događaji == * [[1497]] – [[Vasco da Gama]] je krenuo na prvo direktno putovanje iz [[Evropa|Evrope]] prema [[Indija|Indiji]]. * [[1833.|1833]] – Potpisan [[Hunkar-iskelesijski sporazum]] između [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. * [[2007]] – Izabrano novih [[sedam svjetskih čuda]]; [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Tadž Mahal]], [[Machu Picchu]], [[kip Krista Otkupitelja]], grad [[Petra]], [[Chichen Itza]]. * [[2014]] – [[Operacija "Zaštitni rub"]], [[izraelska vojska]] počela s napadima na Gazu. U ovoj operaciji izginulo je oko 1500 [[Palestinac]]a dok je 7500 ranjeno. Na strani [[Izrael]]a je poginulo 56 vojnika i 6 civila. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1809.|1809]] – [[Ljudevit Gaj]], hrvatski političar i jezikoslovac * [[1818.|1818]] – [[Ivan Franjo Jukić]], bosanski franjevac, književnik i prosvjetitelj * [[1819.|1819]] – [[Vatroslav Lisinski]], hrvatski kompozitor * [[1836.|1836]] – [[Joseph Chamberlain]], britanski političar i državnik * [[1838.|1838]] – [[Ferdinand Graf von Zeppelin]], njemački poduzetnik i konstruktor istoimene leteće mašine * [[1885.|1885]] – [[Ernst Bloch]], njemački filozof === 20. vijek === * [[1936]] – [[Gabi Novak]], hrvatska pjevačica * [[1940]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica * [[1947]] – [[Mehmed Alagić]], general Armije RBiH * [[1951]] – [[Anjelica Huston]], američka glumica * [[1955]] – [[Vladislava Milosavljević]], srbijanska glumica * [[1959]] – [[Robert Knepper]], američki glumac * [[1960]] ** [[Ljudmila Zabolotnja]], sovjetska biatlonka; ** [[Ena Begović]], hrvatska glumica * [[1964]] – [[Linda de Mol]], holandska TV zvijezda * [[1969]] – [[Eva Háková]], [[čehoslovačka]] i [[češka]] [[biatlon]]ka. * [[1973]] ** [[Valerij Zalužnji]], [[Ukrajina|ukrajinski]] general sa četiri zvjezdice koji je služio kao vrhovni komandant [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]] od 27. jula 2021. ** [[Iwona Daniluk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka * [[1974]] – [[Elvir Baljić]], bosanskohercegovački fudbaler * [[1977]] – [[Liu Xianying]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka. == Umrli == === 17. vijek === * [[1695]] – [[Christiaan Huygens]], holandski matematičar, astronom i fizičar === 19. vijek === * [[1873]] – [[Franz Xaver Winterhalter]], njemački portretist i litograf === 20. vijek === * [[1949]] ** [[Joaquín Torres García]], urugvajski slikar i pisac o umjetnosti ** [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], talijanski kompozitor i pijanist * [[1967]] – [[Vivien Leigh]], engleska pozorišna i filmska glumica === 21. vijek === * [[2006]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] * [[2015]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|8 July}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/8/ Na današnji dan (8. juli), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060713193955/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/8/ |date=13. 7. 2006 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-8/ Na današnji dan (8. juli), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli008]] r9bxxtwxd65ht3z19cmpzbpmvfrzlro 1921. 0 4910 3847294 3756930 2026-05-17T22:29:35Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[20. decembar]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] 3847294 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1921.''' (MCMXXI) je bila uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1921. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 921. godina 2. milenija, 21. godina 20. stoljeća i druga godina 1920-ih. Od početka 1921. godine, gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == * [[20. oktobar]] – [[Društvo naroda]] dodjeljuje [[Gornja Šleska|Gornju Šlesku]] [[Poljska|Poljskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. * [[13. novembar]] – Premijera filma ''[[Šeik (1921)|Šeik]]'', koji je [[Rudolf Valentino|Rudolfu Valentinu]] donio slavu. * [[6. decembar]] – [[Anglo-irski sporazum]], kojim je [[Irska]] podijeljena na južni dio – ''Irsku Slobodnu Državu'' kao ''[[de facto]]'' nezavisni britanski dominion – i [[Sjeverna Irska|Sjevernu Irsku]], koja je ostala pod neposrednom britanskom vlašću. == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Friedrich Dürrenmatt]], švicarski pisac === Februar === * [[3. februar]] – [[Olga Jovičić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[17. februar]] – [[Herbert Köfer]], njemački glumac i TV voditelj * [[22. februar]] – [[Giulietta Masina]], italijanska glumica === Mart === * [[7. mart]] – [[Merle Gold]], američka astrofizičarka * [[15. mart]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU-a * [[23. mart]] – [[Donald Campbell]], britanski automobilist * [[25. mart]] – [[Simone Signoret]], francuska glumica === April === * [[13. april]] – [[Henry Hermansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]-[[Skijaško trčanje|trkač]] === Maj === * [[17. maj]] – [[Roy Bentley]], engleski nogometaš i trener === Juni === * [[21. juni]] – [[Judy Holliday]], američka glumica, komičarka i pjevačica * [[19. juni]] – [[Bruna Špiler]], bosanskohercegovačka altistkinja i pedagoginja pjevanja === Juli === * [[6. juli]] – [[Nancy Reagan]], bivša [[prva dama SAD-a]], supruga [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|40.]] [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] * [[18. juli]] – [[John Glenn]], američki astronaut i senator === August === === Septembar === * [[30. septembar]] – [[Deborah Kerr]], škotska glumica === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Mustafa Dovadžija]], [[narodni heroj]] Jugoslavije. * [[13. oktobar]] – [[Yves Montand]], francuski glumac i šansonjer * [[24. oktobar]] – [[Srebrenka Jurinac]], operna pjevačica * [[25. oktobar]] – [[Mihael I, kralj Rumunije|Mihael I]], bivši kralj Rumunije === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Charles Bronson]], američki glumac * [[9. novembar]] – [[Alenuš Terian]], iransko-armenska astronomkinja * [[13. novembar]] – [[Salko Lagumdžija]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i 23. gradonačelnik Sarajeva === Decembar === * [[19. decembar]] – [[Adolf Wiklund (biatlonac)|Adolf Wiklund]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac i prvi [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[20. decembar]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] * [[29. decembar]] – [[Dobrica Ćosić]], jugoslavenski i [[Srbi|srpski]] pisac == Umrli == * [[15. mart]] – [[Jelena Krmpotić-Nemanić]], hrvatska doktorica, anatomkinja i članica HAZU * [[13. juli]] – [[Gabriel Lippmann]], francuski fizičar * [[2. august]] – [[Enrico Caruso]], [[italija]]nski operski pjevač * [[23. oktobar]] – [[John Boyd Dunlop]], škotski izumitelj * [[16. decembar]] – [[Camille Saint-Saëns]], francuski kompozitor == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Albert Einstein]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Frederick Soddy]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Anatole France]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Hjalmar Branting]], [[Švedska]] ** [[Christian Lange]], [[Norveška]] {{Commonscat|1921|1921.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://books.google.ba/books?id=F11MAAAAMAAJ&q=intitle:international+intitle:year+intitle:book&redir_esc=y&safe=strict {{Normativna kontrola}} cg5obzxoqmp7wz5g8k5sf7q7z5wv4hg 30. oktobar 0 5019 3847297 3704432 2026-05-17T22:36:24Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1958]] – [[Joseph P. Allen (psiholog)]], američki psiholog 3847297 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''30. oktobar / listopad (30. 10)''' jest 303. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (304. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 62 dana. == Događaji == * [[1888]] – Amerikanac [[John J. Loud]] patentirao hemijsku olovku. * [[1918]] – Potpisano [[Mudrosko primirje]] između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Saveznika]]. * [[1948]] – [[Masakr u Ajlabunu]] nad arapskim kršćanima. * [[2016]] – U jutarnjim satima zabilježen zemljotres u Italiji jačine 6,5 stepeni po Richteru, 65&nbsp;km od Perugie. Desetak osoba lakše i teže povrijeđeno. * [[2020]] – U [[Zemljotres u Egejskom moru 2020.|zemljotresu]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] poginule najmanje 104 osobe, a povrijeđeno ih gotovo 1000. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1735]] – [[John Adams]], američki političar i drugi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država * [[1762]] – [[André Chénier]], francuski pjesnik === 19. vijek === * [[1871]] – [[Paul Valéry]], francuski pjesnik * [[1885]] – [[Ezra Pound]], američki pjesnik === 20. vijek === * [[1952]] – [[Jan Szpunar]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[1958]] – [[Joseph P. Allen (psiholog)]], američki psiholog * [[1960]] – [[Lepa Brena]], jugoslavenska i srbijanska pjevačica * 1960 – [[Diego Maradona]], argentinski nogometaš * [[1966]] – [[Zoran Milanović]], hrvatski političar * [[1968]] – [[Emmanuelle Claret]], francuska [[biatlon]]ka * [[1969]] – [[Shin Young-sun]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1974]] – [[Dijana Bolanča]], hrvatska glumica * [[1987]] – [[Laura Spector]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. * [[1996]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac == Umrli == * [[1757]] – [[Osman III]], sultan Osmanlijskog carstva * [[1975]] – [[Gustav Ludwig Hertz]], njemački fizičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za fiziku 1921. * [[2015]] – [[Zehra Deović]], bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinki == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|30 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/30 Na današnji dan (30. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-30 Na današnji dan (30. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-30]] majy6v4o7ib5h8djzyw86b95r01errf 1. decembar 0 5052 3847285 3798203 2026-05-17T22:11:46Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1913]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] 3847285 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''1. decembar / prosinac (1. 12)''' jest 335. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (336. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 30 dana. == Događaji == * [[1640]] – [[Portugal]] prekinuo [[personalna unija|personalnu uniju]] sa španskim kraljevstvima poslije ustanka, a dvije sedmice kasnije vojvoda od Braganse krunisan je kao kralj [[Ivan IV, kralj Portugala|Ivan IV]]. Bivši portugalski kralj, [[Filip IV, kralj Kastilje|Filip III]], odrekao se portugalske krune tek [[1668.]] * [[1813]] – Poslije neodređenog odgovora [[francuska|francuskog]] [[car]]a [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I]] na mirovne uvjete [[saveznik]]a, [[Rusija]], [[Pruska]] i [[Austrija]] odlučile se za [[invazija|invaziju]] na [[Francuska|Francusku]]. * [[1821]] – [[Dominikanska republika]], teritorija koja zahvata istočni dio [[Karipsko more|karipskog]] ostrva [[Hispaniola]], proglasila nezavisnost od [[Španija|Španije]]. * [[1906]] – U [[Pariz]]u otvoreno kino "Omnia Pathé", prva dvorana u [[svijet]]u namjenski izgrađena za prikazivanje [[film]]ova. * [[1918.]] ** Ujedinjenjem država [[Država Srba, Hrvata i Slovenaca]] s [[Kraljevina Srbija|Kraljevinom Srbijom]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevinom Crnom Gorom]], nastala prva zajednička jugoslavenska država [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], kasnije [[Kraljevina Jugoslavija]]. ** Održana [[Velika nacionalna skupština u Alba Iuliji]]; [[Transilvanija]] (Erdelj), ranije u sastavu [[Mađarska|Mađarske]] ([[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]), postala dio [[Rumunija|Rumunije]]. ** Odlukom [[Danska|danske]] [[skupština|skupštine]] [[Island]] stekao nezavisnost. * [[1943]] – Završena [[Teheranska konferencija]]. * [[1991]] – Održani prvi [[Predsjednički izbori u Ukrajini 1991.|predsjednički izbori]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. == Rođeni == === 11. vijek === * [[1081]] – [[Luj VI, kralj Francuske]] === 19. vijek === * [[1891]] – [[Slavko Kolar]], hrvatski književnik i filmski scenarist * [[1892]] – [[Beluš Jungić]], bosanskohercegovački kompozitor, dirigent i violončelist * [[1893]] – [[Ernst Toller]], njemački književnik === 20. vijek === * [[1913]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] * [[1928]] – [[Jure Pelivan]], bosanskohercegovački političar * [[1932]] – [[Antun Šoljan]], hrvatski književnik * [[1933]] – [[Vladimir Melanjin]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1935]] – [[Ivica Šerfezi]], hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike * [[1944]] – [[John Densmore]], američki bubnjar * [[1945]] – [[Bette Midler]], američka pjevačica i glumica * [[1946.]] ** [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar ** [[Gilbert O'Sullivan]], irski kantautor i pjevač * [[1949.]] ** [[Pablo Escobar]], [[kolumbija|kolumbijski]] šef narkokartela ** [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik * [[1963]] – [[Borislav Đurđević]], novinar i sportski radnik * [[1980]] – [[Marija Tadić]], hrvatska glumica == Umrli == * [[1135]] – [[Henrik I, kralj Engleske]] * [[1455]] – [[Lorenco Giberti]], [[italija]]nski [[kiparstvo|kipar]], [[zlato|zlatar]] i [[slikarstvo|slikar]] * [[1825]] – [[Aleksandar I, car Rusije]] * [[1936]] – [[Luigi Pirandello]], [[italija]]nski [[pisac]] dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[književnost]] [[1934.]] * [[1973]] – [[David Ben-Gurion]], [[izrael]]ski [[država|državnik]], vođa borbe za stvaranje Izraela i prvi [[premijer]] [[jevrej]]ske države * [[1982]] – [[Miroslav Špiler]], hrvatski kompozitor i dirigent * [[1998]] – [[Freddie Young]], američki režiser * [[2012]] – [[Ksenija Jovanović]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka glumica * [[2013]] – [[Paul Walker]], američki [[glumac]] * [[2018]] – [[Sead Begović]], hrvatski književnik * [[2024]] – [[Terry Griffiths]], velški snukeraš * [[2025]] – [[Elden Campbell]], američki košarkaš == Praznici == * [[Svjetski dan borbe protiv AIDS-a]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/1 Na današnji dan (1. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-1 Na današnji dan (1. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-01]] 1svh3q15nsyxv56o6go0mwco3ytnjpz 20. decembar 0 5071 3847293 3822820 2026-05-17T22:28:13Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1921]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] 3847293 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''20. decembar / prosinac (20. 12)''' jest 354. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (355. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 11 dana. == Događaji == * [[1483]] – Štampana prva knjiga u [[Švedska|Švedskoj]], pod nazivom ''Dyalogus creaturarum moralizatus'' * [[1582.|1582]] - U Francuskoj prihvaćen [[Gregorijanski kalendar]] * [[1712]] – [[Bitka kod Gadebusch]]a, [[Švedska]] pobjeđuje [[Danska|Dansku]] * [[1857.|1857]] - Car [[Franjo Josip, car Austrije|Franjo Josip I]]. donio odluku o izgradnji ulice Bečki Ring, s namjerom planskog širenja grada na mjestu starih utvrda i gradskih zidina * [[1902.|1902]] - [[Marija Kiri-Sklodovska]] prvi put izdvojila radij-hlorid iz uranijumovog oksida * [[1907]] – Poginulo 91 rudara od eksplozije u rudniku ''Yolande'', [[Alabama]] * [[1917]] – Osnovana prva sovjetska tajna policija, pod nazivom [[Čeka]] * [[1924]] – [[Adolf Hitler]] pušten na slobodu nakon što je odležao jednu godinu zatvora (osuđen na pet godina) * [[1973]] – Ubijen [[Španija|španski]] [[premijer]] [[Louis Carrero Blanco]] u [[Madrid]]u * [[1989]] – [[SAD]] šalje trupe na [[Panama|Panamu]] da bi srušili režim [[Manuel Noriega]] * [[1990]] – Tri vodeće stranke objavile koaliciju: [[Alija Izetbegović]] iz [[SDA]] izabran za predsjednika republičkog Predsjedništva; [[Jure Pelivan]] iz [[HDZ]]-a izabran za premijera, a [[Momčilo Krajišnik]] iz [[SDS]]-a izabran za predsjednika [[Skupština BiH|Skupštine BiH]]. * [[1997]] – [[Ylva Nowén]] po prvi put osvaja zlatnu medalju na svjetskom prvenstvu u slalomu * [[1999]] – Viši sud u [[Vermont]]u donosi presudu, koja ujedno znači da homoseksualni parovi imaju ista prava kao i heteroseksualni vjenčani parovi * [[2005]] – Izdata 3.1 r1 verzija [[Debian]] [[Linux]] distribucije == Rođeni == === 16. vijek === * [[1537]] – [[Ivan III, kralj Švedske|Ivan III]], švedski kralj [[1568]]–[[1592]]. === 18. vijek === * [[1792]] – [[Nicolas Charlet]], francuski umjetnik === 19. vijek === * [[1861]] – [[Ivana Kobilica]], slovenska slikarka * [[1893]] – [[Charlotte Bühler]], austrijski psiholog * [[1894]] – Sir [[Robert Menzies]], australijski političar i državnik * [[1898]] – [[Irene Dunne]], američka glumica === 20. vijek === * [[1901]] – [[Robert Van de Graaff]], američki fizičar i izumitelj * [[1917]] – [[Eric Campbell]], američki glumac * [[1921]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] * [[1926]] – [[Otto Graf Lambsdorff]], njemački političar * [[1930]] – [[Margareta Meyerson]], švedska glumica i pjevačica * [[1932]] – [[Christina Lundquist]], švedska glumica * [[1935]] – [[Anna Schönberg]], švedska glumica * [[1938]] ** [[Jayawantiben Mehta]], indijski političar ** [[Aleksandar Kozlina]], [[SFRJ|jugoslavenski]] nogometaš; * [[1946]] – [[Uri Geller]], izrealski iluzionist * [[1947]] – [[Gigliola Cinquetti]], italijanska pjevačica * [[1955]] – [[Dara Džokić]], srbijanska glumica * [[1970]] – [[Jasna Fazlić]], jugoslavenska i američka stolnoteniserka. * [[1975]] – [[Pavlina Filipova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka. * [[1976]] – [[Hamdija Lipovača]], bosanskohercegovački političar * [[1979]] – [[Tadeja Brankovič Likozar]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka. * [[1986]] – [[Līga Glāzere]],[[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka * [[1998]] – [[Kylian Mbappé]], [[Francuska|francuski]] [[nogomet]]aš == Umrli == * [[217]] – [[Zephyrinus]], papa [[198]]–[[217]] * [[1552]] – [[Katharina von Bora]], njemački reformator i žena [[Martin Luther|Martina Luthera]] * [[1937]] – [[Erich Ludendorff]], njemački general u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] * [[1954]] – [[James Hilton]], britanski pisac * [[1968]] – [[John Steinbeck]], američki pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[1962.]] * [[1982]] – [[Arthur Rubinstein]], poljski / američki pianist * [[1994]] – [[Dean Rusk]], američki ministar vanjskih poslova [[1961]]–[[1969]] * [[1996]] – [[Carl Sagan]], američki astronom i pisac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|20 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/20 Na današnji dan (20. decembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-20 Na današnji dan (20. decembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-20]] 1yk890rh4if32kiuczuz8jsm0lkto22 Mimar Sinan 0 5421 3847190 3829606 2026-05-17T12:02:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mimar Sinan | slika = MimarSinan-Detail.jpg | alt_slike = | opis = Vjerovatno Mimar Sinan (lijevo) kod groba Sulejmana Veličanstvenog, rukopis iz 1566. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1489|4|15}} | mjesto_rođenja = [[Ağırnas]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1588|7|17|1489|4|15}} | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | nacionalnost = [[Armeni|Armen]] ili [[Grci|Grk]] | druga_imena = | zanimanje = [[Arhitekt]]a | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = [[Sulejmanija džamija]]<br />[[Džamija Selimija]]<br />[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]<br /><br /><br /><br /> }} [[Datoteka:Mimar Sinan büstü, ODTÜ.jpg|desno|mini|200px|Mimar Sinanu, bista, [[Ankara]]]] '''Mimar Sinan''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: معمار سينان; [[Turski jezik|turski]]: Mimar Sinan; 15. april 1489 – 17. juli 1588) bio je glavni [[Osmanlije|osmanlijski]] arhitekta<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Sinan|title=Sinan {{!}} Ottoman architect|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://archnet.org/authorities/492|title=|access-date=2. 5. 2021|archive-date=23. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423102301/http://archnet.org/authorities/492|url-status=dead}}</ref> ([[Turski jezik|turski:]] mimar) i građevinski inžinjer za sultana [[Sulejman I|Sulejmana I]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Bio je odgovoran za izgradnju više od 300 velikih objekata uključujući [[Džamija Selimija|džamiju Selimiju]] u [[Edirne]], [[Kanuni Sultan Sulejmanov most u Istanbulu|Kanuni Sultan Sulejmanov most]] u [[Istanbul]]u i [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, te drugih skromnijih projekata poput škola. Njegovi šegrti su kasnije izgradili [[Džamija sultana Ahmeda|džamiju sultana Ahmeda]] u [[Istanbul]]u i [[Stari most]] u [[Mostar]]u. Kao sin klesara, stekao je tehničko obrazovanje i postao vojni inžinjer. Brzo je napredovao kroz činove da bi prvo postao oficir, a na kraju i janjičarski komandant, sa počasnom titulom Sinan.<ref name="GoodwinA87">Goodwin (2001), p. 87</ref> Usavršavao je svoje arhitektonske i inženjerske vještine sa janjičarima, postao je stručnjak za izgradnju utvrđenja svih vrsta, kao i za projekte vojne infrastrukture, kao što su putevi, mostovi i akvadukti.<ref name="Kinross214">Kinross (1977), pp 214–215</ref> U pedesetoj godini života imenovan je za glavnog kraljevskog arhitektu primjenjujući tehničke vještine koje je stekao u vojsci na stvaranju lijepih vjerskih i građanskih objekata svih vrsta.<ref name="Kinross214"/> Na ovoj dužnosti ostao je skoro pedeset godina. Njegova najpoznatija remek djela su [[džamija Selimija]] u [[Edirne|Edirni]] i [[Sulejmanija džamija]] u [[Istanbul]]u. Vodio je opsežnu državnu službu i obučio mnoge asistente koji su se istakli u izgradnji prelijepih objekata kao što su [[Sedefkar Mehmed aga]] koji je izgradio džamiju sultana Ahmeda i [[Mimar Hajrudin]] koji je izgradio Stari most. Smatra se najvećim arhitektom [[Klasični period osmanlijske arhitekture|klasičnog perioda osmanlijske arhitekture]] i upoređivan je sa [[Michelangelo Buonarroti|Mikelanđelom]], njegovim savremenikom na Zapadu.<ref>De Osa, Veronica.</ref><ref>Saoud (2007), p. 7</ref> Mikelanđelo i njegovi planovi za [[Bazilika svetog Petra|baziliku svetog Petra]] u Rimu su bili dobro poznati u Istanbulu, budući da su [[Leonardo da Vinci]] i on bili pozvani 1505. u Istanbul kako bi nacrtali plan za most preko [[Zlatni rog|Zlatnog roga]].<ref>Vasari (1963), Book IV, p. 122</ref> Radovi Mimara Sinana su među najuticajnijim građevinama u historiji.<ref>{{Cite web|url=http://home.howstuffworks.com/home-improvement/construction/planning/10-most-famous-architects2.htm|title=10 Most Famous Architects Who Ever Lived|date=9. 5. 2012}}</ref> == Život == Prvu Sinanovu biografiju napisao je turski književnik i slikar Mustafa Sai Çelebi, savremenik i lični prijatelj Sinanov. Ova biografija pojavila se odmah nakon Sinanove smrti, 1588. U njoj se kaže da je Sinan rođen u [[Kajserija|Kajseriji]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Po različitim izvorima tvrde da je porijeklom Armenac, Albanac ili Grk.<ref>{{Cite web|url=https://trt.global/world/article/12871143|title=TRT Global - How the Ottoman architect Sinan helped Hagia Sophia survive for centuries|website=trt.global|language=en|access-date=3. 9. 2025}}</ref> Godine 1938. na 350-godišnjici Sinanove smrti, turski historičar [[B. Zlug]] je iznio neke nove podatke o Sinanovom porijeklu. Ove podatke on temelji na originalnim pisanim dokumentima, koji se nalaze u turskom Državnom arhivu. Prema njima, Sinan se rodio u [[Agirnaz]]u, selu u području [[Kesi]], u centralnom dijelu [[Kajserija|Kajserije]]. Prema podacima sidžila (sudbenog protokola) iz toga vremena, ove krajeve su naseljavali hrišćani turskog porijekla, koje je Vizantija, da bi se oduprla navalama Arapa naseljavala u [[Anadolija|Anadoliji]]. Kao kršćansko dijete, Sinan je doveden u [[Istanbul]], preveden na [[islam]] i dat u [[Janičari|janjičarsku]] vojsku na vaspitavanje. Iako ova verzija bazira na nekim istorijskim pisanim dokumentima te izgleda vjerodostojna, mišljenja smo da Sinanovo nacionalno porijeklo nije bitno. Za nas su od prvobitnog značaja njegova djela, koja u arhitekturi predstavljaju najviši domet islamske osmanske arhitektonske škole. Prema podacima [[B. Zlug]]a, s kojima se slažu i podaci [[E. Eglia]], nije poznat tačan datum Sinanovog rođenja ni dolaska u Istanbul. Sa najviše vjerovatnoće uzima se da je rođen 1490. ili 1491. Već 1516. sudjeluje kao građevinski radnik u vojnom pohodu na [[Egipat]]. O sljedećih pet godina nema pouzdanih podataka. Godine 1521. nalazi se sa vojskom sultana [[Sulejman I|Sulejmana]], kad ona zauzima [[Beograd]], a naredne, 1522. nalazi se sa vojskom u pohodu na Rodos. Tada u janjičarskoj vojsci dobija titulu "sekban konjanik" , (rod janjičarske vojske koji u sastavu ima lovačke pse). Godine 1526. učestvuje u [[Bitka kod Mohača|bici kod Mohača]] i u zauzimanju [[Ugarska|Ugarske]], a 1529. sa sultanovom velikom armijom, nalazi se pod [[Beč]]om. Sljedećih godina je, najvjerovatnije, sa sultanovom vojskom u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]], ali o tome nema sigurnih podataka. Godine 1534. i 1535. učestvuje u osvajanju [[Persija|Persije]] i [[Mesopotamija|Mesopotamije]]. U ovom pohodu, prema podacima [[B. Zlug]]a, Sinan u jednom napadu kod Vanskog jezera dobija zadatak da izgradi flotilu malih ratnih lađa, što uspješno izvršava. Nakon završetka persijske vojne postavljen je za "hasekiju" (služba dvorskog vrtlara). Nakon ovoga, sudjeluje u još nekoliko ratnih pohoda. S njim u vezi je za nas značajan podatak o gradnji mosta preko rijeke [[Prut]]a u pohodu na [[Rumunija|Rumuniju]] [[1538]]. Ovaj zadatak Sinan je izvršio za deset dana. Na sultanovom dvoru postojala je u to vrijeme služba i titula glavnog [[arhitekt]]a, koju je do [[1536]]. g. vršio [[Adžem Ali]], porijeklom persijanac. Poslije njegove smrti, između 1536. i 1539, mjesto glavnog arhitekta bilo je nepopunjeno. Godine 1539, po podacima [[B. Zlug]]a, ukazala se potreba za izgradnjom turbeta (mauzoleja) umrlom velikom veziru Ajas-paši. Tadašnji veliki vezir [[Lufti-paša]] izjavljuje da za ovaj posao ne postoji vještiji [[arhitekt]] od Hasseki Sinan subaše, koji se nalazi u janjičarskoj vojsci, te mu preko komandanta janjičara nudi titulu glavnog arhitekta Turskog Carstva. Ovu dužnost je od tada vršio Sinan, neprekidno, do svoje smrti 1588. Iz ovih podataka se vidi da se Sinan i u janjičarskoj vojsci bio pročuo kao dobar graditelj. Istina, iz podataka o njegovom napredovanju kao janjičara, uočava se više težnja za običnom vojničkom karijerom: on je 1522. "sekban konjanik", poslije Mohačke bitke 1526. dobija titulu kapetana pješadije, i tek 1534. pominje se kao šef nekog odjeljenja građevinara. U toku ovog perioda, prije i poslije 1534, vršio je razne tehničke dužnosti, među kojima su građevinski zadaci bili samo jedan dio u sklopu mnogo širih zadataka koje je vojno ratovanje postavljalo pred njega. Međutim, činjenica da je 1539. postavljen za glavnog arhitekta na dvoru sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] govori da je Sinan u vojsci bio savladao ne samo inženjerske vještine u izgradnji mostova, puteva i utvrđenja nego da je bio već izgradio i takva djela koja su prvenstveno arhitektonska. [[Arhitekt]] na dvoru imao je prije svega dužnosti koje su mu nalagale gradnju sakralnih i javnih objekata. Kad je izbor pao na Sinana, a ne na nekog od učenika ranijeg glavnog arhitekte, jasno je bilo da se on već ranije bio okušao i na takvim poslovima, iako iz njegove vojničke karijere proizlazi da je do tada najveći broj njegovih radova bio inženjersko-tehničke prirode. Zbog toga, period Sinanovog rada u janjičarskoj vojsci ostaje za nas u najvećoj mjeri nepoznat. Iz poznatih biografskih podataka, koristeći se do danas najvjerodostojnijim izvorima, vidi se da se u Sinanovom radu mogu jasno uočiti dva vremenska odsjeka vezana za njegovu građevinsku djelatnost: prvi, u janjičarskoj vojsci, od 1516. do 1539, i drugi, na sultanovom dvoru, od 1539. do 1588. Prvi period nosi karakteristike Sinanovog školovanja na praktičnim inženjersko-tehničkim zadacima u vezi sa malim brojem pravih arhitektonskih objekata, dok drugi posve jasno odražava (u prvo vrijeme) Sinanove napore da konstrukcije, čije je izvođenje već bio savladao, arhitektonski oplemeni. Ovo nastojanje je vidljivo ne samo u savlađivanju novih zadataka koji se postavljaju pred njega nego, što je za nas značajnije, i u njegovom traženju vlastitog umjetničkog izraza. Počev od građevina koje još nose pečat nespretnosti pa sve do onih iz vremena zrelog majstorstva i pojedinih remek-djela, svuda se može pratiti i uočiti Sinanova umjetnička ličnost. "Taj individulani Sinanov umjetnički izraz je, po našem mišljenju, sklad ljupkosti jednog liričara i epske monumentalnosti izražene u brojnim realizacijama njegovih veličanstvenih prostora. Svi ti prostori ponekad izvanrednih dimanzija, podređeni su čovjeku, komponovani za njega, sa težnjom da im se da toplina ljudskog doma". == Rad == [[Datoteka:Mostar Karadjoz Beg Moschee.jpg|mini|desno|250px|[[Karađozbegova džamija]] u [[Mostar]]u je napravljena po projektu Mimar Sinana]] Iako su objekti nekih džamija ujedno i najznačajnija Sinanova arhitektonska djela, ipak se po vrijednosti veoma razlikuju. Ove razlike prema arhitektonskoj i konstruktivnoj tehničkoj vrijednosti nisu vezane samo za vrijeme nastanka, odnosno za period u kome se Sinan formirao kao [[arhitekt]] (za razliku od njegovog ranijeg inženjerskog djelovanja u vojsci), nego i za značaj džamije ili, bolje reći, za značaj njenog utemeljivača. Između mnogobrojnih realizacija džamijskih građevina možemo izdvojiti one iz Sinanovog ranog perioda, kod kojih je uočljivo da se on tek formira kao umjetnička ličnost. Poslije dolaze Sinanove velike džamije u [[Istanbul]]u i [[Jedrene|Jedrenu]], njegova remek-djela. Napokon, istovremeno sa svojim najvrednijim građevinama, koje su značajne za opštu arhitekturu njegovog doba, Sinan gradi i takve džamije koje se, ni po konstruktivnom rješenju, ni po kompoziciono-prostornim vrijednostima, ne mogu ubrajati u velika arhitektonska djela. Ali, bez obzira na veoma različite vrijednosti mnogobrojnih Sinanovih džamija iz dugotrajnog vremenskog perioda od pola vijeka, između 1537. do pred njegovu smrt 1588, kod svih ovih gradnji može se uočiti prisutnost Sinanove umjetničke ličnosti. Da bismo mogli dobiti jasnu sliku o razvitku Sinana kao [[arhitekt]]a, zadržaćemo se na njegovim karakterističnim džamijskim građevinama, kako iz vremena njegovog početništva, tako i iz vremena njegove umjetničke zrelosti. <gallery heights="180" mode="packed" caption="Sinanova glavna djela" perrow="5"> File:Shezade_mosque_9195.jpg|[[Šehzada]] u Istanbulu File:SehzadeMosqueInterior.jpg|Šehzada (unutrašnjost) File:Cour_mosquee_Suleymaniye_Istanbul.jpg|[[Džamija Sulejmanija]] u Istanbulu File:20101213 Suleymaniye Mosque Istanbul inside vertical Panorama.jpg|Džamija Sulejmanija (unutrašnjost) File:Selimiye_Mosque_3.JPG|[[Džamija Selimija]] u [[Edirne]] </gallery> Sinanu se pripisuje izreka da je Hasseki Hurrem džamija njegovo '''šegrtsko djelo''', '''[[Šehzade džamija]]''' – '''kalfinsko''', a džamije sultana Sulejmana i sultana Selima II – '''majstorska''' ostvarenja. Pa prema tome će i biti izvršena podjela perioda njegovog razvoja, na: - Šegrtski period (do 1550) - Kalfinski period (od 1550. do 1570) - Majstorski period (od 1570. do svoje smrti). === Šegrtski period ''(period do 1550)'' === U ovom periodu Sinan nastavlja tradicionalni stil osmanske arhitekture, ali on postepeno počinje eksperimentisati na raznim mogućnostima, jer, za vrijeme njegove vojne karijere imao mogućnost da pročava arhitektonske monumente u osvojenim gradovima Evrope i [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Sinan dobro upoznaje [[Seldžuci|seldžučku]] i ranoosmansku arhitekturu, a isto tako i [[Bizantija|bizantijsku]], zahvaljujući svom dugogodišnjem radu na najvećoj srednjovjekovnoj crkvi [[Aja Sofija|Aja Sofiji]], tom veličanstvenom djelu Antemija i Isidora, gdje je postignuta uspješna kombinacija [[Bazilika|bazilike]] i centralnog plana, Mimar Sinan je uočio nedostatke bazilike i uspio ostvariti prostor sa jasnim, preglednim i jedinstvenim prostorom koji u sebi imaju neki svečani duh. Mnogi istraživači njegovog djela složili su se da niko nije od nastanka [[Aja Sofija|Aja Sofije]] pa do danas tako studiozno upoznao sve njene estetske, i konstruktivne, te strukturalne elemente. Za ovaj period važno je pomenuti tri džamije – džamiju [[Džamija Husrev-paše|Husrev-paše]] u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] i [[Šehzade džamija|Šehzade džamiju]] u [[Istanbul]]u. === Kalfinski period (''period od 1550. do 1570)'' === Kada je 50-ih godina sultan [[Sulejman Veličanstveni]] stigao do vrhunca svoje moći, htio je da izgradi monument koji će se isticati ne samo svojom veličinom, nego i drugim odlikama u odnosu na druge. Taj posao povjerio je svom glavnom [[arhitekt]]i Sinanu, koji će od tog napraviti pravo remek-djelo – kompleks Sulejmanija. Pored [[Sulejmanije]], Sinan je u ovom periodu napravio veliki broj drugih objekata, među kojima se izdvajaju – Džamija velikog admirala [[Sofi Sinan-paša|Sinan-paše]], Džamija Kara Ahmet-paše, kao i Rustem-pašina džamija u [[Istanbul]]u. === Majstorski period (period od 1570. do svoje smrti) === Konačno 1569. Sinan je po narudžbi novog gospodara [[Selim II|Selima II]] počeo svoje remek-djelo, sintezu svih ranijih traženja i eksperimentisanja, čudesnu [[Selimije džamija|Selimiju]] u [[Jedrene|Jedrenu]]. Sve su njegove najbolje osobine rasplamsane do vrhunca u ovom djelu njegove duboke starosti od preko osamdeset godina. Tu je na vrhuncu njegova drska smjelost ideja, nepogrješivi konstruktorski osjećaj, savršena sigurnost realizacije i lucidnost u potpunom usaglašavanju i najkrupnijih i najsitnijih detalja u jednu veličanstvenu cjelinu, koja je do te mjere savršena da ponekad djeluje neljudski i vanzemaljski. Da bi se potpunije prikazao Sinanov razvoj, treba prikazati još tri vezirske džamije iz Sinanovog opusa u [[Istanbul]]u. Ove građevine potiču iz posljednjeg perioda Sinanove djelatnosti. On je imao gotovo 90 godina kad je dovršio džamiju velikom veziru [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]], koju je on sam smatrao jednom od svojih najboljih ostvarenja. Druge dvije, Šemsi Ahmed-paše i Kilič Ali-paše, po dimenzijama su manje, pa se po tome mogu porediti sa prve dvije Sinanove džamije, Husrev-pašinom u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] u [[Istanbul]]u. Poređenje ostaje zaista samo na veličini građevina, dok sve druge vrijednosti ovih dviju posljednjih Sinanovih džamija govore o velikom i zrelom [[arhitekt]]u. Obje ove džamije dovršene su [[1580]]. Iz pregleda Sinanovih džamija proizlazi da Sinanova starost nije umanjivala ni njegovu aktivnost, ni vrijednost njegovih djela. Naprotiv, svoja remek-djela ostvario je u poznim godinama života: džamiju [[Sulejmanije|Sulejmaniju]] – kad mu je bilo 66 godina, Selimiju – kad je bio starac od 84 godine, a kad je bila dovršena džamija [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] imao je punih 88 godina. == Zaključak == Život Mimara Sinana je uzbudljiv i sadržajan, ali to je neineresantno spram njegovih brojnih djela od kojih je svako jedan novi hrabri i samosvjesni pokušaj, eksperiment i uspjeh. Gradio je do duboke starosti, kao glavni dvorski ili državni arhitekt za dva velika sultana, [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Selim II|Selima II]], u jednom moćnom i bogatom carstvu što je bila sretna mogućnost da rasplamsa svoj raskošni i neobuzdani istraživački genije i stvori toliko veličanstvenih djela što je dovoljno za više generacija. "Koristeći pri realizacijama vještinu velikog broja najprobranijih majstora, dovođenih iz svih dijelova prostranog Osmanskog Carstva, postigao je upečatljiv i lako prepoznatljiv sopstveni monumentalni izraz koji je označio ne samo vrhunac turske umjetničke renesanse i, šire gledajući, cjelokupne islamske umjetnosti njegovog doba, nego je preko učenika njegove škole, taj klasični stilski izraz još cijelo jedno stoljeće snažno uticao na monumentalnu umjetnost islamskog mediteranskog svijeta." U tom njegovom, sopstvenom, stilskom izrazu koji je razvio tokom svoje djelatnosti, mogu se uočiti neke odlike, kao što su: * stepenasta igra kupola i polukupola koje formiraju dinamičku i piramidalnu kompoziciju; * proporcioniranje objekata posljedica je korišćenja mističnog značenja brojeva, zakonitosti [[matematika|matematike]] i korištenja standarda; * svi elementi džamije su raščlanjeni i svaki dio djeluje posebno, ali stvaraju utisak cjelovitosti i imaju jedinstvenu kompoziciju; * dijelovi arhitektonske kompozicije, kako na fasadi ([[portal]]) tako i u unutrašnjosti ([[mihrab]], [[minber]]) imaju naglašenu visinu; * nenametljiva arhitektonska plastika, kako na fasadama, tako i na elementima enterijera, precizno obrađena, ali smišljeno raspoređena s ciljem isticanja arhitektonskih vrijednosti; * izvučeni [[mihrab]] iz vanjske mase zida, koji je i posebno pokriven; * džamije su uvijek centralni objekti kompleksa (Külliyessi), oko kojih su medrese, škole za izučavanje [[Kur'an]]a, [[imaret]]i, bolnice i drugi objekti. Svaka Sinanova džamija se doima kao jedan savršen kristal, ili dijamant, stvoren nepogrješivim prirodnim tokom u jednom času, voljom Božijom. Zato se na njima ne prepoznaje grč stvaranja, rizici sklapanja, nesavršenosti uklapanja i tok postupka, nego su one čudno stvorene u trenutku bez trapavog ljudskog rada, kao stvaranje Božije. == Smrt == [[File:Mimar Sinan5.jpg|thumb|right|Sinanova osmougaona fontana na lijevoj strani pored njegove grobnice iza željeznih rešetaka na desnoj strani, četvrt Fatih u Istanbulu]] [[File:E7 10 000 TL arka yüz.jpg|thumb|right|Sinan i džamija Selimije na poleđini turske novčanice od 10.000 lira iz 1982-1995.]] Sinan je umro 1587–1588. i sahranjen je u grobnici u Istanbulu, turbetu po vlastitom dizajnu, sjeverno od džamije Sulejmanije, preko puta ulice nazvane ulica Mimar Sinana u njegovu čast. Sahranjen je u blizini grobova njegovih najvećih zaštitnika: sultana Sulejmana I i sultanije Haseki Hurem, Sulejmanove žene. Iznad molitvenog prozora njegovog groba sa gvozdenom rešetkom nalazi se epitaf koji je na osmanskom turskom napisao pjesnik Mustafa Sai. Navodi godinu njegove smrti i bilježi da je Sinan izgradio 400 mesdžida (malih džamija), 80 džamija i most Kanuni Sultana Sulejmana u Büyükçekmeceu.{{sfn|Necipoĝlu|2005|p=147}} Godine 1935, njegove posmrtne ostatke je ekshumirala grupa turskih naučnika. Zagovornici rasne nauke popularne u to vrijeme, tvrdili su da mjerenja Sinanove lobanje pokazuju da je on zapravo Turčin.<ref>{{Cite book|title = Atatürk: An Intellectual Biography|last = Hanioğlu|first = M. Şükrü|publisher = Princeton University Press|year = 2013|isbn = 9780691157948|location = Princeton, NJ|pages = 171}}</ref> Od 2016. lobanja je nestala.<ref>{{cite news |title=Turkey's PM orders hunt for Ottoman architect's skull |url=https://www.bbc.com/news/blogs-news-from-elsewhere-36015767 |access-date=29. 7. 2021 |work=BBC News |date=11. 4. 2016}}</ref> {{commons|Mimar Sinan}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === *{{cite book | last=Goodwin | first=Godfrey | year=2003 | orig-year=1971 | title=A History of Ottoman Architecture | publisher=Thames & Hudson | location=London |isbn=978-0-500-27429-3 }} *{{cite book | last=Necipoĝlu | first= Gülru | author-link=Gülru Necipoğlu | title=The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire | publisher=Reaktion Books | location=London | year=2005 | isbn = 978-1-86189-244-7 }} *{{ cite journal | last=Necipoğlu | first=Gülru | year=2007 | title=Creation of a national genius: Sinan and the historiography of "classical" Ottoman architecture | journal=Muqarnas | volume=24 | pages=141–183 | jstor=25482458 }} == Dodatna literatura == * Alboyachian, Arshag A. ''Patmutiwn Hay Kesarioy: teghagrakan, patmakan, ew azgagrakan usumnasirutiwn'' [History of Armenian Kayseri: A topographical, historical, and ethnographic study]. 2 vols. Cairo: H. Papazian, 1937. * Çelebi, Sai Mustafa (2004). Book of Buildings: Tezkiretü'l-Bünyan ve Tezkiretü'l-Ebniye (Memoirs of Sinan the Architect). Koç Kültür Sanat Tanıtım {{ISBN|975-296-017-0}} *{{ cite book | editor-last1=Crane | editor-first1=Howard | editor-last2=Akın | editor-first2=Esra | editor-last3=Necipoĝlu | editor-first3=Gülru | editor3-link=Gülru Necipoğlu | year=2006 | title=Sinan's Autobiographies: Five Sixteenth-century Texts | location=Leiden | publisher=Brill | isbn=978-90-04-14168-1 }} * De Osa, Veronica (1982). ''Sinan the Turkish Michelangelo''. New York: Vantage Press {{ISBN|0-533-04655-6}} * Egli, Ernst (1954). ''Sinan, der Baumeister osmanischer Glanzzeit'', Erlenbach-Zürich, Verlag für Architektur; {{ISBN|1-904772-26-9}} * {{cite book |last=Egli |first=Hans G. |date=1997 |title=Sinan: An Interpretation |location=Istanbul |publisher=Ege Yayınları |isbn=978-9758070121}} * [[Godfrey Goodwin|Goodwin, Godfrey]] (2001). ''The Janissaries''. London: Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-055-2}} * [[Ara Güler|Güler, Ara]]; Burelli, Augusto Romano; Freely, John (1992). ''Sinan: Architect of Suleyman the Magnificent and the Ottoman Golden Age''. WW Norton & Co. Inc. {{ISBN|0-500-34120-6}} * [[Patrick Kinross|Kinross, Patrick]] (1977). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire'' London: Perennial. {{ISBN|978-0-688-08093-8}} * Kuran, Aptullah. (1987). ''Sinan: The Grand Old Master of Ottoman architecture'', Ada Press Publishers. {{ISBN|0-941469-00-X}} * Kuran, Aptullah; Ara Güler (Illustrator); Mustafa Niksarli (Illustrator). (1986) ''Mimar Sinan''. Istanbul: Hürriyet Vakfi. {{ISBN|3-89122-007-3}} * Rogers, J M. (2005). ''Sinan''. [[I.B. Tauris]] {{ISBN|1-84511-096-X}} * Saoud, Rabat (2007). ''[http://www.muslimheritage.com/uploads/Mimar_Sinan_Great_Ottoman_Architect.pdf Sinan: The Great Ottoman Architect and Urban Designer].'' Manchester: Foundation for Science, Technology and Civilisation. * [[Brian Sewell|Sewell, Brian]]. (1992) [http://www.cornucopia.net/highlights3full.html ''Sinan: A Forgotten Renaissance''] [[Cornucopia (časopis)|Cornucopia]], Issue 3, Volume 1. {{ISSN|1301-8175}} * Sezgin, A. 'Dramatizing an Architect Hero: Sinan in Fiction' in ''The Meeting Place of British Middle Eastern Studies: Emerging Scholars, Emergent Research & Approaches'' (2009), p.&nbsp;119-143. *{{cite book |title = Sinan | isbn =0-333-02901-1 | first = Arthur | last = Stratton | author-link= Arthur Stratton |publisher=[[Macmillan Publishers]]| year= 1972}} * Turner, J. (1996). ''[[Grove Dictionary of Art]]'', [[Oxford University Press]], USA; New Ed edition; {{ISBN|0-19-517068-7}} * Van Vynckt, Randall J. (editor). (1993) ''International Dictionary of Architects and Architecture'' Volume 1. Detroit: St James Press. {{ISBN|1-55862-089-3}} * [[Giorgio Vasari|Vasari, G.]] (1963). ''[[The Lives of Painters, Sculptors and Architects]]''. (Four volumes) Trans: A.B. Hinds, Editor: William Gaunt. London and New York: Everyman. * Wilkins, David G. ''Synan'' in Van Vynckt (1993), p.&nbsp;826. * A Guide to Ottoman Bulgaria" by Dimana Trankova, Anthony Georgieff and Professor Hristo Matanov; published by Vagabond Media, Sofia, 2011 [https://web.archive.org/web/20111115040440/http://www.vagabond.bg/ottomanbulgaria/] ;Tercijarni izvori * Zaryan, Armen. ''«Սինան»'' (Sinan). [[Armenian Soviet Encyclopedia]]. vol. x. Yerevan: [[Armenian Academy of Sciences]], 1984, pp.&nbsp;385–386. * [[Jean-Paul Roux|Roux, Jean-Paul]] (1988). "Les Mosquées de Sinan", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Stierlin, Henri (1988). "Sinan et Soliman le Magnifique", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988a) "Sinan et l'architecture civile", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988b)."Sinan et la modernité", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Rođeni 1489.]] [[Kategorija:Umrli 1588.]] [[Kategorija:Biografije, Ağırnas]] aux001odkdwc68v41aoe13845a5ehv3 Pale (Republika Srpska) 0 6642 3847383 3831196 2026-05-18T09:57:17Z Mhare 481 3847383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Pale | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Pale | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Pale RS.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Pale | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb opstine pale.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Pale municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Pale u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|48|42.9|N|18|34|15.9|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Boško Jugović<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Pale |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/144/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | površina_naselja = 12.53 | površina_općine = 488.89 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 820 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 12905 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 20909 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 71 420 | pozivni_broj = (+387) 57 | matični_broj_naselja = 216984<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20443 | veb-sajt = {{URL|http://www.pale.rs.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q21741908 }} '''Pale''' su [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] otprilike 17{{razmak}}km istočno od grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Oštra [[planinska klima]] osjeti se i tokom ljetnih mjeseci, kad temperatura zraka rijetko prelazi 25{{razmak}}°C. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Pale su bile ratna prijestolnica [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema popisu iz [[1991]]. godine, općina je brojala 16.355 stanovnika u omjeru oko 68,99% Srba i 26,68% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], od toga 7.384 u gradu Pale. Približna nacionalna struktura je bila i u samom sjedištu općine, naselju Pale-Koran. Naseljavanjem izbjeglica, Pale su udvostručene i danas su [[grad]] sa četiri [[fakultet]]a: ekonomskim, filozofskim, pravnim i fakultetom za fizičku kulturu. == Geografija == Općina Pale se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Zauzima površinu od 492&nbsp;km<sup>2</sup>. Smještena je između planinskih masiva [[Jahorina|Jahorine]] sa juga i jugoistoka, Gosine sa istoka, [[Romanija|Romanije]] sa sjeveroistoka i [[Ozren]]a sa sjevera i sjeverozapada. Najveća nadmorska visina općine je vrh Ogorjelica (1916 m) na Jahorini, a najniža u koritu rijeke Miljacke ispod Dovlića. Najveći dio općine Pale je smješten iznad 800 m nadmorske visine. U nižim dijelovima općine zastupljena je umjereno topla i vlažna klima. Već od 1.000 m nadmorske visine ova klima prelazi u planinsku klimu. Na području općine nalazi se nekoliko poznatih pećina: [[Pećina Orlovača]], [[Pećina Izvor Mokranjske Miljacke]], pećina u Bogovićima, Popova pećina i [[Novakova pećina]]. Jedna od najznačajnijih prirodnih znamenitosti je [[Pećina Orlovača]], koja je uređena za turističke posjete. Orlovača (948 m) se nalazi na istoimenom uzvišenju u zapadnom dijelu romanijskog svoda, zaselak Donje Sinjevo, naselje Sumbulovac, u slivu mokranjske Miljacke, odnosno u dolini njene desne pritoke Sinjave. Opsežna istraživanja izvora Miljacke uključila su i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Istraživanja su izvođena tokom 2007 – 2009. godine. Do danas, speleolozi su istražili 7.100 m, čime je [[pećina Izvor Mokranjske Miljacke]] postala najduža dokumentovana pećina u Bosni i Hercegovini. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Pala|Spisak naseljenih mjesta u općini Pale (RS)}} Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Pale (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina [[Sarajevo|Grada Sarajeva]]) imala je 16.355 stanovnika, raspoređenih u 70 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], veći dio općine Pale ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: Brojnići, Čeljadinići, Čemernica, Datelji, Komrani, Renovica i Šainovići, te dijelovi naseljenih mjesta: Brdarići, Kamenica, Prača, Srednje i Turkovići. Od ovog područja formirana je općina [[Pale (FBiH)]] (ranije Pale-Prača). === Nacionalni sastav stanovništva – općina Pale (RS) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pale (RS) | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20443 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 10/1/2) |work=fzs.ba |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 3. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20909 | g2013_bosnjaci = 186 | g2013_srbi = 20451 | g2013_hrvati = 128 | g2013_bosanci = 2 | g2013_muslimani = 2 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 14 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 20 | g2013_slovenci = 5 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 55 | g2013_nepoznato = 14 | g1991_ukupno = 16355 | g1991_muslimani = 4364 | g1991_srbi = 11284 | g1991_hrvati = 129 | g1991_jugosloveni = 396 | g1981_ukupno = 15482 | g1981_muslimani = 3937 | g1981_srbi = 10530 | g1981_hrvati = 100 | g1981_jugosloveni = 787 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 68 | g1981_albanci = 3 | g1971_ukupno = 16119 | g1971_muslimani = 4508 | g1971_srbi = 11230 | g1971_hrvati = 142 | g1971_jugosloveni = 80 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 68 | g1971_albanci = 24 | g1971_madari = 4 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 16477 | g1961_muslimani = 2809 | g1961_srbi = 11655 | g1961_hrvati = 223 | g1961_jugosloveni = 1595 | g1961_slovenci = 19 | g1961_crnogorci = 107 | g1961_albanci = 19 | g1961_madari = 13 | g1961_makedonci = 16 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Pale (RS) === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pale (RS) | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 216984 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 12905 | g2013_bosnjaci = 7 | g2013_srbi = 12707 | g2013_hrvati = 101 | g2013_bosanci = 1 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 10 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 13 | g2013_slovenci = 5 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 34 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 7384 | g1991_muslimani = 1630 | g1991_srbi = 5204 | g1991_hrvati = 109 | g1991_jugosloveni = 335 | g1981_ukupno = 2105 | g1981_muslimani = 521 | g1981_srbi = 1213 | g1981_hrvati = 36 | g1981_jugosloveni = 294 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 20 | g1981_albanci = 2 | g1971_ukupno = 1579 | g1971_muslimani = 411 | g1971_srbi = 1059 | g1971_hrvati = 58 | g1971_jugosloveni = 21 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 18 | g1971_albanci = 3 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 1086 | g1961_muslimani = 141 | g1961_srbi = 681 | g1961_hrvati = 72 | g1961_jugosloveni = 157 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 25 | g1961_albanci = 4 | g1961_makedonci = 2 }} == Historija == Položaj između [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Romanija|Romanije]] i doline [[Drina|Drine]] dao je Palama dugotrajan saobraćajni i strateški značaj.<ref name="PaleliveHistorija">{{cite web|url=https://www.palelive.com/istorijski-razvoj-pala-i-opstine-pale/|title=Istorijski razvoj Pala i opštine Pale|date=5. 8. 2009|website=Palelive.com|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Prapovijest i antika === Područje današnjih Pala bilo je naseljeno još u prahistoriji, iako su nalazi iz [[neolit]]a rijetki zbog planinskog i šumovitog karaktera Paljanske kotline. Znatno više tragova potiče iz [[Željezno doba|željeznog doba]], posebno oko [[Mokro (Pale)|Mokrog]], Loznika i Ilijaka, gdje su evidentirana naselja i utvrde gradinskog tipa povezana s halštatskom kulturom [[Glasinac|Glasinca]].<ref name="PaleliveHistorija" /> U antičko doba ovaj je prostor bio važna veza između sarajevske kotline i doline Drine. Kroz kraj su prolazile komunikacije preko Mokrog i Romanije, kao i dolinom rijeke [[Prača (rijeka)|Prače]], a na više lokaliteta sačuvani su ostaci rimskih građevina i pokretnih arheoloških nalaza.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Srednji vijek === U kasnom srednjem vijeku paljanski kraj nalazio se u oblasti bosanske velikaške porodice [[Pavlovići]]. U toj su oblasti postojala važna utvrđenja, među kojima se u literaturi najčešće navode [[Pavlovac]] kod Prače, Gradina u Gornjim Palama i [[Hodidjed]] iznad sastava paljanske i mokranjske [[Miljacka|Miljacke]].<ref name="PaleliveHistorija" /><ref name="NilevicPavlovici">{{cite journal|last=Nilević|first=Boris|year=2010|title=Posljednji Pavlovići – Bosna sredinom XV stoljeća|url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/02/historijska_traganja_5.pdf|journal=Historijska traganja|issue=5|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Područje Pala bilo je uključeno u širu „Zemlju Pavlovića“, koja je obuhvatala dijelove istočne i centralne Bosne. Akademska literatura navodi da su nakon osmanskog osvajanja osmanske vlasti od te oblasti formirale poseban vilajet pod nazivom ''Vilayet-i Pavli'', unutar kojeg se spominje i nahija Pale.<ref name="NilevicPavlovici" /> Materijalni tragovi srednjovjekovne prisutnosti sačuvani su i u obliku [[Stećci|stećaka]]. Nekropola Mramorje u selu Buđ kod Pala uvrštena je 2016. godine na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine kao dio serijskog dobra ''Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici''.<ref name="UNESCOMramorje">{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1504/gallery/%26maxrows%3D49|title=Stećci Medieval Tombstone Graveyards – Mramorje in Buđ, Pale|website=UNESCO World Heritage Centre|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Osmansko razdoblje === Nakon pada [[Bosansko Kraljevstvo|srednjovjekovne bosanske države]] područje Pala ušlo je u osmanski upravno-teritorijalni sistem. U izvorima i historiografiji ovaj se prostor vezuje za nekadašnje posjede Pavlovića, koji su u osmanskom periodu bili organizirani kao zasebna oblast, a ime Pala javlja se i kao naziv nahije.<ref name="NilevicPavlovici" /> Osmansko razdoblje nije ostavilo jednako vidljive urbane tragove u samom naselju kao kasniji periodi, ali je šira oblast ostala važna zbog puteva prema [[Goražde|Goraždu]], istočnoj Bosni i Sarajevu.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Austro-Ugarska i početak urbanizacije === Prekretnica u razvoju Pala nastupila je nakon austrougarske okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] 1878. godine. Tada počinju intenzivnija eksploatacija šuma, razvoj drvne industrije, gradnja puteva i željezničkih veza, kao i postepena transformacija ranijeg seoskog naselja u privredni centar.<ref name="PaleliveHistorija" /> Prema podacima koje prenosi lokalna historiografska literatura, Pale su 1895. godine sa okolnim selima imale 483 stanovnika, dok je razvoj pilana i izgradnja željezničke pruge Sarajevo–Višegrad početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] dodatno ubrzala rast naselja. Prva osnovna škola na Palama počela je s radom 1907. godine.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Između dva svjetska rata === Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Pale su obnavljane u okviru [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Privredni razvoj ponovo se oslanjao na šumsko bogatstvo i dobre saobraćajne veze sa Sarajevom. Godine 1928. Pale su postale sjedište općine, a do kraja 1930-ih na području općine radilo je više pilana i razvijale su se uslužne djelatnosti, školstvo i kulturni život.<ref name="PaleliveHistorija" /> U međuratnom razdoblju naselje je dobilo i savremeniji komunalni okvir, uključujući vodovod, društvene domove i sportske organizacije, što svjedoči o prelasku Pala iz malog planinskog mjesta u lokalno administrativno i privredno središte.<ref name="PaleliveHistorija" /> === Druga polovina 20. stoljeća === Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Pale ulaze u fazu ubrzanije industrijalizacije i urbanizacije. Razvoj drvne industrije dopunjen je metalnom industrijom, naročito nakon izgradnje Vojno-remontnog zavoda na Koranu 1952. godine, kasnije uključenog u sistem ''FAMOS''.<ref name="PaleliveHistorija" /> U drugoj polovini 20. stoljeća Pale su se prostorno širile i jačale kao prigradski i planinski centar vezan za Sarajevo. Razvoj zimskog turizma na [[Jahorina|Jahorini]] dodatno je povećao značaj mjesta. Jahorina je bila jedno od borilišta [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]], gdje su održana ženska takmičenja u alpskom skijanju, što je doprinijelo infrastrukturnom i turističkom razvoju šireg paljanskog kraja.<ref name="JahorinaOI">{{cite web|url=https://www.oc-jahorina.com/en/olimpijske-igre-na-jahorini/|title=Olympic games on Jahorina mountain|website=Olimpijski centar Jahorina|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini i poratni period === Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. Pale su imale izrazitu političku ulogu u okviru institucija [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Prema službenoj stranici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], sjedište skupštine neposredno nakon izbijanja rata izmješteno je u Pale, dok je od 1998. godine njeno administrativno sjedište u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref name="NSRSIstorijat">{{cite web|url=https://www.narodnaskupstinars.net/la/narodna-skupstina/istorijat|title=Istorijat|website=Narodna skupština Republike Srpske|access-date=12. 3. 2026}}</ref> MKSJ je u svojim odlukama i presudama Pale označavao kao sjedište bosanskosrpske političke strukture; u jednoj ranoj odluci Tribunal je naveo da je [[Radovan Karadžić]] bio „prvi predsjednik bosanskih Srba“ koji je svoju vlast vršio iz Pala, dok je [[Mićo Stanišić]] opisan kao prvi ministar unutrašnjih poslova te administracije u Palama.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tdec/en/50516DF1.htm|title=Decision|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> MKSJ je u presudi [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]] utvrdio da su na području općine Pale već od marta 1992. pojedini pripadnici Stanice javne bezbjednosti vršili pritisak na bošnjačko stanovništvo da napusti općinu. Tribunal je dalje utvrdio da su krajem juna i početkom jula 1992. organizirani konvoji kojima su stanovnici nesrpske nacionalnosti prebacivani iz Pala prema [[Sarajevo|Sarajevu]], te da je u tom periodu više od 2.000 bošnjačkih i hrvatskih stanovnika napustilo Pale u autobuskim kolonama pod pratnjom SJB Pale.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I of V|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/karadzic/tjug/en/160324_judgement_summary.pdf|title=Trial Judgement Summary for Radovan Karadžić|website=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] vođeni su i postupci koji su se odnosili na ratne zločine na području Pala. U predmetu ''Malko Koroman'' Sud BiH je naveo da je optuženi, kao načelnik SJB Pale od kraja marta do decembra 1992, bio optužen za progon bošnjačkog civilnog stanovništva općine Pale kroz protivpravno zatvaranje i nečovječna zatočenja u nehumanim uvjetima; međutim, prvostepenom presudom iz januara 2022. oslobođen je optužbe, a drugostepenom presudom iz juna 2022. ta oslobađajuća presuda je potvrđena.<ref>{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1491|title=S1 1 K 033743 20 Kri Malko Koroman|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U predmetu ''Momčilo Mandić'' Sud BiH je naveo da je prema optužnici nakon zauzimanja Centra za obrazovanje kadrova MUP-a RBiH jedna grupa zatočenih Bošnjaka i Hrvata prebačena na Pale, gdje su bili ispitivani, zatvarani i zlostavljani do razmjene 10. aprila 1992. godine. I u tom predmetu optuženi je pravosnažno oslobođen.<ref>{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/22|title=X-KRŽ-05/58 Momčilo Mandić|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U poslijeratnom razdoblju Pale su nastavile razvoj kao općinsko središte i jedan od dijelova [[Istočno Sarajevo|Grada Istočno Sarajevo]]. Službene informacije grada ističu da su Pale u posljednjoj deceniji 20. stoljeća postale privremena prijestonica Republike Srpske, čime je mjesto steklo širu političku prepoznatljivost u savremenoj historiji Bosne i Hercegovine.<ref name="GradIstocnoSarajevo">{{cite web|url=https://gradistocnosarajevo.net/pale/osnovne-informacije/|title=Osnovne informacije|website=Grad Istočno Sarajevo|access-date=12. 3. 2026}}</ref> == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na Palama}} Na Palama se nalazi veći broj kulturnih institucija kao što su: * Kulturni centar Pale * JFP "Srna film" i Kinoteka Republike Srpske * KUD "Mladost" Pale * Narodna biblioteka * SPKD "Prosvjeta" Pale Na Palama se redovno održavaju kulturne manifestacije: * Međunarodna likovna manifestacija "Art simpozijum Jahorina" * Likovna kolonija Pale * Dječiji festival "Djeca pjevaju hitove" * Konferencija Beba "Konferencija Beba" Na Palama djeluju i četiri fakulteta u sastavu [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerziteta u Istočnom Sarajevu]]: ekonomski, filozofski, pravni i fakultet za fizičku kulturu. === Sport === Razvoj [[sport]]a u općini Pale je počeo tridesetih godina 20. vijeka, kada se Paljani počinju ozbiljnije baviti sportskim aktivnostima. U početku su to bili [[skijanje]] i [[nogomet]], da bi danas imali 25 registrovanih sportskih klubova. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Pale Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.pale.rs.ba Zvanični sajt općine Pale] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Pale (RS)}} [[Kategorija:Pale (Republika Srpska)|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Općine u Istočnom Sarajevu]] [[Kategorija:Bivše prigradske općine Sarajeva]] edcv3764e84uupjd9ls7tcrvmyzajz5 1913. 0 6653 3847284 3758375 2026-05-17T22:10:47Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1. decembar]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] 3847284 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1913.''' (MCMXIII) bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja je počela u utorak po julijanskom kalendaru, 1913. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 913. godina 2. milenija, 13. godina 20. stoljeća i četvrta godina 1910-ih. Od početka 1913. gregorijanski kalendar bio je 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. == Događaji == * Osnovan [[suprematizam]] – umjetnički avangardistički pokret u Rusiji * [[30. maj]] – Potpisan [[Londonski sporazum (1913)|Londonski sporazum]] * [[29. juli]] – Potpisana [[Anglo-osmanska konvencija (1913)|Anglo-osmanska konvencija]], koja je postala osnova za formalnu nezavisnost i granice modernog [[Kuvajt]]a. * [[29. septembar]] – Potpisan [[Carigradski mir (1913)]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Kraljevina Bugarska|Kraljevine Bugarske]]. * [[21. decembar]] – U nedjeljnom izdanju ''[[New York World]]a'' pojavila se prva [[križaljka]]. [[Datoteka:Naming_of_city_of_canberra_capital_hill_1913.jpg|lijevo|mini|150x150piksel|12. mart: Australija počinje izgradnju nove prijestonice Canberre.]] == Rođeni == === Januar=== * [[6. januar]] – [[Loretta Young]], američka [[glumica]] * [[8. januar]] – [[Cvijetin Mijatović]], Predsjednik Predsjedništva Jugoslavije * [[9. januar]] – [[Richard Nixon]], američki političar i državnik === Februar === * [[4. februar]] – [[Rosa Parks]], borac za građanska prava američkih crnaca * [[7. februar]] - [[Oskar Danon]], bosanskohercegovački i jugoslavenski kompozitor i dirigent * [[22. februar]] – [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik === Mart === * [[21. mart]] – [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski književnik * [[22. mart]] – [[Sabiha Gökçen]], turska pilotkinja bosanskohercegovačkog porijekla === April === * [[15. april]] – [[Veljko Aleksić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === * [[27. maj]] – [[Enver Čolaković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac === Juni === === Juli === * [[3. juli]] – [[William Deakin]], britanski historičar * [[14. juli]] – [[Gerald Ford]], američki političar i državnik * [[17. juli]] – [[Roger Garaudy]], francuski pisac i filozof === August === === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Kenzō Tange]], [[japan]]ski [[arhitekt]], dobitnik [[Pritzkerova nagrada|Pritzkerove nagrade]] (1987) * [[13. septembar]] – [[Ćamil Sijarić]], bosanskohercegovački književnik === Oktobar === * [[10. oktobar]] – [[Husein Hodžić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Vivien Leigh]], engleska pozorišna i filmska glumica * [[7. novembar]] – [[Albert Camus]], francuski pripovjedač, dramatik, esejist i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost ([[1957]]) === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Mary Ainsworth]], američko-kanadska [[Razvojna psihologija|razvojna psihologinja]] * [[18. decembar]] – [[Willy Brandt]], njemački političar i kancelar Zapadne Njemačke (1969–1974) == Umrli == * [[5. januar]] – [[Lewis A. Swift]], američki astronom * [[22. februar]] – [[Ferdinand de Saussure]], švicarski [[Lingvistika|lingvist]] * [[10. mart]] – [[Harriet Tubman]], američka crnačka aktivistica * [[30. septembar]] – [[Rudolf Diesel]], njemački inženjer i izumitelj == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Heike Kamerlingh Onnes]], [[Nizozemska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Alfred Werner]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Medicina]] ** [[Charles Richet]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Rabindranath Tagore]], [[Indija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Henri La Fontaine]], [[Belgija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1913|1913.}} {{Normativna kontrola}} ttskb4z4jiambju8xqxblmvx5fxctex 1958. 0 7625 3847299 3830919 2026-05-17T22:37:57Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[30. oktobar]] – [[Joseph P. Allen (psiholog)]], američki psiholog 3847299 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1958.''' (MCMLVIII) bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1958. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 958. godina 2. milenija, 58. godina 20. stoljeća i deveta godina 1950-ih. == Događaji == * Prvi put poslije [[1938.]] održani opći izbori za članove nove Savezne skupštine i republičkih parlamenata. * [[Ljubljana]] broji 152.000 stanovnika, [[Zagreb]] 585.000, [[Beograd]] 680.000, [[Sarajevo]] 183.000, a [[Skopje]] 185.000. * Pokrenut [[Festival Opatija]]. * "Vijesnik u srijedu" (VUS) objavljuje [[anketa|anketu]] sprovedenu među srednjoškolcima prema kojoj je na pitanje “odobravate li seksualni život prije braka” 39% odgovorilo sa “da”, a 32% sa “ne”. Po rezultatima iste ankete, najomiljenija zabava 33% ispitanika je čitanje, 29% opredijelilo se za ples, za film 21%, sport 19%, pozorište 17% i za muziku 12%. Kao gorljive želje srednjoškolaca nabrojani su: biblioteka {35%}, vespa {28%}, tv {17%} i slika {1%}. * U štampi se vode intenzivne rasprave o ukidanju privatne ljekarske prakse. Diskutuje se o legalizaciji pobačaja i kontracepciji. * Na izgradnji autoputa “Bratstvo-jedinstvo” učestvovala i brigada “Polet”, sastavljena od zagrebačkih švercera, preprodavača i svih koji su “prkosili zakonu”. * Televizija Beograd počela da emituje redovan tv-program od 23. 8., a Televizija Ljubljana od 11. 10. Zajednički jugoslavenski program otpočeo je na Dan republike iste godine. * [[22. februar]] - Održana [[15. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[1. mart]] - U [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Saalfelden]]u počelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1958.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u muškoj konkurenciji; * [[23. mart]] - Odlukom nove Savezne narodne skupštine, kojom je predsjedavao [[Petar Stambolić]], [[Josip Broz Tito]] ponovo izabran za Predsjednika Republike. * [[21. februar]] – [[Gamal Abdel Naser]] je izabran za prvog predsjednika Ujedinjene Arapske Republike, federacije [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]]. == Rođeni == === Januar === * [[4. januar]] – [[Julian Sands]], britanski glumac * [[15. januar]] – [[Boris Tadić]], srbijanski političar i državnik * [[24. januar]] – [[Frank Ullrich]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. * [[25. januar]] – [[Antonio López Nieto]], španski nogometni sudija === Februar === * [[2. februar]] - [[Mladen Miličević]], bosanskohercegovački kompozitor * [[5. februar]] – [[Li Xiaoming (biatlonac)|Li Xiaoming]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|skijaš-trkač]] * [[6. februar]] – [[Juri Mitev]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac * [[9. februar]] – [[Asim Horozić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[kompozitor]] * [[16. februar]] – [[Oscar Schmidt]], brazilski košarkaš === Mart === * [[22. mart]] – [[Senahid Halilović]], bosanskohercegovački lingvist * [[30. mart]] – [[Josef Skalník (biatlonac)|Josef Skalník]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac === April === * [[1. april]] – [[Toni Innauer]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] * [[2. april]] – [[Emir Dizdarević]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[4. april]] – [[Avdo Palić]], pukovnik Armije Bosne i Hercegovine i glavnokomandujući odbrane Žepe === Maj === * [[9. maj]] – [[František Chládek]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[10. maj]] – [[Harri Kirvesniemi]], [[Finska|finski]] [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Juni === * [[7. juni]] – [[Prince (muzičar)|Prince Rogers Nelson]], poznatiji kao [[Prince]], američki muzičar * [[14. juni]] ** [[Eric Heiden]], američki brzoklizač i ljekar ** [[Olaf Scholz]], njemački političar * [[26. juni]] – [[Bill Carow (biatlonac)|Bill Carow]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Juli === * [[5. juli]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka. * [[27. juli]] – [[Piotr Fijas]], [[Poljska|poljski]] [[skijaš-skakač]] * [[29. juli]] – [[Srebrenka Golić]], bosanskohercegovačka političarka === August === * [[16. august]] – [[Anne L'Huillier]], francusko-švedska [[fizičar]]ka * [[16. august]] – [[Madonna]], američka pjevačica, tekstopisac, producentica i glumica * [[29. august]] ** [[Michael Jackson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[pjevač]] i [[ples]]ač ** [[Olga Odanović]], srbijanska glumica * [[30. august]] – [[Ana Politkovska]], ruska novinarka === Septembar === * [[17. septembar]] – [[Janez Janša]], slovenski političar * [[22. septembar]] – [[Andrea Bocelli]], italijanski tenor === Oktobar === * [[12. oktobar]] – [[Oscar di Lovera]], argentinski [[biatlon]]ac * [[15. oktobar]] – [[Sevgül Uludağ]], [[kipar]]ska novinarka * [[30. oktobar]] – [[Joseph P. Allen (psiholog)]], američki psiholog * [[31. oktobar]] – [[Eva Korpela]], [[švedska]] [[biatlon]]ka === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Lilja Budžurova]], krimskotatarska pjesnikinja i novinarka * [[7. novembar]] – [[Željko Kocaj]], bosanskohercegovački književnik * [[19. novembar]] – [[Mette Mestad]], [[norveška]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[6. decembar]] – [[Sead Čizmić]], bosanskohercegovački umjetnik. Član likovne grupe [[Zvono]] * [[13. decembar]] – [[Zdeněk Hák (biatlonac)|Zdeněk Hák]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[17. decembar]] – [[Mathias Jung]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac == Umrli == * [[11. oktobar]] – [[Maurice de Vlaminck]], francuski slikar i grafičar * [[14. oktobar]] - [[Douglas Mawson]], [[Australija|australijski]] geolog i istraživač [[Antarktik]]a * [[15. oktobar]] – [[Elizabeth Alexander]], britanska [[Geologija|geologinja]], [[Akademik|akademkinja]] i [[fizičar]]ka * [[12. decembar]] – [[Milutin Milanković]], srpski geofizičar, klimatolog i astronom == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Pavel Tjerenkov]], [[SSSR]] ** [[Ilja Frank]], [[SSSR]] ** [[Igor Tam]], [[SSSR]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Frederick Sanger]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[George Beadle]], [[SAD]] ** [[Edward Tatum]], [[SAD]] ** [[Joshua Lederberg]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Boris Pasternak]], [[SSSR]] (prisiljen odbiti nagradu) * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Georges Pire]], [[Belgija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1958}} {{Normativna kontrola}} 6iwtoov2kjpieto790z76nxgsz14aqo 1949. 0 7630 3847308 3842775 2026-05-17T23:01:12Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[3. mart]] – [[Jüri Allik]], [[Estonija|estonski]] psiholog 3847308 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Multiple image|image_style=border:none;|perrow=3/2/3|image1=CMB_Timeline300_no_WMAP.jpg|image4=Mao_Proclaiming_New_China.JPG|image7=Fiat_G.212_I-ELCE_tragedia_Superga.jpg|image2=NATOTreatyCopyAuthenticationPage.jpg|image5=EDSAC_(19).jpg|image8=Bundesarchiv_Bild_183-R78214,_Prüm,_Zerstörung_nach_Explosion.jpg|image3=Kemi_strikes_1949.jpg|image9=A-bomb (RDS-1).jpg|total_width=335|footer=Odozgo prema dole, slijeva nadesno: britanski astronom [[Fred Hoyle]] smišlja pojam [[Big Bang]]; potpisan je Sjevernoatlantski ugovor, formirajući [[NATO]]; Sukob policije i demonstranata tokom [[štrajk Kemi 1949.|štrajka Kemi 1949.]]; [[EDSAC]] je drugi elektronski digitalni računar sa memorisanim programom koji ide u redovan servis; Izrađena je prva sovjetska atomska bomba, [[RDS-1]]; Razaranja nakon [[eksplozije Prüm]] u Njemačkoj; Olupina Avio Linee Italiane [[Fiat G.212]] nakon [[Superga vazdušna katastrofa|Superga katastrofe]]; [[Mao Zedong]] proglašava [[Proglašenje Narodne Republike Kine|utemeljenje]] [[Narodne Republike Kine]].}} [[Datoteka:VW_Standard,_Bj1950_2005-09-17.jpg|mini|120x120piksel|[[17. januar]]: [[Volkswagen Buba|Buba]] u SAD]] [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|desno|mini|172x172piksel|[[Konrad Adenauer]].]] [[Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg|mini|130x130piksel|[[1. oktobar]]: Osnovana Narodna Republika Kina.]] [[Datoteka:Flag_of_East_Germany.svg|mini|130x130piksel|[[7. oktobar]] : Osnovana [[Istočna Njemačka|Njemačka Demokratska Republika]].]] [[Datoteka:Soekarno.jpg|mini|119x119piksel|[[16. decembar]] : [[Sukarno]], prvi predsjednik [[Indonezija|Indonezije]]]] [[Datoteka:Mao,_Bulganin,_Stalin,_Ulbricht_Tsedenbal.jpeg|mini|100x100piksel|Proslava 70. rođendana Josifa Staljina (21. decembra 1949.)]] {{Godina u drugim kalendarima}}'''1949.''' ([[Rimski brojevi|MCMXLIX]]) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1949. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 949. godina 2. milenija, 49. godina 20. stoljeća i 10. i posljednja godina decenije 1940-ih. == Događaji == * [[19. mart]] – Održana [[6. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[4. april]] – Osnovan [[NATO]], Sjevernoatlanski vojni savez * [[29. septembar]] - [[Sovjetski Savez]] otkazao je sporazum prijateljstva s [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavijom]] koji je bio sklopljen 11. aprila 1945. * [[1. novembar]] – Objavljeno prvo izdanje njemačkih novina [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]. * [[26. novembar]] – [[Indija]] prihvatila ustav kao federalna republika u okviru britanskog Komonvelta. * [[2. decembar]] – Zvanično počeo sa radom [[Univerzitet u Sarajevu]]. * [[7. decembar]] – [[Čang Kaj-šek|Čang Kaj-Šek]] je na ostrvu [[Tajvan]] ([[Formoza]]), gde je sa ostacima svoje vojske pobjegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije [[Kina|Kine]], proglasio državu i ustanovio vladu. * [[8. decembar]] – Generalna skupština [[UN]] zatražila je od svjetskih sila da priznaju nezavisnost [[Kina|Kine]] poslije bjekstva [[Čang Kaj-šek]]a na [[Tajvan]]. == 1949. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] ** [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački političar ** [[Johnny Ruger]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[10. januar]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er * [[15. januar]] – [[Zsófia Balla]], mađarska pjesnikinja === Februar === * [[8. februar]] – [[Lyle Nelson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Günter Bartnik]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[22. februar]] – [[Niki Lauda]], austrijski vozač Formule 1, trostruki svjetski prvak === Mart === * [[3. mart]] – [[Jüri Allik]], [[Estonija|estonski]] psiholog * [[21. mart]] – [[Slavoj Žižek]], slovenski psihoanalitičar i filozof * [[30. mart]] – [[Krunoslav Cigoj]], hrvatski operni pjevač === April === * [[6. april]] – [[Horst Ludwig Störmer]], njemački fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1998. * [[17. april]] – [[Peter Dascoulias]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[20. april]] – [[Jessica Lange]], američka glumica === Maj === * [[23. maj]] – [[Alan Garcia]], predsjednik Perua === Juni === * [[5. juni]] – [[Ján Húska]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[30. juni]] – [[Alain Finkielkraut]], francuki filozof i esejist === Juli === * [[3. juli]] – [[Masato Harada]], japanski glumac i režiser * [[21. juli]] – [[Bruno Langer]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] rock muzičar. * [[31. juli]] – [[Muris Čičić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor ekonomije i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] === August === * [[3. august]] – [[Erato Kozakou-Marcoullis]], kiparska političarka * [[14. august]] – [[Morten Olsen]], danski nogometaš i trener * [[20. august]] - [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicist * [[28. august]] – [[Svetislav Pešić]], [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] [[košarka]]š i [[srbija]]nski trener === Septembar === * [[9. septembar]] – [[Judd Bankert]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Guam na Olimpijskim igrama|Guam]] * [[18. septembar]] – [[Peter Shilton]], [[Engleska|engleski]] nogometni golman; * [[23. septembar]] ** [[Bruce Springsteen]], američki rock-muzičar ** [[Jelena Guskova]], ruska historičarka i članica SANU * [[25. septembar]] – [[Pedro Almodóvar]], [[Španija|španski]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]] * [[26. septembar]] – [[Eloy Inos]], američki političar, 8. guverner [[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjevernomarijanskih ostrva]] * [[30. septembar]] – [[Flora Brovina]], kosovska političarka, pjesnikinja, pedijatar i aktivistica za prava žena === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Armand Assante]], američki glumac * [[20. oktobar]] – [[Rezak Hukanović]], bosanskohercegovački pisac === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Alija Pirić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[profesor]] [[književnost]]i i [[književna kritika|književni kritičar]] * [[18. novembar]] – [[Blagoje Govedarica]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog * [[24. novembar]] – [[Erwin Neutzsky-Wulff]], [[Danska|danski]] pisac [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[horor]]-romana === Decembar === * [[1. decembar]] ** [[Pablo Escobar]], [[kolumbija|kolumbijski]] šef narkokartela ** [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik * [[6. decembar]] – [[Vlado Pravdić]], muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]] * [[8. decembar]] – [[Robert Sternberg]], američki psiholog * [[17. decembar]] – [[Karl-Heinz Menz]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[25. decembar]] – [[Sissy Spacek]], američka glumica == Umrli == === Januar=== === Februar === * [[24. februar]] – [[Janko Leskovar]], hrvatski književnik === Mart === === April === * [[29. april]] – [[Slavko Rodić]], [[Narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === === Juni === * [[10. juni]] – [[Sigrid Undset]], norveška književnica * [[19. juni]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik === Juli === * [[8. juli]] ** [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], italijanski kompozitor i pijanist ** [[Joaquín Torres García]], urugvajski slikar i pisac o umjetnosti === August === === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Richard Strauss]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor i dirigent === Oktobar === === Novembar === * [[2. novembar]] – [[Kosta Manojlović]], srpski kompozitor === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Hideki Yukawa]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William Giauque]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Walter Hess]], [[Švicarska]] ** [[Egas Moniz]], [[Portugal]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[William Faulkner]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[John Boyd Orr]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1949|1949.}} * http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/1503721.stm * https://web.archive.org/web/20070927222436/http://www.palkkatyolainen.fi/pt99/p990907-p2.html {{Normativna kontrola}} 1h9wrz3ahqrwexmqivlr6r9ch1ga76r 1946. 0 7633 3847301 3819090 2026-05-17T22:42:23Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[Smail Klarić]], bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine [[Mostar]] 3847301 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1946.''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Oznaka 1946. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * Osnovan [[UNESCO]] (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization). * Osnovan [[Sarajevski balet]]. === Januar=== * [[31. januar]] – [[Jugoslavija]] proglašava [[Ustav Federativne narodne republike Jugoslavije|novi ustav]] po uzoru na [[SSSR]] i osniva šest konstitutivnih republika ([[NR Bosna i Hercegovina]], [[NR Hrvatska]], [[NR Makedonija]], [[NR Crna Gora]], [[NR Srbija]] i [[NR Slovenija]]). === Februar === === Mart === * [[29. mart]] – Osnovana [[mađarska]] avionska kompanija [[Malév Hungarian Airlines]]. * [[30. mart]] – Održana [[3. dodjela "Zlatnog globusa"]]; === April === * [[1. april]] – Prvom [[Oomladinska radna akcija|omladinskom radnom akcijom]] (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge [[Brčko]] - [[Banovići]]. === Maj === === Juni === === Juli === === August === * [[29. august]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8]], o prijedlogu primanja [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Kraljevina Afganistan|Kraljevine Afganistana]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]], [[Portugal]]a, [[Island]]a, [[Tajland|Sijam]]a (današnjeg Tajlanda) i [[Švedska|Švedske]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. === Septembar === === Oktobar === === Novembar === * [[7. novembar]] – Nakon 190 dana završena prva savezna [[omladinska radna akcija]] na gradnji željezničke pruge [[Brčko]]-[[Banovići]], duge 190&nbsp;km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva. * [[9. novembar]] – Sarajevska opera započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom "[[Prodana nevjesta]]" [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]]. * [[19. novembar]] – [[Afganistan]], [[Island]] i [[Švedska]] pristupile [[UN|Ujedinjenim Narodima]]. * [[23. novembar]] – Bombardiranjem sjevernovijetnamskog grada Haiponga počeo je [[Prvi Indokineski rat]]. Komunistički vođa [[Hồ Chí Minh]] proglasio je 1945. na sjeveru zemlje nezavisnu Demokratsku Republiku [[Vijetnam]], dok je jug ostao pod francuskom kontrolom. Konflikt u koji su se 1964. uključile i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], završen je 1975. pobjedom komunista. === Decembar === * [[7. decembar]] – Skupština [[FNRJ|FNR Jugoslavije]] donijela je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto. * [[10. decembar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 12]], o ''grčkom pitanju'', i međunarodnim posljedicama [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]]. == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] ** [[Omer Hadžiselimović]], bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti ** [[Smail Klarić]], bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine [[Mostar]] * [[2. januar]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[5. januar]] – [[Diane Keaton]], američka glumica, režiserka, [[filmski producent|producentica]] i [[scenarist]]ica * [[19. januar]] ** [[Dolly Parton]], američka [[kantri-muzika|kantri]]-[[pjevanje|pjevačica]] ** [[Mauri Röppänen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac i olimpijski [[Streljaštvo|sportski strijelac]] === Februar === * [[3. februar]] – [[Dunja Fališevac]], hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka * [[4. februar]] ** [[Ken Thompson]], američki naučnik ** [[Usnija Redžepova]], makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla * [[21. februar]] – [[Alan Rickman]], britanski glumac; === Mart === * [[8. mart]] ** [[Urs Brechbühl]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac ** [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica; * [[11. mart]] – [[Vinnie Paul Abbott]], američki bubnjar * [[12. mart]] – [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica; * [[13. mart]] – [[Marius Falquy]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[19. mart]] – [[Elliot Archilla]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Portoriko na Olimpijskim igrama|Portoriko]] === April === * [[3. april]] – [[John Morton]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[4. april]] – [[Lars-Göran Arwidson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac. * [[6. april]] – [[Nikša Gligo]], hrvatski muzikolog * [[24. april]] – [[Esko Karu]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[2. maj]] – [[David Suchet]], [[UK|britanski]] [[glumac]] * [[8. maj]] – [[Borislav Stjepanović]], bosanskohercegovački glumac i režiser; * [[15. maj]] – [[Ann Savage]], britanska astronomkinja * [[24. maj]] – [[Tansu Çiller]], turska političarka, prva žena premijerka Republike Turske; === Juni === * [[14. juni]] – [[Donald Trump]], [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]], [[političar]] i poduzetnik; === Juli === * [[6. juli]] ** [[George W. Bush]], američki političar i državnik; ** [[Sylvester Stallone]], američki glumac; * [[9. juli]] – [[Bon Scott]], bivši pjevač grupe [[AC/DC]]; * [[22. juli]] – [[Danny Glover]], američki glumac * [[25. juli]] – [[Ljupka Dimitrovska]], makedonska muzičarka * [[27. juli]] – [[Rade Šerbedžija]], hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar; * [[28. juli]] – [[Manabu Suzuki (biatlonac)|Manabu Suzuki]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]a === August === * [[10. august]] – [[Rifet Bahtijaragić]], bosanskohercegovački književnik; * [[13. august]] – [[Joachim Meischner]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac; * [[19. august]] – [[Bill Clinton]], američki političar i državnik; * [[25. august]] – [[Olga Hadžić]], srbijanska matematičarka === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Beriz Belkić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar; * [[10. septembar]] – [[Klaus Farbmacher]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[15. septembar]] – [[Terry Morse (biatlonac)|Terry Morse]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Susan Sarandon]], američka glumica * [[20. oktobar]] – [[Elfriede Jelinek]], austrijska književnica; === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Sally Field]], američka glumica * [[16. novembar]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof; * [[17. novembar]] – [[Terry Branstad]], američki političar i diplomata, 42. guverner Iowe i ambasador SAD-a u Kini * [[20. novembar]] – [[Duane Allman]], američki blues rock gitarista i vođa grupe [[The Allman Brothers Band]] * [[26. novembar]] – [[Jakša Fiamengo]], hrvatski pjesnik, pisac, novinar i akademik. === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Kemal Kurspahić]], jugoslavenski novinar * [[5. decembar]] – [[Kazuo Sasakubo]], japanski biatlonac * [[10. decembar]] – [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar; * [[18. decembar]] – [[Milena Zupančić]], slovenska glumica * [[27. decembar]] – [[Joe Kinnear]], irski nogometaš i menadžer * [[29. decembar]] – [[Slobodan Kovačević|Slobodan "Boda" Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista; == Umrli == * [[17. januar]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki biolog * [[24. mart]] – [[Aleksandar Aljehin]], [[Rusija|rusko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ist * [[21. april]] – [[John Maynard Keynes]], engleski matematičar i ekonomist * [[30. juni]] – [[Jozo Garić]] (krsnog imena Stjepan), [[Franjevci|franjevac]] i banjalučki rezidencijalni [[biskup]] od [[1912.]] do 1946. * [[13. august]] – [[Herbert George Wells]], engleski književnik * [[10. septembar]] – [[Olivér Halassy‎]], mađarski plivač i vaterpolist * [[15. oktobar]] – [[Hermann Göring]], njemački feldmaršal * [[16. oktobar]] ** [[Joachim von Ribbentrop]], njemački političar u doba [[Nacizam|nacionalsocijalizma]] ** [[Arthur Seyss-Inquart]], austrijski i njemački nacistički političar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Percy Bridgeman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[James Sumner]], [[SAD]] ** [[John Northrop]], [[SAD]] ** [[Wendell Stanley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Hermann Muller]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Hermann Hesse]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Emily Green Balch]], [[SAD]] ** [[John R. Mott]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1946}} {{Normativna kontrola}} ifune65izopinnlhyv7wimz2mbgx4xn 1927. 0 7682 3847279 3842597 2026-05-17T22:00:48Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[4. april]] – [[Aušra Augustinavičiūtė ]], [[Litvanija|Litvanska]] psihologinja i ekonomistica 3847279 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1927.''' (MCMXXVII) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1927. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 927. godina 2. milenija, 27. godina 20. stoljeća i osma godina 1920-ih. == Događaji == [[Datoteka:Spirit of St. Louis.jpg|mini|20. maj: Samostalni let iz New Yorka za Pariz, Spirit of St. Louis]] * Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv na relaciji [[New York]] – [[London]] * [[Elmore Ross]] otkriva zvijezdu [[V577 Monocerotis|V577 Mon]] (Ross 614) * [[14. februar]] – [[Zemljotres u Ljubinju 1927.|Zemjotres u Ljubinju]] * [[1. april]] – Pojavio se prvi [[magnetofon]]. * [[7. april]] – Prvi televizijski prijenos na daljinu između [[Washington, D.C.|Washingtona]] i New York Cityja; prikazan govor [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]]. * [[1. maj]] – Izašao prvi broj časopisa ''[[Novi behar]]''. * [[4. juli]] – Izašao prvi broj ''[[Der Angriff]]a'', glasila njemačke [[NSDAP|Nacionalsocijalističke partije]] (NSDAP); * [[18. juli]] – U [[London]]u započela [[Šahovska olimpijada 1927.|prva šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je nastupilo 12 šahistica; * [[30. juli]] – U [[London]]u završena [[Šahovska olimpijada 1927.|Prva šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa Mađarske i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je pobijedila [[Vera Menčik]]; * [[12. novembar]] – [[Lav Trocki]] isključen iz boljševičke partije, a [[Staljin]] postao neprikosnoveni lider [[SSSR]]-a. Trocki interniran u [[Alma Ata|Alma Atu]], potom [[1929.]] prognan iz zemlje, a [[1940]], po nalogu Staljina, ubijen u [[Meksiko|Meksiku]]. * [[14. decembar]] – [[Velika Britanija]] priznala nezavisnost [[Irak]]a i podržala prijem te zemlje u [[Društvo naroda|Ligu naroda]]. == Rođeni == === Januar=== * [[2. januar]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac * [[25. januar]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač === Februar === * [[2. februar]] – [[Stan Getz]], američki džez-saksofonist * [[20. februar]] – [[Hubert de Givenchy]], francuski modni dizajner === Mart === * [[2. mart]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac * [[11. mart]] - [[Himzo Polovina]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor-specijalista neuropsihijatar === April === * [[4. april]] – [[Aušra Augustinavičiūtė ]], [[Litvanija|Litvanska]] psihologinja i ekonomistica * [[18. april]] – [[Tadeusz Mazowiecki]], [[Poljska|poljski]] pisac, novinar, filantrop i kršćansko-demokratski političar === Maj === * [[1. maj]] – [[Éva Bednaj]], mađarska slikarica * [[24. maj]] – [[Asim Peco]], bosanskohercegovački lingvista === Juni === * [[5. juni]] – [[Hugo Pratt]], italijanski autor stripa === Juli === * [[4. juli]] – [[Gina Lollobrigida]], italijanska [[glumica]] * [[17. juli]] – [[Adi Mulabegović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] karikaturist === August === === Septembar === === Oktobar === * [[13. oktobar]] – [[Turgut Özal]], turski političar i državnik * [[14. oktobar]] – [[Roger Moore]], britanski glumac * [[16. oktobar]] – [[Günter Grass]], kašupsko-njemački književnik * [[19. oktobar]] – [[Pierre Alechinsky]], belgijski slikar * [[23. oktobar]] – [[Leszek Kołakowski]], poljski filozof === Novembar === * [[10. novembar]] – [[Martti Meinilä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. * [[11. decembar]] – [[Stein Eriksen]], norveški skijaš, svjetski i olimpijski prvak u slalomu i veleslalomu * [[Arsen Šurlan]] – doktor == Umrli == * [[20. januar]] – [[Milena Mrazović]], bosanskohercegovačka izdavačica i novinarka * [[2. oktobar]] - [[Svante August Arrhenius]], švedski fizičar i hemičar * [[27. decembar]] - [[Sulejman Šarac|Hafiz Sulejman ef. Šarac]], bosanskohercegovački [[reisul-ulema]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Arthur Compton]], [[SAD]] ** [[Charles Thomson Rees Wilson]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Heinrich Wieland]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Julius Wagner-Jauregg]], [[Austrija]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Henri Bergson]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ferdinand Buisson]], [[Francuska]] ** [[Ludwig Quidde]], [[Njemačka]] {{Commonscat|1927|1927.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|last=Bryson|first=Bill|title=[[One Summer: America, 1927]]|publisher=Doubleday|year=2013|isbn=978-0-767-91940-1|location=New York|author-link=Bill Bryson}} * {{cite book|last=Churchill|first=Allen|title=The Year the World Went Mad|url=https://archive.org/details/yearworldwentmad00chur|publisher=Thomas Y. Crowell|year=1960|location=New York}} * {{cite book|last=Shindo|first=Charles J.|title=1927 and the Rise of Modern America|url=https://archive.org/details/1927riseofmodern0000shin|publisher=University Press of Kansas|year=2010|isbn=978-0-700-61715-9|location=Lawrence, KS|author-link=Charles J. Shindo}} {{Normativna kontrola}} l878ri3hot4f2dx4b5lxkhy195oj4ku 3847280 3847279 2026-05-17T22:01:24Z Bosancica by MK 173186 3847280 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1927.''' (MCMXXVII) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1927. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 927. godina 2. milenija, 27. godina 20. stoljeća i osma godina 1920-ih. == Događaji == [[Datoteka:Spirit of St. Louis.jpg|mini|20. maj: Samostalni let iz New Yorka za Pariz, Spirit of St. Louis]] * Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv na relaciji [[New York]] – [[London]] * [[Elmore Ross]] otkriva zvijezdu [[V577 Monocerotis|V577 Mon]] (Ross 614) * [[14. februar]] – [[Zemljotres u Ljubinju 1927.|Zemjotres u Ljubinju]] * [[1. april]] – Pojavio se prvi [[magnetofon]]. * [[7. april]] – Prvi televizijski prijenos na daljinu između [[Washington, D.C.|Washingtona]] i New York Cityja; prikazan govor [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]]. * [[1. maj]] – Izašao prvi broj časopisa ''[[Novi behar]]''. * [[4. juli]] – Izašao prvi broj ''[[Der Angriff]]a'', glasila njemačke [[NSDAP|Nacionalsocijalističke partije]] (NSDAP); * [[18. juli]] – U [[London]]u započela [[Šahovska olimpijada 1927.|prva šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je nastupilo 12 šahistica; * [[30. juli]] – U [[London]]u završena [[Šahovska olimpijada 1927.|Prva šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa Mađarske i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je pobijedila [[Vera Menčik]]; * [[12. novembar]] – [[Lav Trocki]] isključen iz boljševičke partije, a [[Staljin]] postao neprikosnoveni lider [[SSSR]]-a. Trocki interniran u [[Alma Ata|Alma Atu]], potom [[1929.]] prognan iz zemlje, a [[1940]], po nalogu Staljina, ubijen u [[Meksiko|Meksiku]]. * [[14. decembar]] – [[Velika Britanija]] priznala nezavisnost [[Irak]]a i podržala prijem te zemlje u [[Društvo naroda|Ligu naroda]]. == Rođeni == === Januar=== * [[2. januar]] – [[Rejhan Demirdžić]], bosanskohercegovački glumac * [[25. januar]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač === Februar === * [[2. februar]] – [[Stan Getz]], američki džez-saksofonist * [[20. februar]] – [[Hubert de Givenchy]], francuski modni dizajner === Mart === * [[2. mart]] – [[Adem Čejvan]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac * [[11. mart]] - [[Himzo Polovina]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor-specijalista neuropsihijatar === April === * [[4. april]] – [[Aušra Augustinavičiūtė ]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica * [[18. april]] – [[Tadeusz Mazowiecki]], [[Poljska|poljski]] pisac, novinar, filantrop i kršćansko-demokratski političar === Maj === * [[1. maj]] – [[Éva Bednaj]], mađarska slikarica * [[24. maj]] – [[Asim Peco]], bosanskohercegovački lingvista === Juni === * [[5. juni]] – [[Hugo Pratt]], italijanski autor stripa === Juli === * [[4. juli]] – [[Gina Lollobrigida]], italijanska [[glumica]] * [[17. juli]] – [[Adi Mulabegović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] karikaturist === August === === Septembar === === Oktobar === * [[13. oktobar]] – [[Turgut Özal]], turski političar i državnik * [[14. oktobar]] – [[Roger Moore]], britanski glumac * [[16. oktobar]] – [[Günter Grass]], kašupsko-njemački književnik * [[19. oktobar]] – [[Pierre Alechinsky]], belgijski slikar * [[23. oktobar]] – [[Leszek Kołakowski]], poljski filozof === Novembar === * [[10. novembar]] – [[Martti Meinilä]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac === Decembar === * [[7. decembar]] – [[Vlastimir Peričić]], srpski i jugoslavenski kompozitor, dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. * [[11. decembar]] – [[Stein Eriksen]], norveški skijaš, svjetski i olimpijski prvak u slalomu i veleslalomu * [[Arsen Šurlan]] – doktor == Umrli == * [[20. januar]] – [[Milena Mrazović]], bosanskohercegovačka izdavačica i novinarka * [[2. oktobar]] - [[Svante August Arrhenius]], švedski fizičar i hemičar * [[27. decembar]] - [[Sulejman Šarac|Hafiz Sulejman ef. Šarac]], bosanskohercegovački [[reisul-ulema]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Arthur Compton]], [[SAD]] ** [[Charles Thomson Rees Wilson]], [[Velika Britanija]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Heinrich Wieland]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Julius Wagner-Jauregg]], [[Austrija]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Henri Bergson]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ferdinand Buisson]], [[Francuska]] ** [[Ludwig Quidde]], [[Njemačka]] {{Commonscat|1927|1927.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|last=Bryson|first=Bill|title=[[One Summer: America, 1927]]|publisher=Doubleday|year=2013|isbn=978-0-767-91940-1|location=New York|author-link=Bill Bryson}} * {{cite book|last=Churchill|first=Allen|title=The Year the World Went Mad|url=https://archive.org/details/yearworldwentmad00chur|publisher=Thomas Y. Crowell|year=1960|location=New York}} * {{cite book|last=Shindo|first=Charles J.|title=1927 and the Rise of Modern America|url=https://archive.org/details/1927riseofmodern0000shin|publisher=University Press of Kansas|year=2010|isbn=978-0-700-61715-9|location=Lawrence, KS|author-link=Charles J. Shindo}} {{Normativna kontrola}} qczwmx7fc4i0mowpbskuccb47ujh0z8 Moskovij 0 7716 3847225 3838342 2026-05-17T15:24:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847225 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Moskovij | Simbol = Mc | Atomski broj = 115 | Serija = Metali | Grupa = 15 | Perioda = 7 | Blok = p | Boja serije = DarkGray | Izgled = - | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = oko 288 | Atomski radijus = 187 (?)<ref name="fricke" /><ref name="haire" /> | Atomski radijus izračunat = - | Kovalentni radijus = 156–158 <small>(''ekstrapolirano'')</small><ref name="bonchev" /> | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f<sup>14</sup>6d<sup>10</sup>7s<sup>2</sup>7p<sup>3</sup> (?) | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 18, 5 | Energija ionizacije_1 = 538,4 (?)<ref name="haire" /> | Energija ionizacije_2 = 1756,0 (?)<ref name="fricke" /> | Energija ionizacije_3 = 2653,3 (?)<ref name="fricke" /> | Agregatno stanje = čvrsto (?)<ref name="haire" /> | Gustoća = 13500 (?)<ref name="fricke" /> | Tačka topljenja_K = 670 (?)<ref name="fricke" /><ref name="haire" /> | Tačka topljenja_C = 400 | Tačka ključanja_K = ~1400 (?)<ref name="haire" /> | Tačka ključanja_C = ~1100 | Toplota isparavanja = 138 (?)<ref name="fricke" /> | Toplota topljenja = 5,90–5,98 <small>(''ekstrapolirano'')</small><ref name="bonchev" /> | Oksidacioni broj = 1, 3 (?)<ref name="fricke" /><ref name="haire" /> | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 287 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 32 [[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 11,3 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>283</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 288 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 87 [[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 11,0 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>284</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 289 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 220 [[sekunda|ms]]<ref name="117s" /> | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,6 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>285</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 290 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 23 [[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,3 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>286</sup>Nh]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Mc | Maseni broj = 291 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = ? | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,0 | Tipraspada1ZP = [[Nihonij|<sup>287</sup>Nh]] }} |}} '''Moskovij''' je vještački superteški [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|hemijskim simbolom]] '''Mc''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 115. Prvi put je sintetiziran 2003. godine, kada ga je proizveo zajednički tim američkih i ruskih naučnika pri Udruženom institutu za nuklearna istraživanja (JINR) u [[rusija|ruskom]] gradu Dubna. U decembru 2015. zajednička komisija [[IUPAC]]/IUPAP je priznala moskovij kao jedan od četiri nova elementa. Zvanično je 28. novembra 2016. dobio ime po [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]], gdje se nalazi i sjedište JINR.<ref name="IUPAC-20161130"/><ref name="NYT-20161201"/><ref name="IUPAC-June2016"/> Moskovij je ekstremno [[radioaktivnost|radioaktivni element]], a njegov najstabilniji poznati izotop moskovij-290 ima [[vrijeme poluraspada]] od samo 0,8&nbsp;sekundi.<ref name="117s" /> U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] nalazi se u ''p''-bloku transaktinoidnih elemenata. Član je 7. periode i smješten je u 15. grupu kao najteži pniktogeni element, mada do danas nije dokazano da bi se on mogao ponašati kao teži homolog pniktogena [[bizmut]]a. Proračuni pokazuju da bi moskovij mogao imati neke osobine slične svojim lakšim homolozima: [[dušik]]u, [[fosfor]]u, [[arsen]]u, [[antimon]]u i bizmutu, te da bi također mogao biti i postprelazni metal, mada postoje i određene pretpostavke da bi između moskovija i njegovih lakših homologa moglo biti velikih razlika. Do danas (stanje: mart 2018) proizvedeno je oko 100 atoma moskovija, a svi oni imaju masene brojeve između 287 i 290. Ranije privremeno ime koje mu je dodijelio [[IUPAC]] bilo je ''ununpentij''. Također je poznat i kao Mendeljejev ''eka-[[bizmut]]'' ili jednostavno kao '''element 115'''. == Historija == Dana [[2. februar]]a [[2004]]. godine tim sastavljen od [[Rusija|ruskih]] naučnika sa Instituta za ispitivanje atoma iz [[Dubna|Dubne]] i [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] naučnika iz ''Lawrence Livermore National Laboratory'' objavio je da je uspio otkriti ovaj element. Kako je objavljeno, oni su bombardirali izotop [[americij]]a-242 ionima [[kalcij]]a-48 te dobili četiri atoma moskovija. Ti atomi su se raspali putem emisije alfa-čestica na [[nihonij]] za oko 100 milisekundi.<ref name="yuts" /><ref name="jinr" /> :{{su|b=95|p=243}}Am + {{su|b=20|p=48}}Ca → {{su|b=288|p=115}}Mc + 3 {{su|b=0|p=1}}[[neutron|n]] → {{su|b=284|p=113}}Nh + α :{{su|b=95|p=243}}Am + {{su|b=20|p=48}}Ca → {{su|b=287|p=115}}Mc + 4 {{su|b=0|p=1}}[[neutron|n]] → {{su|b=283|p=113}}Nh + α U augustu 2013. tim istraživača na švedskom univerzitetu Lund objavili su da su ponovili eksperiment iz 2004. i potvrdili da su došli do istog rezultata kao i naučnici u Dubni.<ref name="lunduni" /><ref name="arlapsorg" /> Istraživači pri Društvu za istraživanje teških iona (''Gesellschaft für Schwerionenforschung'', GSI) u [[Darmstadt]]u, [[Njemačka]] potvrdili su još jedan uspješan eksperiment samo dvije sedmice kasnije, 10. septembra 2013.<ref name="autogenerated1" /> Nakon ovih potvrda otkrića elementa, [[IUPAC]] je u decembru 2016. ovom elementu dodijelio ime ''moskovij'' == Osobine == Za moskovij se očekuje da se nalazi u središtu pretpostavljenog "[[ostrvo stabilnosti|ostrva stabilnosti]]", koje se proteže od [[kopernicij]]a (element 112) do [[flerovij]]a (element 114). Međutim, razlozi postojanja ili nepostojanja ovog "ostrva" još uvijek nisu dovoljno razjašnjeni.<ref name="Zagrebaev"/><ref name="Nostrand"/> Zbog očekivanih visokih ograničenja fisije, bilo koje atomsko jezgro unutar ovog "ostrva stabilnosti" isključivo bi se raspadalo alfa raspadom i, možda dosta rjeđe, [[elektronski zahvat|elektronskim zahvatom]] i beta raspadom.<ref name=fricke/> Iako do danas poznati izotopi moskovija zapravo nemaju dovoljno neutrona da bi bili na "ostrvu stabilnosti", oni se mogu posmatrati kao "približavanje ostrvu", jer općenito teži izotopi su uglavnom duže živući.<ref name=117s/><ref name=e115/> Hipotetski izotop <sup>291</sup>Mc je posebno zanimljiv slučaj je on ima samo jedan neutron više od najtežeg poznatog izotopa moskovija <sup>290</sup>Mc. Postoje pretpostavke da bi on mogao biti sintetiziran kao "kćerka" izotop tenesina <sup>295</sup>Ts, a koji bi se dalje mogao dobiti reakcijom {{nowrap|<sup>249</sup>Bk(<sup>48</sup>Ca,2n)<sup>295</sup>Ts}}.<ref name=Zagrebaev/> Izračuni pokazuju da bi se on mogao raspadati elektronskim zahvatom ili emisijom pozitrona, pored osnovnog načina alfa raspada, te da bi također mogao imati relativno dugo vrijeme poluraspada od nekoliko sekundi. Ovim bi se moglo dobiti izotope <sup>291</sup>[[flerovij|Fl]], <sup>291</sup>Nh i, konačno, <sup>291</sup>[[kopernicij|Cn]] za koje se očekuje da bi mogao biti u središtu "ostrva stabilnosti", sa pretpostavljenim vremenom poluraspada od oko 1200&nbsp;godina, što bi ujedno bilo najrealniji ishod dosega "ostrva" pomoću trenutno dostupne tehnologije. Mogući nedostaci su poprečni presjek proizvodnje u reakciji <sup>295</sup>Ts, za koji se očekuje da bi bio izrazito mali, a osobine raspada superteških jezgara ovako blizu granice beta stabilnosti većim dijelom su neistražene.<ref name=Zagrebaev/> Druge mogućnosti za sintezu nekog jezgra na "ostravu stabilnosti" uključuje kvazifisiju (djelimičnu fuziju nakon koje slijedi fisija) nekog masivnog jezgra.<ref name=ZG/> Takva atomska jezgra najčešće se raspadaju, potiskujući dvostruke [[magični broj (fizika)|magične]] ili približno dvostruke magične fragmente kao što su izotopi [[kalcij]]-40, [[kalaj]]-132, olovo-208 ili bizmut-209.<ref name=jinr20006/> Nedavno je otkriveno da bi se reakcije višenukleonskog transfera sa kolizijom (sudarom) aktinoidnih jezgara (kao što su [[uranij]] i [[kirij]]) mogle koristiti za sintezu superteških jezgara bogatih neutronima koja se nalaze na "ostrvu stabilnosti",<ref name=ZG/> iako je više vjerovatan nastanak lakših elemenata [[nobelij]]a ili [[siborgij]]a.<ref name=Zagrebaev/> U periodnom sistemu elemenata, moskovij je član 15. grupe, takozvanih pniktogena, ispod [[dušik]]a, [[fosfor]]a, [[arsen]]a, [[antimon]]a i [[bizmut]]a. Svaki prethodni pniktogen sadrži pet elektrona u svojoj valentnoj ljusci, formirajući konfiguraciju valentnih elektrona ns<sup>2</sup>np<sup>3</sup>. U slučaju moskovija, taj trend bi se trebao nastaviti a predviđa se da bi njegova konfiguracija valentnih elektrona glasila 7s<sup>2</sup>7p<sup>3</sup>;<ref name="haire"/> stoga bi se on mogao u mnogim fizičkih i hemijskim aspektima mogao ponašati dosta slično svojim lakšim kongenerima. Međutim, moguće je također i da se jave značajne razlike između njih, a čiji uzroci bi bili spin-orbitalna interakcija, odnosno međusobna interakcija između kretanja i [[spin]]a elektrona. Takva interakcija je naročito izražena i snažna kod superteških elemenata jer se njihovi elektroni kreću znatno brže od elektrona u lakšim atomima, pri brzinama koje se mogu porediti [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]].<ref name=Thayer/> U vezi sa atomima moskovija, ta pojava bi snizila energetske nivoe ''7s'' i ''7p'' elektrona (stabilizirajući odgovarajuće elektrone), ali bi dva energetska nivoa ''7p'' elektrona bila više stabilizirana od druga četiri nivoa.<ref name="Faegri"/> Stabilizacija ''7s'' elektrona naziva se efekat inertnog para, koji se ogleda u tome što "trga" ''7s'' podljusku u dijelove među kojima ima nekih koji su više a nekih koji su manje stabilizirani, što se naziva dijeljenje podljuski. Hemičari koji se bave [[računarska hemija|računarskom hemijom]] smatraju da je takvo dijeljenje promjena drugog azimutalnog kvantnog broja ''l'' sa 1 na 1/2 te 3/2 za više ili manje stabilizirane dijelove podljuske ''7s'', respektivno.<ref name=Thayer/>{{efn|Kvantni broj odgovara slovu u nazivu elektronske orbitale: 0 odgovara ''s'', 1 slovu ''p'', 2 odgovara ''d'', itd.}} Za većinu teoretskih razmatranja, konfiguracija valentnih elektrona može se izraziti tako da reflektira podjelu ''7p'' podljuske na sljedeći način: 7s{{su|p=2|w=70%}}7p{{su|b=1/2|p=2|w=70%}}7p{{su|b=3/2|p=1|w=70%}}.<ref name=haire/> Ovi efekti uzorok su da je hemija moskovija donekle drugačija od hemije njegovih lakših kongenera. == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="haire">{{Cite book|author=Haire, Richard G.|year=2006|chapter=Transactinides and the future elements|editor=Morss; Edelstein, Norman M.; Fuger, Jean|title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|edition=3|location=Dordrecht, Holandija|publisher=Springer Science+Business Media|isbn=1-4020-3555-1}}</ref> <ref name="bonchev">Bonchev, Danail; Kamenska, Verginia (1981). ''Predicting the Properties of the 113–120 Transactinide Elements''. J. Phys. Chem. 85: 1177–1186. {{doi|10.1021/j150609a021}}</ref> <ref name="IUPAC-20161130">{{cite news |author=urednici|title=IUPAC Announces the Names of the Elements 113, 115, 117, and 118 |url=https://iupac.org/iupac-announces-the-names-of-the-elements-113-115-117-and-118/ |date=30. 11. 2016 |work=IUPAC |access-date=1. 12. 2016}}</ref> <ref name="NYT-20161201">{{cite news |author=St. Fleur Nicholas |title=Four New Names Officially Added to the Periodic Table of Elements |url=https://www.nytimes.com/2016/12/01/science/periodic-table-new-elements.html |date=1. 12. 2016 |work=New York Times|access-date=1. 12. 2016}}</ref> <ref name="IUPAC-June2016">{{cite web| url = http://iupac.org/iupac-is-naming-the-four-new-elements-nihonium-moscovium-tennessine-and-oganesson/ | title = IUPAC Is Naming The Four New Elements Nihonium, Moscovium, Tennessine, And Oganesson| author = |date=8. 6. 2016| work = | publisher = IUPAC|access-date=8. 6. 2016}}</ref> <ref name="Zagrebaev">{{cite conference |author=Zagrebaev Valeriy; Karpov Alexander; Greiner Walter |year=2013 |title=Future of superheavy element research: Which nuclei could be synthesized within the next few years? |publisher=IOP Science |booktitle=Journal of Physics: Conference Series |volume=420 |pages=1–15 |url=http://iopscience.iop.org/1742-6596/420/1/012001/pdf/1742-6596_420_1_012001.pdf |access-date=20. 8. 2013}}</ref> <ref name="Nostrand">{{cite book|title=Van Nostrand's scientific encyclopedia|url=https://archive.org/details/vannostrandsscie0001unse_b2u7|author=Glenn D. Considine; Peter H. Kulik|publisher=Wiley-Interscience|year=2002|edition=9|isbn=978-0-471-33230-5|oclc=223349096}}</ref> <ref name=e115>[http://www.jinr.ru/publish/Preprints/2004/157(e12-2004-157).pdf "Results of the experiment on chemical identification of Db as a decay product of element 115"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528130430/http://www.jinr.ru/publish/Preprints/2004/157(e12-2004-157).pdf |date=28. 5. 2008 }}, Oganessian et al., JINR preprint, 2004. Pristupljeno 3. marta 2008.</ref> <ref name=ZG>{{cite journal|author=Zagrebaev V.; Greiner W.|year=2008|title=Synthesis of superheavy nuclei: A search for new production reactions|journal=Physical Review C|volume=78 |issue=3 |page=034610|arxiv=0807.2537|bibcode=2008PhRvC..78c4610Z|doi=10.1103/PhysRevC.78.034610}}</ref> <ref name=jinr20006>{{cite web|title=JINR Annual Reports 2000–2006|url=http://www1.jinr.ru/Reports/Reports_eng_arh.html|publisher=Joint Institute for Nuclear Research|access-date=27. 8. 2013}}</ref> <ref name=Thayer>{{cite book |author=Thayer John S. |title=Relativistic Methods for Chemists |year=2010 |pages=63–67, 83 |doi=10.1007/978-1-4020-9975-5_2|chapter=Relativistic Effects and the Chemistry of the Heavier Main Group Elements |isbn=978-1-4020-9974-8|publisher=Springer}}</ref> <ref name="Faegri">{{Cite journal|author=Faegri K.; Saue T.|year=2001|title=Diatomic molecules between very heavy elements of group 13 and group 17: A study of relativistic effects on bonding|journal=Journal of Chemical Physics|volume=115 |issue=6 |pages=2456|bibcode=2001JChPh.115.2456F|doi=10.1063/1.1385366}}</ref> <ref name="yuts">{{cite journal|last=Oganessian|first=Yu. Ts.; Utyonkoy, V. K.; Lobanov, Yu. V.; Abdullin, F. Sh. ''et.al''|title=Experiments on the synthesis of element 115 in the reaction <sup>243</sup>Am(<sup>48</sup>Ca,''xn'')<sup>291−''x''</sup>115|year=2004|journal=Physical Review C|volume=69|issue=2|page=021601}} {{doi|10.1103/PhysRevC.69.021601}}</ref> <ref name="jinr">{{cite journal|url=http://www.jinr.ru/publish/Preprints/2003/178(E7-2003-178).pdf|title=Experiments on the synthesis of element 115 in the reaction <sup>243</sup>Am(<sup>48</sup>Ca,xn)<sup>291−x</sup>115|author=Oganessian et al.|journal=JINR preprints|year=2003|access-date=6. 12. 2014|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117104946/http://www.jinr.ru/publish/Preprints/2003/178(E7-2003-178).pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="lunduni">{{cite news|url=http://www.lunduniversity.lu.se/o.o.i.s?id=24890&news_item=6082|agency=Lund University|title=EXISTENCE OF NEW ELEMENT CONFIRMED|date=27. 8. 2013|access-date=27. 8. 2013|access-date=6. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140823092107/http://www.lunduniversity.lu.se/o.o.i.s?id=24890&news_item=6082|archive-date=23. 8. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="autogenerated1">{{cite web|url=http://prl.aps.org/abstract/PRL/v111/i11/e112502 |title=Phys. Rev. Lett. 111, 112502 (2013): Spectroscopy of Element 115 Decay Chains |publisher=Prl.aps.org |access-date=28. 9. 2013}}</ref> <ref name="fricke">Fricke, Burkhard (1975). ''Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties''. Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry 21: 89–144. {{doi|10.1007/BFb0116498}}.</ref> <ref name="arlapsorg">{{cite news|url=http://prl.aps.org/accepted/2207dY2bS631e84382e425232df55fb5da302c431|title=Spectroscopy of element 115 decay chains (Accepted for publication on Physical Review Letters on 9 August 2013)|access-date=2. 9. 2013|archive-date=27. 8. 2013|archive-url=https://archive.today/20130827142134/http://prl.aps.org/accepted/2207dY2bS631e84382e425232df55fb5da302c431|url-status=dead}}</ref> <ref name="117s">{{cite journal|author=Oganessian Yuri Ts.; Abdullin F. Sh.; Bailey P. D.; Benker D. E.; Bennett M. E.; Dmitriev S. N. ''et al.''|title=Synthesis of a New Element with Atomic Number ''Z''=117 |date=9. 4. 2010 |journal=Physical Review Letters |publisher=American Physical Society |volume=104 |number=142502 |doi=10.1103/PhysRevLett.104.142502 |pmid=20481935 |bibcode=2010PhRvL.104n2502O |url=http://www.researchgate.net/publication/44610795_Synthesis_of_a_new_element_with_atomic_number_Z__117}}</ref> }} == Vanjski linkovi == *[https://www.webelements.com/moscovium/ WebElements.com - Mc] {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] awnob7n18vxe9ughiyfj0gpa9oxw5fa Sana 0 7779 3847200 3846416 2026-05-17T12:54:19Z Mhare 481 3847200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Sana | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = Sana river.jpg | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = Rijeka Sana kod [[Podovi|Podova]] (2005) | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|45|02|48|N|16|22|43|E}} | mapframe-caption = Tok Sane | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina = 146 | izvor = kraška vrela kod [[Donja Pecka|Donje Pecke]] i [[Vrbljani|Vrbljana]], na području [[Ribnik]]a | nadmorska visina izvora = oko 414 | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 25 | izvor_lat_s = 18 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 16 | izvor_long_m = 51 | izvor_long_s = 23 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Una]] kod [[Novi Grad|Novog Grada]] | nadmorska visina ušća = oko 122 | ušće_lat_d = 45 | ušće_lat_m = 02 | ušće_lat_s = 48 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 16 | ušće_long_m = 22 | ušće_long_s = 43 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Una|Unu]] | etimologija = | prosječni protok = 68,7 kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] | površina sliva = 4.189 | riječni_sistem = [[Una]] | progresija = [[Una]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = [[Ribnik (rijeka)|Ribnik]], Glibaja, [[Bliha]] (oko 23,9 km), [[Zdena]] (oko 5 km), [[Dabar (rijeka)|Dabar]] (oko 6–7 km), Majdanska rijeka, Volar, Gračanica, Stara rijeka, [[Sanica (rijeka)|Sanica]] (22 km), [[Japra]] (oko 47 km) | desne_pritoke = Korana, [[Meljdanka]], [[Kozica (pritoka Sane)|Kozica]] (oko 4 km), Vučaj potok, Potočanska rijeka, Kijevska rijeka, Tramošnjica, Gluvač, Glamočnica, Kruharuša, [[Sasina (rijeka)|Sasina]] (oko 2 km), Pilješka rijeka, Mala rijeka, Bukovac, [[Gomjenica (rijeka)]] (56,7 km) | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Ribnik]], [[Ključ]], [[Sanski Most]], [[Prijedor]], [[Novi Grad]] | gradovi kroz koje protiče = [[Ključ]], [[Sanski Most]], [[Prijedor]], [[Novi Grad]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Sana''' je rijeka u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] i desna pritoka [[Una|Une]], na krajnjem zapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ime rijeke je nastala od [[Latinski jezik|latinske]] riječi "Aqua Sanus", sa značenje "zdrava voda".<ref name="sana-study">{{cite journal|last1=Sabljić|first1=Duško|last2=Bajić|first2=Dejan|year=2024|title=Optimizing agricultural land use: A GIS-based assessment of suitability in the Sana River Basin, Bosnia and Herzegovina|url=https://www.degruyterbrill.com/document/doi/10.1515/geo-2022-0683/pdf|journal=Open Geosciences|volume=16|issue=1|doi=10.1515/geo-2022-0683|access-date=16. 5. 2026}}</ref> Sana izvire iz tri jaka kraška vrela, na kraškoj visoravni kod sela [[Donja Pecka]] i [[Jasenovi Potoci]], općina Mrkonjić Grad. Nakon otprilike 1,5&nbsp;km ova tri vrela se spajaju u jedan tok. U donjem toku, od izvora pa sve do [[Ključ (općina)|Ključa]], Sana je veoma hladna i čista rijeka. U toku od Ključa do [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] se može okarakterisati kao prelazna rijeka i u tom dijelu toka, u mjestu Vrhpolje, Sana prima svoju najveću pritoka, rijeku [[Sanica (rijeka)|Sanicu]] koja dotiče iz pravca [[Grmeč]]a. Od Sanskog Mosta pa dalje, Sana gubi sve odlike kraške rijeke i poprima odlike normalnog riječnog toka. Sve do [[Prijedor]]a, tok rijeke Sane zadržava pravac od juga prema sjeveru. U Prijedoru mijenja sjeverni pravac oticanja u uporednički ka zapadu, zbog udara od padine planine [[Kozara|Kozare]], obilazeći Majdansku planinu. Prije nego što promjeni tok prema zapadu, na 300 metara u Sanu se ulijeva njena desna pritoka Gomjenica. Ulijeva se u rijeku [[Una|Unu]] u Novom Gradu. Do rata u BiH, fabrika papira Celpak iz Prijedora, ispuštala je otpadne vode u Sanu, pa je daljnji tok od Prijedora nizvodno bio zagađen. Fabrika je ugašena pa je zagađivanje smanjeno. U mjesecu junu se održava manifestacija “Dan rijeke Sane”, ekološka manifestacija koja ima za cilj zaštitu i očuvanje rijeke. U centru zbivanja ove manifestacije je ekološka štafeta koja ide od [[Ribnik]]a do ušća rijeke. Učesnici ove manifestacije su sportska i ekološka društva u slivu rijeke Sane. Uprkos nastojanju '''Koalicije za zaštitu Sane''', koja broji 22 udruženja građana predvođenih općinom Ribnik, čiji su ciljevi obustavljanje izgradnje hidroelektrane na rijeci Sani i održivo korištenje vodnih resursa ove rijeke, radovi su počeli 2014. U okviru radova planira se izmještanje Sane iz gornjeg toka i da se cijevima odvede do mašinske zgrade, ostavljajući kanjon bez vode u dužini od 3 kilometra.<ref>{{Cite web |url=http://www.6yka.com/novost/35900/unistavanje-rijeke-sane-zbog-izgradnje-mini-hidroelektrana |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310093144/http://www.6yka.com/novost/35900/unistavanje-rijeke-sane-zbog-izgradnje-mini-hidroelektrana |archive-date=10. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> == Historija == Na prostoru [[Slavonija|Slavonije]], u doba [[eneolit]]a, nastala je [[Vučedolska kultura]]. Kultura se proširila na okolna područja, pri čemu javlja se niz regionalnih tipova [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|vučedolske kulture]]. Zapadnobosanski ili hrustovački tip zauzima prostor zapadne Bosne, odnosno porječje rijeke Sane. Najvažnija nalazišta su: pećina [[Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i Zecovi kod [[Prijedor]]a.<ref>[http://documents.tips/documents/vucedolska-kultura-u-bih-ispravka-2003-55b34862154f0.html Vučedolska kultura u BiH]</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Sana River}} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rijeke u Sanskom Mostu]] [[Kategorija:Pritoke Une]] h63dijdt2eyil49gg3ggaha4v4exzhc Kozarska Dubica 0 7820 3847303 3823417 2026-05-17T22:46:51Z Arnel 102555 3847303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kozarska Dubica | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Kozarska Dubica | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Kozarska Dubica promenade.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Trg Kozarske Dubice | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Kozarska Dubica (grb).svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Kozarska Dubica municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|11|01.4|N|16|48|28.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Radenko Reljić<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/8/0 |website=www.izbori.ba |access-date=15. 10. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[SNSD]] | površina_naselja = 11.96 | površina_općine = 499.35 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 104 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 10544 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 21524 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 240 | pozivni_broj = (+387) 52 | matični_broj_naselja = 210765<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20265 | veb-sajt = {{URL|http://www.kozarskadubica.org/}} | fusnote = }} '''Kozarska Dubica''' (prije '''Bosanska Dubica''') jest [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] koja je smještena u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici s [[Hrvatska|Hrvatskom]], 26&nbsp;km udaljena od autoputa [[Zagreb]] – [[Beograd]], glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom [[Evropa|Evropom]]. Općina na sjeveru graniči s Republikom Hrvatskom, na istoku s gradom [[Gradiška]], na zapadu s općinom [[Kostajnica]], a na jugu s općinom [[Prijedor]]. Grad Kozarska Dubica jest administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499&nbsp;km<sup>2</sup> i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi. == Etimologija == Predjeli općine su bili obrasli hrastovom šumom, pa je grad po staroslovenskoj riječi "dub", što znači hrast, dobio ime Dubica. Godine 1882. Bosna i Hercegovina bila je pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Te godine austrougarska vlast je ukinula vojnu i uvela civilnu upravu Bosne i Hercegovine. Tom prilikom je nekim graničnim gradovima, da bi se razlikovali od istoimenih gradova u susjednim pokrajinama monarhije, uz ime grada dodan pridjev "bosanski". Od tada se općina zvanično zvala Bosanska Dubica.<ref name="becirevic" /> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] promijenile su ime u Kozarska Dubica, što je bio dio široke političke odluke da se iz naziva pojedinih naseljenih mjesta ukloni pridjev "bosanski" dok su druga mjesta u potpunosti preimenovana.<ref>{{cite book|author=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/259 259]|url-access=registration}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Kozarske Dubice}} Kozarska Dubica je jedno od najstarijih mjesta [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Zbog njene vrlo burne prošlosti i mnogih bitaka, ostalo je vrlo malo tragova njene prahistorije.<ref name=":0">{{Cite book|last=Šerić|first=Hašim|title=Iz prošlosti Dubice|date=15. 2. 1938|publisher=Novi behar: List za pouku i zabavu|location=Sarajevo|pages=161-164}}</ref> === Tokom Rimskog Carstva === Na osnovu pet miljokaza, koji su nađeni u okolini [[Hrvatska Dubica|Hrvatske Dubice]], smatra se da je iz [[Sisak|Siska]] vodila [[Rimska cesta iz Kozarske Dubice u Sisak|cesta]] u Dubicu još tokom rimskog vremena. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su gradili tu cestu preko brežuljaka, da bi izbjegli vodoplavnu ravnicu uz desnu obalu [[Sava|Save]].<ref>{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Rimska cesta iz Dubice u Sisak|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva III.|pages=199}}</ref> Svi ti miljokazi pokazuju udaljenost između Siska i stanice ''Ad Praetorium'', koja je bila u Bosni vjerovatno na mjestu današnje Kozarske Dubice.<ref>{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva IX.|publisher=Hrvatsko arheološko društvo|pages=148-152}}</ref> Od Dubice vodila je cesta dalje prema istoku preko ''Servitia'' ([[Gradiška|Gradiške]]) u ''Sirmium'' ([[Sremska Mitrovica|Sremsku Mitrovicu]]). Ti nalazi, kao i razni rimski novac koji je nalažen u okolini Dubice, dokazuju da je na mjestu današnje Kozarske Dubice moralo biti rimsko naselje čije je ime bilo ''Ad Praetorium''.<ref name=":0" /> === Srednji vijek === Na prostoru današnjih nekoliko naselja u općini, bio je 930. izgrađen grad Dubica, koji se prostirao u dužinu otprilike 20&nbsp;km. Razoren je tokom [[Mongolska invazija Evrope|Mongolskih invazija]] 1242. Tokom srednjeg vijeka, Dubica je bila središte Dubičke županije i pripadala je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Zajedno sa Vrbaskom, Sanskom i Mrenskom županijom, Dubička županija je bila u sastavu banovine Slavonije, čiji su banovi tada bili [[Babonići]]. Prema tvrdnjama historičara [[Marko Vego|Marka Vega]], Babonjići-Vodički su od 12. vijeka držali Dubicu. Prvi pisani spomen o Dubici je iz početka 13. stoljeća za vrijeme vladavine vojvode [[Koloman (vojvoda)|Kolomana]], sina [[Andrija II, kralj Ugarske|Andrije II.]] Vojvoda Koloman naselio je Dubicu i obdario je sloboštinama.<ref>{{Cite book|last=Tkalčić|first=I.|title=Pavlinski samostan u Dubici|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva I.|pages=189}}</ref> Dubica se već tada spominje kao slobodan kraljevski grad i županijsko mjesto. Bela IV. je krajem 13. stoljeća darovao Dubici razne povlastice, vjerovatno jer se je Dubica istakla i tokom [[Mongolska invazija Evrope|invazija Mongola]].<ref>{{Cite book|last=Smičiklas|title=Povjest Hrvatske I|pages=351}}</ref> Kako bi uredio crkvene odnose u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]], Koloman je vodio [[Krstaški ratovi|krstaške ratove]] protiv [[Bogumili|bogumilstva]] koje tada cvati u Bosni. Godine 1237. Koloman je pokorio bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Ninoslava]] i Bosnu stavio pod svoju vlast. U borbi protiv bogumilstva, Kolomanu su pomagali razni crkveni redovi, među kojima i [[Dominikanci]], kojima je Koloman izgradio Dominikanski samostan. Nalazio se jugozapadno od Dubice, a porušen je u prodorima Turaka.<ref name="becirevic">{{Cite book|last=Bećirević|first=Zijad|title=Historija Bosanske Dubice|publisher=Udruženje Dubičana Chicaga, Udruženje građana Bosanske Dubice St. Louis|year=2008|location=Chicago|pages=3}}</ref> Na dubičkom području su u srednjem vijeku, živjeli katolici i manje brojniji pripadnici Bosanske crkve. Prvi katolički red koji je došao u Dubicu bili su Dominikanci, a skoro istovremeno su došli i [[Pavlini]]. Dubica je u srednjem vijeku postala značajno središte trgovine za susjedne krajeve. U Dubicu je stizala roba iz većih gradova Hrvatske, Ugarske i Češke. Pored uspješnog obrta i trgovine, imala je i veoma povoljne uvjete za razvoj poljoprivrede. Iz više dokumenata iz 14. stoljeća, spominju se na desnoj obali [[Una|Une]] dvije Dubice; Gornja Dubica na mjestu današnje Kozarske Dubice i Donja Dubica 1&nbsp;km južno od Kozarske Dubice. Dubica je tada arhiđakonat [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]] i sjedište arhiđakonata za tri susjedne županije: Dubičku, Vrbasku i Sansku.<ref>{{Cite book|last=Rački|first=F.|title=Popis župa zagrebačke biskupije 1334 i 1501, Starine IV|pages=211}}</ref> [[Datoteka:Austrian and Turkish Dubica 1788.jpg|thumb|Carska i Turska Dubica 1788. tokom 5-mjesečne borbe za [[Dubička tvrđava|Dubičku tvrđavu]].|lijevo]] === Osmanlijska osvajanja === Dubica je prvi put osvojena od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] 20. aprila 1538. Nakon zauzimanja, formirana je dubička [[nahija]] i počela je gradnja džamija i mekteba u koje su dolazili carski činovnici i ulema. Muslimansko stanovništvo je pretežno živjelo u tvrđavi i naselju uz tvrđavu. Jer su tokom osvajanja i napada na Dubicu područje napustili katolici, Osmanlije su kao martologe i pomoćno osoblje naseljavali pravoslavne [[Vlasi|Vlahe]] iz Srbije, Crne Gore i istočne Hercegovine.<ref name="becirevic" /> Za vrijeme turske uprave, Dubica je tri puta pala pod austrijsku vlast; u [[Veliki turski rat|Velikom turskom ratu]], u prvom ratu [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI]] i u [[Dubički rat|Dubičkom ratu]] (1788–1791). === Austro-ugarski period (1878–1918) === Austrougarske trupe su u sklopu [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|vojnog osvajanja Bosne i Hercegovine]] prešle granicu krajem jula 1878, dok je u Kozarsku Dubicu 17. septembra 1878. stigla 19. satnija zagrebačke pukovnije. Predstavnici grada, predvođeni Hasan-agom Šerićem i Ahmed-begom Cerićem, zvanično su dočekali vojsku. Nakon okupacije, civilna uprava je uvedena 1882, kada grad zvanično dobija naziv Bosanska Dubica, kako bi se razlikovao od Hrvatske Dubice. Iste godine osnovani su sud i gruntovnica. Za prvog općinskog načelnika imenovan je Hasan-aga Šerić.<ref name="becirevic" /> Prema popisu stanovništva iz aprila 1895, u dubičkom [[Kotar|kotaru]] živjelo je 15.199 stanovnika (11.402 pravoslavca, 2.786 muslimana, 706 katolika i 279 evangelista). Sam grad je imao 598 kuća i 3.306 stanovnika, većinom muslimana. Podstaknuti austrougarskom politikom, u dubička sela (poput Vranovca i Prosare) doseljavaju se strane porodice, uglavnom Nijemci iz Galicije. Istovremeno, okupacija je pokrenula i masovne talase iseljavanja lokalnog muslimanskog stanovništva ([[Muhadžir|muhadžira]]) prema Turskoj, naročito u periodima 1899–1900. i 1909–1910. godine, kao i ekonomske migracije prema Americi i Kanadi (1904–1914).<ref name="becirevic" /> ==== Privredni i urbani razvoj ==== U ovom periodu započinje modernizacija poljoprivrede i stočarstva kroz uvođenje plemenitih rasa i osnivanje Sreske poljoprivredne podružnice. Ključni pokretač industrijskog razvoja bila je drvna industrija; mađarsko-jevrejsko dioničarsko društvo izgradilo je 1901. parnu pilanu "Una" (Moštanička strugara), koja je zapošljavala 600 radnika i prerađivala 35.000 m³ drveta godišnje. Za potrebe pilane izgrađena je šumska pruga dužine 7 km prema željezničkoj stanici u Hrvatskoj Dubici, sa krakom prema Kozari.<ref name="becirevic" /> Infrastrukturni procvat započinje izgradnjom cesta prema [[Gradiška|Gradišci]], [[Kostajnica|Kostajnici]] i [[Prijedor|Prijedoru]]. Za gradnju puteva korišten je kamen iz starih bedema [[Dubička tvrđava|dubičke tvrđave]], koji su potpuno razoreni do 1883, a na mjestu južnih jarkova trasirana je glavna gradska ulica. Ahmet ef. Šerić finansirao je izgradnju prvog mosta preko rijeke Une, što je znatno unaprijedilo trgovinu. Godine 1892. otvoren je prvi poštanski ured, uvedena je djelimična kanalizacija, a raskrsnice su dobile javne fenjere. Iste godine izgrađena je i nova katolička crkva.<ref name="becirevic" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Tokom rata općina je bila pod kontrolom Republike Srpske, a nesrpsko stanovništvo, posebno [[Bošnjaci]], bilo je izloženo progonu, nezakonitim pritvaranjima i prisilnom iseljavanju.<ref name="ICTYDemo">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/file/About/OTP/War_Demographics/en/slobodan_milosevic_municipalities_bih_030404.pdf|title=Ethnic composition, internally displaced persons and refugees by municipalities: Bosanska Dubica / Kozarska Dubica|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYTalic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/talic/ind/en/Momir_Talic_010716eng_indictment.pdf|title=Momir Talić indictment|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Pred kraj rata, u septembru 1995, područje Dubice zahvatila je i [[Operacija Una]], neuspjela ofanziva [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] preko rijeke [[Una|Une]].<ref name="UnaNacional">{{cite web|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/27012/otvorena-istraga-zbog-akcije-una|title=Otvorena istraga zbog akcije 'Una'|date=14. 8. 2006|website=Nacional|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Dubica imala je 31.606 stanovnika, od čega 21.728 [[Srbi]], 6.440 Muslimani/[[Bošnjaci]], 488 [[Hrvati]] i 2.950 ostalih i Jugoslavena. Sam grad Bosanska Dubica imao je izrazito mješovitu strukturu stanovništva, s velikim udjelom bošnjačkog stanovništva.<ref>{{cite web|url=https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Bosni_i_Hercegovini_1991.:_Bosanska_Dubica|title=Dodatak: Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991: Bosanska Dubica|website=Wikipedija na hrvatskom jeziku|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Kao i u drugim dijelovima [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]], tokom 1991. i početkom 1992. godine jačale su paralelne političke i sigurnosne strukture [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i srpskih kriznih štabova, koje su preuzele vlast nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Radoslav Brđanin judgement|date=1. 9. 2004|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Preuzimanje vlasti i progon stanovništva ==== Nakon uspostavljanja srpske kontrole nad općinom 1992. godine, veliki dio bošnjačkog i hrvatskog stanovništva bio je izložen pritiscima, zastrašivanju i prisilnom odlasku.<ref name="ICTYDemo" /> U optužnici protiv Momira Talića navodi se da su između 1. aprila i 30. septembra 1992. godine bošnjački civili iz Bosanske Dubice zatvarani u zgradu policije (SUP), gdje su bili premlaćivani tokom ispitivanja i pritvora.<ref name="ICTYTalic" /> Obrasci nasilja u Bosanskoj Dubici bili su dio šire kampanje etničkog čišćenja u sjeverozapadnoj Bosni, koja je uključivala uklanjanje nesrpskog stanovništva iz općina pod kontrolom bosanskih Srba.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Krajišnik judgement|date=27. 9. 2006|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. i početkom 1993. godine oštećeni su ili uništeni islamski vjerski objekti u gradu. U izvještaju specijalnog izvjestioca [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] navodi se da je glavna džamija u Bosanskoj Dubici navodno srušena 26. januara 1993. godine.<ref name="UN1993">{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/168436/files/A_48_92--S_25341-EN.pdf|title=Situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia: Report submitted by Mr. Tadeusz Mazowiecki, Special Rapporteur of the Commission on Human Rights, pursuant to Commission resolution 1992/S-1/1 of 14 August 1992|date=26. 2. 1993|website=UN Digital Library|publisher=[[Ujedinjene nacije]]|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Harem gradske džamije kasnije je proglašen [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1338?return=|title=Harem Gradske džamije u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Operacija Una 1995. ==== U završnoj fazi rata, 18. i 19. septembra 1995. godine, područje Bosanske Dubice bilo je jedno od pravaca napada u okviru [[Operacija Una|Operacije Una]]. Cilj ofanzive Hrvatske vojske bio je uspostavljanje mostobrana kod Bosanske Dubice, [[Novi Grad|Bosanskog Novog]] i [[Bosanska Kostajnica|Bosanske Kostajnice]] radi daljeg napredovanja prema [[Prijedor]]u i [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref>{{cite web|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Operation_Una|title=Operation Una|website=Wikipedia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Napad nije ostvario planirane vojne ciljeve i operacija je brzo prekinuta. U kasnijim izvještajima i novinskim istragama navodilo se da su tokom akcije stradali i civili na području Bosanske Dubice, zbog čega je u Hrvatskoj 2006. godine otvorena istraga o mogućim ratnim zločinima.<ref name="UnaNacional" /> ==== Posljedice ==== Rat je doveo do dubokih demografskih promjena u općini. Nakon rata, vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] promijenile su ime naselja iz Bosanska Dubica u Kozarska Dubica. == Geografija == Općina Kozarska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]] i 16°50 istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. Ukupna površina općine iznosi 499&nbsp;km<sup>2</sup> i geografski pripada oblasti [[Panonska nizija|Panonske nizije]], sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Kozarska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine [[Kozara|Kozaru]] i [[Prosara|Prosaru]]. Smještena je u donjem toku rijeke [[Una|Une]] i srednjem toku rijeke [[Sava|Save]]. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište. Najplodniji dijelovi općine su: [[Dubička ravan]], [[Knežpolje]] i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako [[bjelogorična šuma|bjelogoričnom]] tako i [[crnogorična šuma|crnogoričnom šumom]]. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini [[Kozara]] na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kozarske Dubice|Spisak naseljenih mjesta u općini Kozarska Dubica}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Kozarska Dubica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kozarska Dubica | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20265 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 19/20) |work=fzs.ba |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 21524 | g2013_bosnjaci = 2168 | g2013_srbi = 18670 | g2013_hrvati = 273 | g2013_bosanci = 28 | g2013_romi = 22 | g2013_muslimani = 49 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 38 | g2013_crnogorci = 18 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_makedonci = 14 | g2013_nisu_izjasnili = 171 | g2013_nepoznato = 14 | g1991_ukupno = 31606 | g1991_muslimani = 6440 | g1991_srbi = 21728 | g1991_hrvati = 488 | g1991_jugosloveni = 1851 | g1981_ukupno = 30867 | g1981_muslimani = 5052 | g1981_srbi = 20453 | g1981_hrvati = 513 | g1981_jugosloveni = 4463 | g1981_slovenci = 6 | g1981_crnogorci = 38 | g1981_albanci = 34 | g1981_madari = 3 | g1981_romi = 6 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 30384 | g1971_muslimani = 5114 | g1971_srbi = 23989 | g1971_hrvati = 717 | g1971_jugosloveni = 403 | g1971_slovenci = 6 | g1971_crnogorci = 28 | g1971_albanci = 13 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 9 | g1961_ukupno = 24280 | g1961_muslimani = 1165 | g1961_srbi = 21299 | g1961_hrvati = 746 | g1961_jugosloveni = 978 | g1961_slovenci = 7 | g1961_crnogorci = 7 | g1961_albanci = 22 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 19 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kozarska Dubica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kozarska Dubica | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 210765 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 10544 | g2013_bosnjaci = 2055 | g2013_srbi = 7992 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 28 | g2013_romi = 21 | g2013_muslimani = 45 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 25 | g2013_crnogorci = 15 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_makedonci = 13 | g2013_nisu_izjasnili = 124 | g2013_nepoznato = 8 | g1991_ukupno = 13680 | g1991_muslimani = 6084 | g1991_srbi = 5540 | g1991_hrvati = 288 | g1991_jugosloveni = 1329 | g1981_ukupno = 11170 | g1981_muslimani = 4812 | g1981_srbi = 3439 | g1981_hrvati = 316 | g1981_jugosloveni = 2453 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 31 | g1981_albanci = 33 | g1981_romi = 6 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 9185 | g1971_muslimani = 4927 | g1971_srbi = 3417 | g1971_hrvati = 481 | g1971_jugosloveni = 251 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_albanci = 13 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 4 | g1961_ukupno = 6259 | g1961_muslimani = 1138 | g1961_srbi = 3527 | g1961_hrvati = 558 | g1961_jugosloveni = 972 | g1961_slovenci = 7 | g1961_crnogorci = 6 | g1961_albanci = 20 | g1961_makedonci = 15 }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kozarska Dubica nalazi se sljedeći spomenik: * [[Gradska džamija (Kozarska Dubica)|Harem Gradske džamije]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=2 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kozarska Dubica) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 |archive-date=15. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615041250/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=2 |url-status=dead }}</ref> === Mediji === * [[RTV Kozarska Dubica]] == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Sport == * [[FK Borac Kozarska Dubica]] == Poznate ličnosti == * [[Milan Janković]] (Filip Zepter) * [[Darmin Veletanlić]], slikar * [[Tihomir Stanić]], glumac i režiser * [[Amir Rešić Nino]], pjevač == Također pogledajte == *[[Bosanskodubičko veče]] == Bibliografija == * Aleksić, Dragoslav. (1931) ''Knežpolje i Knežopolje u prošlosti i sadašnjosti'', Bosanska Dubica, Unacop. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kozarska Dubica Municipality|Kozarska Dubica}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *{{službeni sajt|http://www.kozarskadubica.org}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Kozarska Dubica}} {{Poluzaštita-uređivanje}} {{Zaštita-premještanje}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Kozarska Dubica|*]] 2bnbm2vy5cqv72fti3cxk9ap17jfsjn 3847305 3847303 2026-05-17T22:52:36Z Mhare 481 /* Austro-ugarski period (1878–1918) */ 3847305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kozarska Dubica | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Kozarska Dubica | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Kozarska Dubica promenade.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Trg Kozarske Dubice | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Kozarska Dubica (grb).svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Kozarska Dubica municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|11|01.4|N|16|48|28.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Radenko Reljić<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/8/0 |website=www.izbori.ba |access-date=15. 10. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[SNSD]] | površina_naselja = 11.96 | površina_općine = 499.35 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 104 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 10544 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 21524 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 240 | pozivni_broj = (+387) 52 | matični_broj_naselja = 210765<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20265 | veb-sajt = {{URL|http://www.kozarskadubica.org/}} | fusnote = }} '''Kozarska Dubica''' (prije '''Bosanska Dubica''') jest [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene [[općina|općine]] koja je smještena u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici s [[Hrvatska|Hrvatskom]], 26&nbsp;km udaljena od autoputa [[Zagreb]] – [[Beograd]], glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom [[Evropa|Evropom]]. Općina na sjeveru graniči s Republikom Hrvatskom, na istoku s gradom [[Gradiška]], na zapadu s općinom [[Kostajnica]], a na jugu s općinom [[Prijedor]]. Grad Kozarska Dubica jest administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499&nbsp;km<sup>2</sup> i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi. == Etimologija == Predjeli općine su bili obrasli hrastovom šumom, pa je grad po staroslovenskoj riječi "dub", što znači hrast, dobio ime Dubica. Godine 1882. Bosna i Hercegovina bila je pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]]. Te godine austrougarska vlast je ukinula vojnu i uvela civilnu upravu Bosne i Hercegovine. Tom prilikom je nekim graničnim gradovima, da bi se razlikovali od istoimenih gradova u susjednim pokrajinama monarhije, uz ime grada dodan pridjev "bosanski". Od tada se općina zvanično zvala Bosanska Dubica.<ref name="becirevic" /> Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] promijenile su ime u Kozarska Dubica, što je bio dio široke političke odluke da se iz naziva pojedinih naseljenih mjesta ukloni pridjev "bosanski" dok su druga mjesta u potpunosti preimenovana.<ref>{{cite book|author=Mitja Velikonja|url=https://archive.org/details/religiousseparat0000veli|title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina|publisher=Texas A&M University Press|year=2003|isbn=978-1-60344-724-9|pages=[https://archive.org/details/religiousseparat0000veli/page/259 259]|url-access=registration}}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Kozarske Dubice}} Kozarska Dubica je jedno od najstarijih mjesta [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Zbog njene vrlo burne prošlosti i mnogih bitaka, ostalo je vrlo malo tragova njene prahistorije.<ref name=":0">{{Cite book|last=Šerić|first=Hašim|title=Iz prošlosti Dubice|date=15. 2. 1938|publisher=Novi behar: List za pouku i zabavu|location=Sarajevo|pages=161-164}}</ref> === Tokom Rimskog Carstva === Na osnovu pet miljokaza, koji su nađeni u okolini [[Hrvatska Dubica|Hrvatske Dubice]], smatra se da je iz [[Sisak|Siska]] vodila [[Rimska cesta iz Kozarske Dubice u Sisak|cesta]] u Dubicu još tokom rimskog vremena. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su gradili tu cestu preko brežuljaka, da bi izbjegli vodoplavnu ravnicu uz desnu obalu [[Sava|Save]].<ref>{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Rimska cesta iz Dubice u Sisak|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva III.|pages=199}}</ref> Svi ti miljokazi pokazuju udaljenost između Siska i stanice ''Ad Praetorium'', koja je bila u Bosni vjerovatno na mjestu današnje Kozarske Dubice.<ref>{{Cite book|last=Brunšmid|first=Josip|title=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva IX.|publisher=Hrvatsko arheološko društvo|pages=148-152}}</ref> Od Dubice vodila je cesta dalje prema istoku preko ''Servitia'' ([[Gradiška|Gradiške]]) u ''Sirmium'' ([[Sremska Mitrovica|Sremsku Mitrovicu]]). Ti nalazi, kao i razni rimski novac koji je nalažen u okolini Dubice, dokazuju da je na mjestu današnje Kozarske Dubice moralo biti rimsko naselje čije je ime bilo ''Ad Praetorium''.<ref name=":0" /> === Srednji vijek === Na prostoru današnjih nekoliko naselja u općini, bio je 930. izgrađen grad Dubica, koji se prostirao u dužinu otprilike 20&nbsp;km. Razoren je tokom [[Mongolska invazija Evrope|Mongolskih invazija]] 1242. Tokom srednjeg vijeka, Dubica je bila središte Dubičke županije i pripadala je [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]]. Zajedno sa Vrbaskom, Sanskom i Mrenskom županijom, Dubička županija je bila u sastavu banovine Slavonije, čiji su banovi tada bili [[Babonići]]. Prema tvrdnjama historičara [[Marko Vego|Marka Vega]], Babonjići-Vodički su od 12. vijeka držali Dubicu. Prvi pisani spomen o Dubici je iz početka 13. stoljeća za vrijeme vladavine vojvode [[Koloman (vojvoda)|Kolomana]], sina [[Andrija II, kralj Ugarske|Andrije II.]] Vojvoda Koloman naselio je Dubicu i obdario je sloboštinama.<ref>{{Cite book|last=Tkalčić|first=I.|title=Pavlinski samostan u Dubici|publisher=Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva I.|pages=189}}</ref> Dubica se već tada spominje kao slobodan kraljevski grad i županijsko mjesto. Bela IV. je krajem 13. stoljeća darovao Dubici razne povlastice, vjerovatno jer se je Dubica istakla i tokom [[Mongolska invazija Evrope|invazija Mongola]].<ref>{{Cite book|last=Smičiklas|title=Povjest Hrvatske I|pages=351}}</ref> Kako bi uredio crkvene odnose u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevini Hrvatskoj]], Koloman je vodio [[Krstaški ratovi|krstaške ratove]] protiv [[Bogumili|bogumilstva]] koje tada cvati u Bosni. Godine 1237. Koloman je pokorio bosanskog bana [[Matej Ninoslav|Ninoslava]] i Bosnu stavio pod svoju vlast. U borbi protiv bogumilstva, Kolomanu su pomagali razni crkveni redovi, među kojima i [[Dominikanci]], kojima je Koloman izgradio Dominikanski samostan. Nalazio se jugozapadno od Dubice, a porušen je u prodorima Turaka.<ref name="becirevic">{{Cite book|last=Bećirević|first=Zijad|title=Historija Bosanske Dubice|publisher=Udruženje Dubičana Chicaga, Udruženje građana Bosanske Dubice St. Louis|year=2008|location=Chicago|pages=3}}</ref> Na dubičkom području su u srednjem vijeku, živjeli katolici i manje brojniji pripadnici Bosanske crkve. Prvi katolički red koji je došao u Dubicu bili su Dominikanci, a skoro istovremeno su došli i [[Pavlini]]. Dubica je u srednjem vijeku postala značajno središte trgovine za susjedne krajeve. U Dubicu je stizala roba iz većih gradova Hrvatske, Ugarske i Češke. Pored uspješnog obrta i trgovine, imala je i veoma povoljne uvjete za razvoj poljoprivrede. Iz više dokumenata iz 14. stoljeća, spominju se na desnoj obali [[Una|Une]] dvije Dubice; Gornja Dubica na mjestu današnje Kozarske Dubice i Donja Dubica 1&nbsp;km južno od Kozarske Dubice. Dubica je tada arhiđakonat [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]] i sjedište arhiđakonata za tri susjedne županije: Dubičku, Vrbasku i Sansku.<ref>{{Cite book|last=Rački|first=F.|title=Popis župa zagrebačke biskupije 1334 i 1501, Starine IV|pages=211}}</ref> [[Datoteka:Austrian and Turkish Dubica 1788.jpg|thumb|Carska i Turska Dubica 1788. tokom 5-mjesečne borbe za [[Dubička tvrđava|Dubičku tvrđavu]].|lijevo]] === Osmanlijska osvajanja === Dubica je prvi put osvojena od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] 20. aprila 1538. Nakon zauzimanja, formirana je dubička [[nahija]] i počela je gradnja džamija i mekteba u koje su dolazili carski činovnici i ulema. Muslimansko stanovništvo je pretežno živjelo u tvrđavi i naselju uz tvrđavu. Jer su tokom osvajanja i napada na Dubicu područje napustili katolici, Osmanlije su kao martologe i pomoćno osoblje naseljavali pravoslavne [[Vlasi|Vlahe]] iz Srbije, Crne Gore i istočne Hercegovine.<ref name="becirevic" /> Za vrijeme turske uprave, Dubica je tri puta pala pod austrijsku vlast; u [[Veliki turski rat|Velikom turskom ratu]], u prvom ratu [[Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI]] i u [[Dubički rat|Dubičkom ratu]] (1788–1791). === Austro-ugarski period (1878–1918) === Austrougarske trupe su u sklopu [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|vojnog osvajanja Bosne i Hercegovine]] prešle granicu krajem jula 1878, dok je u Kozarsku Dubicu 17. septembra 1878. stigla 19. satnija zagrebačke pukovnije. Predstavnici grada, predvođeni Hasan-agom Šerićem i Ahmed-begom Cerićem, zvanično su dočekali vojsku. Nakon okupacije, civilna uprava je uvedena 1882, kada grad zvanično dobija naziv Bosanska Dubica, kako bi se razlikovao od Hrvatske Dubice. Iste godine osnovani su sud i gruntovnica. Za prvog općinskog načelnika imenovan je Hasan-aga Šerić.<ref name="becirevic" /> Prema popisu stanovništva iz aprila 1895, u dubičkom [[Kotar|kotaru]] živjelo je 15.199 stanovnika (11.402 pravoslavca, 2.786 muslimana, 706 katolika i 279 evangelista). Sam grad je imao 598 kuća i 3.306 stanovnika, većinom muslimana. Podstaknuti austrougarskom politikom, u dubička sela (poput Vranovca i Prosare) doseljavaju se strane porodice, uglavnom Nijemci iz Galicije. Istovremeno, okupacija je pokrenula i masovne talase iseljavanja lokalnog muslimanskog stanovništva ([[Muhadžir|muhadžira]]) [[Bošnjaci u Turskoj|prema Turskoj]], naročito u periodima 1899–1900. i 1909–1910. godine, kao i ekonomske migracije prema Americi i Kanadi (1904–1914).<ref name="becirevic" /> ==== Privredni i urbani razvoj ==== U ovom periodu započinje modernizacija poljoprivrede i stočarstva kroz uvođenje plemenitih rasa i osnivanje Sreske poljoprivredne podružnice. Ključni pokretač industrijskog razvoja bila je drvna industrija; mađarsko-jevrejsko dioničarsko društvo izgradilo je 1901. parnu pilanu "Una" (Moštanička strugara), koja je zapošljavala 600 radnika i prerađivala 35.000 m³ drveta godišnje. Za potrebe pilane izgrađena je šumska pruga dužine 7 km prema željezničkoj stanici u Hrvatskoj Dubici, sa krakom prema Kozari.<ref name="becirevic" /> Infrastrukturni procvat započinje izgradnjom cesta prema [[Gradiška|Gradišci]], [[Kostajnica|Kostajnici]] i [[Prijedor|Prijedoru]]. Za gradnju puteva korišten je kamen iz starih bedema [[Dubička tvrđava|dubičke tvrđave]], koji su potpuno razoreni do 1883, a na mjestu južnih jarkova trasirana je glavna gradska ulica. Ahmet ef. Šerić finansirao je izgradnju prvog mosta preko rijeke Une, što je znatno unaprijedilo trgovinu. Godine 1892. otvoren je prvi poštanski ured, uvedena je djelimična kanalizacija, a raskrsnice su dobile javne fenjere. Iste godine izgrađena je i nova katolička crkva.<ref name="becirevic" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Tokom rata općina je bila pod kontrolom Republike Srpske, a nesrpsko stanovništvo, posebno [[Bošnjaci]], bilo je izloženo progonu, nezakonitim pritvaranjima i prisilnom iseljavanju.<ref name="ICTYDemo">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/file/About/OTP/War_Demographics/en/slobodan_milosevic_municipalities_bih_030404.pdf|title=Ethnic composition, internally displaced persons and refugees by municipalities: Bosanska Dubica / Kozarska Dubica|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYTalic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/talic/ind/en/Momir_Talic_010716eng_indictment.pdf|title=Momir Talić indictment|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Pred kraj rata, u septembru 1995, područje Dubice zahvatila je i [[Operacija Una]], neuspjela ofanziva [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] preko rijeke [[Una|Une]].<ref name="UnaNacional">{{cite web|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/27012/otvorena-istraga-zbog-akcije-una|title=Otvorena istraga zbog akcije 'Una'|date=14. 8. 2006|website=Nacional|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Dubica imala je 31.606 stanovnika, od čega 21.728 [[Srbi]], 6.440 Muslimani/[[Bošnjaci]], 488 [[Hrvati]] i 2.950 ostalih i Jugoslavena. Sam grad Bosanska Dubica imao je izrazito mješovitu strukturu stanovništva, s velikim udjelom bošnjačkog stanovništva.<ref>{{cite web|url=https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Bosni_i_Hercegovini_1991.:_Bosanska_Dubica|title=Dodatak: Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991: Bosanska Dubica|website=Wikipedija na hrvatskom jeziku|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Kao i u drugim dijelovima [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]], tokom 1991. i početkom 1992. godine jačale su paralelne političke i sigurnosne strukture [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] i srpskih kriznih štabova, koje su preuzele vlast nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Radoslav Brđanin judgement|date=1. 9. 2004|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Preuzimanje vlasti i progon stanovništva ==== Nakon uspostavljanja srpske kontrole nad općinom 1992. godine, veliki dio bošnjačkog i hrvatskog stanovništva bio je izložen pritiscima, zastrašivanju i prisilnom odlasku.<ref name="ICTYDemo" /> U optužnici protiv Momira Talića navodi se da su između 1. aprila i 30. septembra 1992. godine bošnjački civili iz Bosanske Dubice zatvarani u zgradu policije (SUP), gdje su bili premlaćivani tokom ispitivanja i pritvora.<ref name="ICTYTalic" /> Obrasci nasilja u Bosanskoj Dubici bili su dio šire kampanje etničkog čišćenja u sjeverozapadnoj Bosni, koja je uključivala uklanjanje nesrpskog stanovništva iz općina pod kontrolom bosanskih Srba.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Krajišnik judgement|date=27. 9. 2006|website=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|publisher=ICTY|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. i početkom 1993. godine oštećeni su ili uništeni islamski vjerski objekti u gradu. U izvještaju specijalnog izvjestioca [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] navodi se da je glavna džamija u Bosanskoj Dubici navodno srušena 26. januara 1993. godine.<ref name="UN1993">{{cite web|url=https://digitallibrary.un.org/record/168436/files/A_48_92--S_25341-EN.pdf|title=Situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia: Report submitted by Mr. Tadeusz Mazowiecki, Special Rapporteur of the Commission on Human Rights, pursuant to Commission resolution 1992/S-1/1 of 14 August 1992|date=26. 2. 1993|website=UN Digital Library|publisher=[[Ujedinjene nacije]]|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Harem gradske džamije kasnije je proglašen [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1338?return=|title=Harem Gradske džamije u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=12. 3. 2026}}</ref> ==== Operacija Una 1995. ==== U završnoj fazi rata, 18. i 19. septembra 1995. godine, područje Bosanske Dubice bilo je jedno od pravaca napada u okviru [[Operacija Una|Operacije Una]]. Cilj ofanzive Hrvatske vojske bio je uspostavljanje mostobrana kod Bosanske Dubice, [[Novi Grad|Bosanskog Novog]] i [[Bosanska Kostajnica|Bosanske Kostajnice]] radi daljeg napredovanja prema [[Prijedor]]u i [[Banja Luka|Banjoj Luci]].<ref>{{cite web|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Operation_Una|title=Operation Una|website=Wikipedia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Napad nije ostvario planirane vojne ciljeve i operacija je brzo prekinuta. U kasnijim izvještajima i novinskim istragama navodilo se da su tokom akcije stradali i civili na području Bosanske Dubice, zbog čega je u Hrvatskoj 2006. godine otvorena istraga o mogućim ratnim zločinima.<ref name="UnaNacional" /> ==== Posljedice ==== Rat je doveo do dubokih demografskih promjena u općini. Nakon rata, vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]] promijenile su ime naselja iz Bosanska Dubica u Kozarska Dubica. == Geografija == Općina Kozarska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]] i 16°50 istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. Ukupna površina općine iznosi 499&nbsp;km<sup>2</sup> i geografski pripada oblasti [[Panonska nizija|Panonske nizije]], sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Kozarska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine [[Kozara|Kozaru]] i [[Prosara|Prosaru]]. Smještena je u donjem toku rijeke [[Una|Une]] i srednjem toku rijeke [[Sava|Save]]. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište. Najplodniji dijelovi općine su: [[Dubička ravan]], [[Knežpolje]] i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako [[bjelogorična šuma|bjelogoričnom]] tako i [[crnogorična šuma|crnogoričnom šumom]]. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini [[Kozara]] na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kozarske Dubice|Spisak naseljenih mjesta u općini Kozarska Dubica}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Kozarska Dubica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kozarska Dubica | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20265 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 19/20) |work=fzs.ba |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 14. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 21524 | g2013_bosnjaci = 2168 | g2013_srbi = 18670 | g2013_hrvati = 273 | g2013_bosanci = 28 | g2013_romi = 22 | g2013_muslimani = 49 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 38 | g2013_crnogorci = 18 | g2013_slovenci = 7 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_makedonci = 14 | g2013_nisu_izjasnili = 171 | g2013_nepoznato = 14 | g1991_ukupno = 31606 | g1991_muslimani = 6440 | g1991_srbi = 21728 | g1991_hrvati = 488 | g1991_jugosloveni = 1851 | g1981_ukupno = 30867 | g1981_muslimani = 5052 | g1981_srbi = 20453 | g1981_hrvati = 513 | g1981_jugosloveni = 4463 | g1981_slovenci = 6 | g1981_crnogorci = 38 | g1981_albanci = 34 | g1981_madari = 3 | g1981_romi = 6 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 30384 | g1971_muslimani = 5114 | g1971_srbi = 23989 | g1971_hrvati = 717 | g1971_jugosloveni = 403 | g1971_slovenci = 6 | g1971_crnogorci = 28 | g1971_albanci = 13 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 9 | g1961_ukupno = 24280 | g1961_muslimani = 1165 | g1961_srbi = 21299 | g1961_hrvati = 746 | g1961_jugosloveni = 978 | g1961_slovenci = 7 | g1961_crnogorci = 7 | g1961_albanci = 22 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 19 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kozarska Dubica === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kozarska Dubica | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 210765 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 10544 | g2013_bosnjaci = 2055 | g2013_srbi = 7992 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 28 | g2013_romi = 21 | g2013_muslimani = 45 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 25 | g2013_crnogorci = 15 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_makedonci = 13 | g2013_nisu_izjasnili = 124 | g2013_nepoznato = 8 | g1991_ukupno = 13680 | g1991_muslimani = 6084 | g1991_srbi = 5540 | g1991_hrvati = 288 | g1991_jugosloveni = 1329 | g1981_ukupno = 11170 | g1981_muslimani = 4812 | g1981_srbi = 3439 | g1981_hrvati = 316 | g1981_jugosloveni = 2453 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 31 | g1981_albanci = 33 | g1981_romi = 6 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 9185 | g1971_muslimani = 4927 | g1971_srbi = 3417 | g1971_hrvati = 481 | g1971_jugosloveni = 251 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_albanci = 13 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 4 | g1961_ukupno = 6259 | g1961_muslimani = 1138 | g1961_srbi = 3527 | g1961_hrvati = 558 | g1961_jugosloveni = 972 | g1961_slovenci = 7 | g1961_crnogorci = 6 | g1961_albanci = 20 | g1961_makedonci = 15 }} == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kozarska Dubica nalazi se sljedeći spomenik: * [[Gradska džamija (Kozarska Dubica)|Harem Gradske džamije]]<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=2 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kozarska Dubica) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 |archive-date=15. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615041250/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=2 |url-status=dead }}</ref> === Mediji === * [[RTV Kozarska Dubica]] == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Sport == * [[FK Borac Kozarska Dubica]] == Poznate ličnosti == * [[Milan Janković]] (Filip Zepter) * [[Darmin Veletanlić]], slikar * [[Tihomir Stanić]], glumac i režiser * [[Amir Rešić Nino]], pjevač == Također pogledajte == *[[Bosanskodubičko veče]] == Bibliografija == * Aleksić, Dragoslav. (1931) ''Knežpolje i Knežopolje u prošlosti i sadašnjosti'', Bosanska Dubica, Unacop. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kozarska Dubica Municipality|Kozarska Dubica}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *{{službeni sajt|http://www.kozarskadubica.org}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Kozarska Dubica}} {{Poluzaštita-uređivanje}} {{Zaštita-premještanje}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Kozarska Dubica|*]] ega88d5etsdr6nly3t7rz2tvxpyijp8 Unac 0 10707 3847330 3846110 2026-05-17T23:53:08Z Mhare 481 3847330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Unac | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = Martin Brod – Unac.jpg | veličina_slike = 250 | slika_alt = | opis_slike = Unac kod [[Martin Brod]]a | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-caption = Tok Unca | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = 65,5 | izvor = ispod [[Šator]]a | nadmorska visina izvora = 876 | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Una]] kod [[Martin Brod]]a | nadmorska visina ušća = 323 | ušće_lat_d = | ušće_lat_m = | ušće_lat_s = | ušće_lat_NS = | ušće_long_d = | ušće_long_m = | ušće_long_s = | ušće_long_EW = | ulijeva_se_u = [[Una|Unu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = 650 | riječni_sistem = [[Una]] | progresija = [[Una]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Drvar]], [[Martin Brod]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovan }} '''Unac''' je rijeka koja cijelim tokom teče kroz zapadni dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], desna pritoka rijeke [[Una|Une]]. Ističe kao Mlinski potok iz [[Šatorsko jezero|Šatorskog jezera]] na planini [[Šator (planina)|Šator]], teče kroz klisuru Pojila, četiri kotline i tri daljnje klisure, da bi se u Unu ulila kod [[Martin Brod|Martin Broda]] na nadmorskoj visini 323 m. Od [[Drvar|Drvara]] do ušća teče najužom klisurom, dubine i do 350 metara. Unac ima dužinu od 66 km, a površina njegovog sliva iznosi 650 km<sup>2</sup>. == Osobine rijeke == Ovo je rijeka brzog toka, šljunkovitog korita i obraslih obala; ujedno i prohodna skoro cijelim tokom. Dubine je od 0,5 m do 4 metra, a temperatura vode oko 5-7°C. Voda iz rijeke je potpuno pitka. Unac se svojim tokom puni vodom iz desetak raznih pritoka i vrela. Ljeti zna u jednom dijelu presušiti, zbog smanjenog dotoka vode iz okolnih šumskih potoka, ostavljajući iza sebe mala jezera sa toplom vodom punim ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu. Iz Crnog vrela izlazi i voda sa područja [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]]. === Turizam === U rijeci Unac žive autohtone vrste [[lipljan]]a i [[Potočna pastrmka|potočne pastrmke]], što privlači [[Sportski ribolov u Bosni i Hercegovini|sportske ribolovce]], koji najčešće ulove kalifornijsku pastrmku i potočnu pastrmku, a u kanjonskom dijelu love lipljan.<ref>http://www.bistrobih.ba/nova/?page_id=8046</ref> == Također pogledajte == * [[Prekajsko jezero]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == [https://web.archive.org/web/20150828070007/http://www.gdjezavikend.ba/republika-srpska/102-vikend-izlet/1135-unac-rijeka-iznimne-istoe-i-netaknutih-obala Unac rijeka] {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Une]] [[Kategorija:Ponornice u Bosni i Hercegovini]] e4ssp0v7zutlrm07bgjzh4llda4pbcv Šablon:Infokutija politički vođa 10 13579 3847237 3774456 2026-05-17T16:10:02Z Mhare 481 wikidata 3847237 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infokutija |child = {{lc:{{{ugradi}}}}} |naslov = |tijelostil = |iznad = {{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} |iznadstil = |iznadklasa = fn |slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{#invoke:WikidataIB|getValue|rank=best|P18|name=slika|qid={{{qid|}}}|suppressfields={{{suppressfields|}}}|fetchwikidata={{if empty|{{{fetchwikidata|}}}|ALL}}|onlysourced=no|noicon=yes|maxvals=1|{{{slika|}}}}}|size={{{veličina|{{{slika_veličina|{{{veličina_slike|}}}}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{slika_uspravno|1}}}|alt={{{alt|}}}|suppressplaceholder=yes}} |imagestyle = |tekst = {{{tekst|{{{opis|{{{opis_slike|{{{slika_opis|}}}}}}}}}}}} |captionstyle = |zaglavljestil = background:#E6E6FA |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = {{{redoslijed|}}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = Prethodnik |podaci3 = {{{prethodnik|}}} |zaglavlje4 = |oznaka4 = Nasljednik |podaci4 = {{{nasljednik|}}} |zaglavlje5 = {{{redoslijed2|}}} |oznaka5 = |podaci5 = |zaglavlje6 = |oznaka6 = |podaci6 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti2|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti2}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Prethodnik |podaci7 = {{{prethodnik2|}}} |zaglavlje8 = |oznaka8 = Nasljednik |podaci8 = {{{nasljednik2|}}} |zaglavlje9 = {{{redoslijed3|}}} |oznaka9 = |podaci9 = |zaglavlje10 = |oznaka10 = |podaci10 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti3|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti3}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = Prethodnik |podaci11 = {{{prethodnik3|}}} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Nasljednik |podaci12 = {{{nasljednik3|}}} |zaglavlje14 = {{{redoslijed4|}}} |oznaka14 = |podaci14 = |zaglavlje15 = |oznaka15 = |podaci15 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti4|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti4}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = Prethodnik |podaci16 = {{{prethodnik4|}}} |zaglavlje17 = |oznaka17 = Nasljednik |podaci17 = {{{nasljednik4|}}} |zaglavlje18 = {{{redoslijed5|}}} |oznaka18 = |podaci18 = |zaglavlje19 = |oznaka19 = |podaci19 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti5|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti5}}} }} |zaglavlje20 = |oznaka20 = Prethodnik |podaci20 = {{{prethodnik5|}}} |zaglavlje21 = |oznaka21 = Nasljednik |podaci21 = {{{nasljednik5|}}} |zaglavlje22 = {{{redoslijed6|}}} |oznaka22 = |podaci22 = |zaglavlje23 = |oznaka23 = |podaci23 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti6|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti6}}} }} |zaglavlje24 = |oznaka24 = Prethodnik |podaci24 = {{{prethodnik6|}}} |zaglavlje25 = |oznaka25 = Nasljednik |podaci25 = {{{nasljednik6|}}} |zaglavlje26 = {{{redoslijed7|}}} |oznaka26 = |podaci26 = |zaglavlje27 = |oznaka27 = |podaci27 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti7|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti7}}} }} |zaglavlje28 = |oznaka28 = Prethodnik |podaci28 = {{{prethodnik7|}}} |zaglavlje29 = |oznaka29 = Nasljednik |podaci29 = {{{nasljednik7|}}} |zaglavlje30 = {{{redoslijed8|}}} |oznaka30 = |podaci30 = |zaglavlje31 = |oznaka31 = |podaci31 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti8|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti8}}} }} |zaglavlje32 = |oznaka32 = Prethodnik |podaci32 = {{{prethodnik8|}}} |zaglavlje33 = |oznaka33 = Nasljednik |podaci33 = {{{nasljednik8|}}} |zaglavlje34 = {{{redoslijed9|}}} |oznaka34 = |podaci34 = |zaglavlje35 = |oznaka35 = |podaci35 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti9|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti9}}} }} |zaglavlje36 = |oznaka36 = Prethodnik |podaci36 = {{{prethodnik9|}}} |zaglavlje37 = |oznaka37 = Nasljednik |podaci37 = {{{nasljednik9|}}} |zaglavlje38 = {{{redoslijed10|}}} |oznaka38 = |podaci38 = |zaglavlje39 = |oznaka39 = |podaci39 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti10|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti10}}} }} |zaglavlje40 = |oznaka40 = Prethodnik |podaci40 = {{{prethodnik10|}}} |zaglavlje41 = |oznaka41 = Nasljednik |podaci41 = {{{nasljednik10|}}} |zaglavlje42 = {{{redoslijed11|}}} |oznaka42 = |podaci42 = |zaglavlje43 = |oznaka43 = |podaci43 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti11|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti11}}} }} |zaglavlje44 = |oznaka44 = Prethodnik |podaci44 = {{{prethodnik11|}}} |zaglavlje45 = |oznaka45 = Nasljednik |podaci45 = {{{nasljednik11|}}} |zaglavlje46 = {{{redoslijed12|}}} |oznaka46 = |podaci46 = |zaglavlje47 = |oznaka47 = |podaci47 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti12|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti12}}} }} |zaglavlje48 = |oznaka48 = Prethodnik |podaci48 = {{{prethodnik12|}}} |zaglavlje49 = |oznaka49 = Nasljednik |podaci49 = {{{nasljednik12|}}} |zaglavlje50 = {{{redoslijed13|}}} |oznaka50 = |podaci50 = |zaglavlje51 = |oznaka51 = |podaci51 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti13|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti13}}} }} |zaglavlje52 = |oznaka52 = Prethodnik |podaci52 = {{{prethodnik13|}}} |zaglavlje53 = |oznaka53 = Nasljednik |podaci53 = {{{nasljednik13|}}} |zaglavlje54 = {{{redoslijed14|}}} |oznaka54 = |podaci54 = |zaglavlje55 = |oznaka55 = |podaci55 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti14|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti14}}} }} |zaglavlje56 = |oznaka56 = Prethodnik |podaci56 = {{{prethodnik14|}}} |zaglavlje57 = |oznaka57 = Nasljednik |podaci57 = {{{nasljednik14|}}} |zaglavlje58 = {{{redoslijed15|}}} |oznaka58 = |podaci58 = |zaglavlje59 = |oznaka59 = |podaci59 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti15|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti15}}} }} |zaglavlje60 = |oznaka60 = Prethodnik |podaci60 = {{{prethodnik15|}}} |zaglavlje61 = |oznaka61 = Nasljednik |podaci61 = {{{nasljednik15|}}} |zaglavlje62 = {{#if:{{{puno_ime|}}}{{{datum_rođenja|}}}{{{mjesto_rođenja|}}}{{{datum_smrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}}{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}{{{supružnik|}}}{{{djeca|}}}|Lični podaci}} |oznaka63 = Rođenje |podaci63 = {{br separated entries |1 = {{#if:{{{puno_ime|}}}|<div style="display:inline" class="nickname">{{{puno_ime|}}}</div>}} |2 = {{{datum_rođenja|}}} |3 = {{{mjesto_rođenja|}}} }} |zaglavlje64 = |oznaka64 = Smrt |podaci64 = {{#if: {{{datum_smrti|}}}|{{{datum_smrti}}} }}{{#if: {{{mjesto_smrti|}}}|<br/>{{{mjesto_smrti}}} }} |zaglavlje65 = |oznaka65 = Nacionalnost |podaci65 = {{{nacionalnost|}}} |zaglavlje66 = |oznaka66 = Etnicitet |podaci66 = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}} |zaglavlje67 = |oznaka67 = Politička stranka |podaci67 = {{{politička_stranka|}}} |zaglavlje68 = |oznaka68 = Supružnik |podaci68 = {{{supružnik|{{{supruga|{{{suprug|}}}}}}}}} |zaglavlje69 = |oznaka69 = Djeca |podaci69 = {{{djeca|}}} |zaglavlje70 = |oznaka70 = Obrazovanje |podaci70 = {{{obrazovanje|}}} |zaglavlje71 = |oznaka71 = Zanimanje |podaci71 = {{{zanimanje|}}} |zaglavlje72 = |oznaka72 = Vjera |podaci72 = {{{vjera|}}} |zaglavlje73 = |oznaka73 = Potpis |podaci73 = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}} |zaglavlje74 = |oznaka74 = Veb-sajt |podaci74 = {{{web_stranica|{{{veb-sajt|}}}}}} |zaglavlje75 = |oznaka75 = {{{prazna_oznaka1|}}} |podaci75 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} |zaglavlje76 = |oznaka76 = Nagrade |podaci76 = {{{nagrade|}}} |zaglavlje77 = {{#if: {{{pripadnost|}}} {{{vojska|}}} {{{godine_službe|}}} {{{čin|}}} {{{komandovao|}}} {{{ratovi|}}} |Vojna služba}} |oznaka77 = |podaci77 = |zaglavlje78 = |oznaka78 = Pripadnost |podaci78 = {{{pripadnost|}}} |zaglavlje79 = |oznaka79 = Vojska |podaci79 = {{{vojska|}}} |zaglavlje80 = |oznaka80 = Godine službe |podaci80 = {{{godine_službe|}}} |zaglavlje81 = |oznaka81 = Čin |podaci81 = {{{čin|}}} |zaglavlje82 = |oznaka82 = Komandovao |podaci82 = {{{komandovao|}}} |zaglavlje83 = |oznaka83 = Ratovi/bitke |podaci83 = {{{ratovi|}}} |zaglavlje84 = {{#if: {{{ordeni|}}} {{{odlikovanja|}}} {{{medalje|}}} {{{nagrade|}}} |Nagrade i odlikovanja}} |oznaka85 = Ordeni |podaci85 = {{{ordeni|}}} |zaglavlje86 = |oznaka86 = Odlikovanja |podaci86 = {{{odlikovanja|}}} |zaglavlje87 = |oznaka87 = Medalje |podaci87 = {{{medalje|}}} |zaglavlje88 = |oznaka88 = Nagrade |podaci88 = {{{Nagrade|}}} |zaglavlje89 = |oznaka89 = |podaci89 = {{{modul|}}} |ispodstil = |ispod = }}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija politički vođa s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija politički vođa s parametrima o vjeri]]}} </includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> eakjmy0j7wxubwg026f5roavl7gp5ct 3847277 3847237 2026-05-17T21:30:25Z Mhare 481 3847277 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infokutija |child = {{lc:{{{ugradi}}}}} |naslov = |tijelostil = |iznad = {{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} |iznadstil = |iznadklasa = fn |slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{#invoke:WikidataIB|getValue|rank=best|P18|name=slika|qid={{{qid|}}}|suppressfields={{{suppressfields|}}}|fetchwikidata={{if empty|{{{fetchwikidata|}}}|ALL}}|onlysourced=no|noicon=yes|maxvals=1|{{{slika|}}}}}||size={{{veličina|{{{slika_veličina|{{{veličina_slike|250px}}}}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{slika_uspravno|1}}}|alt={{{alt|}}}|suppressplaceholder=yes}} |imagestyle = |tekst = {{{tekst|{{{opis|{{{opis_slike|{{{slika_opis|}}}}}}}}}}}} |captionstyle = |zaglavljestil = background:#E6E6FA |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = {{{redoslijed|}}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = |podaci2 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = Prethodnik |podaci3 = {{{prethodnik|}}} |zaglavlje4 = |oznaka4 = Nasljednik |podaci4 = {{{nasljednik|}}} |zaglavlje5 = {{{redoslijed2|}}} |oznaka5 = |podaci5 = |zaglavlje6 = |oznaka6 = |podaci6 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti2|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti2}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Prethodnik |podaci7 = {{{prethodnik2|}}} |zaglavlje8 = |oznaka8 = Nasljednik |podaci8 = {{{nasljednik2|}}} |zaglavlje9 = {{{redoslijed3|}}} |oznaka9 = |podaci9 = |zaglavlje10 = |oznaka10 = |podaci10 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti3|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti3}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = Prethodnik |podaci11 = {{{prethodnik3|}}} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Nasljednik |podaci12 = {{{nasljednik3|}}} |zaglavlje14 = {{{redoslijed4|}}} |oznaka14 = |podaci14 = |zaglavlje15 = |oznaka15 = |podaci15 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti4|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti4}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = Prethodnik |podaci16 = {{{prethodnik4|}}} |zaglavlje17 = |oznaka17 = Nasljednik |podaci17 = {{{nasljednik4|}}} |zaglavlje18 = {{{redoslijed5|}}} |oznaka18 = |podaci18 = |zaglavlje19 = |oznaka19 = |podaci19 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti5|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti5}}} }} |zaglavlje20 = |oznaka20 = Prethodnik |podaci20 = {{{prethodnik5|}}} |zaglavlje21 = |oznaka21 = Nasljednik |podaci21 = {{{nasljednik5|}}} |zaglavlje22 = {{{redoslijed6|}}} |oznaka22 = |podaci22 = |zaglavlje23 = |oznaka23 = |podaci23 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti6|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti6}}} }} |zaglavlje24 = |oznaka24 = Prethodnik |podaci24 = {{{prethodnik6|}}} |zaglavlje25 = |oznaka25 = Nasljednik |podaci25 = {{{nasljednik6|}}} |zaglavlje26 = {{{redoslijed7|}}} |oznaka26 = |podaci26 = |zaglavlje27 = |oznaka27 = |podaci27 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti7|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti7}}} }} |zaglavlje28 = |oznaka28 = Prethodnik |podaci28 = {{{prethodnik7|}}} |zaglavlje29 = |oznaka29 = Nasljednik |podaci29 = {{{nasljednik7|}}} |zaglavlje30 = {{{redoslijed8|}}} |oznaka30 = |podaci30 = |zaglavlje31 = |oznaka31 = |podaci31 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti8|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti8}}} }} |zaglavlje32 = |oznaka32 = Prethodnik |podaci32 = {{{prethodnik8|}}} |zaglavlje33 = |oznaka33 = Nasljednik |podaci33 = {{{nasljednik8|}}} |zaglavlje34 = {{{redoslijed9|}}} |oznaka34 = |podaci34 = |zaglavlje35 = |oznaka35 = |podaci35 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti9|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti9}}} }} |zaglavlje36 = |oznaka36 = Prethodnik |podaci36 = {{{prethodnik9|}}} |zaglavlje37 = |oznaka37 = Nasljednik |podaci37 = {{{nasljednik9|}}} |zaglavlje38 = {{{redoslijed10|}}} |oznaka38 = |podaci38 = |zaglavlje39 = |oznaka39 = |podaci39 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti10|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti10}}} }} |zaglavlje40 = |oznaka40 = Prethodnik |podaci40 = {{{prethodnik10|}}} |zaglavlje41 = |oznaka41 = Nasljednik |podaci41 = {{{nasljednik10|}}} |zaglavlje42 = {{{redoslijed11|}}} |oznaka42 = |podaci42 = |zaglavlje43 = |oznaka43 = |podaci43 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti11|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti11}}} }} |zaglavlje44 = |oznaka44 = Prethodnik |podaci44 = {{{prethodnik11|}}} |zaglavlje45 = |oznaka45 = Nasljednik |podaci45 = {{{nasljednik11|}}} |zaglavlje46 = {{{redoslijed12|}}} |oznaka46 = |podaci46 = |zaglavlje47 = |oznaka47 = |podaci47 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti12|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti12}}} }} |zaglavlje48 = |oznaka48 = Prethodnik |podaci48 = {{{prethodnik12|}}} |zaglavlje49 = |oznaka49 = Nasljednik |podaci49 = {{{nasljednik12|}}} |zaglavlje50 = {{{redoslijed13|}}} |oznaka50 = |podaci50 = |zaglavlje51 = |oznaka51 = |podaci51 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti13|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti13}}} }} |zaglavlje52 = |oznaka52 = Prethodnik |podaci52 = {{{prethodnik13|}}} |zaglavlje53 = |oznaka53 = Nasljednik |podaci53 = {{{nasljednik13|}}} |zaglavlje54 = {{{redoslijed14|}}} |oznaka54 = |podaci54 = |zaglavlje55 = |oznaka55 = |podaci55 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti14|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti14}}} }} |zaglavlje56 = |oznaka56 = Prethodnik |podaci56 = {{{prethodnik14|}}} |zaglavlje57 = |oznaka57 = Nasljednik |podaci57 = {{{nasljednik14|}}} |zaglavlje58 = {{{redoslijed15|}}} |oznaka58 = |podaci58 = |zaglavlje59 = |oznaka59 = |podaci59 = {{#if: {{{vrijeme_na_vlasti15|}}}|'''Vrijeme na dužnosti'''<br/>{{{vrijeme_na_vlasti15}}} }} |zaglavlje60 = |oznaka60 = Prethodnik |podaci60 = {{{prethodnik15|}}} |zaglavlje61 = |oznaka61 = Nasljednik |podaci61 = {{{nasljednik15|}}} |zaglavlje62 = {{#if:{{{puno_ime|}}}{{{datum_rođenja|}}}{{{mjesto_rođenja|}}}{{{datum_smrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}}{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}}{{{supružnik|}}}{{{djeca|}}}|Lični podaci}} |oznaka63 = Rođenje |podaci63 = {{br separated entries |1 = {{#if:{{{puno_ime|}}}|<div style="display:inline" class="nickname">{{{puno_ime|}}}</div>}} |2 = {{{datum_rođenja|}}} |3 = {{{mjesto_rođenja|}}} }} |zaglavlje64 = |oznaka64 = Smrt |podaci64 = {{#if: {{{datum_smrti|}}}|{{{datum_smrti}}} }}{{#if: {{{mjesto_smrti|}}}|<br/>{{{mjesto_smrti}}} }} |zaglavlje65 = |oznaka65 = Nacionalnost |podaci65 = {{{nacionalnost|}}} |zaglavlje66 = |oznaka66 = Etnicitet |podaci66 = {{{etnicitet|{{{etnička_grupa|}}}}}} |zaglavlje67 = |oznaka67 = Politička stranka |podaci67 = {{{politička_stranka|}}} |zaglavlje68 = |oznaka68 = Supružnik |podaci68 = {{{supružnik|{{{supruga|{{{suprug|}}}}}}}}} |zaglavlje69 = |oznaka69 = Djeca |podaci69 = {{{djeca|}}} |zaglavlje70 = |oznaka70 = Obrazovanje |podaci70 = {{{obrazovanje|}}} |zaglavlje71 = |oznaka71 = Zanimanje |podaci71 = {{{zanimanje|}}} |zaglavlje72 = |oznaka72 = Vjera |podaci72 = {{{vjera|}}} |zaglavlje73 = |oznaka73 = Potpis |podaci73 = {{#if:{{{potpis|}}}|[[Datoteka:{{{potpis}}}|{{#if:{{{potpis_veličina|}}}|{{{potpis_veličina}}}|128x80px}}|class=skin-invert notpageimage|alt={{{potpis_alt|}}}|Potpis osobe {{PAGENAME}}]]}} |zaglavlje74 = |oznaka74 = Veb-sajt |podaci74 = {{{web_stranica|{{{veb-sajt|}}}}}} |zaglavlje75 = |oznaka75 = {{{prazna_oznaka1|}}} |podaci75 = {{#if:{{{prazna_oznaka1|}}}|{{{prazni_podaci1|}}}}} |zaglavlje76 = |oznaka76 = Nagrade |podaci76 = {{{nagrade|}}} |zaglavlje77 = {{#if: {{{pripadnost|}}} {{{vojska|}}} {{{godine_službe|}}} {{{čin|}}} {{{komandovao|}}} {{{ratovi|}}} |Vojna služba}} |oznaka77 = |podaci77 = |zaglavlje78 = |oznaka78 = Pripadnost |podaci78 = {{{pripadnost|}}} |zaglavlje79 = |oznaka79 = Vojska |podaci79 = {{{vojska|}}} |zaglavlje80 = |oznaka80 = Godine službe |podaci80 = {{{godine_službe|}}} |zaglavlje81 = |oznaka81 = Čin |podaci81 = {{{čin|}}} |zaglavlje82 = |oznaka82 = Komandovao |podaci82 = {{{komandovao|}}} |zaglavlje83 = |oznaka83 = Ratovi/bitke |podaci83 = {{{ratovi|}}} |zaglavlje84 = {{#if: {{{ordeni|}}} {{{odlikovanja|}}} {{{medalje|}}} {{{nagrade|}}} |Nagrade i odlikovanja}} |oznaka85 = Ordeni |podaci85 = {{{ordeni|}}} |zaglavlje86 = |oznaka86 = Odlikovanja |podaci86 = {{{odlikovanja|}}} |zaglavlje87 = |oznaka87 = Medalje |podaci87 = {{{medalje|}}} |zaglavlje88 = |oznaka88 = Nagrade |podaci88 = {{{Nagrade|}}} |zaglavlje89 = |oznaka89 = |podaci89 = {{{modul|}}} |ispodstil = |ispod = }}{{#if:{{{nacionalnost|}}}{{{etnicitet|}}}{{{etnička_grupa|}}}|[[Kategorija:Infokutija politički vođa s parametrima o porijeklu]]}}{{#if:{{{religija|}}}{{{vjera|}}}|[[Kategorija:Infokutija politički vođa s parametrima o vjeri]]}} </includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 23bu40ginjd07snsknjghh7czhd7dcj 2006. 0 14612 3847291 3831581 2026-05-17T22:24:06Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[7. mart]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja 3847291 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2006.''' (MMVI) je bila uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 2006. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 6. godina 3. milenija i 21. stoljeća, i 7. godine decenije 2000-ih. == Događaji == === Januar === * [[11. januar]] – [[Vulkan Augustine]] na [[Aljaska|Aljasci]] eruptirao dva puta, što je prva njegova erupcija od [[januar]]a [[1986]]. * [[12. januar]] – U stampedu, za vrijeme ritualnog kamenovanja đavola zadnjeg dana [[Hadždž]]a na Mini, [[Saudijska Arabija]], poginula 362 hodočasnika. * [[19. januar]] – [[NASA]] lansirala letjelicu u okviru misije [[New Horizons]], što je prva misija posvećena [[Pluton]]u. * [[23. januar]] – Najmanje 46 lica poginulo i 130 povrijeđeno u teškoj [[Željeznička nesreća kraj Bioča|željezničkoj nesreći]] koja se dogodila kada je lokalni putnički voz koji je saobraćao između [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] i [[Podgorica|Podgorice]] ([[Srbija i Crna Gora|SCG]]) iskliznuo iz šina u mjestu [[Bioče]] nedaleko od Podgorice * [[25. januar]] – Održani [[Palestinski izbori 2006.|izbori za Palestinsko zakonodavno vijeće]]. * [[26. januar]] ** U [[Priština|Prištini]] sahranjen predsjednik [[Kosovo|Kosova]] [[Ibrahim Rugova]] ** Pronađena najmanja planeta, [[OGLE-2005-BLG-390Lb]], slična [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] van [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] * [[28. januar]] – U Katowicama u južnoj [[Poljska|Poljskoj]] se srušio krov dvorane u kojoj se održavala izložba golubova; poginulo 60, a povrijeđeno 141 osoba * [[31. januar]] ** Vijeće Evropske unije u [[Brisel]]u imenovalo [[Christian Schwarz-Schilling|Christiana Schwarz-Schillinga]] za specijalnog predstavnika [[Evropska unija|Evropske unije]] za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] ** Kriza između [[Danska|Danske]] i arapskih zemalja se nastavlja zbog objavljenih [[12 crteža Muhameda]]. ** Američka ''Akademija filmskih umjetnosti i znanosti'' objavila nominacije za ovogodišnji [[Oskar|Academy Award]] (Oskar). === Februar === * [[1. februar]] – Nakon podnesene ostavke direktora [[GRAS]]-a Ibrahima Jusufranića, radnici ovog preduzeća vratili su se na svoja radna mjesta. * [[2. februar]] ** Na sjednici vrhovnog vijeća odbrane [[Srbija i Crna Gora|SCG]] održanoj u srijedu, načelnik Vojnosigurnosne agencije Vojske SCG Svetko Kovač, podnio je izvještaj u kojem se navodi da je Vojska SCG pružala zaštitu odbjeglom haškom optuženiku [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]]. ** Predsjedavajući Vijeća ministara BiH [[Adnan Terzić]], predsjednik Vlade [[RS]]-a Pero Bukejlović i predsjednik [[Microsoft]]a [[Bill Gates]] su u [[Portugal]]u potpisali pismo namjere, koje predviđa pripremu ugovora o strateškom partnerstvu između [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i Microsofta. * [[3. februar]] ** Na sudu Bosne i Hercegovine počelo prvo suđenje za genocid u bosanskohercegovačkom pravosuđu. Jedanaest je optuženih za zločine koji su se desili u [[Srebrenica|Srebrenici]] i Kravicama. ** [[Egipat]]ski putnički brod "Al Salam 98" je tokom noći potonuo u Crvenom moru. Na brodu se nalazilo preko 1400 osoba. Do sada je oko 100 preživjelih spašeno. * [[4. februar]] ** Demonstranti u Damasku ([[Sirija]]) zapalili prvo [[Danska|dansku]], a nešto poslije i [[Norveška|norvešku]] ambasadu. ** [[Danska|Danski]] premijer [[Anders Fogh Rasmussen]] obratio se putem [[Arabija|arapske]] televizijske stanice Al-Arabiya stanovnicima [[islam]]skih zemalja povodom spornih karikatura poslanika Muhameda koje su objavljene u jednim danskim novinama. ** IAA odlučila prijaviti [[Iran]] [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] zbog navodne namjere proizvodnje nuklearnog oružja. * [[5. februar]] ** [[Iran]] odlučio da zabrani pristup svojim nuklearnim postrojenjima timovima IAA. ** Reprezentacija [[Francuska|Francuske]] je novi evropski prvak u rukometu. * [[6. februar]] – Isabelle Dinoire 38-godišnja [[Francuska|Francuskinja]] kojoj je izvršena transplatacija lica u novembru [[2005]]. godine, obratila se javnosti po prvi put od operacije. * [[7. februar]] – Naučna ekspedicija otkrila više novih vrsta životinja i biljaka na Zapadnoj [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]. Otkriveno je 20 novih vrsta žaba, četiri vrste leptira, nekoliko vrsta palmi, jedna ptičija podvrsta, kao i vrsta kengura za koju se mislilo da je istrijebljena zbog lova. * [[8. februar]] ** Predsjednik [[Hrvatska|Hrvatskog]] sabora Vladimir Šeks je, u ime Sabora, izrazio osudu i žaljenje zbog činjenice da je "Nacional" objavio karikature poslanika [[Muhamed]]a. ** U [[Sarajevo|Sarajevu]] oko hiljadu građana protestiralo protiv karikatura [[12 crteža Muhameda|poslanika Muhameda]] objavljenih u evropskim listovima. ** [[Egipat]]sko vrhovno vijeće za antikvitete potvrdilo je otkriće nove grobnice u Dolini kraljeva. To je prvo otkriće grobnice na ovoj lokaciji još od [[1922]]. godine. * [[9. februar]] – Hari Varešanović je predstavnik [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na takmičenju [[Eurosong]] 2006. koje se održalo [[20. maj]]a u [[Atena (Grad)|Ateni]]. * [[10. februar]] ** [[Fatmir Sejdiu]] izabran je za novog predsjednika [[Kosovo|Kosova]]. ** Svečanom ceremonijom u [[Torino|Torinu]] u petak su otpočele [[Olimpijske igre|20. Zimske olimpijske igre]]. * [[11. februar]] – Život premijera [[Ariel Sharon|Ariela Sharona]] je u opasnosti i ljekari ga pripremaju za hitnu operaciju nakon što su otkrili da je njegov digestivni trakt pretrpio teška oštećenja. * [[12. februar]] ** U [[Slovenija|Sloveniji]] otkriven virus ptičije gripe H5. ** Slučaj virusa ptičije gripe H5 potvrđen u [[Nigerija|Nigeriji]]. To je prvi slučaj pojave ovog virusa u [[Afrika|Africi]]. ** Kraljevska grobnica, koja datira iz 200–300 godine p. n. e. otkrivena u Pella, [[Grčka]]. To je najveća grobnica nađena u [[Grčka|Grčkoj]] dosada. ** Britanski tabloid "News of the World" objavio video iz [[2004]]. godine na kojem su snimljeni britanski vojnici koji tuku [[Irak|iračke]] tinejdžere. * [[13. februar]] – Prosvjetni radnici Hercegovačko-neretvanskog kantona stupili u generalni štrajk. * [[14. februar]] ** Potvrđeni slučajevi ptičije gripe u [[Iran]]u i [[Njemačka|Njemačkoj]]. * [[15. februar]] – Poginuo jedan rudar, a 22 povrijeđena u nesreći u rudniku Abid Lolić u mjestu Bila kod Travnika. * [[16. februar]] ** Početak suđenja šestorici bivših političkih i vojnih čelnika [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Hrvatska|Hrvata]], na čelu s prvooptuženim [[Jadrankom Prlić]]em, zakazan je za utorak 25. aprila, objavljeno je u četvrtak na [[Haški sud|Haškom sudu]]. ** Ujedinjene nacije u izvještaju na 54 stranice osudile [[Sjedinjene Američke Države|američko]] postupanje u logoru u zalivu Guantanamo, i zatražile da zatvorenicima bude suđeno ili da budu oslobođeni. ** Evropski parlament usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se relevantni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političari pozivaju da nastave provođenje reformi i modificiranje Dejtonskog sporazuma u korist izgradnje funkcionalne države. * [[17. februar]] ** Jedan od vatrogasaca, koji su početkom sedmice učestvovali u uklanjanju uginulih labudova u [[Slovenija|Sloveniji]], u četvrtak je oko 20 sati primljen u bolnicu zbog visoke temperature i znakova gripe. ** [[Grčka]] izletnica pronašla 6500 godina star zlatni privjesak. Privjesak potiče iz perioda [[Neolitik]]a, i još uvijek se zna jako malo o korištenju metala, posebno zlata, u tom periodu. Svega tri privjeska iz og perioda su nađena dosada. U [[Novembar|novembru]] [[2005]]. arheolozi su potvrdili otkriće dva naselja, na tom području, stara oko osam hiljada godina. ** U Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj kravljeg ludila. ** [[Republika Srbija|Srbiji]] dat rok do kraja februara da izruči [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] Haškom tribunalu. * [[18. februar]] ** Bosanskohercegovački film [[Grbavica (film)|Grbavica]] dobio glavnu nagradu ''Zlatni medvjed'' na [[Berlinale|Berlinskom Filmskom Festivalu]]. ** Visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je izrazio dobrodošlicu ambasadoru Peteru Bas-Backeru koji je danas preuzeo funkciju višeg zamjenika visokog predstavnika, saopšteno je u petak iz [[OHR]]-a. * [[20. februar]] ** BiH dobija Predsjedništvo koje čine predsjednik i dva potpredsjednika, s rotacijom na čelu ove institucije svakih 18 mjesec. ** [[Jasmila Žbanić]], dobitnica nagrade "Zlatni medvjed", stigla je u [[Sarajevo]]. Predstavnici Obala art centra i filmska ekipa organizovali su doček pobjedničke ekipe. ** Ispitivanjima na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu je i službeno potvrđeno postojanje tipa H5 virusa ptčije gripe kod labudova dovezenih s Malog plivskog jezera kod [[Jajce|Jajca]]. * [[21. februar]] ** Prema trvdnji [[beograd]]skog lista "Blic", u Srbiji se priprema hapšenje jednog od najtraženijih haaških optuženika, odbjeglog generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]]. ** Srbijanska agencija Tanjug je u 17:54 sati objavila da je u Beogradu uhapšen Ratko Mladić. Srbijanska Vlada je vijest dementirala. ** Agencija Srna u 19:00 sati objavila da je uhapšen Ratko Mladić * [[22. februar]] ** [[Japan]]ska svemirska agencija lansirala u orbitu satelit koji će mapirati nebo koristeći filtere sa infracrvenim valnim dužinama. ** U pljački banke u velikoj Britaniji odneseno najmanje 25 miliona funti, a moguće da će se iznos popeti i do 40 miliona funti. ** Džamija Al Askari u [[Irak|Iračkom]] gradu Samari djelimično oštećena u eksploziji podmetnute bombe. ** [[Ratko Mladić]] pregovara o uslovima predaje i tokom dana mogu se očekivati nove informacije iz Vlade Srbije, izjavila je "SRNA". * [[23. februar]] ** Preko 100 osoba poginulo u [[Irak]]u u nasilju koje je uslijedilo nakon postavljanja bombe u džamiju Al Askari. ** Preko pedeset osoba poginulo u [[Moskva|Moskvi]] u nesreći kada se urušio krov tržnice. Zgradu tržnice projektovao je isti arhitekta koji je projektovao Transvaal Water Park koji se urušio [[2004]]. kada je poginulo 28 osoba. ** Glavna haška tužiteljica Karla del Ponte ponovila da [[Ratko Mladić]] mora biti smjesta uhapšen. * [[25. februar]] – Otvoren [[granični prijelaz Kamensko]] * [[26. februar]] – Na Olimpijskom stadionu u Torinu u nedjelju su službeno zatvorene 20. Zimske olimpijske igre. * [[27. februar]] – Danas je pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] u Hagu počela rasprava po tužbi [[Bosna i Hercegovina|BiH]] protiv [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] za agresiju i genocid. * [[28. februar]] – Nogometna reprezentacija BiH je u prijateljskoj utakmici u Dortmundu (Njemačka) s Japanom igrala neriješeno 2:2. Golove za BiH postigli su Misimović u 56. i Grujić u 65. minuti, dok su strijelci za Japan bili Takahara u 45. i Nakata u 90. minuti. Prisutno je bilo oko 8000 gledalaca. === Mart === * [[1. mart]] ** Napisan milioniti članak na [[Wikipedia|Wikipediji]] na engleskom jeziku. * [[3. mart]] ** Satelitski detektor linearnih anomalija (LINANAL) upotrijebljen za ispitivanje hipoteze postojanja građevine kolosalnih razmjera, takozvane "[[Visočka piramida|Bosanske piramide Sunca]]" u [[Visoko]]m. ** U [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Den Haagu je nastavljena usmena rasprava po tužbi [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] protiv [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] za [[genocid]]. * [[4. mart]] – Američko ministarstvo odbrane je u petak po nalogu suda objavilo imena većine zatvorenika koje [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pod sumnjom za [[terorizam]] drže u vojnoj bazi [[Guantanamo Bay]] na [[Kuba|Kubi]]. * [[5. mart]] – Održana [[78. dodjela "Oscara"]]. * [[6. mart]] – [[beograd]]skoj publici u "Sava centru" premijerno prikazan film "[[Grbavica (film)|Grbavica]]". Nakon projekcije, publika je burnim aplauzom i ovacijama pozdravila rediteljku [[Jasmila Žbanić|Jasmilu Žbanić]] i glavnu glumicu [[Mirjanu Karanović]]. * [[7. mart]] – Samoubistvom [[Milan Babić|Milana Babića]], [[Međunarodni sud pravde|ICTY]] izgubio najvrednijeg svjedoka u predmietima u vezi sa ratnim zločinom u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Milan Babić se u nedjelju objesio u pritvoru Haškog suda. * [[8. mart]] ** [[Slovenija]] zatražila pristup [[Evropa|Evropskoj]] monetarnoj uniji. * [[9. mart]] ** Potvrđeno da je [[Cassini-Huygens]] misija detektovala moguće [[voda|vodene]] gejzire na [[Enceladus]]u, [[Saturn]]ovom [[Prirodni satelit|mjesecu]]. ** Općinski sud u Banjoj Luci osudio [[Milanko Vujanović|Milanka Vujanovića]] za ratne zločine počinjene nad civilnim stanovništvom u mjestu Blagaj Rijeka (Novi Grad). ** Euroimage, fondacija za podršku kinematografske koprodukcije Vijeća Evrope, izrazila je zabrinutost zbog zabrane emitiranja bosanskohercegovačkog filma "[[Grbavica (film)|Grbavica]]" na teritoriji [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. * [[10. mart]] ** Istraživači potvrdili da je [[Laos]]ki kamenjarski pacov (Laonastes aenigmamus), po prvi put opisan u članku od [[18. april]]a [[2005]]. godine, pripadnik grupe za čije se članove vjerovalo da su izumrli prije 11 miliona godina. ** Istraživačka letjelica [[Mars Reconnaissance Orbiter]] ušao u orbitu oko [[Mars]]a * [[11. mart]] ** Ministri vanjskih poslova zemalja [[Evropska unija|EU]]-a su na sastanku u [[Salzburg]]u ponovili da budućnost Zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji. Naglašeno je da napredak svake države prema EU i dalje zavisi od ispunjavanja uvjeta i saradnje sa Haškim tribunalom. Unutar EU-a (pogotovo u [[Francuska|Francuskoj]]) počele su se javljati ideje da bi trebalo usporiti dalje širenje. ** Umro [[Slobodan Milošević]]. Više puta Milošević se u toku suđenja pred Haškim tribunalom žalio na zdravstvene probleme, a sudsko vijeće je odbilo da ga pusti na liječenje u Moskvu zbog nedostatka garancija da neće pobjeći. * [[12. mart]] ** [[Venecuela]] usvojila izmjene na zastavi (prethodna verzija je poticala iz [[1954]]. godine). * [[13. mart]] ** [[Haški tribunal]] je u nedjelju navečer saopćio da je obdukcijom tijela bivšeg predsjednika Srbije i SRJ [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] utvrđeno da je on preminuo od srčanog udara. ** Započeto snimanje spota za "Lejlu", pjesmu predstavnicu BiH za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije 2006]] u [[Atina|Atini]]. Izvodi je [[Hari Mata Hari]], a [[Željko Joksimović]] je [[kompozitor]]. Reditelj spota je [[Pjer Žalica]], jedan od najistaknutijih reditelja BiH. Prva klapa je trebala da bude snimljena na [[Stari most|Starom mostu]], ali je zbog jakog vjetra premještena na drugu lokaciju. * [[14. mart]] ** Ilučeni parovi polufinala Kupa BiH u [[nogomet]]u: Nogometaši [[NK Željezničar|Željezničara]] i [[NK Široki Brijeg|Širokog Brijega]] sastat će se u polufinalu Kupa Bosne i Hercegovine, a u drugom polufinalnom meču igrat će [[NK Orašje|Orašje]] i [[NK Žepče|Žepče]]. Susreti se održavaju 29. marta u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Orašje|Orašju]], i 12. aprila u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] i [[Žepče|Žepču]]. ** [[Slobodan Milošević]] bit će pokopan u subotu u [[Požarevac|Požarevcu]]. Okružni sud u Beogradu naredio je da [[Mirjana Marković]] ostane na slobodi, odnosno da ne bude privedena ako dođe u zemlju radi sahrane svog supruga. U međuvremenu [[Haški tribunal|Haški sud]] je zvanično zaključio sudski proces koji se vodio protiv Slobodana Miloševića zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, nakon smrti optuženika. * [[15. mart]] ** Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala uspostavljanje Vijeća Ujedinjenih nacija za ljudska prava, umjesto dosadašnje Komisije za ljudska prava. Protiv uspostavljanja su glasali [[Sjedinjene Američke Države]], [[Izrael]], Palau i Maršalska ostrva. ** Odlukom Haškog suda bivši komandanti Armije BiH [[Enver Hadžihasanović]] i [[Amir Kubura]], prvostepenom su presudom osuđeni na pet odnosno 2,5 godine zatvora. Njih je tribunal optužio za ratne zločine nad hrvatskim i srpskim civilima u srednjoj Bosni od [[1993]]. do [[1995]]. U kaznu će biti uračunato vrijeme provodeno u pritvoru, u skladu s time Kuburi za mjesec dana ističe puna kazna. * [[16. mart]] ** Zastupnici [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] su okončali sedmodnevno iznošenje argumenta kojim osporavaju tužbu BiH za [[genocid]]. Smatraju da će se prije presude Sud proglasiti nenadležnim jer u vrijeme podnošenja tužbe nisu bili članica [[UN]]-a. Rasprava po tužbi BiH za genocid bit će nastavljena sutra. ** Ekshumirano oko 30 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz [[Snagovo|Snagova]], koje je VRS zatvorio u garažu s nekoliko životinja i zapalio. Nakon ekshumacija u Snagovu, krajem [[mart]]a nastavljaju se ekshumacije iz grobnica, uglavnom u [[Podrinje|Podrinju]]. * [[17. mart]] ** [[UN]]-ov [[Haški tribunal|tribunal za ratne zločine]] saopćio je da autopsija i testovi obavljeni na tijelu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] nisu pronašli nikakve dokaze o otrovu ili lijekovima u količinama koje bi mogle dovesti do njegove smrti. ** Održana prva tehnička runda pregovora između Bosne i Hercegovine i [[EU|Evropske unije]] o Sporazumu o stabiliziranju i pridruživanju u Sarajevu. Tema je slobodna trgovina. * [[18. mart]] – Razgovori lidera sedam bh. političkih stranaka rezultirali su dogovorom o promjenama [[Ustav]]a Bosne i Hercegovine. Stranke su danas usaglasile i jedino preostalo pitanje koje se odnosilo na način izbora kandidata za bh. predsjedništvo. * [[19. mart]] – U [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] su održani predsjednički izbori. Navečer je nezvanično saopćeno da je šef države [[Aleksandar Lukašenko]], koji je već 12 godina na toj funkciji, pobjedio izbore sa preko 80% glasova. Procjenjuje se da je manipulirao izbore. [[Opozicija]] je pozvala na mirne proteste. Predsjednik Lukašenko zaprijetio je da će demonstrantima "slomiti vrat". * [[20. mart]] – Snažan tropski [[ciklon]] sa vjetrom brzine od 290&nbsp;km/h, zahvatio je sjeveroistočnu obalu [[Australija|Australije]], zbog čega su evakuirane hiljade ljudi. Oko 50 hiljada domaćinstava ostalo je bez električne energije. U ugroženim oblastima proglašeno je [[vanredno stanje]]. * [[21. mart]] ** Magazin [[TIME]] i televizija AP objavili su snimak masakra 15 [[Irak|iračkih]] civila u gradu Haditi. Zločin je, navodno, djelo američkih marinaca. Među ubijenima je bilo sedam žena i troje djece. ** Originalna [[Povelja Kulina bana]] mogla bi ovog ljeta stići iz [[Petrograd]]a u Sarajevo na izložbu. Povelja koju je Kulin ban poslao Dubrovačkoj republici pisana je na starobosanskom jeziku [[1189]]. godine i najstariji je južnoslavenski pisani dokument. * [[22. mart]] – Danas se obilježava [[svjetski dan zaštite voda]]. Brojne aktivnosti u BiH se obilježavaju u općinama sliva rijeke [[Una|Une]]. To područje obuhvata 22 općine iz BiH i Hrvatske, u kojima je proteklih godina realizirano desetak projekata u rješavanju vodosnabdijevanja i upravljanja vodama i okolišem. * [[23. mart]] ** Rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]] izlila se u centru [[Maglaj]]a. Vodostaj pritoke [[Jablanica|Jablanice]] također je u porastu. Ekipe Općinskog štaba Civilne zaštite Maglaj pomažu stanovništvu. Kiša koja bez prestanka pada od jučer, svakog sata podiže također nivo vode u akumulaciji jezera [[Modrac]]. Iz Kantonalne uprave najavljuju i mogućnost evakuacije stanovništva u općinama [[Lukavac]], [[Gračanica]] i [[Doboj]]-Istok. Stanje se pogoršalo i uz rijeku [[Spreča|Spreču]]. ** Iz [[NSBIH|Nogometnog saveza BiH]] je najavljeno, da naš [[nogomet|nacionalni tim]] u [[maj]]u bi mogao igrati jednu pripremnu utakmicu, ali ime protivnika još nije poznato. Trenutno se razmatraju tri ponude. Jedna je stigla iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i odnosi se na gostovanje našeg tima u [[Seoul|Seulu]], drugu su poslali iz [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] za meč u [[Njemačka|Njemačkoj]], dok je treća iz [[Iran]]a. * [[24. mart]] – Tema samita čelnika zemalja članica [[EU]]-a bila je između ostalog [[Bjelorusija]], nakon što je prethodne noći uhapšeno više od 200 demonstranata koji su u [[Minsk]]u protestirali protiv ponovnog izbora predsjednika Aleksandra Lukašenka. Bjelorusiji će biti uvedene sankcije. * [[25. mart]] – Prijedlog za uspostavljanje direktne [[željeznica|željezničke]] transportne linije između [[Beč]]a i [[Sarajevo|Sarajeva]] podržali su nadležni glavnog grada [[Austrija|Austrije]], piše "[[Dnevni Avaz]]" u današnjem izdanju. Pokretanjem željezničkog transporta na liniji Sarajevo - Beč, BiH bi izašla iz izolacije. Omugućen bi bio i bolji plasman bh. proizvoda na [[Evropa|evropskom]] tržištu. * [[26. mart]] – Predsjednik [[Palestina|Palestinske samouprave]] [[Mahmoud Abbas]] najavio je jučer da postoji mogućnost da ne potpiše odluku o formiranju palestinske vlade koju će predvoditi [[Hamas]], ako taj radikalni pokret i dalje bude blokirao mirovne pregovore sa [[Izrael]]om. * [[27. mart]] ** U [[Jajce|Jajcu]] se održava regionalna konferencija o kulturnom naslijeđu. Cilj je izrada nominacionog fajla za uvrštavanje Jajca na Listu svjetske baštine [[UNESCO]]-a. Član Komisije za zaštitu nacionalne baštine BiH s načelnikom Općine Jajce, u ime Komisije, potpisao je Ugovor koji obavezuje Komisiju na izradu nominacionog fajla. ** Vlada [[USA|Sjedinjenih Američkih Država]] odlučila je ukinuti restriktivne mjere za općinsku upravu u [[Foča|Foči]], koje su bile izrečene zbog nesaradnje sa [[Haški sud|Haškim tribunalom]]. Ove godine je američka ministrica vanjskih poslova [[Condoleezza Rice]] odlučila dozvoliti pružanje pomoći cijelom području [[Republika Srpska|Republike Srpske]], osim općinama [[Bijeljina]], [[Han-Pijesak]], [[Pale]] i [[Sokolac]]. ** Umro [[Poljska|Poljski]] pisac [[Stanislav Lem]], jedan od najčitanijih pisaca [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u svijetu. * [[28. mart]] ** U [[Izrael]]u danas se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. Stranka [[Kadima]], privremenog premijera Ehuda Olmerta, ima najbolje šanse na pobjedu. Na općim izborima će građani s pravom glasa izabrati 120 zastupnika u [[Kneset]]u. Izbori se odvijaju uz opsežne mjere sigurnosti zbog straha od [[Palestina|palestinskih]] napada. ** Jučer je počela [[ekshumacija]] tek pronađene [[masovna grobnica|masovne grobnice]] u mjestu Provalije kod [[Višegrad]]a. Ekspertni tim je dosad ekshumirao šest tijela. Riječ je o grobnici koja najvjerovatnije krije od 17 do 20 tijela [[Bošnjaci|bošnjačkih civila]], koji su [[26. juli|26. jula]] [[1992]]. godine krenuli iz Višegrada putem spasa prema [[Makedonija|Makedoniji]]. * [[29. mart]] ** [[Bosna i Hercegovina]] je zauzela 97. mjesto među 115 zemalja uključenih u izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o primjeni informacijskih tehnologije u ekonomiji u [[2005]]. godini. Prvu poziciju na toj ljestvici zauzele su [[Sjedinjene Američke Države]], dok je na posljednjem, 115. mjestu, [[Etiopija]]. Od evropskih zemalja najbolje je plasirana [[Švicarska]] i zauzima 9. mjesto. ** Umro bosanskohercegovački glumac [[Zoran Bečić]] u u Sarajevu u 67. godini života. Bio je srčani bolesnik. Poznat je među ostalom iz serije "[[Viza za budućnost]]", gdje je glumio Oskara Prohasku. * [[30. mart]] – Zbog [[poplava]] širom [[Češka|Češke]], na jugu [[Poljska|Poljske]] i istoku i zapadu [[Slovačka|Slovačke]], hiljade ljudi prinuđeni su napustiti svoje domove. U Češkoj je noćas evakuirano više od 10.000 ljudi u gradu [[Znojm]]u, na granici s [[Austrija|Austrijom]]. * [[31. mart]] ** Preko 50 osoba je nastradalo kada je putnički [[brod]] potonuo u [[zaljev]]u nedaleko od obale [[Bahrein]]a. U trenutku nesreće na brodu je bilo oko 150 turista, ali tačan broj putnika se ne zna. Uzrok nesreće također nije poznat. ** [[NASA]] i Ruska federalna svemirska agencija lansirali trinaestu misiju na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). U posadi misije je i prvi [[astronaut]] iz [[Brazil]]a u historiji. ** [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] utvrdio je da grb i zastava [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] i zastava, grb i himna [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, jer krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Parlamentima oba entiteta naloženo je da u roku od šest mjeseci usaglase navedene odredbe sa državnim Ustavom. === April === * [[1. april]] ** Predstavnici pokreta "Dosta" su na mirnim protestima na Trgu BiH, ispred zgrada zajedničkih institucija u [[Sarajevo|Sarajevu]], izrazili negodovanje zbog najavljenog poskupljenja [[električna energija|električne energije]]. Protestima je prisustvovalo oko stotinjak građana, većinom penzioneri. ** U seriji zemljotresa koji su pogodili zapadne dijelove [[Iran]]a poginulo je najmanje 70 osoba, dok je više od hiljadu povrijeđeno. Snaga [[zemljotres]]a bila je šest stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]. Više od 300 sela je porušeno, a većina stanovnika pogođenih oblasti ostala je bez struje i plina. ** Pet osoba, od kojih četiri iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i jedna iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]], poginulo je i jedna osoba povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu [[Tasovčići]] na putu [[Mostar]] - [[Čapljina]]. * [[2. april]] ** Više stotina hiljada hodočasnika učestvovat će u molitvi na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u povodu godišnjice smrti [[papa|pape]] Ivana Pavla II. Ceremonija počinje u 20:30 čitanjem tekstova Ivana Pavla II, a papa Benedikt XVI će se u 21:00 pojaviti na prozoru Apostolske palače, kada će početi molitva. ** Zbog naglog otapanja snijega i obilnih kiša, nivo rijeka u Evropi se povećava, što je dovelo do evakuacije stanovništva u centralnim dijelovima kontinenta. Najugroženije su [[Njemačka]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Rumunija]] i [[Mađarska]]. Iz pojedinih oblasti stanovništvo u strahu napušta svoje domove. ** Najmanje 20 osoba poginulo a deset osoba nestalo nakon dvije eksplozije, koje su izbile u tvornicama eksploziva i pirotehničkog materijala u [[Kina|Kini]]. ** Više hiljada ljudi demonstrirali su u [[Bilbao|Bilbau]], tražeći veću nezavisnost [[Baskija|Baskije]] i povratak oko 800 zatvorenih pripadnika [[ETA]]-e iz [[španija|španskih]] i [[francuska|francuskih]] zatvora. ** Više stotina hiljada hodočasnika učestvovat će u molitvi na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u povodu godišnjice smrti [[papa|pape]] Ivana Pavla II. Ceremonija počinje u 20:30 čitanjem tekstova Ivana Pavla II, a papa Benedikt XVI će se u 21:00 pojaviti na prozoru Apostolske palače, kada će početi molitva. ** Zbog naglog otapanja snijega i obilnih kiša, nivo rijeka u Evropi se povećava, što je dovelo do evakuacije stanovništva u centralnim dijelovima kontinenta. Najugroženije su [[Njemačka]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Rumunija]] i [[Mađarska]]. Iz pojedinih oblasti stanovništvo u strahu napušta svoje domove. ** Najmanje 20 osoba poginulo a deset osoba nestalo nakon dvije eksplozije, koje su izbile u tvornicama eksploziva i pirotehničkog materijala u [[Kina|Kini]]. ** Više hiljada ljudi demonstrirali su u [[Bilbao|Bilbau]], tražeći veću nezavisnost [[Baskija|Baskije]] i povratak oko 800 zatvorenih pripadnika [[ETA]]-e iz [[španija|španskih]] i [[francuska|francuskih]] zatvora. * [[3. april]] – Reis Mustafa ef. Cerić izabran u Izvršno vijeće novoosnovanog Svjetskog foruma uleme. * [[5. april]] – Arheolozi otkrili 1500 godina staru piramidu u [[Meksiko|Meksiku]]. Širina svake strane podnožja piramide iznosi preko 150 metara, a visoka je oko 20 metara. * [[6. april]] ** Objavljeno otkriće fosilnih ostataka Tiktaalika, životinje za koju se smatra da je evolutivna veza između vodenih i kopnenih životinja. ** [[Srbija]] je glavnoj haškoj tužiteljici [[Carla del Ponte|Carli del Ponte]] obećala da će [[Ratko Mladić]] biti izručen [[Haški sud|Haškom sudu (ICTY)]] do kraja aprila, izjavio je u četvrtak savjetnik tužiteljice Anton Nikiforov. ** Primijećena dva nova dosad neevidentirana [[Uran]]ova prstena, jedan crvene, drugi plave boje. Dosada primijećeni [[Uranovi prstenovi]] su bili bezbojni. * [[7. april]] ** Letjelica [[New Horizons]] prošla [[Mars]]ovu [[Orbita|orbitu]] na svom putu prema [[Pluton]]u. ** Ekspedicija naučnika iz Conservation International i Disney's Animal Kingdom objavila otkriće novih vrsta životinja s ekspedicije na Tibetu. Neke od njih su džinovske ose, skočimiš, više vrsta žaba i insekata kao i zlatni majmun, najveća vrsta primata u regiji. * [[8. april]] – Pristigle prve slike kamere visoke rezolucije sa letjelice [[Mars Reconnaissance Orbiter]]. Naučnici oduševljeni kvalitetom fotografija. * [[9. april]] – [[Kina]] počela sa izgradnjom rakete za treću svemirsku misiju te zemlje, planiranu za [[2008]]. godinu. * [[10. april]] – Romano Prodi ostvario tijesnu pobjedu nad Silviom Berlusconijem na [[italija]]nskim opštim izborima. * [[11. april]] ** Letjelica [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]] (ESA) [[Venus Express]] približila se [[Venera|Veneri]], nakon otprilike pet mjeseci leta, te počela usporavati s ciljem da ođe u [[Orbita|orbitu]] oko [[Venera|planete]]. ** [[Iran]]ski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad objavio da je [[Iran]] uspješno završio istraživanje na obogaćivanju urana. ** Izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bit će održani [[1. oktobar|1. oktobra]], najavila je državna Izborna komisija. Izbori će biti raspisani [[4. maj]]a, 150 dana prije izbora. * [[12. april]] – Doktor Sir Magdi Yacoub, coronarni spcijalista, operisao [[Wales|velšku]] djevojčicu, čije je srce ponovo vraćeno u tijelo nakon što je organizam odbacio srce donatora. * [[13. april]] – Snage armije [[Čad]]a odbile borce Ujedinjenog fronta za demokratske promjene u bitci za [[N'Djamena|N'Djamenu]]. [[Vijeće sigurnosti]] UN-a osudilo napade pobunjenika. * [[14. april]] – Počeli arheološki radovi na brdu Visočica kod [[Visoko]]g za koje se smatra da krije prvu [[Bosanska piramida sunca|Bosansku piramidu Sunca]]. * [[15. april]] – [[Dunav]] dostigao rekordan nivo u zadnjih 100 godina, izazivajući poplave širom [[Evropa|Evrope]]. * [[16. april]] * [[17. april]] – U [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Srbija|Srbiji]] zaustavljen rast nivoa rijeka. Stanje se stabilizuje i ne očekuje se daljnji rast vodostaja. * [[18. april]] – New York Stock Exchange (berza) vodi pregovore za spajanje sa London Stock Exchange (berza), za stvaranje novog giganta u berzanskom poslovanju. * [[19. april]] ** Hiljade ljudi u [[Srbija|Srbiji]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]] radi na održavanju nasipa [[Dunav]]a u borbi protiv poplava koje ponovo prijete. Vodostaj [[Dunav]]a dostiže najviši nivo u posljednjih 100 godina. ** [[Italija]]nski Vrhovni sud potvrdio pobjedu Romana Prodija na prošlosedmičnim izborima. * [[20. april]] – Pentagon objavio dosada najduži spisak imena zatvorenika iz zarobljeničkog logora Guantanamo. Na spisku se nalazi 558 imena, iako Pentagon tvrdi da je trenutno svega 490 osoba zarobljeno u ovom logoru. * [[22. april]] ** Bosanskohercegovački [[arheolog|arheolozi]] i [[historičar]]i zahtijevaju od odgovornih državnih institucija da hitno ponište nezakonito izdate dozvole za iskopavanje na lokalitetu brda [[Visočica]], navodi se u saopćenju što su ga potpisali arheolozi i historičari iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Zenica|Zenice]], [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Tuzla|Tuzle]]. * [[23. april]] ** Košarkaši FMP-a (nekadašnjeg Refleksa) osvojili šampionski prsten Goodyear lige. * [[24. april]] – Prvi (i jedini) klonirani pas u svijetu dočekao svoj prvi rođendan, objavio [[Južna Koreja|južnokoreanski]] tim koji je izvršio ovo kloniranje. * [[25. april]] ** Otkrivena nova masovna grobnica u [[Potočari]]ma, stotinjak metara udaljenosti od Memorijalnog centra. ** [[Nepal]]ska opozicija okončala višednevne proteste protiv monarha ove države, nakon što se kralj Gyanendra složio sa promjenama ustava koje će veliki dio njegovih ovlasti prenijeti na parlament. Maoistički pobunjenici nisu se složili s okončanjem protesta. ** Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odgodio izjašnjavanje o ustavnim promjenama za 26. 4. 2006. nakon što ni poslije 15 sati rasprave nije bilo dovoljnog broja glasova da bi prijedlog bio usvojen. ** Obilježeno 20 godina od Černobilske katastrofe. * [[26. april]] ** [[Malezija]], u saradnji s [[Rusija|Rusijom]], planira poslati astronauta na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]] (ISS) u [[Oktobar|oktobru]] [[2007]]. godine. Jedan od problema [[Malezija|malezijskih]] astronauta tokom boravka u [[svemir]] je određivanje pravca u kojem će se okretati tokom pet dnevnih molitvi, obaveznih za [[musliman]]e. ** Potvrđeno otkriće dvije nove vrste žabe u [[Laos]]u. U zadnje dvije godine na ovom području je otkriveno čak šest novih vrsta žabe. ** [[Kina|Kineski]] naučnici klonirali tele koje je možda otporno na kravlje ludilo. ** Zastupnici Parlamentarne skupštine [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nisu usvojili predviđene izmjene Ustava BiH. Za usvajanje izmjena bila su potrebna dva zastupnička glasa. * [[27. april]] – Ministri pravde i unutrašnjih poslova [[Evropska unija|Evropske unije]] odobrili su u [[četvrtak]] na sastanku u [[Luksemburg]]u poskupljenje viza za ulazak u zemlje [[Evropska unija|Evropske unije]] sa 35 na 60 [[Euro|eura]]. * [[28. april]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] i [[Danska|danski]] naučnici utvrdili približan datum erupcije [[vulkan]]a na ostrvu Thera (oko 1627–1600. p. n. e) koja je uništila Minojsku civilizaciju na Kreti. * [[30. april]] – [[Sudan]]ska vlada prihvatila mirovni plan predložen od medijatora Afričke unije. === Maj === * [[1. maj]] ** [[Bolivija]]nski predsjednik Evo Morales objavio nacionalizaciju naftnih postrojenja i izvora u zemlji. * [[2. maj]] – Silvio Berlusconi formalno podnio ostavku na dužnost premijera [[Italija|Italije]], nakon poraza na opštim izborima. * [[3. maj]] ** [[FK Orašje]] pobjednik Kupa BiH za sezonu 2005/2006. ** Novoimenovana [[Nepal]]ska vlada proglasla obustavu sukoba u zemlji i najavila mirovne pregovore naglasivši da maoistički pobunjenici više neće biti smatrani za teroriste. * [[4. maj]] – EU prekinula pregovore o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom zbog neizručenja Ratka Mladića sudu u Hagu. * [[5. maj]] – U [[Kina|Kini]] vještački izazvane padavine kiše kako bi se sprali prašina i nečistoče sa ulica [[Peking]]a. * [[6. maj]] – Kina planira lansiranje letjelice za istraživanje[[Mjesec (satelit)|mjesečeve]] površine i eventualno spuštanje na njegovo tlo. * [[7. maj]] – FC Arsenal odigrao posljednju utakmicu na stadionu Highbury, na kojem je igrao 93 godine. * [[8. maj]] – [[Japan]]ska svemirska agencija idući mjesec planira pregovore s [[NASA]]-om u vezi razvoja projekta supersonične letjelice koja bi trebala predstavljati nasljednika Konkorda. * [[9. maj]] ** Letjelica ''Evropske svemirske agencije'' Venus Express ušla u konačnu orbitu oko [[Venera|Venere]]. ** U sjeveroistočnoj [[Kina|Kini]], na granici sa [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]], otkrivene ruševine grada starog preko 2000 godina. ** Dva [[Australija|australijska]] rudara, koji su proveli 14 dana pod zemljom nakon kolapsa rudnika u Beaconsfieldu na [[Tasmanija|Tasmaniji]], su spašeni i u dobrom su stanju. * [[10. maj]] – Testovi pokazali da je medvjed, kojeg su ubili [[Sjedinjene Američke Države|američki]] lovci na [[Kanada|kanadskom]] sjeveru prije mjesec dana, hibrid polarnog medvjeda i grizlija, dosada prvi nađen u prirodi. * [[11. maj]] – Baidu Baike, online [[enciklopedija]] koja radi na principu [[Wikipedia|Wikipedije]] (ali za razliku od Wikipedie cenzurisana), pokrenuta od strane [[Kina|kineskih]] vlasti na Baidu.com. Dosada je u Kini bio onemogućavan pristup Wikipediji. * [[12. maj]] – Justin Gatlin oborio svjetski rekord u sprintu na 100 metara, postigavši vrijme od 9,76 sekundi. * [[13. maj]] – Vlasti u [[Indonezija|Indoneziji]] evakuisale 17.000 osoba naseljenih u blizini [[vulkan]]a Mt. Merapi, jer očekuju skoru erupciju. * [[14. maj]] – Neredi u [[Brazil]]u odnijeli preko 50 života. Nerede organizovala jedna od banditskih grupa, zbog premještanja nekih od vođa te bande u zatvore maksimalne sigurnosti. * [[15. maj]] – [[vulkan]]a Mt. Merapi u [[Indonezija|Indoneziji]] eruptirao. * [[26. maj]] – Ustavni sud Bosne i Hercegovine osudio [[Dragoje Paunović|Dragoja Paunovića]] na 20 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na teritoriji općine [[Rogatica]] 1992. === Juni === * [[1. juni]] – Objavljena 6.06 (Dapper Drake) verzija [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntu Linuxa]] * [[3. juni]] – Nakon referenduma o nezavisnosti, [[Crna Gora]] je postala nezavisna država. * [[22. juni]] – Objavljena 3.0.1 verzija [[Damn Small Linux]] distribucije * U junu otkrivena [[vansolarna planeta]] koja kruži oko [[zvijezda|zvijezde]] [[Polideuk (zvijezda)|Polideuk]] u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Blizanci (sazviježđe)|Blizanci]]. === August === * [[30. august]] – Objavljena 4.4 verzija [[CentOS]] distribucije. === Septembar === * [[7. septembar]] – U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubilo živote. * [[19. septembar]] ** Na [[Tajland]]u izvršen državni udar. ** U neredima u [[Budimpešta|Budimpešti]] zapaljena državna televizija. * [[27. septembar]] – [[Momčilo Krajišnik]] pred Haškim tribunalom proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao i zločine protiv čovječnosti, te osuđen na 27 godina zatvora. === Oktobar === * [[1. oktobar]] – Održani peti [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]]. * [[10. oktobar]] – Na džamiju u mjestu [[Jasenica (Mostar)|Jasenica]], južno od [[Mostar]]a, ispaljen je projektil iz ručnog bacača "zolja", promjera 60 milimetara. * [[14. oktobar]] ** Na 18. svjetskom prvenstvu u [[karate]]u, koje se održava u finskom gradu [[Tampere]]u, seniorska reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] osvojila je drugo mjesto ** Nogometaši [[FK "Sarajevo"|Sarajeva]] pobjednici su 88. vječitog gradskog derbija. U susretu devetog kola Premijer lige BiH Sarajevo je na Grbavici pobijedilo [[FK "Željezničar"|Željezničara]] sa '''1:0''' (0:0). ** U Izraelskom upadu na područje Gaze ubijeno šest Palestinaca. ** Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Nacija usvojilo rezoluciju 1718 o pooštrenim sankcijama protiv Sjeverne Koreje kao odgovor na nedavno izvedene nuklearne testove ove zemlje. * [[16. oktobar]] ** Američki i ruski naučnici potvrdili otkriće hemijskog elementa s atomskim brojem 118, privremeno nazvanog Ununoctium ** Na teritoriji bratunačke općine počele ekshumacije ubijenih za vrijeme [[1993]]. godine. Riječ je o osobama bošnjačke nacionalnosti, prijeratnim stanovnicima općina [[Višegrad]] i [[Bratunac]]. * [[17. oktobar]] ** Populacija SAD-a dosegla brojku od 300 miliona stanovnika. ** Vjenčani parovi u USA postali manjina u odnosu na nevjenčane ** Bosanskohercegovački turističko-promotivni film "Enjoy Life" ("Uživaj život u BiH") osvojio je prvu nagradu na 9. međunarodnom festivalu turističkog filma SW ITF 2006 'CRO održanom u [[Split]]u od [[11. oktobar|11.]] do [[14. oktobar|14. oktobra]]. * [[25. oktobar]] – Na nedavno organizovanom referendumu građani [[Panama|Paname]] se pozitivno izjasnili o proširenju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. * [[26. oktobar]] ** Uništavanje Amazonske prašume ove godine se spustilo na najmanji nivo u zadnjih 15 godina, zahvaljujući pooštrenju brazilskih zakona o zaštiti okoliša. ** Danas je objavljena 6.10 (Edgy Eft) verzija popularne [[Linux]] [[Linux distribucija|distribucije]] [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntu]]. * [[27. oktobar]] – Charles Simonyi, 58-godišnji softverski inžinjer, promovisan kao novi kandidat za turistički let na ISS. * [[30. oktobar]] ** U izvještaju UN objavljenom danas potvrđeno da je nivo gasova koji uzrokuju efekat staklenika ponovo u porastu. ** U eksploziji bombe u [[bagdad]]skoj tržnici poginula 31 osoba, a najmanje 50 ranjeno. ** U saobraćajnoj nesreći kod Žepča život izgubilo devet osoba. ** U Sarajevu predstavljen T3, prvi alternativni bh. telekom operater. === Novembar === * [[2. novembar]] ** [[Iran]] u sklopu velikih vojnih vježbi testirao raketu dugog dometa tipa Shahab kojom može gađati eventualne ciljeve na području [[Izrael]]a i [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. ** Uhapšen [[Šefik Alić]], ratni komandant jedinice Hamze 505 viteške brigade. * [[3. novembar]] – Sud BiH osudio [[Marko Samardžija|Marka Samardžiju]] na 26, a [[Nikola Kovačević|Nikolu Kovačevića]] na 12 godina zatvora. * [[5. novembar]] ** [[Slovenija|Slovenska]] veterinarska uprava (VURS) potvrdila je novi slučaj kravljeg ludila (BSE) koji su analizom tkiva šest godina stare krave sa farme u blizini Murske Sobote otkrili [[Austrija|austrijski]] veterinari. ** Irački Visoki sud osudio [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] na smrt vješanjem zbog zločina protiv čovječnosti. * [[6. novembar]] – U Sarajevu dužnost preuzela tri nova člana Predsjedništva BiH – [[Haris Silajdžić]], [[Nebojša Radmanović]] i [[Željko Komšić]]. * [[7. novembar]] – U [[Bagdad]]u počelo novo suđenje bivšem iračkom predsjedniku [[Sadam Husein|Sadamu Huseinu]]. U isto vrijeme pristalice [[Baat]] stranke prijete nasiljem u slučaju izvršenja smrtne kazne na koju je Husein osuđen prije dva dana. * [[8. novembar]] ** [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] ministar odbrane [[Donald Rumsfeld]] podnio ostavku. ** Na izborima za Predstavnički dom američkog Kongresa, i za Senat USA Demokratska stranka osvojila većinu, prekinuvši tako dominaciju Republikanske stranke koja je trajala 12 godina. ** Australijski zvaničnici objavili kako je Australiju pogodila najgora suša u zadnjih 200 godina. Kiša u sušnim krajevima ne pada već šest godina, i smatra se da će, ukoliko ne bude padavina narednih šest mjeseci, doći do presušivanja najvećih vodotokova središnje Australije. * [[9. novembar]] ** Islamska zajednica BiH objavila proširenu Rezoluciju u kojoj se potvrđuje privrženost "tradicionalnom Islamu" i Islamu baziranom na Hanefijskom mezhebu, i to povodom dešavanja u nekim džamijama u [[Sandžak]]u gdje je dolazilo do razmimoilaženja u načinju izvršavanja islamskih obaveza. ** U [[Mostar]]u bacanjem ruža u [[Neretva|Neretvu]] i skokom na noge jednog od Mostaraca, simbolično obilježena godišnjica rušenja [[Stari most|Starog mosta]]. * [[10. novembar]] – [[Izrael]]ska ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni obnovila je apel svoje zemlje da se uvedu sankcije [[Iran]]u, upozorivši na to da će na Srednjem istoku doći do utrke u naoružanju ako [[islam]]ski režim nabavi atomsku bombu. * [[13. novembar]] ** Američki predstavnici u [[UN]] uložili veto na Rezoluciju kojom se osuđuje [[Izrael]] zbog najnovijih akcija protiv [[Palestina|Palestinske]] samouprave i ubijanja civila. ** Čelnik SNSD-a [[Milorad Dodik]] najavio organizovanje referenduma o reformi policije u BiH. * [[14. novembar]] ** Sud [[Bosna i Hercegovina|BiH]] osudio [[Radovan Stanković|Radovana Stankovića]] na 16 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na području [[Foča|Foče]] u periodu od [[april]]a [[1992]]. do [[februar]]a [[1993]]. godine. ** U [[Irak]]u grupa osoba obučenih u uniforme policije otela oko 150 osoba iz Ministarstva obrazovanja. * [[16. novembar]] – U Banjoj Luci opljačkan kombi Reiffeisen banke iz kog je odnijeto 1,5 miliona KM. * [[17. novembar]] ** Sud [[Bosna i Hercegovina|BiH]] osudio bivšeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika [[HDZ]]-a [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja ministra finansija Federacije BiH 2000. godine. ** Udruga preživjelih holokausta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] zatražila je od Republike Hrvatske da u ime njih i više od 20 hiljada ubijenih, kojima su kosti ostale po stratištima Jasenovca i drugim stratištima [[Evropa|Evrope]], zaustavi manipulacije s jasenovačkim žrtvama. ** Ekspertni tim Federalne komisije za traženje nestalih ekshumirao je zaključno s današnjim danom iz masovne sekundarne grobnice Gorice kod [[Brčko]]g ukupno 277 tijela. * [[18. novembar]] ** Britanski premijer [[Tony Blair]], u intervjuu za TV [[Al Jazeera]], priznao da je vojna intervencija u [[Irak]]u, koju je predvodio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od samog početka bila greška. ** U poplavama u provinciji [[Badgis]] ([[Afganistan]]) poginule su 53 osobe, a na desetine ljudi se vode nestalim. ** U [[sarajevo|sarajevskom]] hotelu Aqua, [[Lejla Adrović]] iz [[tuzla|Tuzle]] izabrana je za Miss BiH. ** Okupljanjem bivših logoraš na [[Manjača|Manjači]] obilježena je 14-godišnjica zatvaranja [[logor Manjača|logora Manjača]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]]. ** U okviru osmog Balkan Black Box festivala [[film]]a i kulture jugoistočne [[evropa|Evrope]] u [[Berlin]]u premijerno je prikazan dokumentarni film [[Zehrudin Isaković|Zehrudina Isakovića]] "[[Povelja Kulina bana (film)|Povelja Kulina bana]]". == 2006. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar === * [[16. januar]] – [[Lana Pudar]], bosanskohercegovačka plivačica === Februar === === Mart === === April === === Maj === === Juni === === Juli === === August === === Septembar === * [[28. septembar]] – [[Manca Caserman]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[26. decembar]] – [[Ilona Plecháčová]], [[češka]] [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[4. januar]] – [[Nijaz Abadžić]], bosanskohercegovački novinar, publicista i urednik [[FTVBiH]] * [[6. januar]] – [[Lou Rawls]], američki pjevač * [[10. januar]] – [[Fadil Toskić]], bosanskohercegovački pjevač * [[14. januar]] – [[Shelley Winters]], američka glumica * [[19. januar]] – [[Wilson Pickett]], američki pjevač * [[21. januar]] – [[Ibrahim Rugova]], bivši predsjednik Kosova i vođa najveće kosovske stranke * [[24. januar]] – [[Chris Penn]], američki filmski glumac * [[28. januar]] – [[Duško Trifunović]], književnik, scenarist i tekstopisac * [[31. januar]] – [[Coretta Scott King]], žena [[Martin Luther King|Martina Luthera Kinga]] === Februar === === Mart === * [[7. mart]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja * [[12. mart]] – [[Jurij Brězan]], njemački pisac koji je svoja djela pisao na [[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpskom]] i [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] * [[29. mart]] – [[Zoran Bečić]], bosanskohercegovački glumac === April === === Maj === * [[10. maj]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Juni === * [[7. juni]] – [[Abu Musab al-Zarqawi]], lider Al-Kaide u Iraku * [[18. juni]] - [[Adi Lukovac]], bosanskohercegovački muzičar * [[20. juli]] – [[Benjamin Filipović]], bosanskohercegovački režiser === Juli === * [[7. juli]] – [[Noël Turrell]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac === August === * [[30. august]] – [[Nagib Mahfuz]], egipatski književnik. === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Steve Irwin]], australijski zoolog, naturalista i televizijska zvijezda * [[15. septembar]] – [[Oriana Fallaci]], italijanska književnica === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Ana Politkovskaja]], ruska novinarka === Novembar === * [[10. novembar]] – [[Vera Aceva]], narodni heroj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]-a. * [[16. novembar]] – [[Sulejman Rebac]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[17. novembar]] – [[Ruth Brown]], američka rhytm&blues-pjevačica * [[20. novembar]] – [[Robert Altman]], američki režiser, scenarist i producent * [[21. novembar]] – [[Dana Kurbalija]], bosanskohercegovačka glumica === Decembar === * [[10. decembar]] – [[Augusto Pinochet]], čileanski general i diktator == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[John C. Mather]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ** [[George F. Smoot]], SAD * [[Hemija]] ** [[Roger D. Kornberg]], SAD * [[Medicina]] ** [[Andrew Z. Fire]], SAD ** [[Craig C. Mello]], SAD * [[Ekonomija]] ** [[Edmund Phelps]], SAD * [[Književnost]] ** [[Orhan Pamuk]], [[Turska]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{commonscat|2006}} 2dk7nfgybwh3kisw47w5gg3dhx9djmo 3847295 3847291 2026-05-17T22:32:02Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[8. juli]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] 3847295 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2006.''' (MMVI) je bila uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 2006. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 6. godina 3. milenija i 21. stoljeća, i 7. godine decenije 2000-ih. == Događaji == === Januar === * [[11. januar]] – [[Vulkan Augustine]] na [[Aljaska|Aljasci]] eruptirao dva puta, što je prva njegova erupcija od [[januar]]a [[1986]]. * [[12. januar]] – U stampedu, za vrijeme ritualnog kamenovanja đavola zadnjeg dana [[Hadždž]]a na Mini, [[Saudijska Arabija]], poginula 362 hodočasnika. * [[19. januar]] – [[NASA]] lansirala letjelicu u okviru misije [[New Horizons]], što je prva misija posvećena [[Pluton]]u. * [[23. januar]] – Najmanje 46 lica poginulo i 130 povrijeđeno u teškoj [[Željeznička nesreća kraj Bioča|željezničkoj nesreći]] koja se dogodila kada je lokalni putnički voz koji je saobraćao između [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] i [[Podgorica|Podgorice]] ([[Srbija i Crna Gora|SCG]]) iskliznuo iz šina u mjestu [[Bioče]] nedaleko od Podgorice * [[25. januar]] – Održani [[Palestinski izbori 2006.|izbori za Palestinsko zakonodavno vijeće]]. * [[26. januar]] ** U [[Priština|Prištini]] sahranjen predsjednik [[Kosovo|Kosova]] [[Ibrahim Rugova]] ** Pronađena najmanja planeta, [[OGLE-2005-BLG-390Lb]], slična [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] van [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] * [[28. januar]] – U Katowicama u južnoj [[Poljska|Poljskoj]] se srušio krov dvorane u kojoj se održavala izložba golubova; poginulo 60, a povrijeđeno 141 osoba * [[31. januar]] ** Vijeće Evropske unije u [[Brisel]]u imenovalo [[Christian Schwarz-Schilling|Christiana Schwarz-Schillinga]] za specijalnog predstavnika [[Evropska unija|Evropske unije]] za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] ** Kriza između [[Danska|Danske]] i arapskih zemalja se nastavlja zbog objavljenih [[12 crteža Muhameda]]. ** Američka ''Akademija filmskih umjetnosti i znanosti'' objavila nominacije za ovogodišnji [[Oskar|Academy Award]] (Oskar). === Februar === * [[1. februar]] – Nakon podnesene ostavke direktora [[GRAS]]-a Ibrahima Jusufranića, radnici ovog preduzeća vratili su se na svoja radna mjesta. * [[2. februar]] ** Na sjednici vrhovnog vijeća odbrane [[Srbija i Crna Gora|SCG]] održanoj u srijedu, načelnik Vojnosigurnosne agencije Vojske SCG Svetko Kovač, podnio je izvještaj u kojem se navodi da je Vojska SCG pružala zaštitu odbjeglom haškom optuženiku [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]]. ** Predsjedavajući Vijeća ministara BiH [[Adnan Terzić]], predsjednik Vlade [[RS]]-a Pero Bukejlović i predsjednik [[Microsoft]]a [[Bill Gates]] su u [[Portugal]]u potpisali pismo namjere, koje predviđa pripremu ugovora o strateškom partnerstvu između [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i Microsofta. * [[3. februar]] ** Na sudu Bosne i Hercegovine počelo prvo suđenje za genocid u bosanskohercegovačkom pravosuđu. Jedanaest je optuženih za zločine koji su se desili u [[Srebrenica|Srebrenici]] i Kravicama. ** [[Egipat]]ski putnički brod "Al Salam 98" je tokom noći potonuo u Crvenom moru. Na brodu se nalazilo preko 1400 osoba. Do sada je oko 100 preživjelih spašeno. * [[4. februar]] ** Demonstranti u Damasku ([[Sirija]]) zapalili prvo [[Danska|dansku]], a nešto poslije i [[Norveška|norvešku]] ambasadu. ** [[Danska|Danski]] premijer [[Anders Fogh Rasmussen]] obratio se putem [[Arabija|arapske]] televizijske stanice Al-Arabiya stanovnicima [[islam]]skih zemalja povodom spornih karikatura poslanika Muhameda koje su objavljene u jednim danskim novinama. ** IAA odlučila prijaviti [[Iran]] [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] zbog navodne namjere proizvodnje nuklearnog oružja. * [[5. februar]] ** [[Iran]] odlučio da zabrani pristup svojim nuklearnim postrojenjima timovima IAA. ** Reprezentacija [[Francuska|Francuske]] je novi evropski prvak u rukometu. * [[6. februar]] – Isabelle Dinoire 38-godišnja [[Francuska|Francuskinja]] kojoj je izvršena transplatacija lica u novembru [[2005]]. godine, obratila se javnosti po prvi put od operacije. * [[7. februar]] – Naučna ekspedicija otkrila više novih vrsta životinja i biljaka na Zapadnoj [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]. Otkriveno je 20 novih vrsta žaba, četiri vrste leptira, nekoliko vrsta palmi, jedna ptičija podvrsta, kao i vrsta kengura za koju se mislilo da je istrijebljena zbog lova. * [[8. februar]] ** Predsjednik [[Hrvatska|Hrvatskog]] sabora Vladimir Šeks je, u ime Sabora, izrazio osudu i žaljenje zbog činjenice da je "Nacional" objavio karikature poslanika [[Muhamed]]a. ** U [[Sarajevo|Sarajevu]] oko hiljadu građana protestiralo protiv karikatura [[12 crteža Muhameda|poslanika Muhameda]] objavljenih u evropskim listovima. ** [[Egipat]]sko vrhovno vijeće za antikvitete potvrdilo je otkriće nove grobnice u Dolini kraljeva. To je prvo otkriće grobnice na ovoj lokaciji još od [[1922]]. godine. * [[9. februar]] – Hari Varešanović je predstavnik [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na takmičenju [[Eurosong]] 2006. koje se održalo [[20. maj]]a u [[Atena (Grad)|Ateni]]. * [[10. februar]] ** [[Fatmir Sejdiu]] izabran je za novog predsjednika [[Kosovo|Kosova]]. ** Svečanom ceremonijom u [[Torino|Torinu]] u petak su otpočele [[Olimpijske igre|20. Zimske olimpijske igre]]. * [[11. februar]] – Život premijera [[Ariel Sharon|Ariela Sharona]] je u opasnosti i ljekari ga pripremaju za hitnu operaciju nakon što su otkrili da je njegov digestivni trakt pretrpio teška oštećenja. * [[12. februar]] ** U [[Slovenija|Sloveniji]] otkriven virus ptičije gripe H5. ** Slučaj virusa ptičije gripe H5 potvrđen u [[Nigerija|Nigeriji]]. To je prvi slučaj pojave ovog virusa u [[Afrika|Africi]]. ** Kraljevska grobnica, koja datira iz 200–300 godine p. n. e. otkrivena u Pella, [[Grčka]]. To je najveća grobnica nađena u [[Grčka|Grčkoj]] dosada. ** Britanski tabloid "News of the World" objavio video iz [[2004]]. godine na kojem su snimljeni britanski vojnici koji tuku [[Irak|iračke]] tinejdžere. * [[13. februar]] – Prosvjetni radnici Hercegovačko-neretvanskog kantona stupili u generalni štrajk. * [[14. februar]] ** Potvrđeni slučajevi ptičije gripe u [[Iran]]u i [[Njemačka|Njemačkoj]]. * [[15. februar]] – Poginuo jedan rudar, a 22 povrijeđena u nesreći u rudniku Abid Lolić u mjestu Bila kod Travnika. * [[16. februar]] ** Početak suđenja šestorici bivših političkih i vojnih čelnika [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Hrvatska|Hrvata]], na čelu s prvooptuženim [[Jadrankom Prlić]]em, zakazan je za utorak 25. aprila, objavljeno je u četvrtak na [[Haški sud|Haškom sudu]]. ** Ujedinjene nacije u izvještaju na 54 stranice osudile [[Sjedinjene Američke Države|američko]] postupanje u logoru u zalivu Guantanamo, i zatražile da zatvorenicima bude suđeno ili da budu oslobođeni. ** Evropski parlament usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se relevantni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političari pozivaju da nastave provođenje reformi i modificiranje Dejtonskog sporazuma u korist izgradnje funkcionalne države. * [[17. februar]] ** Jedan od vatrogasaca, koji su početkom sedmice učestvovali u uklanjanju uginulih labudova u [[Slovenija|Sloveniji]], u četvrtak je oko 20 sati primljen u bolnicu zbog visoke temperature i znakova gripe. ** [[Grčka]] izletnica pronašla 6500 godina star zlatni privjesak. Privjesak potiče iz perioda [[Neolitik]]a, i još uvijek se zna jako malo o korištenju metala, posebno zlata, u tom periodu. Svega tri privjeska iz og perioda su nađena dosada. U [[Novembar|novembru]] [[2005]]. arheolozi su potvrdili otkriće dva naselja, na tom području, stara oko osam hiljada godina. ** U Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj kravljeg ludila. ** [[Republika Srbija|Srbiji]] dat rok do kraja februara da izruči [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] Haškom tribunalu. * [[18. februar]] ** Bosanskohercegovački film [[Grbavica (film)|Grbavica]] dobio glavnu nagradu ''Zlatni medvjed'' na [[Berlinale|Berlinskom Filmskom Festivalu]]. ** Visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling je izrazio dobrodošlicu ambasadoru Peteru Bas-Backeru koji je danas preuzeo funkciju višeg zamjenika visokog predstavnika, saopšteno je u petak iz [[OHR]]-a. * [[20. februar]] ** BiH dobija Predsjedništvo koje čine predsjednik i dva potpredsjednika, s rotacijom na čelu ove institucije svakih 18 mjesec. ** [[Jasmila Žbanić]], dobitnica nagrade "Zlatni medvjed", stigla je u [[Sarajevo]]. Predstavnici Obala art centra i filmska ekipa organizovali su doček pobjedničke ekipe. ** Ispitivanjima na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu je i službeno potvrđeno postojanje tipa H5 virusa ptčije gripe kod labudova dovezenih s Malog plivskog jezera kod [[Jajce|Jajca]]. * [[21. februar]] ** Prema trvdnji [[beograd]]skog lista "Blic", u Srbiji se priprema hapšenje jednog od najtraženijih haaških optuženika, odbjeglog generala [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]]. ** Srbijanska agencija Tanjug je u 17:54 sati objavila da je u Beogradu uhapšen Ratko Mladić. Srbijanska Vlada je vijest dementirala. ** Agencija Srna u 19:00 sati objavila da je uhapšen Ratko Mladić * [[22. februar]] ** [[Japan]]ska svemirska agencija lansirala u orbitu satelit koji će mapirati nebo koristeći filtere sa infracrvenim valnim dužinama. ** U pljački banke u velikoj Britaniji odneseno najmanje 25 miliona funti, a moguće da će se iznos popeti i do 40 miliona funti. ** Džamija Al Askari u [[Irak|Iračkom]] gradu Samari djelimično oštećena u eksploziji podmetnute bombe. ** [[Ratko Mladić]] pregovara o uslovima predaje i tokom dana mogu se očekivati nove informacije iz Vlade Srbije, izjavila je "SRNA". * [[23. februar]] ** Preko 100 osoba poginulo u [[Irak]]u u nasilju koje je uslijedilo nakon postavljanja bombe u džamiju Al Askari. ** Preko pedeset osoba poginulo u [[Moskva|Moskvi]] u nesreći kada se urušio krov tržnice. Zgradu tržnice projektovao je isti arhitekta koji je projektovao Transvaal Water Park koji se urušio [[2004]]. kada je poginulo 28 osoba. ** Glavna haška tužiteljica Karla del Ponte ponovila da [[Ratko Mladić]] mora biti smjesta uhapšen. * [[25. februar]] – Otvoren [[granični prijelaz Kamensko]] * [[26. februar]] – Na Olimpijskom stadionu u Torinu u nedjelju su službeno zatvorene 20. Zimske olimpijske igre. * [[27. februar]] – Danas je pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] u Hagu počela rasprava po tužbi [[Bosna i Hercegovina|BiH]] protiv [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] za agresiju i genocid. * [[28. februar]] – Nogometna reprezentacija BiH je u prijateljskoj utakmici u Dortmundu (Njemačka) s Japanom igrala neriješeno 2:2. Golove za BiH postigli su Misimović u 56. i Grujić u 65. minuti, dok su strijelci za Japan bili Takahara u 45. i Nakata u 90. minuti. Prisutno je bilo oko 8000 gledalaca. === Mart === * [[1. mart]] ** Napisan milioniti članak na [[Wikipedia|Wikipediji]] na engleskom jeziku. * [[3. mart]] ** Satelitski detektor linearnih anomalija (LINANAL) upotrijebljen za ispitivanje hipoteze postojanja građevine kolosalnih razmjera, takozvane "[[Visočka piramida|Bosanske piramide Sunca]]" u [[Visoko]]m. ** U [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Den Haagu je nastavljena usmena rasprava po tužbi [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] protiv [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] za [[genocid]]. * [[4. mart]] – Američko ministarstvo odbrane je u petak po nalogu suda objavilo imena većine zatvorenika koje [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pod sumnjom za [[terorizam]] drže u vojnoj bazi [[Guantanamo Bay]] na [[Kuba|Kubi]]. * [[5. mart]] – Održana [[78. dodjela "Oscara"]]. * [[6. mart]] – [[beograd]]skoj publici u "Sava centru" premijerno prikazan film "[[Grbavica (film)|Grbavica]]". Nakon projekcije, publika je burnim aplauzom i ovacijama pozdravila rediteljku [[Jasmila Žbanić|Jasmilu Žbanić]] i glavnu glumicu [[Mirjanu Karanović]]. * [[7. mart]] – Samoubistvom [[Milan Babić|Milana Babića]], [[Međunarodni sud pravde|ICTY]] izgubio najvrednijeg svjedoka u predmietima u vezi sa ratnim zločinom u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Milan Babić se u nedjelju objesio u pritvoru Haškog suda. * [[8. mart]] ** [[Slovenija]] zatražila pristup [[Evropa|Evropskoj]] monetarnoj uniji. * [[9. mart]] ** Potvrđeno da je [[Cassini-Huygens]] misija detektovala moguće [[voda|vodene]] gejzire na [[Enceladus]]u, [[Saturn]]ovom [[Prirodni satelit|mjesecu]]. ** Općinski sud u Banjoj Luci osudio [[Milanko Vujanović|Milanka Vujanovića]] za ratne zločine počinjene nad civilnim stanovništvom u mjestu Blagaj Rijeka (Novi Grad). ** Euroimage, fondacija za podršku kinematografske koprodukcije Vijeća Evrope, izrazila je zabrinutost zbog zabrane emitiranja bosanskohercegovačkog filma "[[Grbavica (film)|Grbavica]]" na teritoriji [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. * [[10. mart]] ** Istraživači potvrdili da je [[Laos]]ki kamenjarski pacov (Laonastes aenigmamus), po prvi put opisan u članku od [[18. april]]a [[2005]]. godine, pripadnik grupe za čije se članove vjerovalo da su izumrli prije 11 miliona godina. ** Istraživačka letjelica [[Mars Reconnaissance Orbiter]] ušao u orbitu oko [[Mars]]a * [[11. mart]] ** Ministri vanjskih poslova zemalja [[Evropska unija|EU]]-a su na sastanku u [[Salzburg]]u ponovili da budućnost Zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji. Naglašeno je da napredak svake države prema EU i dalje zavisi od ispunjavanja uvjeta i saradnje sa Haškim tribunalom. Unutar EU-a (pogotovo u [[Francuska|Francuskoj]]) počele su se javljati ideje da bi trebalo usporiti dalje širenje. ** Umro [[Slobodan Milošević]]. Više puta Milošević se u toku suđenja pred Haškim tribunalom žalio na zdravstvene probleme, a sudsko vijeće je odbilo da ga pusti na liječenje u Moskvu zbog nedostatka garancija da neće pobjeći. * [[12. mart]] ** [[Venecuela]] usvojila izmjene na zastavi (prethodna verzija je poticala iz [[1954]]. godine). * [[13. mart]] ** [[Haški tribunal]] je u nedjelju navečer saopćio da je obdukcijom tijela bivšeg predsjednika Srbije i SRJ [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] utvrđeno da je on preminuo od srčanog udara. ** Započeto snimanje spota za "Lejlu", pjesmu predstavnicu BiH za pjesmu [[Eurosong|Eurovizije 2006]] u [[Atina|Atini]]. Izvodi je [[Hari Mata Hari]], a [[Željko Joksimović]] je [[kompozitor]]. Reditelj spota je [[Pjer Žalica]], jedan od najistaknutijih reditelja BiH. Prva klapa je trebala da bude snimljena na [[Stari most|Starom mostu]], ali je zbog jakog vjetra premještena na drugu lokaciju. * [[14. mart]] ** Ilučeni parovi polufinala Kupa BiH u [[nogomet]]u: Nogometaši [[NK Željezničar|Željezničara]] i [[NK Široki Brijeg|Širokog Brijega]] sastat će se u polufinalu Kupa Bosne i Hercegovine, a u drugom polufinalnom meču igrat će [[NK Orašje|Orašje]] i [[NK Žepče|Žepče]]. Susreti se održavaju 29. marta u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Orašje|Orašju]], i 12. aprila u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] i [[Žepče|Žepču]]. ** [[Slobodan Milošević]] bit će pokopan u subotu u [[Požarevac|Požarevcu]]. Okružni sud u Beogradu naredio je da [[Mirjana Marković]] ostane na slobodi, odnosno da ne bude privedena ako dođe u zemlju radi sahrane svog supruga. U međuvremenu [[Haški tribunal|Haški sud]] je zvanično zaključio sudski proces koji se vodio protiv Slobodana Miloševića zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, nakon smrti optuženika. * [[15. mart]] ** Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala uspostavljanje Vijeća Ujedinjenih nacija za ljudska prava, umjesto dosadašnje Komisije za ljudska prava. Protiv uspostavljanja su glasali [[Sjedinjene Američke Države]], [[Izrael]], Palau i Maršalska ostrva. ** Odlukom Haškog suda bivši komandanti Armije BiH [[Enver Hadžihasanović]] i [[Amir Kubura]], prvostepenom su presudom osuđeni na pet odnosno 2,5 godine zatvora. Njih je tribunal optužio za ratne zločine nad hrvatskim i srpskim civilima u srednjoj Bosni od [[1993]]. do [[1995]]. U kaznu će biti uračunato vrijeme provodeno u pritvoru, u skladu s time Kuburi za mjesec dana ističe puna kazna. * [[16. mart]] ** Zastupnici [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] su okončali sedmodnevno iznošenje argumenta kojim osporavaju tužbu BiH za [[genocid]]. Smatraju da će se prije presude Sud proglasiti nenadležnim jer u vrijeme podnošenja tužbe nisu bili članica [[UN]]-a. Rasprava po tužbi BiH za genocid bit će nastavljena sutra. ** Ekshumirano oko 30 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] iz [[Snagovo|Snagova]], koje je VRS zatvorio u garažu s nekoliko životinja i zapalio. Nakon ekshumacija u Snagovu, krajem [[mart]]a nastavljaju se ekshumacije iz grobnica, uglavnom u [[Podrinje|Podrinju]]. * [[17. mart]] ** [[UN]]-ov [[Haški tribunal|tribunal za ratne zločine]] saopćio je da autopsija i testovi obavljeni na tijelu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] nisu pronašli nikakve dokaze o otrovu ili lijekovima u količinama koje bi mogle dovesti do njegove smrti. ** Održana prva tehnička runda pregovora između Bosne i Hercegovine i [[EU|Evropske unije]] o Sporazumu o stabiliziranju i pridruživanju u Sarajevu. Tema je slobodna trgovina. * [[18. mart]] – Razgovori lidera sedam bh. političkih stranaka rezultirali su dogovorom o promjenama [[Ustav]]a Bosne i Hercegovine. Stranke su danas usaglasile i jedino preostalo pitanje koje se odnosilo na način izbora kandidata za bh. predsjedništvo. * [[19. mart]] – U [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] su održani predsjednički izbori. Navečer je nezvanično saopćeno da je šef države [[Aleksandar Lukašenko]], koji je već 12 godina na toj funkciji, pobjedio izbore sa preko 80% glasova. Procjenjuje se da je manipulirao izbore. [[Opozicija]] je pozvala na mirne proteste. Predsjednik Lukašenko zaprijetio je da će demonstrantima "slomiti vrat". * [[20. mart]] – Snažan tropski [[ciklon]] sa vjetrom brzine od 290&nbsp;km/h, zahvatio je sjeveroistočnu obalu [[Australija|Australije]], zbog čega su evakuirane hiljade ljudi. Oko 50 hiljada domaćinstava ostalo je bez električne energije. U ugroženim oblastima proglašeno je [[vanredno stanje]]. * [[21. mart]] ** Magazin [[TIME]] i televizija AP objavili su snimak masakra 15 [[Irak|iračkih]] civila u gradu Haditi. Zločin je, navodno, djelo američkih marinaca. Među ubijenima je bilo sedam žena i troje djece. ** Originalna [[Povelja Kulina bana]] mogla bi ovog ljeta stići iz [[Petrograd]]a u Sarajevo na izložbu. Povelja koju je Kulin ban poslao Dubrovačkoj republici pisana je na starobosanskom jeziku [[1189]]. godine i najstariji je južnoslavenski pisani dokument. * [[22. mart]] – Danas se obilježava [[svjetski dan zaštite voda]]. Brojne aktivnosti u BiH se obilježavaju u općinama sliva rijeke [[Una|Une]]. To područje obuhvata 22 općine iz BiH i Hrvatske, u kojima je proteklih godina realizirano desetak projekata u rješavanju vodosnabdijevanja i upravljanja vodama i okolišem. * [[23. mart]] ** Rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosna]] izlila se u centru [[Maglaj]]a. Vodostaj pritoke [[Jablanica|Jablanice]] također je u porastu. Ekipe Općinskog štaba Civilne zaštite Maglaj pomažu stanovništvu. Kiša koja bez prestanka pada od jučer, svakog sata podiže također nivo vode u akumulaciji jezera [[Modrac]]. Iz Kantonalne uprave najavljuju i mogućnost evakuacije stanovništva u općinama [[Lukavac]], [[Gračanica]] i [[Doboj]]-Istok. Stanje se pogoršalo i uz rijeku [[Spreča|Spreču]]. ** Iz [[NSBIH|Nogometnog saveza BiH]] je najavljeno, da naš [[nogomet|nacionalni tim]] u [[maj]]u bi mogao igrati jednu pripremnu utakmicu, ali ime protivnika još nije poznato. Trenutno se razmatraju tri ponude. Jedna je stigla iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]] i odnosi se na gostovanje našeg tima u [[Seoul|Seulu]], drugu su poslali iz [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] za meč u [[Njemačka|Njemačkoj]], dok je treća iz [[Iran]]a. * [[24. mart]] – Tema samita čelnika zemalja članica [[EU]]-a bila je između ostalog [[Bjelorusija]], nakon što je prethodne noći uhapšeno više od 200 demonstranata koji su u [[Minsk]]u protestirali protiv ponovnog izbora predsjednika Aleksandra Lukašenka. Bjelorusiji će biti uvedene sankcije. * [[25. mart]] – Prijedlog za uspostavljanje direktne [[željeznica|željezničke]] transportne linije između [[Beč]]a i [[Sarajevo|Sarajeva]] podržali su nadležni glavnog grada [[Austrija|Austrije]], piše "[[Dnevni Avaz]]" u današnjem izdanju. Pokretanjem željezničkog transporta na liniji Sarajevo - Beč, BiH bi izašla iz izolacije. Omugućen bi bio i bolji plasman bh. proizvoda na [[Evropa|evropskom]] tržištu. * [[26. mart]] – Predsjednik [[Palestina|Palestinske samouprave]] [[Mahmoud Abbas]] najavio je jučer da postoji mogućnost da ne potpiše odluku o formiranju palestinske vlade koju će predvoditi [[Hamas]], ako taj radikalni pokret i dalje bude blokirao mirovne pregovore sa [[Izrael]]om. * [[27. mart]] ** U [[Jajce|Jajcu]] se održava regionalna konferencija o kulturnom naslijeđu. Cilj je izrada nominacionog fajla za uvrštavanje Jajca na Listu svjetske baštine [[UNESCO]]-a. Član Komisije za zaštitu nacionalne baštine BiH s načelnikom Općine Jajce, u ime Komisije, potpisao je Ugovor koji obavezuje Komisiju na izradu nominacionog fajla. ** Vlada [[USA|Sjedinjenih Američkih Država]] odlučila je ukinuti restriktivne mjere za općinsku upravu u [[Foča|Foči]], koje su bile izrečene zbog nesaradnje sa [[Haški sud|Haškim tribunalom]]. Ove godine je američka ministrica vanjskih poslova [[Condoleezza Rice]] odlučila dozvoliti pružanje pomoći cijelom području [[Republika Srpska|Republike Srpske]], osim općinama [[Bijeljina]], [[Han-Pijesak]], [[Pale]] i [[Sokolac]]. ** Umro [[Poljska|Poljski]] pisac [[Stanislav Lem]], jedan od najčitanijih pisaca [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u svijetu. * [[28. mart]] ** U [[Izrael]]u danas se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. Stranka [[Kadima]], privremenog premijera Ehuda Olmerta, ima najbolje šanse na pobjedu. Na općim izborima će građani s pravom glasa izabrati 120 zastupnika u [[Kneset]]u. Izbori se odvijaju uz opsežne mjere sigurnosti zbog straha od [[Palestina|palestinskih]] napada. ** Jučer je počela [[ekshumacija]] tek pronađene [[masovna grobnica|masovne grobnice]] u mjestu Provalije kod [[Višegrad]]a. Ekspertni tim je dosad ekshumirao šest tijela. Riječ je o grobnici koja najvjerovatnije krije od 17 do 20 tijela [[Bošnjaci|bošnjačkih civila]], koji su [[26. juli|26. jula]] [[1992]]. godine krenuli iz Višegrada putem spasa prema [[Makedonija|Makedoniji]]. * [[29. mart]] ** [[Bosna i Hercegovina]] je zauzela 97. mjesto među 115 zemalja uključenih u izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o primjeni informacijskih tehnologije u ekonomiji u [[2005]]. godini. Prvu poziciju na toj ljestvici zauzele su [[Sjedinjene Američke Države]], dok je na posljednjem, 115. mjestu, [[Etiopija]]. Od evropskih zemalja najbolje je plasirana [[Švicarska]] i zauzima 9. mjesto. ** Umro bosanskohercegovački glumac [[Zoran Bečić]] u u Sarajevu u 67. godini života. Bio je srčani bolesnik. Poznat je među ostalom iz serije "[[Viza za budućnost]]", gdje je glumio Oskara Prohasku. * [[30. mart]] – Zbog [[poplava]] širom [[Češka|Češke]], na jugu [[Poljska|Poljske]] i istoku i zapadu [[Slovačka|Slovačke]], hiljade ljudi prinuđeni su napustiti svoje domove. U Češkoj je noćas evakuirano više od 10.000 ljudi u gradu [[Znojm]]u, na granici s [[Austrija|Austrijom]]. * [[31. mart]] ** Preko 50 osoba je nastradalo kada je putnički [[brod]] potonuo u [[zaljev]]u nedaleko od obale [[Bahrein]]a. U trenutku nesreće na brodu je bilo oko 150 turista, ali tačan broj putnika se ne zna. Uzrok nesreće također nije poznat. ** [[NASA]] i Ruska federalna svemirska agencija lansirali trinaestu misiju na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). U posadi misije je i prvi [[astronaut]] iz [[Brazil]]a u historiji. ** [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] utvrdio je da grb i zastava [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] i zastava, grb i himna [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, jer krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Parlamentima oba entiteta naloženo je da u roku od šest mjeseci usaglase navedene odredbe sa državnim Ustavom. === April === * [[1. april]] ** Predstavnici pokreta "Dosta" su na mirnim protestima na Trgu BiH, ispred zgrada zajedničkih institucija u [[Sarajevo|Sarajevu]], izrazili negodovanje zbog najavljenog poskupljenja [[električna energija|električne energije]]. Protestima je prisustvovalo oko stotinjak građana, većinom penzioneri. ** U seriji zemljotresa koji su pogodili zapadne dijelove [[Iran]]a poginulo je najmanje 70 osoba, dok je više od hiljadu povrijeđeno. Snaga [[zemljotres]]a bila je šest stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]. Više od 300 sela je porušeno, a većina stanovnika pogođenih oblasti ostala je bez struje i plina. ** Pet osoba, od kojih četiri iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i jedna iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]], poginulo je i jedna osoba povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu [[Tasovčići]] na putu [[Mostar]] - [[Čapljina]]. * [[2. april]] ** Više stotina hiljada hodočasnika učestvovat će u molitvi na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u povodu godišnjice smrti [[papa|pape]] Ivana Pavla II. Ceremonija počinje u 20:30 čitanjem tekstova Ivana Pavla II, a papa Benedikt XVI će se u 21:00 pojaviti na prozoru Apostolske palače, kada će početi molitva. ** Zbog naglog otapanja snijega i obilnih kiša, nivo rijeka u Evropi se povećava, što je dovelo do evakuacije stanovništva u centralnim dijelovima kontinenta. Najugroženije su [[Njemačka]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Rumunija]] i [[Mađarska]]. Iz pojedinih oblasti stanovništvo u strahu napušta svoje domove. ** Najmanje 20 osoba poginulo a deset osoba nestalo nakon dvije eksplozije, koje su izbile u tvornicama eksploziva i pirotehničkog materijala u [[Kina|Kini]]. ** Više hiljada ljudi demonstrirali su u [[Bilbao|Bilbau]], tražeći veću nezavisnost [[Baskija|Baskije]] i povratak oko 800 zatvorenih pripadnika [[ETA]]-e iz [[španija|španskih]] i [[francuska|francuskih]] zatvora. ** Više stotina hiljada hodočasnika učestvovat će u molitvi na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u povodu godišnjice smrti [[papa|pape]] Ivana Pavla II. Ceremonija počinje u 20:30 čitanjem tekstova Ivana Pavla II, a papa Benedikt XVI će se u 21:00 pojaviti na prozoru Apostolske palače, kada će početi molitva. ** Zbog naglog otapanja snijega i obilnih kiša, nivo rijeka u Evropi se povećava, što je dovelo do evakuacije stanovništva u centralnim dijelovima kontinenta. Najugroženije su [[Njemačka]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Rumunija]] i [[Mađarska]]. Iz pojedinih oblasti stanovništvo u strahu napušta svoje domove. ** Najmanje 20 osoba poginulo a deset osoba nestalo nakon dvije eksplozije, koje su izbile u tvornicama eksploziva i pirotehničkog materijala u [[Kina|Kini]]. ** Više hiljada ljudi demonstrirali su u [[Bilbao|Bilbau]], tražeći veću nezavisnost [[Baskija|Baskije]] i povratak oko 800 zatvorenih pripadnika [[ETA]]-e iz [[španija|španskih]] i [[francuska|francuskih]] zatvora. * [[3. april]] – Reis Mustafa ef. Cerić izabran u Izvršno vijeće novoosnovanog Svjetskog foruma uleme. * [[5. april]] – Arheolozi otkrili 1500 godina staru piramidu u [[Meksiko|Meksiku]]. Širina svake strane podnožja piramide iznosi preko 150 metara, a visoka je oko 20 metara. * [[6. april]] ** Objavljeno otkriće fosilnih ostataka Tiktaalika, životinje za koju se smatra da je evolutivna veza između vodenih i kopnenih životinja. ** [[Srbija]] je glavnoj haškoj tužiteljici [[Carla del Ponte|Carli del Ponte]] obećala da će [[Ratko Mladić]] biti izručen [[Haški sud|Haškom sudu (ICTY)]] do kraja aprila, izjavio je u četvrtak savjetnik tužiteljice Anton Nikiforov. ** Primijećena dva nova dosad neevidentirana [[Uran]]ova prstena, jedan crvene, drugi plave boje. Dosada primijećeni [[Uranovi prstenovi]] su bili bezbojni. * [[7. april]] ** Letjelica [[New Horizons]] prošla [[Mars]]ovu [[Orbita|orbitu]] na svom putu prema [[Pluton]]u. ** Ekspedicija naučnika iz Conservation International i Disney's Animal Kingdom objavila otkriće novih vrsta životinja s ekspedicije na Tibetu. Neke od njih su džinovske ose, skočimiš, više vrsta žaba i insekata kao i zlatni majmun, najveća vrsta primata u regiji. * [[8. april]] – Pristigle prve slike kamere visoke rezolucije sa letjelice [[Mars Reconnaissance Orbiter]]. Naučnici oduševljeni kvalitetom fotografija. * [[9. april]] – [[Kina]] počela sa izgradnjom rakete za treću svemirsku misiju te zemlje, planiranu za [[2008]]. godinu. * [[10. april]] – Romano Prodi ostvario tijesnu pobjedu nad Silviom Berlusconijem na [[italija]]nskim opštim izborima. * [[11. april]] ** Letjelica [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije]] (ESA) [[Venus Express]] približila se [[Venera|Veneri]], nakon otprilike pet mjeseci leta, te počela usporavati s ciljem da ođe u [[Orbita|orbitu]] oko [[Venera|planete]]. ** [[Iran]]ski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad objavio da je [[Iran]] uspješno završio istraživanje na obogaćivanju urana. ** Izbori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bit će održani [[1. oktobar|1. oktobra]], najavila je državna Izborna komisija. Izbori će biti raspisani [[4. maj]]a, 150 dana prije izbora. * [[12. april]] – Doktor Sir Magdi Yacoub, coronarni spcijalista, operisao [[Wales|velšku]] djevojčicu, čije je srce ponovo vraćeno u tijelo nakon što je organizam odbacio srce donatora. * [[13. april]] – Snage armije [[Čad]]a odbile borce Ujedinjenog fronta za demokratske promjene u bitci za [[N'Djamena|N'Djamenu]]. [[Vijeće sigurnosti]] UN-a osudilo napade pobunjenika. * [[14. april]] – Počeli arheološki radovi na brdu Visočica kod [[Visoko]]g za koje se smatra da krije prvu [[Bosanska piramida sunca|Bosansku piramidu Sunca]]. * [[15. april]] – [[Dunav]] dostigao rekordan nivo u zadnjih 100 godina, izazivajući poplave širom [[Evropa|Evrope]]. * [[16. april]] * [[17. april]] – U [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Srbija|Srbiji]] zaustavljen rast nivoa rijeka. Stanje se stabilizuje i ne očekuje se daljnji rast vodostaja. * [[18. april]] – New York Stock Exchange (berza) vodi pregovore za spajanje sa London Stock Exchange (berza), za stvaranje novog giganta u berzanskom poslovanju. * [[19. april]] ** Hiljade ljudi u [[Srbija|Srbiji]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]] radi na održavanju nasipa [[Dunav]]a u borbi protiv poplava koje ponovo prijete. Vodostaj [[Dunav]]a dostiže najviši nivo u posljednjih 100 godina. ** [[Italija]]nski Vrhovni sud potvrdio pobjedu Romana Prodija na prošlosedmičnim izborima. * [[20. april]] – Pentagon objavio dosada najduži spisak imena zatvorenika iz zarobljeničkog logora Guantanamo. Na spisku se nalazi 558 imena, iako Pentagon tvrdi da je trenutno svega 490 osoba zarobljeno u ovom logoru. * [[22. april]] ** Bosanskohercegovački [[arheolog|arheolozi]] i [[historičar]]i zahtijevaju od odgovornih državnih institucija da hitno ponište nezakonito izdate dozvole za iskopavanje na lokalitetu brda [[Visočica]], navodi se u saopćenju što su ga potpisali arheolozi i historičari iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Zenica|Zenice]], [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Tuzla|Tuzle]]. * [[23. april]] ** Košarkaši FMP-a (nekadašnjeg Refleksa) osvojili šampionski prsten Goodyear lige. * [[24. april]] – Prvi (i jedini) klonirani pas u svijetu dočekao svoj prvi rođendan, objavio [[Južna Koreja|južnokoreanski]] tim koji je izvršio ovo kloniranje. * [[25. april]] ** Otkrivena nova masovna grobnica u [[Potočari]]ma, stotinjak metara udaljenosti od Memorijalnog centra. ** [[Nepal]]ska opozicija okončala višednevne proteste protiv monarha ove države, nakon što se kralj Gyanendra složio sa promjenama ustava koje će veliki dio njegovih ovlasti prenijeti na parlament. Maoistički pobunjenici nisu se složili s okončanjem protesta. ** Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odgodio izjašnjavanje o ustavnim promjenama za 26. 4. 2006. nakon što ni poslije 15 sati rasprave nije bilo dovoljnog broja glasova da bi prijedlog bio usvojen. ** Obilježeno 20 godina od Černobilske katastrofe. * [[26. april]] ** [[Malezija]], u saradnji s [[Rusija|Rusijom]], planira poslati astronauta na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]] (ISS) u [[Oktobar|oktobru]] [[2007]]. godine. Jedan od problema [[Malezija|malezijskih]] astronauta tokom boravka u [[svemir]] je određivanje pravca u kojem će se okretati tokom pet dnevnih molitvi, obaveznih za [[musliman]]e. ** Potvrđeno otkriće dvije nove vrste žabe u [[Laos]]u. U zadnje dvije godine na ovom području je otkriveno čak šest novih vrsta žabe. ** [[Kina|Kineski]] naučnici klonirali tele koje je možda otporno na kravlje ludilo. ** Zastupnici Parlamentarne skupštine [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nisu usvojili predviđene izmjene Ustava BiH. Za usvajanje izmjena bila su potrebna dva zastupnička glasa. * [[27. april]] – Ministri pravde i unutrašnjih poslova [[Evropska unija|Evropske unije]] odobrili su u [[četvrtak]] na sastanku u [[Luksemburg]]u poskupljenje viza za ulazak u zemlje [[Evropska unija|Evropske unije]] sa 35 na 60 [[Euro|eura]]. * [[28. april]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] i [[Danska|danski]] naučnici utvrdili približan datum erupcije [[vulkan]]a na ostrvu Thera (oko 1627–1600. p. n. e) koja je uništila Minojsku civilizaciju na Kreti. * [[30. april]] – [[Sudan]]ska vlada prihvatila mirovni plan predložen od medijatora Afričke unije. === Maj === * [[1. maj]] ** [[Bolivija]]nski predsjednik Evo Morales objavio nacionalizaciju naftnih postrojenja i izvora u zemlji. * [[2. maj]] – Silvio Berlusconi formalno podnio ostavku na dužnost premijera [[Italija|Italije]], nakon poraza na opštim izborima. * [[3. maj]] ** [[FK Orašje]] pobjednik Kupa BiH za sezonu 2005/2006. ** Novoimenovana [[Nepal]]ska vlada proglasla obustavu sukoba u zemlji i najavila mirovne pregovore naglasivši da maoistički pobunjenici više neće biti smatrani za teroriste. * [[4. maj]] – EU prekinula pregovore o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom zbog neizručenja Ratka Mladića sudu u Hagu. * [[5. maj]] – U [[Kina|Kini]] vještački izazvane padavine kiše kako bi se sprali prašina i nečistoče sa ulica [[Peking]]a. * [[6. maj]] – Kina planira lansiranje letjelice za istraživanje[[Mjesec (satelit)|mjesečeve]] površine i eventualno spuštanje na njegovo tlo. * [[7. maj]] – FC Arsenal odigrao posljednju utakmicu na stadionu Highbury, na kojem je igrao 93 godine. * [[8. maj]] – [[Japan]]ska svemirska agencija idući mjesec planira pregovore s [[NASA]]-om u vezi razvoja projekta supersonične letjelice koja bi trebala predstavljati nasljednika Konkorda. * [[9. maj]] ** Letjelica ''Evropske svemirske agencije'' Venus Express ušla u konačnu orbitu oko [[Venera|Venere]]. ** U sjeveroistočnoj [[Kina|Kini]], na granici sa [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]], otkrivene ruševine grada starog preko 2000 godina. ** Dva [[Australija|australijska]] rudara, koji su proveli 14 dana pod zemljom nakon kolapsa rudnika u Beaconsfieldu na [[Tasmanija|Tasmaniji]], su spašeni i u dobrom su stanju. * [[10. maj]] – Testovi pokazali da je medvjed, kojeg su ubili [[Sjedinjene Američke Države|američki]] lovci na [[Kanada|kanadskom]] sjeveru prije mjesec dana, hibrid polarnog medvjeda i grizlija, dosada prvi nađen u prirodi. * [[11. maj]] – Baidu Baike, online [[enciklopedija]] koja radi na principu [[Wikipedia|Wikipedije]] (ali za razliku od Wikipedie cenzurisana), pokrenuta od strane [[Kina|kineskih]] vlasti na Baidu.com. Dosada je u Kini bio onemogućavan pristup Wikipediji. * [[12. maj]] – Justin Gatlin oborio svjetski rekord u sprintu na 100 metara, postigavši vrijme od 9,76 sekundi. * [[13. maj]] – Vlasti u [[Indonezija|Indoneziji]] evakuisale 17.000 osoba naseljenih u blizini [[vulkan]]a Mt. Merapi, jer očekuju skoru erupciju. * [[14. maj]] – Neredi u [[Brazil]]u odnijeli preko 50 života. Nerede organizovala jedna od banditskih grupa, zbog premještanja nekih od vođa te bande u zatvore maksimalne sigurnosti. * [[15. maj]] – [[vulkan]]a Mt. Merapi u [[Indonezija|Indoneziji]] eruptirao. * [[26. maj]] – Ustavni sud Bosne i Hercegovine osudio [[Dragoje Paunović|Dragoja Paunovića]] na 20 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na teritoriji općine [[Rogatica]] 1992. === Juni === * [[1. juni]] – Objavljena 6.06 (Dapper Drake) verzija [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntu Linuxa]] * [[3. juni]] – Nakon referenduma o nezavisnosti, [[Crna Gora]] je postala nezavisna država. * [[22. juni]] – Objavljena 3.0.1 verzija [[Damn Small Linux]] distribucije * U junu otkrivena [[vansolarna planeta]] koja kruži oko [[zvijezda|zvijezde]] [[Polideuk (zvijezda)|Polideuk]] u [[sazviježđe|sazviježđu]] [[Blizanci (sazviježđe)|Blizanci]]. === August === * [[30. august]] – Objavljena 4.4 verzija [[CentOS]] distribucije. === Septembar === * [[7. septembar]] – U eksploziji u rudniku [[ugalj|uglja]] u istočnom indijskom distriktu [[Dhanbad]] 54 rudara izgubilo živote. * [[19. septembar]] ** Na [[Tajland]]u izvršen državni udar. ** U neredima u [[Budimpešta|Budimpešti]] zapaljena državna televizija. * [[27. septembar]] – [[Momčilo Krajišnik]] pred Haškim tribunalom proglašen krivim za istrebljenje, ubistva, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao i zločine protiv čovječnosti, te osuđen na 27 godina zatvora. === Oktobar === * [[1. oktobar]] – Održani peti [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]]. * [[10. oktobar]] – Na džamiju u mjestu [[Jasenica (Mostar)|Jasenica]], južno od [[Mostar]]a, ispaljen je projektil iz ručnog bacača "zolja", promjera 60 milimetara. * [[14. oktobar]] ** Na 18. svjetskom prvenstvu u [[karate]]u, koje se održava u finskom gradu [[Tampere]]u, seniorska reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] osvojila je drugo mjesto ** Nogometaši [[FK "Sarajevo"|Sarajeva]] pobjednici su 88. vječitog gradskog derbija. U susretu devetog kola Premijer lige BiH Sarajevo je na Grbavici pobijedilo [[FK "Željezničar"|Željezničara]] sa '''1:0''' (0:0). ** U Izraelskom upadu na područje Gaze ubijeno šest Palestinaca. ** Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Nacija usvojilo rezoluciju 1718 o pooštrenim sankcijama protiv Sjeverne Koreje kao odgovor na nedavno izvedene nuklearne testove ove zemlje. * [[16. oktobar]] ** Američki i ruski naučnici potvrdili otkriće hemijskog elementa s atomskim brojem 118, privremeno nazvanog Ununoctium ** Na teritoriji bratunačke općine počele ekshumacije ubijenih za vrijeme [[1993]]. godine. Riječ je o osobama bošnjačke nacionalnosti, prijeratnim stanovnicima općina [[Višegrad]] i [[Bratunac]]. * [[17. oktobar]] ** Populacija SAD-a dosegla brojku od 300 miliona stanovnika. ** Vjenčani parovi u USA postali manjina u odnosu na nevjenčane ** Bosanskohercegovački turističko-promotivni film "Enjoy Life" ("Uživaj život u BiH") osvojio je prvu nagradu na 9. međunarodnom festivalu turističkog filma SW ITF 2006 'CRO održanom u [[Split]]u od [[11. oktobar|11.]] do [[14. oktobar|14. oktobra]]. * [[25. oktobar]] – Na nedavno organizovanom referendumu građani [[Panama|Paname]] se pozitivno izjasnili o proširenju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. * [[26. oktobar]] ** Uništavanje Amazonske prašume ove godine se spustilo na najmanji nivo u zadnjih 15 godina, zahvaljujući pooštrenju brazilskih zakona o zaštiti okoliša. ** Danas je objavljena 6.10 (Edgy Eft) verzija popularne [[Linux]] [[Linux distribucija|distribucije]] [[Ubuntu (Linux distribucija)|Ubuntu]]. * [[27. oktobar]] – Charles Simonyi, 58-godišnji softverski inžinjer, promovisan kao novi kandidat za turistički let na ISS. * [[30. oktobar]] ** U izvještaju UN objavljenom danas potvrđeno da je nivo gasova koji uzrokuju efekat staklenika ponovo u porastu. ** U eksploziji bombe u [[bagdad]]skoj tržnici poginula 31 osoba, a najmanje 50 ranjeno. ** U saobraćajnoj nesreći kod Žepča život izgubilo devet osoba. ** U Sarajevu predstavljen T3, prvi alternativni bh. telekom operater. === Novembar === * [[2. novembar]] ** [[Iran]] u sklopu velikih vojnih vježbi testirao raketu dugog dometa tipa Shahab kojom može gađati eventualne ciljeve na području [[Izrael]]a i [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. ** Uhapšen [[Šefik Alić]], ratni komandant jedinice Hamze 505 viteške brigade. * [[3. novembar]] – Sud BiH osudio [[Marko Samardžija|Marka Samardžiju]] na 26, a [[Nikola Kovačević|Nikolu Kovačevića]] na 12 godina zatvora. * [[5. novembar]] ** [[Slovenija|Slovenska]] veterinarska uprava (VURS) potvrdila je novi slučaj kravljeg ludila (BSE) koji su analizom tkiva šest godina stare krave sa farme u blizini Murske Sobote otkrili [[Austrija|austrijski]] veterinari. ** Irački Visoki sud osudio [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] na smrt vješanjem zbog zločina protiv čovječnosti. * [[6. novembar]] – U Sarajevu dužnost preuzela tri nova člana Predsjedništva BiH – [[Haris Silajdžić]], [[Nebojša Radmanović]] i [[Željko Komšić]]. * [[7. novembar]] – U [[Bagdad]]u počelo novo suđenje bivšem iračkom predsjedniku [[Sadam Husein|Sadamu Huseinu]]. U isto vrijeme pristalice [[Baat]] stranke prijete nasiljem u slučaju izvršenja smrtne kazne na koju je Husein osuđen prije dva dana. * [[8. novembar]] ** [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] ministar odbrane [[Donald Rumsfeld]] podnio ostavku. ** Na izborima za Predstavnički dom američkog Kongresa, i za Senat USA Demokratska stranka osvojila većinu, prekinuvši tako dominaciju Republikanske stranke koja je trajala 12 godina. ** Australijski zvaničnici objavili kako je Australiju pogodila najgora suša u zadnjih 200 godina. Kiša u sušnim krajevima ne pada već šest godina, i smatra se da će, ukoliko ne bude padavina narednih šest mjeseci, doći do presušivanja najvećih vodotokova središnje Australije. * [[9. novembar]] ** Islamska zajednica BiH objavila proširenu Rezoluciju u kojoj se potvrđuje privrženost "tradicionalnom Islamu" i Islamu baziranom na Hanefijskom mezhebu, i to povodom dešavanja u nekim džamijama u [[Sandžak]]u gdje je dolazilo do razmimoilaženja u načinju izvršavanja islamskih obaveza. ** U [[Mostar]]u bacanjem ruža u [[Neretva|Neretvu]] i skokom na noge jednog od Mostaraca, simbolično obilježena godišnjica rušenja [[Stari most|Starog mosta]]. * [[10. novembar]] – [[Izrael]]ska ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni obnovila je apel svoje zemlje da se uvedu sankcije [[Iran]]u, upozorivši na to da će na Srednjem istoku doći do utrke u naoružanju ako [[islam]]ski režim nabavi atomsku bombu. * [[13. novembar]] ** Američki predstavnici u [[UN]] uložili veto na Rezoluciju kojom se osuđuje [[Izrael]] zbog najnovijih akcija protiv [[Palestina|Palestinske]] samouprave i ubijanja civila. ** Čelnik SNSD-a [[Milorad Dodik]] najavio organizovanje referenduma o reformi policije u BiH. * [[14. novembar]] ** Sud [[Bosna i Hercegovina|BiH]] osudio [[Radovan Stanković|Radovana Stankovića]] na 16 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na području [[Foča|Foče]] u periodu od [[april]]a [[1992]]. do [[februar]]a [[1993]]. godine. ** U [[Irak]]u grupa osoba obučenih u uniforme policije otela oko 150 osoba iz Ministarstva obrazovanja. * [[16. novembar]] – U Banjoj Luci opljačkan kombi Reiffeisen banke iz kog je odnijeto 1,5 miliona KM. * [[17. novembar]] ** Sud [[Bosna i Hercegovina|BiH]] osudio bivšeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika [[HDZ]]-a [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja ministra finansija Federacije BiH 2000. godine. ** Udruga preživjelih holokausta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] zatražila je od Republike Hrvatske da u ime njih i više od 20 hiljada ubijenih, kojima su kosti ostale po stratištima Jasenovca i drugim stratištima [[Evropa|Evrope]], zaustavi manipulacije s jasenovačkim žrtvama. ** Ekspertni tim Federalne komisije za traženje nestalih ekshumirao je zaključno s današnjim danom iz masovne sekundarne grobnice Gorice kod [[Brčko]]g ukupno 277 tijela. * [[18. novembar]] ** Britanski premijer [[Tony Blair]], u intervjuu za TV [[Al Jazeera]], priznao da je vojna intervencija u [[Irak]]u, koju je predvodio [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], od samog početka bila greška. ** U poplavama u provinciji [[Badgis]] ([[Afganistan]]) poginule su 53 osobe, a na desetine ljudi se vode nestalim. ** U [[sarajevo|sarajevskom]] hotelu Aqua, [[Lejla Adrović]] iz [[tuzla|Tuzle]] izabrana je za Miss BiH. ** Okupljanjem bivših logoraš na [[Manjača|Manjači]] obilježena je 14-godišnjica zatvaranja [[logor Manjača|logora Manjača]] kraj [[Banja Luka|Banje Luke]]. ** U okviru osmog Balkan Black Box festivala [[film]]a i kulture jugoistočne [[evropa|Evrope]] u [[Berlin]]u premijerno je prikazan dokumentarni film [[Zehrudin Isaković|Zehrudina Isakovića]] "[[Povelja Kulina bana (film)|Povelja Kulina bana]]". == 2006. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar === * [[16. januar]] – [[Lana Pudar]], bosanskohercegovačka plivačica === Februar === === Mart === === April === === Maj === === Juni === === Juli === === August === === Septembar === * [[28. septembar]] – [[Manca Caserman]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[26. decembar]] – [[Ilona Plecháčová]], [[češka]] [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[4. januar]] – [[Nijaz Abadžić]], bosanskohercegovački novinar, publicista i urednik [[FTVBiH]] * [[6. januar]] – [[Lou Rawls]], američki pjevač * [[10. januar]] – [[Fadil Toskić]], bosanskohercegovački pjevač * [[14. januar]] – [[Shelley Winters]], američka glumica * [[19. januar]] – [[Wilson Pickett]], američki pjevač * [[21. januar]] – [[Ibrahim Rugova]], bivši predsjednik Kosova i vođa najveće kosovske stranke * [[24. januar]] – [[Chris Penn]], američki filmski glumac * [[28. januar]] – [[Duško Trifunović]], književnik, scenarist i tekstopisac * [[31. januar]] – [[Coretta Scott King]], žena [[Martin Luther King|Martina Luthera Kinga]] === Februar === === Mart === * [[7. mart]] – [[Estefania Aldaba-Lim]], [[Filipini|filipinska]] psihologinja, aktivistica, diplomatkinja * [[12. mart]] – [[Jurij Brězan]], njemački pisac koji je svoja djela pisao na [[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpskom]] i [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] * [[29. mart]] – [[Zoran Bečić]], bosanskohercegovački glumac === April === === Maj === * [[10. maj]] – [[Roderick Tuck]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] === Juni === * [[7. juni]] – [[Abu Musab al-Zarqawi]], lider Al-Kaide u Iraku * [[18. juni]] - [[Adi Lukovac]], bosanskohercegovački muzičar * [[20. juli]] – [[Benjamin Filipović]], bosanskohercegovački režiser === Juli === * [[7. juli]] – [[Noël Turrell]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[8. juli]] – [[George Albee]], američki [[Klinička psihologija|klinički psiholog]] === August === * [[30. august]] – [[Nagib Mahfuz]], egipatski književnik. === Septembar === * [[4. septembar]] – [[Steve Irwin]], australijski zoolog, naturalista i televizijska zvijezda * [[15. septembar]] – [[Oriana Fallaci]], italijanska književnica === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Ana Politkovskaja]], ruska novinarka === Novembar === * [[10. novembar]] – [[Vera Aceva]], narodni heroj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]-a. * [[16. novembar]] – [[Sulejman Rebac]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[17. novembar]] – [[Ruth Brown]], američka rhytm&blues-pjevačica * [[20. novembar]] – [[Robert Altman]], američki režiser, scenarist i producent * [[21. novembar]] – [[Dana Kurbalija]], bosanskohercegovačka glumica === Decembar === * [[10. decembar]] – [[Augusto Pinochet]], čileanski general i diktator == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[John C. Mather]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ** [[George F. Smoot]], SAD * [[Hemija]] ** [[Roger D. Kornberg]], SAD * [[Medicina]] ** [[Andrew Z. Fire]], SAD ** [[Craig C. Mello]], SAD * [[Ekonomija]] ** [[Edmund Phelps]], SAD * [[Književnost]] ** [[Orhan Pamuk]], [[Turska]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{commonscat|2006}} bj3mq8fo29v6vvalvtrf7893luqpzeu 19. august 0 14989 3847283 3818587 2026-05-17T22:06:09Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[2005]] – [[Aušra Augustinavičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica 3847283 wikitext text/x-wiki {{AugustKalendar}} '''19. august / kolovoz (19. 8)''' jest 231. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (232. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 134 dana. == Događaji == * [[1919]] – Osamostaljene [[Afganistan]]a od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. * [[1944]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Pariz]] se oslobodio od [[Njemačka|njemačke]] okupacije. * [[1960]] – [[SSSR|Sovjeti]] lansirali [[Sputnik 5]] u kojem su bili psi [[Belka]] i [[Strelka]], 40-ak više miševa, 2 štakora te različite vrste biljaka. * [[2005]] – Počela prva ikad održana [[Rusija|rusko]]-[[Kina|kineska]] vojna vježba. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1596]] – [[Elizabeta Stuart]], kraljica Češke === 17. vijek === * [[1631]] – [[John Dryden]], engleski književnik === 19. vijek === * [[1848]] – [[Gustave Caillebotte]], francuski slikar * [[1853]] – [[Lawrence D'Orsay]], britanski glumac * [[1871]] – [[Orville Wright]], američki pionir aviacije, konstruktor i graditelj aviona * [[1883]] – [[Coco Chanel]], francuska modna kreatorica === 20. vijek === * [[1904]] – [[Nikola Šop]], hrvatski pjesnik * [[1930]] – [[Frank McCourt]], irsko-američki književnik * [[1940]] – [[Johnny Nash]], američki rege pjevač * [[1942]] – [[Milan Vukić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[1946]] – [[Bill Clinton]], američki političar i državnik * [[1950]] – [[Aino Kallunki]], [[finska]] [[biatlon]]ka; * [[1952]] – [[Bodo Hombach]], njemački političar * [[1953]] – [[Nanni Moretti]], italijanski režiser * [[1961]] – [[Violeta Urmana]], [[Litvanija|litvanska]] [[Opera|operska]] pjevačica * [[1963]] – [[Joey Tempest]], švedski pjevač * [[1969.]] ** [[Matthew Perry]], američko-kanadski glumac ** [[Adina Țuțulan-Șotropa]], [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]] * [[1971]] – [[Mary Joe Fernandez]], američka tenisačica * [[1973]] – [[Mette-Marit Tjessem Høiby]], norveška princeza * [[1990]] – [[Kristel Viigipuu]], estonska [[biatlon]]ka * [[1998]] – [[Katarina Bogdanović]], [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica]] === 21. vijek === * [[2001]] – [[Darina Čalik]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[14]] – [[Cezar Augustus]], rimski car * [[1580]] – [[Andrea Palladio]], italijanski arhitekta i graditelj * [[1662]] – [[Blaise Pascal]], francuski matematičar * [[1936]] – [[Federico García Lorca]], španski pjesnik i dramatičar * [[1937]] – [[Ernest Rutherford]], britanski fizičar * [[1968]] - [[George Gamow]], sovjetski i američki polimat, teorijski fizičar i kosmolog * [[1994]] – [[Linus Pauling]], američki hemičar * [[1997]] – [[Maja Dimitrijević]], jugoslavenska glumica * [[2005]] – [[Aušra Augustinavičiūtė]], [[Litvanija|litvanska]] psihologinja i ekonomistica * [[2013]] – [[Mirko Kovač]], jugoslavenski pisac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|19 August}} *[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/19 Na današnji dan (19. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} *[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-19/ Na današnji dan (19. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|august019]] 669jpb0ferp130ast9azik6pcpylsks Balkana 0 15974 3847309 3670514 2026-05-17T23:04:41Z Mhare 481 3847309 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Balkana | drugo_ime = Balkana jezero | slika = Balkana2.jpg | alt = Veliko jezero na Balkani | opis = Veliko jezero | lokacija = [[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = Veliko jezero i Malo jezero | koordinate = {{coord|44|24|55|N|17|02|59|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = | inžinjer = | datum_plavljenja = | dužina = | širina = | površina = 0,056 | dubina = | maks_dubina = | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = 750 | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = Veliko jezero; Malo jezero | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Mrkonjić Grad]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Balkana | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 24 | širina_sekundi = 55 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 59 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = }} '''Turističko rekreativni centar Balkana''' dio je gornjosansko-plivske turističke zone, a smješten je pored nekadašnjeg Puta AVNOJ-a (Jajce – Mrkonjić Grad – Bihać). Udaljen je 5 km od [[Mrkonjić Grad]]a i izletište je u tom kraju. Balkanu čine dva ovalna vještačka jezera: ''Veliko'' i ''Malo'', ukupne površine 56.000 m<sup>2</sup>. Smještena su u dolini planine [[Lisina (planina)|Lisina]]. Izgrađena su 50-ih godina [[20. vijek]]a. Napajaju se iz planinskih potoka ''Cjepalo'' i ''Skakavac'' i iz sublakustrijskih izvora ispod Velikog jezera. Jedina otoka je Crna Rijeka, koja teče u pravcu jug-sjever i nakon 17&nbsp;km se ulijeva u [[Vrbas]]. Omeđena su pašnjacima, te gustim hrastovim i četinarskim šumama. Manji dio jezera uređen je kao kupalište, a veći je bogat pastrmkom.<ref>* http://www.bistrobih.ba/nova/balkana-mrkonjic-grad/</ref> U julu i augustu temperatura vode u Malom jezeru dostiže 20&nbsp;°C, pa je tada pogodna za kupanje. Veliko jezero je bogato raznim vrstama ribe: [[Amur (riba)|amur]], [[Linjak (riba)|linjak]], [[pastrmka]].<ref>* http://apartmani-galic-balkana.com/balkana {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222210440/http://apartmani-galic-balkana.com/balkana |date=22. 2. 2015 }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20060116025356/http://www.skijanje.co.yu/Ski_Centri/BiH/balkana.htm Skijanje - Balkana] * [http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ Motel Balkana TCAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029091801/http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ |date=29. 10. 2007 }} * [https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana Balkana na visitmycountry.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129122211/https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana%7C |date=29. 11. 2021 }} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Mrkonjić Grad]] [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] lt5b42uyfbr4bcy2pde8ftywcfbhigx 3847310 3847309 2026-05-17T23:05:47Z Mhare 481 3847310 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Balkana | drugo_ime = Balkana jezero | slika = Balkana2.jpg | alt = Veliko jezero na Balkani | opis = Veliko jezero | lokacija = [[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = Veliko jezero i Malo jezero | koordinate = {{coord|44|24|55|N|17|02|59|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[jezero]] | sliv = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | površina = 0,056 | dubina = | maks_dubina = | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = 750 | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = Veliko jezero; Malo jezero | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Mrkonjić Grad]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_oznaka = Balkana | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Balkane u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 24 | širina_sekundi = 55 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 59 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Turističko rekreativni centar Balkana''' dio je gornjosansko-plivske turističke zone, a smješten je pored nekadašnjeg Puta AVNOJ-a (Jajce – Mrkonjić Grad – Bihać). Udaljen je 5 km od [[Mrkonjić Grad]]a i izletište je u tom kraju. Balkanu čine dva ovalna vještačka jezera: ''Veliko'' i ''Malo'', ukupne površine 56.000 m<sup>2</sup>. Smještena su u dolini planine [[Lisina (planina)|Lisina]]. Izgrađena su 50-ih godina [[20. vijek]]a. Napajaju se iz planinskih potoka ''Cjepalo'' i ''Skakavac'' i iz sublakustrijskih izvora ispod Velikog jezera. Jedina otoka je Crna Rijeka, koja teče u pravcu jug-sjever i nakon 17&nbsp;km se ulijeva u [[Vrbas]]. Omeđena su pašnjacima, te gustim hrastovim i četinarskim šumama. Manji dio jezera uređen je kao kupalište, a veći je bogat pastrmkom.<ref>* http://www.bistrobih.ba/nova/balkana-mrkonjic-grad/</ref> U julu i augustu temperatura vode u Malom jezeru dostiže 20&nbsp;°C, pa je tada pogodna za kupanje. Veliko jezero je bogato raznim vrstama ribe: [[Amur (riba)|amur]], [[Linjak (riba)|linjak]], [[pastrmka]].<ref>* http://apartmani-galic-balkana.com/balkana {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222210440/http://apartmani-galic-balkana.com/balkana |date=22. 2. 2015 }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20060116025356/http://www.skijanje.co.yu/Ski_Centri/BiH/balkana.htm Skijanje - Balkana] * [http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ Motel Balkana TCAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071029091801/http://www.mrkonjicgrad.com/informacije/smjestajni_kapaciteti/motel_balkana/ |date=29. 10. 2007 }} * [https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana Balkana na visitmycountry.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129122211/https://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/biznis/57-o-bih/priroda/jezera/658-balkana%7C |date=29. 11. 2021 }} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Mrkonjić Grad]] [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] ghy1ded3twvl0ohh8okutbejktgobvt Ston 0 19725 3847243 3827852 2026-05-17T16:43:06Z Carsten Steger 142849 Aerial image of Ston inserted. 3847243 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Ston (višeznačnica)}} {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Ston |vrsta = Općina <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Općina Ston |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Aerial image of Ston (view from the southwest).jpg |opis_slike = pogled na Ston |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = Ston (grb).gif <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|20px|border]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 42| širina_minuta = 50| širina_sekundi = 19| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 41| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 8 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 169.51 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 2491 |stanovništvo grad = 500 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 14.19 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Vedran Antunica |gradonačelnik stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 20230 Ston |pozivni broj = (+385) 20 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://opcinaston.hr/ Općina Ston] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Ston old church2.JPG|mini|280px|Ston, stara rimokatolička crkva]] '''Ston''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Dubrovnik]]. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ston)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ston)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina Ston je imala 2.491 stanovnika, od čega u samom Stonu 500. === Općina Ston === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 3.593 || 3.548 || 3.589 || 3.842 || 4.332 || 4.288 || 4.060 || 4.045 || 3.954 || 3.972 || 3.715 || 3.283 || 2.819 || 2.802 || 2.605 || 2.407 || 2.491 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Dubrovnik]]. U 1981. smanjena izdvajanjem dijela u općinu [[Dubrovačko primorje]].''</small> === Ston (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 428 || 648 || 378 || 472 || 503 || 485 || 420 || 470 || 357 || 469 || 562 || 430 || 543 || 581 || 528 || 549 || 500 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1869. sadrži podatke za naselje [[Mali Ston]].''</small> ===Popis [[1991.]]=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Dubrovnik)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Dubrovnik)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Ston je imalo 581 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Ston |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 581 | label1 = [[Hrvati]] 558 | value1 = 96.04 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Jugoslaveni]] 6 | value2 = 1.03 | color2 = #8B008B | label3 = [[Srbi]] 4 | value3 = 0.68 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 2 | value4 = 0.34 | color4 = #228B22 | label5 = [[Albanci]] 1 | value5 = 0.17 | color5 = #4B3621 | label6 = [[Nijemci]] 1 | value6 = 0.17 | color6 = #BDB76B | label7 = [[Slovenci]] 1 | value7 = 0.17 | color7 = #FF55A3 | label8 = neopredijeljeni 1 | value8 = 0.17 | color8 = #C154C1 | label9 = region. opr. 4 | value9 = 0.68 | color9 = #66424D | label10 = nepoznato 3 | value10 = 0.51 | color10 = #A2A2D0 }} |- |} == Galerija == <gallery> Datoteka:Croatia,_Ston_1.jpg|mediteranska arhitektura Datoteka:Croatia, Ston - Franciscan cloister.jpg|franjevački samostan Datoteka:Entrance to Ston City Walls.jpg|zid na ulazu u stari Ston Datoteka:Ston.03177.JPG|centar Stona </gallery> {{Široka slika|Ston.jpg|905px|Ston, panorama}} == Također pogledajte == * [[Ponikve (Ston)]] * [[Pelješac]] * [[Zidine u Stonu]] * [[Dubrovačke gradske zidine]] * [[Dubrovačka republika]] * [[Spisak općina u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-općina-Hrvatska}} {{Ston}} {{Gradovi i općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji}} [[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Stonu]] [[Kategorija:Ston|*]] ocy541z5ushwam06s97y8bmhtschm2x Poluprečnik 0 20249 3847242 3629519 2026-05-17T16:35:15Z ~2026-27893-55 181386 3847242 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kreis.png|framed|M = Središte<br />r = Poluprečnik<br />d = Prečnik]] U [[Geometrija|geometriji]] '''poluprečnik''' [[krug]]a ili [[Sfera|sfere]] je bilo koji segment od njegovog centra do perimetra, a u modernijoj upotrebi to je i njihova dužina. Ime dolazi od latinskog radius{{efn|Množina radiusa može biti ''radii''<ref>{{cite web|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/radius |title=Radius - Definition and More from the Free Merriam-Webster Dictionary |publisher=Merriam-webster.com |access-date=2012-05-22}}</ref>}}, što znači zraka, ali i letva točka kočije.<ref name="radic">[http://dictionary.reference.com/browse/Radius Definition of Radius] at dictionary.reference.com. Accessed on 2009-08-08.</ref> Tipična skraćenica i naziv matematičke varijable za radijus je R ili r. Proširenjem, prečnik D je definisan kao dvostruki poluprečnik:<ref name="mwd1"> [http://www.mathwords.com/r/radius_of_a_circle_or_sphere.htm Definition of radius] at mathwords.com. Accessed on 2009-08-08.</ref> :<math>d \doteq 2r \quad \Rightarrow \quad r = \frac d 2.</math> Ako objekt nema centar, termin se može odnositi na njegov poluprečnik opisanog kruga ili opisane sfere. U oba slučaja, poluprečnik može biti veći od polovine prečnika, koji se obično definiše kao maksimalno rastojanje između bilo koje dvije tačke na slici. Poluprečnik geometrijske figure je obično polumjer najvećeg kruga ili sfere sadržane u njoj. Unutrašnji poluprečnik prstena, cijevi ili drugog šupljeg predmeta je polumjer njegove šupljine. Za pravilne poligone, poluprečnik je isti kao i pokuprečnik njegovog kruga.<ref name="schaum">Barnett Rich, Christopher Thomas (2008), ''Schaum's Outline of Geometry'', 4th edition, 326 pages. McGraw-Hill Professional. {{isbn|0-07-154412-7}}, {{isbn|978-0-07-154412-2}}. [https://books.google.com/books?id=ab8lZG2yubcC Online version] accessed on 2009-08-08.</ref> Poluprečnik pravilnog poligona naziva se i apotema. U teoriji grafika, poluprečnik grafa je minimum preko svih vrhova u maksimalne udaljenosti od u do bilo kojeg drugog vrha grafa.<ref name="yel">Jonathan L. Gross, Jay Yellen (2006), ''Graph theory and its applications''. 2nd edition, 779 pages; CRC Press. {{isbn|1-58488-505-X}}, 9781584885054. [https://books.google.com/books?id=unEloQ_sYmkC Online version] accessed on 2009-08-08.</ref> Poluprečnik je polovina [[prečnik]]a: :<math>r = \frac C {2\pi}</math> == Također pogledajte == * [[Atomski radijus]] * [[Bohrov radijus]] == Napomene == {{Notelist}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{stub-mat}} [[Kategorija:Sfere]] [[Kategorija:Kružnice]] [[Kategorija:Dužina]] irnrj154m2kpga5y57v4s6dgyfar7no Imigracija 0 22926 3847354 3807659 2026-05-18T07:47:18Z ~2026-29801-53 181490 /* Reference */ 3847354 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Net Migration Rate.svg|thumb|right|330px|[[Neto postotak migracija]] za 2011.: pozitivan (plav), negativan (narandžasto), stabilan (zelen), i bez podataka (sivo)]] [[Datoteka:Inmigrantes europeos llegando a Argentina.jpg|thumb|Europski imigranti koji stižu u Argentinu]] '''Imigracija''' je proces doseljavanja stanovništva na neki prostor, uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo privlačnim faktorima. Kod imigracije se razlikuju dva tipa: legalna imigracija - doseljanje stanovništva u skladu s pravnim propisima ili s pristankom države na čiju teritoriju imigranti dolaze; te ilegalna imigracija - doseljavanje stanovništva koje predstavlja kršenje pravnih propisa, odnosno protivno volji organa države na čiju se teritoriju dolazi. Suprotno od: [[emigracija]] == Također pogledajte == * [[Emigracija]] {{Commonscat|Immigration}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Imigracija]] 86cabylkh69lg8vjhvcy2v0bsxrvlqv 3847357 3847354 2026-05-18T07:50:18Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-29801-53|~2026-29801-53]] ([[User talk:~2026-29801-53|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3807659 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Net Migration Rate.svg|thumb|right|330px|[[Neto postotak migracija]] za 2011.: pozitivan (plav), negativan (narandžasto), stabilan (zelen), i bez podataka (sivo)]] [[Datoteka:Inmigrantes europeos llegando a Argentina.jpg|thumb|Europski imigranti koji stižu u Argentinu]] '''Imigracija''' je proces doseljavanja stanovništva na neki prostor, uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo privlačnim faktorima. Kod imigracije se razlikuju dva tipa: legalna imigracija - doseljavanje stanovništva u skladu s pravnim propisima ili s pristankom države na čiju teritoriju imigranti dolaze; te ilegalna imigracija - doseljavanje stanovništva koje predstavlja kršenje pravnih propisa, odnosno protivno volji organa države na čiju se teritoriju dolazi. Suprotno od: [[emigracija]] == Također pogledajte == * [[Emigracija]] {{Commonscat|Immigration}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Imigracija]] 5leds4tz0omkrw7uwgcrhs687k643s9 Vrelo Bosne 0 36978 3847396 3715334 2026-05-18T11:32:57Z Mhare 481 3847396 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="150"> Datoteka:VreloBosne.jpg|Vrelo Bosne Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne-The source of River Bosnia 3.jpg|Izvorište Bosne Datoteka:Vrelo Bosne-The source of River Bosnia 4.jpg|Dio izvorišta Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne Trees.JPG|Stabla uz vodotok </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] 7b4rl8eb6r0w4bg0aqtgkplguz84pf8 3847397 3847396 2026-05-18T11:33:56Z Mhare 481 /* Galerija */ 3847397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="180"> Datoteka:VreloBosne.jpg|Vrelo Bosne Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne-The source of River Bosnia 3.jpg|Izvorište Bosne Datoteka:Vrelo Bosne-The source of River Bosnia 4.jpg|Dio izvorišta Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne Trees.JPG|Stabla uz vodotok </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] bcfw3ypurkshlu7h9nx4gzif8k1moa0 3847398 3847397 2026-05-18T11:34:40Z Mhare 481 /* Galerija */ 3847398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="200"> Datoteka:VreloBosne.jpg|Vrelo Bosne Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne Trees.JPG|Stabla uz vodotok </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] 5tpg97smowcub9bb08bbuepb5ltnp3u 3847399 3847398 2026-05-18T11:37:12Z Mhare 481 3847399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bosne | drugi_nazivi = | slika = VreloBosne.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Izvorišni dio Vrela Bosne | photo_caption = Vrelo Bosne | širina_karte = 250 | reljef = da | oznaka = Vrelo Bosne | položaj_oznake = right | koordinate = {{coord|43|49|6.6|N|18|16|11.9|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = podnožje [[Igman]]a | visina = 503 | vrsta = [[krš]]ko [[vrelo]] | vodotok = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] }} {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="200"> Datoteka:VreloBosne.jpg|Vrelo Bosne Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne Trees.JPG|Stabla uz vodotok </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] 3wmyvy7gozbpq6cw910ll7w9ddmorxn 3847400 3847399 2026-05-18T11:38:04Z Mhare 481 3847400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bosne | drugi_nazivi = | slika = VreloBosne.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Izvorišni dio Vrela Bosne | photo_caption = Vrelo Bosne | širina_karte = 250 | reljef = da | oznaka = Vrelo Bosne | položaj_oznake = right | koordinate = {{coord|43|49|6.6|N|18|16|11.9|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = podnožje [[Igman]]a | visina = 503 | vrsta = [[krš]]ko [[vrelo]] | vodotok = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] }} {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="200"> Datoteka:VreloBosne.jpg|Vrelo Bosne Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne Trees.JPG|Stabla uz vodotok </gallery> == Također pogledajte == * [[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala Bosna]] * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] rcqmwficen9m4hvgdyt3i1af25p7r1s 3847401 3847400 2026-05-18T11:38:34Z Mhare 481 3847401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bosne | drugi_nazivi = | slika = VreloBosne.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Izvorišni dio Vrela Bosne | photo_caption = Vrelo Bosne | širina_karte = 250 | reljef = da | oznaka = Vrelo Bosne | položaj_oznake = right | koordinate = {{coord|43|49|6.6|N|18|16|11.9|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = podnožje [[Igman]]a | visina = 503 | vrsta = [[krš]]ko [[vrelo]] | vodotok = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] }} {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="200"> Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne </gallery> == Također pogledajte == * [[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala Bosna]] * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] qw1c1xp92kpgcgn3i7onalp331y34vr 3847402 3847401 2026-05-18T11:40:34Z Mhare 481 3847402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bosne | drugi_nazivi = | slika = VreloBosne.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Izvorišni dio Vrela Bosne | photo_caption = Vrelo Bosne | širina_karte = 250 | reljef = da | oznaka = Vrelo Bosne | položaj_oznake = right | koordinate = {{coord|43|49|6.6|N|18|16|11.9|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = podnožje [[Igman]]a | visina = 503 | vrsta = [[Kras (geomorfologija)|krško]] [[vrelo]] | vodotok = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] }} {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="200"> Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne </gallery> == Također pogledajte == * [[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala Bosna]] * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] dw5pdmxlo2a40vx6q9cq4hqbxmx243v 3847403 3847402 2026-05-18T11:41:17Z Mhare 481 3847403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bosne | drugi_nazivi = | slika = VreloBosne.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Izvorišni dio Vrela Bosne | photo_caption = Vrelo Bosne | širina_karte = 250 | reljef = da | oznaka = Vrelo Bosne | položaj_oznake = right | koordinate = {{coord|43|49|6.6|N|18|16|11.9|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Ilidža]], [[Kanton Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = podnožje [[Igman]]a | visina = 503 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vodotok = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] }} {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Vrelo Bosne | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = III | slika = Bridge on Vrelo Bosne.jpg | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = da | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|43.818867|N|18.269447|E|type:landmark|display=inline}} | koord_ref = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | najbliži_grad = [[Ilidža]] | površina = 603 ha | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 2010.<ref name="Vrelobosne">{{Cite web |url= http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |title= Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode |work= Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 22. 10. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20211022221511/http://e-prirodafbih.ba/media/protected_sites/pravni_dokumenti/zasticena_podrucja/SP_VreloBosne_SN-KS-06_10_ZakonProglasenja.pdf |url-status= dead }}</ref> | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> | upravnik = | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Vrelo Bosne''' je izvor u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ispod planine [[Igman]]. Izvor je rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], i jedan od najpoznatijih obilježja Bosne i Hercegovine. Nalazi se na periferiji [[Sarajevo|Sarajeva]], pored [[Ilidža|Ilidže]]. Jedno od najpoznatijih scena prirodne ljepote u regionu, smješteno je u metro području Sarajeva. Nakon nedostatka održavanja tokom 1990-tih, velika revitalizacija projekta je pokrenuta [[2000]]. godine. Lokalni tinejdžeri, vođeni internacionalnim [[ekologija|ekološkim]] organizacijama, vratili su Vrelo Bosne u svoju prijašnju raskoš. Danas je Vrelo Bosne poznata [[turistička atrakcija]] za strane turiste, ali i za obližnje posjetioce koji žele uživati u prirodi. Sastoji se od više malih otočiča povezanih mostovima preko brojnih manjih potoka. Mnoge životinje se takođe nalaze u parku, poput [[patke|patki]] i [[labud]]ova. Tu su također druge zanimljivosti u parku, poput [[fijaker]]a, mjesta za izlet i restorana. == Zaštićeno područje - Spomenik prirode == Na sjednici [[Kanton Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]], održanoj 25.05.2006. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Vrelo Bosne”. Ovim zakonom određene su granice obuhvata, [[IUCN kategorije zaštićenih područja|kategorija zaštićenog područja (III kategorija - spomenik prirode)]], zoniranje prostora, razvojni ciljevi zaštite područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području, kao i korištenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i završne odredbe (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06).<ref>[https://www.zppks.ba/ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Spomenik prirode Vrelo Bosne]</ref> U skladu sa stepenom zaštite, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i tampon zona. Prva zona obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5 ha.<ref name="wdpa">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/BIH |title= Zaštićena područja u BiH |work= WDPA- www.protectedplanet.net |access-date= 9. 2. 2021}}</ref> U najznačajnije vrijednosti nukleusa spadaju Vrelo Bosne i rijeka Bosna od izvora do infiltracionog kanala, značajan stepen raznolikosti [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], te parkovski prostori. Druga zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Odlikuje se velikom hidrološkom raznolikošću.<ref>{{Cite web |url=https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |title=Vrelo Bosne - spomenik prirode - www.fmoit.gov.ba |access-date=8. 10. 2021 |archive-date=8. 10. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211008182353/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Vrelo%20Bosne-spomenik%20prirode.pdf |url-status=dead }}</ref> Tu se nalaze: * Vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od infiltracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne vode Sarajevskog polja, * Parkovski prostori, uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca, * Javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja, uključujući: arheološko nalazište i [[Crkvina kod Vrutaka (Ilidža)|nekropole u selu Vrutci]], [[Rimski most]] na Plandištu, [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske]] vile u Velikoj aleji i hoteli na Ilidži, te zgrada Šumarske škole, * Značajan stepen raznolikosti flore i faune. == Galerija == <gallery mode="nolines" widths="200"> Datoteka:Vrelo Bosne.jpg|Prostor vrela Datoteka:Vrelo bosne.JPG|Vodotok na Vrelu Bosne Datoteka:Vrelo Bosne 1.JPG|Jezerca i vodotok Datoteka:Vrelo Bosne 3.JPG|Parkovski prostor Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|Vrelo Bosne kod Sarajeva Datoteka:Vrelo Bosne Labudovi.jpg|Labudovi na Vrelu Bosne </gallery> == Također pogledajte == * [[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala Bosna]] * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vrelo Bosne}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20071215025122/http://www.bhtimes.com/vrelo-bosne.html Vrelo Bosne - fotogalerija] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Nacionalni parkovi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Spomenici prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Parkovi prirode u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 2010.]] 8lacy31fkk254o5d6c3o83u1ayuc2ax Multinacionalni bataljon Vojne policije 0 80088 3847245 3032423 2026-05-17T16:49:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847245 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Siroče|23|02|2012}} '''Multinacionalni bataljon Vojne policije''' ili '''NATO Multinational Military Police Battalion (NATO MNMPBAT)''' je višenacionalni bataljon [[Vojna policija|vojne policije]] u sklopu [[NATO]]-a stvorena na inicijativu [[Poljska|Poljske]] po uzoru na [[Evropske snage brzog djelovanja]] prisutne u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Utemeljen je u [[Varšava|Varšavi]] [[2007]]. U sastavu NATO MNMPBAT-a učestvuju 4 zemlje članice: * [[Poljska]] * [[Češka]] * [[Slovačka]] * [[Hrvatska]] Nekoliko godina je bilo potrebno da se ideja sprovede u djelo, a NATO je zadovoljan postignutim uspjehom. Proces se odvijao u više koraka, što je uključivalo: # 2005 – rad na Memorandumu o razumijevanju (MoU). # Decembar 2005. – inicirani radovi na Implementacijskom ugovoru (IA) # Mart 2006. – Osnovane Kontrolna i Koordinacijska Grupa (CCG) kao i Financijska Grupa (FG) . # 12. Maj – 23. Aug 2006. – MoU potpisan od strane ministara odbrane zemalja učesnica # Oktobar 2006. – 1. NATO MNMPBAT radionica u Gliwice # 5. Juni 2007. – MoU postaje efektivan # 12. Juni 2007 – NATO MNMPBAT ceremonija otvaranja i potpisivanje sporazuma Zapovjedništvo Multinacionalnog bataljona se nalazi u [[NATO]] [[Baza|bazi]] u poljskom gradu [[Gliwice]], a operativni jezik je [[Engleski jezik|engleski]]. == Vanjski linkovi == * [http://www.mil.sk/14672/project-nato-mnmpbat.php www.mil.sk project-nato-mnmpbat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202918/http://www.mil.sk/14672/project-nato-mnmpbat.php |date=4. 3. 2016 }} *[http://www.paluba.info/smf/index.php?action=printpage;topic=12105.0 Međunarodna vojna vježba postrojbi vojnih policija "Black Bear 10"] *[https://web.archive.org/web/20090509085937/http://www.nato.int/issues/commitment/docs/090409-croatia.pdf Učešće Hrvatske u NATO operacijama] [[Kategorija:NATO]] iz4u01h8ov7ywce85enz70gina75852 Mossad 0 81358 3847226 3835994 2026-05-17T15:27:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847226 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mossad seal.svg|mini|desno|Grb MOSSAD-a]] '''Mossad''' (המוסד למודיעין ולתפקידים מיוחדים, {{Audio|pomoć=ne|He-Mossad.ogg|Hamossad Lemodi'in Uletafkidim Meyuchadim}}, ''Institut za ispitivanje i posebne poslove'', zapravo ''M. Merkazi Le-Modiin U-Letafkidim Meyuhadim'') je ime izraelske obavještajne službe. Važi za jednu od najsposobnijih tajnih službi i u funkcijama je otprilike izjednačena s američkom [[CIA]]-om. Zakonske ovlasti Mossada se znatno veće i razlikuje se od ovlasti drugih tajnih službi. Učestvovali su u evakuaciji Jevreja u Izrael iz ratom zahvaćenog Sarajeva 1992. i 1993.([[:en:Mossad|Mossad]] ref. 16 Traynor, Ian. Cover story: Those who are called, The Guardian 10 December 1994) ==Historija== ===Osnivanje=== Služba je osnovana 1948. Mosad je predviđen za izvođenje operacija (likvidacije, sabotaže itd.) u inostranstvu. Pored toga postoji [[Shin Bet]], kontraobavještajna služba vojske, te [[Aman (tajna služba)|Aman]] koja obezbježuje podatke. Predsjednik David Ben Gurion je zabranio opšte spominjanje službe u javnosti. Uz to je odbio bilo kakvo zakonsko utemeljenje ciljeva, ovlaštenja i te objavljivanje budžeta Mosada. Mosad je od 1963. dobio naziv Institut za obavještajnu službu i specijalne zadatke. Novinar Bergman navodi kao poseban zadatak sprečavanje neprijateljskih država da se nuklearno naoružaju. Posebno odjeljenje Zomet radi na infiltraciji arapskih političara, ofizira i naučnika. Metodom "pod pogrešnom zastavom" potencijalni doušnik se ubjeđuje da radi za NATO ili neku evropsku državu. Drugi poseban zadatak je zaštita Jevreja u inostranstvu i njihova emigracija u Izrael. Porast utjecaja počinje dolaskom načelnika Isela Harela 1954.<ref>{{cite news|last1=Bergman|first1=Ronen|authorlink1=Ronen Bergman (novinar)|title=Israelischer Geheimdienst Mossad Der große Schatten|url=http://www.spiegel.de/spiegelgeschichte/israelischer-geheimdienst-mossad-mythos-und-skandale-a-1032340.html|access-date=21. 3. 2017|work=einestages|agency=[[Spiegel (novine)|Spiegel]]|publisher=[[Axel Springer Verlag AG]]|date=31. 5. 2015|language=de}}</ref> Otvaranje službe javnosti počelo ja nkon 1995. nakon više bezuspješnih operacija i atentata na premijera [[Yitzhak Rabin|Yitzaka Rabina]], gdje je tadašnji načelnik Šabtai Šavit, do tada poznat samo kao osoba "S", morao podnijeti ostavku.<ref>{{Cite web|url=http://www.juedische-allgemeine.de/article/view/id/5386/page/2|title=Jäger und Gejagte|last=Brandes|first=Sabine|date=25. 2. 2010|website=[[Juedische Allgemeine]]|publisher=|language=de|publication-place=[[Tel Aviv]]|access-date=1. 4. 2017}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Načelnici === * Isel Harel * Zvi Zamir * Šabtai Šavit * Danny Jatom * Meir Dagan === Poznati operativci === * Mike Hariri * Viktor Ostrovski * Elie Cohen * Jonathan Pollard ===Operacije=== Poznate operacije su: neuspjelo hapšenje Alexandra Israela, snimanje tajnog govora Nikite Hruščova, sabotaža raketnog naoružanja egipatske vojske, hapšenje Adolfa Eichmanna, krađa aviona MIG-21, te likvidacija PLO aktivista. ====Slučaj Alexandar Israel==== Prva složenija operacija završila je neuspješno. Oficir izraelske mornarice [[Alexander Israel (oficir)|Alexander Israel]] je dezertirao i pobjegao u Evropu. Tu je uspostavio kontakt s egipatskim diplomatima kojima je ponudio prodaju vojnih tajni. Tadašnji šef Mosada Iser Harel naređuje njegovo hapšenje gdje je utemeljio dogmu koja i danas važi: ''Jevreji ne ubijaju Jevreje''. Planirano je kidnapovanje, uspavljivanje, transport i suđenje za izdaju. Međutim razne greške tokom operacije, uz pogrešnu anesteziju dovode do smrti Israela na putu za [[Tel Aviv]]. Mosad širi, putem štampe, dezinformacije prema kojima je Israel prebjegao u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. Israelov leš je bačen u more, Njegovu stvarnu sudbinu je 2006. rasvijetlio autor Ronen Bergman. ====Tajni govor Nikite==== Među prve značajne i uspješne operacije ubraja se nabavljanje snimka tajnog govora iz 1956. [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] gdje je kritikao [[Josif Staljin|Staljinov]] režim. Harel šalje zapis dotičnog govora američkoj službi [[Centralna obavještajna agencija|CIA]]. Govor se objavljuje u novinama [[The New York Times|New York Times]]. Ovo označava početak saradnje ove dvije službe. ====Hapšenje Adolfa Eichmanna==== [[Datoteka:Adolf Eichmann at Trial1961.jpg|mini|120px|[[Adolf Eichmann]] tokom suđenja]] Kao poseban uspjeh se smatra pronalazak i hapšenje visokog SS oficira Adolfa Eichmanna, jednog od arhitekti [[holokaust]]<nowiki/>a, u Argentini koji je doveden u Izrael gdje se osuđuje na smrt. Adolf Eichmann je 1950. uspio pobjeći iz američkog zatvoreničkog logora, od tada je živio u Južnoj Americi pod lažnim imenom. Mjesecima je bio pod pratnji izraelskih agenata koji su ga 11. maja 1960 uhapsili. [[Argentina]] i Izrael nisu tada imali sporazum i izručivanju te je Mosad slavlje povodom 150 godišnjice državnosti, gdje je prisustvovala i delegacija iz Izraela, upotrijebio da se Eichmann prebaci istim avionom koji je koristila izraelska delegacija. 23. maja premijer Ben Gurion saopštava u Knesetu, izraelskom parlamentu, da je Eichmann uhapšen. ====Šestodnevni rat==== [[Datoteka:Eli_Cohen.jpg|mini|lijevo|120px|Eli Cohen]] [[Elie Cohen]] (1924.-1965.) je bio jedan od najpoznatijih špijuna Mosada. Pošla mu je za rukom, pod lažnim imenom Kamal Amin Taabet, infiltracija najviših vojnih krugova [[Vojska Sirije|sirijske vojske]]. Nakon što je u [[Damask]]<nowiki/>u otkriven osuđuje se na smrt vješanjem. Izrael je uzaludno pokušavao da se domogne njegovih posmrtnih ostataka. Smatra se da su informacije koje je Cohen dostavio bile ključne za pobjedu izraelske vojske u [[Šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]].<ref>{{cite news|last1=Franz|first1=Angelika|title=Tod eines Meisterspions|url=http://www.stern.de/politik/geschichte/spionage-der-tod-des-meisterspions-3017560.html|access-date=27. 3. 2017|publisher=[[Stern (novine)|Stern]]|date=28. 5. 2002|language=de}}</ref> ====Jedinica "Mifraz"==== Za Izraelce je bila šokantna činjenica da su njemački naučnici, koji su prethodno radili u raketnoj bazi [[Penemünde]] gdje je pravljena [[V-2]], radili za [[Vojska Egipta|egipatsku vojsku]]. Nakon što je izraelska vojska saznala da Egipat razpolaže raketama, koje su pokazivane na vojnim paradama u Kairu, premijer Gurion napada načelnika Harela zbog propusta. Harel osniva jedinicu "Mifraz" koja ima zadatak da likvidira njemačke raketne inžinjere. Krajem novembra 1962. šalje se paketna bomba u egipatsku namjensku fabriku Heluan. Eksplozija ubija 6 egopatskih radnika. Šalje se pismo-bomba raketnom inžinjeru Wolgangu Pilzu, koje međutim teško ranjava njegovu sekretaricu. U njemačkom gradu Lörrach puca se iz pištolja na Hansa Kleinwächtera koji, ostaje nepovrijeđen, uzvraća vatru. Atentati su doveli do diplomatske krize između [[Njemačka|Njemačke]] i Izraela, gdje načelnik Mosada Harel podnosi ostavku. Njegovom nasljedniku Meiru Amitu polazi za rukom infiltracija fabrike u Egiptu čime se obustavlja egipatski raketni program. ====Operacija "Dijamant"==== Nakon što je Mosad dva puta bezusješno pokušao doći do sovjetskog aviona [[MiG-21]] treći pokušaj put uspijeva. Irački pilot [[Munir Redfa]], mada njegovo pravo ime nije poznato, je uspostavio kontakt s američkom državljankom u Bagdadu. Ispostavilo se da je radila za Mossad i obezbijedila je Redfi izraelski pasoš i avionske karte. U Izraelu je Redfu ponuđeno 1.000.000 [[Američki dolar|dolara]] nagrade, uz izraelsko državljanstvo, ako nabavi MiG-21. Komandant izraelske avijacije Mordecai Hod mu je pokazao leteću rutu kojom će izbjeći radarski far jordanske i iračke protiv-vazdušne odbrane. 16. augusta 1966 preleće s avionom u blizini iračko-iranske granice. Nakon što se izraelska avijacija domogla aviona na Zapadu je ovo prihvaćeno pozitivno, dok je na sovjetskoj odnosno iračkoj strani izazvalo šok.<ref>{{cite web|title=Stealing a Soviet MiG|url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/stealing-a-soviet-mig|website=Jewish Virtual Library|access-date=27. 3. 2017|language=en}}</ref> ====Jomkipurski rat==== Nije razjašnjeno da li je [[Gamal Abdel Naser|Naserov]] zet [[Ašraf Marvan]], doista radio za Mossad ili je upotrijebljen od strane Egipta kao dvostruki igrač. Marvan je radio kao sekretar Naserovog nasljednika [[Anwar El-Sadat|Sadata]]. Još u 1969. Marvan je uspostavio kontakt s Mosadom. Pod kodnim imenom "Anđeo" smatran je napouzdanijim izvorom Mosada. Slijepo povjerenje je dovelo do propusta pa je [[Jomkipurski rat]] iznenadio Izrael. Ovo neki pripisuju nemarnosti agenta "Anđeo", jer je njegovo upozorenje stiglo kasno, dok drugi navode da je u stvari radio za Egipat. ==== Operacija "Božiji bjes" ==== Nakon napada PLO aktivista ([[Crni septembar]]), gdje je u otmici [[Olimpijske igre 1972.|izginulo 11 izraelskih sportista]], tokom Olimpijskih igara u Minhenu 1972. formira se jedinica "Caesarea". Premijerka Izraela [[Golda Meir]] daje načelniku Mosada Zvi Zamiru odobrenje za likvidaciju PLO aktivista u Evropi. Jedinica Caerarea pod vodstvom Mikea Hararija je u periodu 1972.-1973. ubila nekoliko PLO aktivista u Evropi. Kasnije će likvidacija trojice PLO aktivista u [[Liban]]<nowiki/>u dovesti do ostavki libanske vlade. Amnon Biran, jedan od organizatora likvidacija će kasnije za njemački Spiegel navesti da nije podrobno ispitano da li su ubijeni imali ikakve veze s atentatom u Minhenu. U ovom kontekstu se navodi i ubistvo konobara Ahmeda Bouchikija, koji je izgledom sličio Ali Hassanu Salamehu organizatoru atentata u Minhenu, gdje je 21. jula 1973 s 14 hitaca ubijen u norveškom gradu [[Lillehammer|Liliehammer]]. Ova pogreška je obustavila likvidacije na sljedećih 5 godina, da bi 22. januara 1979 putem auto-bombe, Mosad likvidirao Salameha u [[Bejrut]]<nowiki/>u. ====Atentat na vođu Hamasa==== U 1997. agenti Mosada, putem otrovne vakcine, napadaju tadašnjeg vođu Hamasa [[Khaled Mashal|Kaleda Mašala]]. Tjelohranitelji Mašala su savladali izraelske agente. Pod pritiskom jordanskog kralja Husseina i vlade SAD-a Mosad je morao za njihovo oslobađanje poslati protivotrov, kojim je spašen Mašal. ====Operacija "Olimpijske igre"==== Kompjuterski virus "[[Stuxnet]]" je upotrijebljen 2006. za uništavanje [[centrifuga]] za obogaćivanje [[Uranij|uran]]<nowiki/>a u iranskim nukleranim postrojenjima kod Natana. Programiranje virusa se pripisuje Mosadu, jer je tadašnji načelnik Meir Dagan uvrstio sabotažu iranskog nuklearnog programa kao najveći prioritet. Pored toga Mosad je sabotirao nabavku opreme, za nuklerna postrojenja, u Evropi. Nekoliko iranskih naučnika je likvidirano u [[Teheran]]<nowiki/>u. U Izraelu se smatra da je ovim zaustavljen nuklearni program Irana. ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mossad.gov.il/default.aspx Službena web-stranica Mossada]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|he|hebrejski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Izraelsko-palestinski sukob}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Politika Izraela]] [[Kategorija:Obavještajne službe]] k9wld3q6ov137r4pfxp8labzenw5cj4 ATP Masters 1000 0 86995 3847342 3839172 2026-05-18T07:14:22Z KWiki 9400 3847342 wikitext text/x-wiki {{ATP sidebar navbox}} '''ATP Masters 1000''' jest serija najprestižnijih [[tenis]]kih turnira pod okriljem [[Asocijacija teniskih profesionalaca|Asocijacije teniskih profesionalaca]] (ATP). Održavaju se godišnje u [[Evropa|Evropi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[NR Kina|Kini]]. Masters serija turnira počela je davne 1990, i to pod nazivom "Championship Series". Između 1996. i 1999. zvala se '''Mercedes-Benz Super 9''', od 2000. do 2004. '''Tennis Masters Series''', a između 2005. i 2009. '''ATP Masters Series'''. Od početka 2009. nosila je naslov '''ATP World Tour Masters 1000''', a od 2019. '''ATP Tour Masters 1000'''. Trenutno se svi mečevi na ovim turnirima igraju na dva dobijena seta. (Ranije su se finala nekih igrala na tri dobijena seta.) Rekord po broju osvojenih titula drži [[Novak Đoković]] (40), koji je osvajanjem turnira u Cincinnatiju 2018. postao prvi igrač u historiji s osvojenih svih devet Mastersa.<ref name="GM">{{Cite web |date= 19. 8. 2018 |title= Nine To Shine: Djokovic Claims Historic Cincy Crown |url= http://www.atptour.com/en/news/cincinnati-2018-final-federer-djokovic |url-status=live |archive-url= https://web.archive.org/web/20220309181131/https://www.atptour.com/en/news/cincinnati-2018-final-federer-djokovic |archive-date= 9. 3. 2022 |website= ATPTour.com}}</ref> Godine 2026. pridružio mu se [[Jannik Sinner]] osvojivši Rim Masters.<ref>{{cite web |url= https://n1info.ba/sport/nogomet/jannik-sinner-dosao-do-zlatnog-mastersa-ispisao-historiju-i-stigao-rekord-novaka-djokovia-video/ |title= Jannik Sinner došao do "zlatnog Mastersa", ispisao historiju i stigao rekord Novaka Đokovića |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 17. 5. 2026 |access-date= 18. 5. 2026}}</ref> U parovima rekord drže [[Bob Bryan|Bob]] i [[Mike Bryan]] s 39 titula; njih dvojica također su osvojila svih devet titula, kao i [[Daniel Nestor]]. == Turniri == {| class="wikitable" |- !Turnir !Država !Lokacija !Mjesto održavanja !Datira od !Vrsta podloge |- | [[Indian Wells Masters|BNP Paribas Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Indian Wells (Kalifornija)|Indian Wells]] ([[Kalifornija]]) | [[Indian Wells Tennis Garden]] | align=center|1987. | tvrda |- | [[Miami Masters|Miami Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Miami Gardens]] | [[Stadion "Hard Rock"]] | align=center|1985. | tvrda |- | [[Monte Carlo Masters|Monte-Carlo Rolex Masters]] | {{ZID|Monako}} | [[Roquebrune-Cap-Martin]] | [[Monte Carlo Country Club]] | align=center|1897. | zemlja |- | [[Madrid Masters|Mutua Madrid Open]] | {{ZID|Španija}} | [[Madrid]] | [[Caja Mágica]] | align=center|2002. | zemlja |- | [[Rim Masters|Internazionali BNL D'Italia]] | {{ZID|Italija}} | [[Rim]] | [[Foro Italico]] | align=center|1930. | zemlja |- | [[Canada Masters|National Bank Open]] | {{ZID|Kanada}} | [[Montréal]] / [[Toronto]]{{efn|group=t|Muški Canada Masters održava se u Montréalu u parnim godinama, a u Torontu u neparnim, naizmjenično sa ženskim izdanjem turnira.}} | [[Stadion IGA|Stade IGA]] / [[Aviva Centre]] | align=center|1881. | tvrda |- | [[Cincinnati Masters|Western & Southern Open]] | {{ZID|SAD}} | [[Cincinnati]] | [[Teniski centar porodice Lindner]] | align=center|1899. | tvrda |- | [[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Rolex Masters]] | {{ZID|Kina}} | [[Šangaj]] | [[Qizhong Arena]] | align=center|2009. | tvrda |- | [[Pariz Masters|Rolex Paris Masters]] | {{ZID|Francuska}} | [[Pariz]] | [[La Défense Arena]] | align=center|1968. | tvrda |} {{notelist|group=t}} == Rezultati == <!-- === 2027. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2027.|Indian Wells]]''' || || || || || || |- | '''[[Miami Masters 2027.|Miami]]''' || || || || || || |- | '''[[Monte Carlo Masters 2027.|Monte Carlo]]''' || || || || || || |- | '''[[Madrid Masters 2027.|Madrid]]''' || || || || || || |- | '''[[Rim Masters 2027.|Rim]]''' || || || || || || |- | '''[[Canada Masters 2027.|Toronto]]''' || || || || || || |- | '''[[Cincinnati Masters 2027.|Cincinnati]]''' || || || || || || |- | '''[[Shanghai Masters 2027.|Šangaj]]''' || || || || || || |- | '''[[Pariz Masters 2027.|Pariz]]''' || || || || || || |} --> === 2026. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2026.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || 7–6<sup>6</sup>, 7–6<sup>4</sup> || {{ZD|ARG}} [[Guido Andreozzi]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || {{ZD|FRA}} [[Arthur Rinderknech]] <br/> {{ZD|MNK}} [[Valentin Vacherot]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2026.|Miami]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Lehečka]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]] || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] <br/> {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2026.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:3 || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 4:6, 6:2, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2026.|Madrid]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || 6:1, 6:2 || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] <br/> {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || {{ZD|ARG}} [[Guido Andreozzi]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || 6:3, 3:6, [10:7] |- | '''[[Rim Masters 2026.|Rim]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Andrea Vavassori]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:7<sup>3</sup>, [10:3] |- | '''[[Canada Masters 2026.|Toronto]]''' || || || || || || |- | '''[[Cincinnati Masters 2026.|Cincinnati]]''' || || || || || || |- | '''[[Shanghai Masters 2026.|Šangaj]]''' || || || || || || |- | '''[[Pariz Masters 2026.|Pariz]]''' || || || || || || |} === 2025. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2025.|Indian Wells]]''' || {{ZD|VB}} [[Jack Draper (teniser)|Jack Draper]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|Jordan Thompson]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2025.|Miami]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Menšík]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:3 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2025.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] || 3:6, 6:1, 6:0 || {{ZD|MNK}} [[Romain Arneodo]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Manuel Guinard]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 1:6, 7:6<sup>8</sup>, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2025.|Madrid]]''' || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || {{ZD|VB}} [[Jack Draper (teniser)|Jack Draper]] || 7:5, 3:6, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Rim Masters 2025.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:1 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|FRA}} [[Sadio Doumbia]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Fabien Reboul]] || 6–4, 6–7<sup>6</sup>, [13–11] |- | '''[[Canada Masters 2025.|Toronto]]''' || {{ZD|SAD}} [[Ben Shelton]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Karen Hačanov]] || 6:7<sup>5</sup>, 6:4, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 6:3, 6:7<sup>5</sup>, [13:11] |- | '''[[Cincinnati Masters 2025.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 5:0, predaja || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Musetti]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Lorenzo Sonego]] || 4:6, 6:3, [10:5] |- | '''[[Shanghai Masters 2025.|Šangaj]]''' || {{ZD|MNK}} [[Valentin Vacherot]] || {{ZD|FRA}} [[Arthur Rinderknech]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NJE}} [[Kevin Krawietz]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] || {{ZD|ŠVE}} [[André Göransson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Alex Michelsen]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2025.|Pariz]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] || 6:4, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|FIN}} [[Harri Heliövaara]] <br/> {{ZD|VB}} [[Henry Patten]] || {{ZD|VB}} [[Julian Cash]] <br/> {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] || 6:3, 6:4 |} === 2024. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2024.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus|ATP je objavio da igrači iz Rusije i Bjelorusije od 1. marta 2022. neće nastupati pod imenima ili zastavama svojih zemalja zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]].}} [[Danil Medvedev]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:1 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || 7:6<sup>2</sup>, 7:6<sup>4</sup> |- | '''[[Miami Masters 2024.|Miami]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || 6:3. 6:1 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || 6:7<sup>3</sup>, 6:3, [10:6] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2024.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|BEL}} [[Sander Gillé]] <br/> {{ZD|BEL}} [[Joran Vliegen]] || {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 5:7, 6:3, [10:5] |- | '''[[Madrid Masters 2024.|Madrid]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] || 4:6, 7:5, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Sebastian Korda]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Jordan Thompson (teniser)|Jordan Thompson]] || {{ZD|URU}} [[Ariel Behar]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek]] || 6:3, 7:6<sup>7</sup> |- | '''[[Rim Masters 2024.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ČIL}} [[Nicolás Jarry]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Canada Masters 2024.|Montréal]]''' || {{ZD|AUS}} [[Aleksej Popirin]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || 6:2, 7:6<sup>4</sup> |- | '''[[Cincinnati Masters 2024.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] || 7:6<sup>4</sup>, 6:2 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[Mackenzie McDonald]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Alex Michelsen]] || 6:2, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2024.|Šangaj]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>4</sup>, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|ARG}} [[Máximo González]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Andrés Molteni]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2024.|Pariz]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] || {{ZD|FRA}} [[Ugo Humbert]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || {{ZD|VB}} [[Lloyd Glasspool]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek]] || 3:6, 6:3, [10:5] |} === 2023. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2023.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 6:3, 2:6, [10:8] |- | '''[[Miami Masters 2023.|Miami]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:5 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2023.|Monte Carlo]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 5:7, 6:2, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || {{ZD|MNK}} [[Romain Arneodo]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Sam Weissborn]] || 6:0, 4:6, [14:12] |- | '''[[Madrid Masters 2023.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Jan-Lennard Struff]] || 6:4, 3:6, 6:3 || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 6:3, 3:6, [10:3] |- | '''[[Rim Masters 2023.|Rim]]''' || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Danil Medvedev]] || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|MNK}} [[Hugo Nys]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Jan Zieliński]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Botic van de Zandschulp]] || 7:5, 6:1 |- | '''[[Canada Masters 2023.|Toronto]]''' || {{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] || {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] || 6:4, 6:1 || {{ZD|SAL}} [[Marcelo Arévalo]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || 6:3, 6:1 |- | '''[[Cincinnati Masters 2023.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || 5:7, 7:6<sup>7</sup>, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|ARG}} [[Máximo González]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Andrés Molteni]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 3:6, 6:1, [11:9] |- | '''[[Shanghai Masters 2023.|Šangaj]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || {{flagg|uxx|blank}}{{efn|name=rus}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:3, 3:6, 7:6<sup>8</sup> || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 5:7, 6:2, [10:7] |- | '''[[Pariz Masters 2023.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Matthew Ebden]] || 6:2, 5:7, [10:7] |} === 2022. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2022.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|MEX}} [[Santiago González (teniser)|Santiago González]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6<sup>4</sup>, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2022.|Miami]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] <br/> {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2022.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 6:3, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 6:4, 3:6, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2022.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6<sup>4</sup>, 4:6, [10:5] |- | '''[[Rim Masters 2022.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:0, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] || 6:2, 6:7<sup>8</sup>, [12–10] |- | '''[[Canada Masters 2022.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 3:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|VB}} [[Daniel Evans (teniser)|Daniel Evans]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2022.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:6<sup>0</sup>, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] || {{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> |- |'''Šangaj''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog restrikcija vezanih za [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]]'' |- | '''[[Pariz Masters 2022.|Pariz]]''' || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 3:6, 6:3, 7:5 || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:4 |} === 2021. === {|class="wikitable plainrowheaders" ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Miami Masters 2021.|Miami]]''' |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|ITA}} [[Jannik Sinner]] |7:6<sup>4</sup>, 6:4 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:4, 6:4 |- |'''[[Monte Carlo Masters 2021.|Monte Carlo]]''' |{{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/>{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|VB}} [[Dan Evans (teniser)|Dan Evans]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:3, 4:6, [10:7] |- |'''[[Madrid Masters 2021.|Madrid]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] |{{ZD|ITA}} [[Matteo Berrettini]] |6:7<sup>8</sup>, 6:4, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |1–6, 6–3, [10:8] |- |'''[[Rim Masters 2021.|Rim]]''' |{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:5, 1:6, 6:3 |{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] |6:4, 7:6<sup>4</sup> |- |'''[[Canada Masters 2021.|Toronto]]''' |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |{{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]] |6:4, 6:3 |{{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] <br/> {{ZD|VB}} [[Joe Salisbury]] ||{{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] |6:3, 4:6, [10:3] |- |'''[[Cincinnati Masters 2021.|Cincinnati]]''' |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] |{{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:2, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|SAD}} [[Steve Johnson (teniser)|Steve Johnson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Austin Krajicek]] |7:6<sup>5</sup>, 7:6<sup>5</sup> |- |'''Šangaj''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Indian Wells Masters 2021.|Indian Wells]]''' |{{ZD|VB}} [[Cameron Norrie]] |{{ZD|GRU}} [[Nikoloz Basilašvili]] |3:6, 6:4, 6:1 |{{ZD|AUS}} [[John Peers]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] |{{ZD|RUS}} [[Aslan Karacev]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] |6:3, 7:6<sup>5</sup> |- |'''[[Pariz Masters 2021.|Pariz]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|RUS}} [[Danil Medvedev]] |4:6, 6:3, 6:3 |{{ZD|NJE}} [[Tim Pütz]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] |{{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] |6:3, 6:7<sup>4</sup>, [11:9] |} === 2020. === {|class=wikitable ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- |'''[[Indian Wells Masters 2020.|Indian Wells]]''' |rowspan="5" colspan="6" align="center"|''Otkazani zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Miami Masters 2020.|Miami]]''' |- |'''[[Monte Carlo Masters 2020.|Monte Carlo]]''' |- |'''[[Madrid Masters 2020.|Madrid]]''' |- |'''[[Canada Masters 2020.|Toronto]]''' |- |'''[[Cincinnati Masters 2020.|Cincinnati]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] |1:6, 6:3, 6:4 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |{{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|VB}} [[Neal Skupski]] |6:2, 7:5 |- |'''[[Rim Masters 2020.|Rim]]''' |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |{{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] |7:5, 6:3 |{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] |{{ZD|FRA}} [[Jérémy Chardy]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Fabrice Martin]] |6:4, 5:7, [10:8] |- |'''[[Shanghai Masters 2020 (tenis)|Šangaj]]''' |colspan="6" align="center"|''Otkazan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- |'''[[Pariz Masters 2020.|Pariz]]''' |{{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] |5:7, 6:4, 6:1 |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |{{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] |6:7<sup>3</sup>, 7:6<sup>7</sup>, [10:2] |} === 2019. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2019.|Indian Wells]]''' || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Miami Masters 2019.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 7:5, 7:6<sup>8</sup> |- | '''[[Monte Carlo Masters 2019.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || {{ZD|SRB}} [[Dušan Lajović]] || 6−3, 6−4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Franko Škugor]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 6:7<sup>3</sup>, 7:6<sup>3</sup>, [11:9] |- | '''[[Madrid Masters 2019.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|ARG}} [[Diego Schwartzman]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2019.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 4:6, 6:1 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:1, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2019.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || 6:3, 6:0 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Horacio Zeballos]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] || 7:5, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2019.|Cincinnati]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|BEL}} [[David Goffin]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Filip Polášek]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:4, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2019 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|RUS}} [[Daniil Medvedev]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]]|| 6:4, 6:1 || {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2019.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Denis Šapovalov]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 6:4, 6:1 |} === 2018. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2018.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:7<sup>8</sup>, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Miami Masters 2018.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:7<sup>4</sup>, 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] <br/> {{ZD|RUS}} [[Andrej Rubljov (teniser)|Andrej Rubljov]] || 4:6, 7:6<sup>5</sup>, [10:4] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2018.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Mate Pavić]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2018.|Madrid]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]]<br/>{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 5:3 predaja |- | '''[[Rim Masters 2018.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || 6:1, 1:6, 6:3 || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || {{ZD|ŠPA}} [[Pablo Carreño Busta]] <br/> {{ZD|POR}} [[João Sousa]] || 3:6, 6:4, [10:4] |- | '''[[Canada Masters 2018.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|GRČ}} [[Stefanos Tsitsipas]] || 6:2, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers (teniser)|John Peers]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:2, 6:7<sup>7</sup>, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2018.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 4:6, 6:3, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2018 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|HRV}} [[Borna Ćorić]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2018.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Karen Hačanov]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:4, 6:2 |} === 2017. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2017.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:7<sup>1</sup>, 6:4, [10:8] |- | '''[[Miami Masters 2017.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|SAD}} [[Nicholas Monroe]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2017.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Albert Ramos Viñolas]] || 6:1, 6:3 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] || {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:3, 3:6, [10:4] |- | '''[[Madrid Masters 2017.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|AUT}} [[Dominic Thiem]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:4 || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]]<br/>{{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2017.|Rim]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 4:6, 6:4, [10:3] |- | '''[[Canada Masters 2017.|Montréal]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] || 6:4, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2017.|Cincinnati]]''' || {{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] || {{ZD|AUS}} [[Nick Kyrgios]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 7:6<sup>6</sup>, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2017 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2017.|Pariz]]''' || {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|SRB}} [[Filip Krajinović]] || 5:7, 6:4, 6:1 || {{ZD|POLJ}} [[Łukasz Kubot]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] || 7:6<sup>3</sup>, 3:6, [10:6] |} === 2016. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2016.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 7:6<sup>5</sup> |- | '''[[Miami Masters 2016.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Rajeev Ram]] || 5:7, 6:1, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2016.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 7:5, 5:7, 6:0 || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 4:6, 6:0, [10:6] |- | '''[[Madrid Masters 2016.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 3:6, 6:3 || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || 6:4, 7:6<sup>5</sup> |- | '''[[Rim Masters 2016.|Rim]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Canada Masters 2016.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2016.|Cincinnati]]''' || {{ZD|HRV}} [[Marin Čilić]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:7<sup>5</sup>, [10:6] |- | '''[[Shanghai Masters 2016 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Roberto Bautista Agut]] || 7:6<sup>1</sup>, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2016.|Pariz]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]]|| 6:3, 6:7<sup>4</sup>, 6:4 || {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John Peers]] || {{ZD|FRA}} [[Pierre-Hugues Herbert]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:4, 3:6, [10:6] |} === 2015. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2015.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:7<sup>5</sup>, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:4, 6:7<sup>3</sup>, [10:7] |- | '''[[Miami Masters 2015.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7:6<sup>3</sup>, 4:6, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 1:6, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2015.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomáš Berdych]] || 7:5, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:1 |- | '''[[Madrid Masters 2015.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Florin Mergea]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:7<sup>5</sup>, [11:9] |- | '''[[Rim Masters 2015.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:3 || {{ZD|URU}} [[Pablo Cuevas]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 7:5 |- | '''[[Canada Masters 2015.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 4:6, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:6<sup>5</sup>, 3:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2015.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>1</sup>, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2015 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|JAR}} [[Raven Klaasen]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|ITA}} [[Simone Bolelli]] <br/> {{ZD|ITA}} [[Fabio Fognini]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Pariz Masters 2015.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:2, 6:4 || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 2:6, 6:3, [10:5] |} === 2014. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2014.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 3:6, 6:3, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2014.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KOL}} [[Juan Sebastián Cabal]] <br/> {{ZD|KOL}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2014.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 4:6, 7:6<sup>5</sup>, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:3, 3:6, [10:8] |- | '''[[Madrid Masters 2014.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 2:6, 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Rim Masters 2014.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|NIZ}} [[Robin Haase]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Feliciano López]] || 6:4, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Canada Masters 2014.|Toronto]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2014.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:3, 1:6, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Vasek Pospisil]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jack Sock]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Shanghai Masters 2014 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 6:3, 7:6<sup>3</sup> |- | '''[[Pariz Masters 2014.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] || 6:2, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] || 7:6<sup>5</sup>, 5:7, [10:6] |} === 2013. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2013.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 4:6, 6:3, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FIL}} [[Treat Conrad Huey]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:3, 3:6, [10:6] |- | '''[[Miami Masters 2013.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 2:6, 6:4, 7:6<sup>1</sup> || {{ZD|PAK}} [[Aisam Ul-Haq Qureshi]] <br/> {{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2013.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:2, 7:6<sup>1</sup> ||{{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 7:6<sup>4</sup>, [14:12] |- | '''[[Madrid Masters 2013.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] ||6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2013.|Rim]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:1, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/> {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2013.|Montréal]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|KAN}} [[Miloš Raonić]] ||6:2, 6:2 ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] ||{{ZD|VB}} [[Colin Fleming]] <br/> {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:4, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Cincinnati Masters 2013.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|SAD}} [[John Isner]] ||7:6<sup>8</sup>, 7:6<sup>3</sup> ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers-Pujol]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:4, 4:6, [10:4] |- | '''[[Shanghai Masters 2013 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] ||6:1, 3:6, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|HRV}} [[Ivan Dodig]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Marcelo Melo]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Marrero]] <br/> {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 7:6<sup>2</sup>, 6:7<sup>6</sup>, [10:2] |- | '''[[Pariz Masters 2013.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] ||{{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] ||7:5, 7:5 ||{{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] ||{{ZD|AUT}} [[Alexander Peya]] <br/> {{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:3 |} === 2012. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2012.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] || 7:6<sup>7</sup>, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 7:6<sup>3</sup> |- | '''[[Miami Masters 2012.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štepanek]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 3:6, 6:1, [10:8] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2012.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 6:1 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2012.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || 3:6, 7:5, 7:5 || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Rim Masters 2012.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:5, 6:3 || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || {{ZD|POLJ}} [[Lukasz Kubot]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Janko Tipsarević]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Canada Masters 2012.|Toronto]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] ||6:3, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] || 6:1, 4:6, [12:10] |- | '''[[Cincinnati Masters 2012.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:0, 7:6<sup>7</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/>{{ZD|RUM}} [[Horia Tecău]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2012 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 5:7, 7:6<sup>11</sup>, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || 6:7<sup>7</sup>, 6:3, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2012.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || {{ZD|POLJ}} [[Jerzy Janowicz]] || 6:4, 6:3|| {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] || {{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] <br/>{{ZD|NIZ}} [[Jean-Julien Rojer]] || 7:6<sup>6</sup>, 6:3 |} === 2011. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! pobjednik || finalist || rezultat ! pobjednici || finalisti || rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2011.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 6:2 || {{ZD|VBR}} [[Aleksandar Dolgopolov]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Xavier Malisse]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] <br/>{{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 6:4, 6:7<sup>5</sup>, 10-7 |- | '''[[Miami Masters 2011.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 4:6, 6:3, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:7<sup>5</sup>, 6:2, [10:5] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2011.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 6:4, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Ignacio Chela]] <br/>{{ZD|BRA}} [[Bruno Soares]] || 6:3, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2011.|Madrid]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2011.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || bez borbe |- | '''[[Canada Masters 2011.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 3:6, 6:4 || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7<sup>5</sup>, [10:5] |- | '''[[Cincinnati Masters 2011.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 3:0 predaja || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Shanghai Masters 2011 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 3:6, 6:1, [12:10] |- | '''[[Pariz Masters 2011.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || 6:1, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|IND}} [[Rohan Bopanna]] <br/>{{ZD|PAK}} [[Aisam-Ul-Haq Qureshi]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] || 6:2, 6:4 |} === 2010. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2010.|Indian Wells]]''' || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 7:6<sup>3</sup>, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|ŠPA}} [[Marc López]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 7:6<sup>8</sup>, 6:3 |- | '''[[Miami Masters 2010.|Miami]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomas Berdych]] || 7:5, 6:4 || {{ZD|ČEŠ}} [[Lukáš Dlouhý]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:2, 7:5 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2010.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] || 6:0, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 3:0 <br/>predaja |- | '''[[Rim Masters 2010.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠPA}} [[David Ferrer]] || 7:5, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|SAD}} [[John Isner]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Sam Querrey]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2010.|Madrid]]''' ||{{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||6:4, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2010.|Toronto]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || 7:5, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2010.|Cincinnati]]''' ||{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] ||{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:7<sup>5</sup>, 7:6<sup>1</sup>, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Shanghai Masters 2010 (tenis)|Šangaj]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|AUT}} [[Jürgen Melzer]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 7:5, 4:6, [10:5] |- | '''[[Pariz Masters 2010.|Pariz]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robin Söderling]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:1, 7:6<sup>1</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 7:5, 7:5 |} === 2009. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2009.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 6:1, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 3:6, 6:1 [14:12] |- | '''[[Miami Masters 2009.|Miami]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|AUS}} [[Ashley Fisher]]<br/>{{ZD|AUS}} [[Stephen Huss (teniser)|Stephen Huss]] || 6:7<sup>4</sup>, 6:2, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2009.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:3, 2:6, 6:1 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2009.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>2</sup>, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- | '''[[Madrid Masters 2009.|Madrid]]*''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠVE}} [[Simon Aspelin]]<br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2009.|Montréal]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:7<sup>4</sup>, 7:6<sup>3</sup>, 6:1 || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]]<br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:3 |- | '''[[Cincinnati Masters 2009.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:1, 7:5 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]]<br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 7:6<sup>2</sup>, [15:13] |- | '''[[Shanghai Masters 2009 (tenis)|Šangaj]]**''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 7:6<sup>3</sup>, 6:3 || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]]<br/>{{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]]<br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:2, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2009.|Pariz]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|FRA}} [[Gaël Monfils]] || 6:2, 5:7, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]]<br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|ŠPA}} [[Marcel Granollers]]<br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || 6:3, 6:4 |} <sup>*</sup> Masters u Madridu, koji se ranije igrao prije Pariza, premješten je na mjesto Hamburga, koji više nije u kategoriji ATP Masters 1000 serije nego serije ATP 500. Također je promijenjena i podloga, pa se turnir u Madridu igra na zemlji.<br/> <sup>**</sup> Shanghai Masters, koji se ranije igrao kao Tennis Masters Cup (od 2009. ATP World Tour Finals London), premješten je na mjesto Madrida. === 2008. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2008.|Indian Wells]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|SAD}} [[Mardy Fish]] || 6:2, 5:7, 6:3 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2008.|Miami]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:2 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:2, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2008.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 7:5 || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] <br/>{{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:3, 6:3 |- | '''[[Rim Masters 2008.|Rim]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Stanislas Wawrinka]] || 4:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:4, [10:8] |- | '''[[Hamburg Masters 2008.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:5, 6:7<sup>3</sup>, 6:3 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:4, 5:7, [10:8] |- | '''[[Canada Masters 2008.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] || 6:3, 6:2 || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]]|| 6:2, 4:6, [10:6] |- | '''[[Cincinnati Masters 2008.|Cincinnati]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 4:6, 7:6<sup>2</sup>, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2008.|Madrid]]''' || {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || {{ZD|FRA}} [[Gilles Simon (teniser)|Gilles Simon]] || 6:4, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2008.|Pariz]]''' || {{ZD|FRA}} [[Jo-Wilfried Tsonga]] || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || 6:3, 4:6, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|JAR}} [[Jeff Coetzee]] <br/>{{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 6:2, 6:2 |} === 2007. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2007.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:2, 7:5 || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2007.|Miami]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Cañas]] || 6:3, 6:2, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Martin Damm]] <br/>{{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 6:7<sup>7</sup>, 6:3, [10:7] |- | '''[[Monte Carlo Masters 2007.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|FRA}} [[Julien Benneteau]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:2, 6:1 |- | '''[[Rim Masters 2007.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:7<sup>4</sup>, [10:7] |- | '''[[Hamburg Masters 2007.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:2, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 6:4 |- | '''[[Canada Masters 2007.|Montréal]]''' || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:6<sup>2</sup>, 2:6, 7:6<sup>2</sup> || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/>{{ZD|ČEŠ}} [[Pavel Vízner]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Cincinnati Masters 2007.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 6:1, 6:4 || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 4:6, 6:3, [13:11] |- | '''[[Madrid Masters 2007.|Madrid]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 1:6, 6:3, 6:3 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/>{{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |- | '''[[Pariz Masters 2007.|Pariz]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:4, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |} === 2006. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2006.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] || 7:5, 6:3, 6:0 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Miami Masters 2006.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 7:6<sup>5</sup>, 7:6<sup>4</sup>, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:4 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2006.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:2, 6:7<sup>2</sup>, 6:3, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:2, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Rim Masters 2006.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:7<sup>0</sup>, 7:6<sup>5</sup>, 6:4, 2:6, 7:6<sup>5</sup> || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:4, 5:7, [13:11] |- | '''[[Hamburg Masters 2006.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Tommy Robredo]] || {{ZD|ČEŠ}} [[Radek Štěpánek]] || 6:1, 6:3, 6:3 || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:2, 7:6<sup>8</sup> |- | '''[[Canada Masters 2006.|Toronto]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 2:6, 6:3, 6:2, || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 7:5 |- | '''[[Cincinnati Masters 2006.|Cincinnati]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || {{ZD|ŠPA}} [[Juan Carlos Ferrero]] || 6:3, 6:4 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 3:6, 6:3, [10:7] |- | '''[[Madrid Masters 2006.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 7:5, 6:1, 6:0 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 7:5, 6:4 |- | '''[[Pariz Masters 2006.|Pariz]]''' || {{ZD|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] || {{ZD|SLK}} [[Dominik Hrbatý]] || 6:1, 6:2, 6:2 || {{ZD|FRA}} [[Arnaud Clément]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] <br/>{{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 7:6<sup>4</sup> |} === 2005. === {| class="wikitable" |- ! ! colspan="3"| Pojedinačno ! colspan="3"| Parovi |- ! Turnir ! Pobjednik || Finalist || Rezultat ! Pobjednici || Finalisti || Rezultat |- | '''[[Indian Wells Masters 2005.|Indian Wells]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] || 6:2, 6:4, 6:4 || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|AUS}} [[Wayne Arthurs (teniser)|Wayne Arthurs]] <br/>{{ZD|AUS}} [[Paul Hanley (teniser)|Paul Hanley]] || 7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>2</sup> |- | '''[[Miami Masters 2005.|Miami]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 2:6, 6:7<sup>4</sup>, 7:6<sup>5</sup> 6:3, 6:1 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:1, 6:2 |- | '''[[Monte Carlo Masters 2005.|Monte Carlo]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:3, 6:1, 0:6, 7:5 || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || bez borbe |- | '''[[Rim Masters 2005.|Rim]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|ARG}} [[Guillermo Coria]] || 6:4, 3:6, 6:3, 4:6, 7:6<sup>6</sup> || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:4, 6:2 |- | '''[[Hamburg Masters 2005.|Hamburg]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|FRA}} [[Richard Gasquet]] || 6:3, 7:5, 7:6<sup>4</sup> || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|FRA}} [[Michaël Llodra]] <br/>{{ZD|FRA}} [[Fabrice Santoro]] || 6:2, 6:3 |- | '''[[Canada Masters 2005.|Montréal]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:3, 4:6, 6:2 || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || {{ZD|IZR}} [[Jonathan Erlich]] <br/>{{ZD|IZR}} [[Andy Ram]] || 6:7<sup>5</sup>, 6:3, 6:0 |- | '''[[Cincinnati Masters 2005.|Cincinnati]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 6:3, 7:5 || {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] <br/>{{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || {{ZD|ZIM}} [[Wayne Black]] <br/>{{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:4, 5:7, 6:2 |- | '''[[Madrid Masters 2005.|Madrid]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 3:6, 2:6, 6:3, 6:4, 7:6<sup>3</sup> || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] <br/>{{ZD|SCG}} [[Nenad Zimonjić]] || 3:6, 6:3, 6:2 |- | '''[[Pariz Masters 2005.|Pariz]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Tomaš Berdych]] || {{ZD|HRV}} [[Ivan Ljubičić]] || 6:3, 6:4, 3:6, 4:6, 6:4 || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/>{{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/>{{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:4, 6:7<sup>3</sup>, 6:4 |} == Osvajači == Aktivni teniseri navedeni su '''podebljanim''' slovima. {| |-style="vertical-align:top" | === Pojedinačno === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !40 | {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || '''9/9''' |- !36 | {{ZD|ŠPA}} '''[[Rafael Nadal]]''' || 7/9 |- !28 | {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7/9 |- !17 | {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 7/9 |- !14 | {{ZD|VB}} [[Andy Murray]] || 7/9 |- !11 | {{ZD|SAD}} [[Pete Sampras]] || 5/9 |- !10 | {{ZD|ITA}} '''[[Jannik Sinner]]''' || '''9/9''' |- !rowspan=2|8 | {{ZD|ŠPA}} '''[[Carlos Alcaraz]]''' || 6/9 |- | {{ZD|AUT}} [[Thomas Muster]] || 4/9 |- !rowspan=2|7 | {{ZD|NJE}} '''[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]''' || 5/9 |- | {{ZD|SAD}} [[Michael Chang]] || 4/9 |- !6 | {{ZD|RUS}} '''[[Danil Medvedev]]''' || 6/9 |- !rowspan=6|5 | {{ZD|ČIL}} [[Marcelo Ríos]] || 5/9 |- | {{ZD|BRA}} [[Gustavo Kuerten]] || 4/9 |- | {{ZD|SAD}} [[Jim Courier]] || 3/9 |- | {{ZD|SAD}} [[Andy Roddick]] || 3/9 |- | {{ZD|RUS}} [[Marat Safin]] || 3/9 |- | {{ZD|NJE}} [[Boris Becker]] || 2/9 |} {{Col-break|gap=8em}} === Parovi === {|class="wikitable" |- ! Titule !! Igrač !! {{abbr|PT|Po turnirima}} |- !rowspan=2|39 | {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] ||rowspan=2 |'''9/9''' |- | {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] |- !28 | {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || '''9/9''' |- !18 | {{ZD|AUS}} [[Todd Woodbridge]] || 7/9 |- !17 | {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 7/9 |- !rowspan=2|16 | {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] || 8/9 |- | {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] || 8/9 |- !rowspan=2|15 | {{ZD|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] || 8/9 |- | {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6/9 |- !14 | {{ZD|AUS}} [[Mark Woodforde]] || 5/9 |- !13 | {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 8/9 |- !11 | {{ZD|HRV}} '''[[Nikola Mektić]]''' || 8/9 |- !rowspan=2|10 | {{ZD|NIZ}} [[Paul Haarhuis]] || 7/9 |- | {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' || 6/9 |- !rowspan=3|9 | {{ZD|BRA}} '''[[Marcelo Melo]]''' || 6/9 |- | {{ZD|ARG}} '''[[Horacio Zeballos]]''' || 6/9 |- | {{ZD|HRV}} '''[[Mate Pavić]]''' || 6/9 |- !8 | {{ZD|NIZ}} [[Jacco Eltingh]] || 6/9 |} |} == Također pogledajte == * [[Asocijacija teniskih profesionalaca]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.atptour.com/ ATP Tour] [[Kategorija:Teniski turniri]] n9h7png215pn666nl5lxxgybn7wsbyh Mustafa Peštalić 0 92084 3847246 3793646 2026-05-17T17:14:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847246 wikitext text/x-wiki '''Mustafa Peštalić''' (rođen 28. marta 1963.) je bosanski fudbalski trener i bivši golman koji je igrao za nekoliko klubova u Jugoslaviji, Portugalu i Hong Kongu. == Igračka karijera == === Klubovi === Rođen u Brčkom, u SR BiH, koja je bila dio Jugoslavije, počeo je trenirati fudbal u lokalnom klubu, FK Lokomotivi iz Brčkog, prije nego je 1982. ostvario transfer u FK Vojvodinu, koja se takmičila u prvoj ligi Jugoslavije, gdje je u dvije sezone upisao samo 5 ligaških nastupa,<ref>{{Cite web|url=https://www.fkvojvodina.com/rezultati.php?sezona=1982/83|title=1982/83 {{!}} Rezultati, FKVojvodina.com|website=www.fkvojvodina.com|access-date=30. 12. 2025}}</ref> nakon čega se odlučuje pridružiti subotičkom drugoligašu, FK Spartak, gdje je postao standardan prvotimac. Nakon 2 sezone u Subotici, igrao je još 2 sezone u istoj ligi, ovaj put za HNK Šibenik, nakon čega se 1988. pridružio Slobodi iz Tuzle, čime se vratio u vrh jugoslovenskog fudbala. Nakon dvije sezone u Tuzli, igrao je za mostarski Velež, prije nego je napustio Jugoslaviju 1991. godine.<ref>Knjiga: "Rođeni - Prvoligaške generacije 1952–1991" by Zoran Mrđenović, str. 38.</ref> Na ljeto 1991, pridružio se portugalskom klubu C.F. Estrela de Amadora, a narednih šest godina igrao je u Portugalu za S.C. Campomaiorense, C.F. União de Lamas i A.D. Camacha. Portugal je napustio 1997. godine, kad se pridružio ekipi Sing Tao SC, klubu koji je igrao u prvoj diviziji Hong Konga, gdje je ostao sve do 1999. godine, kada je klub ugašen.<ref>{{Cite web|url=https://www.foradejogo.net/player.php?player=196303280002|title=Mustafa Pestalic|website=www.foradejogo.net|access-date=30. 12. 2025}}</ref> == Trenerska karijera == Nakon završetka igračke karijere, postao je trener. Do februara 2012. bio je trener golmana u subotičkom Spartaku u Srpskoj SuperLigi.<ref>{{Cite web|url=http://www.fkspartakzlatiborvoda.com/novosti_detaljnije/318/|title=FK Spartak Zlatibor Voda - Trening golmana - golmana, koji, spartak, zlatibor, srbije|website=www.fkspartakzlatiborvoda.com|access-date=30. 12. 2025|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924013558/http://www.fkspartakzlatiborvoda.com/novosti_detaljnije/318/|url-status=dead}}</ref> Kasnije je postao sportski direktor NK Zvijezda Gradačac, kluba koji se te godine i zadnji put takmičio u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. Tu funkciju obavljao je do aprila 2014.<ref>{{Cite web|url=http://gradacac.org/2014/04/nk-zvijezda-smijenjen-tufek-i-pestalic-na-celu-ponovo-huseinbasic/|title=NK Zvijezda: Smijenjeni Tufek i Peštalić - na čelu ponovo Huseinbašić|website=Gradačački info portal – www.gradacac.org|language=|access-date=30. 12. 2025|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304025644/http://gradacac.org/2014/04/nk-zvijezda-smijenjen-tufek-i-pestalic-na-celu-ponovo-huseinbasic/|url-status=dead}}</ref> == Reference == <span></span> [[Kategorija:U začetku, Sport]] {{DEFAULTSORT:Peštalić, Mustafa}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Brčko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenik]] [[Kategorija:Nogometaši Vojvodine]] n2vb56g2qnr8ku7jbhswf0ktq7e0p9j Međunarodni aerodrom Palm Beach 0 108011 3847334 3761261 2026-05-18T00:05:35Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Palm_Beach_International_Airport_photo_D_Ramey_Logan.jpg datotekom [[:File:Palm_Beach_International_Airport_photo_Don_Ramey_Logan.jpg|Palm_Beach_International_Airport_photo_Don_Ramey_Logan.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|Co 3847334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom Palm Beach | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Palm Beach International Airport photo Don Ramey Logan.jpg | slika-širina = 150 | opis = | IATA = PBI | ICAO = KPBI | vrsta = | vlasnik-operator = Uprava za aerodroma Grofovija Palm Beach | vlasnik = | operator = | grad = [[West Palm Beach]], [[Florida]] | lokacija = | izgrađen = 1936 | upotreba = | visina-m = 6 | koordinate = {{coor dms|26|40|59|N|80|05|44|W|type:airport}} | website = [http://www.pbia.gov/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-r = | r1-broj = 10L/28R | r1-dužina-m = 3.050 | r1-površina = Asfalt | r2-broj = 10R/28L | r2-dužina-m = 979 | r2-površina = Asfalt | r3-broj = 14/32 | r3-dužina-m = 2.113 | r3-površina = Asfalt | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = Putnika 2009. | stat1-podatak = 5.994.606 | stat2-naziv = Putnika 2008. | stat2-podatak = 6.476.303 | stat3-naziv = Putnika 2007. | stat3-podatak = 6.936.449 | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom Palm Beach'''<ref>{{Cite web|url=https://www.faa.gov/pbi|title=Palm Beach International Airport (PBI)|publisher=faa.gov}}</ref> ({{jez-en|Palm Beach International Airport}}) {{aerodrom kodovi|PBI|KPBI}} je glavni [[aerodrom]] na [[Florida|Floridi]]. Kad je otvoren [[1936]]. godine, aerodrom se zvao ''Morrison Field''. Godine [[1941]]. vojska je napravila bazu na aerodromu, a mnogo aviona je poletjelo sa tog aerodroma za odbranu Francuske u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. == Kompanije i destinacije == Prva avio-kompanija, koja je letila za Palm Beach, je bila Eastern Airlines u 1936. === Stalni letovi === * [[Air Canada]] | Toronto-Pearson| B * [[AirTran Airways]] | [[Atlanta]], Baltimore, [[Boston]], White Plains, [[New York | B * [[American Airlines]] | Chicago-O'Hare, Dallas/Fort Worth | C * [[Bahamasair]] | Marsh Harbour | A * [[Continental Airlines]] | Cleveland, Houston-Intercontinental, Newark | B * [[Continental Connection]] operated by [[Gulfstream International Airlines]] | Marsh Harbour, Tallahassee | A * [[Continental Express]] operated by [[ExpressJet Airlines]] | Cleveland, Houston-Intercontinental | B * [[Delta Air Lines]] | Atlanta, Boston, Detroit, Hartford, Memphis, New York-LaGuardia | C * [[Delta Connection]] operated by [[Comair]] | Cincinnati/Northern Kentucky [seasonal] | C * [[JetBlue Airways]] | Boston, [[New York|New York-JFK]], [[New York|New York-LaGuardia]], Newark, White Plains | C * [[Southwest Airlines]] | Baltimore, Long Island/Islip, Philadelphia, Tampa | B * [[Spirit Airlines]] |Detroit, Atlantic City | C * [[Sun Country Airlines]] |Minneapolis-St. Paul [seasonal]| C * [[US Airways]] | Charlotte, Philadelphia, Washington-Reagan | B == Statistike broja putnika== {| class="wikitable" |- ! '''Godina''' ! Ukupno godišenje |- | 2009 | '''5.994.606''' |- | 2008 | '''6.476.303''' |- | 2007 | '''6.936.449''' |- | 2006 | '''6.824.789''' |- | 2005 | '''7.014.237''' |- | 2004 | '''6.537.263''' |- | 2003 | '''6.010.820''' |- | 2002 | '''5.483.662''' |- | 2001 | '''5.934.904''' |- | 2000 | '''5.842.594''' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Palm Beach International Airport}} * [http://www.pbia.org Službeni sajt] {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aerodromi u Sjedinjenim Američkim Državama]] o0s58zz9yroc5mu5shbvb7euq14rzh0 Šablon:Hidrografija Bosne i Hercegovine 10 146075 3847329 3846764 2026-05-17T23:52:32Z Mhare 481 3847329 wikitext text/x-wiki {{navkutija | ime = Hidrografija Bosne i Hercegovine | naslov = [[Hidrografija Bosne i Hercegovine]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = [[Crno more|Crnomorski<br/>sliv]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = 200+ km | podaci1 = * [[Bosna (rijeka)|Bosna]] **[[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala Bosna]] * [[Drina]] * [[Sava]] * [[Una]] * [[Vrbas]] | grupa2 = 100–199 km | podaci2 = * [[Ćehotina]] * [[Glina (rijeka)|Glina]] * [[Korana]] * [[Lim (rijeka)|Lim]] * [[Piva (rijeka)|Piva]] * [[Sana]] * [[Spreča]] * [[Tara (rijeka)|Tara]] * [[Ukrina]] * [[Uvac (rijeka)|Uvac]] | grupa3 = 50–99 km | podaci3 = * [[Drinjača (rijeka)|Drinjača]] * [[Gomjenica (rijeka)|Gomjenica]] * [[Janja (rijeka)|Janja]] * [[Jadar (Drinjača)|Jadar]] * [[Krivaja]] * [[Prača (rijeka)|Prača]] * [[Tinja]] * [[Tolisa (rijeka)|Tolisa]] * [[Unac]] * [[Usora (rijeka)|Usora]] **[[Mala Usora|Mala]] **[[Velika Usora|Velika]] * [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]] | grupa4 = < 50 km | podaci4 = * [[Babina rijeka]] * [[Bastašica]] * [[Bila (rijeka)|Bila]] * [[Bioštica]] * [[Bistrica (Drina)]] * [[Bistričak (pritoka Bosne)|Bistričak]] * [[Bistrička rijeka]] * [[Bistrička rika]] * [[Bliha]] * [[Bobovica (rijeka)|Bobovica]] * [[Bosanka (rijeka)|Bosanka]] * [[Brka (rijeka)|Brka]] * [[Bukovica (Trstionica)|Bukovica]] * [[Crkvenica]] * [[Crna rijeka (Ilomska)]] * [[Crna rijeka (Vrbanja)]] * [[Crna rijeka (Vrbas)]] * [[Crna rijeka (Željeznica)]] * [[Cvrcka]] * [[Čudnić]] * [[Ćorkovac]] * [[Dabar (rijeka)|Dabar]] * [[Demićka]] * [[Duboka]] * [[Fojnička rijeka]] * [[Glinica (rijeka)|Glinica]] * [[Gostović (rijeka)|Gostović]] * [[Grabovička rijeka]] * [[Gribaja]] * [[Ilomska]] * [[Jakotina (rijeka)|Jakotina]] * [[Jala (rijeka)|Jala]] * [[Janj]] * [[Japra]] * [[Jezerka]] * [[Kilavac]] * [[Klokot (rijeka)|Klokot]] * [[Kobilja (rijeka)|Kobilja]] * [[Kolina]] * [[Kozica (Bila)]] * [[Kozica (Sana)]] * [[Kreševka]] * [[Krka (Una)|Krka]] * [[Krupa (pritoka Vrbasa)|Krupa]] * [[Kruševica (rijeka)|Kruševica]] * [[Krušnica]] * [[Kočeva]] * [[Lašva (rijeka)|Lašva]] * [[Lepenica (Fojnička rijeka)|Lepenica]] * [[Mala Ilomska]] * [[Miljacka]] * [[Misoča (rijeka)|Misoča]] * [[Mlječanica]] * [[Osanica (rijeka)|Osanica]] * [[Oskova (rijeka)|Oskova]] * [[Pliva]] * [[Pljačkovac]] * [[Ponor (Vrbas)|Ponor]] * [[Rakitnica (Prača)]] * [[Ribnica (pritoka Bosne)|Ribnica]] * [[Ribnik (rijeka)|Ribnik]] * [[Rudanka]] * [[Rzav]] ** [[Bijeli Rzav|Bijeli]] ** [[Crni Rzav|Crni]] * [[Sadika]] * [[Sanica (rijeka)|Sanica]] * [[Semešnica]] * [[Sokočnica]] * [[Sokoluša (Spreča)|Sokoluša]] * [[Stavnja]] * [[Stupčanica]] * [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]] * [[Suturlija]] * [[Škopotnica]] * [[Tribija (Krivaja)|Tribija]] * [[Trstionica]] * [[Ugar]] * [[Ugrić]] * [[Ugrovača]] * [[Vojskova (rijeka)|Vojskova]] * [[Volarica]] * [[Zdena]] * [[Zgošća (rijeka)|Zgošća]] * [[Zujevina]] * [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] * [[Žepa (rijeka)|Žepa]] }} | grupa2 = [[Jadransko more|Jadranski<br/>sliv]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = 200+ km | podaci1 = * [[Neretva]] | grupa2 = 50–99 km | podaci2 = * [[Trebižat]] * [[Zalomka]] * [[Trebišnjica]] | grupa3 = < 50 km | podaci3 = * [[Baščica]] * [[Bistrica (Plovuča)]] * [[Bregava]] * [[Buna (rijeka)|Buna]] * [[Bunica (rijeka)|Bunica]] * [[Doljanka]] * [[Drežanka]] * [[Gvozdnica]] * [[Konjička Ljuta]] * [[Krupa (Neretva)|Krupa]] * [[Lištica (rijeka)|Lištica]] * [[Mlade]] * [[Mostarska Bijela]] * [[Neretvica]] * [[Radobolja]] * [[Rakitnica (Neretva)]] * [[Rama (rijeka)|Rama]] * [[Studenčica (pritoka Trebižata)|Studenčica]] * [[Sturba]] * [[Šanica (rijeka)|Šanica]] * [[Šištica (rijeka)|Šištica]] * [[Šuica (rijeka)|Šuica]] * [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]] * [[Trešanica]] }} }} | grupa2 = [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini|Jezera]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Planinska<br/>(prirodna / lednička) | podaci1 = * [[Bijelo jezero (Treskavica)|Bijelo (Treskavica)]] * [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo (Zelengora)]] * [[Blatačko jezero|Blatačko]] * [[Blidinje jezero|Blidinje]] * [[Boračko jezero|Boračko]] * [[Busija (jezero)|Busija]] * [[Crno jezero (Grmuša)|Crno (Grmuša)]] * [[Crno jezero (Treskavica)|Crno (Treskavica)]] * [[Crno jezero (Zelengora)|Crno (Zelengora)]] * [[Crvenjak (jezero)|Crvenjak]] * [[Dobruško jezero|Dobruško]] * [[Donje Bare]] * [[Dragnić (jezero)|Dragnić]] * [[Gornje Bare]] * [[Gvozno jezero|Gvozno]] * [[Idovačko jezero|Idovačko]] * [[Jugovo jezero|Jugovo]] * [[Kladopoljsko jezero|Kladopoljsko]] * [[Kotlaničko jezero|Kotlaničko]] * [[Kukavičko jezero|Kukavičko]] * [[Orlovačko jezero|Orlovačko]] * [[Platno jezero|Platno]] * Plivska ** [[Malo Plivsko jezero|Malo]] ** [[Veliko Plivsko jezero|Veliko]] * [[Prokoško jezero|Prokoško]] * [[Rastičevsko jezero|Rastičevsko]] * [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] * [[Štirinsko jezero|Štirinsko]] * [[Turjača]] * [[Uloško jezero|Uloško / Crvanjsko]] * [[Velež (jezero)|Velež]] * [[Veliko jezero (Treskavica)|Veliko (Treskavica)]] | grupa2 = Jezerca / bare<br/>(prirodne i vještačke) | podaci2 = * [[Alagovac]] * [[Balkana]] * [[Bara (jezero)|Bara]] * [[Bašigovačko jezero|Bašigovačko]] * [[Bistarac]] * [[Bistrik (močvara)|Bistrik]] * [[Breštica]] * [[Bukvensko jezero|Bukvensko]] * [[Busača]] * [[Bužimsko jezero|Bužimsko]] * [[Deransko jezero|Deransko]] * [[Drenova (jezero)|Drenova]] * [[Drijen Vrelo (jezero)|Drijen Vrelo]] * [[Gubinsko jezero|Gubinsko]] * [[Hazna (jezero)|Hazna]] * [[Humci (jezero)|Humci]] * [[Jelim (jezero)|Jelim]] * [[Jelovac (jezero)|Jelovac]] * [[Kalemovo jezero|Kalemovo]] * [[Krenica]] * [[Kvrkulja]] * [[Laminci (jezero)|Laminci]] * [[Malo jezero|Malo]] * [[Malo Plivsko jezero|Malo Plivsko]] * [[Mezgraja (jezero)|Mezgraja]] * [[Mijino jezero|Mijino]] * [[Nula (jezero)|Nula]] * [[Olićko jezero|Oličko]] * [[Opačićko jezero|Opačićko]] * [[Orah (jezero)|Orah]] * [[Orlovo jezero|Orlovo]] * [[Panonska jezera|Panonsko]] * [[Pasje jezero|Pasje]] * [[Paučko jezero|Paučko]] * [[Pelagićevo jezero|Pelagićevo]] * [[Pijavičko jezero|Pijavičko]] * [[Popovača (jezero)|Popovača]] * [[Prekajsko jezero|Prekajsko]] * [[Radovan (jezero)|Radovan]] * [[Ramičko jezero|Ramičko]] * [[Sjerkovača]] * [[Sniježnica (jezero)|Sniježnica]] * [[Starača]] * [[Suhodanj (jezero)|Suhodanj]] * [[Šićki brod (jezero)|Šićki brod]] * [[Škrka]] * [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]] * [[Vidara (jezero)|Vidara]] * [[Vihovići (jezero)|Vihovići]] * [[Vijenac (jezero)|Vijenac]] * [[Zanesovići (jezero)|Zanesovići]] * [[Ždrimačka jezera]] | grupa3 = [[Vještačko jezero|Vještačka]] | podaci3 = * [[Bilećko jezero|Bilećko]] * [[Bočac (jezero)|Bočac]] * [[Buško jezero|Buško]] * [[Goransko jezero|Goransko]] * [[Goričko jezero|Goričko]] * [[Grabovičko jezero|Grabovičko]] * [[Grahovčići (jezero)|Grahovčići]] * [[Grajseljići (jezero)|Grajseljići]] * [[Hrast (jezero)|Hrast]] * [[Jablaničko jezero|Jablaničko]] * [[Klinje]] * [[Lipsko jezero|Lipsko]] * [[Lug (jezera)|Lug]] * [[Mandek (jezero)|Mandek]] * [[Modrac]] * [[Mrkotić (jezero)|Mrkotić]] * [[Mostarsko jezero|Mostarsko]] * [[Nuga (jezero)|Nuga]] * [[Perućac (jezero)|Perućac]] * [[Ramsko jezero|Ramsko]] * [[Salakovačko jezero|Salakovačko]] * [[Svitavsko jezero|Svitavsko]] * [[Tribistovo jezero|Tribistovo]] * [[Višegradsko jezero|Višegradsko]] * [[Vrtliško jezero|Vrtliško]] * [[Zvorničko jezero|Zvorničko]] }} | grupa3 = [[Dolina|Doline]]<br/>i [[kanjon]]i | podaci3 = * [[Bioštica]] * [[Drežanka]] * [[Drina]] * [[Gornja Neretva]] * [[Kanjon Tare]] * [[Mostarska Bijela]] * [[Neretva]] * [[Piva (rijeka)|Piva]] * [[Rakitnica (Neretva)]] * [[Stupčanica]] * [[Nacionalni park Sutjeska|Sutjeska (park)]] * [[Sutjeska (rijeka)]] * [[Ugar]] * [[Una]] * [[Unac]] * [[Vrbas]] * [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] | grupa4 = [[Močvara|Močvare]] | podaci4 = * [[Bardača (jezero)|Bardača]] * [[Hutovo blato]] * [[Mostarsko blato]] * [[Savske močvare]] | grupa5 = [[Vodopad]]i | podaci5 = * [[Bliha (vodopad)|Bliha]] * [[Vodopadi Ilomske|Ilomska]] * [[Koćuša]] * [[Kravica (vodopad)|Kravica]] * [[Slapovi Kozice]] * [[Plivski vodopad|Plivski]] * [[Duboka|Skakavac (Duboka)]] * [[Vodopad Skakavac (Perućica)|Skakavac (Perućica)]] * [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac (Sarajevo)]] * [[Šištica (vodopad)|Šištica]] * [[Štrbački buk]] |ispod = [[Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini]] }}<noinclude> [[Kategorija:Hidrografija Bosne i Hercegovine|τ]] [[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine|Hidrografija]] </noinclude> sotmg4smkq6jwr5thi3ga2z23chtit2 3847374 3847329 2026-05-18T09:21:16Z KWiki 9400 3847374 wikitext text/x-wiki {{navkutija | ime = Hidrografija Bosne i Hercegovine | naslov = [[Hidrografija Bosne i Hercegovine]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = [[Crno more|Crnomorski<br/>sliv]] | podaci1 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = 200+ km | podaci1 = * [[Bosna (rijeka)|Bosna]] **[[Mala Bosna (pritoka Bosne)|Mala Bosna]] * [[Drina]] * [[Sava]] * [[Una]] * [[Vrbas]] | grupa2 = 100–199 km | podaci2 = * [[Ćehotina]] * [[Glina (rijeka)|Glina]] * [[Korana]] * [[Lim (rijeka)|Lim]] * [[Piva (rijeka)|Piva]] * [[Sana]] * [[Spreča]] * [[Tara (rijeka)|Tara]] * [[Ukrina]] * [[Uvac (rijeka)|Uvac]] | grupa3 = 50–99 km | podaci3 = * [[Drinjača (rijeka)|Drinjača]] * [[Gomjenica (rijeka)|Gomjenica]] * [[Janja (rijeka)|Janja]] * [[Jadar (Drinjača)|Jadar]] * [[Krivaja]] * [[Prača (rijeka)|Prača]] * [[Tinja]] * [[Tolisa (rijeka)|Tolisa]] * [[Unac]] * [[Usora (rijeka)|Usora]] **[[Mala Usora|Mala]] **[[Velika Usora|Velika]] * [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]] | grupa4 = < 50 km | podaci4 = * [[Babina rijeka]] * [[Bastašica]] * [[Bila (rijeka)|Bila]] * [[Bioštica]] * [[Bistrica (Drina)]] * [[Bistričak (pritoka Bosne)|Bistričak]] * [[Bistrička rijeka]] * [[Bistrička rika]] * [[Bliha]] * [[Bobovica (rijeka)|Bobovica]] * [[Bosanka (rijeka)|Bosanka]] * [[Brka (rijeka)|Brka]] * [[Bukovica (Trstionica)|Bukovica]] * [[Crkvenica]] * [[Crna rijeka (Ilomska)]] * [[Crna rijeka (Vrbanja)]] * [[Crna rijeka (Vrbas)]] * [[Crna rijeka (Željeznica)]] * [[Cvrcka]] * [[Čudnić]] * [[Ćorkovac]] * [[Dabar (rijeka)|Dabar]] * [[Demićka]] * [[Duboka]] * [[Fojnička rijeka]] * [[Glinica (rijeka)|Glinica]] * [[Gostović (rijeka)|Gostović]] * [[Grabovička rijeka]] * [[Gribaja]] * [[Ilomska]] * [[Jakotina (rijeka)|Jakotina]] * [[Jala (rijeka)|Jala]] * [[Janj]] * [[Japra]] * [[Jezerka]] * [[Kilavac]] * [[Klokot (rijeka)|Klokot]] * [[Kobilja (rijeka)|Kobilja]] * [[Kolina]] * [[Kozica (Bila)]] * [[Kozica (Sana)]] * [[Kreševka]] * [[Krka (Una)|Krka]] * [[Krupa (pritoka Vrbasa)|Krupa]] * [[Kruševica (rijeka)|Kruševica]] * [[Krušnica]] * [[Kočeva]] * [[Lašva (rijeka)|Lašva]] * [[Lepenica (Fojnička rijeka)|Lepenica]] * [[Mala Ilomska]] * [[Miljacka]] ** [[Mokranjska Miljacka|Mokranjska]] ** [[Paljanska Miljacka|Paljanska]] * [[Misoča (rijeka)|Misoča]] * [[Mlječanica]] * [[Osanica (rijeka)|Osanica]] * [[Oskova (rijeka)|Oskova]] * [[Pliva]] * [[Pljačkovac]] * [[Ponor (Vrbas)|Ponor]] * [[Rakitnica (Prača)]] * [[Ribnica (pritoka Bosne)|Ribnica]] * [[Ribnik (rijeka)|Ribnik]] * [[Rudanka]] * [[Rzav]] ** [[Bijeli Rzav|Bijeli]] ** [[Crni Rzav|Crni]] * [[Sadika]] * [[Sanica (rijeka)|Sanica]] * [[Semešnica]] * [[Sokočnica]] * [[Sokoluša (Spreča)|Sokoluša]] * [[Stavnja]] * [[Stupčanica]] * [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeska]] * [[Suturlija]] * [[Škopotnica]] * [[Tribija (Krivaja)|Tribija]] * [[Trstionica]] * [[Ugar]] * [[Ugrić]] * [[Ugrovača]] * [[Vojskova (rijeka)|Vojskova]] * [[Volarica]] * [[Zdena]] * [[Zgošća (rijeka)|Zgošća]] * [[Zujevina]] * [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] * [[Žepa (rijeka)|Žepa]] }} | grupa2 = [[Jadransko more|Jadranski<br/>sliv]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = 200+ km | podaci1 = * [[Neretva]] | grupa2 = 50–99 km | podaci2 = * [[Trebižat]] * [[Zalomka]] * [[Trebišnjica]] | grupa3 = < 50 km | podaci3 = * [[Baščica]] * [[Bistrica (Plovuča)]] * [[Bregava]] * [[Buna (rijeka)|Buna]] * [[Bunica (rijeka)|Bunica]] * [[Doljanka]] * [[Drežanka]] * [[Gvozdnica]] * [[Konjička Ljuta]] * [[Krupa (Neretva)|Krupa]] * [[Lištica (rijeka)|Lištica]] * [[Mlade]] * [[Mostarska Bijela]] * [[Neretvica]] * [[Radobolja]] * [[Rakitnica (Neretva)]] * [[Rama (rijeka)|Rama]] * [[Studenčica (pritoka Trebižata)|Studenčica]] * [[Sturba]] * [[Šanica (rijeka)|Šanica]] * [[Šištica (rijeka)|Šištica]] * [[Šuica (rijeka)|Šuica]] * [[Tihaljina (rijeka)|Tihaljina]] * [[Trešanica]] }} }} | grupa2 = [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini|Jezera]] | podaci2 = {{Navkutija|dijete | grupa1 = Planinska<br/>(prirodna / lednička) | podaci1 = * [[Bijelo jezero (Treskavica)|Bijelo (Treskavica)]] * [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo (Zelengora)]] * [[Blatačko jezero|Blatačko]] * [[Blidinje jezero|Blidinje]] * [[Boračko jezero|Boračko]] * [[Busija (jezero)|Busija]] * [[Crno jezero (Grmuša)|Crno (Grmuša)]] * [[Crno jezero (Treskavica)|Crno (Treskavica)]] * [[Crno jezero (Zelengora)|Crno (Zelengora)]] * [[Crvenjak (jezero)|Crvenjak]] * [[Dobruško jezero|Dobruško]] * [[Donje Bare]] * [[Dragnić (jezero)|Dragnić]] * [[Gornje Bare]] * [[Gvozno jezero|Gvozno]] * [[Idovačko jezero|Idovačko]] * [[Jugovo jezero|Jugovo]] * [[Kladopoljsko jezero|Kladopoljsko]] * [[Kotlaničko jezero|Kotlaničko]] * [[Kukavičko jezero|Kukavičko]] * [[Orlovačko jezero|Orlovačko]] * [[Platno jezero|Platno]] * Plivska ** [[Malo Plivsko jezero|Malo]] ** [[Veliko Plivsko jezero|Veliko]] * [[Prokoško jezero|Prokoško]] * [[Rastičevsko jezero|Rastičevsko]] * [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] * [[Štirinsko jezero|Štirinsko]] * [[Turjača]] * [[Uloško jezero|Uloško / Crvanjsko]] * [[Velež (jezero)|Velež]] * [[Veliko jezero (Treskavica)|Veliko (Treskavica)]] | grupa2 = Jezerca / bare<br/>(prirodne i vještačke) | podaci2 = * [[Alagovac]] * [[Balkana]] * [[Bara (jezero)|Bara]] * [[Bašigovačko jezero|Bašigovačko]] * [[Bistarac]] * [[Bistrik (močvara)|Bistrik]] * [[Breštica]] * [[Bukvensko jezero|Bukvensko]] * [[Busača]] * [[Bužimsko jezero|Bužimsko]] * [[Deransko jezero|Deransko]] * [[Drenova (jezero)|Drenova]] * [[Drijen Vrelo (jezero)|Drijen Vrelo]] * [[Gubinsko jezero|Gubinsko]] * [[Hazna (jezero)|Hazna]] * [[Humci (jezero)|Humci]] * [[Jelim (jezero)|Jelim]] * [[Jelovac (jezero)|Jelovac]] * [[Kalemovo jezero|Kalemovo]] * [[Krenica]] * [[Kvrkulja]] * [[Laminci (jezero)|Laminci]] * [[Malo jezero|Malo]] * [[Malo Plivsko jezero|Malo Plivsko]] * [[Mezgraja (jezero)|Mezgraja]] * [[Mijino jezero|Mijino]] * [[Nula (jezero)|Nula]] * [[Olićko jezero|Oličko]] * [[Opačićko jezero|Opačićko]] * [[Orah (jezero)|Orah]] * [[Orlovo jezero|Orlovo]] * [[Panonska jezera|Panonsko]] * [[Pasje jezero|Pasje]] * [[Paučko jezero|Paučko]] * [[Pelagićevo jezero|Pelagićevo]] * [[Pijavičko jezero|Pijavičko]] * [[Popovača (jezero)|Popovača]] * [[Prekajsko jezero|Prekajsko]] * [[Radovan (jezero)|Radovan]] * [[Ramičko jezero|Ramičko]] * [[Sjerkovača]] * [[Sniježnica (jezero)|Sniježnica]] * [[Starača]] * [[Suhodanj (jezero)|Suhodanj]] * [[Šićki brod (jezero)|Šićki brod]] * [[Škrka]] * [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]] * [[Vidara (jezero)|Vidara]] * [[Vihovići (jezero)|Vihovići]] * [[Vijenac (jezero)|Vijenac]] * [[Zanesovići (jezero)|Zanesovići]] * [[Ždrimačka jezera]] | grupa3 = [[Vještačko jezero|Vještačka]] | podaci3 = * [[Bilećko jezero|Bilećko]] * [[Bočac (jezero)|Bočac]] * [[Buško jezero|Buško]] * [[Goransko jezero|Goransko]] * [[Goričko jezero|Goričko]] * [[Grabovičko jezero|Grabovičko]] * [[Grahovčići (jezero)|Grahovčići]] * [[Grajseljići (jezero)|Grajseljići]] * [[Hrast (jezero)|Hrast]] * [[Jablaničko jezero|Jablaničko]] * [[Klinje]] * [[Lipsko jezero|Lipsko]] * [[Lug (jezera)|Lug]] * [[Mandek (jezero)|Mandek]] * [[Modrac]] * [[Mrkotić (jezero)|Mrkotić]] * [[Mostarsko jezero|Mostarsko]] * [[Nuga (jezero)|Nuga]] * [[Perućac (jezero)|Perućac]] * [[Ramsko jezero|Ramsko]] * [[Salakovačko jezero|Salakovačko]] * [[Svitavsko jezero|Svitavsko]] * [[Tribistovo jezero|Tribistovo]] * [[Višegradsko jezero|Višegradsko]] * [[Vrtliško jezero|Vrtliško]] * [[Zvorničko jezero|Zvorničko]] }} | grupa3 = [[Dolina|Doline]]<br/>i [[kanjon]]i | podaci3 = * [[Bioštica]] * [[Drežanka]] * [[Drina]] * [[Gornja Neretva]] * [[Kanjon Tare]] * [[Mostarska Bijela]] * [[Neretva]] * [[Piva (rijeka)|Piva]] * [[Rakitnica (Neretva)]] * [[Stupčanica]] * [[Nacionalni park Sutjeska|Sutjeska (park)]] * [[Sutjeska (rijeka)]] * [[Ugar]] * [[Una]] * [[Unac]] * [[Vrbas]] * [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] | grupa4 = [[Močvara|Močvare]] | podaci4 = * [[Bardača (jezero)|Bardača]] * [[Hutovo blato]] * [[Mostarsko blato]] * [[Savske močvare]] | grupa5 = [[Vodopad]]i | podaci5 = * [[Bliha (vodopad)|Bliha]] * [[Vodopadi Ilomske|Ilomska]] * [[Koćuša]] * [[Kravica (vodopad)|Kravica]] * [[Slapovi Kozice]] * [[Plivski vodopad|Plivski]] * [[Duboka|Skakavac (Duboka)]] * [[Vodopad Skakavac (Perućica)|Skakavac (Perućica)]] * [[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac (Sarajevo)]] * [[Šištica (vodopad)|Šištica]] * [[Štrbački buk]] |ispod = [[Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini]] }}<noinclude> [[Kategorija:Hidrografija Bosne i Hercegovine|τ]] [[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine|Hidrografija]] </noinclude> heungfy89l3rtw7c8tylbw74ldau27f Šablon:ATP brojevi 1 10 148579 3847348 3839427 2026-05-18T07:26:27Z KWiki 9400 3847348 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = ATP brojevi 1 | naslov = ATP brojevi 1 | osnovastil = background-color: #465945; color: white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{nowrap|'''1.''' {{ZD|RUM|veličina=18px}} [[Ilie Năstase]] {{small|(1973 / 1974 – 40 s)}}}} * {{nowrap|'''2.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Newcombe]] {{small|(1974 – 8 s)}}}} * {{nowrap|'''3.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jimmy Connors]] {{small|(1974 / 1983 – 268 s)}}}} * {{nowrap|'''4.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Björn Borg]] {{small|(1977 / 1981 – 109 s)}}}} * {{nowrap|'''5.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1980 / 1985 – 170 s)}}}} * {{nowrap|'''6.''' {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}} {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ivan Lendl]] {{small|(1983 / 1990 – 270 s)}}}} * {{nowrap|'''7.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Mats Wilander]] {{small|(1988 / 1989 – 20 s)}}}} * {{nowrap|'''8.''' {{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1990 / 1992 – 72 s)}}}} * {{nowrap|'''9.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}} [[Boris Becker]] {{small|(1991 – 12 s)}}}} * {{nowrap|'''10.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Courier]] {{small|(1992 / 1993 – 58 s)}}}} * {{nowrap|'''11.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Pete Sampras]] {{small|(1993 / 2000 – 286 s)}}}} * {{nowrap|'''12.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andre Agassi]] {{small|(1995 / 2003 – 101 s)}}}} * {{nowrap|'''13.''' {{ZD|AUT|veličina=18px}} [[Thomas Muster]] {{small|(1996 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''14.''' {{ZD|ČIL|veličina=18px}} [[Marcelo Ríos]] {{small|(1998 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''15.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Moyá]] {{small|(1999 – 2 s)}}}} * {{nowrap|'''16.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Jevgenij Kafeljnikov]] {{small|(1999 – 6 s)}}}} * {{nowrap|'''17.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Patrick Rafter]] {{small|(1999 – 1 s)}}}} * {{nowrap|'''18.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Marat Safin]] {{small|(2000 / 2001 – 9 s)}}}} * {{nowrap|'''19.''' {{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Gustavo Kuerten]] {{small|(2000 / 2001 – 43 s)}}}} * {{nowrap|'''20.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Lleyton Hewitt]] {{small|(2001 / 2003 – 80 s)}}}} * {{nowrap|'''21.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Juan Carlos Ferrero]] {{small|(2003 – 8 s)}}}} * {{nowrap|'''22.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Andy Roddick]] {{small|(2003 / 2004 – 13 s)}}}} * {{nowrap|'''23.''' {{ZD|ŠVI|veličina=15px}} [[Roger Federer]] {{small|(2004 / 2018 – 310 s)}}}} * {{nowrap|'''24.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Rafael Nadal]] {{small|(2008 / 2020 – 209 s)}}}} * {{nowrap|'''25.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Novak Đoković]] {{small|(2011 / 2024 – 429 s)}}}} * {{nowrap|'''26.''' {{ZD|VB|veličina=18px}} [[Andy Murray]] {{small|(2016 / 2017 – 41 s)}}}} * {{nowrap|'''27.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}} [[Danil Medvedev]] {{small|(2022 – 16 s)}}}} * {{nowrap|'''28.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Carlos Alcaraz]] {{small|(2022 / 2026 – 66 s)}}}} * {{nowrap|'''29.''' {{ZD|ITA|veličina=18px}} '''[[Jannik Sinner]] {{small|(2024 / 2025 – 72 s)'''}}}} | ispod = * ATP-lista vodi se od 3. 11. 1975 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 /s/) * Trenutni br. 1 podebljan (do 18. 5. 2026)<noinclude><ref>https://www.atptour.com/en/rankings/singles</ref></noinclude> }}[[Kategorija:ATP brojevi 1]]<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] </noinclude> 6qqr1kjia6f19l56qdhd3ajf4uzeoka Šablon:WTA brojevi 1 10 148623 3847351 3839430 2026-05-18T07:29:50Z KWiki 9400 3847351 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = WTA brojevi 1 | naslov = WTA brojevi 1 | osnovastil = background-color: #465945; color: white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * '''1.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Chris Evert]] {{small|(1975 / 1985 – 260 s)}} * '''2.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Evonne Goolagong]] {{small|(1976 – 2 s)}} * '''3.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Martina Navratilova]] {{small|(1978 / 1987 – 331 s)}} * '''4.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Tracy Austin]] {{small|(1980 – 22 s)}} * '''5.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Steffi Graf]] {{small|(1987 / 1997 – 377 s)}} * '''6.''' {{ZD|JUG|veličina=18px}} {{ZD|SRJ|veličina=18px}} {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Monika Seleš]] {{small|(1991 / 1996 – 178 s)}} * '''7.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] {{small|(1995 – 12 s)}} * '''8.''' {{ZD|ŠVI|veličina=15px}}&nbsp;[[Martina Hingis]] {{small|(1997 / 2001 – 209 s)}} * '''9.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Lindsay Davenport]] {{small|(1998 / 2006 – 98 s)}} * '''10.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Jennifer Capriati]] {{small|(2001 / 2002 – 17 s)}} * '''11.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Venus Williams]] {{small|(2002 – 11 s)}} * '''12.''' {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Serena Williams]] {{small|(2002 / 2017 – 319 s)}} * '''13.''' {{ZD|BEL|veličina=15px}}&nbsp;[[Kim Clijsters]] {{small|(2003 / 2011 – 20 s)}} * '''14.''' {{ZD|BEL|veličina=15px}}&nbsp;[[Justine Henin]] {{small|(2003 / 2008 – 117 s)}} * '''15.''' {{ZD|FRA|veličina=15px}}&nbsp;[[Amélie Mauresmo]] {{small|(2004 / 2006 – 39 s)}} * '''16.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Marija Šarapova]] {{small|(2005 / 2012 – 21 s)}} * '''17.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}}&nbsp;[[Ana Ivanović]] {{small|(2008 – 12 s)}} * '''18.''' {{ZD|SRB|veličina=18px}}&nbsp;[[Jelena Janković]] {{small|(2008 / 2009 – 18 s)}} * '''19.''' {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Dinara Safina]] {{small|(2009 – 26 s)}} * '''20.''' {{ZD|DAN|veličina=18px}}&nbsp;[[Caroline Wozniacki]] {{small|(2010 / 2018 – 71 s)}} * '''21.''' {{ZD|BJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Viktorija Azarenka]] {{small|(2012 / 2013 – 51 s)}} * '''22.''' {{ZD|NJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Angelique Kerber]] {{small|(2016 / 2017 – 34 s)}} * '''23.''' {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Karolína Plíšková]] {{small|(2017 – 8 s)}} * '''24.''' {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Garbiñe Muguruza]] {{small|(2017 – 4 s)}} * '''25.''' {{ZD|RUM|veličina=18px}}&nbsp;[[Simona Halep]] {{small|(2017 / 2019 – 64 s)}} * '''26.''' {{ZD|JPN|veličina=18px}}&nbsp;[[Naomi Osaka]] {{small|(2019 – 25 s)}} * '''27.''' {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Ashleigh Barty]] {{small|(2019 / 2022 – 121 s)}} * '''28.''' {{ZD|POLJ|veličina=18px}}&nbsp;[[Iga Świątek]] {{small|(2022 / 2024 – 125 s)}} * '''29.''' {{ZD|BJE|veličina=18px}} '''[[Arina Sabaljenka]] {{small|(2023 / 2026 – 91 s)'''}} | ispod = * WTA-lista vodi se od 3. 11. 1975 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 - broj sedmica na br. 1 /s/) * Trenutni br. 1 podebljan (do 18. 5. 2026)<noinclude><ref>https://www.wtatennis.com/rankings/singles</ref></noinclude> }}<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] </noinclude> 2tqssgxgmq7bfdbskusbhql7emqkmjk Moderna vremena 0 174033 3847213 3520145 2026-05-17T14:09:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847213 wikitext text/x-wiki {{infokutija film | naziv = Moderna vremena | poster = Modern Times poster.jpg | režija = [[Charlie Chaplin]] | producent = [[Charlie Chaplin]] <br> | scenarist = [[Charlie Chaplin]] <br> | uloge = [[Charlie Chaplin]] <br> [[Paulette Goddard]] <br> [[Henry Bergman]] <br> [[Tiny Sanford]] <br> [[Chester Conklin]] <br> [[Hank Mann]] <br> [[Stanley Blystone]] | muzika = [[Charlie Chaplin]] | kinematografija = [[Ira H. Morgan]] <br> [[Roland Totheroh]] | žanr = [[komedija]], [[drama]] | montaža = [[Charlie Chaplin]] | studio = | distributer = ''[[United Artists]]'' | datum = 25. februar 1936. | trajanje = 87 minuta | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | budžet = 1,5 miliona [[američki dolar|$]] }} [[Film]] koji je napisao i režirao [[Charlie Chaplin]], snimljen je [[1936]]. i traje 87 minuta. Ovo je posljednji Chaplinov [[nijemi film]] iako su se već uveliko počeli snimati filmovi sa zvukom. Chaplin je samo povremeno ubacivao [[zvuk]] da bi dočarao monotoniju rada u fabrici. Ideja o snimanju ovakvog filma se javila kada je jedan mladi [[novinar]] rekao Chaplinu o proizvodnoj liniji u [[Detroit]]u koja radnike dovodi do nervnog sloma. Film je okarakterisan kao velika [[satira]] o dehumanizaciji i automatizaciji rada. Isprva film je bio finansijski neisplativ, ali je bio upamćen kao Chaplinova [[komedija]] koja najbolje karikira socijalne teme. Bio je čak i optužen za komunističku propagandu. Ondašnja [[nacistička Njemačka]] je zabranila prikazivanje filma a [[Austrija]] je cenzurisala scenu kad je Charlie našao zastavicu na ulici. Film Moderna vremena gleda u budućnost ali ne sa entuzijazmom i razrađuje mnogo šire teme kao što su: nehumani efekat mnogih aspekata modernosti, uključujući industrijalizaciju, birokratiju, urbanizaciju, i zakonodavstvo. Veoma uočljiva tema u ovom filmu je i fenomen nezaposlenosti.<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0027977/ ''Moderna vremena'' na ''Internet Movie Database''] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref> == Radnja filma == [[Datoteka:Chaplin - Modern Times.jpg|thumb|left|250px|Charlie Chaplin u sceni iz filma]] Mali Tramp (Charlie Chaplin) je fabrički radnik koji doživljava nervni slom zbog pretjeranog rada i biva poslan u duševnu bolnicu. Po izlasku iz bolnice, nailazi na crvenu zastavicu koja je ostala iza ljevičarskih demonstracija. On uzima zastavicu i pokušava da je vrati vlasnicima, ali policija ga hapsi zbog subverzivnih aktivnosti. U policijskom autu upoznaje djevojku Gamine ([[Paulette Goddard]]), koja je također bila uhapšena, ali za krađu hljeba. U zatvoru Tramp postaje kooperativan i čak pomaže vlastima da spriječe organizovani bijeg iz zatvora. Zbog toga je nagrađen da bude opet na slobodi. Ponovo nalazi posao ali ovaj put na [[brodogradilište|brodogradilištu]]. Ubrzo biva otpušten pošto greškom i prerano pušta [[brod]] u more. Sljedeći posao bio je noćni [[portir]] u prodavnici ali kada su se pojavili provalnici on ih uopće ne spriječava u njihovim namjerama. Zbog toga je opet poslat u zatvor. Po izdržavanju kazne, susreće se opet sa djevojkom koju je upoznao u zatvoru i oboje odlaze bez posla ali sretni.<ref>[http://www.filmreference.com/Films-Mi-My/Modern-Times.html#ixzz2CA8OD65s ''Moderna vremena'' na ''filmreference.com''] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref>[http://www.charliechaplin.com/en/biography/articles/6-Modern-Times ''Moderna vremena na ''charliechaplin.com''] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref> == Zanimljivosti == Prije snimanja filma Chaplin je boravio u [[Evropa|Evropi]] upoznao se sa [[Mahatma Gandhi|Mahatmom Gandhijem]] i raspravljao sa njim o mašinama. Chaplin je rekao Gandhiju:{{Citat|...ja sam zbunjen vašim gađenjem prema mašinama koje bi mogle osloboditi čovjeka od ropstva, pod uslovom da se koristi u dobre svrhe...}} Gandhi je odgovorio da su mašine napravile [[Indija|Indiju]] zavisnu od [[Engleska|Engleske]] i zato mi moramo biti nezavisni od mašina ako mislimo dobiti našu slobodu.<ref>[http://decentfilms.com/reviews/moderntimes ''Moderna vremena'' na ''decentfilms.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120816014947/http://www.decentfilms.com/reviews/moderntimes |date=16. 8. 2012 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref> Prije samog početka snimanja Chaplin je izjavio da bi {{Citat|...mašine trebale biti od koristi čovjeku a ne da izazivaju tragediju i izbacuju ljude s posla...}} [[Vatikan]] je, među 15 ostalih, svrstao ovaj film pod kategorijom [[umjetnost]]. [[2003]]. [[Kanski filmski festival]] se zatvorio sa filmom Moderna vremena u čast Charlie Chaplina, a prazna stolica osvjeljena reflektorom simbolizirala je Charlieja.<ref>[http://www.dvdjournal.com/reviews/m/moderntimes.shtml ''Moderna vremena'' na ''dvdjournal.com''] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref> == Kritike == {{Citat| ... ja pratim mnogo filmova, i ne mogu se sjetiti kad sam zadnji put čuo da publika aplaudira na kraju filma. Ali to je se desilo sa ovim filmom. I poslije filma čule su se priče u lobiju i garaži; svi su definitivno bili uzbuđeni; možda mnogi od njih nikad nisu ni vidjeli Chaplina prije, ili su bili prosto sretni da su otkrili nešto što je odolilo zubu vremena i što nije izbledjela genijalnost jednog čovjeka... <small> [[Roger Ebert]]</small><ref>[http://sensesofcinema.com/2011/feature-articles/biting-back-at-the-machine-charlie-chaplin%E2%80%99s-modern-times/ ''Moderna vremena'' na ''senseofcinema.com''] {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref>}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Modern Times (film)}} * {{imdb_title|id=0027977|title=Moderna vremena}} {{Filmovi Charlieja Chaplina}} [[Kategorija:Filmovi iz 1936.]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Američki crno-bijeli filmovi]] [[Kategorija:Američki satirični filmovi]] [[Kategorija:Američke dramske komedije]] [[Kategorija:Američke romantične filmske komedije]] [[Kategorija:Filmovi United Artistsa]] [[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]] fhlbedcaqka3rn20sn3zfsfmh3018cn Bračević 0 351754 3847218 3462725 2026-05-17T14:24:45Z MaGa 29752 +slika 3847218 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Bračević |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Bračevići 0204 2010 - panoramio.jpg |opis_slike = |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|20px|border]] [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |općina = [[Muć]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 44| širina_sekundi = 25| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 24| dužina_sekundi = 06| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 553 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 139 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 21203 Donji Muć |pozivni broj = (+385) 21 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} '''Bračević''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Muć]], [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Solin]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Muć)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Bračević je imao 139 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 537 || 502 || 507 || 521 || 578 || 742 || 742 || 895 || 782 || 764 || 700 || 588 || 400 || 267 || 205 || 182 || 139 |- |} ===Popis [[1991.]]=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Solin)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Bračević je imalo 267 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Bračević |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 267 | label1 = [[Hrvati]] 266 | value1 = 99.62 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Jugoslaveni]] 1 | value2 = 0.37 | color2 = #8B008B }} |- |} == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Muć}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] 5ss6ham4q6pj1sjpqhalgoszuuspd0w Šablon:Pobjednici Rim Mastersa 10 361169 3847343 3750669 2026-05-18T07:15:08Z KWiki 9400 3847343 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Rim Mastersa | naslov = Pobjednici [[Rim Masters]]a | naslovstil = background:#FF915F; | podaciklasa = hlist | podaci1= * 1990:&nbsp;[[Thomas Muster]] * 1991:&nbsp;[[Emilio Sánchez]] * 1992–1993:&nbsp;[[Jim Courier]] * 1994:&nbsp;[[Pete Sampras]] * 1995–1996:&nbsp;[[Thomas Muster]] * 1997:&nbsp;[[Àlex Corretja]] * 1998:&nbsp;[[Marcelo Ríos]] * 1999:&nbsp;[[Gustavo Kuerten]] * 2000:&nbsp;[[Magnus Norman]] * 2001:&nbsp;[[Juan Carlos Ferrero]] * 2002:&nbsp;[[Andre Agassi]] * 2003:&nbsp;[[Félix Mantilla]] * 2004:&nbsp;[[Carlos Moyá]] * 2005–2007:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * 2008:&nbsp;[[Novak Đoković]] * 2009–2010:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * 2011:&nbsp;[[Novak Đoković]] * 2012–2013:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * 2014–2015:&nbsp;[[Novak Đoković]] * 2016:&nbsp;[[Andy Murray]] * 2017:&nbsp;[[Aleksandar Zverev]] * {{nowrap|2018–2019:[[Rafael Nadal]]}} * 2020:&nbsp;[[Novak Đoković]] * 2021:&nbsp;[[Rafael Nadal]] * 2022:&nbsp;[[Novak Đoković]] * 2023:&nbsp;[[Danil Medvedev]] * 2024:&nbsp;[[Aleksandar Zverev]] * 2025:&nbsp;[[Carlos Alcaraz]] * 2026:&nbsp;[[Jannik Sinner]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]] </noinclude> qcwud0tkdu62q0cu6wt3rfs65f7izj3 Šablon:Pobjednici Rim Mastersa - parovi 10 361181 3847344 3708745 2026-05-18T07:16:09Z KWiki 9400 3847344 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Pobjednici Rim Mastersa - parovi | naslov = Pobjednici [[Rim Masters]]a – parovi | naslovstil = background:#FF915F; | podaciklasa = hlist | podaci1= * 1990:&nbsp;[[Sergio Casal|Casal]] / [[Emilio Sánchez|E. Sánchez]] * 1991:&nbsp;[[Omar Camporese|Camporese]] / [[Goran Ivanišević|Ivanišević]] * 1992:&nbsp;[[Jakob Hlasek|Hlasek]] / [[Marc Rosset|Rosset]] * 1993:&nbsp;[[Jacco Eltingh|Eltingh]] / [[Paul Haarhuis|Haarhuis]] * 1994:&nbsp;[[Jevgenij Kafeljnikov|Kafeljnikov]] / [[David Rikl|Rikl]] * 1995:&nbsp;[[Cyril Suk|Suk]] / [[Daniel Vacek|Vacek]] * 1996:&nbsp;[[Byron Black|Black]] / [[Grant Connell|Connell]] * 1997:&nbsp;[[Mark Knowles|Knowles]] / [[Daniel Nestor|Nestor]] * 1998:&nbsp;[[Mahesh Bhupathi|Bhupathi]] / [[Leander Paes|Paes]] * 1999:&nbsp;[[Ellis Ferreira|E. Ferreira]] / [[Rick Leach|Leach]] * 2000:&nbsp;[[Martin Damm|Damm]] / [[Dominik Hrbatý|Hrbatý]] * 2001:&nbsp;[[Wayne Ferreira|W. Ferreira]] / [[Jevgenij Kafeljnikov|Kafeljnikov]] * 2002:&nbsp;[[Martin Damm|Damm]] / [[Cyril Suk|Suk]] * 2003:&nbsp;[[Wayne Arthurs (teniser)|Arthurs]] / [[Paul Hanley (teniser)|Hanley]] * 2004:&nbsp;[[Mahesh Bhupathi|Bhupathi]] / [[Maks Mirni|Mirni]] * 2005:&nbsp;[[Michaël Llodra|Llodra]] / [[Fabrice Santoro|Santoro]] * 2006:&nbsp;[[Mark Knowles|Knowles]] / [[Daniel Nestor|Nestor]] * 2007:&nbsp;[[Fabrice Santoro|Santoro]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2008:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2009:&nbsp;[[Daniel Nestor|Nestor]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2010:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2011:&nbsp;[[John Isner|Isner]] / [[Sam Querrey|Querrey]] * 2012:&nbsp;[[Marcel Granollers|Granollers]] / [[Marc López|M. López]] * 2013:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2014:&nbsp;[[Daniel Nestor|Nestor]] / [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]] * 2015:&nbsp;[[Pablo Cuevas|Cuevas]] / [[David Marrero|Marrero]] * 2016:&nbsp;[[Bob Bryan|B. Bryan]] / [[Mike Bryan|M. Bryan]] * 2017:&nbsp;[[Pierre-Hugues Herbert|Herbert]] / [[Nicolas Mahut|Mahut]] * 2018–2019:&nbsp;[[Juan Sebastián Cabal|Cabal]] / [[Robert Farah (teniser)|Farah]] * 2020:&nbsp;[[Marcel Granollers|Granollers]] / [[Horacio Zeballos|Zeballos]] * 2021–2022:&nbsp;[[Nikola Mektić|Mektić]] / [[Mate Pavić|Pavić]] * 2023:&nbsp;[[Hugo Nys|Nys]] / [[Jan Zieliński|Zieliński]] * 2024:&nbsp;[[Marcel Granollers|Granollers]] / [[Horacio Zeballos|Zeballos]] * 2025:&nbsp;[[Marcelo Arévalo|Arévalo]] / [[Mate Pavić|Pavić]] * 2026:&nbsp;[[Simone Bolelli|Bolelli]] / [[Andrea Vavassori|Vavassori]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni teniskih turnira]] </noinclude> jl4uoc5hw4eibbccaygsmwamak5t7ay Šablon:Najbolji strijelci 2. Bundeslige 10 361474 3847355 3710362 2026-05-18T07:47:22Z KWiki 9400 3847355 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji strijelci Bundeslige |naslov = [[Najbolji strijelci 2. Bundeslige|Najbolji strijelci]] [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] |osnovastil = background: gold; |podaciklasa = hlist |grupa1 = |podaci1 = {{Navkutija|dijete |osnovastil = background: gold; | grupa1 = [[2. Fußball-Bundesliga Sjever (1974-1981)|2. Bundesliga Sjever]] | podaci1 = * 1975: [[Volker Graul|Graul]] * 1976: [[Norbert Stolzenburg|Stolzenburg]] * 1977: [[Franz Gerber|Gerber]] * 1978: [[Horst Hrubesch|Hrubesch]] * 1979: [[Karl-Heinz Mödrath|Mödrath]] * 1980: [[Christian Sackewitz|Sackewitz]] * 1981: [[Frank Mill|Mill]] * 1992: [[Radek Drulák|Drulák]] | grupa2 = [[2. Fußball-Bundesliga Jug (1974-1981)|2. Bundesliga Jug]] | podaci2 = * 1975: [[Bernd Hoffmann|Hoffmann]] * 1976: [[Karl-Heinz Granitza|Granitza]] * 1977: [[Lothar Emmerich|Emmerich]] * 1978: [[Emanuel Günther|Günther]] * 1979: [[Edi Kirschner|Kirschner]] * 1980: [[Emanuel Günther|Günther]] * 1981: [[Horst Neumann|Neumann]] * 1992: [[Michael Preetz|Preetz]] | grupa3 = [[2. Bundesliga]] | podaci3 = * 1982:&nbsp;[[Rudi Völler|Völler]] * 1983:&nbsp;[[Dieter Schatzschneider|Schatzschneider]] * 1984:&nbsp;[[Roland Wohlfarth|Wohlfarth]] / [[Emanuel Günther|Günther]] * 1985:&nbsp;[[Manfred Burgsmüller|Burgsmüller]] * 1986:&nbsp;[[Leo Bunk|Bunk]] * 1987:&nbsp;[[Siegfried Reich|Reich]] * 1988:&nbsp;[[Souleyman Sané|Sané]] * 1989:&nbsp;[[Sven Demandt|Demandt]] * 1990:&nbsp;[[Maurice Banach|Banach]] * 1991:&nbsp;[[Michael Tönnies|Tönnies]] * 1993:&nbsp;[[Siegfried Reich|Reich]] * 1994:&nbsp;[[Uwe Wegmann|Wegmann]] * 1995:&nbsp;[[Jürgen Rische|Rische]] * 1996:&nbsp;[[Fritz Walter (1960)|Walter]] * 1997–1998:&nbsp;[[Angelo Vier|Vier]] * 1999:&nbsp;[[Bruno Labbadia|Labbadia]] * 2000:&nbsp;[[Tomislav Marić|Marić]] * 2001:&nbsp;[[Olivier Djappa|Djappa]] / [[Artur Wichniarek|Wichniarek]] * 2002:&nbsp;[[Artur Wichniarek|Wichniarek]] * 2003:&nbsp;[[Andrij Voronjin|Voronjin]] * 2004:&nbsp;[[Francisco Copado|Copado]] / [[Marek Mintál|Mintál]] * 2005:&nbsp;[[Lukas Podolski|Podolski]] * 2006:&nbsp;[[Christian Eigler|Eigler]] * 2007:&nbsp;[[Giovanni Federico|Federico]] * 2008:&nbsp;[[Milivoje Novaković|Novakovič]] * 2009:&nbsp;[[Benjamin Auer|Auer]] / [[Cédric Makiadi|Makiadi]] / [[Marek Mintál|Mintál]] * 2010:&nbsp;[[Michael Thurk|Thurk]] * 2011:&nbsp;[[Nils Petersen|Petersen]] * 2012:&nbsp;[[Alexander Meier|Meier]] / [[Olivier Occéan|Occéan]] / [[Nick Proschwitz|Proschwitz]] * 2013:&nbsp;[[Dominick Kumbela|Kumbela]] * 2014:&nbsp;[[Mahir Sağlık|Sağlık]] / [[Jakub Sylvestr|Sylvestr]] * 2015:&nbsp;[[Rouwen Hennings|Hennings]] * 2016–2017:&nbsp;[[Simon Terodde|Terodde]] * 2018:&nbsp;[[Marvin Duksch|Duksch]] * 2019:&nbsp;[[Simon Terodde|Terodde]] * 2020:&nbsp;[[Fabian Klos|Klos]] * 2021:&nbsp;[[Serdar Dursun|Dursun]] * 2022:&nbsp;[[Simon Terodde|Terodde]] * 2023:&nbsp;[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] * 2024:&nbsp;[[Robert Glatzel|Glatzel]] / [[Haris Tabaković|Tabaković]] / [[Christos Tzolis|Tzolis]] * 2025:&nbsp;[[Davie Selke|Selke]] * 2026:&nbsp;[[Noel Futkeu|Futkeu]] }} }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada]] </noinclude> m2yeu1r554f99kco8q7nu1i2xjuhv7n SFK 2000 Sarajevo 0 361956 3847266 3765665 2026-05-17T19:28:48Z Bakir123 110053 /* Uspjesi */ 3847266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #5E0227 | ime = SFK 2000 Sarajevo | puno_ime = Ženski nogometni klub SFK 2000 Sarajevo | grb = SFK 2000 Sarajevo.png | veličina_grba = 180px | nadimak = Bordo dame | osnovan = {{Početni datum i godine|2000|06|18}} | lokacija = | boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} | federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Ženska premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ženska liga BiH]] | stadion = [[Trening-centar Butmir]] | kapacitet = | vlasnik = [[Ismir Mirvić]] | predsjednik = [[Samira Hurem]] | trener = [[Valentin Plavčić]] | uspjesi = 36 | nacionalni_kupovi = Prvaci BiH '''18'''<br />Kup BiH '''15'''<br />Superkup BiH '''3''' | evropski_kupovi = | adresa = | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 1. mjesto | prethodna_sezona = [[Ženska Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | veb-sajt = [https://www.fksarajevo.ba/bs/sfk-2000 Zvanični sajt] | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _fcmetz1617h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 800000 | tijelo1 = 800000 | desna ruka1 = 800000 | šorc1 = 800000 | čarape1 = 800000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _aachen1112A | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _can2016h | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 800000 | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = _sanfrecce11g3 | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = _Lion20143rdSo | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''ŽNK SFK 2000 Sarajevo''' je ženski nogometni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. SFK 2000 je najuspješniji ženski nogometni klub u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Šampionsku titulu su osvojili 23 puta, kup 21 te superkup [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tri puta. Igračice SFK 2000 već dugi niz godina čine kostur seniorske i juniorske [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]<ref name="ŽNK SFK 2000 Sarajevo, fsks.ba">[http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/zenski-fudbalski-klub ''ŽNK SFK 2000 Sarajevo, fsks.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512215028/http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/zenski-fudbalski-klub |date=12. 5. 2014 }}; pristupljeno: 20. juli 2014.</ref>. == Uspjesi == *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene|Šampioni Bosne i Hercegovine]]: 24''' ::2002/03, 2003/04, 2004/05, 2005/06, 2006/07, 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, 2011/12, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24, 2024/25, 2025/26. *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene|Osvajači Kupa BiH]]: 21''' ::(2001/02 ili 2002/03), 2003/04, 2005/06, 2006/07, 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, 2011/12, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24, 2024/25. *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine za žene|Osvajači Super kupa BiH]]: 3''' ::1998, 2000, 2001. == SFK 2000 u UEFA-inim takmičenjima == {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Takmičenje !! Faza !! Rezultat !! Protivnik |- | rowspan=3|2003/04. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–3 || {{ZD|HRV}} [[ŽNK Osijek|Osijek]] |- | <center>2–1 || {{ZD|WAL}} [[Cardiff City L.F.C.|Cardiff City]] |- | <center>2–3 || {{ZD|KAZ}} [[Temir Zholy]] |- | rowspan=3|2004/05. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–4 || {{ZD|ŠVI}} [[FFC Zuchwil 05|Zuchwil]] |- | <center>0–2 || {{ZD|GRČ}} [[AE Aegina|Aegina]] |- | <center>5–0 || {{ZD|KIP}} [[PAOK Ledra]] |- | rowspan=3|2005/06. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–3 || {{ZD|RUS}} [[ŽFK Lada Togliatti|Lada Togliatti]] |- | <center>1–0 || {{ZD|SLO}} [[ŽNK Krka|Krka Novo Mesto]] |- | <center>1–0 || {{ZD|SLK}} [[PVFA Bratislava]] |- | rowspan=3|2006/07. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–1 || {{ZD|ITA}} [[ASD Fiammamonza|Fiammamonza]] |- | <center>1–1 || {{ZD|LIT}} [[Gintra Universitetas]] |- | <center>1–0 || {{ZD|BJE}} [[WFC Universitet Vitebsk|Universitet Vitebsk]] |- | rowspan=3|2007/08. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>2–1 || {{ZD|MAK}} [[ŽFK Skiponjat|Skiponjat]] |- | <center>2–0 || {{ZD|SLK}} [[ŽFK Slovan Duslo Šaľa|Slovan Duslo Šaľa]] |- | <center>0–7 || {{ZD|FRA}} [[Olympique lyonnais (féminines)|Olympique Lyon]] |- | rowspan=3|2008/09. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–0 || {{ZD|IRS}} [[Galway United W.F.C.|Galway United]] |- | <center>2–3 || {{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich Frauen|Zürich]] |- | <center>1–2 || {{ZD|BJE}} [[WFC Universitet Vitebsk|Universitet Vitebsk]] |- | 2009/10. || [[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || Osmina finala || <center>0–3 D, 0–5 G || {{ZD|RUS}} [[Zvezda 2005 Perm|Zvezda Perm]] |- | rowspan=3|2010/11. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>1–6 || {{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol WFC|Apollon Limassol]] |- | <center>1–3 || {{ZD|IZR}} [[ASA Tel Aviv University|ASA Tel Aviv]] |- | <center>0–1 || {{ZD|ŠVE}} [[Umeå IK|Umeå]] |- | rowspan=3|2011/12. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>1–3 || {{ZD|RUM}} [[CFF Olimpia Cluj|Olimpia Cluj]] |- | <center>4–1 || {{ZD|TUR}} [[Ataşehir Belediyesi|Ataşehir]] |- | <center>2–1 || {{ZD|LIT}} [[Gintra Universitetas]] |- | rowspan=4|2012/13. || rowspan=4|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>4–0 || {{ZD|IRS}} [[Peamount United]] |- | <center>1–0 || {{ZD|WAL}} [[Cardiff Met. Ladies F.C.|Cardiff]] |- | <center>1–1 || {{ZD|IZR}} [[ASA Tel Aviv University|ASA Tel Aviv]] |- | Osmina finala || <center>0–3 D, 3–0 G || {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag (žene)|Sparta Prag]] |- | rowspan=3|2013/14. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>3-0 || {{ZD|WAL}} [[Cardiff Met. Ladies F.C.|Cardiff]] |- | <center>1-2 || {{ZD|TUR}} [[Konak Belediyesi]] |- | <center>2-3 || {{ZD|BUG}} [[FC NSA Sofija]] |- | rowspan=3|2014/15. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0-3 || {{ZD|POLJ}} [[KKPK Medyk Konin|Medyk Konin]] |- | <center>7-0 || {{ZD|MAK}} [[Kochani]] |- | <center>1-0 || {{ZD|FIN}} [[Åland United]] |- | rowspan=3|2015/16. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>5–0 || {{ZD|ALB}} [[KF Vllaznia Shkodër (žene)|Vllaznia Shkodër]] |- | <center>0–3 || {{ZD|BLR}} [[FC Minsk (žene)|FC Minsk]] |- | <center>3–1 || {{ZD|TUR}} [[Konak Belediyespor (žene)|Konak Belediyespor]] |- | rowspan=3|2016/17. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>1–0 || {{ZD|IZR}} [[FC Ramat HaSharon|Ramat HaSharon]] |- | <center>3–0 || {{ZD|LAT}} [[Rīgas FS]] |- | <center>2–2 || {{ZD|UKR}} [[WFC Zhytlobud-1 Kharkiv|Zhytlobud Kharkiv]] |- | rowspan=3|2017/18. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–1 || {{ZD|ALB}} [[KF Vllaznia Shkodër (žene)|Vllaznia]] |- | <center>3–0 || {{ZD|LUX}} [[SC Bettembourg Féminine|Bettembourg]] |- | <center>0–3 || {{ZD|GRČ}} [[P.A.O.K. FC (žene)|PAOK]] |- |rowspan=4|2018/19. ||rowspan=4| [[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>5–0 || {{ZD|ALB}} [[KF Vllaznia Shkodër (žene)|Vllaznia]] |- | <center>5–0 || {{ZD|AND}} [[Agarista-ȘS Anenii Noi]] |- | <center>2–1 || {{ZD|EST}} [[Pärnu JK|Pärnu]] |- |Osmina finala || <center>0–5 D, 6–0 G || {{ZD|ENG}} [[Chelsea FC Women|Chelsea]] |- |} == SFK 2000 u nogmetnoj ligi Bosne i Hercegovine == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=11|''SFK 2000 kroz lige [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]'' |- !width="60"|Sezona !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na tabeli}} !width="250"|Liga !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="50"|{{Tooltip|D:P|Dati:Primljeni golovi}} !width="30"|{{Tooltip|GR|Golovna razlika}} !width="30"|{{Tooltip|B|Bodovi}} !width="30"|{{Tooltip|R|Referenca}} |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2014/2015.|2014/15.]] | |align=left|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2014/2015.|Premijer liga BiH]]|| colspan="7" align="center" |'''Sezona u toku'''|| |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|2013/14.]]||1.||align=left|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|Premijer liga BiH]]||21||20||0||1||163:6||+157||60||<ref name="Ženska Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/tabela.php?idNatjecanja=2065&sub_menu=bh_tel&con=nfsbih_fbih ''Ženska Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 20. juli 2014.</ref> |- |} == Reference == {{reference}} == Vansjki linkovi == * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2604657/profile/index.html ŽNK SFK 2000 Sarajevo na zvaničnoj stranici UEFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820024627/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2604657/profile/index.html |date=20. 8. 2013 }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene}} [[Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|SFK 2000]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|SFK 2000]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2000.|SFK 2000]] [[Kategorija:FK Sarajevo]] awlgtoc5udt1zho04q7flmm27xxleoe 3847269 3847266 2026-05-17T19:32:24Z Bakir123 110053 3847269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni klub | boja1 = #FFFFFF | boja2 = #5E0227 | ime = SFK 2000 Sarajevo | puno_ime = Ženski nogometni klub SFK 2000 Sarajevo | grb = SFK 2000 Sarajevo.png | veličina_grba = 180px | nadimak = Bordo dame | osnovan = {{Početni datum i godine|2000|06|18}} | lokacija = | boje = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}} | federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]] | konfederacija = [[UEFA]] | liga = [[Ženska premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ženska liga BiH]] | stadion = [[Trening-centar Butmir]] | kapacitet = | vlasnik = [[Ismir Mirvić]] | predsjednik = [[Samira Hurem]] | trener = [[Valentin Plavčić]] | uspjesi = 36 | nacionalni_kupovi = Prvaci BiH '''24'''<br />Kup BiH '''21'''<br />Superkup BiH '''3''' | evropski_kupovi = | adresa = | plasman_u_prethodnoj_sezoni = 1. mjesto | prethodna_sezona = [[Ženska Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]] | veb-sajt = [https://www.fksarajevo.ba/bs/sfk-2000 Zvanični sajt] | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _fcmetz1617h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 800000 | tijelo1 = 800000 | desna ruka1 = 800000 | šorc1 = 800000 | čarape1 = 800000 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _aachen1112A | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = _can2016h | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = 800000 | čarape2 = FFFFFF | uzorak_lr3 = | uzorak_t3 = _sanfrecce11g3 | uzorak_dr3 = | uzorak_š3 = | uzorak_č3 = _Lion20143rdSo | lijeva ruka3 = 000000 | tijelo3 = 000000 | desna ruka3 = 000000 | šorc3 = 000000 | čarape3 = 000000 }} '''ŽNK SFK 2000 Sarajevo''' je ženski nogometni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. SFK 2000 je najuspješniji ženski nogometni klub u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Šampionsku titulu su osvojili 24 puta, kup 21 te superkup [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] tri puta. Igračice SFK 2000 već dugi niz godina čine kostur seniorske i juniorske [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]].<ref name="ŽNK SFK 2000 Sarajevo, fsks.ba">[http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/zenski-fudbalski-klub ''ŽNK SFK 2000 Sarajevo, fsks.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140512215028/http://www.fsks.ba/index.php/klubovi-fsks/zenski-fudbalski-klub |date=12. 5. 2014 }}; pristupljeno: 20. juli 2014.</ref> ==Uspjesi== *'''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene|Šampioni Bosne i Hercegovine]]: 24''' ::2002/03, 2003/04, 2004/05, 2005/06, 2006/07, 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, 2011/12, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24, 2024/25, 2025/26. *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene|Osvajači Kupa BiH]]: 21''' ::(2001/02 ili 2002/03), 2003/04, 2005/06, 2006/07, 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, 2011/12, 2012/13, 2013/14, 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24, 2024/25. *'''[[Superkup Bosne i Hercegovine za žene|Osvajači Super kupa BiH]]: 3''' ::1998, 2000, 2001. ==SFK 2000 u UEFA-inim takmičenjima== {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Takmičenje !! Faza !! Rezultat !! Protivnik |- | rowspan=3|2003/04. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–3 || {{ZD|HRV}} [[ŽNK Osijek|Osijek]] |- | <center>2–1 || {{ZD|WAL}} [[Cardiff City L.F.C.|Cardiff City]] |- | <center>2–3 || {{ZD|KAZ}} [[Temir Zholy]] |- | rowspan=3|2004/05. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–4 || {{ZD|ŠVI}} [[FFC Zuchwil 05|Zuchwil]] |- | <center>0–2 || {{ZD|GRČ}} [[AE Aegina|Aegina]] |- | <center>5–0 || {{ZD|KIP}} [[PAOK Ledra]] |- | rowspan=3|2005/06. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–3 || {{ZD|RUS}} [[ŽFK Lada Togliatti|Lada Togliatti]] |- | <center>1–0 || {{ZD|SLO}} [[ŽNK Krka|Krka Novo Mesto]] |- | <center>1–0 || {{ZD|SLK}} [[PVFA Bratislava]] |- | rowspan=3|2006/07. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–1 || {{ZD|ITA}} [[ASD Fiammamonza|Fiammamonza]] |- | <center>1–1 || {{ZD|LIT}} [[Gintra Universitetas]] |- | <center>1–0 || {{ZD|BJE}} [[WFC Universitet Vitebsk|Universitet Vitebsk]] |- | rowspan=3|2007/08. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>2–1 || {{ZD|MAK}} [[ŽFK Skiponjat|Skiponjat]] |- | <center>2–0 || {{ZD|SLK}} [[ŽFK Slovan Duslo Šaľa|Slovan Duslo Šaľa]] |- | <center>0–7 || {{ZD|FRA}} [[Olympique lyonnais (féminines)|Olympique Lyon]] |- | rowspan=3|2008/09. || rowspan=3|[[UEFA ženski kup|Ženski kup]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–0 || {{ZD|IRS}} [[Galway United W.F.C.|Galway United]] |- | <center>2–3 || {{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich Frauen|Zürich]] |- | <center>1–2 || {{ZD|BJE}} [[WFC Universitet Vitebsk|Universitet Vitebsk]] |- | 2009/10. || [[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || Osmina finala || <center>0–3 D, 0–5 G || {{ZD|RUS}} [[Zvezda 2005 Perm|Zvezda Perm]] |- | rowspan=3|2010/11. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>1–6 || {{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol WFC|Apollon Limassol]] |- | <center>1–3 || {{ZD|IZR}} [[ASA Tel Aviv University|ASA Tel Aviv]] |- | <center>0–1 || {{ZD|ŠVE}} [[Umeå IK|Umeå]] |- | rowspan=3|2011/12. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>1–3 || {{ZD|RUM}} [[CFF Olimpia Cluj|Olimpia Cluj]] |- | <center>4–1 || {{ZD|TUR}} [[Ataşehir Belediyesi|Ataşehir]] |- | <center>2–1 || {{ZD|LIT}} [[Gintra Universitetas]] |- | rowspan=4|2012/13. || rowspan=4|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>4–0 || {{ZD|IRS}} [[Peamount United]] |- | <center>1–0 || {{ZD|WAL}} [[Cardiff Met. Ladies F.C.|Cardiff]] |- | <center>1–1 || {{ZD|IZR}} [[ASA Tel Aviv University|ASA Tel Aviv]] |- | Osmina finala || <center>0–3 D, 3–0 G || {{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag (žene)|Sparta Prag]] |- | rowspan=3|2013/14. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>3-0 || {{ZD|WAL}} [[Cardiff Met. Ladies F.C.|Cardiff]] |- | <center>1-2 || {{ZD|TUR}} [[Konak Belediyesi]] |- | <center>2-3 || {{ZD|BUG}} [[FC NSA Sofija]] |- | rowspan=3|2014/15. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0-3 || {{ZD|POLJ}} [[KKPK Medyk Konin|Medyk Konin]] |- | <center>7-0 || {{ZD|MAK}} [[Kochani]] |- | <center>1-0 || {{ZD|FIN}} [[Åland United]] |- | rowspan=3|2015/16. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>5–0 || {{ZD|ALB}} [[KF Vllaznia Shkodër (žene)|Vllaznia Shkodër]] |- | <center>0–3 || {{ZD|BLR}} [[FC Minsk (žene)|FC Minsk]] |- | <center>3–1 || {{ZD|TUR}} [[Konak Belediyespor (žene)|Konak Belediyespor]] |- | rowspan=3|2016/17. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>1–0 || {{ZD|IZR}} [[FC Ramat HaSharon|Ramat HaSharon]] |- | <center>3–0 || {{ZD|LAT}} [[Rīgas FS]] |- | <center>2–2 || {{ZD|UKR}} [[WFC Zhytlobud-1 Kharkiv|Zhytlobud Kharkiv]] |- | rowspan=3|2017/18. || rowspan=3|[[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>0–1 || {{ZD|ALB}} [[KF Vllaznia Shkodër (žene)|Vllaznia]] |- | <center>3–0 || {{ZD|LUX}} [[SC Bettembourg Féminine|Bettembourg]] |- | <center>0–3 || {{ZD|GRČ}} [[P.A.O.K. FC (žene)|PAOK]] |- |rowspan=4|2018/19. ||rowspan=4| [[UEFA liga prvaka za žene|Liga prvaka]] || rowspan=3|Kvalifikaciona faza || <center>5–0 || {{ZD|ALB}} [[KF Vllaznia Shkodër (žene)|Vllaznia]] |- | <center>5–0 || {{ZD|AND}} [[Agarista-ȘS Anenii Noi]] |- | <center>2–1 || {{ZD|EST}} [[Pärnu JK|Pärnu]] |- |Osmina finala || <center>0–5 D, 6–0 G || {{ZD|ENG}} [[Chelsea FC Women|Chelsea]] |} ==SFK 2000 u nogmetnoj ligi Bosne i Hercegovine== {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !colspan=11|''SFK 2000 kroz lige [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]'' |- !width="60"|Sezona !width="30"|{{Tooltip|Poz.|Pozicija na tabeli}} !width="250"|Liga !width="30"|{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !width="30"|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width="30"|{{Tooltip|N|Neriješeno}} !width="30"|{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !width="50"|{{Tooltip|D:P|Dati:Primljeni golovi}} !width="30"|{{Tooltip|GR|Golovna razlika}} !width="30"|{{Tooltip|B|Bodovi}} !width="30"|{{Tooltip|R|Referenca}} |- |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|2013/14.]]||1.||align=left|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|Premijer liga BiH]]||21||20||0||1||163:6||+157||60||<ref name="Ženska Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/bih/tabela.php?idNatjecanja=2065&sub_menu=bh_tel&con=nfsbih_fbih ''Ženska Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 20. juli 2014.</ref> |- |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vansjki linkovi== *[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2604657/profile/index.html ŽNK SFK 2000 Sarajevo na zvaničnoj stranici UEFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820024627/http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2604657/profile/index.html |date=20. 8. 2013 }} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene}} [[Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|SFK 2000]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu|SFK 2000]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2000.|SFK 2000]] [[Kategorija:FK Sarajevo]] f53g2t81a0z3oykbp1f49ariqfhaze1 Izvor Mokranjske Miljacke (pećina) 0 402044 3847369 3639513 2026-05-18T08:41:15Z Mhare 481 3847369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Izvor Mokranjske Miljacke | drugi_nazivi = Pećina Mokranjske Miljacke; Pećina Izvor Mokranjske Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = Ulaz u pećinu na izvoru Mokranjske Miljacke | karta = Bosna i Hercegovina | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Izvor Mokranjske Miljacke | položaj_oznake = | opis_karte = Položaj izvora Mokranjske Miljacke u Bosni i Hercegovini | alt_karte = Karta Bosne i Hercegovine s označenim položajem izvora Mokranjske Miljacke | marker = | mapframe = yes | širina_markera = | koordinate = {{Coord|43|55|29|N|18|35|45|E|type:landmark_region:BA|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = po [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskoj Miljacki]] | lokacija = [[Kadino Selo]], [[Mokro]], [[Pale]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = podzemni vodeni tok | visina = oko 1100 m | vrsta = kraško pećinsko vrelo | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Mokranjska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = oko 6,2 °C | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Pećina Izvor Mokranjske Miljacke''' nalazi se u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]], općina [[Pale (RS)|Pale]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je u zaseoku Vrelo, u podnožju krečnjačkog masiva Gradina, i jedan je od dva izvora rijeke Miljacke. Udaljena je 25 kilometara daleko od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Prvi put se spominje u katastru napravljenom za potrebe Jugoslavenske narodne armije 1984. godine, u kome se nalazi opis ulaza i prvih 60 m dužine pećine. Velika količina vode na samom ulazu u pećinu, koja je zahtijevala upotrebu čamaca ili posebne opreme, razlog je što je ova pećina dugo ostala neistražena. Kao rezultat višegodišnje saradnje italijanskih i bosansko-hercegovačkih speleologa, u 2007 -2009. godini obavljeno je zajedničko istraživanje pećine Izvora Mokranjske Miljacke. U istraživanju ove pećine učestvovali su članovi speleoloških udruženja "Gruppo Grotte Novara" i "Gruppo Speleologico Bolognese" iz Italije, "Atom" iz Zavidovića, "Speleo Dodo" iz Sarajeva, "Eko-Viking" iz Visokog, te "Netopir" i "Ponir" iz Banjaluke, kao i speleolozi iz Slovenije, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore, Opsežna istraživanja uključila su i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Istraživanja su izvođena tokom 2007 – 2009. godine. Speleolozi su istražili 7.100 m, čime je ova pećina tada postala najduža dokumentovana pećina u cijeloj Bosni i Hercegovini. Trenutno najznačajnije otkriće je nova vrsta, pećinskog pauka kosca, ''Nemanela Lade'' – (mala neman Mokranjske miljacke), čije je prve primjerke pronašla doktorica Lada Lukić-Bilela sa Instituta za genetičko inženjerstvo iz Sarajeva, po kojoj je vrsta i dobila ime. == Morfologija == Otvor je okrenut prema jugu, dimenzija 5x4 metra, na nadmorskoj visini 1100 metar. Ulaz u pećinu otežava voda. Na 35-om nalazi se jezero, ali se ono može proći lijevom plićom stranom. Poslije ovog dolazi drugo jezero, 6x5 metar i dubine 1,5, pa se može proći jedino čamcem. Nakon toga nailazi se na treće jezero, odvojeno nasipom od predhodnog. Dugo je 11 metara. Poslije slijedi ulazak u fosilni dio pećine koji počinje impresivnom dvoranom prepunom nakita, širine oko 20 metara. Slijedi nova dvorana prepuna nakitom poput pizolita, a prevladavaju [[stalaktit]]i i [[stalagmit]]i koji prave nekoliko stubova. Kroz pećinu većim dijelom prolazi aktivni vodeni tok, a kanali su u pojedinim dionicama vrlo prostrani. Njeni kanali povezuju Dunavački ponor, Šemanski potok, Uvorski potok, ponor Vučije pećine, Ledenjače. Ovo je opis početka pećine, a ovako ili slično izgleda opis svih 7.100 metara ove ljepotice.{{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.centarzakrs.ba/bh/speleologija/94-pecina-izvor-mokranjske-miljacke.html Izvor Miljacke] * [https://web.archive.org/web/20150923103401/http://www.bosanskiportal.com/izvor-mokranjske-miljacke-najduza-dokumentovana-pecina-u-cijeloj-bih/ Najduža u BiH] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Pećine u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Miljacka]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Podzemna jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Podzemne rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pale (Republika Srpska)]] hje0f45od7uplsh8exbwl3iqlqeuw9x 3847372 3847369 2026-05-18T08:42:48Z Mhare 481 3847372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Izvor Mokranjske Miljacke | drugi_nazivi = Pećina Mokranjske Miljacke; Pećina Izvor Mokranjske Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = Ulaz u pećinu na izvoru Mokranjske Miljacke | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Izvor Mokranjske Miljacke | položaj_oznake = | opis_karte = Položaj izvora Mokranjske Miljacke u Bosni i Hercegovini | alt_karte = Karta Bosne i Hercegovine s označenim položajem izvora Mokranjske Miljacke | marker = | mapframe = yes | širina_markera = | koordinate = {{Coord|43|55|29|N|18|35|45|E|type:landmark_region:BA|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = po [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskoj Miljacki]] | lokacija = [[Kadino Selo]], [[Mokro]], [[Pale]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = podzemni vodeni tok | visina = oko 1100 m | vrsta = kraško pećinsko vrelo | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Mokranjska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = oko 6,2 °C | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Pećina Izvor Mokranjske Miljacke''' nalazi se u [[Kadino Selo (Pale, RS)|Kadinom Selu]], općina [[Pale (RS)|Pale]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je u zaseoku Vrelo, u podnožju krečnjačkog masiva Gradina, i jedan je od dva izvora rijeke Miljacke. Udaljena je 25 kilometara daleko od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Prvi put se spominje u katastru napravljenom za potrebe Jugoslavenske narodne armije 1984. godine, u kome se nalazi opis ulaza i prvih 60 m dužine pećine. Velika količina vode na samom ulazu u pećinu, koja je zahtijevala upotrebu čamaca ili posebne opreme, razlog je što je ova pećina dugo ostala neistražena. Kao rezultat višegodišnje saradnje italijanskih i bosansko-hercegovačkih speleologa, u 2007 -2009. godini obavljeno je zajedničko istraživanje pećine Izvora Mokranjske Miljacke. U istraživanju ove pećine učestvovali su članovi speleoloških udruženja "Gruppo Grotte Novara" i "Gruppo Speleologico Bolognese" iz Italije, "Atom" iz Zavidovića, "Speleo Dodo" iz Sarajeva, "Eko-Viking" iz Visokog, te "Netopir" i "Ponir" iz Banjaluke, kao i speleolozi iz Slovenije, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore, Opsežna istraživanja uključila su i topografska mjerenja, biospeleološka i hidrološka istraživanja kao i ispitivanja tragova kulture čovjeka. Istraživanja su izvođena tokom 2007 – 2009. godine. Speleolozi su istražili 7.100 m, čime je ova pećina tada postala najduža dokumentovana pećina u cijeloj Bosni i Hercegovini. Trenutno najznačajnije otkriće je nova vrsta, pećinskog pauka kosca, ''Nemanela Lade'' – (mala neman Mokranjske miljacke), čije je prve primjerke pronašla doktorica Lada Lukić-Bilela sa Instituta za genetičko inženjerstvo iz Sarajeva, po kojoj je vrsta i dobila ime. == Morfologija == Otvor je okrenut prema jugu, dimenzija 5x4 metra, na nadmorskoj visini 1100 metar. Ulaz u pećinu otežava voda. Na 35-om nalazi se jezero, ali se ono može proći lijevom plićom stranom. Poslije ovog dolazi drugo jezero, 6x5 metar i dubine 1,5, pa se može proći jedino čamcem. Nakon toga nailazi se na treće jezero, odvojeno nasipom od predhodnog. Dugo je 11 metara. Poslije slijedi ulazak u fosilni dio pećine koji počinje impresivnom dvoranom prepunom nakita, širine oko 20 metara. Slijedi nova dvorana prepuna nakitom poput pizolita, a prevladavaju [[stalaktit]]i i [[stalagmit]]i koji prave nekoliko stubova. Kroz pećinu većim dijelom prolazi aktivni vodeni tok, a kanali su u pojedinim dionicama vrlo prostrani. Njeni kanali povezuju Dunavački ponor, Šemanski potok, Uvorski potok, ponor Vučije pećine, Ledenjače. Ovo je opis početka pećine, a ovako ili slično izgleda opis svih 7.100 metara ove ljepotice.{{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.centarzakrs.ba/bh/speleologija/94-pecina-izvor-mokranjske-miljacke.html Izvor Miljacke] * [https://web.archive.org/web/20150923103401/http://www.bosanskiportal.com/izvor-mokranjske-miljacke-najduza-dokumentovana-pecina-u-cijeloj-bih/ Najduža u BiH] {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Pećine u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Miljacka]] [[Kategorija:Kraška vrela u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Podzemna jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Podzemne rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pale (Republika Srpska)]] lh8y97u7t33zs1vhp2v1s9r8tnlwrt1 Šablon:Infokutija vodena površina/dok 10 404721 3847298 3303593 2026-05-17T22:37:06Z Mhare 481 /* TemplateData */ 3847298 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <includeonly>{{Šablon sinhronizacija bs|Infobox body of water|:en:Template:Infobox body of water|engleskom}}</includeonly> {{Infokutija vodena površina | ime = ime tekst | izvornonative_ime = lokalno ime | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = prošlo ili alternativno ime | slika = No image.png | alt = slika alt tekst | opis = slika opis tekst | slika_batimetrija = No image.png | alt_batimetrija = batimetrija alt tekst | opis_batimetrija = batimetrija opis tekst | lokacija = lokacija tekst | grupa = grupa tekst | koordinate = koordinate u formatu šablona {{Tl|coord}} | vrsta = vrsta jezera ili okeana tekst | etimologija = osoba, događaj ili entitet nazvan po | dio = dio tekst | priliv = rijeke priliva tekst | rijeke = tekst | odliv = rijeke odliva tekst | okeani = tekst | sliv = površina sliva tekst | države_sliva = država tekst | agencija = upravljačka ili posjednička organizacija | oznaka = zaštićeno kao prirodni rezervat, itd. | datum_izgradnje = datum izgradnje (za akumulacije; koristi {{Tl|Start date}}) | inžinjer = tekst | datum_plavljenja = datum prvog plavljenja (za akumulacije; koristi {{Tl|Start date}}) | dužina = dužina tekst | širina = širina tekst | površina = površina tekst | dubina = dubina tekst | maks_dubina = maks dubina tekst | zapremina = zapremina tekst | vrijeme_zadržavanja = vrijeme zadržavanja vode | slanost = tekst | obala = dužina obale | nadmorska_visina = nadmorska_visina tekst | zamrznuto = zamrznuto tekst | ostrva = ostrva tekst | sekcije = sekcije tekst | rovovi = rovovi tekst | klupe = klupe tekst | gradovi = naselja tekst | veb-sajt = veb-sajt | reference = reference tekst }} Ovaj šablon može se koristiti za dodavanje komparativnih materijala za članke o jezerima, morima, okeanima, zalivima i sličnim vodenim površinama. Ako postoji jedan članak o akumulaciji i brani, molimo vas da umjesto ovog šablona koristite integrisani šablon "[[:šablon:Infokutija brana|Infokutija brana]]". == Korištenje == <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija vodena površina | ime = {{subst:PAGENAMEBASE}} | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | alt = | opis = | slika_batimetrija = | alt_batimetrija = | opis_batimetrija = | lokacija = | grupa = | koordinate = <!-- {{coord|DD|MM|SS|N|DD|MM|SS|W|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} --> | vrsta = | etimologija = | dio = | priliv = | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | sliv_ref = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine --> | inžinjer = | datum_plavljenja = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine --> | dužina = | dužina_ref = | širina = | širina_ref = | površina = | površina_ref = | dubina = | dubina_ref = | maks_dubina = | maks_dubina_ref = | zapremina = | zapremina_ref = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | obala_ref = | nadmorska_visina = | nadmorska_visina_ref = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = | pushpin_karta = <!-- ime lokacijske karte za Šablon:Lokacijska karta. Zahtjeva koordinate u obliku širina_stepeni= i dužina_stepeni= --> | pushpin_oznaka_pozicija = <!-- left, right, top ili bottom --> | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | širina_stepeni = |širina_minuta = |širina_sekundi = |širina_SJ = <!-- N ili S --> | dužina_stepeni = |dužina_minuta = |dužina_sekundi = |dužina_IZ = <!-- E ili W --> | veb-sajt = | reference = }} </pre> == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za vodene površine – jezera, mora, okeane, zalive i druge slične geografske objekte.", "params": { "ime": { "aliases": [ "ime_jezera", "ime_mora", "ime_okeana", "ime_zaliva" ], "label": "Ime", "description": "Ime vodene površine. Ako nije uneseno, u pravilu se koristi naslov članka.", "type": "string", "required": true }, "izvorno_ime": { "label": "Izvorno ime", "description": "Izvorno, lokalno ili službeno ime vodene površine na drugom jeziku ili pismu.", "type": "string" }, "izvorno_ime_jezik": { "label": "Jezik izvornog imena", "description": "Jezički kôd izvornog imena, npr. en, fr, de, ar, ru ili slično.", "type": "string" }, "drugo_ime": { "label": "Drugo ime", "description": "Lokalna, alternativna, historijska ili bivša imena vodene površine.", "type": "string" }, "slika": { "aliases": [ "slika_jezera", "slika_mora", "slika_okeana", "slika_zaliva" ], "label": "Slika", "description": "Ime datoteke slike vodene površine. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika_veličina": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina slike vodene površine, npr. 250px.", "type": "string" }, "alt": { "aliases": [ "alt_jezero", "alt_more", "alt_zaliv" ], "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst slike, za čitače ekrana i slučajeve kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis": { "aliases": [ "opis_jezero", "opis_more", "opis_okean", "opis_zaliv" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod slike vodene površine.", "type": "string", "suggested": true }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke karte koja prikazuje vodenu površinu. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "karta_veličina": { "label": "Veličina karte", "description": "Veličina karte vodene površine u pikselima.", "example": "250px", "type": "string" }, "alt_karta": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, za čitače ekrana i slučajeve kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis_karta": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod karte vodene površine.", "type": "string" }, "pushpin_karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte za prikaz položaja vodene površine.", "type": "string" }, "širina_stepeni": { "label": "Geografska širina – stepeni", "description": "Stepeni geografske širine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "pushpin_karta_alt": { "label": "Alternativni tekst lokacijske karte", "description": "Alternativni tekst za lokacijsku kartu.", "type": "string" }, "pushpin_mapsize": { "label": "Veličina lokacijske karte", "description": "Širina lokacijske karte u pikselima.", "type": "string" }, "pushpin_reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte ako je dostupna.", "type": "string" }, "pushpin_slika": { "label": "Alternativna lokacijska karta", "description": "Alternativna slika karte koja se koristi umjesto standardne lokacijske karte.", "type": "wiki-file-name" }, "pushpin_oznaka_pozicija": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top, bottom ili none.", "type": "string" }, "pushpin_oznaka": { "label": "Oznaka na karti", "description": "Tekst oznake koja se prikazuje uz marker na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "širina_minuta": { "label": "Geografska širina – minute", "description": "Minute geografske širine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "širina_SJ": { "label": "Geografska širina – smjer", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine, obično S ili J.", "type": "string" }, "dužina_minuta": { "label": "Geografska dužina – minute", "description": "Minute geografske dužine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "dužina_IZ": { "label": "Geografska dužina – smjer", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine, obično I ili Z.", "type": "string" }, "dužina_stepeni": { "label": "Geografska dužina – stepeni", "description": "Stepeni geografske dužine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "širina_sekundi": { "label": "Geografska širina – sekunde", "description": "Sekunde geografske širine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "dužina_sekundi": { "label": "Geografska dužina – sekunde", "description": "Sekunde geografske dužine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "pushpin_karta_opis": { "label": "Opis lokacijske karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske karte.", "type": "string" }, "slika_batimetrija": { "label": "Batimetrijska karta", "description": "Ime datoteke batimetrijske karte vodene površine.", "type": "wiki-file-name" }, "batimetrija_veličina": { "label": "Veličina batimetrijske karte", "description": "Veličina batimetrijske karte, npr. 250px.", "type": "string" }, "alt_batimetrija": { "label": "Alternativni tekst batimetrijske karte", "description": "Alternativni tekst za batimetrijsku kartu.", "type": "string" }, "opis_batimetrija": { "label": "Opis batimetrijske karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod batimetrijske karte.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Geografska lokacija vodene površine, npr. država, regija, kontinent ili more.", "type": "string" }, "grupa": { "label": "Grupa", "description": "Grupa jezera, mora, ostrva ili drugih vodenih površina kojoj objekt pripada.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Potpun zapis koordinata, najčešće pomoću šablona {{Coord}}.", "type": "string" }, "koordinate_vrsta": { "label": "Vrsta koordinata", "description": "Vrsta koordinata za šablon koordinata, npr. waterbody.", "type": "string" }, "koordinate_regija": { "label": "Regija koordinata", "description": "Regijski kôd koji se koristi u koordinatama.", "type": "string" }, "koordinate_prikaz": { "label": "Prikaz koordinata", "description": "Način prikaza koordinata, npr. inline, title ili inline,title.", "type": "string" }, "koordinate_format": { "label": "Format koordinata", "description": "Format prikaza koordinata, npr. dms ili dec.", "type": "string" }, "koordinate_fusnote": { "label": "Fusnote uz koordinate", "description": "Fusnota ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "jezero_vrsta": { "label": "Vrsta jezera", "description": "Vrsta jezera, npr. tektonsko, glacijalno, vještačko ili krško.", "type": "string" }, "okean_vrste": { "label": "Vrste okeana", "description": "Klasifikacija ili vrste koje se odnose na okean ili morsku površinu.", "type": "string" }, "okean_vrsta": { "label": "Vrsta okeana", "description": "Vrsta ili klasifikacija okeanske ili morske vodene površine.", "type": "string" }, "vrsta": { "label": "Vrsta", "description": "Opća vrsta vodene površine, npr. jezero, more, okean, zaliv, laguna ili akumulacija.", "type": "string" }, "etimologija": { "label": "Etimologija", "description": "Porijeklo imena vodene površine.", "type": "string" }, "dio": { "label": "Dio", "description": "Veća vodena površina ili geografska cjelina čiji je objekt dio.", "type": "string" }, "roditelj": { "label": "Roditeljska vodena površina", "description": "Veća vodena površina kojoj objekt pripada ili s kojom je povezan.", "type": "string" }, "priliv": { "label": "Priliv", "description": "Glavni prilivi ili vodotoci koji se ulijevaju u vodenu površinu.", "type": "string" }, "rijeke": { "label": "Rijeke", "description": "Rijeke povezane s vodenom površinom, najčešće pritoke ili rijeke koje se u nju ulijevaju.", "type": "string" }, "odliv": { "label": "Odliv", "description": "Vodotok ili kanal kojim voda otječe iz vodene površine.", "type": "string" }, "okeani": { "label": "Okeani", "description": "Okeani s kojima je vodena površina povezana.", "type": "string" }, "sliv_km2": { "label": "Površina sliva (km²)", "description": "Površina sliva u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "sliv": { "label": "Sliv", "description": "Sliv kojem vodena površina pripada ili površina sliva kao slobodan tekst.", "type": "string" }, "sliv_ref": { "label": "Referenca za sliv", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o slivu.", "type": "string" }, "države_sliva": { "label": "Države sliva", "description": "Države koje obuhvata sliv vodene površine.", "type": "string" }, "države": { "label": "Države", "description": "Države na kojima se vodena površina nalazi ili s kojima graniči.", "type": "string" }, "agencija": { "label": "Nadležna agencija", "description": "Organizacija, institucija ili agencija nadležna za upravljanje vodenom površinom.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka", "description": "Službena, zaštićena, hidrološka ili druga oznaka vodene površine.", "type": "string" }, "datum_izgradnje": { "label": "Datum izgradnje", "description": "Datum ili godina izgradnje, najčešće za vještačka jezera, brane ili akumulacije.", "type": "string" }, "inžinjer": { "label": "Inžinjer", "description": "Inžinjer, projektant ili organizacija povezana s izgradnjom vodene površine ili objekta koji ju je stvorio.", "type": "string" }, "datum_plavljenja": { "label": "Datum plavljenja", "description": "Datum ili godina početka plavljenja akumulacije ili vještačke vodene površine.", "type": "string" }, "dužina_km": { "label": "Dužina (km)", "description": "Dužina vodene površine u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "dužina": { "label": "Dužina", "description": "Dužina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kilometre.", "type": "string" }, "širina_km": { "label": "Širina (km)", "description": "Širina vodene površine u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "širina": { "label": "Širina", "description": "Širina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kilometre.", "type": "string" }, "površina_km2": { "label": "Površina (km²)", "description": "Površina vodene površine u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina": { "label": "Površina", "description": "Površina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kvadratne kilometre.", "type": "string" }, "dubina_m": { "label": "Prosječna dubina (m)", "description": "Prosječna dubina vodene površine u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "dubina": { "label": "Prosječna dubina", "description": "Prosječna dubina kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "maks_dubina_m": { "label": "Najveća dubina (m)", "description": "Najveća dubina vodene površine u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "maks_dubina": { "label": "Najveća dubina", "description": "Najveća dubina kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "zapremina_km3": { "label": "Zapremina (km³)", "description": "Zapremina vodene površine u kubnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "zapremina": { "label": "Zapremina", "description": "Zapremina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kubne kilometre.", "type": "string" }, "vrijeme_zadržavanja": { "label": "Vrijeme zadržavanja", "description": "Prosječno vrijeme zadržavanja vode u vodenoj površini.", "type": "string" }, "slanost": { "label": "Slanost", "description": "Slanost vodene površine.", "type": "string" }, "obala_km": { "label": "Dužina obale (km)", "description": "Dužina obale u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "obala": { "label": "Dužina obale", "description": "Dužina obale kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kilometre.", "type": "string" }, "nadmorska_visina_m": { "label": "Nadmorska visina (m)", "description": "Nadmorska visina površine vode u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "nadmorska_visina": { "label": "Nadmorska visina", "description": "Nadmorska visina kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "dužina_ref": { "label": "Referenca za dužinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o dužini.", "type": "string" }, "širina_ref": { "label": "Referenca za širinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o širini.", "type": "string" }, "površina_ref": { "label": "Referenca za površinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o površini.", "type": "string" }, "dubina_ref": { "label": "Referenca za prosječnu dubinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o prosječnoj dubini.", "type": "string" }, "maks_dubina_ref": { "label": "Referenca za najveću dubinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o najvećoj dubini.", "type": "string" }, "zapremina_ref": { "label": "Referenca za zapreminu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o zapremini.", "type": "string" }, "obala_ref": { "label": "Referenca za dužinu obale", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o dužini obale.", "type": "string" }, "nadmorska_visina_ref": { "label": "Referenca za nadmorsku visinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o nadmorskoj visini.", "type": "string" }, "temperatura_visoka_C": { "label": "Najviša temperatura (°C)", "description": "Najviša zabilježena ili prosječna visoka temperatura vode u stepenima Celzija. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "temperatura_visoka_F": { "label": "Najviša temperatura (°F)", "description": "Najviša zabilježena ili prosječna visoka temperatura vode u stepenima Fahrenheita. Koristiti samo ako šablon podržava prikaz ili pretvaranje ove vrijednosti.", "type": "number" }, "temperatura_visoka": { "label": "Najviša temperatura", "description": "Najviša temperatura vode kao slobodan tekst.", "type": "string" }, "temperatura_niska_C": { "label": "Najniža temperatura (°C)", "description": "Najniža zabilježena ili prosječna niska temperatura vode u stepenima Celzija. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "temperatura_niska_F": { "label": "Najniža temperatura (°F)", "description": "Najniža zabilježena ili prosječna niska temperatura vode u stepenima Fahrenheita. Koristiti samo ako šablon podržava prikaz ili pretvaranje ove vrijednosti.", "type": "number" }, "temperatura_niska": { "label": "Najniža temperatura", "description": "Najniža temperatura vode kao slobodan tekst.", "type": "string" }, "zamrznuto": { "label": "Zamrzavanje", "description": "Podatak o zamrzavanju vodene površine, npr. sezonski, rijetko, nikad ili period zamrzavanja.", "type": "string" }, "ostrva": { "label": "Ostrva", "description": "Ostrva koja se nalaze u vodenoj površini.", "type": "string" }, "sekcije": { "label": "Dijelovi", "description": "Dijelovi, sekcije, bazeni ili podcjeline vodene površine.", "type": "string" }, "gradovi": { "label": "Gradovi", "description": "Gradovi i veća naselja na obali ili u blizini vodene površine.", "type": "string" }, "veb-sajt": { "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt ili relevantna stranica o vodenoj površini.", "type": "url" }, "reference": { "label": "Reference", "description": "Reference, fusnote ili opće napomene koje se prikazuju u infokutiji.", "type": "string" }, "temperatura_visoka_ref": { "label": "Referenca za najvišu temperaturu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o najvišoj temperaturi.", "type": "string" }, "temperatura_niska_ref": { "label": "Referenca za najnižu temperaturu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o najnižoj temperaturi.", "type": "string" }, "ostrva_kategorija": { "label": "Kategorija ostrva", "description": "Kategorija ili dodatna oznaka za ostrva povezana s vodenom površinom.", "type": "string" }, "rovovi": { "label": "Rovovi", "description": "Okeanski, morski ili podvodni rovovi povezani s vodenom površinom.", "type": "string" }, "klupe": { "label": "Klupe", "description": "Podvodne klupe, sprudovi ili slične geomorfološke strukture povezane s vodenom površinom.", "type": "string" }, "extra": { "label": "Dodatni podaci", "description": "Dodatni prilagođeni sadržaj koji se prikazuje u infokutiji.", "type": "string" }, "nrhp": { "label": "NRHP", "description": "Podaci povezani s američkim Nacionalnim registrom historijskih mjesta, ako su primjenjivi.", "type": "string" }, "embedded": { "label": "Ugniježđeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj koji se prikazuje unutar infokutije.", "type": "string" } }, "format": "block" } </templatedata> == Također pogledajte == * {{tl|Infokutija rijeka}} <includeonly> [[Kategorija:Geografske infokutije]] [[Kategorija:Šabloni za jezera]] [[Kategorija:Šabloni za okeane i mora]] </includeonly> d5e1a71rjln3cu25n9h59lyyl9o6pb5 3847306 3847298 2026-05-17T22:53:37Z Mhare 481 /* TemplateData */ 3847306 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <includeonly>{{Šablon sinhronizacija bs|Infobox body of water|:en:Template:Infobox body of water|engleskom}}</includeonly> {{Infokutija vodena površina | ime = ime tekst | izvornonative_ime = lokalno ime | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = prošlo ili alternativno ime | slika = No image.png | alt = slika alt tekst | opis = slika opis tekst | slika_batimetrija = No image.png | alt_batimetrija = batimetrija alt tekst | opis_batimetrija = batimetrija opis tekst | lokacija = lokacija tekst | grupa = grupa tekst | koordinate = koordinate u formatu šablona {{Tl|coord}} | vrsta = vrsta jezera ili okeana tekst | etimologija = osoba, događaj ili entitet nazvan po | dio = dio tekst | priliv = rijeke priliva tekst | rijeke = tekst | odliv = rijeke odliva tekst | okeani = tekst | sliv = površina sliva tekst | države_sliva = država tekst | agencija = upravljačka ili posjednička organizacija | oznaka = zaštićeno kao prirodni rezervat, itd. | datum_izgradnje = datum izgradnje (za akumulacije; koristi {{Tl|Start date}}) | inžinjer = tekst | datum_plavljenja = datum prvog plavljenja (za akumulacije; koristi {{Tl|Start date}}) | dužina = dužina tekst | širina = širina tekst | površina = površina tekst | dubina = dubina tekst | maks_dubina = maks dubina tekst | zapremina = zapremina tekst | vrijeme_zadržavanja = vrijeme zadržavanja vode | slanost = tekst | obala = dužina obale | nadmorska_visina = nadmorska_visina tekst | zamrznuto = zamrznuto tekst | ostrva = ostrva tekst | sekcije = sekcije tekst | rovovi = rovovi tekst | klupe = klupe tekst | gradovi = naselja tekst | veb-sajt = veb-sajt | reference = reference tekst }} Ovaj šablon može se koristiti za dodavanje komparativnih materijala za članke o jezerima, morima, okeanima, zalivima i sličnim vodenim površinama. Ako postoji jedan članak o akumulaciji i brani, molimo vas da umjesto ovog šablona koristite integrisani šablon "[[:šablon:Infokutija brana|Infokutija brana]]". == Korištenje == <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija vodena površina | ime = {{subst:PAGENAMEBASE}} | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | alt = | opis = | slika_batimetrija = | alt_batimetrija = | opis_batimetrija = | lokacija = | grupa = | koordinate = <!-- {{coord|DD|MM|SS|N|DD|MM|SS|W|region:ZZ_type:waterbody|display =inline,title}} --> | vrsta = | etimologija = | dio = | priliv = | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | sliv_ref = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine --> | inžinjer = | datum_plavljenja = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD}} Za vještačke ili druga nedavne vodene površine --> | dužina = | dužina_ref = | širina = | širina_ref = | površina = | površina_ref = | dubina = | dubina_ref = | maks_dubina = | maks_dubina_ref = | zapremina = | zapremina_ref = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | obala_ref = | nadmorska_visina = | nadmorska_visina_ref = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = | pushpin_karta = <!-- ime lokacijske karte za Šablon:Lokacijska karta. Zahtjeva koordinate u obliku širina_stepeni= i dužina_stepeni= --> | pushpin_oznaka_pozicija = <!-- left, right, top ili bottom --> | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | širina_stepeni = |širina_minuta = |širina_sekundi = |širina_SJ = <!-- N ili S --> | dužina_stepeni = |dužina_minuta = |dužina_sekundi = |dužina_IZ = <!-- E ili W --> | veb-sajt = | reference = }} </pre> == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za vodene površine – jezera, mora, okeane, zalive i druge slične geografske objekte.", "params": { "ime": { "aliases": [ "ime_jezera", "ime_mora", "ime_okeana", "ime_zaliva" ], "label": "Ime", "description": "Ime vodene površine. Ako nije uneseno, u pravilu se koristi naslov članka.", "type": "string", "required": true }, "izvorno_ime": { "label": "Izvorno ime", "description": "Izvorno, lokalno ili službeno ime vodene površine na drugom jeziku ili pismu.", "type": "string" }, "izvorno_ime_jezik": { "label": "Jezik izvornog imena", "description": "Jezički kôd izvornog imena, npr. en, fr, de, ar ili ru.", "type": "string" }, "drugo_ime": { "label": "Drugo ime", "description": "Lokalna, alternativna, historijska ili bivša imena vodene površine.", "type": "string" }, "slika": { "aliases": [ "slika_jezera", "slika_mora", "slika_okeana", "slika_zaliva" ], "label": "Slika", "description": "Ime datoteke slike vodene površine. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika_veličina": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina slike vodene površine, npr. 250px.", "type": "string" }, "veličina_slike": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina slike vodene površine, npr. 250px. Koristi se ako šablon podržava ovaj naziv umjesto ili pored parametra slika_veličina.", "type": "string" }, "alt": { "aliases": [ "alt_jezero", "alt_more", "alt_zaliv" ], "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst slike, za čitače ekrana i slučajeve kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis": { "aliases": [ "opis_jezero", "opis_more", "opis_okean", "opis_zaliv" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod slike vodene površine.", "type": "string", "suggested": true }, "opis_slike": { "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod slike. Koristi se ako šablon podržava parametar opis_slike umjesto ili pored parametra opis.", "type": "string", "suggested": true }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke karte koja prikazuje vodenu površinu. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "karta_veličina": { "label": "Veličina karte", "description": "Veličina karte vodene površine u pikselima.", "example": "250px", "type": "string" }, "alt_karta": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, za čitače ekrana i slučajeve kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis_karta": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod karte vodene površine.", "type": "string" }, "pushpin_karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte za prikaz položaja vodene površine.", "type": "string" }, "pushpin_karta_alt": { "label": "Alternativni tekst lokacijske karte", "description": "Alternativni tekst za lokacijsku kartu.", "type": "string" }, "pushpin_mapsize": { "label": "Veličina lokacijske karte", "description": "Širina lokacijske karte u pikselima.", "type": "string" }, "pushpin_reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte ako je dostupna.", "type": "string" }, "pushpin_slika": { "label": "Alternativna lokacijska karta", "description": "Alternativna slika karte koja se koristi umjesto standardne lokacijske karte.", "type": "wiki-file-name" }, "pushpin_oznaka_pozicija": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top, bottom ili none.", "type": "string" }, "pushpin_oznaka": { "label": "Oznaka na karti", "description": "Tekst oznake koja se prikazuje uz marker na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "pushpin_karta_opis": { "label": "Opis lokacijske karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske karte.", "type": "string" }, "mapframe": { "label": "Interaktivna karta", "description": "Uključuje prikaz interaktivne karte. Najčešće se unosi yes. Ako se ne koristi, ostaviti prazno.", "type": "boolean" }, "širina_stepeni": { "label": "Geografska širina – stepeni", "description": "Stepeni geografske širine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "širina_minuta": { "label": "Geografska širina – minute", "description": "Minute geografske širine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "širina_sekundi": { "label": "Geografska širina – sekunde", "description": "Sekunde geografske širine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "širina_SJ": { "label": "Geografska širina – smjer", "description": "Oznaka sjeverne ili južne geografske širine, obično S ili J.", "type": "string" }, "dužina_stepeni": { "label": "Geografska dužina – stepeni", "description": "Stepeni geografske dužine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "dužina_minuta": { "label": "Geografska dužina – minute", "description": "Minute geografske dužine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "dužina_sekundi": { "label": "Geografska dužina – sekunde", "description": "Sekunde geografske dužine položaja vodene površine.", "type": "number" }, "dužina_IZ": { "label": "Geografska dužina – smjer", "description": "Oznaka istočne ili zapadne geografske dužine, obično I ili Z.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Potpun zapis koordinata, najčešće pomoću šablona {{Coord}}.", "type": "string" }, "koordinate_vrsta": { "label": "Vrsta koordinata", "description": "Vrsta koordinata za šablon koordinata, npr. waterbody.", "type": "string" }, "koordinate_regija": { "label": "Regija koordinata", "description": "Regijski kôd koji se koristi u koordinatama.", "type": "string" }, "koordinate_prikaz": { "label": "Prikaz koordinata", "description": "Način prikaza koordinata, npr. inline, title ili inline,title.", "type": "string" }, "koordinate_format": { "label": "Format koordinata", "description": "Format prikaza koordinata, npr. dms ili dec.", "type": "string" }, "koordinate_fusnote": { "label": "Fusnote uz koordinate", "description": "Fusnota ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "slika_batimetrija": { "label": "Batimetrijska karta", "description": "Ime datoteke batimetrijske karte vodene površine.", "type": "wiki-file-name" }, "batimetrija_veličina": { "label": "Veličina batimetrijske karte", "description": "Veličina batimetrijske karte, npr. 250px.", "type": "string" }, "alt_batimetrija": { "label": "Alternativni tekst batimetrijske karte", "description": "Alternativni tekst za batimetrijsku kartu.", "type": "string" }, "opis_batimetrija": { "label": "Opis batimetrijske karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod batimetrijske karte.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Geografska lokacija vodene površine, npr. država, regija, kontinent ili more.", "type": "string" }, "grupa": { "label": "Grupa", "description": "Grupa jezera, mora, ostrva ili drugih vodenih površina kojoj objekt pripada.", "type": "string" }, "jezero_vrsta": { "label": "Vrsta jezera", "description": "Vrsta jezera, npr. tektonsko, glacijalno, vještačko ili krško.", "type": "string" }, "okean_vrste": { "label": "Vrste okeana", "description": "Klasifikacija ili vrste koje se odnose na okean ili morsku površinu.", "type": "string" }, "okean_vrsta": { "label": "Vrsta okeana", "description": "Vrsta ili klasifikacija okeanske ili morske vodene površine.", "type": "string" }, "vrsta": { "label": "Vrsta", "description": "Opća vrsta vodene površine, npr. jezero, more, okean, zaliv, laguna ili akumulacija.", "type": "string" }, "tip": { "label": "Tip", "description": "Tip vodene površine. Koristi se kao alternativni naziv parametra vrsta.", "type": "string" }, "etimologija": { "label": "Etimologija", "description": "Porijeklo imena vodene površine.", "type": "string" }, "dio": { "label": "Dio", "description": "Veća vodena površina ili geografska cjelina čiji je objekt dio.", "type": "string" }, "roditelj": { "label": "Roditeljska vodena površina", "description": "Veća vodena površina kojoj objekt pripada ili s kojom je povezan.", "type": "string" }, "priliv": { "label": "Priliv", "description": "Glavni prilivi ili vodotoci koji se ulijevaju u vodenu površinu.", "type": "string" }, "rijeke": { "label": "Rijeke", "description": "Rijeke povezane s vodenom površinom, najčešće pritoke ili rijeke koje se u nju ulijevaju.", "type": "string" }, "pritoke": { "label": "Pritoke", "description": "Pritoke ili vodotoci koji se ulijevaju u vodenu površinu.", "type": "string" }, "odliv": { "label": "Odliv", "description": "Vodotok ili kanal kojim voda otječe iz vodene površine.", "type": "string" }, "okeani": { "label": "Okeani", "description": "Okeani s kojima je vodena površina povezana.", "type": "string" }, "sliv_km2": { "label": "Površina sliva (km²)", "description": "Površina sliva u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "sliv": { "label": "Sliv", "description": "Sliv kojem vodena površina pripada ili površina sliva kao slobodan tekst.", "type": "string" }, "sliv_ref": { "label": "Referenca za sliv", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o slivu.", "type": "string" }, "države_sliva": { "label": "Države sliva", "description": "Države koje obuhvata sliv vodene površine.", "type": "string" }, "države": { "label": "Države", "description": "Države na kojima se vodena površina nalazi ili s kojima graniči.", "type": "string" }, "država": { "label": "Država", "description": "Država ili države u kojima se vodena površina nalazi. Koristi se ako šablon upotrebljava jedninski parametar umjesto parametra države.", "type": "string" }, "agencija": { "label": "Nadležna agencija", "description": "Organizacija, institucija ili agencija nadležna za upravljanje vodenom površinom.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka", "description": "Službena, zaštićena, hidrološka ili druga oznaka vodene površine.", "type": "string" }, "datum_izgradnje": { "label": "Datum izgradnje", "description": "Datum ili godina izgradnje, najčešće za vještačka jezera, brane ili akumulacije.", "type": "string" }, "inžinjer": { "label": "Inžinjer", "description": "Inžinjer, projektant ili organizacija povezana s izgradnjom vodene površine ili objekta koji ju je stvorio.", "type": "string" }, "datum_plavljenja": { "label": "Datum plavljenja", "description": "Datum ili godina početka plavljenja akumulacije ili vještačke vodene površine.", "type": "string" }, "dužina_km": { "label": "Dužina (km)", "description": "Dužina vodene površine u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "dužina": { "label": "Dužina", "description": "Dužina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kilometre.", "type": "string" }, "širina_km": { "label": "Širina (km)", "description": "Širina vodene površine u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "širina": { "label": "Širina", "description": "Širina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kilometre.", "type": "string" }, "površina_km2": { "label": "Površina (km²)", "description": "Površina vodene površine u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina": { "label": "Površina", "description": "Površina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kvadratne kilometre.", "type": "string" }, "dubina_m": { "label": "Prosječna dubina (m)", "description": "Prosječna dubina vodene površine u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "dubina": { "label": "Prosječna dubina", "description": "Prosječna dubina kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "prosječna_dubina": { "label": "Prosječna dubina", "description": "Prosječna dubina vodene površine. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "maks_dubina_m": { "label": "Najveća dubina (m)", "description": "Najveća dubina vodene površine u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "maks_dubina": { "label": "Najveća dubina", "description": "Najveća dubina kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "zapremina_km3": { "label": "Zapremina (km³)", "description": "Zapremina vodene površine u kubnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "zapremina": { "label": "Zapremina", "description": "Zapremina vodene površine kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kubne kilometre.", "type": "string" }, "vrijeme_zadržavanja": { "label": "Vrijeme zadržavanja", "description": "Prosječno vrijeme zadržavanja vode u vodenoj površini.", "type": "string" }, "slanost": { "label": "Slanost", "description": "Slanost vodene površine.", "type": "string" }, "obala_km": { "label": "Dužina obale (km)", "description": "Dužina obale u kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "obala": { "label": "Dužina obale", "description": "Dužina obale kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti kilometre.", "type": "string" }, "nadmorska_visina_m": { "label": "Nadmorska visina (m)", "description": "Nadmorska visina površine vode u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "nadmorska_visina": { "label": "Nadmorska visina", "description": "Nadmorska visina kao slobodan tekst. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "dužina_ref": { "label": "Referenca za dužinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o dužini.", "type": "string" }, "širina_ref": { "label": "Referenca za širinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o širini.", "type": "string" }, "površina_ref": { "label": "Referenca za površinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o površini.", "type": "string" }, "dubina_ref": { "label": "Referenca za prosječnu dubinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o prosječnoj dubini.", "type": "string" }, "maks_dubina_ref": { "label": "Referenca za najveću dubinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o najvećoj dubini.", "type": "string" }, "zapremina_ref": { "label": "Referenca za zapreminu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o zapremini.", "type": "string" }, "obala_ref": { "label": "Referenca za dužinu obale", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o dužini obale.", "type": "string" }, "nadmorska_visina_ref": { "label": "Referenca za nadmorsku visinu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o nadmorskoj visini.", "type": "string" }, "temperatura_visoka_C": { "label": "Najviša temperatura (°C)", "description": "Najviša zabilježena ili prosječna visoka temperatura vode u stepenima Celzija. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "temperatura_visoka_F": { "label": "Najviša temperatura (°F)", "description": "Najviša zabilježena ili prosječna visoka temperatura vode u stepenima Fahrenheita. Koristiti samo ako šablon podržava prikaz ili pretvaranje ove vrijednosti.", "type": "number" }, "temperatura_visoka": { "label": "Najviša temperatura", "description": "Najviša temperatura vode kao slobodan tekst.", "type": "string" }, "temperatura_niska_C": { "label": "Najniža temperatura (°C)", "description": "Najniža zabilježena ili prosječna niska temperatura vode u stepenima Celzija. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "temperatura_niska_F": { "label": "Najniža temperatura (°F)", "description": "Najniža zabilježena ili prosječna niska temperatura vode u stepenima Fahrenheita. Koristiti samo ako šablon podržava prikaz ili pretvaranje ove vrijednosti.", "type": "number" }, "temperatura_niska": { "label": "Najniža temperatura", "description": "Najniža temperatura vode kao slobodan tekst.", "type": "string" }, "temperatura_visoka_ref": { "label": "Referenca za najvišu temperaturu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o najvišoj temperaturi.", "type": "string" }, "temperatura_niska_ref": { "label": "Referenca za najnižu temperaturu", "description": "Referenca ili napomena uz podatak o najnižoj temperaturi.", "type": "string" }, "zamrznuto": { "label": "Zamrzavanje", "description": "Podatak o zamrzavanju vodene površine, npr. sezonski, rijetko, nikad ili period zamrzavanja.", "type": "string" }, "ostrva": { "label": "Ostrva", "description": "Ostrva koja se nalaze u vodenoj površini.", "type": "string" }, "ostrva_kategorija": { "label": "Kategorija ostrva", "description": "Kategorija ili dodatna oznaka za ostrva povezana s vodenom površinom.", "type": "string" }, "sekcije": { "label": "Dijelovi", "description": "Dijelovi, sekcije, bazeni ili podcjeline vodene površine.", "type": "string" }, "gradovi": { "label": "Gradovi", "description": "Gradovi i veća naselja na obali ili u blizini vodene površine.", "type": "string" }, "naselja": { "label": "Naselja", "description": "Naselja, gradovi ili druga mjesta na obali ili u blizini vodene površine.", "type": "string" }, "veb-sajt": { "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt ili relevantna stranica o vodenoj površini.", "type": "url" }, "reference": { "label": "Reference", "description": "Reference, fusnote ili opće napomene koje se prikazuju u infokutiji.", "type": "string" }, "rovovi": { "label": "Rovovi", "description": "Okeanski, morski ili podvodni rovovi povezani s vodenom površinom.", "type": "string" }, "klupe": { "label": "Klupe", "description": "Podvodne klupe, sprudovi ili slične geomorfološke strukture povezane s vodenom površinom.", "type": "string" }, "extra": { "label": "Dodatni podaci", "description": "Dodatni prilagođeni sadržaj koji se prikazuje u infokutiji.", "type": "string" }, "nrhp": { "label": "NRHP", "description": "Podaci povezani s američkim Nacionalnim registrom historijskih mjesta, ako su primjenjivi.", "type": "string" }, "embedded": { "label": "Ugniježđeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni šablon ili sadržaj koji se prikazuje unutar infokutije.", "type": "string" } }, "format": "block" } </templatedata> == Također pogledajte == * {{tl|Infokutija rijeka}} <includeonly> [[Kategorija:Geografske infokutije]] [[Kategorija:Šabloni za jezera]] [[Kategorija:Šabloni za okeane i mora]] </includeonly> nr48oig2zhwte7tazrscm7czfa1kwmk Modran (Bijeljina) 0 406166 3847214 3307189 2026-05-17T14:12:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Modran | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.6722 | dužina_stepeni = 19.1767 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 1044 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201316<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Modran u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Modran''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Modran | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201316 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 1044 | g2013_srbi = 1030 | g2013_hrvati = 7 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g2013_nepoznato = 2 | g1991_ukupno = 1411 | g1991_srbi = 1377 | g1991_hrvati = 2 | g1991_jugosloveni = 11 | g1981_ukupno = 1426 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 1381 | g1981_hrvati = 3 | g1981_jugosloveni = 8 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 1441 | g1971_srbi = 1438 | g1971_hrvati = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} 0spexlxurnaqzvrgrbxmmmyca9f1fgu Motorola 0 407004 3847230 3819474 2026-05-17T15:44:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Motorola, Inc. | logo = Motorola.svg | logo_alt = | logo_veličina = | logo_padding = | slika_tekst = | slika2 = | slika_alt2 = | veličina_slike2 = | slika_tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = Javno preduzeće | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = Telekomunikacije | žanr = | sudbina = Podjela na: [[Motorola Mobility]] i [[Motorola Solutions]] | prethodnik = | nasljednik = [[Motorola Mobility]] <br /> [[Motorola Solutions]] <br /> [[Freescale Semiconductor]] <br /> [[ON Semiconductor]] <br /> [[Arris Group]] ([[General Instrument]]) <br /> Cambium Networks | osnivači = | sjedište = 1303 East Algonquin Road,<ref>[https://www.motorola.com/staticfiles/Business/Corporate/US-EN/about-motorola/office-locations.html "Motorola Office Locations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100916035418/http://www.motorola.com/staticfiles/Business/Corporate/US-EN/about-motorola/office-locations.html |date=16. 9. 2010}}. pruzeto 26. 7. 2010.</ref> [[Schaumburg, Illinois|Schaumburg]], [[Illinois]], [[SAD]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = [[Tablet računar]]i<br />Mobiteli<br />[[Pametni telefon]]i<br/>Dvosmjerni radio<br />Mrežni sistemi<br />Kablovska TV sistemi<br/>Širokopojasni sistemi<br />RFID sistemi<br />Mobilna telefonija | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = 40.000 <small>(2014)</small><ref name="Annual Report 2013">http://files.shareholder.com/downloads/ABEA-2FO3VV/3328830760x0x725920/E28D483B-EBEF-432A-9B0F-417CA92AE074/MSI_2013_10-K_As_Filed_.pdf</ref> | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | web_sajt = {{URL|www.motorola.com}} | dodatak = |}} '''Motorola, Inc.''' (<span class="nowrap" contenteditable="false"><span class="IPA nopopups">/<span title="/ˌ/ secondary stress follows">ˌ</span><span title="'m' in 'my'">m</span><span title="/oʊ/ long 'o' in 'code'">oʊ</span><span title="'t' in 'tie'">t</span><span title="/ə/ 'a' in 'about'">ə</span><span title="/ˈ/ primary stress follows">ˈ</span><span title="'r' in 'rye'">r</span><span title="/oʊ/ long 'o' in 'code'">oʊ</span><span title="'l' in 'lie'">l</span><span title="/ə/ 'a' in 'about'">ə</span>/</span></span><span class="nowrap" contenteditable="false"></span><span class="mw-ref" id="cxcite_ref-4" rel="dc:references" contenteditable="false" data-sourceid="cite_ref-4">[[#cite_note-4|<span class="mw-reflink-text"><nowiki>[4]</nowiki></span>]]</span><span class="mw-ref" id="cxcite_ref-4" rel="dc:references" contenteditable="false" data-sourceid="cite_ref-4"></span>) bila je [[Multinacionalna korporacija|multinacionalna]]<ref><cite class="citation news" contenteditable="false">[http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2008/snapshots/288.html "Fortune 500 2008: Motorola"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130929075508/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2008/snapshots/288.html |date=29. 9. 2013 }}. </cite></ref> telekomunikacijska kompanija sa sjedištem u Schaumburgu, Illinois, Sjedinjene Američke Države. Nakon gubitka od 4,3&nbsp;milijarde $ od 2007. do 2009, kompanija je podijeljena u dvije nezavisne javne kompanije, Motorola Mobility i Motorola Solutions na 4. januar 2011.<ref><cite class="citation news" contenteditable="false">Ante, Spencer E. (January 5, 2011). </cite></ref> Motorola Solutions se općenito smatra direktnim nasljednikom Motorole, Inc., jer je reorganizacija struktuirana sa Motorolom Mobility nakon odvajanja.<ref name="google1"><cite class="citation web" contenteditable="false">[http://www.google.com/finance?q=NYSE:MSI "Motorola Solutions Inc: NYSE:MSI quotes & news – Google Finance"].</cite></ref> Motorola je dizajnirala i prodavala [[Bežično umrežavanje|opremu za bežičnu mrežu]] kao što su mobilne prenosne bazne stanice i pojačavači signala. Motorolini proizvodi za kućnu i radio upotrebu uključivali su set-top kutije, digitalne videokamere i mrežnu opremu korištenu za omogućavanje video prijenosa, kompjutersku telefoniju i [[HDTV|TV visoke definicije]]. Njeni poslovni i vladini korisnici sastojali su se najviše od sistema bežičnog zvuka i širokopojasni sistemi (korišteni za izgradnju privatnih mreža) i javni sigurnosni komunikacijski sistemi kao Astro i Dimetra. Ovi poslovi (osim za risivere i [[Kabelski modem|kablovske modeme]]) sad su dio Motorola Solutions. Google je prodao Motorola Home Arris Grupi u decembru 2012. za 2,35 milijardi US$.<ref>http://dealbook.nytimes.com/2014/01/29/google-seen-selling-it-mobility-unit-to-lenovo-for-about-3-billion/</ref> == Reference == {{Reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite journal|author = Gart, Jason H.|title = Electronics and Aerospace Industry in Cold War Arizona, 1945–1968&nbsp;– Motorola, Hughes Aircraft, Goodyear Aircraft|publisher = [[Arizona State University]]|year = 2006}} Phd diss. == Vanjski linkovi == * <span class="official-website"><span class="url">[http://www.motorola.com Službea stranica]</span></span><span class="official-website"></span> * [http://blogs.wsj.com/digits/2011/09/14/for-google-the-motorola-deal-was-all-about-the-patents-at-first "For Google, The Motorola Deal Was All About The Patents At First"], by Spencer E. Ante, ''[[The Wall Street Journal]]'', 14. septembar 2011. [[Kategorija:Telekomunikacijske kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1928.]] csmeortk5z0qoy8frdh8qxntqjrxvvh Prekajsko jezero 0 410242 3847327 3331063 2026-05-17T23:51:49Z Mhare 481 3847327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Prekajsko jezero | drugo_ime = Jezero Župica; Župica | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Prekaja]], [[Drvar]], [[Kanton 10]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|44|18|01.1|N|16|31|09.8|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = [[Unac]] | rijeke = [[Unac]] | odliv = [[Unac]] | okeani = | sliv = | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | države = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = druga polovina 20. vijeka | inžinjer = | datum_plavljenja = | dužina = | širina = | površina_km2 = 2 | površina_ref = <ref name="vididrvar">{{cite web |title=Jezero Župica |url=https://vididrvar.com/jezero-zupica/ |website=Vidi Drvar |access-date=18. 5. 2026}}</ref> | dubina = | maks_dubina = | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Prekaja]] | mapframe = yes | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Prekajsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Prekajskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Prekajskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 18 | širina_sekundi = 01.1 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 31 | dužina_sekundi = 09.8 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = <ref name="dinarsko">{{cite web |title=Jezera zapadne Bosne |url=https://www.dinarskogorje.com/jezera-zapadne-bosne.html |website=Dinarsko gorje |access-date=18. 5. 2026}}</ref> }} '''Prekajsko jezero''' je vještačko jezero u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na rijeci [[Unac|Uncu]], na području općine [[Drvar]]. Prekajsko jezero ili jezero Župica nastalo je izgradnjom brane na rijeci [[Unac]] 17 kilometara uzvodno od [[Drvar]]a u mjestu [[Prekaja]] kod sela [[Župica]]. To je napravljeno u drugoj polovici 20. stoljeća u svrhu akumuliranja vode za potrebe industrije u Drvaru - proizvodnje celuloze i papira.<ref>[http://www.dinarskogorje.com/jezera.html Jezera Dinarida]</ref> Gašenjem dijela tvornice za proizvodnje celuloze, prestala je potreba za njegovom prvobitnom namjenom. Izgradnjom ove brane, visoke 24,74&nbsp;m i širine 692&nbsp;m, također se uspješno doprinjelo regulaciji vodenih tokova u ovome kraju, posebno u slučajevima naglih i visokih voda. Danas se koristi u svrhu rekreativnog turizma, ali nema izgrađene infrastrukture. Prekajsko jezero ima površinu od 2 km<sup>2</sup>. Jezero je poribljeno. Vrste riba koje se nalaze u jezeru su [[šaran]] i [[klen]]. Do njega se dolazi iz Drvara cestom == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Drvar]] d5c20lqai6j9z6k0anrsfcl303vx635 Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine 0 414610 3847191 3792263 2026-05-17T12:19:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 120px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH (1997–2002) | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2002|12|23}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Ministarstvo [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] | nadležnost = Koordinacija zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture, sporta, državljanstva i deminiranja | status = Aktivno | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|51|19|N|18|24|18|E|display=inline,title}} | adresa = Trg Bosne i Hercegovine 1 | prazna_oznaka1 = Upravne organizacije | prazni_podaci1 = [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] (nadzor), Komisija za deminiranje | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = 151 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = cca. 45,6 miliona KM (2024)<ref name="budzet24"/> | direktor = | šef_agencije = | ministar = [[Dubravka Bošnjak]] ([[HDZ BiH]]) | ključne_osobe = Marijana Mojić (zamjenica ministra) | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH]] | veb-sajt = {{URL|http://www.mcp.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCP BiH)''' jedno je od devet resornih ministarstava u sastavu [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Specifičnost ovog ministarstva je njegova koordinirajuća uloga u oblastima koje su primarno u nadležnosti [[Entiteti u Bosni i Hercegovini|entiteta]] i kantona, kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita.<ref name="nadleznost">[http://www.mcp.gov.ba/o_nama/nadleznosti/ Nadležnosti Ministarstva]{{Mrtav link}}, mcp.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Historija == Ministarstvo civilnih poslova je, uz Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo vanjske trgovine, jedno od tri temeljna ministarstva uspostavljena nakon [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Od 1997. do 2002. godine djelovalo je u sastavu jedinstvenog '''Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH'''.<ref name="sazivi">[http://www.vijeceministara.gov.ba/sazivi_vijeća_ministara/ Sazivi Vijeća ministara]{{Mrtav link}}, vijeceministara.gov.ba.</ref> Nakon općih izbora 2002. godine, ovo ministarstvo je podijeljeno na dva resora: [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]] i današnje Ministarstvo civilnih poslova. Od januara 2003. godine MCP BiH funkcioniše kao zaseban organ zadužen za civilne poslove građana. == Nadležnosti == Ministarstvo je nadležno za obavljanje poslova i zadataka koji se odnose na utvrđivanje temeljnih principa koordiniranja aktivnosti i definisanje strategija na međunarodnom nivou u sljedećim oblastima:<ref name="zakon_min">Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, "Službeni glasnik BiH", br. 5/03 i kasniji amandmani.</ref> * Državljanstvo i dokumenti: Pitanja državljanstva, upis u matične knjige, te nadzor nad izdavanjem putnih isprava i ličnih dokumenata (putem agencije IDDEEA). * Zdravstvo i socijalna skrb: Koordinacija planova entitetskih organa vlasti i međunarodna saradnja u zdravstvu (saradnja sa [[Svjetska zdravstvena organizacija|WHO]]). * Obrazovanje i nauka: Priznavanje diploma, učešće u programima poput Erasmus+ i koordinacija obrazovnih politika. * Kultura i sport: Definisanje strategija razvoja sporta i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa. * Rad i penzije: Usklađivanje penzionih sistema i radno-pravnog statusa građana. * Deminiranje: Nadzor nad radom Komisije za deminiranje i [[Centar za uklanjanje mina u BiH|BHMAC]]-a. == Organizaciona struktura == Unutar ministarstva djeluje devet sektora i nekoliko važnih državnih komisija koje obavljaju specifične regulatorne poslove:<ref name="organizacija">[http://www.mcp.gov.ba/o_nama/organizaciona_struktura/ Unutrašnja organizacija]{{Mrtav link}}, mcp.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * Sektori: ** Sektor za državljanstvo i putne isprave. ** Sektor za zdravstvo. ** Sektor za obrazovanje. ** Sektor za nauku i kulturu. ** Sektor za sport. ** Sektor za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i penzije. ** Sektor za geodetske, geološke i meteorološke poslove. ** Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove. ** Sektor za finansije i unutrašnju podršku. * Komisije i tijela: ** Komisija za deminiranje BiH: Upravlja procesom protivminskog djelovanja. ** Državna komisija za granicu: Koordinira rad na razgraničenju sa susjednim državama. ** Državna komisija za saradnju sa UNESCO-m. == Spisak ministara == {| class="wikitable" style="text-align: left;" ! colspan="2" | Ministar !! Stranka !! Početak mandata !! Kraj mandata |- ! style="background:#EEEEFF" colspan="5" align="center" | Ministar civilnih poslova i komunikacija |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | || [[Spasoje Albijanić]] || [[SDS (BiH)|SDS]] || 3. 1. 1997. || 3. 2. 1999. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | || [[Marko Ašanin]] || [[SNSD]] || 3. 2. 1999. || 22. 6. 2000. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};" | || [[Tihomir Gligorić]] || [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] || 22. 6. 2000. || 22. 2. 2001. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};" | || [[Svetozar Mihajlović]] || [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] || 22. 2. 2001. || 23. 12. 2002. |- ! style="background:#EEEEFF" colspan="5" align="center" | Ministar civilnih poslova |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | || [[Safet Halilović]] || [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] || 23. 12. 2002. || 11. 1. 2007. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | || [[Sredoje Nović]] || [[SNSD]] || 11. 1. 2007. || 31. 3. 2015. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | || [[Adil Osmanović]] || [[SDA]] || 31. 3. 2015. || 23. 12. 2019. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | || [[Ankica Gudeljević]] || [[HDZ BiH]] || 23. 12. 2019. || 25. 1. 2023. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | || [[Dubravka Bošnjak]] || [[HDZ BiH]] || 25. 1. 2023. || trenutno |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mcp.gov.ba/ Službena stranica Ministarstva] == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs}} {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|*]] 2oh592qtyh3xqyhaw334inx96vqbad7 Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine 0 417149 3847195 3813497 2026-05-17T12:23:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 120px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH (1997–2002) | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2002|12|23}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Ministarstvo [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] | nadležnost = Prometna i komunikacijska infrastruktura, civilno zrakoplovstvo, međunarodni transport | status = Aktivno | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|51|19|N|18|24|18|E|display=inline,title}} | adresa = Trg Bosne i Hercegovine 1 | prazna_oznaka1 = Upravne organizacije | prazni_podaci1 = [[Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine|BHDCA]], Regulatorni odbor željeznica BiH | prazna_oznaka2 = Dan ministarstva | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = cca. 130<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = cca. 15,8 miliona KM (2024)<ref name="budzet24"/> | direktor = | šef_agencije = | ministar = [[Edin Forto]] ([[Naša stranka|NS]]) | ključne_osobe = Ognjen Janjić (zamjenik ministra) | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH]] | veb-sajt = {{URL|http://www.mkt.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (MKT BiH)''' jedno je od devet resornih ministarstava u sastavu [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Nadležno je za politiku i regulisanje zajedničke i međunarodne prometne i komunikacijske infrastrukture Bosne i Hercegovine.<ref name="nadleznost">[http://www.mkt.gov.ba/o_nama/nadleznosti/ Nadležnosti Ministarstva]{{Mrtav link}}, mkt.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> Sjedište ministarstva se nalazi u [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]] na Trgu Bosne i Hercegovine u Sarajevu. == Historija == Institucija je jedna od tri najstarija ministarstva koja djeluju još od prvog poslijeratnog saziva Vijeća ministara (1997). U periodu od 1997. do 2002. godine, današnja ministarstva prometa i civilnih poslova djelovala su kao jedinstveno '''Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH'''.<ref name="sazivi">[http://www.vijeceministara.gov.ba/sazivi_vijeća_ministara/ Sazivi Vijeća ministara]{{Mrtav link}}, vijeceministara.gov.ba.</ref> Prvi ministar ovog objedinjenog resora bio je [[Spasoje Albijanić]] (SDS). Nakon općih izbora 2002. godine i formiranja vlade pod predsjedavanjem [[Adnan Terzić|Adnana Terzića]], resor je podijeljen na dva zasebna ministarstva: Ministarstvo komunikacija i prometa (prvi ministar [[Branko Dokić]]) i [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]] (prvi ministar [[Safet Halilović]]). == Nadležnosti == Ministarstvom rukovodi ministar komunikacija i prometa, koji prema zakonu ima pravo na jednog zamjenika i jednog pomoćnika ministra u svakom sektoru. Osnovne nadležnosti ministarstva uključuju:<ref name="zakon_min">Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, "Službeni glasnik BiH", br. 5/03 i kasniji amandmani.</ref> * Politiku i regulisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacionih uređaja. * Međunarodni i međuentitetski promet i infrastrukturu. * Pripremu ugovora, sporazuma i drugih akata iz oblasti međunarodnog prometa i komunikacija. * Odnose sa međunarodnim organizacijama u ovim oblastima. * Civilno zrakoplovstvo i nadzor zračnog prometa. * Pripremu strateških dokumenata za informacione tehnologije. '''Historijska nadležnost:''' Do osnivanja javnih preduzeća [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|Autoceste FBiH]] (2011) i [[Autoputevi Republike Srpske|Autoputevi RS]] (2006), Ministarstvo komunikacija i prometa BiH bilo je direktno nadležno za planiranje i izgradnju brzih cesta i autoputeva na području cijele Bosne i Hercegovine. == Organizaciona struktura == Unutrašnja struktura ministarstva je prilagođena specifičnim granama saobraćaja i modernim IT standardima:<ref name="organizacija">[http://www.mkt.gov.ba/o_nama/organizaciona_struktura/ Organizaciona struktura]{{Mrtav link}}, mkt.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * '''Sektori:''' ** Sektor za pravne i finansijske poslove. ** Sektor za promet (cestovni, željeznički, vodni). ** Sektor za prometnu infrastrukturu, pripremu i implementaciju projekata (nadležan za Koridor Vc). ** Sektor za komunikacije i informatizaciju. * '''Inspektorat:''' Nadležan za inspekcijski nadzor u svim oblastima prometa. === Upravne organizacije u sastavu === Pod neposrednim nadzorom ministarstva djeluju dvije autonomne institucije: # [[Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine]] (BHDCA): Regulatorno tijelo za civilnu avijaciju. # Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine: Tijelo zaduženo za sigurnost i regulaciju željezničkog sektora. == Spisak ministara == {| class="wikitable" style="text-align: left;" ! colspan="2" | Ministar !! Stranka !! Početak mandata !! Kraj mandata |- ! style="background:#EEEEFF" colspan="5" align="center" | Ministar civilnih poslova i komunikacija |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | || [[Spasoje Albijanić]] || [[SDS (BiH)|SDS]] || 3. 1. 1997. || 3. 2. 1999. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | || [[Marko Ašanin]] || [[SNSD]] || 3. 2. 1999. || 22. 6. 2000. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};" | || [[Tihomir Gligorić]] || [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] || 22. 6. 2000. || 22. 2. 2001. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};" | || [[Svetozar Mihajlović]] || [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP RS]] || 22. 2. 2001. || 23. 12. 2002. |- ! style="background:#EEEEFF" colspan="5" align="center" | Ministar komunikacija i prometa |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | || [[Branko Dokić]] || [[PDP]] || 23. 12. 2002. || 11. 1. 2007. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | || [[Božo Ljubić]] || [[HDZ 1990]] || 11. 1. 2007. || 23. 6. 2009. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | || [[Rudo Vidović]] || [[HDZ 1990]] || 23. 6. 2009. || 12. 1. 2012. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | || [[Damir Hadžić]] || [[SDP BiH]] || 12. 1. 2012. || 31. 3. 2015. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | || [[Slavko Matanović]] || [[DF (BiH)|DF]] || 31. 3. 2015. || 11. 5. 2016. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | || [[Ismir Jusko]] || [[SBB]] || 11. 5. 2016. || 26. 12. 2018. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | || [[Vojin Mitrović]] || [[SNSD]] || 23. 12. 2019. || 23. 12. 2022. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | || [[Edin Forto]] || [[Naša stranka|NS]] || 25. 1. 2023. || trenutno |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.mkt.gov.ba/ Službena stranica Ministarstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210818194632/http://mkt.gov.ba/ |date=18. 8. 2021 }} [[Kategorija:Ministarstva u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Komunikacije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osnovano 2002.]] [[Kategorija:Sarajevo]] 5uo0yu21ipd8tpt8prwzewaq5qhx2la Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine 0 420552 3847196 3792261 2026-05-17T12:33:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 120px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2000|06|22}} | prethodnik = | nastalo_iz = Proširenje Vijeća ministara BiH | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Ministarstvo [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] | nadležnost = Ljudska prava, izbjeglice i raseljena lica, dijaspora, nacionalne manjine | status = Aktivno | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|51|19|N|18|24|18|E|display=inline,title}} | adresa = Trg Bosne i Hercegovine 1 | prazna_oznaka1 = Upravne organizacije | prazni_podaci1 = [[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]] | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = cca. 100 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = cca. 10,2 miliona KM (operativni) + grantovi (2024)<ref name="budzet24"/> | direktor = | šef_agencije = | ministar = [[Sevlid Hurtić]] ([[BH Zeleni]]) | ključne_osobe = [[Duška Jurišić]] (zamjenica ministra) | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH]] | veb-sajt = {{URL|http://www.mhrr.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (MHRR BiH)''' jedno je od devet resornih ministarstava u sastavu [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Nadležno je za kreiranje i provođenje politike u oblasti zaštite ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, te za provođenje Aneksa VII [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]] koji se odnosi na povratak izbjeglica i raseljenih lica.<ref name="nadleznost">[http://www.mhrr.gov.ba/o_nama/nadleznosti/ Nadležnosti Ministarstva]{{Mrtav link}}, mhrr.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> Sjedište ministarstva nalazi se u [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]] na Trgu Bosne i Hercegovine 1 u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Historija == Do 2000. godine poslovi vezani za izbjeglice i ljudska prava bili su fragmentirani između entitetskih ministarstava u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Ministarstvo je uspostavljeno 22. juna 2000. godine, u periodu kada je broj ministarstava u Vijeću ministara povećan sa tri na šest, čime je ojačana državna struktura u skladu sa zahtjevima međunarodne zajednice.<ref name="sazivi">[http://www.vijeceministara.gov.ba/sazivi_vijeća_ministara/ Sazivi Vijeća ministara]{{Mrtav link}}, vijeceministara.gov.ba.</ref> Prvi ministar bio je [[Martin Raguž]] ([[HDZ BiH]]). == Nadležnosti == Ministarstvom rukovodi ministar, koji ima pravo na jednog zamjenika, jednog sekretara i pomoćnike za svaki od sektora. Ministarstvo je nadležno za:<ref name="zakon_min">Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, "Službeni glasnik BiH", br. 5/03 i kasniji amandmani.</ref> * Izbjeglice i raseljena lica: Kreiranje i provođenje politike povratka, readmisije (prihvat državljana BiH koji se vraćaju iz inostranstva) i stambene politike (uključujući Regionalni stambeni program). * Ljudska prava: Monitoring primjene međunarodnih konvencija, prava djeteta, te zaštitu prava nacionalnih manjina (kojih je u BiH priznato 17). * Iseljeništvo: Održavanje i jačanje veza sa preko dva miliona građana BiH koji žive u inostranstvu. * Obnova i razvoj: Koordinacija projekata obnove infrastrukture uništene tokom rata, uz monitoring putem regionalnih centara. == Organizaciona struktura == Ministarstvo je organizovano kroz pet specijalizovanih sektora i jednu upravnu organizaciju:<ref name="organizacija">[http://www.mhrr.gov.ba/o_nama/organizaciona_struktura/ Organizaciona struktura]{{Mrtav link}}, mhrr.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * '''Sektori:''' ** Sektor za ljudska prava. ** Sektor za izbjeglice, raseljena lica, readmisiju i stambenu politiku. ** Sektor za obnovu, razvoj, monitoring i regionalne centre. ** Sektor za iseljeništvo (dijaspora). ** Sektor za opće, pravne i finansijsko-materijalne poslove. === Agencija za ravnopravnost spolova BiH === Unutar ministarstva djeluje '''[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine]]'''. To je ključno tijelo za provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i Gender akcionog plana (GAP) BiH, sa ciljem integracije principa ravnopravnosti u sve javne politike. == Spisak ministara == {| class="wikitable" style="text-align: left;" ! colspan="2" | Ministar !! Stranka !! Početak mandata !! Kraj mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | || [[Martin Raguž]] || [[HDZ BiH]] || 22. 6. 2000. || 22. 2. 2001. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NHI|tamno|BS}};" | || [[Krešimir Zubak]] || [[Nova hrvatska inicijativa|NHI]] || 22. 2. 2001. || 23. 12. 2002. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | || [[Mirsad Kebo]] || [[SDA]] || 23. 12. 2002. || 11. 1. 2007. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | || [[Safet Halilović]] || [[SBiH]] || 11. 1. 2007. || 12. 1. 2012. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | || [[Damir Ljubić]] || [[HDZ 1990]] || 12. 1. 2012. || 31. 3. 2015. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | || [[Semiha Borovac]] || [[SDA]] || 31. 3. 2015. || 23. 12. 2019. |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | || [[Miloš Lučić]] || [[DNS]] || 15. 5. 2020. || 12. 12. 2022. |- | style="background:#78bb34;" | || [[Sevlid Hurtić]] || [[BH Zeleni]] || 25. 1. 2023. || trenutno |} == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Portal Bosna i Hercegovina}} *{{službeni sajt|http://www.mhrr.gov.ba}} {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Ljudska prava u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbjeglice u Bosni i Hercegovini]] q0zdvtfp9dly4h90tx2qku8ztx3l8tj Datoteka:Ministarstvo-odbrane logo.jpg 6 423143 3847362 3201041 2026-05-18T08:00:21Z Vratiosevalter 174471 /* Sažetak */ 3847362 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Službeni amblem i logotip Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine (MO BiH). |Izvor= Službena veb-stranica Ministarstva odbrane BiH (https://www.mod.gov.ba). |Datum= 29. 12. 2016. |Autor= Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine (državni organ). |Objašnjenje= Vizuelni identifikator institucije koji se koristi isključivo za ilustraciju i informativne potrebe u enciklopedijskim člancima o Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH. }} == Licenciranje == {{Grb}} == Licenciranje == {{Grb}} 3lg8b4j6twpv7mg0mgufy82yuyse5z4 3847366 3847362 2026-05-18T08:05:55Z KWiki 9400 3847366 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Službeni amblem i logotip Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine |Izvor= Službeni sajt Ministarstva (https://www.mod.gov.ba). |Datum= 29. 12. 2016. |Autor= Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine |Objašnjenje= Vizuelni identifikator institucije koji se koristi isključivo za ilustraciju i informativne potrebe u enciklopedijskim člancima o Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine }} == Licenciranje == {{Grb}} == Licenciranje == {{Grb}} e8x354oces7qc5kcq4d7o3ixh5ww2vx Šablon:WTA brojevi 1 - parovi 10 436297 3847350 3839429 2026-05-18T07:29:14Z KWiki 9400 3847350 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = WTA brojevi 1 - parovi | naslov = WTA brojevi 1 – parovi | osnovastil = background-color:#465945; color:white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Martina Navratilova]] {{small|(1984 / 1990 – 237 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Pam Shriver]] {{small|(1985 / 1986 – 48 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Helena Suková]] {{small|(1990 / 1993 – 68 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Jana Novotná]] {{small|(1990 / 1999 – 67 s)}} * {{ZD|PUE|veličina=18px}}&nbsp;[[Gigi Fernández]] {{small|(1991 / 1995 – 80 s)}} * {{ZD|BJE|1995|veličina=18px}}&nbsp;[[Nataša Zvereva]] {{small|(1991 / 1999 – 124 s)}} * {{ZD|LAT|veličina=18px}}&nbsp;[[Larisa Neiland]] {{small|(1992 – 4 s)}} * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Arantxa Sánchez Vicario]] {{small|(1992 / 1997 – 111 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Lindsay Davenport]] {{small|(1997 / 2000 – 32 s)}} * {{ZD|ŠVI|veličina=18px}}&nbsp;[[Martina Hingis]] {{small|(1998 / 2018 – 90 s)}} * {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Ana Kurnjikova]] {{small|(1999 / 2000 – 10 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Corina Morariu]] {{small|(2000 – 7 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Lisa Raymond]] {{small|(2000 / 2012 – 137 s)}} * {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Rennae Stubbs]] {{small|(2000 – 3 s)}} * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Julie Halard-Decugis]] {{small|(2000 – 14 s)}} * {{ZD|JAP|veličina=18px}}&nbsp;[[Ai Sugiyama]] {{small|(2000 / 2003 – 45 s)}} * {{ZD|ARG|veličina=18px}}&nbsp;[[Paola Suárez]] {{small|(2002 / 2004 – 87 s)}} * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Kim Clijsters]] {{small|(2003 – 4 s)}} * {{ZD|ŠPA|veličina=18px}}&nbsp;[[Virginia Ruano Pascual]] {{small|(2003 / 2005 – 65 s)}} * {{ZD|ZIM|veličina=18px}}&nbsp;[[Cara Black]] {{small|(2005 / 2010 – 163 s)}} * {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Samantha Stosur]] {{small|(2006 / 2007 – 61 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Liezel Huber]] {{small|(2007 / 2012 – 199 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Serena Williams]] {{small|(2010 – 8 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Venus Williams]] {{small|(2010 – 8 s)}} * {{ZD|ARG|veličina=18px}}&nbsp;[[Gisela Dulko]] {{small|(2010 / 2011 – 24 s)}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Flavia Pennetta]] {{small|(2011 – 18 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Květa Peschke]] {{small|(2011 – 10 s)}} * {{ZD|SLO|veličina=18px}}&nbsp;[[Katarina Srebotnik]] {{small|(2011 – 10 s)}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Sara Errani]] {{small|(2012 / 2015 – 87 s)}} * {{ZD|ITA|veličina=18px}}&nbsp;[[Roberta Vinci]] {{small|(2012 / 2015 – 110 s)}} * {{ZD|KIN|veličina=18px}}&nbsp;[[Peng Shuai]] {{small|(2014 – 20 s)}} * {{ZD|KI TAI|veličina=18px}}&nbsp;[[Hsieh Su-wei]] {{small|(2014 / 2024 – 59 s)}} * {{ZD|IND|veličina=18px}}&nbsp;[[Sania Mirza]] {{small|(2015 / 2017 – 91 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Bethanie Mattek-Sands]] {{small|(2017 – 32 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Lucie Šafářová]] {{small|(2017 – 6 s)}} * {{ZD|KI TAI|veličina=18px}}&nbsp;[[Latisha Chan]] {{small|(2017 / 2018 – 34 s)}} * {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Jekaterina Makarova]] {{small|(2018 – 5 s)}} * {{ZD|RUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Jelena Vesnina]] {{small|(2018 – 5 s)}} * {{ZD|MAĐ|veličina=18px}}&nbsp;[[Tímea Babos]] {{small|(2018 – 13 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Barbora Krejčíková]] {{small|(2018 / 2021 – 19 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;'''[[Kateřina Siniaková]] {{small|(2018 / 2026 – 183 s)'''}} * {{ZD|FRA|veličina=18px}}&nbsp;[[Kristina Mladenović]] {{small|(2019 / 2021 – 12 s)}} * {{ZD|ČEŠ|veličina=18px}}&nbsp;[[Barbora Strýcová]] {{small|(2019 / 2020 – 27 s)}} * {{ZD|BJE|veličina=18px}}&nbsp;[[Arina Sabaljenka]] {{small|(2021 – 6 s)}} * {{ZD|BEL|veličina=18px}}&nbsp;[[Elise Mertens]] {{small|(2021 / 2026 – 52 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Coco Gauff]] {{small|(2022 / 2023 – 7 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Jessica Pegula]] {{small|(2023 – 3 s)}} * {{ZD|AUS|veličina=18px}}&nbsp;[[Storm Hunter]] {{small|(2023 / 2024 – 12 s)}} * {{ZD|NZL|veličina=18px}}&nbsp;[[Erin Routliffe]] {{small|(2024 – 8 s)}} * {{ZD|SAD|veličina=18px}}&nbsp;[[Taylor Townsend]] {{small|(2025 – 8 s)}} | ispod = * WTA-lista parova vodi se od 4. 9. 1984 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 / s / ) * Trenutni br. 1 podebljan(i) (do 18. 5. 2026)<noinclude><ref>https://www.wtatennis.com/rankings/doubles</ref></noinclude> }}<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] </noinclude> hdynaix5i558toa3ite6y29j02kya3s Šablon:ATP brojevi 1 - parovi 10 436321 3847349 3839428 2026-05-18T07:28:16Z KWiki 9400 3847349 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = ATP brojevi 1 - parovi | naslov = ATP brojevi 1 – parovi | osnovastil = background-color:#465945; color:white; | tijeloklasa = hlist | podaci1 = * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Bob Hewitt]] {{small|(1976 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|MEX|veličina=18px}} [[Raúl Ramírez]] {{small|(1976 / 1977 – 62 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Frew McMillan]] {{small|(1977 / 1979 – 85 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Tom Okker]] {{small|(1979 – 11 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[John McEnroe]] {{small|(1979 / 1989 – 269 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Stan Smith]] {{small|(1981 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Paul McNamee]] {{small|(1981 – 3 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Peter Fleming (teniser)|Peter Fleming]] {{small|(1982 / 1984 – 17 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ČSSR|veličina=18px}} [[Tomáš Šmíd]] {{small|(1984 / 1985 – 34 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Anders Järryd]] {{small|(1985 / 1992 – 107 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Robert Seguso]] {{small|(1985 / 1988 – 62 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Ken Flach]] {{small|(1985 / 1986 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Stefan Edberg]] {{small|(1986 / 1987 – 15 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Yannick Noah]] {{small|(1986 / 1987 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JUG|veličina=18px}} [[Slobodan Živojinović]] {{small|(1986 – 7 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|EKV|veličina=18px}} [[Andrés Gómez]] {{small|(1986 – 13 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Emilio Sánchez]] {{small|(1989 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Grabb]] {{small|(1989 / 1993 – 13 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jim Pugh]] {{small|(1989 / 1990 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Danie Visser]] {{small|(1990 – 27 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rick Leach]] {{small|(1990 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|JAR|1928|veličina=18px}} [[Pieter Aldrich]] {{small|(1990 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[David Pate]] {{small|(1991 – 25 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[John Fitzgerald (teniser)|John Fitzgerald]] {{small|(1991 / 1992 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Todd Woodbridge]] {{small|(1992 / 2001 – 204 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Kelly Jones (teniser)|Kelly Jones]] {{small|(1992 – 1 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Mark Woodforde]] {{small|(1992 / 2000 – 83 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Richey Reneberg]] {{small|(1993 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Patrick Galbraith]] {{small|(1993 / 1994 – 4 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]] {{small|(1994 – 6 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Grant Connell]] {{small|(1993 / 1994 – 17 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Paul Haarhuis]] {{small|(1994 / 1999 – 71 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ZIM|veličina=18px}} [[Byron Black]] {{small|(1994 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Jacco Eltingh]] {{small|(1995 / 1998 – 63 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Mahesh Bhupathi]] {{small|(1999 – 4 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Leander Paes]] {{small|(1999 / 2000 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Jared Palmer]] {{small|(2000 / 2002 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Alex O'Brien]] {{small|(2000 – 5 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠVE|veličina=18px}} [[Jonas Björkman]] {{small|(2000 / 2005 – 74 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Donald Johnson]] {{small|(2002 – 20 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BAH|veličina=18px}} [[Mark Knowles]] {{small|(2002 / 2005 – 65 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KAN|veličina=18px}} [[Daniel Nestor]] {{small|(2002 / 2012 – 108 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BJE|veličina=18px}} [[Maks Mirni]] {{small|(2003 / 2012 – 57 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Bob Bryan]] {{small|(2003 / 2015 – 439 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Mike Bryan]] {{small|(2003 / 2019 – 506 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SRB|veličina=18px}} [[Nenad Zimonjić]] {{small|(2008 / 2010 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|BRA|veličina=18px}} [[Marcelo Melo]] {{small|(2015 / 2018 – 56 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Jamie Murray]] {{small|(2016 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FRA|veličina=18px}} [[Nicolas Mahut]] {{small|(2016 / 2017 – 39 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|FIN|veličina=18px}} [[Henri Kontinen]] {{small|(2017 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|POLJ|veličina=18px}} [[Łukasz Kubot]] {{small|(2018 – 19 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} [[Mate Pavić]] {{small|(2018 / 2025 – 97 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Juan Sebastián Cabal]] {{small|(2019 / 2020 – 29 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|KOL|veličina=18px}} [[Robert Farah (teniser)|Robert Farah]] {{small|(2019 / 2021 – 68 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|HRV|veličina=18px}} [[Nikola Mektić]] {{small|(2021 – 3 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Joe Salisbury]] {{small|(2022 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Rajeev Ram]] {{small|(2022 / 2023 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|NIZ|veličina=18px}} [[Wesley Koolhof]] {{small|(2022 / 2023 – 34 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} '''[[Neal Skupski]] {{small|(2022 / 2026 – 48 s)'''}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAD|veličina=18px}} [[Austin Krajicek]] {{small|(2023 / 2024 – 26 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|IND|veličina=18px}} [[Rohan Bopanna]] {{small|(2024 – 8 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|AUS|veličina=18px}} [[Matthew Ebden]] {{small|(2024 – 9 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ŠPA|veličina=18px}} [[Marcel Granollers]] {{small|(2024 – 22 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|ARG|veličina=18px}} [[Horacio Zeballos]] {{small|(2024 / 2026 – 25 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|SAL|veličina=18px}} [[Marcelo Arévalo]] {{small|(2024 / 2025 – 40 s)}}}} * {{nowrap|{{ZD|VB|veličina=18px}} [[Lloyd Glasspool]] {{small|(2025 / 2026 – 24 s)}}}} | ispod = * ATP-lista parova vodi se od 1. 3. 1976 * (Prvi put na br. 1 / Posljednji put na br. 1 – broj sedmica na br. 1 / s / ) * Trenutni br. 1 podebljan(i) (do 18. 5. 2026)<noinclude><ref>https://www.atptour.com/en/rankings/doubles</ref></noinclude> }}<noinclude>[[Kategorija:Teniski šabloni|ATP brojevi 1 - parovi]]</noinclude> s7d0q1wzf2ekczu90i8rjhisyiorrtj Korisnik:GerardM/Battles including the Ottoman Empire 2 445579 3847240 3808252 2026-05-17T16:21:36Z JayCubby 168207 ([[c:GR|GR]]) [[File:Battle of Rovine (1395).jpg]] → [[File:Battle of Rovine.jpg]] Better copy 3847240 wikitext text/x-wiki {{Wikidata list |sparql=SELECT ?item WHERE { ?item wdt:P710 wd:Q12560 } |section= |sort=P710/Q12560/P585 |sort_order=desc |columns=label:Article,description,P361:Part of,P131:location,P710:Country,P585:Date,P580:Start,P582:End,P18:Image |thumb=128 |min_section=2 }} {| class='wikitable sortable' style='width:100%' !Article !description !Part of !location !Country !Date !Start !End !Image |- | ''[[:d:Q83363662|Освобождение на Бяла]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]'' | 1877-07-05 | | | |- | ''[[:d:Q83228992|Битка при Смол]]'' | | ''[[:d:Q2454446|Q2454446]]'' | | ''[[:d:Q650723|Q650723]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1905-03-01 | | | |- | ''[[:d:Q77458574|Ottoman invasion of Persia (1906)]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q63158027|Q63158027]]'' | | 1906-08 | 1906-09 | |- | ''[[:d:Q60036547|Battle at Lokvata and Vinyari]]'' | | | | ''[[:d:Q488297|Q488297]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1903-05-31 | | | |- | ''[[:d:Q54932345|Блокада на Шумен]]'' | | ''[[:d:Q209312|Q209312]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]'' | | 1810-06-13 | 1810-07-02 | |- | ''[[:d:Q52448811|The Ottoman-Portuguese War]]'' | | | | ''[[:d:Q200464|Q200464]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q52260540|Siege of Székesfehérvár]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1602-08-29 | 1602-08-28 | 1602-08-29 | |- | ''[[:d:Q52259637|Siege of Tata]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1597 | 1597 | 1597 | |- | ''[[:d:Q52258098|Battle of Brest]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1596 | | | |- | ''[[:d:Q52258033|Siege of Esztergom]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1595-08-04 | 1595-08-04 | 1595-08-04 | |- | ''[[:d:Q52257096|Siege of Győr]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1594 | 1594 | 1594 | [[Datoteka:Gyort feladjak az olaszok es nemetek a torokoknek.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q52257000|Battle of Romhány]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1593 | | | |- | ''[[:d:Q52256924|Battle of Székesfehérvár]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1593 | | | |- | ''[[:d:Q52256876|Siege of Tata]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1593 | 1593 | 1593 | |- | ''[[:d:Q52256818|Battle of Veszprém]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q42868725|The First Yemeni Rebellion of 1890–1892]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q6932848|Q6932848]]'' | | 1890-04 | 1892-09 | |- | ''[[:d:Q30600045|Battle of Gallipoli]]'' | | ''[[:d:Q1420791|Q1420791]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Mletačka republika]] | 1416-05-29 | | | [[Datoteka:Dardanelles map2.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q28722719|Siege of Győr]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1598 | 1598-03-28 | 1598-03-28 | [[Datoteka:GermanBattleMapOttomanWars1598&1602.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q27832144|Siege of Buda (1598)]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1598 | 1598-10-05 | 1598-11-02 | |- | ''[[:d:Q27673363|Siege of Buda (1603)]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1603 | 1603-09-20 | 1603-11-20 | [[Datoteka:Buda ostroma 1603 Borghese Levéltár.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q26799687|Austro-Turkish War of 1716–18]]'' | | ''[[:d:Q1088079|Q1088079]]'' | | [[Habsburška monarhija]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1716-01 | 1718-07-21 | [[Datoteka:Eugene of Savoy during the Battle of Belgrade 1717.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q25207749|Battle of Derna]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Kraljevina Italija]] | 1912-03-03 | | | |- | ''[[:d:Q22947760|Siege of Mosul]]'' | spisak na Wikimediji | ''[[:d:Q18378977|Q18378977]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1743-09-13 | 1743-10-20 | |- | ''[[:d:Q22947522|Battle of Mosul (1745)]]'' | | ''[[:d:Q4465891|Ottoman–Persian War of 1743–46]]''<br/>''[[:d:Q18378977|Q18378977]]'' | | ''[[:d:Q22025514|Q22025514]]''<br/>''[[:d:Q192868|Q192868]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1745-08 | | | [[Datoteka:Mosul Eyalet, Ottoman Empire (1609).png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q19917081|Turkish intervention in Dagestan]]'' | | | | ''[[:d:Q1639475|Q1639475]]''<br/>''[[:d:Q2305337|Q2305337]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1918-05 | 1918-11 | |- | ''[[:d:Q19873108|Battle of Girolata]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1540-06-15 | | | [[Datoteka:Corsica in Europe.svg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q18639721|Serb Uprising of 1596–97]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1596 | 1596 | 1597 | [[Datoteka:Stevan Aleksić, Spaljivanje Moštiju Svetog Save, 1912.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q18639123|Battle of Zlatica]]'' | | ''[[:d:Q14366850|Q14366850]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1443-12-12 | | | [[Datoteka:Sredna gora by Elena Tchotchkova.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q18408564|Annexation of Crimea by the Russian Empire]]'' | | | | ''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Krimski kanat]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1783-04-08 | | | |- | ''[[:d:Q18356954|Battle of Kars]]'' | | ''[[:d:Q4465891|Ottoman–Persian War of 1743–46]]''<br/>''[[:d:Q18378977|Q18378977]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1745-08-09 | 1745-08-19 | [[Datoteka:Kars 1745.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q18213916|Second Battle of Kalaa of the Beni Abbes]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1559-01 | 1559-02 | [[Datoteka:Kab 1500-1750.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q18162714|Battle of Una]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q3502774|Hundred Years' Croatian–Ottoman War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1483-10-29 | 1483-10-30 | |- | ''[[:d:Q17515519|Battle of Slunj]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1584-10-26 | | | |- | ''[[:d:Q17515442|Battle of Brest]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1592-07-19 | | | [[Datoteka:Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja ZG Katedrala.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q16934180|Battle of Tel el Khuweilfe]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1917-11-01 | 1917-11-06 | [[Datoteka:AWMB2627KhuwilfeGuns.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q16841208|Battle of Hareira and Sheria]]'' | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1917-11-06 | 1917-11-07 | [[Datoteka:Turkish howitzer 10.5cm leFH 98 09 LOC 00121.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q16834835|Battle of Bir el Abd]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1916-08-09 | | | [[Datoteka:Australian Light Horse 1916.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q16822556|Battle for No.3 Post]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1915-05-28 | 1915-05-30 | [[Datoteka:Old No.3 Post Gallipoli.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q16487664|Battle of Ain Zara]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1911-12-04 | | | |- | ''[[:d:Q15561557|Battle of Zanzur]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-09-20 | | | |- | ''[[:d:Q15549859|Battle of Sidi Bilal]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-09-20 | | | |- | ''[[:d:Q15542964|Italian War of 1542–46]]'' | | ''[[:d:Q273348|Italian Wars]]'' | | ''[[:d:Q70972|Kraljevina Francuska]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q648046|Q648046]]''<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q600093|Q600093]]''<br/>''[[:d:Q179876|Q179876]]'' | | 1542 | 1546 | [[Datoteka:Siege of Nice (1543).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q15197370|Battle of Nazareth]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-09-20 | 1918-09-21 | [[Datoteka:Cavalry watering at Mary's Well in Nazareth 1918 (AWM image B00273).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q13628984|Battle of Kalamata]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-04-03<br/>1821-03-22 | | | [[Datoteka:Petrompeis by Hess.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q13565998|Battle of Sharon]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-09-19 | 1918-09-25 | |- | ''[[:d:Q12883576|Siege of the Acropolis]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1826-08-03 | 1827-05-25 | [[Datoteka:Poliorkia ton athinon kata to 1827.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q12880430|Battle of the Trench]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-08-10 | | | |- | ''[[:d:Q12870082|Battle of Karagak]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q1069959|Q1069959]]'' | 1543 | | | |- | ''[[:d:Q12846172|Safavid-Ottoman War (1616-1618)]]'' | | ''[[:d:Q2578094|Q2578094]]'' | | ''[[:d:Q161205|Q161205]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1616 | 1618 | |- | ''[[:d:Q12763257|Bitka pri Sečanoch]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1562-04-05 | | | |- | ''[[:d:Q12756567|Siege of Belgrade]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1440-04 | 1440-10 | |- | ''[[:d:Q12747919|Battle of Ljubić]]'' | | ''[[:d:Q243585|Q243585]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1815-05-08 | | | [[Datoteka:Tanasko Rajić.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q12723161|Battle of Giurgiu]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | | 1595-10-27 | 1595-10-30 | [[Datoteka:Batalia de la Giurgiu.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q12297894|Battle of Hill 60 (Gallipoli)]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1915-08-21 | 1915-08-29 | |- | ''[[:d:Q12273299|Battle of Merhamli]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-11-27 | | | |- | ''[[:d:Q12145846|Північна війна в Україні]]'' | | ''[[:d:Q846708|Q846708]]'' | | [[Rusko carstvo]]<br/>''[[:d:Q215443|Q215443]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1708 | 1713 | |- | ''[[:d:Q11688235|Battle of Cornul lui Sas]]'' | | ''[[:d:Q897720|Q897720]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1612-07-09 | | | |- | ''[[:d:Q11688191|Battle of Komarno]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q9173336|Battle of Niemirów]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | [[Datoteka:PL Czambuly.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q9173120|Battle of Krasnobród]]'' | | ''[[:d:Q74298|Polish–Ottoman War of 1672–1676]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1672-10-05 | 1672-10-06 | [[Datoteka:PL Czambuly.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q7510534|Siege of the Acropolis]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | [[Atina]]<br/>''[[:d:Q758056|Q758056]]'' | [[Osmansko Carstvo]] | | 1821-04-25 | 1822-06-09 | [[Datoteka:Zografos-Makriyannis 10.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q7443068|Second Battle of Amman]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1918-09-25 | | | [[Datoteka:Amman citadel 1919 (AWM image B02706).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q7396810|Sack of Mahón]]'' | | | ''[[:d:Q49550|Q49550]]'' | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q204920|Q204920]]'' | 1505 | | | |- | ''[[:d:Q7109929|Ottoman Empire–Persian Empire relations]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Perzija]] | | | | |- | ''[[:d:Q6542740|Austro–Turkish War (1788-1791)]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Habsburška monarhija]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1788 | 1791-08-04 | [[Datoteka:TurkischeHauptArmeeHochenleitterBGHistory.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q6130091|Siege of Smyrna]]'' | | | | ''[[:d:Q484195|Q484195]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1402-12 | 1402-12 | 1402-12 | [[Datoteka:Assault on the Fortress of the Knights of St. John at Smyrna (left).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q6104820|Battle of Kumkale]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | [[Datoteka:Orographical map of the Dardanelles reduced from captured Turkish maps.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q5452498|First Battle of Amman]]'' | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-03-27 | 1918-03-31 | [[Datoteka:Amman citadel 1919 (AWM image B02706).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q5245689|Conquest of Tunis]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1534-08-16 | | | |- | ''[[:d:Q5074256|Charge at Kaukab]]'' | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1918-09-30 | | | [[Datoteka:4th Light Horse Regiment at Kaukab (AWM B02923).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q5037002|Capture of Damascus]]'' | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | [[Damask]] | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-09-26 | 1918-10-01 | [[Datoteka:Damascus city square 1918.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4872808|Battle of Zernest]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | ''[[:d:Q389004|Q389004]]''<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q655621|Q655621]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Habsburška monarhija]] | 1690-08-11<br/>1690-08-21 | | | |- | ''[[:d:Q4872776|Battle of Yaunis Khan]]'' | | ''[[:d:Q4338038|Q4338038]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1516-10-28 | | | |- | ''[[:d:Q4872699|Battle of Vác]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1684-06-27 | | | |- | ''[[:d:Q4872696|Battle of Vromopigada]]'' | | ''[[:d:Q7109930|Q7109930]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q1996974|Q1996974]]'' | 1770 | | | [[Datoteka:GreeceMani.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4872638|Battle of Vaikal]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1465-04-01 | | | |- | ''[[:d:Q4872602|Battle of Tulkarm]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1918-09-19 | | | [[Datoteka:Tulkarm-P02040.004.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4872575|Battle of Torches]]'' | | ''[[:d:Q701644|Ottoman–Safavid War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1583-05-09 | 1583-05-11 | |- | ''[[:d:Q4872528|Battle of Tell 'Asur]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-03-08 | 1918-03-12 | [[Datoteka:Nablus road; Ain Sinai and Yebrud (1918) (IWM Q12647).jpeg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4872517|Battle of Tashiskari]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1609-06-16 | | | |- | ''[[:d:Q4872480|Battle of Tabsor]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-09-19 | 1918-09-20 | [[Datoteka:AWMB03305Anebta.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4872408|Battle of Sokhoista]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1545 | | | |- | ''[[:d:Q4872398|Battle of Smilevo]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q4872396|Battle of Sliva]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q4872380|Battle of Simnitza]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-06-26 | | | |- | ''[[:d:Q4872358|Battle of Shaiba]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1915-04-12 | 1915-04-14 | |- | ''[[:d:Q4872262|Battle of Samothrace]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1698 | | | |- | ''[[:d:Q4872254|Battle of Samakh]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1918-09-25 | | | [[Datoteka:AwmP00225.005GermanHqrsSamakh.jpeg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4872177|Battle of Rhodes]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-04-24<br/>1912-05-04 | 1912-05-16 | [[Datoteka:Rhodes Italian landing.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871873|Battle of Nebi Samwil]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1917-11-18 | 1917-11-24 | [[Datoteka:Site of Nabi Samwil village 1900px.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871841|Battle of Nablus]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-09-19 | 1918-09-25 | [[Datoteka:AWMA02794NablusPrisoners.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871819|Battle of Mughar Ridge]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-11-13 | | | [[Datoteka:Gurkha sentries Palestine December 1917 (IWM Q12935).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871810|Battle of Mouzaki]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1878-05-04 | | | |- | ''[[:d:Q4871725|Battle of Meçad]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1465 | | | |- | ''[[:d:Q4871614|Battle of Lugos]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1695-09-21 | | | |- | ''[[:d:Q4871599|Battle of Lopate]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1796-10 | | | |- | ''[[:d:Q4871548|Battle of Lemnos]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-10 | | | |- | ''[[:d:Q4871492|Battle of Krithia]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q4871484|Battle of Kosmidion]]'' | | ''[[:d:Q726261|Osmanski interregnum]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1410-06-15 | | | [[Datoteka:Ottoman Princes Musa and Suleiman Celebi.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871471|Battle of Kokovo]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1478-06-26 | | | |- | ''[[:d:Q4871427|Battle of Khresili]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1757-12-14 | | | [[Datoteka:Khresilis brdzola.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871398|Battle of Kassa]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1685-10-18 | | | |- | ''[[:d:Q4871390|Battle of Kardzhali]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-10-21 | | | |- | ''[[:d:Q4871384|Battle of Karanovasa]]'' | | [[Rumunija]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1394-10-10 | | | |- | ''[[:d:Q4871340|Battle of Jisr Benat Yakub]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1918-09-27 | | | [[Datoteka:Daughters of Jacob Bridge across the River Jordan by George Washington Lambert (1918).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871300|Battle of Jaffa]]'' | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1917-12-20 | 1917-12-21 | [[Datoteka:Surrender of Jaffa to New Zealand Mounted Rifles Brigade November 1917.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871242|Battle of Holy Apostles Monastery]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1901 | 1901-11-03 | 1901-11-27 | [[Datoteka:Armenian monastery of s apostles in moush.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871217|Battle of Hijla]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q4871176|Battle of Haifa]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q174193|Q174193]]'' | 1918-09-23 | | | [[Datoteka:Indian lancers in Haifa 1918.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4871030|Battle of Formentera]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1529 | | | [[Datoteka:Barbarossa galley in France 1543.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4870987|Battle of Erzurum]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1877-11-08 | 1877-11-09 | [[Datoteka:NeneHatunmezari.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4870986|Battle of Es Sinn]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1915-09-28 | | | |- | ''[[:d:Q4870984|Battle of Erzurum]]'' | | ''[[:d:Q2975313|Ottoman–Persian War of 1821–23]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821 | | | |- | ''[[:d:Q4870977|Battle of Eperjes]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1685-08-11 | | | |- | ''[[:d:Q4870952|Battle of El Burj]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q4870951|Battle of El Buggar Ridge]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-10-27 | | | [[Datoteka:El-buqqar.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4870686|Battle of Cenei]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1696 | | | [[Datoteka:Mustafa II dressed in full armour.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4870372|Battle of Ayun Kara]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-11-14 | | | |- | ''[[:d:Q4870323|Battle of Arara]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q4870306|Battle of Anjar]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1623-11-01 | | | |- | ''[[:d:Q4870258|Battle of Aleppo]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | ''[[:d:Q956357|Q956357]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Njemačko carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1918-10-25 | | | |- | ''[[:d:Q4844238|Battle of Sırp Sındığı]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1364 | | | [[Datoteka:BG-1371.jpg|center|128px]] |- | [[Banjalučki boj|Bitka kod Banja Luke]] | | ''[[:d:Q638587|Austro-Russian–Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1737-08-04 | | | |- | ''[[:d:Q4832533|Battle of Deligrad]]'' | | [[Prvi srpski ustanak]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1806-12 | | | [[Datoteka:Deligrad 1806.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4822495|Siege of Nagykanizsa]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q7809483|šegrt, pomoćnik]]''<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | | 1601-09-09 | 1601-11-18 | |- | ''[[:d:Q4817327|Battle of Çamurlu]]'' | | ''[[:d:Q726261|Osmanski interregnum]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1413-07-05 | | | |- | ''[[:d:Q4809918|Battle of Żurawno]]'' | | ''[[:d:Q74298|Polish–Ottoman War of 1672–1676]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1676-09-25 | 1676-10-14 | |- | ''[[:d:Q4677392|Action of 8 September 1690]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1690 | | | |- | ''[[:d:Q4677379|Action of 6 July 1697]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1697 | | | |- | ''[[:d:Q4465891|Ottoman–Persian War of 1743–46]]'' | | ''[[:d:Q4203073|Q4203073]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q192868|Q192868]]''<br/>''[[:d:Q388739|Q388739]]''<br/>[[Mahmud I]] | | 1743 | 1746 | [[Datoteka:City Gate , Tabriz by Eugène Flandin.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4438417|Battle of Niš]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1689-09-24 | | | [[Datoteka:Engraving of the Siege of Niš in 1689.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4438396|Battle of Batočina]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | | 1689-08-29 | 1689-08-30 | [[Datoteka:Classic Ottoman Army Tactics4.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4438379|Battle of Stavuchany]]'' | | ''[[:d:Q638587|Austro-Russian–Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | [[Datoteka:Battle of Stavuchany Map.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4338036|Ottoman–Mamluk War of 1485–91]]'' | | ''[[:d:Q3404625|Q3404625]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q282428|Q282428]]'' | | 1485 | 1491 | [[Datoteka:Ottoman Mamluk horseman circa 1550.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4337457|Battle of Trembowla]]'' | | ''[[:d:Q74298|Polish–Ottoman War of 1672–1676]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1675-09-20 | 1675-10-11 | [[Datoteka:Löffler-Anna Dorota Chrzanowska na zamku w Trembowli.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4337429|Siege of Perekop]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1736-06-17 | 1736-06-17 | |- | ''[[:d:Q4303326|Action of 20 June 1774]]'' | | [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1774 | | | |- | ''[[:d:Q4207617|Balkan campaign of 1529]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | ''[[:d:Q699964|Q699964]]''<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q42585|Q42585]]''<br/>''[[:d:Q623573|Q623573]]''<br/>''[[:d:Q253094|Q253094]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>''[[:d:Q625380|Q625380]]'' | 1529 | 1529 | 1529 | [[Datoteka:Nürnberger Feldschlange.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4188858|Capture of Algiers]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q4117011|Battle of Wadi al-Laban]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1558-03 | 1558-04 | |- | ''[[:d:Q4090324|Battle of Beirut]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-02-24 | | | [[Datoteka:BattleOfBeirut1912.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4090268|Fall of Tlemcen]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1518 | | | [[Datoteka:Mechouar Tlemcen.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4087409|Battle of Šumatovac]]'' | | ''[[:d:Q4416705|Q4416705]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1876-08 | | | [[Datoteka:Bitka za moravac.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4087383|Battle of Martinići]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1796-07-02 | 1796-07-11 | |- | ''[[:d:Q4087382|Battle of Ładyżyn]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | [[Datoteka:Tabor 2.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q4087380|Battle of Kolašin]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1858-07-28 | | | |- | ''[[:d:Q4087301|Battle of Wadi Musa]]'' | | ''[[:d:Q239060|Q239060]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1917-10-23 | | | |- | ''[[:d:Q4069868|Battle of Arpachai]]'' | | ''[[:d:Q209312|Q209312]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1807-06-18 | | | [[Datoteka:Gudivich iv.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3953971|Second Battle of Kut]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-02-23 | | | [[Datoteka:Kut1917.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3921577|First Battle of Cobadin]]'' | | ''[[:d:Q553157|Romania during World War I]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-09-17 | 1916-09-19 | |- | ''[[:d:Q3902588|Little War in Hungary]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Srpska Despotovina]]<br/>[[Sulejman I]]<br/>''[[:d:Q699964|Q699964]]''<br/>''[[:d:Q623573|Q623573]]''<br/>[[Nikola Jurišić]]<br/>[[Ivan Zapolja]]<br/>''[[:d:Q249558|Q249558]]''<br/>[[Papinska država]]<br/>[[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q253094|Q253094]]''<br/>[[Španija]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>''[[:d:Q625380|Q625380]]''<br/>[[Vlaška]] | | 1530 | 1552 | |- | ''[[:d:Q3866914|Battle of Katia]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1916-04-23 | | | [[Datoteka:Troopers from the Scottish Horse constructing a redoubt at Duadar in 1916 IWM photo Q15839.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3820587|Reconquest of Cephalonia]]'' | | ''[[:d:Q1153331|Second Ottoman–Venetian War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q21088788|Q21088788]]''<br/>''[[:d:Q70972|Kraljevina Francuska]]''<br/>[[Mletačka republika]] | | 1500-11-08 | 1500-12-24 | |- | ''[[:d:Q3778687|Romanian War of Independence]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | ''[[:d:Q958291|Q958291]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>''[[:d:Q815731|Q815731]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1877-04-24 | 1878-03-03 | [[Datoteka:Franz Mandy - Intoarcerea victorioasa in Bucuresti a armatei romane de pe frontul din Bulgaria.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3695659|Battle of Taif]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-06-10 | 1916-09-23 | |- | ''[[:d:Q3657549|Second Battle of Cobadin]]'' | | ''[[:d:Q553157|Romania during World War I]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-10-19 | 1916-10-25 | |- | ''[[:d:Q3656759|Battle of Pente Pigadia]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-11-02 | 1912-11-03 | |- | ''[[:d:Q3656337|Battle of Elena]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-06-26 | | | |- | ''[[:d:Q3656327|Battle of Yanbu]]'' | | ''[[:d:Q1809288|Q1809288]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1811 | | | |- | ''[[:d:Q3656325|Battle of Medina]]'' | | ''[[:d:Q1809288|Q1809288]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1812-11 | | | [[Datoteka:Ottoman-medina.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3656242|Battle of Jeddah]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | [[Datoteka:Cidde-mehmet-ali-1813.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3655510|Battle of Demotika]]'' | | ''[[:d:Q4147501|Q4147501]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1352-10 | | | |- | ''[[:d:Q3652215|Battle of Çıldır]]'' | | ''[[:d:Q701644|Ottoman–Safavid War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1578-08-09 | | | |- | ''[[:d:Q3636617|Battle of Sharqat]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-10-23 | 1918-10-30 | |- | ''[[:d:Q3636594|Battle of Ramadi]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917 | 1917-09-28 | 1917-09-29 | [[Datoteka:Euphrates from Ramadi to Baghdad 1917.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3636509|Battle of Lone Pine]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1915-08-06 | 1915-08-10 | [[Datoteka:The taking of Lone Pine (Fred Leist).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3636490|Battle of Krithia Vineyard]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1915-08-06 | 1915-08-13 | |- | ''[[:d:Q3636391|Battle of Khotyn]]'' | | ''[[:d:Q74298|Polish–Ottoman War of 1672–1676]]'' | | ''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1673-11-11 | | | [[Datoteka:Battle of Khotyn 1673.PNG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3623007|Battle of Al-Safra]]'' | | ''[[:d:Q1809288|Q1809288]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1812 | | | |- | ''[[:d:Q3622725|Battle of Sorovich]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q3622710|Battle of Şarköy]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1913-02-09 | 1913-02-11 | |- | ''[[:d:Q3622689|Bulgarian–Ottoman Wars]]'' | | | | ''[[:d:Q420759|Q420759]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1345 | 1393-07 | [[Datoteka:BulgarianOttomanWars.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3545065|Battle of Grahovac]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1858-04-28 | 1858-05-01 | [[Datoteka:Grahovobattle.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3512730|Battle of Krusi]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1796-09-22 | | | |- | ''[[:d:Q3502774|Hundred Years' Croatian–Ottoman War]]'' | | [[Hrvatsko-osmanski ratovi]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Hrvatsko Kraljevstvo]] | | 1493 | 1593 | [[Datoteka:Johann Peter Krafft 005.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3467730|Battle of Rafa]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-01-09 | | | [[Datoteka:Firing line at the Battle of Rafa 1917.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3403037|Battle of Vasilika]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-08-25 | | | [[Datoteka:Vasilika.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3402827|Battle of the Lerna Mills]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1825-07-06 | | | [[Datoteka:Maxi ton Milon tis Nafplias.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3401311|Battle of Leskovac]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1454-09-24 | | | [[Datoteka:Serbian Despotate 1451.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3401248|Battle of Mečkin Kamen]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1903-08-12 | | | [[Datoteka:M KAMEN.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3395349|Battle of Tripolje]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1402-11-21 | | | [[Datoteka:Stefan Lazarevic and Djuradj Brankovic.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3395325|Battle of Kruševac]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1454-10-02 | | | |- | ''[[:d:Q3394877|Battle of Kamatero]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1827-02-01 | 1827-02-10 | |- | ''[[:d:Q3394874|Battle of Petra]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1829-09-12 | | | [[Datoteka:Μάχη κατά την Ελληνική Επανάσταση.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3394869|Battle of Samos]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1824-08-17 | | | [[Datoteka:Zografos-Makriyannis 03.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3394852|Battle of Maniaki]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1825-06-13 | | | |- | ''[[:d:Q3394840|First Siege of Missolonghi]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | ''[[:d:Q642810|Q642810]]'' | [[Osmansko Carstvo]] | | 1822-11-25 | 1822-12-31 | [[Datoteka:Mavrokordatos by Hess.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3394726|Battle of Tashkessen]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-12-31 | | | [[Datoteka:Tashkessen.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3394015|Battle of Lovcha]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1877-09-01 | 1877-09-03 | [[Datoteka:Alexander Imeretinsky.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3393985|Battle of Prilep]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-11-03 | 1912-11-05 | [[Datoteka:Prilep Battle 1912 Postcard.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3392743|Battle of Monastir]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-11-16 | 1912-11-19 | [[Datoteka:Nakon bitoljske bitke.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3339470|Battle of Niš]]'' | | ''[[:d:Q14366850|Q14366850]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q3338499|Battle of Ohrid]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1464-09-14<br/>1464-09-15 | | | [[Datoteka:Battle of Ohrid.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3305554|Byzantine civil war of 1373–1379]]'' | | ''[[:d:Q3778752|Q3778752]]'' | | ''[[:d:Q37070|Q37070]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Mletačka republika]]<br/>''[[:d:Q37078|Q37078]]''<br/>''[[:d:Q3131375|Q3131375]]''<br/>''[[:d:Q174306|Q174306]]'' | | 1373 | 1379 | |- | ''[[:d:Q3304647|Battle of Pollog]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1453-04-22 | | | [[Datoteka:Battle of Polog 1453.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3302743|Battle of Otonetë]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1446-09-27 | | | |- | ''[[:d:Q3301210|Battle of Oranik]]'' | | ''[[:d:Q60489|Albanian–Venetian War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1448-08-14 | | | |- | ''[[:d:Q3300868|Battle of Mokra]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1445-10-10 | | | |- | ''[[:d:Q3298782|Battle of Oranik]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q61116375|Q61116375]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1456-05-18 | | | [[Datoteka:Battle of Oronichea.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3119136|Third Ottoman–Venetian War]]'' | | ''[[:d:Q1420791|Q1420791]]'' | | [[Mletačka republika]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Španija]]<br/>''[[:d:Q174306|Q174306]]''<br/>[[Papinska država]]<br/>[[Napuljska kraljevina]]<br/>''[[:d:Q188586|Q188586]]''<br/>''[[:d:Q187549|Q187549]]''<br/>''[[:d:Q70972|Kraljevina Francuska]]'' | | 1537 | 1540 | [[Datoteka:Battle of Preveza (1538).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q3062384|Djidjelli expedition]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1664-07-22 | 1664-10-30 | [[Datoteka:Prise de Gigeri en 1664 par l'expedition française du duc de Beaufort.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2981297|Battle of Konya]]'' | | ''[[:d:Q2584439|Q2584439]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1832-12-21 | | | |- | ''[[:d:Q2976481|Battle of Gorni Dubnik]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-10-24 | | | [[Datoteka:Бой под Горным Дубняком (12 октября 1877).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2975313|Ottoman–Persian War of 1821–23]]'' | | ''[[:d:Q4203073|Q4203073]]'' | | ''[[:d:Q189326|Q189326]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1821 | 1823 | [[Datoteka:A Persian Cavalier smoking (Letters from the Caucasus and Georgia).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2915203|Ethiopian–Adal war]]'' | | | | ''[[:d:Q207521|Q207521]]''<br/>''[[:d:Q3699102|Q3699102]]''<br/>''[[:d:Q200464|Q200464]]''<br/>[[Adalski sultanat]]<br/>''[[:d:Q862532|Q862532]]''<br/>''[[:d:Q7636795|Q7636795]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1529 | 1543 | [[Datoteka:YagbeaSionBattlingAdaSultan.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2914954|Battle of Kinburn]]'' | | ''[[:d:Q123210|Russo-Turkish War (1787–1792)]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1787-10-01 | | | [[Datoteka:Kinburn battle 1787.jpeg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2913821|Afsharid-Ottoman War]]'' | | ''[[:d:Q18378977|Q18378977]]'' | | ''[[:d:Q161205|Q161205]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q1129737|Q1129737]]'' | | 1730 | 1735 | [[Datoteka:1730 Ottens Map of Persia (Iran, Iraq, Turkey) - Geographicus - RegnumPersicum-ottens-1730.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2903842|Battle of Abu Tellul]]'' | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1918-07-14 | | | [[Datoteka:Abu Tellul defences 1918.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2897258|Battle of Măcin]]'' | | ''[[:d:Q123210|Russo-Turkish War (1787–1792)]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1791-07-10 | | | [[Datoteka:Карта к статье «Мачин». Военная энциклопедия Сытина (Санкт-Петербург, 1911-1915).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2890849|Battle of Cape Celidonia]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Španija]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q5868131|Q5868131]]'' | | 1616-07-14 | 1616-07-16 | [[Datoteka:Combate naval, por Juan de la Corte.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2890049|Battle of Staouéli]]'' | | ''[[:d:Q2629782|French conquest of Algeria]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1830-06-19 | | | [[Datoteka:Attaque d Alger par la mer 29 Juin 1830 par Theodore Gudin.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2889946|Battle of Sarantaporo]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-10-09 | 1912-10-10 | [[Datoteka:Sarantaporo.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2889730|Battle of Peta]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1822-07-04 | | | [[Datoteka:Bataille de Peta-fr.svg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2889354|Monastir Offensive]]'' | | ''[[:d:Q1262377|Q1262377]]'' | | ''[[:d:Q769787|Q769787]]''<br/>''[[:d:Q58043|Q58043]]''<br/>''[[:d:Q375302|Q375302]]''<br/>''[[:d:Q2375572|Q2375572]]''<br/>''[[:d:Q176522|Q176522]]''<br/>[[Centralne sile]]<br/>''[[:d:Q1376829|Q1376829]]''<br/>[[Živojin Mišić]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1916-09-12 | 1916-12-11 | [[Datoteka:Serbia-WW1-4.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2889191|Battle of Magdhaba]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1916-12-23 | | | [[Datoteka:Camel corps at Magdhaba.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2888986|Battle of Kunfuda Bay]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-01-07 | 1912-01-08 | [[Datoteka:StateLibQld 1 199899 Piemonte (ship).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2888951|Battle of Kızıl Tepe]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-06-25 | 1877-08-25 | | [[Datoteka:Battle Kizil-tepe.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2888462|Battle of Dragashani]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-06-07 | | | [[Datoteka:Sacred band dragatsani battle.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2888407|Battle of Derne]]'' | | ''[[:d:Q468293|Q468293]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sjedinjene Američke Države]] | 1805 | 1805-04-27 | 1805-05-13 | [[Datoteka:The Battle of Derne, 1805.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2888305|Battle of Shubra Khit]]'' | | ''[[:d:Q78994|Q78994]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1798-07-13 | 1798-07-13 | |- | ''[[:d:Q2888162|Battle of Bizani]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1913 | | | [[Datoteka:Ioannina liberation 1913.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2887968|Battle of Heliopolis]]'' | | ''[[:d:Q253684|Q253684]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1800-03-20 | | | [[Datoteka:Bataille d'Héliopolis.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2887900|Battle of Aspindza]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1770-04-20 | | | |- | [[Opsada Edrina (1913)]] | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q239225|Q239225]]'' | | 1912-11-03 | 1913-03-26 | [[Datoteka:Siege of Adrianople 1912-13.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2791318|First Battle of Gaza]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-03-26 | | | [[Datoteka:1st GazaOfficers00115v.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2778755|naval operations in the Dardanelles Campaign]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Britansko carstvo]]<br/>[[Njemačko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q70802|Treća Francuska Republika]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>''[[:d:Q2566648|Q2566648]]''<br/>''[[:d:Q940830|Q940830]]''<br/>''[[:d:Q2983883|Q2983883]]''<br/>''[[:d:Q1052624|Q1052624]]'' | | 1915-02-19 | 1915-03-18 | [[Datoteka:Bouvet sinking March 18 1915.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2750389|Battle of Mišar]]'' | | [[Prvi srpski ustanak]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1806-08-12 | 1806-08-15 | [[Datoteka:Battle of Mišar, Afanasij Scheloumoff.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2722527|Battle of Romani]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1916-08-03 | 1916-08-05 | [[Datoteka:8th Light Horse Romani.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2720985|Battle of Kirk Kilisse]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-10-24 | | | [[Datoteka:Ottoman redif soldiers.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2692410|Battle of Belgrado]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Habsburška monarhija]] | 1717-08-16 | | | |- | ''[[:d:Q2672355|Destruction of Psara]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1824-07-05 | | | [[Datoteka:Gysis Nikolaos After the destruction of Psara.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2667561|Battle of Nikopol]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-07-16 | | | [[Datoteka:Nikopol dmitriev.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2667371|Battle of Svistov]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-06-26 | | | [[Datoteka:Dmitriev 005.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2665637|Fall of Baghdad]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917 | 1917-03-08 | 1917-03-11 | [[Datoteka:Maude in Baghdad.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2665626|Battle of Beersheba]]'' | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Njemačko carstvo]]<br/>[[Britansko carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-10-31 | | | [[Datoteka:Beersheba 1917.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2664371|Conquest of Tunis]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1574-07-15 | 1574-09-03 | [[Datoteka:The Ottoman fleet attacking Tunis at La Goulette Braun and Hogenberg 1574.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2640981|Battle of Nezib]]'' | | ''[[:d:Q2600326|Second Egyptian-Ottoman War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1839-06-24 | | | [[Datoteka:Hafiz and von Moltke at Nezib.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2634456|The Thin Red Line]]'' | | ''[[:d:Q464512|Battle of Balaclava]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1854-10-25 | | | [[Datoteka:Robert Gibb - The Thin Red Line.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2633088|Battle of Podhajce]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]''<br/>''[[:d:Q1132994|Q1132994]]'' | | ''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1698 | 1698-09-08 | 1698-09-09 | |- | ''[[:d:Q2632850|Battle of Bitlis]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1915-07 | 1916-08 | [[Datoteka:Ataturk-1916-Bitlis.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2629782|French conquest of Algeria]]'' | | ''[[:d:Q179023|Q179023]]'' | | ''[[:d:Q58202|Q58202]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q3591817|Q3591817]]''<br/>''[[:d:Q3446243|Q3446243]]''<br/>''[[:d:Q18415401|Q18415401]]''<br/>''[[:d:Q1738137|Q1738137]]'' | | 1830 | 1847 | [[Datoteka:La prise de Constantine 1837 par Horace Vernet.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2624980|Battle of Tobruk]]'' | | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1911-12-22 | | | [[Datoteka:Ataturk5.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2621537|Siege of Castelnuovo]]'' | | ''[[:d:Q3119136|Third Ottoman–Venetian War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1539-07-18 | 1539-08-06 | [[Datoteka:Castel Novo.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2603935|Battle of Savra]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1385-09-18 | | | [[Datoteka:Balsa II posjedi van Zete 1385 godine.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2600326|Second Egyptian-Ottoman War]]'' | | ''[[:d:Q15125190|Q15125190]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Britansko carstvo]]<br/>''[[:d:Q131964|Q131964]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>''[[:d:Q27306|Q27306]]''<br/>''[[:d:Q491507|Ejalet Egipat]]''<br/>''[[:d:Q58202|Q58202]]''<br/>''[[:d:Q16821150|Q16821150]]'' | | 1839 | 1841 | [[Datoteka:Карта к статье «Египетско-турецкие войны». Военная энциклопедия Сытина (Санкт-Петербург, 1911-1915).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2597432|Battle of Modon]]'' | | ''[[:d:Q1153331|Second Ottoman–Venetian War]]'' | | [[Mletačka republika]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1500 | | | [[Datoteka:Göke (1495) the flagship of Kemal Reis.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2586933|Battle of Vučji Do]]'' | | ''[[:d:Q4513932|Q4513932]]''<br/>''[[:d:Q2258726|Q2258726]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1876-07-18 | | | [[Datoteka:Battle of Vučji Do, Orao, 1877.jpg|center|128px]] |- | [[Pokret za autonomiju Bosne|Veliki bosanski ustanak]] | | ''[[:d:Q7335949|Q7335949]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Bosanski pašaluk]] | | 1831-01-20 | 1833 | |- | ''[[:d:Q2584330|Battle of Karpenisi]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1823-08-08 | | | [[Datoteka:Marsigli Filippo - The Death of Markos Botsaris - Google Art Project.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2579514|Battle of Doliana]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-05-18 | | | |- | ''[[:d:Q2579501|Battle of Valtetsi]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-05-12 | | | [[Datoteka:Anagnostaras by Hess.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2577392|Battle of Gravia Inn]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-05-08 | | | [[Datoteka:Gavia HaniPC070250.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2570192|Battle of Alamana]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-05-05 | | | [[Datoteka:Athanasios Diakos by Hess.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2568851|Battle of Baku]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1918-08-26 | 1918-09-14 | [[Datoteka:Baku az vs.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2548761|Battle of Sphacteria]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1825-05-08 | | | [[Datoteka:Battle of Sfakteria and siege of Navarino.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2540658|Battle of Călugăreni]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1595-08-23 | | | [[Datoteka:Theodor Aman - Izgonirea turcilor la Calugareni.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2533670|Battle of Valea Albă]]'' | | ''[[:d:Q2628122|Q2628122]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1476-07-26 | | | [[Datoteka:Battlrasb.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2510511|Battle of Abukir (1801)]]'' | | ''[[:d:Q207318|French Revolutionary Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1801-03-08 | | | [[Datoteka:The landing of British troops at Aboukir, 8 March 1801.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2502863|Algiers expedition]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]''<br/>''[[:d:Q29562588|Q29562588]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | | 1541-10-20 | 1541-11-01 | [[Datoteka:Siege of Algiers 1541.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2499424|First Battle of Çatalca]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | [[Datoteka:Ottoman retreat from Lule Burgas to Chataldja.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2456110|Battle of Larga]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1770-07-07 | | | [[Datoteka:План сражения при Ларге.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2452024|Italian War of 1536–1538]]'' | | ''[[:d:Q273348|Italian Wars]]'' | | [[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q600093|Q600093]]''<br/>''[[:d:Q70972|Kraljevina Francuska]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1530s | 1536 | 1538 | [[Datoteka:Truce of Nice 1538.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2450777|Battle of the Nek]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1915-08-07 | | | [[Datoteka:The charge of the 3rd Light Horse Brigade at the Nek 7 August 1915.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2435832|Battle of Cătlăbuga]]'' | | ''[[:d:Q2628122|Q2628122]]'' | | ''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1485-11-16 | | | |- | ''[[:d:Q2420811|Battle of Mount Tabor]]'' | | ''[[:d:Q253684|Q253684]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1799-04-16 | | | [[Datoteka:La Bataille du mont Tabor, en Syrie, le 27 germinal an VI by Louis François Lejeune Salon de 1804.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2346983|Battle of Kumanovo]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-10-23 | 1912-10-24 | [[Datoteka:Kumanovo1912 marcossouza.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2342758|Battle of the Chernaya]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1855-08-16 | | | [[Datoteka:Battle of the Tchernaya, August 16th 1855.PNG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2309409|Morean War]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Mletačka republika]]<br/>''[[:d:Q187549|Q187549]]''<br/>''[[:d:Q426025|Q426025]]''<br/>[[Papinska država]]<br/>''[[:d:Q426575|Q426575]]''<br/>[[Crnogorci]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1684-04-25 | 1684 | 1699 | [[Datoteka:PéloponnèseBlouet.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2237751|Battle of Rovine]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1395-05-17 | | | [[Datoteka:Battle of Rovine.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2237737|Battle of Sheikh Sa'ad]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1916-01-06 | 1916-01-08 | [[Datoteka:Meso Campaign.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2234632|Battle of Rymnik]]'' | | ''[[:d:Q123210|Russo-Turkish War (1787–1792)]]''<br/>''[[:d:Q6542740|Austro–Turkish War (1788-1791)]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Habsburška monarhija]] | 1789-09-22 | | | [[Datoteka:Rymnik-1789.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2149254|Siege of Scutari]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | ''[[:d:Q386496|Q386496]]''<br/>[[Kraljevina Srbija]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1912-10-28 | 1913-04-23 | [[Datoteka:Serbian retreat WWI.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2093780|Battle of Skuleni]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1821-07-11 | | | [[Datoteka:Athanasios Agrafiotis - by Hess.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2089020|Battle of Mecca]]'' | | ''[[:d:Q239060|Q239060]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-06-10 | 1916-07-04 | [[Datoteka:Makkah-1910.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2081944|Battle of Aqaba]]'' | | ''[[:d:Q239060|Q239060]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1917-07-06 | | | [[Datoteka:Lcamel.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2058905|Trebizond Campaign]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | ''[[:d:Q261965|Q261965]]''<br/>''[[:d:Q924558|Q924558]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1916-02-05 | 1916-04-15 | |- | ''[[:d:Q2032824|Battle of Koprukoy]]'' | | ''[[:d:Q523154|Q523154]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-01-10 | 1916-01-19 | [[Datoteka:Battle of Keprikei.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2032250|Battle of Kulevicha]]'' | | ''[[:d:Q287942|Q287942]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1829-06-11 | | | [[Datoteka:Коцебу. Бой под Кулевчей 30 мая 1829.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2022139|The Night Attack]]'' | | ''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | | ''[[:d:Q389004|Q389004]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1461-06-17 | 1462-06-18 | [[Datoteka:AtaculdeNoapte.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q2007212|Battle of Otlukbeli]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q555994|Q555994]]'' | 1473-08-11 | | | [[Datoteka:Otlukbeli savasi.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1995601|Battle of Dilman]]'' | | ''[[:d:Q372822|Q372822]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1915-04-15 | | | |- | ''[[:d:Q1985387|Battle of Kozludzha]]'' | | [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1774-06-09 | | | [[Datoteka:Карта к статье «Козлуджа». Военная энциклопедия Сытина (Санкт-Петербург, 1911-1915).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1972326|Treaty of Lausanne (1912)]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Kraljevina Italija]] | 1912-10-18 | | | |- | ''[[:d:Q1936524|Bergmann Offensive]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1914-11-02 | 1914-11-17 | [[Datoteka:Russian-Caucas-Front-1916.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1934137|Battle of Torvioll]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1444-06-29 | | | [[Datoteka:Battle of Varna (Amman).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1776203|Third Battle of Krithia]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1915-06-04 | | | [[Datoteka:60 pounder Cape Helles June 1915.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1775801|Battle of Sari Bair]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1915-08-06 | 1915-08-21 | |- | ''[[:d:Q1760784|Battle of Molodi]]'' | | ''[[:d:Q923852|Q923852]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1572-07-30 | 1572-08-03 | [[Datoteka:Molodi - v pam'at' pobedy 1572 goda - 07.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1729793|Battle of Hanna]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1916-01-21 | | | |- | ''[[:d:Q1711538|Battle of Hermannstadt]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1442-03-18 | 1442-03-25 | |- | ''[[:d:Q1634857|Battle of Ardahan]]'' | | ''[[:d:Q523154|Q523154]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1914-12-25 | 1915-01-18 | |- | ''[[:d:Q1620408|Battle of Chesma]]'' | | ''[[:d:Q783310|Q783310]]''<br/>[[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turski rat]] | | ''[[:d:Q454884|Q454884]]''<br/>''[[:d:Q6747794|Q6747794]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1770-07-05 | 1770-07-07 | [[Datoteka:Battle of Chios (1770), by Ivan Aivazovsky (1848).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1582631|Siege of Eger]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1596 | 1596-09-20 | 1596-10-12 | |- | ''[[:d:Q1582511|Battle of Ctesiphon]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1915 | 1915-11-22 | 1915-11-25 | [[Datoteka:Meso-WW1-2.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1573604|Battle of Eupatoria]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1855-02-17 | | | [[Datoteka:Yvon 3.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1509619|Battle of Bapheus]]'' | | ''[[:d:Q630259|Q630259]]'' | | [[Bizantijsko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1302-07-27 | | | [[Datoteka:Kocaeli Turkey Provinces locator.gif|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1461914|váradi csata]]'' | | ''[[:d:Q258679|Austro-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q171150|Q171150]]'' | 1664-05-27 | | | |- | ''[[:d:Q1445532|Battle of Lule Burgas]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1912-10-28 | 1912-11-02 | [[Datoteka:Luleburgaz Battle Postcard.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1430929|Battle of Wadi]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q174193|Q174193]]'' | 1916-01-13 | | | |- | ''[[:d:Q1414195|Battle of Dimbos]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | [[Datoteka:Osman.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1378270|Battle of Jerusalem]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1917-11-17 | 1917-12-30 | [[Datoteka:Palestine-WW1-2.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1374378|Battle of Kars]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1877-11-17 | | | [[Datoteka:Kars kalesi.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1351343|Battle of Cetate]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1853-12-31 | 1854-01-06 | [[Datoteka:Schlacht bei Cetate.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1327145|Battle of Basra]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1914 | 1914-11-11 | 1914-11-11 | [[Datoteka:Meso-WW1-1.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1302680|Battle of Qurna]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1914-12-03 | 1914-12-09 | [[Datoteka:Meso-WW1-1.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1298315|Battle of Szikszó]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1588-10 | | | |- | ''[[:d:Q1296769|Schlacht bei Sanktandreas]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q171150|Q171150]]'' | 1552-07-23 | | | |- | ''[[:d:Q1286106|Fao Landing]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1914-11-06 | | | [[Datoteka:Meso-WW1-1.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1230997|First Battle of Krithia]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1915-04-28 | | | [[Datoteka:MapHellesWarZoneGallipoli1915.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1228713|Bitka pri Plášťovciach]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1552-08-10<br/>1552-08-11 | | | [[Datoteka:Palást Turkish chapel.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1212536|Second Battle of Zrínyiújvár]]'' | | ''[[:d:Q258679|Austro-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1663-11-27 | | | |- | ''[[:d:Q1187249|Ottoman–Portuguese conflicts]]'' | | | | ''[[:d:Q200464|Q200464]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1538 | 1718 | |- | ''[[:d:Q1160506|Siege of Léva]]'' | | ''[[:d:Q258679|Austro-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1664-07-19 | | | [[Datoteka:Léva ostroma (1664).JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1154983|First Ottoman–Venetian War]]'' | | ''[[:d:Q1420791|Q1420791]]'' | | [[Mletačka republika]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Papinska država]]<br/>[[Skenderbeg]]<br/>''[[:d:Q178085|Q178085]]''<br/>''[[:d:Q1996974|Q1996974]]''<br/>[[Grci]] | | 1463 | 1479 | [[Datoteka:Eastern Mediterranean 1450.svg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1153331|Second Ottoman–Venetian War]]'' | | ''[[:d:Q1420791|Q1420791]]'' | | [[Mletačka republika]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Katolički kraljevi]] | | 1499 | 1503 | [[Datoteka:Battle of Zonchio 1499.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1153261|Uprising in Banat]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1594 | | [[Datoteka:Banatski ustanak.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1129124|Polish–Ottoman Wars]]'' | čvor na Vikimediji | | | ''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q1099263|Siege of Bursa]]'' | | ''[[:d:Q630259|Q630259]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1317 | 1326-04-06 | [[Datoteka:Bursa Kalesi 1.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | | | | ''[[:d:Q171150|Q171150]]''<br/>''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>''[[:d:Q1789596|Q1789596]]''<br/>[[Vlaška]]<br/>''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>[[Srpska Despotovina]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1366 | 1526 | [[Datoteka:Battle of Nandorfehervar.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1073358|Battle of Vaslui]]'' | | ''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | [[Vaslui (okrug)]] | [[Osmansko Carstvo]] | 1475-01-10 | | | [[Datoteka:Vaslui Battle map.svg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1025134|Battle of Focșani]]'' | | ''[[:d:Q123210|Russo-Turkish War (1787–1792)]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Habsburška monarhija]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]'' | 1789-08-01 | | | [[Datoteka:Fokshany 1789.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q1018969|Siege of Van]]'' | | ''[[:d:Q523154|Q523154]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1915-04-19 | 1915-05-17 | [[Datoteka:Van Defenders.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q989114|First Battle of Zrínyiújvár]]'' | | ''[[:d:Q258679|Austro-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1663-08-13 | | | [[Datoteka:Zrínyi Miklós győzelme a Muránál.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q983012|Ottoman conquest of Adrianople]]'' | | ''[[:d:Q630259|Q630259]]'' | | [[Bizantijsko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1361<br/>1369 | | | [[Datoteka:Edirne mosque outside.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q971248|Battle of Marj Dabiq]]'' | | ''[[:d:Q4338038|Q4338038]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1516-08-24 | | | [[Datoteka:Yavuz Sultan I. Selim Han.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q964226|Battle of Pelekanon]]'' | | ''[[:d:Q630259|Q630259]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1329-06-10 | 1329-06-11 | [[Datoteka:Orhan I area map.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q961430|Ottoman–Venetian War of 1570–1573]]'' | | ''[[:d:Q1420791|Q1420791]]'' | | [[Mletačka republika]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q698215|Q698215]]''<br/>''[[:d:Q600093|Q600093]]''<br/>''[[:d:Q188586|Q188586]]''<br/>[[Napuljska kraljevina]]<br/>[[Papinska država]]<br/>''[[:d:Q174306|Q174306]]''<br/>''[[:d:Q154849|Q154849]]''<br/>''[[:d:Q649202|Q649202]]''<br/>''[[:d:Q426025|Q426025]]''<br/>''[[:d:Q187549|Q187549]]'' | | 1570 | 1573 | [[Datoteka:Battle of Lepanto 1571.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q959066|Naval Battle of Kaliakra]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-11-21 | | | [[Datoteka:BASA-1735K-1-516-1.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q957263|Battle of Wayna Daga]]'' | | ''[[:d:Q2915203|Ethiopian–Adal war]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1543-02-21 | | | |- | ''[[:d:Q957155|Battle of Dujaila]]'' | | ''[[:d:Q18937|Q18937]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1916-03-08 | | | |- | ''[[:d:Q941322|Third Battle of Gaza]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1917-11-01 | 1917-11-02 | |- | [[Bitka na Marici]] | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q5870416|Q5870416]]'' | | ''[[:d:Q2665520|Q2665520]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1371-09-26 | | | [[Datoteka:Feudal fragmentation of Bulgaria and fall under Ottoman rule.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q936223|Battle of Kara Killisse]]'' | | ''[[:d:Q523154|Q523154]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]'' | 1915 | 1915-07-27 | 1915-07-31 | [[Datoteka:Russian-Caucas-Front-1916.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q916266|Fall of Gallipoli]]'' | | ''[[:d:Q630259|Q630259]]'' | | [[Bizantijsko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1354-03 | | | [[Datoteka:Byzantine empire 1355.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q913604|Battle of Alma]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1854-09-20 | | | [[Datoteka:Plan of the Battle of the Alma. George Dodd. Pictorial history of the Russian war 1854-5-6.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q904938|Battle of Đakovo]]'' | | ''[[:d:Q3902588|Little War in Hungary]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1537-10-09 | | | |- | ''[[:d:Q860981|Battle of Khotyn]]'' | | ''[[:d:Q897720|Q897720]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | | 1621-09-02 | 1621-10-09 | [[Datoteka:Józef Brandt, Bitwa pod Chocimiem.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q849286|Treaty of Bucharest]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]'' | 1812-05-28 | | | [[Datoteka:Treaty of Bucharest-1812.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q842670|Battle of Bulair]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1913-01-26 | | | |- | ''[[:d:Q836837|Battle of Erzincan]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-07-02 | 1916-07-25 | |- | ''[[:d:Q835180|Battle of Wofla]]'' | | ''[[:d:Q2915203|Ethiopian–Adal war]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1542-08-28 | | | |- | ''[[:d:Q815207|Siege of Silistra]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1854-04-05 | 1854-06-24 | [[Datoteka:Victorious sally by the Turkish garrison of Silistria.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q815157|Siege of Kars]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1855-06 | 1855-11 | [[Datoteka:January Suchodolski - Kars siege.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q807741|Barbary Wars]]'' | | | | [[Sjedinjene Američke Države]]<br/>[[Švedska]]<br/>''[[:d:Q188586|Q188586]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q1129036|Alidi]]'' | | 1801 | 1815 | [[Datoteka:Burning of the uss philadelphia.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q791185|Battle of Abaran]]'' | | ''[[:d:Q523154|Q523154]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1918-05-21 | 1918-05-29 | [[Datoteka:Monument to Battle of Bash-Aparan.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Habsburg (dinastija)|Habsburg]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q80702|Q80702]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>''[[:d:Q655621|Q655621]]''<br/>[[Vlaška]]<br/>[[Rusko carstvo]]<br/>''[[:d:Q212439|Q212439]]''<br/>''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>''[[:d:Q766501|Q766501]]''<br/>[[Mletačka republika]]<br/>''[[:d:Q3355522|Q3355522]]'' | | 1526 | 1791 | [[Datoteka:Battle of Lepanto 1571.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q780367|Siege of Plevna]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1877-07-20 | 1877-12-10 | [[Datoteka:Перед атакой. Под Плевной.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q778800|Battle of Abukir (1799)]]'' | | ''[[:d:Q253684|Q253684]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1799-07-25 | | | [[Datoteka:Antoine-Jean Gros - Bataille d'Aboukir, 25 juillet 1799 - Google Art Project.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q771423|Battle of Philippopolis]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1878-01-17 | | | [[Datoteka:0530 Вид на одну из улиц Филиппополя (Пловдива), январь 1878.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q767935|Siege of Rhodes]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1522-06-26 | 1522-12-22 | [[Datoteka:OttomanJanissariesAndDefendingKnightsOfStJohnSiegeOfRhodes1522.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q765175|Battle of Yenidje]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1912-11-02 | | | [[Datoteka:Giannitsa.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q762732|Battle of Sardarabad]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Armenija|Ermenija]] | | 1918-05-22 | 1918-05-29 | [[Datoteka:Sardarabad Memorial.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q762191|Ottoman–Portuguese conflicts]]'' | | | | ''[[:d:Q200464|Q200464]]''<br/>''[[:d:Q207521|Q207521]]''<br/>''[[:d:Q2478280|Q2478280]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q507796|Q507796]]''<br/>[[Adalski sultanat]] | | 1538 | 1557 | |- | [[Bitka za Čaldiran]] | | ''[[:d:Q4203073|Q4203073]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1514-08-23 | | | [[Datoteka:Sekumname1525 Chaldiran battle.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Kraljevina Italija]]<br/>[[Britansko carstvo]]<br/>''[[:d:Q70802|Treća Francuska Republika]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Njemačko carstvo]]<br/>[[Austro-Ugarska]]<br/>''[[:d:Q348632|Q348632]]''<br/>''[[:d:Q2668631|Q2668631]]''<br/>''[[:d:Q334846|Q334846]]''<br/>''[[:d:Q317011|Q317011]]''<br/>''[[:d:Q61808|Q61808]]''<br/>''[[:d:Q57470|Q57470]]''<br/>[[Mustafa Kemal Atatürk]]<br/>[[Mustafa Fevzi Çakmak]] | | 1915-01-28 | 1918-10-30 | [[Datoteka:Turkish howitzer 10.5cm leFH 98 09 LOC 00121.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q726829|Battle of Sahart]]'' | | ''[[:d:Q2915203|Ethiopian–Adal war]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1541-04-24 | | | |- | ''[[:d:Q722713|Portuguese-Turkish War]]'' | | | | ''[[:d:Q200464|Q200464]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1509 | 1509 | 1509 | |- | ''[[:d:Q720801|Battle of Cecora]]'' | | ''[[:d:Q897720|Q897720]]'' | | ''[[:d:Q11710624|Q11710624]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Krimski kanat]] | 1595-10-19 | | | [[Datoteka:Walka o sztandar turecki.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q716425|Battle of Lwów]]'' | | ''[[:d:Q74298|Polish–Ottoman War of 1672–1676]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1675-08-24 | | | [[Datoteka:Walka o sztandar turecki.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q701644|Ottoman–Safavid War]]'' | | ''[[:d:Q4203073|Q4203073]]'' | | ''[[:d:Q161205|Q161205]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1578 | 1578 | 1590 | [[Datoteka:OttomanEmpireIn1683.png|center|128px]] |- | [[Bitka kod Siska]] | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q3502774|Hundred Years' Croatian–Ottoman War]]''<br/>''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1593-06-22 | | | [[Datoteka:Sziszeki csata (1593).JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q701094|siege of Candia]]'' | | ''[[:d:Q699602|Cretan War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1648-05-01 | 1669-09-27 | [[Datoteka:Candia III.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q701067|Siege of Rhodes]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1480 | 1480 | 1480 | [[Datoteka:SiegeOfRhodes1480.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q700893|Conquest of Tunis]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]''<br/>''[[:d:Q1187249|Ottoman–Portuguese conflicts]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1535-06-16 | 1535-07-21 | [[Datoteka:Battle of Tunis 1535 Attack on Goletta.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q700886|Siege of Constantinople]]'' | | ''[[:d:Q2336445|Q2336445]]'' | | [[Bizantijsko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1422-06 | 1422-08 | [[Datoteka:Constantinople mediaeval map.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q700880|Battle of Dubravnica]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | [[Bitka kod Bileće]] | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q700866|Battle of Grocka]]'' | | ''[[:d:Q638587|Austro-Russian–Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1739-07-22 | | | |- | ''[[:d:Q700841|Ottoman–Safavid War]]'' | | ''[[:d:Q4203073|Q4203073]]'' | | ''[[:d:Q161205|Q161205]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1532 | 1555 | [[Datoteka:Sueleymanname nahcevan.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q700218|Battle of Kagul]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1770-08-01 | | | [[Datoteka:Kagula.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q699602|Cretan War]]'' | | ''[[:d:Q1420791|Q1420791]]'' | | [[Mletačka republika]]<br/>''[[:d:Q187549|Q187549]]''<br/>[[Papinska država]]<br/>''[[:d:Q70972|Kraljevina Francuska]]''<br/>''[[:d:Q1996974|Q1996974]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1645 | 1645-06-23 | 1669 | [[Datoteka:Venetiancrete.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Bizantijsko carstvo]] | | | | |- | ''[[:d:Q698706|Battle of Kosovo]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | | 1448-10-17 | 1448-10-20 | |- | ''[[:d:Q697654|Battle of Buda]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1686 | 1686-06-18 | 1686-09-09 | [[Datoteka:Siege of Buda 1686 Frans Geffels.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q695198|Ottoman invasion of Otranto]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1480-07 | 1481 | [[Datoteka:Otranto castello.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q694911|Battle of Párkány]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]''<br/>''[[:d:Q1132994|Q1132994]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | | 1683-10-07 | 1683-10-09 | [[Datoteka:Bitwa pod Parkanami.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q694835|Austro-Turkish War of 1716–1718]]'' | | ''[[:d:Q1420791|Q1420791]]'' | | [[Habsburška monarhija]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1714-12-09 | 1718-07-21 | [[Datoteka:Dante’s Gate in Spinalonga fort.jpg|center|128px]] |- | [[Bitka na Krbavskom polju]] | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1493-09-09 | | | [[Datoteka:Battle of Krbava Field.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q692074|Battle of Ivankovac]]'' | | [[Prvi srpski ustanak]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1805-08-18 | | | [[Datoteka:Иванковац.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q690495|Battle of Keresztes]]'' | | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1596 | 1596-10-24 | 1596-10-26 | [[Datoteka:Battle of Mezőkeresztes 1596.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q690481|Battle of Slankamen]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1691-08-19 | | | [[Datoteka:Battle of Slankamen.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q690470|Battle of Mohács]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1687-08-12 | | | [[Datoteka:BattleMohacs.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q690391|Battle of Petrovaradin]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1716-08-05 | | | [[Datoteka:Bredael Schlacht bei Peterwardein.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q690361|Long War]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q253094|Q253094]]''<br/>''[[:d:Q623573|Q623573]]''<br/>''[[:d:Q655621|Q655621]]''<br/>[[Vlaška]]<br/>''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>[[Španija]]<br/>''[[:d:Q1076173|Q1076173]]''<br/>''[[:d:Q1153261|Uprising in Banat]]''<br/>[[Papinska država]]<br/>''[[:d:Q154849|Q154849]]''<br/>''[[:d:Q426575|Q426575]]''<br/>''[[:d:Q693570|Q693570]]''<br/>''[[:d:Q766501|Q766501]]''<br/>[[Dubrovačka republika]]<br/>''[[:d:Q426025|Q426025]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Krimski kanat]]<br/>''[[:d:Q631210|Q631210]]'' | | 1591<br/>1593 | 1606 | [[Datoteka:Battle of Mezőkeresztes 1596.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q690291|Battle of Breadfield]]'' | | ''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1479-10-13 | | | [[Datoteka:Kenyérmezői csata.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q686564|Serbian-Ottoman War]]'' | | ''[[:d:Q4416705|Q4416705]]'' | | ''[[:d:Q684030|Q684030]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1876-06-30 | 1878-03-03 | [[Datoteka:Bitka za moravac.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q673641|Siege of Güns]]'' | | ''[[:d:Q3902588|Little War in Hungary]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1532-08-05 | 1532-08-30 | [[Datoteka:Belagerung von Güns.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q657055|Greco-Turkish War (1897)]]'' | | ''[[:d:Q395810|Q395810]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q209065|Q209065]]'' | 1897 | 1897-04-17 | 1897-05-20 | [[Datoteka:Velestino1897.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q654441|Battle of Vezekény]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1652-08-26 | | | |- | ''[[:d:Q651391|Battle of Karakilisa]]'' | | [[Prvi svjetski rat]]<br/>''[[:d:Q523154|Q523154]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1918-05-25 | 1918-05-28 | |- | ''[[:d:Q650567|Third Siege of Missolonghi]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | ''[[:d:Q642810|Q642810]]'' | [[Osmansko Carstvo]] | | 1825-04-15 | 1826-04-10 | [[Datoteka:Eugène Delacroix - La Grèce sur les ruines de Missolonghi (1826).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q650411|Battle of Cecora]]'' | | ''[[:d:Q277392|Polish–Ottoman War of 1620–1621]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1620 | 1620-09-17 | 1620-10-07 | [[Datoteka:Cecora 1620 111.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q648223|Battle of Cape Kaliakra]]'' | | ''[[:d:Q123210|Russo-Turkish War (1787–1792)]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1791-08-11 | | | [[Datoteka:Ushakov Monument Kaliakra.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q638601|Skirmish at Bender]]'' | | ''[[:d:Q151616|Great Northern War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1713-02-01 | | | [[Datoteka:Battle of Bender 1713.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q638587|Austro-Russian–Turkish War]]'' | | ''[[:d:Q743046|Q743046]]'' | | ''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Habsburška monarhija]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1736 | 1739-09-18 | [[Datoteka:Bakhchysarai 04-14 img15 Palace Grand Mosque.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q631799|Russo-Turkish War of 1568–1570]]'' | | [[Rusko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | [[Rusko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1568 | 1570 | [[Datoteka:Русско-турецкая война 1568.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q612288|Battle of Pločnik]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1385 | | | [[Datoteka:Central balkans 1373 1395.png|center|128px]] |- | [[Bitka kod Sigeta]] | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]''<br/>''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1566-08-06 | 1566-09-08 | [[Datoteka:Bataille de Szigetvár Krafft Peter.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q604185|Battle of Lemnos (1913)]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1913 | 1913-01-18 | 1913-01-18 | [[Datoteka:Ottoman vs Greek fleet, 1913.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q604175|Battle of Elli]]'' | | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q209065|Q209065]]'' | 1912-12-16 | | | [[Datoteka:Battle Elli.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q601152|Battle of Oltenitza]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1853-11-04 | | | [[Datoteka:Battle of Oltenitza.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q581542|Battle of Ponza]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1552-08-05 | | | [[Datoteka:Kadırga Minyatür.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q553157|Romania during World War I]]'' | | ''[[:d:Q789406|Q789406]]'' | | [[Njemačko carstvo]]<br/>''[[:d:Q147909|Q147909]]''<br/>[[Austro-Ugarska]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q203493|Q203493]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Kraljevina Srbija]]<br/>''[[:d:Q7362584|Q7362584]]'' | 1918-11-10 | 1916-08 | 1917-12 | [[Datoteka:Romanian troops at Marasesti in 1917.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q537923|Battle of Ridaniya]]'' | | ''[[:d:Q4338038|Q4338038]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1517-01-22 | | | [[Datoteka:Tumanbay II (cropped).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q535542|Siege of Belgrade (1521)]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1521-06-25 | 1521-08-29 | [[Datoteka:Fortress Belgrade.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q524208|Erzurum Offensive]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-01-10 | 1916-02-16 | [[Datoteka:Captured flags in Erzurum.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q517486|Battle of Zenta]]'' | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1697-09-11 | | | [[Datoteka:Battle of Zenta.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q516842|Battle of Gully Ravine]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1915-06-28 | 1915-07-05 | |- | ''[[:d:Q516507|Reconquest of Gallipoli]]'' | | ''[[:d:Q630259|Q630259]]'' | | ''[[:d:Q426025|Q426025]]''<br/>[[Bizantijsko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1366 | | | |- | ''[[:d:Q464512|Battle of Balaclava]]'' | | [[Krimski rat]]<br/>''[[:d:Q815216|Q815216]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1854-10-25 | | | [[Datoteka:Charge of the Light Brigade.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q427958|Battle of Sinop]]'' | | [[Krimski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | 1853-11-30 | | | [[Datoteka:BattleOfSinop.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q390693|Battle of Scimitar Hill]]'' | | [[Bitka kod Galipolja]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | 1915-08-21 | | | |- | ''[[:d:Q388581|Second Battle of Gaza]]'' | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1917-04-17 | 1917-04-19 | [[Datoteka:Machine gun corps Gaza line WWIb edit2.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q368207|Battle of Leobersdorf]]'' | | ''[[:d:Q3902588|Little War in Hungary]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | 1532-09-19 | | | [[Datoteka:Portyázó törökök.jpg|center|128px]] |- | [[Bitka kod piramida]] | | ''[[:d:Q78994|Q78994]]''<br/>''[[:d:Q253684|Q253684]]''<br/>''[[:d:Q207318|French Revolutionary Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1798-07-21 | | | [[Datoteka:Francois-Louis-Joseph Watteau 001.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q286420|Battle of Fundina]]'' | | ''[[:d:Q4513932|Q4513932]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1876-08-02 | | | |- | ''[[:d:Q283984|Battle of Ihtiman]]'' | | ''[[:d:Q3622689|Bulgarian–Ottoman Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1355 | | | |- | ''[[:d:Q277392|Polish–Ottoman War of 1620–1621]]'' | | ''[[:d:Q1129124|Polish–Ottoman Wars]]'' | | ''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1620 | 1621 | [[Datoteka:Józef Brandt, Bitwa pod Chocimiem.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q273348|Italian Wars]]'' | | | | [[Sveto rimsko carstvo]]<br/>[[Španija]]<br/>''[[:d:Q179876|Q179876]]''<br/>''[[:d:Q70972|Kraljevina Francuska]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1494 | 1494 | 1559 | [[Datoteka:Battle of Pavia - Unknown Artist - Google Cultural Institute.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q269479|Battle of Köbölkút]]'' | | ''[[:d:Q258679|Austro-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1663-08-06 | | | |- | ''[[:d:Q258679|Austro-Turkish War]]'' | | | | [[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q426025|Q426025]]''<br/>''[[:d:Q1058845|Q1058845]]''<br/>''[[:d:Q171150|Q171150]]''<br/>''[[:d:Q623573|Q623573]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1663 | 1664 | [[Datoteka:A szentgotthárdi csata (német kép).jpg|center|128px]] |- | [[Krimski rat]] | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q743046|Q743046]]'' | | ''[[:d:Q71092|Q71092]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Britansko carstvo]]<br/>[[Kraljevina Sardinija]]<br/>''[[:d:Q2088141|Q2088141]]''<br/>''[[:d:Q1408764|Q1408764]]''<br/>''[[:d:Q491507|Ejalet Egipat]]''<br/>''[[:d:Q2907860|Q2907860]]''<br/>''[[:d:Q209065|Q209065]]'' | | 1853-10 | 1856-02 | [[Datoteka:Balaklava-camp.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q250652|Battle of Sarikamish]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1914-12-22 | 1915-01-17 | [[Datoteka:Sarikam.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q244980|Siege of Belgrade (1456)]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1456-07-04 | 1456-07-22 | [[Datoteka:Battle of Nandorfehervar.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q238440|Battle of Navarino]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br/>[[Francuska]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | 1827-10-20 | | | [[Datoteka:Navarino.jpg|center|128px]] |- | [[Turski rat za nezavisnost]] | | | | ''[[:d:Q209065|Q209065]]''<br/>''[[:d:Q2949827|Q2949827]]''<br/>''[[:d:Q1794757|Q1794757]]''<br/>''[[:d:Q70802|Treća Francuska Republika]]''<br/>''[[:d:Q139670|Q139670]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q2760925|Q2760925]]''<br/>''[[:d:Q174193|Q174193]]''<br/>[[Kraljevina Italija]]<br/>''[[:d:Q245160|Q245160]]''<br/>''[[:d:Q6302107|Q6302107]]'' | | 1919-05-19 | 1923-07-24 | [[Datoteka:Turkish War of Independence - collage.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q233379|Second Battle of Krithia]]'' | | [[Prvi svjetski rat]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | | 1915-05-06 | 1915-05-08 | |- | ''[[:d:Q221967|Brusilov Offensive]]'' | | ''[[:d:Q154573|Q154573]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1916-05-22 | 1916-09-07 | [[Datoteka:EasternFront1916a.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q220766|Battle of Manzikert]]'' | | ''[[:d:Q523154|Q523154]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1915 | | | [[Datoteka:Russian-Caucas-Front-1916.jpg|center|128px]] |- | [[Bitka kod Nikopolja]] | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1396-09-25 | | | [[Datoteka:Nicopol final battle 1398.jpg|center|128px]] |- | [[Požarevački mir]] | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Habsburška monarhija]]<br/>[[Mletačka republika]] | 1718-07-21 | | | [[Datoteka:Tamis banat1718 1739.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q209387|Battle of Ankara]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1402-07-20 | | | [[Datoteka:Battle of Ankara.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q207576|Opsada Beča]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]''<br/>''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Sveto rimsko carstvo]] | | 1529-10-07 | 1529-10-25 | [[Datoteka:Siegeofvienna1529.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q207318|French Revolutionary Wars]]'' | | ''[[:d:Q15053704|Q15053704]]''<br/>[[Francuska revolucija]] | | [[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q27306|Q27306]]''<br/>[[Kraljevina Velika Britanija]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>''[[:d:Q1405556|Q1405556]]''<br/>''[[:d:Q2290419|Q2290419]]''<br/>''[[:d:Q80702|Q80702]]''<br/>''[[:d:Q45670|Q45670]]''<br/>[[Kraljevina Sardinija]]<br/>[[Napuljska kraljevina]]<br/>''[[:d:Q206696|Q206696]]''<br/>''[[:d:Q150058|Q150058]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q1435724|Q1435724]]''<br/>''[[:d:Q170072|Q170072]]''<br/>''[[:d:Q2984260|Q2984260]]''<br/>''[[:d:Q187549|Q187549]]''<br/>[[Malta]]<br/>''[[:d:Q861551|Q861551]]''<br/>[[Sjedinjene Američke Države]]<br/>''[[:d:Q70972|Kraljevina Francuska]]''<br/>''[[:d:Q58296|Francuska republika]]''<br/>''[[:d:Q62651|Q62651]]''<br/>''[[:d:Q266923|Q266923]]'' | | 1792-04-20 | 1802-03-25 | [[Datoteka:Luny Thomas Battle Of The Nile August 1st 1798 At 10pm.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q203824|Italo-Turkish War]]'' | | ''[[:d:Q179848|Q179848]]'' | | [[Kraljevina Italija]]<br/>''[[:d:Q1656908|Q1656908]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q171296|Q171296]]'' | | 1911-09-29 | 1912-10-18 | [[Datoteka:Bellum1911.png|center|128px]] |- | [[Bitka kod Beča]] | | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]''<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>''[[:d:Q172107|Q172107]]'' | 1683-09-12 | | | [[Datoteka:Juliusz Kossak Sobieski pod Wiedniem.jpeg|center|128px]] |- | [[Bitka kod Megida (1918)|Bitka kod Megida]] | | ''[[:d:Q727536|Sinai and Palestine campaign]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q3240725|Q3240725]]'' | 1918 | 1918-09-19 | 1918-09-25 | [[Datoteka:Falls2Map1SthPalDetMegiddo.jpeg|center|128px]] |- | [[Drugi balkanski rat]] | | [[Balkanski ratovi]] | | ''[[:d:Q147909|Q147909]]''<br/>[[Kraljevina Srbija]]<br/>''[[:d:Q203493|Q203493]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q209065|Q209065]]''<br/>''[[:d:Q386496|Q386496]]'' | | 1913-06-29 | 1913-08-10 | [[Datoteka:2nd-balkan-war-bulgarian-plan.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Grci]] | | 1821 | 1829 | [[Datoteka:Dupre-Salona-1821.jpg|center|128px]] |- | [[Kosovska bitka]] | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1389-06-15 | | | [[Datoteka:Battle of Kosovo, Adam Stefanović, 1870.jpg|center|128px]] |- | [[Mohačka bitka]] | | ''[[:d:Q1080711|Ottoman–Hungarian Wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1526-08-29 | | | [[Datoteka:Than Mór Mohácsi csata.jpg|center|128px]] |- | [[Prvi balkanski rat]] | | [[Balkanski ratovi]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q239225|Q239225]]''<br/>[[Mehmed V]]<br/>''[[:d:Q147909|Q147909]]''<br/>[[Kraljevina Srbija]]<br/>''[[:d:Q209065|Q209065]]''<br/>''[[:d:Q386496|Q386496]]'' | | 1912-10-08 | 1913-05-30 | [[Datoteka:First Balkan War Photobox.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q170113|Battle of Saint Gotthard]]'' | | ''[[:d:Q258679|Austro-Turkish War]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1664-08-01 | | | [[Datoteka:Szentgotthárdi csata (Maas festménye).jpg|center|128px]] |- | [[Balkanski ratovi]] | | | | ''[[:d:Q147909|Q147909]]''<br/>[[Kraljevina Srbija]]<br/>''[[:d:Q209065|Q209065]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1912-10-08 | 1913-07-18 | [[Datoteka:Balkan Wars Boundaries.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q165425|Battle of Lepanto]]'' | | ''[[:d:Q961430|Ottoman–Venetian War of 1570–1573]]''<br/>''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q698215|Q698215]]'' | 1571-10-07 | | | [[Datoteka:Battle of Lepanto 1571.jpg|center|128px]] |- | [[Bitka kod Galipolja]] | | ''[[:d:Q1765465|Q1765465]]'' | | [[Britansko carstvo]]<br/>''[[:d:Q70802|Treća Francuska Republika]]''<br/>[[Njemačko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Austro-Ugarska]]<br/>''[[:d:Q699617|Q699617]]''<br/>''[[:d:Q216129|Q216129]]''<br/>''[[:d:Q940830|Q940830]]''<br/>''[[:d:Q336442|Q336442]]''<br/>[[Winston Churchill]]<br/>''[[:d:Q2572143|Q2572143]]''<br/>''[[:d:Q3300346|Q3300346]]''<br/>''[[:d:Q57470|Q57470]]''<br/>[[Enver-paša]]<br/>''[[:d:Q2081598|Q2081598]]''<br/>''[[:d:Q1052624|Q1052624]]''<br/>[[Mustafa Kemal Atatürk]]<br/>''[[:d:Q924558|Q924558]]''<br/>''[[:d:Q7424226|Q7424226]]''<br/>''[[:d:Q129286|Q129286]]''<br/>''[[:d:Q210682|Q210682]]'' | | 1915-04-25 | 1916-01-09 | [[Datoteka:Gallipolimap2.png|center|128px]] |- | ''[[:d:Q163476|Ottoman–Safavid War]]'' | | ''[[:d:Q4203073|Q4203073]]'' | | ''[[:d:Q161205|Q161205]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1623 | 1639 | [[Datoteka:Map Safavid persia.png|center|128px]] |- | [[Pad Konstantinopolja]] | | ''[[:d:Q630259|Q630259]]''<br/>''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | [[Istanbul (provincija)|Istanbul]] | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Bizantijsko carstvo]] | 1453-05-29 | 1453-04-06 | 1453-05-29 | [[Datoteka:Le siège de Constantinople (1453) by Jean Le Tavernier after 1455.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q151616|Great Northern War]]'' | | ''[[:d:Q278709|Q278709]]'' | | ''[[:d:Q215443|Q215443]]''<br/>[[Rusko carstvo]]<br/>''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>''[[:d:Q695919|Q695919]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Krimski kanat]]<br/>''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>[[Vlaška]]<br/>''[[:d:Q212439|Q212439]]''<br/>''[[:d:Q170072|Q170072]]''<br/>[[Kraljevina Velika Britanija]]<br/>''[[:d:Q4210248|Q4210248]]''<br/>''[[:d:Q156199|Q156199]]''<br/>''[[:d:Q62651|Q62651]]''<br/>''[[:d:Q27306|Q27306]]''<br/>''[[:d:Q819125|Q819125]]'' | | 1700-02-22 | 1721-09-10 | [[Datoteka:Victory at Narva.jpg|center|128px]] |- | [[Berlinski kongres]] | | | | [[Njemačko carstvo]]<br/>[[Austro-Ugarska]]<br/>[[Francuska]]<br/>[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br/>[[Italija]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1878-06-13 | 1878-07-13 | [[Datoteka:Congress of Berlin, 13 July 1878, by Anton von Werner.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q129578|Battle of Aga-Cayiri]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]] | 1488 | | | |- | ''[[:d:Q123227|Treaty of Küçük Kaynarca]]'' | | | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]'' | 1774-07-21 | | | |- | ''[[:d:Q123210|Russo-Turkish War (1787–1792)]]'' | | ''[[:d:Q743046|Q743046]]'' | | ''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>[[Sveto rimsko carstvo]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1787-08-13 | 1791-12-29 | [[Datoteka:Sturm Ochakov.jpg|center|128px]] |- | [[Rusko-turski rat (1768–1774)|Rusko-turski rat]] | | ''[[:d:Q743046|Q743046]]'' | | ''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>''[[:d:Q871792|Q871792]]''<br/>''[[:d:Q282475|Q282475]]''<br/>''[[:d:Q1069959|Q1069959]]''<br/>''[[:d:Q491507|Ejalet Egipat]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1768 | 1774 | [[Datoteka:Torelli2.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q116004|Battle of Shipka Pass]]'' | | ''[[:d:Q174205|Q174205]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1877-07-17 | 1878-01-09 | [[Datoteka:The defeat of Shipka Peak, Bulgarian War of Independence.JPG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q82703|Battle of Arachova]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1826-11-18 | 1826-11-24 | [[Datoteka:Arahova.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q82702|Battle of Phaleron]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q334994|Q334994]]''<br/>''[[:d:Q3123755|Q3123755]]''<br/>''[[:d:Q2500093|Q2500093]]'' | 1827-05-06 | | | [[Datoteka:Karaiskakis landing at Phaleron.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q82698|Battle of Dervenakia]]'' | | ''[[:d:Q182062|Greek War of Independence]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1822-07-26 | 1822-07-28 | [[Datoteka:Kolokotronis und seine Soldaten.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q74623|Great Turkish War]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Sveto rimsko carstvo]]<br/>[[Habsburška monarhija]]<br/>''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>[[Rusko carstvo]]<br/>[[Mletačka republika]]<br/>''[[:d:Q766501|Q766501]]''<br/>''[[:d:Q3324486|Q3324486]]''<br/>[[Srbi]]<br/>[[Grci]]<br/>[[Bugari]]<br/>[[Albanci]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1683 | 1699 | [[Datoteka:Vienna Battle 1683.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q74302|Polish–Ottoman War of 1633–34]]'' | | ''[[:d:Q1129124|Polish–Ottoman Wars]]'' | | ''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1633 | 1634 | [[Datoteka:Sloane 3584 f.78v Turkish galleys in battle, c.1636.PNG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q74298|Polish–Ottoman War of 1672–1676]]'' | | ''[[:d:Q1129124|Polish–Ottoman Wars]]'' | | ''[[:d:Q172107|Q172107]]''<br/>[[Vlaška]]<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Krimski kanat]]<br/>''[[:d:Q10957559|Q10957559]]''<br/>''[[:d:Q212439|Q212439]]'' | | 1672 | 1676 | [[Datoteka:Battle of Khotyn 1673.PNG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q74072|Battle of Albulena]]'' | | ''[[:d:Q698985|Ottoman wars in Europe]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1457-09-02 | | | [[Datoteka:Assault on Turkish encampment.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q72454|Battle of Kerch Strait]]'' | | ''[[:d:Q123210|Russo-Turkish War (1787–1792)]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | 1790 | | | [[Datoteka:Карта-схема к статье «Керчь-Еникальский пролив». Военная энциклопедия Сытина (Санкт-Петербург, 1911-1915).jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q60489|Albanian–Venetian War]]'' | | | | ''[[:d:Q669241|Q669241]]''<br/>[[Mletačka republika]]<br/>[[Osmansko Carstvo]] | | 1447-12 | 1448-10-04 | [[Datoteka:Drin bojana.jpg|center|128px]] |- | ''[[:d:Q58732|Siege of Malta]]'' | | ''[[:d:Q786171|Ottoman–Habsburg wars]]'' | | [[Osmansko Carstvo]] | | 1565-05-28 | 1565-09-21 | [[Datoteka:Siege of malta 1.jpg|center|128px]] |- | [[Bitka kod Varne]] | | [[Krstaški ratovi]] | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>''[[:d:Q389004|Q389004]]'' | 1444-11-10 | | | [[Datoteka:Battle of Varna 1444.PNG|center|128px]] |- | ''[[:d:Q31301|Anglo-Turkish War]]'' | | ''[[:d:Q78994|Q78994]]'' | | [[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Britansko carstvo]] | | 1807 | 1809 | |- | ''[[:d:Q26749|War of the Second Coalition]]'' | | ''[[:d:Q15053704|Q15053704]]''<br/>''[[:d:Q207318|French Revolutionary Wars]]'' | | [[Sveto rimsko carstvo]]<br/>[[Kraljevina Velika Britanija]]<br/>''[[:d:Q174193|Q174193]]''<br/>''[[:d:Q34266|Ruska imperija]]''<br/>''[[:d:Q45670|Q45670]]''<br/>[[Napuljska kraljevina]]<br/>''[[:d:Q154849|Q154849]]''<br/>''[[:d:Q3355522|Q3355522]]''<br/>[[Osmansko Carstvo]]<br/>[[Bourbon (dinastija)|Bourbon]]<br/>[[Sjedinjene Američke Države]]<br/>''[[:d:Q58296|Francuska republika]]''<br/>[[Španija]]<br/>''[[:d:Q2102497|Q2102497]]''<br/>''[[:d:Q62651|Q62651]]''<br/>''[[:d:Q188553|Q188553]]''<br/>''[[:d:Q206696|Q206696]]''<br/>''[[:d:Q213353|Q213353]]''<br/>''[[:d:Q175881|Q175881]]''<br/>''[[:d:Q514423|Q514423]]'' | | 1798 | 1801 | [[Datoteka:Lejeune - Bataille de Marengo.jpg|center|128px]] |} {{Wikidata list end}} 5tzu8pqs0sb7zabj97enjvy2fsyto8a Trening-centar Butmir 0 453564 3847273 3750483 2026-05-17T19:55:05Z Bakir123 110053 3847273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Trening centar Butmir | nadimak = | slika = Butmir training center.jpg | puni_naziv = Trening centar Fudbalskog kluba Sarajevo-Butmir | bivši_nazivi = | lokacija = | koordinate = | početak_izgradnje = | izgrađen = | otvoren = 24. oktobar 2015. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = FK Sarajevo | operator = | površina = 70.000 m<sup>2</sup> | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = | rekordna_posjećenost = | dimenzije = | korisnici = Seniori FK Sarajevo <br>Akademija FK Sarajeva }} '''Trening centar Butmir''', punog naziva ''Trening centar Fudbalskog kluba Sarajevo-Butmir'' je trening centar [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]]. Centar se nalazi u [[Butmir]]u, na [[Ilidža|Ilidži]]. Zvanično je otvoren 24. oktobra 2015. godine, nakon završetka prve faze izgradnje.<ref name="training1">{{cite news | date=24. 10. 2015 | url=http://faktor.ba/fk-sarajevo-zvanicno-otvorio-trening-centar-povratka-na-staro-vise-nema-sve-ide-samo-naprijed/ | title=FK Sarajevo zvanično otvorio trening centar | work=Faktor.ba | access-date=16. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160816234525/http://faktor.ba/fk-sarajevo-zvanicno-otvorio-trening-centar-povratka-na-staro-vise-nema-sve-ide-samo-naprijed/ | archive-date=16. 8. 2016 | url-status=dead }}</ref><ref name="training11">{{cite news | date=24. 10. 2015 | url=http://ba.n1info.com/a66683/Sport-Klub/Nogomet/FK-Sarajevo-slavi-69.-rodjendan.html | title=FK Sarajevo za 69. rođendan otvorio trening centar u Butmiru | work=N1 | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305002842/http://ba.n1info.com/a66683/Sport-Klub/Nogomet/FK-Sarajevo-slavi-69.-rodjendan.html | url-status=dead }}</ref> Na tri terena, od kojih su dva sa prirodnom i jedan s umjetnom travom, svakodnevno treniraju mladi nogometaši Akademije FK Sarajevo, kao i seniori prvog tima koševskog premijerligaša. == Historija == Kada je [[Vincent Tan]], [[Malezija|malezijski]] biznismen i investitor 2013. godine otkupio dio upravljačkih prava nad FK Sarajevo nedostatak prostora za obuku u vlasništvu kluba identificiran je kao velika prepreka klupskim aspiracijama i nezavisnošću kluba.<ref name="training8">{{cite news | date=31. 12. 2014 | url=http://fksinfo.com/novosti/selimovic-trening-kamp-ce-biti-jedan-od-najvecih-dostignuca/2606 | title=Selimović: Trening kamp će biti jedan od najvećih dostignuća | work=Fksinfo.com | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305015239/http://fksinfo.com/novosti/selimovic-trening-kamp-ce-biti-jedan-od-najvecih-dostignuca/2606 | url-status=dead }}</ref><ref name="training9">{{cite news | date=23. 12. 2014 | url=http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Krece-gradnja-trening-kampa-FK-Sarajevo/280437|title=Kreće gradnja trening kampa FK Sarajevo | work=Nezavisne novine| access-date=16. 5. 2019}}</ref> FK Sarajevo je do tada tradicionalno koristilo pomoćne trening terene u blizini stadiona [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], a koji su bili u vlasništvu općine. Ti tereni su smatrani zastarjelim i nisu omogućili potpunu organizacijsku i financijsku nezavisnost kluba. Ova činjenica dovela je do toga da menadžment kluba na čelu sa Tanom i grupom Berjaya krene u potragu za pogodnom lokacijom za izgradnju novih i modernih objekata. Okolina Butmira je na kraju izabrana zbog blizine [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]], već postojećih terena za treninge kojima se koristi privatna fudbalska akademija koju vodi bivši kapetan FK Sarajevo [[Predrag Pašić]] a sve se nalazilo u blizini Ilidže.<ref name="trainingpaja1">{{cite news | date=3. 4. 2015 | url=http://faktor.ba/ozvanicen-vansudski-sporazum-izmedu-sk-betaclub-pd-butmir-i-fk-sarajevo/ | title=Ozvaničen vansudski sporazum između SK Betaclub, PD Butmir i FK Sarajevo | work=Faktor.ba | access-date=16. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160817060758/http://faktor.ba/ozvanicen-vansudski-sporazum-izmedu-sk-betaclub-pd-butmir-i-fk-sarajevo/ | archive-date=17. 8. 2016 | url-status=dead }}</ref> Nakon pregovora klub je kupio zemljište (ukupne površine od 70.000 m<sup>2</sup>) koje je bilo zajedničkom vlasništvu općine Ilidža i lokalne poljoprivredne zadruge i počeo pripremati veliki građevinski projekt. 24. decembra 2014. godine klub je potpisao ugovor sa izvođačima radova za prvu fazu izgradnje koja je započela iste godine.<ref name="training3">{{cite news | date=23. 12. 2014 | url=http://novi.ba/clanak/4588/historijski-dan-za-fk-sarajevo-potpisan-ugovor-o-izgradnji-trening-kampa|title=Historijski dan za FK Sarajevo: Potpisan ugovor o izgradnji trening kampa | work=Novi.ba| access-date=16. 5. 2019}}</ref><ref name="training7">{{cite news | date=6. 1. 2015 | url=http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fk-sarajevo-i-pejkom-doo-potpisali-ugovor-o-postavljaju-vjestacke-trave-na-kampu-u-butmiru/2042 | title=FK Sarajevo i Pejkom D.O.O. potpisali ugovor o postavljaju vještačke trave na kampu u Butmiru | work=Official website | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305001328/http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fk-sarajevo-i-pejkom-doo-potpisali-ugovor-o-postavljaju-vjestacke-trave-na-kampu-u-butmiru/2042 | url-status=dead }}</ref> Prva faza izgradnje završena je u augustu 2015. godine.<ref name="training5">{{cite news | date=8. 8. 2015 | url=http://www.trt.net.tr/bosanski/sport/2015/08/08/visemilionski-projekt-kamp-fk-sarajevo-u-septembru-otvara-vrata-fudbalerima-bh-prvaka-49963| title=Višemilionski projekt: Kamp FK Sarajevo u septembru otvara vrata fudbalerima bh. prvaka | work=TRT| access-date=16. 5. 2019}}</ref> 14. decembra 2015. godine objektima je dodijeljena FIFA PRO licenca.<ref name="trainingfifapro">{{cite news| date=14. 12. 2015| url=http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fifa-pro-certifikat-za-teren-u-trening-centru-fk-sarajevo/2747| title=FIFA PRO certifikat za teren u Trening Centru FK Sarajevo| work=Official website| access-date=16. 5. 2019| archive-date=5. 3. 2017| archive-url=https://web.archive.org/web/20170305002735/http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fifa-pro-certifikat-za-teren-u-trening-centru-fk-sarajevo/2747| url-status=dead}}</ref> == Sadržaj == Trening centar osim terena sadrži i druge pomoćne objekte, fontanu, veliki trg, botaničke bašte i parking. Glavni objekat zgrade će se sastojati od hotela s 5 zvjezdica koji će imati 15 soba, 10 studio apartmana, 2 VIP apartmana, restoran sa kuhinjom, VIP restoran, zatvorene i otvorene kafiće, wellness centar, teretanu, jednu veliku i dvije manje konferencijske sale i dr. Planirano je da se unutar centra izgrade i zatvorena futsal arena, strelište, teniski tereni, dva velika terena sa umjetnom travom i jednog velikog prirodnog travnatog terena. Ulaz, trg i parcela su završeni i u upotrebi, dok je druga faza od 28. jula 2016. u izgradnji. Glavni teren s umjetnom travom nazvan je po legendi kluba [[Želimir Vidović|Želimiru Vidoviću]], koji je ubijen tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] dok je prevozio ranjene građane u obližnju bolnicu. Njemu u čast podignut je i kip podignut je na zapadnom travnatom uzvišenju. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|FK Sarajevo}} * {{URL|http://www.fksarajevo.ba/bs/trening-centar}} službeni sajt centra {{FK Sarajevo}} [[Kategorija:FK Sarajevo]] 5wqtqgoivta308pj2bonwxu2fi5oj91 3847274 3847273 2026-05-17T19:56:58Z Bakir123 110053 3847274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Trening centar Butmir | nadimak = | slika = [[Datoteka:Butmir training center.jpg|200px]] | puni_naziv = Trening centar Fudbalskog kluba Sarajevo-Butmir | bivši_nazivi = | lokacija = | koordinate = | početak_izgradnje = | izgrađen = | otvoren = 24. oktobar 2015. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = FK Sarajevo | operator = | površina = 70.000 m<sup>2</sup> | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekt = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = | rekordna_posjećenost = | dimenzije = | korisnici = Seniori FK Sarajevo <br>Akademija FK Sarajeva }} '''Trening centar Butmir''', punog naziva ''Trening centar Fudbalskog kluba Sarajevo-Butmir'' je trening centar [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]]. Centar se nalazi u [[Butmir]]u, na [[Ilidža|Ilidži]]. Zvanično je otvoren 24. oktobra 2015. godine, nakon završetka prve faze izgradnje.<ref name="training1">{{cite news | date=24. 10. 2015 | url=http://faktor.ba/fk-sarajevo-zvanicno-otvorio-trening-centar-povratka-na-staro-vise-nema-sve-ide-samo-naprijed/ | title=FK Sarajevo zvanično otvorio trening centar | work=Faktor.ba | access-date=16. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160816234525/http://faktor.ba/fk-sarajevo-zvanicno-otvorio-trening-centar-povratka-na-staro-vise-nema-sve-ide-samo-naprijed/ | archive-date=16. 8. 2016 | url-status=dead }}</ref><ref name="training11">{{cite news | date=24. 10. 2015 | url=http://ba.n1info.com/a66683/Sport-Klub/Nogomet/FK-Sarajevo-slavi-69.-rodjendan.html | title=FK Sarajevo za 69. rođendan otvorio trening centar u Butmiru | work=N1 | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305002842/http://ba.n1info.com/a66683/Sport-Klub/Nogomet/FK-Sarajevo-slavi-69.-rodjendan.html | url-status=dead }}</ref> Na tri terena, od kojih su dva sa prirodnom i jedan s umjetnom travom, svakodnevno treniraju mladi nogometaši Akademije FK Sarajevo, kao i seniori prvog tima koševskog premijerligaša. == Historija == Kada je [[Vincent Tan]], [[Malezija|malezijski]] biznismen i investitor 2013. godine otkupio dio upravljačkih prava nad FK Sarajevo nedostatak prostora za obuku u vlasništvu kluba identificiran je kao velika prepreka klupskim aspiracijama i nezavisnošću kluba.<ref name="training8">{{cite news | date=31. 12. 2014 | url=http://fksinfo.com/novosti/selimovic-trening-kamp-ce-biti-jedan-od-najvecih-dostignuca/2606 | title=Selimović: Trening kamp će biti jedan od najvećih dostignuća | work=Fksinfo.com | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305015239/http://fksinfo.com/novosti/selimovic-trening-kamp-ce-biti-jedan-od-najvecih-dostignuca/2606 | url-status=dead }}</ref><ref name="training9">{{cite news | date=23. 12. 2014 | url=http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Krece-gradnja-trening-kampa-FK-Sarajevo/280437|title=Kreće gradnja trening kampa FK Sarajevo | work=Nezavisne novine| access-date=16. 5. 2019}}</ref> FK Sarajevo je do tada tradicionalno koristilo pomoćne trening terene u blizini stadiona [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], a koji su bili u vlasništvu općine. Ti tereni su smatrani zastarjelim i nisu omogućili potpunu organizacijsku i financijsku nezavisnost kluba. Ova činjenica dovela je do toga da menadžment kluba na čelu sa Tanom i grupom Berjaya krene u potragu za pogodnom lokacijom za izgradnju novih i modernih objekata. Okolina Butmira je na kraju izabrana zbog blizine [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Međunarodnog aerodroma Sarajevo]], već postojećih terena za treninge kojima se koristi privatna fudbalska akademija koju vodi bivši kapetan FK Sarajevo [[Predrag Pašić]] a sve se nalazilo u blizini Ilidže.<ref name="trainingpaja1">{{cite news | date=3. 4. 2015 | url=http://faktor.ba/ozvanicen-vansudski-sporazum-izmedu-sk-betaclub-pd-butmir-i-fk-sarajevo/ | title=Ozvaničen vansudski sporazum između SK Betaclub, PD Butmir i FK Sarajevo | work=Faktor.ba | access-date=16. 5. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160817060758/http://faktor.ba/ozvanicen-vansudski-sporazum-izmedu-sk-betaclub-pd-butmir-i-fk-sarajevo/ | archive-date=17. 8. 2016 | url-status=dead }}</ref> Nakon pregovora klub je kupio zemljište (ukupne površine od 70.000 m<sup>2</sup>) koje je bilo zajedničkom vlasništvu općine Ilidža i lokalne poljoprivredne zadruge i počeo pripremati veliki građevinski projekt. 24. decembra 2014. godine klub je potpisao ugovor sa izvođačima radova za prvu fazu izgradnje koja je započela iste godine.<ref name="training3">{{cite news | date=23. 12. 2014 | url=http://novi.ba/clanak/4588/historijski-dan-za-fk-sarajevo-potpisan-ugovor-o-izgradnji-trening-kampa|title=Historijski dan za FK Sarajevo: Potpisan ugovor o izgradnji trening kampa | work=Novi.ba| access-date=16. 5. 2019}}</ref><ref name="training7">{{cite news | date=6. 1. 2015 | url=http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fk-sarajevo-i-pejkom-doo-potpisali-ugovor-o-postavljaju-vjestacke-trave-na-kampu-u-butmiru/2042 | title=FK Sarajevo i Pejkom D.O.O. potpisali ugovor o postavljaju vještačke trave na kampu u Butmiru | work=Official website | access-date=16. 5. 2019 | archive-date=5. 3. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170305001328/http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fk-sarajevo-i-pejkom-doo-potpisali-ugovor-o-postavljaju-vjestacke-trave-na-kampu-u-butmiru/2042 | url-status=dead }}</ref> Prva faza izgradnje završena je u augustu 2015. godine.<ref name="training5">{{cite news | date=8. 8. 2015 | url=http://www.trt.net.tr/bosanski/sport/2015/08/08/visemilionski-projekt-kamp-fk-sarajevo-u-septembru-otvara-vrata-fudbalerima-bh-prvaka-49963| title=Višemilionski projekt: Kamp FK Sarajevo u septembru otvara vrata fudbalerima bh. prvaka | work=TRT| access-date=16. 5. 2019}}</ref> 14. decembra 2015. godine objektima je dodijeljena FIFA PRO licenca.<ref name="trainingfifapro">{{cite news| date=14. 12. 2015| url=http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fifa-pro-certifikat-za-teren-u-trening-centru-fk-sarajevo/2747| title=FIFA PRO certifikat za teren u Trening Centru FK Sarajevo| work=Official website| access-date=16. 5. 2019| archive-date=5. 3. 2017| archive-url=https://web.archive.org/web/20170305002735/http://www.fksarajevo.ba/bs/vijesti/fifa-pro-certifikat-za-teren-u-trening-centru-fk-sarajevo/2747| url-status=dead}}</ref> == Sadržaj == Trening centar osim terena sadrži i druge pomoćne objekte, fontanu, veliki trg, botaničke bašte i parking. Glavni objekat zgrade će se sastojati od hotela s 5 zvjezdica koji će imati 15 soba, 10 studio apartmana, 2 VIP apartmana, restoran sa kuhinjom, VIP restoran, zatvorene i otvorene kafiće, wellness centar, teretanu, jednu veliku i dvije manje konferencijske sale i dr. Planirano je da se unutar centra izgrade i zatvorena futsal arena, strelište, teniski tereni, dva velika terena sa umjetnom travom i jednog velikog prirodnog travnatog terena. Ulaz, trg i parcela su završeni i u upotrebi, dok je druga faza od 28. jula 2016. u izgradnji. Glavni teren s umjetnom travom nazvan je po legendi kluba [[Želimir Vidović|Želimiru Vidoviću]], koji je ubijen tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] dok je prevozio ranjene građane u obližnju bolnicu. Njemu u čast podignut je i kip podignut je na zapadnom travnatom uzvišenju. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|FK Sarajevo}} * {{URL|http://www.fksarajevo.ba/bs/trening-centar}} službeni sajt centra {{FK Sarajevo}} [[Kategorija:FK Sarajevo]] m5ur99u1lxhhdma8ygxwmcy54em7buz Magripski arapski jezik 0 455667 3847224 3510850 2026-05-17T15:20:17Z ~2026-29775-05 181469 Ispravio/la sam transliteraciju riječi دارجة sa francuskog na bosanski. 3847224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime = Magribski arapski<br />{{small|المغرب العربي}}<br />{{small|''Darija, Derja ili Derdja''}} |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici = |države = {{plainlist| * {{ZID|Maroko}} * {{ZID|Alžir}} * {{ZID|Zapadna Sahara}} * {{ZID|Tunis}} * {{ZID|Libija}} * {{ZID|Mauritanija}} * {{ZID|Egipat}} * {{ZID|Mali}} * {{ZID|Senegal}} }} |regije = [[Magrib]] |govornici = ~73 miliona |rang = |jezička porodica = [[Afroazijski jezici|Afroazijski]]<br /> &nbsp;&nbsp;[[Semitski jezici|Semitski]]<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Centralni semitski;<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Arapski]]<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''Magribski arapski''' |država = {{flatlist| * [[Maroko]] * [[Alžir]] * [[Zapadna Sahara]] * [[Tunis]] * [[Libija]] * [[Mauritanija]] }} |ustanova = ''Nije regulisano'' |iso1 = – |iso2 = – |sil = }} '''Magribski arapski''' ('''Zapadni arapski,''' {{Jez-ar|المغرب العربي||dos=}}; za razliku od Istočnog arapskog ili mashriqi arapskog) je [[Arapski jezik|arapski]] dijalektski kontinuitet koji se govori u regiji [[Magrib|Magreb]], u [[Maroko|Maroku]], [[Alžir]]u, [[Tunis]]u, [[Libija|Libiji]], [[Demokratska Arapska Republika Sahara|Zapadnoj Sahari]] i [[Mauritanija|Mauritaniji]] . Uključuje marokanski, alžirski, tuniski, libijski i hassaniya arapski. Govornici magribskog arapskog su prvenstveno arapski Berberi koji svoj jezik nazivaju '''derdža,''' '''derža,''' '''deriža''' ili '''dariža''' ({{Jez-ar|الدارجة‎||dos=}}'''‎'''; što znači "ustati ili napredovati korak po korak")<ref>{{cite book|last1=Wehr|first1=Hans|title=A Dictionary of Modern Written Arabic: (Arab.-Engl.)|date=1979|publisher=Otto Harrassowitz Verlag|isbn=3447020024|page=319|url=https://www.google.com/books?id=WTak55pG-_IC&pg=PA319|access-date=30. 9. 2017}}</ref>. Ovo služi za razlikovanje govornog jezika od modernog standardnog arapskog.<ref>{{cite book|last1=Harrell|first1=Richard Slade|title=A Dictionary of Moroccan Arabic: Moroccan-English|date=2004|publisher=Georgetown University Press|isbn=1589011031|page=18|url=https://www.google.com/books?id=uQD2Qd-dhy0C&pg=PA18|access-date=30. 9. 2017}}</ref> Vjeruje se da je [[malteški jezik]] izveden iz sicilijskog arapskog i na kraju od tuniskog arapskog a sadrži i neke tipične karakteristike magribskog arapskog.<ref>{{cite book|authors=Marie Azzopardi-Alexander, Albert Borg|title=Maltese|date=2013|publisher=Routledge|isbn=1136855289|page=xiii|url=https://www.google.com/books?id=80S7B0sAKFIC&pg=PR13|access-date=10. 1. 2018}}</ref> == Vrste == * Vrste arapskog * Predhilajski arapski dijalekti * Hilalijski dijalekti * Koinési: ** Alžirski arapski ** Marokanski arapski ** Tuniski arapski ** Libijski arapski ** Jebli arapski ** Jijel arapski ** Andaluzijski arapski (izumrli) ** Sicilijski arapski (izumrli) *** [[Malteški jezik]] (porijeklom iz sicilijanskog arapskog, također na jezik su uticali tuniski, libijski, sicilijski, talijanski, francuski i engleski) * Zapadni Beduini: ** Hassaniya arapski ** Saharski arapski == Ime == ''Darija,'' ''derija'' ili ''delja'' ({{Jez-ar|الدارجة‎||dos=}}) znači "svakodnevni/razgovorni jezik"<ref>Wehr, Hans: ''Dictionary of Modern Written Arabic'' (2011); Harrell, Richard S.: ''Dictionary of Moroccan Arabic'' (1966)</ref>; također se koristi i naziv ''ed-dārija'' ili ''darja''. Odnosi se na bilo koju od vrsta kolokvijalnog magribskog arapskog jezika. Također u [[Alžir]]u i [[Tunis]]u vrste magribskog arapskog izravno se nazivaju jezicima. Slično je i u [[Egipat|Egiptu]] i [[Liban]]onu da se vrste mashriqi arapskog izravno nazivaju jezicima. Na primjer, alžirski arapski će se zvati ''dzayri'' (alžirski), a tuniski arapski kao ''tounsi'' (tuniski), a egipatski arapski će biti ''masri'' (egipatski), a libanski arapski kao ''lubnani'' (libanonski). Suprotno tome, kolokvijalni dijalekti drugih istočnih arapskih zemalja, poput Egipta, [[Jordan]]a i [[Sudan]]a, obično su poznati kao ''al-‘āmmīya'' ({{Jez-ar|العالمية||dos=}}), mada se i Egipćani svojim dijalektima mogu odnositi kao ''al-logha-d-darga''. == Karakteristike == [[Datoteka:Arabic Varieties Map.svg|300px|mini|desno|Pregled raznih varijanti arapskog jezika, plave nijanse su magribske varijante]] Vrste magribskog arapskog (darija) imaju značajan stepen međusobne razumljivosti, posebno u susjednim predjelima (poput lokalnih dijalekata koji se govore u istočnom Maroku i zapadnom Alžiru ili istočnom Alžiru i sjevernom Tunisu ili južnom Tunisu i zapadnoj Libiji). Suprotno tome, govornici istočnih arapskih država (poput Egipta, Sudana, [[Levant]]a, [[Irak]]a i [[Arapsko poluostrvo|Arapskog poluotoka]]) i govornici marokanske darije, tuniske derje i naročito alžirske derje ne mogu se međusobno razumjeti jer proizlaze iz različitih supstrata i mješavine mnogih jezika (berberski, [[Latinski jezik|latinski]] (afrička romansa), stari arapski, [[Turski jezik|turski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Španski jezik|španski]], mozarapski, [[Italijanski jezik|talijanski]] i nigerijski-kongoski jezik). Neki [[Lingvistika|lingvisti]] kao Charles A. Ferguson i William Marçais smatraju magribski arapski dariju nezavisnim jezikom.<ref> Abdou Elimam, « Le maghribi, langue trois fois millénaire », éd. ANEP, Alger (1997)</ref><ref>Abdou Elimam, « Le maghribi, alias ed-darija, langue consensuelle du Maghreb », éd. Dar El Gharb, Alger (2004)</ref> Magribski arapski nastavlja se razvijati integrirajući nove francuske ili engleske riječi, posebno u tehničkim područjima, ili zamjenom starih francuskih i talijanskih/španskih riječi sa modernim standardnim arapskim riječima unutar nekih krugova. Magribski dijalekti koriste ''n-'' kao jedninski [[prefiks]] prvoga lica za [[glagol]]e, razlikujući ih od levantinskih dijalekata i modernog standardnog arapskog jezika. === Odnos sa modernim standardnim arapskim i berberskim jezicima === Moderni standardni arapski jezik ({{Jez-ar|الفصحى||dos=}}; al-Fusḥā) je primarni jezik koji se koristi u vladi, zakonodavstvu i pravosuđu zemalja u Magribu. Magribski arapski uglavnom je govorni i pučki jezik, mada se povremeno pojavljuje u zabavi i oglašavanju u urbanim područjima Alžira, Maroka i Tunisa. U Alžiru, gdje se magribski arapski podučavao kao poseban predmet pod francuskom kolonizacijom, postoje neki udžbenici na tom jeziku, ali ih alžirske vlasti više zvanično ne podržavaju. Magribski arapski sadrži berberski supstrat, koji predstavlja jezike koje su izvorno govorili domaći stanovnici Magriba prije usvajanja arapskog jezika.<ref name="Mohand">Tilmatine Mohand, « Substrat et convergences : Le berbère et l'arabe nord-africain », ''Estudios de dialectologia norteaafricana y andalusi'', n°4, 1999, pp. 99-119</ref> Osim toga, magribski arapski ima [[Latinski jezik|latinski]] substrat, koji je možda poticao iz afričke romanse koja se koristila kao urbana lingua franca tokom razdoblja [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog carstva]].<ref>{{cite book|last1=Sayahi|first1=Lotfi|title=Diglossia and Language Contact: Language Variation and Change in North Africa|date=2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521119367|page=26|url=https://www.google.com/books?id=9R5GAwAAQBAJ&pg=PA26|access-date=13. 12. 2017}}</ref> === Odnos sa stranim jezicima === Govornici magribskog arapskog često pozajmljuju riječi iz francuskog (u Maroku, Alžiru i Tunisu), španskog (u Maroku) i talijanskog (u Libiji i Tunisu) i spajaju ih prema pravilima svojih dijalekata s nekim iznimkama (poput pasivnog glasa, na primjer). Budući da nije uvijek napisano, ne postoji standard i slobodno se može brzo mjenjati i birati novi vokabular iz susjednih jezika. Ovo je pomalo slično onome što se dogodilo sa srednjim engleskim nakon Normanskih osvajanja . == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Jezici u Španiji]] [[Kategorija:Arapski jezik]] bsg4rasud97v3j73mwsivf2aw2v35e1 Myzomonadea 0 460625 3847257 3770441 2026-05-17T17:43:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847257 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=rgb(200,250,80) | naziv = Myzomonadea | domain = [[Eukaryota]] |regnum = Nerangirana [[supergrupa SAR]] | unranked_superphylum = [[Alveolata]] | superphylum = Myzozoa | razdioba_stupanj =Koljena | razdioba= *[[Apicomplexa]] *[[Dinoflagellata]] *[[Chromerida]] *[[Perkinsozoa]] }} '''Myzomonadea'''<ref name="infona.pl">{{Cite journal| url=https://www.infona.pl/resource/bwmeta1.element.elsevier-5d35e684-a832-3187-bc57-5f3d2ba06a04| doi=10.1016/j.ejop.2004.01.002| title=Protalveolate phylogeny and systematics and the origins of Sporozoa and dinoflagellates (phylum Myzozoa nom. Nov.)| journal=European Journal of Protistology| volume=40| issue=3| pages=185–212| year=2004| last1=Cavalier-Smith| first1=T.| last2=Chao| first2=E.E.| access-date=23. 2. 2020| archive-date=27. 11. 2024| archive-url=https://web.archive.org/web/20241127061742/https://www.infona.pl/resource/bwmeta1.element.elsevier-5d35e684-a832-3187-bc57-5f3d2ba06a04| url-status=dead}}</ref> je grupacija specifičnih koljena unutar [[Alveolata]],<ref name="pmid17936600">{{cite journal |vauthors=Leander BS, Hoppenrath M |title=Ultrastructure of a novel tube-forming, intracellular parasite of dinoflagellates: Parvilucifera prorocentri sp. nov. (Alveolata, Myzozoa) |journal=Eur. J. Protistol. |volume=44 |issue=1 |pages=55–70 |date=februar 2008 |pmid=17936600 |doi=10.1016/j.ejop.2007.08.004 }}</ref><ref name="urlAlveolates">{{cite web |url=http://tolweb.org/Alveolates/2379 |title=Alveolates |website= |access-date=14. 6. 2009 |archive-date=28. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128052148/http://tolweb.org/Alveolates/2379 |url-status=dead }}</ref> koji se hrane putem [[mizocitoza|mizocitoze]] ili su se prethodno mogle hraniti na takav način.<ref name="infona.pl"/> U mizozoe uključeni su mnogi redovi [[protozoa]].<ref name="infona.pl"/><ref name="pmid19465529">{{cite journal |vauthors=Valster RM, Wullings BA, Bakker G, Smidt H, van der Kooij D |title=Free-living protozoa in two unchlorinated drinking water supplies identified by phylogenic analysis of 18S rRNA gene sequences |journal=Appl. Environ. Microbiol. |volume= 75|issue= 14|pages= 4736–46|date=maj 2009 |pmid=19465529 |doi=10.1128/AEM.02629-08 |pmc=2708415}}</ref> Ponekad se opisuje kao koljeno, koji sadrži glavne potkoljena [[Dinozoa]] i [[Apicomplexa]], plus neka manja potkoljena.<ref name="pmid15306349">{{cite journal |author=Cavalier-Smith T |title=Only six kingdoms of life |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=271 |issue=1545 |pages=1251–62 |date=juni 2004 |pmid=15306349 |pmc=1691724 |doi=10.1098/rspb.2004.2705 }}</ref> Termin Myzozoa potisnuo je prethodni izraz "Miozoa", od strane istih autora, i dobio malo izmijenjeno značenje.<ref name="Cavalier-Smith T, Chao EE 185–212">{{cite journal |vauthors=Cavalier-Smith T, Chao EE |title=Protalveolate phylogeny and systematics and the origins of Sporozoa and dinoflagellates (phylum Myzozoa nom. nov.) |journal=Eur J Protistol |volume=40 |issue=3 |pages=185–212 |date=septembar 2004 |doi=10.1016/j.ejop.2004.01.002 |url= }}</ref> ==Koljena== Myzozoa obuhvata četiri koljena: *[[Apicomplexa]] – parazitske protozoe kojima nedostaju [[Aksonems|aksonemne]] strukture za kretanje, osim kod [[gamet]]a; *[[Dinoflagellata]] – pretežno morski [[bičari]], od kojih mnogi imaju [[hloroplast]]e; *[[Chromerida]] – koljeno morskih fotosintetskih [[protozoa]]; *[[Perkinsozoa]] Termin/grupa Myzozoa nije razmatran u nedavnoj rezoluciji o grupama [[protista]], prema Adl et al. 2012.<ref>{{cite journal | pmc = 3483872 | pmid=23020233 | doi=10.1111/j.1550-7408.2012.00644.x | volume=59 | issue=5 | title=The revised classification of eukaryotes | year=2012 | journal=J. Eukaryot. Microbiol. | pages=429–93 |vauthors=Adl SM, Simpson AG, Lane CE, Lukeš J, Bass D, Bowser SS, Brown MW, Burki F, Dunthorn M, Hampl V, Heiss A, Hoppenrath M, Lara E, Le Gall L, Lynn DH, McManus H, Mitchell EA, Mozley-Stanridge SE, Parfrey LW, Pawlowski J, Rueckert S, Shadwick RS, Shadwick L, Schoch CL, Smirnov A, Spiegel FW}}</ref> Stroga taksonomija uzima u obzir samo zajedničke osobine koje imaju svi organizmi u grupi. Neki organizmi unutar svake od sastavnih skupina Myzozoe izgubili su sposobnost mizocitoze. Nadalje, kako taksonomija ne plaća račun molekularne filogenije, jedna sadašnja klasifikacija ima sve [[alveolata|alveolatne]] taksone, osim [[apikompleksa]], cilijata i dinoflagelata, pod nazivom "Protalveolata". Teškoću postavljanja vrlo ranih dinozoa unutar ili izvan grupe "dinoflagelata" i dalje favorizira klasifikaciju kao što su Protalveolata, kao i potencijalnu polifiliju između dva roda "kolpadellida" [[Voromonas]] i [[Colpodella]]. == Evolucija == Veliki kladus mizozoa najbliže je povezana sa [[cilijata]]ma.<ref name="infona.pl"/> Obje ove grupe organizama – za razliku od većine eukariota do danas – imaju linearni mitohondrijski [[genom]]. Većina ostalih eukariota kod kojih su pregledani, ima kružne mitohondrijske genome. Međutim, taksonomski termin Myzozoa posebno isključuje [[ciljiate]]<ref name ="infona.pl"/> koje su više pod višim taksonomskim rangom [[Alveolata]]. Tako Alveoata uključuje dvije velike grupe: Myzozoa i Ciliophora<ref name="species.wikimedia.org">{{Cite web | url=https://species.wikimedia.org/wiki/Protalveolata | title=Protalveolata - Wikispecies}}</ref> plus neke manje pomenute grupe. Sve mizozoe evoluirale su od pretka koji je imao [[plastid]]e, dobijene nakon [[simbioza|endosimbioze]].<ref>{{cite book|doi=10.1016/bs.abr.2017.11.015|chapter=Plastid Genomes in the Myzozoa|title=Plastid Genome Evolution|volume=85|pages=55–94|series=Advances in Botanical Research|year=2018|last1=Muñoz-Gómez|first1=Sergio A.|last2=Slamovits|first2=Claudio H.|isbn=9780128134573}}</ref> Redoslijed razgranavanja unutar Myzozoe i Protalveolata samo je djelomično razumljiv. Tri grupe – [[Colpodellida]], [[Chromerida]] i [[Apicomplexa]] – izgledaju kao sestrinski kladusi.<ref name=Moore2008>{{cite journal |vauthors=Moore RB, Oborník M, Janouskovec J, etal |title=A photosynthetic alveolate closely related to apicomplexan parasites |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2008-02-21_451_7181/page/n135 |journal=Nature |volume=451 |issue=7181 |pages=959–63 |date=februar 2008 |pmid=18288187 |doi=10.1038/nature06635 |bibcode=2008Natur.451..959M }}</ref> Tri ostale grupe – [[Perkinsida]], [[Syndiniales]] i [[Oxyrrhis]] – daleki su srodnici [[dinoflagelata]].<ref>{{Cite journal | doi=10.1099/ijs.0.02328-0| pmid=12656195|title = Multiple protein phylogenies show that Oxyrrhis marina and Perkinsus marinus are early branches of the dinoflagellate lineage| journal=International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology| volume=53| issue=Pt 1| pages=355–365|year = 2003|last1 = Saldarriaga|first1 = J. F.| last2=McEwan| first2=M. L.| last3=Fast| first3=N. M.| last4=Taylor| first4=F. J.| last5=Keeling| first5=P. J.}}</ref><ref name=Leander2003>{{cite journal |vauthors=Leander BS, Kuvardina ON, Aleshin VV, Mylnikov AP, Keeling PJ |title=Molecular phylogeny and surface morphology of ''Colpodella edax'' (Alveolata): insights into the phagotrophic ancestry of apicomplexans |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=50 |issue=5 |pages=334–40 |year=2003 |pmid=14563171 |doi=10.1111/j.1550-7408.2003.tb00145.x }}</ref> ==Napomene== ''[[Perkinsus marinus]]'' i [[Apicomplexa]] imaju [[histon]]e, dok su ih [[dinoflagelate]] izgubile.<ref name=Gornik2012>{{cite journal |vauthors=Gornik SG, Ford KL, Mulhern TD, Bacic A, McFadden GI, Waller RF |title=Loss of nucleosomal DNA condensation coincides with appearance of a novel nuclear protein in dinoflagellates |journal=Curr. Biol. |volume=22 |issue=24 |pages=2303–12 |date=decembar 2012 |pmid=23159597 |doi=10.1016/j.cub.2012.10.036 }}</ref> [[Chromerida]] porijeklom su mizocitotski, na osnovu dokaza mizocitoze kod hromeridne ''Vitrella brassicaformis''.<ref>{{Cite thesis | url=http://ses.library.usyd.edu.au/handle/2123/1914 | title=Molecular ecology and phylogeny of protistan algal symbionts from corals| year=2006| type=Thesis}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Dinoflagellata]] *[[Protozoa]] ==References== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Myzozoa}} {{eukarioti}} [[Kategorija:Alveolata]] [[Kategorija:Taksonomija]] q8hhwqd807rwcu6nib5vqzjhtktfv0r Šablon:Infokutija naselje u BiH/dok 10 465902 3847316 3846007 2026-05-17T23:23:01Z Mhare 481 /* TemplateData */ 3847316 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> {{Primjer parametara | ime | izvorno_ime | drugo_ime | službeno_ime | naselje_vrsta | slika | slika_veličina | slika_alt | slika_opis | slika_zastava | zastava_alt | slika_grb | grb_alt | etimologija | nadimak | moto | slika_karta | karta_alt | karta_opis | koordinate = {{coord|43|52||N|18|25||E|type:city|display=inline}} | entitet | kanton | općina | osnovan | osnivač | sjedište | načelnik | načelnik_stranka | površina_ukupno | površina_naselja | površina_općine | površina_fusnote | površina_bilješka | nadmorska_visina | visina_fusnote | najveća_visina | najveća_visina_vrh | najmanja_visina | najmanja_visina_vrh | stanovništvo_datum | stanovništvo_ukupno | stanovništvo_fusnote | stanovništvo_naselje | stanovništvo_naselje_izvor | stanovništvo_općina | stanovništvo_općina_izvor | stanovništvo_procjena | stanovništvo_procjena_datum | stanovništvo_procjena_fusnote | stanovništvo_demonim | poštanski_broj | pozivni_broj | matični_broj_naselja | matični_broj_općine | veb-sajt | fusnote }} == Kôd == <pre style="overflow:auto"> {{Infokutija naselje u BiH | ime = | izvorno_ime = | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = <!-- yes za prikaz interaktivne karte --> | mapframe_shape = <!-- yes za prikaz obruba općine/grada --> | wikidata_općina = <!-- QID Wikidata stavke općine, npr. Q123456 --> | mapframe_caption = | koordinate = <!-- {{coord|latituda|longituda|type:city|display=inline,title}} --> | entitet = <!-- za Distrikt Brčko koristiti |distrikt = --> | kanton = <!-- za Regije Republike Srpske koristiti |regija= --> | općina = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik = --> | načelnik_stranka = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik_stranka = --> | površina_ukupno = | površina_naselja = | površina_općine = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | matični_broj_naselja = | matični_broj_općine = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | fusnote = }} </pre> == Korištenje == === Interaktivna karta i obrub općine / grada === Šablon podržava prikaz interaktivne karte pomoću parametra <code>mapframe</code>. Karta se ne mora unositi u svakom članku; koristi se kada je korisno prikazati položaj naselja, grada ili općine na dinamičnoj karti. Za obična naselja najčešće je dovoljno unijeti: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | koordinate = {{coord|43|52|N|18|25|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes </syntaxhighlight> Za općine i gradove koji imaju administrativnu teritoriju može se prikazati i obrub teritorije. U tom slučaju koristi se: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | wikidata_općina = Q... </syntaxhighlight> Parametar <code>wikidata_općina</code> koristi se kada se Wikidata stavka naselja ili grada razlikuje od Wikidata stavke općine. To je često potrebno jer članak može biti o naseljenom mjestu, dok se obrub treba preuzeti iz Wikidata stavke administrativne općine. Vrijednost se unosi u obliku <code>Q...</code>, naprimjer <code>Q123456</code>. Da bi se obrub ispravno prikazao, Wikidata stavka unesena u <code>wikidata_općina</code> treba biti povezana s odgovarajućom administrativnom granicom na OpenStreetMapu. Ako takva veza ne postoji ili je pogrešna, karta može prikazati samo oznaku položaja ili se obrub neće prikazati. Zoom karte nije potrebno ručno unositi. Šablon pokušava sam prilagoditi prikaz tako da obuhvati prikazanu teritoriju. Parametar <code>mapframe_zoom</code> koristi se samo izuzetno, kada automatski prikaz nije odgovarajući. === Primjer za općinu / grad === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija naselje u BiH | ime = Primjer | naselje_vrsta = općina | koordinate = {{coord|43|52|N|18|25|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | wikidata_općina = Q123456 }} </syntaxhighlight> === Parametri za interaktivnu kartu === {| class="wikitable" ! Parametar ! Opis |- | <code>mapframe</code> | Uključuje interaktivnu kartu. Najčešće se unosi <code>yes</code>. |- | <code>mapframe_shape</code> | Uključuje prikaz obruba teritorije, ako je dostupan preko Wikidata/OpenStreetMap veze. |- | <code>wikidata_općina</code> | Wikidata stavka općine ili grada čiji se obrub prikazuje. Koristi se kada se razlikuje od stavke naselja. |- | <code>mapframe_caption</code> | Neobavezni opis ispod interaktivne karte. |- | <code>mapframe_zoom</code> | Ručno podešavanje nivoa zumiranja. U pravilu se ne unosi. |} == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za naselja, gradove i općine u Bosni i Hercegovini.", "params": { "ime": { "label": "Ime", "description": "Ime naselja, grada ili općine. Ako nije uneseno, koristi se ime stranice.", "type": "string", "suggested": true }, "izvorno_ime": { "label": "Izvorno ime", "description": "Izvorno, historijsko ili lokalno ime naselja, ako se razlikuje od glavnog imena.", "type": "string" }, "drugo_ime": { "label": "Drugo ime", "description": "Drugo, alternativno, neslužbeno ili ranije ime naselja.", "type": "string" }, "službeno_ime": { "aliases": [ "službeni_naziv" ], "label": "Službeno ime", "description": "Službeni naziv naselja, grada ili općine, ako se razlikuje od naziva članka.", "type": "string" }, "vrsta": { "aliases": [ "naselje_vrsta" ], "label": "Vrsta naselja", "description": "Vrsta administrativne ili naseljene cjeline, npr. grad, općina, naseljeno mjesto ili selo. Ako nije uneseno, šablon koristi vrijednost \"Grad\".", "type": "string", "suggested": true }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike naselja. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika_alt": { "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis_slike": { "aliases": [ "slika_opis" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike.", "type": "string", "suggested": true }, "veličina_slike": { "aliases": [ "slika_veličina" ], "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px.", "type": "string" }, "zastava": { "aliases": [ "slika_zastava" ], "label": "Zastava", "description": "Ime datoteke zastave naselja, grada ili općine. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "zastava_alt": { "label": "Alternativni tekst zastave", "description": "Alternativni tekst slike zastave.", "type": "string" }, "grb": { "aliases": [ "slika_grb" ], "label": "Grb", "description": "Ime datoteke grba naselja, grada ili općine. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "grb_alt": { "label": "Alternativni tekst grba", "description": "Alternativni tekst slike grba.", "type": "string" }, "etimologija": { "label": "Etimologija", "description": "Porijeklo imena naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "nadimak": { "label": "Nadimak", "description": "Nadimak ili neformalni naziv naselja.", "type": "string" }, "moto": { "aliases": [ "slogan" ], "label": "Moto", "description": "Moto ili slogan naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "karta": { "aliases": [ "slika_karta" ], "label": "Karta", "description": "Ime datoteke karte naselja, grada ili općine. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "karta_alt": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte.", "type": "string" }, "opis_karte": { "aliases": [ "karta_opis" ], "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod karte.", "type": "string" }, "pushpin_karta_alt": { "label": "Alternativni tekst lokacijske karte", "description": "Alternativni tekst za lokacijsku kartu.", "type": "string" }, "pushpin_oznaka_pozicija": { "label": "Položaj oznake na lokacijskoj karti", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top, bottom ili none.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Potpun zapis koordinata, najčešće pomoću šablona {{coord}}. Ako su uneseni pojedinačni koordinatni parametri, oni imaju prednost.", "type": "string" }, "širina_stepeni": { "label": "Geografska širina – stepeni", "description": "Stepeni geografske širine. Za naselja u BiH šablon automatski koristi sjevernu geografsku širinu.", "type": "number" }, "širina_minuta": { "label": "Geografska širina – minute", "description": "Minute geografske širine.", "type": "number" }, "širina_sekundi": { "label": "Geografska širina – sekunde", "description": "Sekunde geografske širine.", "type": "number" }, "dužina_stepeni": { "label": "Geografska dužina – stepeni", "description": "Stepeni geografske dužine. Za naselja u BiH šablon automatski koristi istočnu geografsku dužinu.", "type": "number" }, "dužina_minuta": { "label": "Geografska dužina – minute", "description": "Minute geografske dužine.", "type": "number" }, "dužina_sekundi": { "label": "Geografska dužina – sekunde", "description": "Sekunde geografske dužine.", "type": "number" }, "koor_pinpoint": { "label": "Opis koordinatne tačke", "description": "Dodatni opis koordinata, npr. centar, sjedište ili stari grad.", "type": "string" }, "koordinate_fusnote": { "label": "Fusnote uz koordinate", "description": "Fusnota ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "mapframe": { "label": "Interaktivna karta", "description": "Uključuje ili isključuje interaktivnu mapframe kartu. Zadano je uključeno. Za isključivanje unesite no.", "type": "string" }, "mapframe_id": { "aliases": [ "wikidata_općina" ], "label": "Wikidata ID za mapframe", "description": "Wikidata ID stavke koja se koristi za interaktivnu kartu ili obrub teritorije, npr. Q123456. Parametar wikidata_općina koristi se kada se stavka naselja razlikuje od stavke općine ili grada.", "type": "string" }, "mapframe_width": { "label": "Širina interaktivne karte", "description": "Širina interaktivne karte u pikselima. Zadano je 250.", "type": "number" }, "mapframe_height": { "label": "Visina interaktivne karte", "description": "Visina interaktivne karte u pikselima.", "type": "number" }, "mapframe_zoom": { "label": "Zum interaktivne karte", "description": "Ručno podešavanje nivoa zumiranja interaktivne karte. U pravilu se ostavlja prazno.", "type": "number" }, "mapframe_stroke_width": { "label": "Debljina linije na interaktivnoj karti", "description": "Debljina linije obruba ili prikazane geometrije na interaktivnoj karti. Zadano je 2.", "type": "number" }, "mapframe_type": { "label": "Tip interaktivne karte", "description": "Tip objekta za mapframe prikaz, npr. city ili shape.", "type": "string" }, "mapframe_marker": { "label": "Marker interaktivne karte", "description": "Vrsta markera na interaktivnoj karti, npr. town.", "type": "string" }, "mapframe_shape": { "label": "Obrub teritorije", "description": "Uključuje prikaz geometrijskog obruba teritorije ako je dostupan preko Wikidate/OpenStreetMapa. Najčešće se unosi yes.", "type": "string" }, "mapframe_shape_fill": { "label": "Boja ispune obruba", "description": "Boja ispune geometrijskog oblika na interaktivnoj karti. Zadano je #606060.", "type": "string" }, "mapframe_shape_fill_opacity": { "label": "Prozirnost ispune obruba", "description": "Prozirnost ispune geometrijskog oblika na interaktivnoj karti. Zadano je 0.15.", "type": "number" }, "mapframe_stroke_color": { "label": "Boja obruba na karti", "description": "Boja linije obruba na interaktivnoj karti. Zadano je #ff0000.", "type": "string" }, "mapframe_wikidata": { "label": "Korištenje Wikidate za mapframe", "description": "Određuje da li mapframe koristi Wikidata podatke. Zadano je yes.", "type": "string" }, "mapframe_caption": { "label": "Opis interaktivne karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod interaktivne karte.", "type": "string" }, "distrikt": { "label": "Distrikt", "description": "Distrikt kojem naselje pripada, npr. Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.", "type": "string" }, "entitet": { "label": "Entitet", "description": "Entitet kojem naselje pripada, npr. Federacija Bosne i Hercegovine ili Republika Srpska.", "type": "string", "suggested": true }, "regija": { "label": "Regija", "description": "Regija u Republici Srpskoj kojoj naselje pripada.", "type": "string" }, "kanton": { "label": "Kanton", "description": "Kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine kojem naselje pripada.", "type": "string" }, "grad": { "label": "Grad", "description": "Službeni grad kojem naselje pripada ili naziv grada ako je članak o gradu.", "type": "string" }, "općina": { "label": "Općina", "description": "Općina kojoj naselje pripada ili naziv općine ako je članak o općini.", "type": "string" }, "osnovano": { "aliases": [ "osnovan" ], "label": "Osnovano", "description": "Datum, godina ili period osnivanja naselja.", "type": "string" }, "osnivač": { "label": "Osnivač", "description": "Osoba, vlast, organizacija ili grupa kojoj se pripisuje osnivanje naselja.", "type": "string" }, "sjedište": { "label": "Sjedište", "description": "Sjedište općine, grada ili administrativne cjeline.", "type": "string" }, "vlada_fusnote": { "label": "Fusnote uz vlast", "description": "Fusnota ili napomena koja se prikazuje uz odjeljak o vlasti.", "type": "string" }, "vlada_vrsta": { "label": "Vrsta vlasti", "description": "Vrsta lokalne vlasti ili administrativnog uređenja.", "type": "string" }, "vladajuće_tijelo": { "label": "Vladajuće tijelo", "description": "Lokalno zakonodavno ili izvršno tijelo, npr. općinsko ili gradsko vijeće.", "type": "string" }, "gradonačelnik": { "label": "Gradonačelnik", "description": "Ime trenutnog gradonačelnika.", "type": "string" }, "gradonačelnik stranka": { "aliases": [ "gradonačelnik_stranka" ], "label": "Stranka gradonačelnika", "description": "Politička stranka gradonačelnika.", "type": "string" }, "načelnik": { "label": "Načelnik", "description": "Ime trenutnog načelnika općine.", "type": "string" }, "načelnik stranka": { "aliases": [ "načelnik_stranka" ], "label": "Stranka načelnika", "description": "Politička stranka načelnika.", "type": "string" }, "površina_fusnote": { "label": "Fusnote uz površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz podatke o površini.", "type": "string" }, "površina_urban_fusnote": { "label": "Fusnote uz urbanu površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz urbanu površinu.", "type": "string" }, "površina_rural_fusnote": { "label": "Fusnote uz ruralnu površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz ruralnu površinu.", "type": "string" }, "površina_metro_fusnote": { "label": "Fusnote uz metro površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz metropolitansku površinu.", "type": "string" }, "površina_bilješka": { "label": "Bilješka uz površinu", "description": "Dodatna bilješka koja se prikazuje u odjeljku o površini.", "type": "string" }, "površina_vode_procenat": { "label": "Udio vode", "description": "Udio vodene površine u ukupnoj površini, u procentima.", "type": "number" }, "površina_rang": { "label": "Rang po površini", "description": "Položaj naselja, grada ili općine po površini.", "type": "string" }, "ukupno_vrsta": { "label": "Vrsta ukupne površine", "description": "Prilagođeni naziv za red ukupne površine, npr. općina, grad ili naseljeno mjesto.", "type": "string" }, "površina_ukupno": { "label": "Ukupna površina", "description": "Ukupna površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_zemlje": { "label": "Površina kopna", "description": "Površina kopna u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_vode": { "label": "Površina vode", "description": "Površina vode u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_urban": { "label": "Urbana površina", "description": "Urbana površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_rural": { "label": "Ruralna površina", "description": "Ruralna površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_metro": { "label": "Metropolitanska površina", "description": "Metropolitanska površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_općine": { "aliases": [ "površina općine", "površina_grada" ], "label": "Površina općine ili grada", "description": "Površina općine ili grada u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_naselja": { "aliases": [ "površina grada" ], "label": "Površina naseljenog mjesta", "description": "Površina naseljenog mjesta u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "visina_fusnote": { "label": "Fusnote uz nadmorsku visinu", "description": "Fusnota ili napomena uz podatke o nadmorskoj visini.", "type": "string" }, "nadmorska_visina": { "label": "Nadmorska visina", "description": "Nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "najveća_visina": { "aliases": [ "najveća tačka metara" ], "label": "Najveća nadmorska visina", "description": "Najveća nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "najveća_visina_vrh": { "aliases": [ "najveća tačka" ], "label": "Najviša tačka", "description": "Naziv najviše tačke naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "najmanja_visina": { "label": "Najmanja nadmorska visina", "description": "Najmanja nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "najmanja_visina_vrh": { "label": "Najniža tačka", "description": "Naziv najniže tačke naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "stanovništvo_fusnote": { "label": "Fusnote uz stanovništvo", "description": "Fusnota ili napomena uz podatke o stanovništvu.", "type": "string" }, "stanovništvo_datum": { "aliases": [ "stanovništvo godina", "stanovništvo_godina" ], "label": "Godina stanovništva", "description": "Godina ili datum na koji se odnose podaci o stanovništvu.", "type": "string" }, "stanovništvo_ukupno": { "label": "Ukupno stanovništvo", "description": "Ukupan broj stanovnika. Unosi se samo broj, bez separatora hiljada ako je moguće.", "type": "number" }, "stanovništvo_općina": { "aliases": [ "stanovništvo općina", "stanovništvo_grad" ], "label": "Stanovništvo općine ili grada", "description": "Broj stanovnika općine ili grada. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "stanovništvo_općina_izvor": { "aliases": [ "stanovništvo_grad_izvor" ], "label": "Izvor za stanovništvo općine ili grada", "description": "Fusnota ili izvor uz podatak o stanovništvu općine ili grada.", "type": "string" }, "stanovništvo_naselje": { "aliases": [ "stanovništvo grad" ], "label": "Stanovništvo naseljenog mjesta", "description": "Broj stanovnika naseljenog mjesta. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "stanovništvo_naselje_izvor": { "aliases": [ "stanovništvo grad izvor" ], "label": "Izvor za stanovništvo naseljenog mjesta", "description": "Fusnota ili izvor uz podatak o stanovništvu naseljenog mjesta.", "type": "string" }, "stanovništvo_bilješka": { "label": "Bilješka uz stanovništvo", "description": "Dodatna bilješka koja se prikazuje u odjeljku o stanovništvu.", "type": "string" }, "stanovništvo_procjena": { "aliases": [ "stanovništvo procjena" ], "label": "Procjena stanovništva", "description": "Procijenjeni broj stanovnika.", "type": "number" }, "stanovništvo_procjena_datum": { "aliases": [ "stanovništvo procjena godina" ], "label": "Godina procjene stanovništva", "description": "Godina ili datum procjene stanovništva.", "type": "string" }, "stanovništvo_procjena_fusnote": { "label": "Fusnote uz procjenu stanovništva", "description": "Fusnota ili izvor uz procjenu stanovništva.", "type": "string" }, "stanovništvo_urban": { "label": "Urbano stanovništvo", "description": "Broj stanovnika urbanog područja.", "type": "number" }, "stanovništvo_rural": { "label": "Ruralno stanovništvo", "description": "Broj stanovnika ruralnog područja.", "type": "number" }, "stanovništvo_metro": { "label": "Metropolitansko stanovništvo", "description": "Broj stanovnika metropolitanskog područja.", "type": "number" }, "stanovništvo_demonim": { "label": "Demonim", "description": "Naziv za stanovnike naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "poštanski_broj": { "aliases": [ "poštanski broj" ], "label": "Poštanski broj", "description": "Poštanski broj naselja.", "type": "string" }, "pozivni_broj": { "aliases": [ "pozivni broj" ], "label": "Pozivni broj", "description": "Telefonski pozivni broj naselja ili područja.", "type": "string" }, "iso_kod": { "label": "ISO kod", "description": "ISO 3166-2 ili drugi relevantni administrativni kod.", "type": "string" }, "matični_broj_naselja": { "aliases": [ "matični broj" ], "label": "Matični broj naseljenog mjesta", "description": "Matični broj naseljenog mjesta u Bosni i Hercegovini.", "type": "string" }, "matični_broj_općine": { "aliases": [ "matični broj općine", "matični_broj_grada", "matični broj grada" ], "label": "Matični broj općine ili grada", "description": "Matični broj općine ili grada u Bosni i Hercegovini.", "type": "string" }, "veb-sajt": { "aliases": [ "web stranice" ], "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt naselja, grada ili općine.", "type": "url" }, "fusnote": { "aliases": [ "bilješka" ], "label": "Fusnote", "description": "Opće fusnote ili bilješke koje se prikazuju na dnu infokutije.", "type": "string" } }, "format": "block" } </templatedata> <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> [[Kategorija:Infokutije naselja po državama|BiH]] [[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine]] <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> 2v63cca0qdx9gg1k05g4967ejtidbzw Pep Guardiola 0 467545 3847247 3843040 2026-05-17T17:15:08Z Topnik95 56539 /* Trofeji */ 3847247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Pep Guardiola | slika = 2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2797 (cropped).jpg | opis = Guardiola sa [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] 2023. | punoime = Josep Guardiola Sala | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1971|01|18}} | rodnigrad = [[Santpedor]] | rodnadržava = [[Španija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = [[180]] [[cm]] | pozicija = Vezni igrač | trenutniklub = [[Manchester City FC|Manchester City]] (menadžer) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1984–1990. | omladinskipogoni = [[FC Barcelona|Barcelona]] | godine1 = 1988–1989. <br> 1990–1992. <br> 1990–2001. <br> 2001–2002. <br> 2002–2003. <br> 2003. <br> 2003–2005. <br> 2005–2006. | klubovi1 = [[FC Barcelona C|Barcelona C]] <br> [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[Brescia Calcio|Brescia]] <br> [[AS Roma|Roma]] <br> [[Brescia Calcio|Brescia]] <br> [[Al Ahli SC (Doha)|Al Ahli]] <br> [[Dorados de Sinaloa|Dorados]] | nastupi(golovi)1 = 8 (1) <br> 53 (5) <br> 263 (6) <br> 11 (2) <br> 4 (0) <br> 13 (1) <br> 36 (5) <br> 10 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1992–2001. <br> 1995–2005. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] <br> [[Nogometna reprezentacija Katalonije|Katalonija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 47 (5) <br>7 (0) | trenergodine = 2007–2008. <br> 2008–2012. <br> 2013–2016. <br> 2016– | trenerklubovi = [[FC Barcelona B|Barcelona B]] <br> [[FC Barcelona|Barcelona]] <br> [[FC Bayern München|Bayern München]] <br> [[Manchester City FC|Manchester City]] }} '''Josep "Pep" Guardiola i Sala''' (rođen 18. januara 1971) [[Španija|španski]] je nogometni trener i nekadašnji nogometaš. Trenutno radi kao trener ekipe [[Manchester City FC|Manchester City]]. Profesionalnu karijeru počeo je 1990. u [[FC Barcelona|Barceloni]], igrao je i za Bresciu, [[AS Roma|Romu]], Al-Ahli i Dorados. Od 2007. je trener u B timu Barcelone, a od 2008. do 2012. bio je trener prvog tima Barcelone.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/guardiola-se-oprostio-od-nou-campa-messi-najbolji-strijelac/120506004 VIDEO/Guardiola se oprostio od Nou Campa, Messi najbolji strijelac], Klix.ba, pristupljeno 6. maja 2012.</ref> Od 2013. do 2016. trenirao je [[FC Bayern München|Bayern München]].<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/bayern-predstavio-guardiolu-heynckes-mi-je-ostavio-tezak-zadatak/130624057|title=Bayern predstavio Guardiolu: Heynckes mi je ostavio težak zadatak|publisher=Klix.ba|date=24. 6. 2013|access-date=14. 8. 2020}}</ref> [[Engleska|Engleski]] nogometni klub [[Manchester City FC|Manchester City]] početkom 2016. objavio je da će španski nogometni stručnjak od sezone 2016/17. voditi City. Guardiola je s engleskim prvoligašem potpisao na tri godine.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/city-predstavio-guardiolu-treneri-kao-mourinho-pomogli-su-mi-da-napredujem/160708064|title=City predstavio Guardiolu: Treneri kao Mourinho pomogli su mi da napredujem|publisher=Klix.ba|date=8. 7. 2016|access-date=14. 8. 2020}}</ref> ==Trofeji== ===Igrački=== '''Barcelona''' *[[La Liga]]: [[La Liga 1990/1991.|1990/91]], [[La Liga 1991/1992.|1991/92]], [[La Liga 1992/1993.|1992/93]], [[La Liga 1993/1994.|1993/94]], [[La Liga 1997/1998.|1997/98]], [[La Liga 1998/1999.|1998/99.]] *[[Kup kralja]]: 1996/97. *[[Španski superkup]]: 1991, 1992, 1994, 1996. *[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]: 1991/92. *[[UEFA Kup pobjednika kupova]]: [[UEFA Kup pobjednika kupova 1996/1997.|1996/97.]] *[[UEFA Superkup]]: 1992, 1997. '''Španija''' *[[Ljetne olimpijske igre]] zlatna medalja: [[Olimpijske igre 1992.|1992.]] ===Nagrade i postignuća=== *[[Nagrada "Bravo"]]: 1992 *UEFA-in tim [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]]: [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000.]] ===Trenerski=== '''Barcelona''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/2010.|2009/10]], [[La Liga 2010/2011.|2010/11.]] *[[Kup kralja]]: 2008/09, 2011/12. *[[Španski superkup]]: 2009, 2010, [[Španski superkup 2011.|2011.]] *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008/09]], [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010/11.]] *[[UEFA Superkup]]: 2009, 2011. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2009, [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]] '''Bayern München''' *[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2013/2014.|2013/14]], [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16.]] *[[DFB-Pokal]]: 2013/14, 2015/16. *[[UEFA Superkup]]: 2013. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2013.|2013.]] '''Manchester City''' *[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]: [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2020/2021.|2020/21]], [[Premier League 2021/2022.|2021/22]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24.]] *[[FA kup]]: 2018/19, 2022/23, 2025/26. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2017/18, 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2025/26. *[[FA Community Shield]]: 2018, 2019, 2024. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2022/23. *[[UEFA Superkup]]: 2023. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2023. ===Nagrade i postignuća=== *'''Nagrada "Don Balón"''': 2009, 2010. *'''Trofej "Miguel Muñoz"''': [[La Liga 2008/2009.|2008/09]], [[La Liga 2009/10.|2009/10.]] *'''Onze d'Or Evropski trener godine''': 2009, 2011, 2012. *'''World Soccer Magazine Trener godine''': 2009, 2011. *'''ESPN FC 18. Najbolji trener svih vremena''': 2013 *'''IFFHS Trener godine''': 2009, 2011 *'''[[FIFA]] Svjetski trener godine''': 2011 *'''Trener mjeseca''' ([[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]): [[Premier League 2016/2017.|februar 2017]], [[Premier League 2017/2018.|septembar 2017]], oktobar 2017, novembar 2017, decembar 2017, [[Premier League 2018/2019.|februar 2019]], april 2019, [[Premier League 2020/2021.|januar 2021]], februar 2021, [[Premier League 2021/2022.|novembar 2021]], decembar 2021, [[Premier League 2025/2026.|februar 2026]], april 2026. *'''[[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] trener sezone:''' [[Premier League 2017/2018.|2017/18]], [[Premier League 2018/2019.|2018/19]], [[Premier League 2022/2023.|2022/23]], [[Premier League 2023/2024.|2023/24]]. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Josep Guardiola}} *{{Soccerbase|2222}} *[https://www.premierleague.com/managers/5285/Josep-Guardiola/overview Pep Guardiola] na ''premierleague.com'' {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Premier League - trener sezone}} {{Nagrada "Bravo"}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Španije |naslov = Sastavi Španije |naslovstil = background-color:#C60B1E; color:#FFC400; border: solid 1px #000033; |podaci1 = {{Sastav Španije na SP 1994. u nogometu}} {{Sastav Španije na EP 2000. u nogometu}} }} {{Treneri Bayerna}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Guardiola, Pep}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bages]] [[Kategorija:Španski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Nogometaši Brescie]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Španski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri FC Barcelone]] [[Kategorija:Treneri FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Treneri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Bravo"]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1980.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Španija)]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1994.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2000.]] [[Kategorija:Učesnici Ljetnih olimpijskih igara 1992.]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] fit2r27dehrw6l289fu7hpacbjbu6hv Ruždija Adžović 0 475225 3847365 3822327 2026-05-18T08:04:14Z Rilejs 132504 3847365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ruždija Adžović | slika = Ruzdija adzovic 2022.jpg|mini | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|1|23}} | mjesto_rođenja = [[Titograd]], [[NR Crna Gora]], [[FNR Jugoslavija]] | porijeklo = [[Tuzi]], Crna Gora | zanimanje = Novinar, publicista, književnik | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] }} '''Ruždija Adžović''' (rođen, 23. januara 1962) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Crna Gora|crnogorski]] novinar, publicista i književnik. == Biografija == Rođen je 23. januara 1962. u [[Titograd]]u ([[NR Crna Gora]], [[FNRJ]]). U Sarajevu je završio [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultet političkih nauka]] - Odsjek žurnalistika.<ref name="biografija">[https://www.face.ba/magazin/kultura/adzovic-citalacka-publika-u-turskoj-kroz-roman-saznaje-o-desavanjima-u-bih/92437 Adžović : Čitalačka publika u Turskoj kroz roman saznaje o dešavanjima u BiH] ''face.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Od 1986. je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="biografija" /> Radio je ''Večernjim novinama'', ''Jutarnjim novinama'', ''Nezavisnim novinama'', bio je zamjenik glavnog urednika dnevnih listova ''BH Dnevnik'' i ''AS'', urednik u ''[[Dnevni avaz|Dnevnom avazu]]'' te urednik biznis magazina ''Banke''.<ref name="biografija" /> Ruždija Adžović zastupljen je u biografskom leksikonu ''Ko je ko u Bosni i Hercegovini'' te u leksikonu ''[[Bošnjaci/Muslimani Crne Gore]]''. Dobio je Nagradu opštine [[Tuzi]] za 2019. za doprinos afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za opštinu Tuzi i šire, u književnoj, novinarskoj i publicističkoj djelatnosti.<ref name="tuzi">[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ruzdija-adzovic-dobio-nagradu-crnogorske-opstine-tuzi-za-2019-godinu-514677 Ruždija Adžović dobio nagradu crnogorske opštine Tuzi za 2019. godinu]''oslobodjenje.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web|url=https://bosnainfo.ba/ruzdija-adzovic-novi-clan-drustva-pisaca-bih-za-bosnainfo-ogrlica-iz-sanliurfe-je-moja-licna-karta-ali-ce-knjiga-o-sidranu-biti-bestseller/|title=Ruždija Adžović, novi član Društva pisaca BiH, za Bosnainfo: "Ogrlica iz Šanliurfe" je moja lična karta, ali će knjiga o Sidranu biti bestseler|date=20. 4. 2023|website=BosnaInfo|language=sr|access-date=1. 4. 2024}}</ref> i Udruženja pisaca i prevodilaca Crne Gore<ref name=":0">{{Cite web|url=https://raport.ba/ruzdija-adzovic-postao-clan-udruzenja-pisaca-crne-gore/|title=Ruždija Adžović postao član Udruženja pisaca Crne Gore|last=Edina|date=1. 4. 2024|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2024}}</ref>. Ruždija Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom. Od 2000. godine, sa suprugom Dudom, sinom Mirzom i kćerkom Aidom živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="biografija" /><ref name="tuzi" /> == Djela == * „Merhamet - 100 godina“ (Monografija), Amos Graf, Sarajevo, 2013.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/sarajevo-odr%C5%BEana-promocija-monografije-merhamet-100-godina-/260403 Sarajevo: Održana promocija monografije „Merhamet - 100 godina“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Merhamet - Yüz Yillik Yardimseverlik", na turskom jeziku: Ankara, Turska, 2013.<ref name="biografija" /> * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Amos Graf, Sarajevo, 2014.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/promoviran-roman-ogrlica-iz-sanliurfe-patnja-i-ljubav-su-sudbina-ljudi-u-bih/140611143 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Kilibarda - Sarajevski dani", Centar za kulturu - Bihor, Podgorica, 2014.<ref>[https://novakkilibarda.wordpress.com/ Posvećeno književnome i naučnome stvaralaštvu Novaka Kilibarde] ''novakkilibarda.wordpress.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Sebijini snovi" (Pripovijetke), Amos Graf, Sarajevo, 2017.<ref>[https://www.klix.ba/magazin/kultura/sebijini-snovi-knjiga-koja-nikoga-ne-ostavlja-ravnodusnim-i-oslikava-realnost-zivota/171109138 "Sebijini snovi": Knjiga koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i oslikava realnost života] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> *"Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Buybook, Sarajevo, 2021.<ref>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/predstavljena-knjiga-ruzdije-adzovica-tunjo-razgovori-s-muhamedom-filipovicem/423253 Predstavljena knjiga Ruždije Adžovića "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem] ''radiosarajevo.ba'', pristupljeno: 8.7.2021.</ref> *"Merhamet – 110 godina“ (Monografija), HO "Merhamet" MDD, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/803957/film-povodom-110-godina-merhameta-bit-ce-prikazan-u-februaru Film povodom 110 godina "Merhameta" bit će prikazan u februaru] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Merhamet Švedske“ (Monografija), MDD Merhamet Švedske, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/kultura/818066/objavljena-monografija-merhamet-svedske-30-godina-za-ponos-autora-ruzdije-adzovica Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", Connectum, Sarajevo, 2023.<ref>[https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/318632/detaljni_opisi_i_brojne_pikanterije_objavljena_knjiga_ruzdije_adzovica_o_abdulahu_sidranu.html DETALJNI OPISI I BROJNE PIKANTERIJE: Objavljena knjiga Ruždije Adžovića o Abdulahu Sidranu] ''slobodna-bosna.ba'', pristupljeno: 24.9.2023.</ref> *"Centrotrans - 75 godina na tronu (Monografija)", Amos Graf, Sarajevo, 2023.<ref>{{Cite web|url=https://centrotrans.com/vijesti/45/centrotrans-sumirao-izuzetno-dobre-poslovne-rezultate-promovirao-monografiju-i-dodijelio-zahvalnice-bh-medijima|title=Centrotrans sumirao izuzetno dobre poslovne rezultate, promovirao monografiju i dodijelio zahvalnice bh. medijima|date=26. 10. 2023|website=Centrotrans|language=bs|access-date=18. 12. 2023}}</ref> *"Nakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje", Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, 2024.<ref>[https://books.google.ba/books/about/Nakon_60_godina_nova_pruga_za_sarajevske.html?id=M5h80QEACAAJ&redir_esc=yNakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje] ''books.google.ba'', pristupljeno: 1.4.2026.</ref> *"Stoljeće Natalije Milas", Buybook, Sarajevo, 2026.<ref>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/velika-prica-buybook-objavio-novi-roman-ruzdije-adzovica-stoljece-natalije-milas/634835|title=Velika priča | "Buybook" objavio novi roman Ruždije Adžovića "Stoljeće Natalije Milas"] ''radiosarajevo.ba'', pristupljeno: 17.5.2026.</ref> == Prevedena djela == * Şanlıurfa Kolyesi, prevod na turski: Hece Yayınları, Ankara, Turska, 2021.<ref name="knjiga">[https://www.urfapusula.com/haber/6352418/sanliurfa-kolyesi-romanini-urfada-sahiplenen-olmamis ‘Şanlıurfa Kolyesi’ romanını Urfa’da sahiplenen olmamış!]''urfapusula.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * Gjerdani nga Shanleurfa, prevod na albanski: CEKUM, Podgorica, Crna Gora 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-objavljen-na-albanskom-jeziku/2669308 Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” objavljen na albanskom jeziku“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> * Necklace from Shanliurfa, prevod na engleski: ‎Savvy Book, New York, Sjedinjene Američke Države 2023.<ref>[https://startbih.ba/clanak/roman-ruzdije-adzovica-ogrlica-iz-sanliurfe-objavljen-u-americi-na-engleskom-jeziku/204498 BiH: Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe“ i u audio izdanju, uskoro i na albanskom jeziku]''startbih.ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> == Djela u audio formatu == * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Sarajevo, 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-i-u-audio-izdanju-uskoro-i-na-albanskom-jeziku/2617966 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> * "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo, 2022.<ref>[https://bibsis.org.ba/2022/11/18/u-oktobru-2022-procitane-su-knjige/ PU oktobru 2022. pročitane su knjige] ''bibsis.org.ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Adžović, Ruždija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] 5obrpa8mhvwh5bgm4z4neqe4snkl5uy Mucanje 0 487826 3847241 3754031 2026-05-17T16:26:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847241 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Mucanje | sinonimi = Zamuckivanje, ''Alalia syllabaris'', ''Alalia literalis'', ''Anarthria literalis'', disfemija<ref name="GREENE pp. 74–82">{{cite journal | last=GREENE | first=J. S. | title=Dysphemia and Dysphonia: Cardinal Features of Three Types of Functional Syndrome: Stuttering, Aphonia and Falsetto (Male) | journal=Archives of Otolaryngology–Head & Neck Surgery | publisher=American Medical Association (AMA) | volume=26 | issue=1 | date=1. 7. 1937 | issn=0886-4470 | doi=10.1001/archotol.1937.00650020080011 | pages=74–82 | url=https://jamanetwork.com/journals/jamaotolaryngology/article-abstract/560144}}</ref> | slika = | veličina_slike = | alt = | opis_slike = | izgovor = | specijalnost = [[Logopedija]] | simptomi = Nehotično ponavljanje zvuka i poremećaj ili blokiranje govora | komplikacije = Stid, [[maltretiranje]], [[socijalna anksioznost]], [[glosofobija|strah od javnog govora]] | pojava = Dob 2–5 godina | trajanje = Dugoročno | vrste = | uzroci = Nepoznati | rizici = <!-- ili |rizik= --> | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = [[disfonija]]<ref name="GREENE pp. 74–82"/> | prevencija = | tretman = [[Logopedija]] | lijek = Antagonisti [[dopamin]]a | prognoza = Obično se povlači u kasnom djetinjstvu; 20% slučajeva traje u odrasloj dobi | frekvencija = oko 1% | smrtnost = }} '''Mucanje''' ili '''zamuckivanje''' je [[poremećaj govora]] u kojem je tok [[govor]]a poremećen nehotičnim ponavljanjima i produžavanjem glasova, [[slog]]ova, [[riječ]]i, ili [[Fraza|fraze]], kao i nehotične tihe pauze ili blokovi u kojima osoba koja muca ne može proizvesti [[zvuk]]ove.<ref>[http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en#/F98.5 World Health Organization ICD-10 F95.8 – Stuttering] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102133725/http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en |date=2. 11. 2014 }}.</ref> Termin ''mucanje'' povezuje se najčešće s nevoljnim ponavljanjem zvukova, ali uključuje i neuobičajeno oklijevanje ili pauzu prije govora, koje ljudi koji mucaju nazivaju ''blokovi'', i produžavanje određenih zvukova, obično [[samoglasnik]]a ili [[glas|poluglasova]]. Prema Watkinsu i drugima, mucanje je poremećaj "izbora, pokretanja i izvođenja motorinih sekvenci neophodnih za tečnu proizvodnju [[govor]]a".<ref name="Carlson, N. 2013 pp. 497-500">[Carlson, N. (2013). Human Communication. In Physiology of behavior (11th ed., pp. 497–500). Boston: Allyn and Bacon.]</ref> Za mnoge ljude koji mucaju, ponavljanje je glavna briga. Izraz "mucanje" pokriva širok raspon ozbiljnosti, od jedva primjetnih prepreka koje su uglavnom kozmetičke prirode do teških [[simptom]]a koje efikasno sprječavaju [[govor|oralnu komunikaciju]]. Skoro 70 miliona ljudi širom sveta muca,<ref name="11facts">{{cite web|title=11 Facts About Stuttering|url=https://www.dosomething.org/tipsandtools/11-facts-about-stuttering|access-date=15. 7. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140719081755/https://www.dosomething.org/tipsandtools/11-facts-about-stuttering|archive-date=19. 7. 2014}}</ref> što je oko 1% svjetske populacije.<ref name="Carlson, N. 2013 pp. 497-500"/> Utjecaj mucanja na funkcionisanje i emotivno stanje osobe može biti ozbiljan problem. Ovo može uključivati [[strah]] od [[izgovaranje|izgovaranja]] određenih samoglasnika ili suglasnika, strah od toga da će biti uhvaćeni kako mucaju u društvenim situacijama, samonametnutu izolaciju, [[anksioznost]], [[stres]], sram, nisko samopoštovanje, moguća meta [[Maltretiranje|maltretiranja]] (posebno kod djece), korištenje zamjene riječi i preuređivanje riječi u rečenici kako bi se sakrilo mucanje ili osjećaj "gubljenja kontrole" tokom govora. Mucanje se ponekad popularno doživljava kao simptom [[anksioznost]]i, ali ne postoji direktna [[korelacija]] u tom smjeru.<ref>{{Cite web|url=https://www.stammering.org/speaking-out/articles/what-relationship-between-stuttering-and-anxiety|title=What is the relationship between stuttering and anxiety? {{!}} British Stammering Association|website=www.stammering.org|access-date=20. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20170423073752/http://stammering.org/speaking-out/articles/what-relationship-between-stuttering-and-anxiety|archive-date=23. 4. 2017|url-status=dead}}</ref> Mucanje općenito nije problem s fizičkom proizvodnjom govornih zvukova ili prenošenjem [[misao|misli]] u riječi. Smatra se da akutna nervoza i stres ne uzrokuju mucanje, ali mogu izazvati mucanje kod ljudi koji imaju poremećaj [[govor]]a, a život sa stigmatiziranim invaliditetom može rezultirati [[anksioznost|anksioznošću]] i visoko [[Alostatsko opterećenje|alostatsko stresnim opterećenjem]] (hronična nervoza i stres) koji smanjuju količinu akutnog stresa potrebnog da izazove mucanje kod bilo koje osobe koja muca. Time se pogoršava situacija na način [[povratna sprega|pozitivne povratne informacije]] sistema; za ovo stanje je predložen naziv "sindrom mucajućeg govora".<ref>http://www.stutteredspeechsyndrome.com {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208102736/http://stutteredspeechsyndrome.com/ |date=8. 2. 2011 }}</ref><ref>{{cite book|last=Irwin|first=M.|editor1-first=J.|editor1-last=Au-Yeung|editor2-first=M. M.|editor2-last=Leahy|title=Terminology – How should stuttering be defined? And why? – Research, Treatment, and Self-Help in Fluency Disorders: New Horizons|publisher=The International Fluency Association|year=2006|pages=41–45|url=http://stutteredspeechsyndrome.com/for-academics-clinicians/terminology/|isbn=978-0-9555700-1-8|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150928025600/http://stutteredspeechsyndrome.com/for-academics-clinicians/terminology/|archive-date=28. 9. 2015}}</ref> Međutim, ni akutni ni hronični stres, sami po sebi ne stvaraju nikakvu predispoziciju za mucanje. Poremećaj je također "promjenjiv", što znači da u određenim situacijama, kao što je telefonski razgovor ili u velikoj grupi, mucanje može biti teže ili manje, ovisno o tome da li je osoba koja muca, samostalna ili ne, svjesna svog mucanja. Ljudi koji mucaju često otkriju da njihovo mucanje varira i da imaju "dobre" i "loše" dane i dane "bez mucanja". Vremena u kojima njihovo mucanje fluktuira mogu biti nasumična.<ref>{{cite web|last=Bowen|first=Caroline|title=Information for Families: Stuttering- What can be done about it?|url=http://speech-language-therapy.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:stuttering&catid=11:admin&Itemid=101|work=speech-language-therapy dot com|access-date=19. 6. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402150955/http://speech-language-therapy.com/index.php?option=com_content&view=article&id=101:stuttering&catid=11:admin&Itemid=101|archive-date=2. 4. 2015}}</ref> Iako su tačna [[etiologija]] ili uzroci mucanja nepoznati, smatra se da doprinose i [[genetika|gentičke]] i [[neurofiziologija|neurofiziološke]] predispozicije. Dostupni su mnogi tretmani i [[logoped|logoterapijske]] tehnike koje mogu pomoći u smanjenju [[disfluentnost|govorne disfluentnosti]] kod nekih ljudi koji mucaju do tačke u kojoj neuvježbano [[uho]] ne može prepoznati problem; međutim, još u suštini ne postoji lijek za ovaj poremećaj. Ozbiljnost mucanja osobe bi odgovarala količini govorne terapije koja je potrebna za smanjenje disfluentnosti. Za ozbiljno mucanje potrebna je dugotrajna terapija i naporan rad kako bi se smanjila disfluentnost.<ref>{{cite journal |vauthors=Ashurst JV, Wasson MN |title=Developmental and persistent developmental stuttering: an overview for primary care physicians |journal=The Journal of the American Osteopathic Association |volume=111 |issue=10 |pages=576–80 |date=oktobar 2011 |pmid=22065298 |url=http://www.jaoa.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=22065298 |access-date=29. 1. 2022 |archive-date=9. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509173528/http://jaoa.org/?view=long&pmid=22065298 }}</ref> {{TOC limit|3}} ==Opća obilježja== Uobičajena ponašanja mucanja su vidljivi znaci govornih disfluencija, na primjer: ponavljanje zvukova, slogova, riječi ili fraza, tihi blokovi i produžavanje zvukova. Razlikuju se od normalnih poremećaja koji se nalaze kod svih zvučnika po tome što mucanje može trajati duže, javlja se češće i proizvodi se uz više napora i naprezanja.<ref name="Ward5–6">{{harvnb|Ward|2006|pp=5–6}}</ref> Nedostaci zbog mucanja razlikuju se također i po kvalitetu: uobičajene disfluencije obično su ponavljani pokreti, fiksni položaji ili suvišno ponašanje. Svaka od ove tri kategorije sastavljena je od podgrupa mucanja i disfluentnosti.<ref name="Teesson, K. 2003">{{cite journal |vauthors=Teesson K, Packman A, Onslow M |title=The Lidcombe Behavioral Data Language of stuttering |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research |volume=46 |issue=4 |pages=1009–15 |date=august 2003 |pmid=12959476 |url=http://jslhr.pubs.asha.org/Article.aspx?volume=46&page=1009 |archive-url=https://archive.today/20140805172803/http://jslhr.pubs.asha.org/Article.aspx?volume=46&page=1009 |url-status=dead |archive-date=5. 8. 2014 |doi=10.1044/1092-4388(2003/078) }}</ref> *Ponovljeni pokreti<ref name="Teesson, K. 2003"/> ** Ponavljanje sloga—ponavlja se riječ sa jednim slogom (na primjer: na—na—na stolici) ili dio riječi koji je još uvijek pun slog, kao što su "is—is—ispod..." i "o—o—otvoreno". ** Nepotpuno ponavljanje sloga—ponavlja se nepotpun slog, kao što je suglasnik bez samoglasnika, na primjer, "h—h—h—hladno". ** Višesložno ponavljanje—više od jednog sloga, kao što je cijela riječ, ili se ponavlja više od jedne riječi, kao što je "znam—znam—znam puno informacija'' * Fiksni položaji<ref name="Teesson, K. 2003"/> ** Sa zvučnim protokom vazduha—dolazi do produženja zvuka kao što je sa "mmmmmmmmmnom". ** Bez zvučnog protoka vazduha—kao što je blokada govora ili napeta pauza u kojoj se ništa ne kaže uprkos naporima. *Suvišna ponašanja<ref name="Teesson, K. 2003"/> ** Verbalno—ovo uključuje ubacivanje kao što je nepotrebno "uh" ili "um", kao i izmjene, kao što je vraćanje unazad i ispravljanje nečijih početnih izjava kao što je "mo—moja djevojka...", gdje "m" je ispravljeno u riječ "moj". ** Neverbalno—to su vidljiva ili čujna ponašanja govora, kao što su šmrakanje usanama, pročišćavanje grla, guranje glave, itd., koji obično predstavljaju pokušaj probijanja ili zaobilaženja bloka ili petlje zamuckivanja. == Dijagnoza == Neke karakteristike mucavog govora slušatelji ne mogu tako lahko otkriti. Kao posljedica toga, dijagnosticiranje mucanja zahtijeva vještine certificiranog logopeda (SLP). Dijagnoza mucanja koristi informacije iz direktnog posmatranja osoba i informacije o njegovom porijeklu, kroz povijest bolesti.<ref>{{Cite web|url=https://www.stutteringhelp.org/neurogenic-stuttering|title=Neurogenic Stuttering|website=Stuttering Foundation: A Nonprofit Organization Helping Those Who Stutter|language=en|access-date=29. 1. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nidcd.nih.gov/health/stuttering|title=Stuttering|date=18. 8. 2015|website=NIDCD|language=en|access-date=29. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20180520055057/https://www.nidcd.nih.gov/health/stuttering|archive-date=20. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> SLP može prikupiti historiju slučaja pogođenog u detaljnom intervjuu ili razgovoru sa roditeljima (ako je klijent dijete). Oni također mogu promatrati interakcije roditelja i djece i promatrati obrasce govora djetetovih roditelja.<ref name="cirrie.buffalo.edu">http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/#s4International {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110190444/http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/ |date=10. 11. 2013 }} Encyclopedia of Rehabilitation</ref> Opći cilj procjene za SLP će biti (1) da se utvrdi da li postoji poremećaj govora i (2) procijeni da li njegova ozbiljnost opravdava zabrinutost za dalji tretman. Tokom direktnog posmatranja klijenta, SLP će posmatrati različite aspekte govornog ponašanja pojedinca. Konkretno, terapeut može testirati faktore uključujući tipove prisutnih disfluentnosti, koristeći test kao što je Indeks tipa disfluencije (DTI), njihovu učestalost i trajanje (broj ponavljanja, postotak zamućenih slogova: %SS) i brzina govora (slogova u minuti (SPM), riječi u minuti (WPM)). Oni takođe mogu testirati prirodnost i tečnost govora (skala za ocjenjivanje prirodnosti (NAT), test mucanja u djetinjstvu: TOCS) i fizičke prateće posljedice tokom govora (''Rileyjev instrument za ozbiljnost mucanja, četvrto izdanje (SSI-4)'').<ref name="cirrie.buffalo.edu"/> Oni također mogu koristiti test za procjenu ozbiljnosti mucanja i predviđanja njegovog toka. Jedan od takvih testova uključuje instrument za predviđanje mucanja za malu djecu (SPI), koji analizira djetetovu povijest bolesti, ponavljanja i produženja djelomičnih riječi, te učestalost mucanja kako bi se odredila ozbiljnost disfluentnosti i prognoza za hroničnost u budućnosti.<ref>[http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/#s4International Encyclopedia of Rehabilitation] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110190444/http://cirrie.buffalo.edu/encyclopedia/en/article/158/ |date=10. 11. 2013 }}</ref> Mucanje je višestruki, složeni poremećaj koji može utjecati na život osoba na različite načine. Djeca i odrasli se nadziru i procjenjuju radi dokaza o mogućim društvenim, psihološkim ili emocijskim znakovima stresa koji se odnose na njihov poremećaj. Neke uobičajene procjene ovog tipa mjere faktore uključujući: [[anksioznost]] (Endlerove multidimenzionalne skale anksioznosti: EMAS) stavove (lični izvještaj o strahu od komunikacije: PRCA), percepciju sebe (samoocjenjivanje reakcija na govorne situacije: SSRSS)), kvaliteta života (ukupna procjena govornikovog iskustva mucanja: (OASES), ponašanja (samoprocjena starije osobe: OASR)) i mentalnog zdravlja (kompozitni međunarodni dijagnostički intervju: CIDI).<ref>{{cite web| url = http://www.latrobe.edu.au/health/downloads/star-stutteringresource.pdfLa| title = Trobe University School of Human Communication Disorders}}</ref> SLP će zatim pokušati da kombinuje informacije prikupljene iz klijentove studije slučaja zajedno sa informacijama dobijenim iz procene kako bi doneo konačnu odluku u vezi sa postojanjem poremećaja tečnosti i odredio najbolji kurs lečenja za klijenta. Mucanje se također može dijagnosticirati prema DSM-5 dijagnostičkim kodovima<ref>American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). Washington, D.C.: Author.</ref> kod kliničkih psihologa sa odgovarajućom stručnošću. Najnovija verzija DSM-5 opisuje ovaj poremećaj govora kao "poremećaj tečnosti u djetinjstvu (mucanje)" za razvojno mucanje i "poremećaj fluentnosti s početkom u djetinjstvu". Međutim, specifično obrazloženje za ovu promjenu u odnosu na DSM-IV je loše dokumentovano u objavljenoj literaturi APA-e, a neki smatraju da podstiče zabunu između vrlo različitih pojmova "tečnost" i "disfluentnost". [[Slika:Stuttering mobile app.jpg|alt=|thumb|500px| center|<center>Tretman mucanja pomoću mobilne aplikacije</center>]] {{clear}} ==Epidemiologija== Prevalencija životnog vijeka ili udio osoba za koje se očekuje da će mucati u nekom životnom dobu, je oko 5%,<ref>{{cite journal|author= Mansson, H.|year=2000|title=Childhood stuttering: Incidence and development|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-fluency-disorders_spring-2000_25_1/page/47|journal=Journal of Fluency Disorders|volume=25|issue=1|pages=47–57|doi=10.1016/S0094-730X(99)00023-6}}</ref> a, ukupno gledajući, muškarci obolijevaju dva do pet puta češće nego žene.<ref>{{cite journal|author= Yairi, E |author2=Ambrose, N |author3=Cox, N|year=1996|title=Genetics of stuttering: a critical review|url= https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_1996-08_39_4/page/771 |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research|volume= 39|issue=4 |pages=771–784|doi=10.1044/jshr.3904.771|pmid=8844557 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Kloth, S |author2=Janssen, P |author3=Kraaimaat, F |author4=Brutten, G |year = 1995 |title = Speech-motor and linguistic skills of young people who stutter prior to onset |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-fluency-disorders_1995-06_20_2/page/157 |journal=Journal of Fluency Disorders |issue=2 |pages=157–70 | doi=10.1016/0094-730X(94)00022-L | volume = 20 |hdl=2066/21168 |hdl-access=free }}</ref> Međutim, nije poznato mnogo informacija o osnovnom uzroku takvog iskrivljenog omjera spolova. Većina mucanja počinje u ranom djetinjstvu, a studije pokazuju da je 2,5% mucavaca mlađe od 5 godina. Kao što se vidi kod djece koja su tek počela da mucaju, postoji jednak broj dječaka i djevojčica koji mucaju. Ipak, čini se da se omjer spolova povećava kako djeca rastu: među predškolcima, dječaci koji mucaju nadmašuju broj djevojčica koje mucaju za otprilike dva prema jedan ili manje. Ovaj odnos se proširuje na tri prema jedan tokom prvog razreda i pet prema jedan tokom petog razreda, jer djevojčice imaju veće stope oporavka. Zbog visokih (otprilike 6 –75%) stopa ranog oporavka,<ref name="Yairi99">{{cite journal |author=Yairi, E. |author2=Ambrose, N. G. |title=Early childhood stuttering I: persistency and recovery rates |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_1999-10_42_5/page/1097 |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research |volume=42 |issue=5 |pages=1097–112 |year=1999 |pmid=10515508 |doi=10.1044/jslhr.4205.1097}}</ref> općenito se smatra da je ukupna prevalencija mucanja oko 1%.<ref name="Craig">{{cite journal |author=Craig, A. |author2=Hancock, K. |author3=Tran, Y.; Craig, M. |author4=Peters, K. |title=Epidemiology of stuttering in the community across the entire life span |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_2002-12_45_6/page/1097 |journal=Journal of Speech, Language, and Hearing Research|volume=45 |issue=6 |pages=1097–105 |year=2002 |pmid=12546480 | doi = 10.1044/1092-4388(2002/088) }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Govor]] * [[Diskravija]] * [[Međunarodni dan svjesnosti o mucanju]] * [[Liste jezičkih poremećaja]] * [[Lista mucalaca]] * [[Studija čudovišta]] * [[Govorno-jezična patologija]] * [[Obrada govora]] ==Reference== {{Reflist}} ==Dopunska literatura== * {{Cite book | last =Guitar | first =Barry | title =Stuttering: An Integrated Approach to Its Nature and Treatment | url =https://archive.org/details/stutteringintegr0000guit_x4q9 | publisher =Lippincott Williams & Wilkins | year =2005 | location =[[San Diego]] | isbn = 978-0-7817-3920-7 }} * {{Cite book | last =Ward | first =David | title =Stuttering and Cluttering: Frameworks for understanding treatment | url =https://archive.org/details/stutteringclutte0000ward | publisher =Psychology Press | year =2006 | location =Hove and [[New York]] | isbn =978-1-84169-334-7 }}<references group="National Stuttering Foundation"/> *{{cite journal |author=Alm, Per A |title=Stuttering and the basal ganglia circuits: a critical review of possible relations |journal=Journal of Communication Disorders |volume=37 |issue=4 |pages=325–69 |year=2004 |pmid=15159193 |url=http://theses.lub.lu.se/scripta-archive/2005/02/02/med_1035/part2/Per_Alm_Paper_II.pdf |doi=10.1016/j.jcomdis.2004.03.001 }}{{dead link|date=mart 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Alm, Per A. (2005). ''[https://web.archive.org/web/20071018211549/http://theses.lub.lu.se/postgrad/search.tkl?field_query1=pubid&query1=med_1035&recordformat=display On the Causal Mechanisms of Stuttering]''. Doctoral dissertation, Dept. of Clinical Neuroscience, Lund University, Sweden. * {{cite book | author=Compton DG | title=Stammering : its nature, history, causes and cures | url=https://archive.org/details/stammeringitsnat0000comp | publisher=Hodder & Stoughton | year=1993 | isbn=978-0-340-56274-1}} * {{cite book | author=Conture, Edward G | title=Stuttering | url=https://archive.org/details/stuttering0000cont | publisher=Prentice Hall | year=1990 | isbn=978-0-13-853631-2}} * {{cite book | author=Fraser, Jane | title=If Your Child Stutters: A Guide for Parents | publisher=Stuttering Foundation of America | year=2005 | isbn=978-0-933388-44-4 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/ifyourchildstutt00ains }} * Mondlin, M., ''How My Stuttering Ended'' [Case Study, Judith M. Kuster, Minnesota State University, Mankato] http://www.mnsu.edu/comdis/kuster/casestudy/path/mondlin.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050307041817/http://www.mnsu.edu/comdis/kuster/casestudy/path/mondlin.html |date=7. 3. 2005 }} * {{cite book |author=Raz, Mirla G. | title=Preschool Stuttering: What Parents Can Do |url=https://archive.org/details/preschoolstutter0000razm | publisher=GerstenWeitz Publishers| year=2014 | isbn=9780963542625}} * Rockey, D., ''Speech Disorder in Nineteenth Century Britain: The History of Stuttering'', Croom Helm, (London), 1980. {{ISBN|0-85664-809-4}} * Goldmark, Daniel. "Stuttering in American Popular Song, 1890–1930." In {{cite book|last=Lerner|first=Neil|title=Sounding Off: Theorizing Disability in Music|url=https://archive.org/details/soundingofftheor00lern|year=2006|publisher=Routledge|location=New York, London|isbn=978-0-415-97906-1|pages=[https://archive.org/details/soundingofftheor00lern/page/n107 91]–105}} * {{Cite book|title = Recovery from Stuttering|last = Howell|first = Peter|publisher = Psychology Press|year = 2011|isbn = 978-1136941054|location = New York}} ==Vanjski linkovi == {{Wiktionary|stammering|stuttering}} *[https://web.archive.org/web/20160314190244/https://www.nidcd.nih.gov/health/stuttering National Health Institute] *[http://www.asha.org/public/speech/disorders/stuttering.htm American Speech-Language-Hearing association] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20091016041011/http://www.asha.org/public/speech/disorders/stuttering.htm |date=16. 10. 2009 }} *[http://www.stutteringhelp.org The Stuttering Foundation] *[https://stutter.org.au Australian Stuttering Warriors Inc] *{{curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Communication_Disorders/Language_and_Speech/Stuttering/Organizations/}} {{Medicinski izvori | DiseasesDB = | ICD10 = {{ICD10|F|98|5|f|90}} | ICD9 = {{ICD9|307.0}} | ICDO = | OMIM = 184450 | OMIM_mult = {{OMIM|609261||none}} | MedlinePlus = 001427 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D013342 }} {{Mucanje}} {{Poremećaji emocija i ponašanja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Govor]] [[Kategorija:Govorne smetnje]] [[Kategorija:Ponašanje]] [[Kategorija:Disleksija]] [[Kategorija:Mentalni poremećaji dijagnosticirani u djetinjstvu]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 12]] m2f5ovzschqwjza8716kq027795t3ii Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini 0 491141 3847358 3734436 2026-05-18T07:52:58Z KWiki 9400 Trebat će isprobati "IK vrelo" na ovim člancima. 3847358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pećina | naziv = Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini | slika = Bosnia and Herzegovina Apr-28-2012 006 (7156010742).jpg | širina_slike = 400 | tekst = [[Vrelo Bune]] | map = | relief = | map_alt = | map_caption = | label = | label_position = | mark = | mark_width = | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | coords = | coords_ref = | geologija = [[Kraška jama|Kraške jame]], [[Dinaridi]] | veb-sajt = [http://www.centarzakrs.ba Centar za krš – CZK]; [http://www.devonkarst.org.uk/Fatnicko%20Polje/FP2.htm#S2.3.3. devonkarst.org.uk – Fatnićko polje – FP2 – Vrelo Trebišnjice]}} {{Lokacijska karta+ | Bosna i Hercegovina | width = 400 | float = right | border = | caption = Lokacija u Bosni i Hercegovini | alt = | relief = da | AlternativeMap = | overlay_image = | places = {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Izvor Mokranjske Miljacke (pećina)|Mokro]] | lat=43.8347241 | long=18.4889174 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vrelo Bune]] | lat=43.257222 | long=17.886389 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Mračna pećina|Banja stijena]]| lat=43.775250 | long=18.889722 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Duman]] | lat=43.832545 | long=17.008634 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Dabarska pećina]] | lat=44.7093913 | long=16.6378605 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=top}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vilina pećina]] | lat=43.094358 | long=18.484379 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=right}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vrela Trebišnjice|Dejanova pećina]] | lat=42.8644525 | long=18.4212613 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=right}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Krupa (Vrbas)|Vrela Krupe]] | lat=44.6185773 | long=17.1058846 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=left}} {{Lokacijska karta~|Bosna i Hercegovina | label=[[Vrelo Krušnice]] | lat=44.844545 | long=16.1682969 | label_size=75 | mark=Cave symbol.svg | marksize=15 | position=left}} }} Ovo je spisak [[kraški izvor|kraških vrela]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Većina kraških vrela u državi pripada [[Dinaridi|dinarskom]] [[krečnjak|krečnjačkom]] i [[fliš]]nom sistemu i/ili njihovoj tektonskoj zoni kontakta. To su gotovo redovno veliki izvori iz [[hidrogeologija|hidrogeološke]] perspektive, s velikim prosječnim godišnjim protokom i izuzetno visokim amplitudama između minimalnog i maksimalnog protoka, što zavisi od godišnjeg doba, količine padavina, drugih raznih [[hidrologija|hidroloških]] parametara te ponekad [[antropologija|antropoloških]] utjecaja. Voda obično izbija iz velikih [[kraška pećina|kraških jama]], sa složenim podzemnim tokom u mnogim slučajevima, različitim [[krš|kraškim karakteristikama]] i [[endem]]skom [[biološka raznolikost|bioraznolikošću]], formirajući kratke riječne tokove s relativno velikim protokom.<ref name="centarzakrs.ba">{{cite web |title= Centar za krš i speleologiju (CKS) |url= http://www.centarzakrs.ba |website= centarzakrs.ba |publisher= Centar za krš i speleologiju |access-date=31. 8. 2018}}</ref><ref name="devon-contents">{{cite web |title= Devon Karst – contents |url= http://www.devonkarst.org.uk/Website%20CONTENTS%20PAGE.html |website= devonkarst.org.uk |publisher= Devon Karst |access-date= 31. 8. 2018 |language= en |archive-date= 1. 9. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180901003723/http://www.devonkarst.org.uk/Website%20CONTENTS%20PAGE.html |url-status= dead }}</ref><ref name="DINARIC-KARST-BiH">{{cite web |title= Karstography DINARIC KARST BiH |publisher= Devon Karst |url= http://www.devonkarst.org.uk/Karstography%20of%20DINARIC%20KARST%20in%20BiH.html |website= devonkarst.org.uk |access-date= 31. 8. 2018 |language= en |archive-date= 16. 8. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200816113149/http://www.devonkarst.org.uk/Karstography%2520of%2520DINARIC%2520KARST%2520in%2520BiH.html |url-status= dead }}</ref><ref name="www.devonkarst.org.uk-FP2-Vrelo-Trebišnjice">{{cite web |title= Vrela Trebišnjica – The Devon Karst Research Society & Speleološko Društvo "Zelena Brda" – KARST HYDROLOGY & HYDROGEOLOGY – HIDROLOGIJA i HIDROGEOLOGIJA KRŠA |url= http://www.devonkarst.org.uk/Fatnicko%20Polje/FP2.htm#S2.3.3. |website= devonkarst.org.uk |publisher= The Devon Karst Research Society |access-date= 26. 10. 2018 |language= en |archive-date= 10. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160310155807/http://www.devonkarst.org.uk/fatnicko%20polje/fp2.htm#S2.3.3. |url-status= dead }}</ref> {| class="wikitable" |- !style=background:#FFDEAD;| Slika !style=background:#FFDEAD;| Ime !style=background:#FFDEAD;| Dimenzije !style=background:#FFDEAD;| Lokacija !style=background:#FFDEAD;| Napomene |- | [[Datoteka:Banj Stijena 05,.jpg|100px]] || [[Mračna pećina|Banja stijena]] || m || || Drugo ime: Mračna pećina |- | [[Datoteka:Livno, ricka Bistrica vyverajici ve skalni stene nad mestem.jpg|100px]] || [[Duman]] || m || || Vrelo [[Bistrica (Plovuča)|Bistrice]] |- | [[Datoteka:Dabarska Pecina - panoramio (1).jpg|100px]] || [[Dabarska pećina|Dabarska pećina 1]] || m || || rowspan=2|Vrelo [[Dabar (rijeka)|Dabra]] |- | [[Datoteka:Sanski most, jeskyne s pramenem ricky Dabar.jpg|100px]] || [[Dabarska pećina|Dabarska pećina 2]] || m || |- | [[Datoteka:Trebinjica (i.e. Trebisnjica) River the source Herzegowina Austro-Hungary.jpg|100px]] || [[Vrela Trebišnjice|Vrelo Trebišnjice]] || m || [[Bileća]] || Dejanova pećina glavni je izvor u grupi vrela Trebišnjice |- | [[Datoteka:Говјештица 02.jpg|100px]] || [[Govještica]] || m || || Drugo ime: Dugovještica |- | || [[Izvor Mokranjske Miljacke (pećina)|Vrelo Miljacke]] || m || || Izvor Mokranjske Miljacke |- | [[Datoteka:Tihaljina Peć Mlini00212.jpg|100px]] || [[Trebižat|Peć Mlini]] || m || [[Peć Mlini]] || Vrelo Trebižata |- | || [[Vilina pećina]] || m || [[Ključ (Gacko)|Ključ]], [[Cerničko polje]] || |- | [[Datoteka:Buna source.jpg|100px]] || [[Vrelo Bune]] || m || [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] || |- | [[Datoteka:Krušnica 03.jpg|100px]] || [[Vrelo Krušnice]] || m || [[Bosanska Krupa]] || |- | [[Datoteka:Krupa na Vrbasu from above.jpg|100px]] || [[Ponor (Vrbas)|Krupa]] || m || [[Krupa na Vrbasu]] || |- | || [[Estavela]] [[Šuica (rijeka)|Kovači]] || m || [[Kovači (Tomislavgrad)|Kovači]], [[Duvanjsko polje]] || |} == Također pogledajte == * [[Spisak pećina u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat-inline|Karst springs in Bosnia and Herzegovina}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Pećine u Bosni i Hercegovini}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Spiskovi vezani za Bosnu i Hercegovinu|Kraška vrela]] [[Kategorija:Kraške formacije u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Geologija Bosne i Hercegovine|*]] p0itqw6pfy4orwfku5npi1nizfnaa7s Šablon:Izvori u Bosni i Hercegovini 10 491144 3847390 3420151 2026-05-18T11:11:59Z KWiki 9400 3847390 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Izvori u Bosni i Hercegovini | naslov = [[Izvor]]i i [[kraško vrelo|kraška vrela]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] | podaciklasa = hlist | iznad = [[Spisak kraških vrela u Bosni i Hercegovini]] | slika = [[Datoteka:Споменик природе Извор ријеке Сане.jpg|80px|link=|alt=Govještica]] | grupa1 = [[Izvor]]i | podaci1 = * [[Bioštica]] * [[Izvor Neretve]] * [[Plava voda]] * [[Vrelo Bosne]] | grupa2 = [[Kraško vrelo|Kraška vrela]] | podaci2 = * [[Bastaško vrelo‎]] * [[Crno vrelo (Neretva)|Crno vrelo]] * [[Duman]] * [[Govještica]] * [[Izvor Mokranjske Miljacke (pećina)|Izvor Mokranjske Miljacke]] * [[Izvor Neretve]] * [[Komadinovo vrelo|Komadinovo vrelo (Perutac)]] * [[Krupac (Neretva)|Krupac]] * [[Lađanica]] * [[Mliništak]] * [[Mlješćak]] * [[Vrela Plive]] * [[Vrela Trebišnjice]] * [[Vrelo Bosne‎]] * [[Vrelo Bune]] * [[Vrelo Bunice]] * [[Vrelo Krušnice]] * [[Vrelo Ljuta]] * [[Vrelo Paljanske Miljacke]] * [[Peć Mlini|Vrelo Peć Mlini]] * [[Vrelo Ribnika‎]] * [[Vrelo Sane‎]] * [[Tučevac]] * [[Župski Krupac]] | grupa3 = [[Mineralni izvor|Mineralni i<br/>termo-mineralni]] | podaci3 = * [[Guber]] * [[Kiseljak]] | grupa4 = Potopljeni | podaci4 = * [[Crno vrelo (Neretva)|Crno vrelo]] * [[Vrela Trebišnjice]] * [[Vrelo Jasle]] ''(potok Jasle, Masna Luka, [[Park prirode Blidinje|Blidinje]])'' | grupa5 = [[Termalni izvor]]i | podaci5 = * [[Fojnica]] * [[Olovo (općina)|Olovo]] * [[Topla voda]] ''(na lijevoj obali [[Krivaja|Krivaje]] blizu [[Solun (Olovo)|Soluna]] kod [[Olovo (općina)|Olova]])'' * [[Slavinovići (izvor)|Slavinovići]] | grupa6 = [[Vrulja|Vrulje]] | podaci6 = * [[Neum]] | ispod = Većinu izvora u Bosni i Hercegovini čine [[kraško vrelo|kraška vrela]]; također pogledajte: [[Dinaridi]] }}<noinclude> [[Kategorija:Izvori u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Šabloni za geografiju Bosne i Hercegovine|Izvori]] </noinclude> oqusjr75x2xmjeg72x6hsp0ykqwly36 Moše Danon 0 502452 3847233 3578264 2026-05-17T15:57:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847233 wikitext text/x-wiki '''Rabin Moše Danon''' bio je [[Sefardi|sefardski]] veliki sarajevski [[rabin]] od 1815 do 1830. == Život== Godine 1820. Moše Danon i još deset istaknutih članova [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|jevrejske zajednice]] optuženi su za ubojstvo lokalnog [[derviš]]a<ref>{{Cite web |url=https://www.jews.ba/post/35/RAV-DANON-I-RU%C5%BDDI-PA%C5%A0A |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 12. 2023 |archive-date=15. 12. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215090916/https://www.jews.ba/post/35/RAV-DANON-I-RU%C5%BDDI-PA%C5%A0A |url-status=dead }}</ref>, jevrejskog obraćenika na [[islam]] po imenu Ahmed. [[Memed Ruždi paša|Sarajevski paša]] je zaprijetio smrtnom kaznom ako ne predaju otkupninu od 500.000 groša koja, neće biti izvršena ako plati [[džizja|džizju]] od 500.000 groša. Jevrejska zajednica Sarajevo nije uspjela prikupiti ovoliku količinu novca i zatražila je pomoć od lokalnog muslimanskog stanovništva. Muslimansko stanovništvo upalo je u zatvor i oslobodilo rabina Moše Danona i članove jevrejske zajednice koji su bili zatvoreni s njim. == Smrt== Danon je krenuo na hodočašće 1830. Želio je iz [[Dubrovnik]]a otputovati brodom u Svetu zemlju, ali je umro zbog bolesti u [[Stolac|Stocu]]. [[Grob Moše Danona u Stocu|Grob Moše Danona]] nalazi se nekoliko kilometara zapadno od Stoca u selu [[Ošanjići]]. Sve do [[holokaust]]a, svake godine prve nedjelje u julu posjećivali su ga jevrejski hodočasnici,<ref>{{Cite news|title=Lekcija iz suživota: Moša Danon i porodica Medar|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stolac_mosa_danon/24248323.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=28. 6. 2011|access-date=19. 12. 2023|language=sh|first=Tina Jelin-|last=Dizdar}}</ref> a nakon drugog svjetskog rata je nastavljeno nakon obnavljanja cijelog kompleksa.<ref>{{Cite web|url=https://6yka.com/bih/grob-mose-danona-u-stocu-jedino-jevrejsko-svetiliste-u-evropi|title=Grob Moše Danona u Stocu – jedino jevrejsko svetilište u Evropi|website=6yka.com|language=en|access-date=19. 12. 2023|archive-date=19. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219074353/https://6yka.com/bih/grob-mose-danona-u-stocu-jedino-jevrejsko-svetiliste-u-evropi|url-status=dead}}</ref> == Weblinks == * https://www.jews.ba/post/35/RAV-DANON-I-RU%C5%BDDI-PA%C5%A0A {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231215090916/https://www.jews.ba/post/35/RAV-DANON-I-RU%C5%BDDI-PA%C5%A0A |date=15. 12. 2023 }} * https://jguideeurope.org/en/region/bosnia-herzegovina/stolac/ * https://www.jews.ba/post/86/Stolac-cemetery {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231104143229/https://www.jews.ba/post/86/Stolac-cemetery |date=4. 11. 2023 }} *https://www.federalna.ba/o-grobu-rabina-mose-danona-u-stocu-odinama-brine-obitelj-medar-6rhok *https://www.nli.org.il/en/images/NNL_ARCHIVE_AL997000310540405171/NLI#$FL2430545 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250222184218/https://www.nli.org.il/en/images/NNL_ARCHIVE_AL997000310540405171/NLI#$FL2430545 |date=22. 2. 2025 }} == Reference== [[Kategorija:Umrli 1830.]] [[Kategorija:Jevreji u Bosni i Hercegovini]] imox2mrjsnd5a8brmb0lqb4gy1rtzju YouTube Kids 0 508408 3847360 3836338 2026-05-18T07:54:27Z Bosancica by MK 173186 Pregledan uvodni dio i prilagođen 3847360 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}} {{Infokutija veb-sajt | naziv = Youtube kids | url = {{URL|https://www.youtubekids.com}} | vrsta = usluga video hostinga | jezik = engleski | vlasnik = [[Alphabet inc.]] | datum_pokretanja = 15. februar 2015. godine; prije 9 godina }} '''YouTube Kids''' je američka aplikacija i internetska platforma za dijeljenje videosadržaja koju je razvio [[YouTube]], podružnica kompanije [[Google]]. Aplikacija predstavlja posebnu verziju YouTube servisa namijenjenu djeci, s odabranim sadržajima, roditeljskim kontrolama i sistemima filtriranja videozapisa koji se smatraju neprikladnim za djecu mlađu od 13 godina. Platforma je razvijena u skladu sa američkim [[Zakonom o zaštiti privatnosti djece na internetu Sjedinjenih Američkih Država|Zakonom o zaštiti privatnosti djece na internetu]], koji propisuje posebna ograničenja u prikupljanju podataka i prikazivanju oglasa korisnicima mlađim od 13 godina na standardnoj YouTube platformi.<ref name="Google_Kids_Setup_2026">{{cite web |title=Set up YouTube Kids |url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6124423 |website=support.google.com |publisher=Google Support / YouTube Help |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> YouTube Kids je prvi put objavljen 24. februara 2015. kao mobilna aplikacija za operativne sisteme [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]].<ref name="Perez_2017_TechCrunch_SmartTVs">{{cite web |last=Perez |first=Sarah |title=YouTube Kids comes to smart TVs |url=https://techcrunch.com/2017/04/25/youtube-kids-comes-to-smart-tvs/ |website=TechCrunch |date=25. 4. 2017 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Android_Police_2017_AndroidTV">{{cite web |title=Android TV app for YouTube Kids now available |url=https://www.androidpolice.com/2017/08/10/android-tv-app-youtube-kids-now-available/ |website=Android Police |date=10. 8. 2017 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kasnije je uveden i na pametne televizore proizvođača [[LG (korporacija)|LG]], [[Samsung]] i [[Sony]], kao i na platformu Android TV.<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2017/04/25/youtube-kids-comes-to-smart-tvs/|title=YouTube Kids comes to smart TVs|date=25. 4. 2017|website=TechCrunch|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|date=10. 8. 2017|title=Android TV app for YouTube Kids now available|language=en-US|work=Android Police|url=https://www.androidpolice.com/2017/08/10/android-tv-app-youtube-kids-now-available/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> Dana 27. maja 2020. aplikacija je postala dostupna i na [[Apple TV]] platformi.<ref>{{Cite news|date=27. 5. 2020|title=YouTube Kids is now on Apple TV|work=Engadget|url=https://www.engadget.com/you-tube-kids-on-apple-tv-043113790.html}}</ref> Od septembra 2019. dostupna je u 69 zemalja širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6130573|title=System requirements and app availability for YouTube Kids – Android – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=11. 5. 2021}}</ref> Pored mobilne aplikacije, YouTube je 30. augusta 2019. lansirao i web-verziju YouTube Kids servisa.<ref>{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/08/30/youtube-kids-launches-on-the-web/|title=YouTube Kids launches on the web|date=30. 8. 2019|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=4. 9. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180644/https://techcrunch.com/2019/08/30/youtube-kids-launches-on-the-web/|url-status=dead}}</ref> YouTube Kids je bio predmet kritika organizacija za zaštitu djece i digitalna prava, posebno organizacije Fairplay, zbog zabrinutosti u vezi s korištenjem komercijalnog oglašavanja te algoritamskim preporukama sadržaja koji može biti neprimjeren ciljnoj dobnoj skupini. Kritike su se odnosile i na pojavu kontroverznog sadržaja, uključujući uznemirujuće ili nasilne videozapise koji prikazuju likove iz popularnih dječjih medijskih franšiza, a koji su povremeno bili dostupni putem preporuka unutar aplikacije. Kao odgovor na navedene zabrinutosti, YouTube je najavio pooštravanje mjera pregleda i filtriranja prijavljenog sadržaja te unapređenje mehanizama koji sprječavaju pristup takvim videozapisima unutar YouTube Kids platforme. YouTube Kids se suočavao sa kritikama od strane zastupničkih grupa, konkretno [[Fairplay|Fairplay organizacije]], zbog zabrinutosti u vezi sa komercijalnim oglašavanjem i algoritamskim preporukama sadržaja koji može biti neprimjeren ciljnoj dobnoj populaciji, uključujući prijave o uznemirujućem ili nasilnom sadržaju koji je bio dostupan kroz sistem preporuka. Kao odgovor na navedene zabrinutosti, YouTube je najavio pooštravanje mjera pregleda i filtriranja prijavljenog sadržaja i unapređenje mehanizama koji sprječavaju pristup takvim videozapisima unutar YouTube Kids platforme. == Karakteristike == === Sadržaj === Aplikacija je podijeljena u 4 sadržajne kategorije; "Predloženo", "Serije", "Muzika", i "Učenje". Kategorije sadrže određeni izbor sadržaja od kanala koji se smatraju primjerenim za djecu.<ref name="tc-expands">{{Cite news|date=2. 11. 2017|title=YouTube Kids update gives kids their own profiles|language=|work=TechCrunch|url=https://techcrunch.com/2017/11/02/youtube-kids-update-gives-kids-their-own-profiles-expands-controls/|access-date=22. 5. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2015/02/23/hands-on-with-youtube-kids-googles-newly-launched-child-friendly-youtube-app/|title=Hands On With "YouTube Kids," Google's Newly Launched, Child-Friendly YouTube App|date=23. 2. 2015|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=27. 4. 2018}}</ref> U augustu 2016. godine, aplikacija je bila ažurirana da podrži tadašnju[[Youtube red]] (''now'' [[YouTube Premium]]'')'' pretplatničku uslugu, dozvoljavajući plejbek bez reklama, te istu tu opciju ''offline,'' i to sve samo za pretplatnike.<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2016/08/03/youtube-kids-rolls-out-an-ad-free-option/|title=YouTube Kids rolls out an ad-free option|date=3. 8. 2016|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=27. 4. 2018}}</ref> U februaru 2017, YouTube je počeo da predstavlja Premium originalne serije koje se fokusiraju naročito na YouTube Kids, uključujući ''DanTDM Creates a Big Scene, [[Fruit Ninja: Fenzy Force]], [[Hyperlinked|Hyperlinked, i Kings of Atlantis.]]''<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2017/02/13/youtube-kids-gets-its-own-original-shows/|title=YouTube Kids gets its own original shows|last=Perez|first=Sarah|date=13. 2. 2017|website=TechCrunch|access-date=30. 4. 2017}}</ref> YouTube je također predstavio zastupničke kampanje kroz posebnu ''plejlistu'' na Dječijem YouTube-u, uključujući #ReadAlong (serija videa, primarno prikazivajući kinetičku topografiju) kako bi promovirao pismenost <ref>{{Cite news|title=A new reading movement for YouTube Kids|work=Kidscreen|url=http://kidscreen.com/2016/06/14/a-new-reading-movement-for-youtube-kids/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> "#TodayILearned" (koja je sadržavala listu za reprodukciju [[STEM|STEM-]]<nowiki/>orijentiranih programa i video zapisa),<ref>{{Cite news|title=YouTube Kids launches #TodayILearned campaign|work=Kidscreen|url=http://kidscreen.com/2016/09/02/youtube-kids-launches-todayilearned-campaign/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> i "Make it Healthy, Make It Fun" (saradnja s Marc i Pau Gasolom za promoviranje zdravog života i aktivnog načina života za djecu).<ref>{{Cite web|url=http://kidscreen.com/2017/04/06/youtube-kids-gasol-brothers-get-healthy-together/|title=YouTube Kids, Gasol brothers get healthy together|access-date=30. 4. 2017}}</ref> U novembru 2017. aplikacija je ažurirana kako bi se dodali dodatni modovi korisničkog ''interfejsa'' napravljenih posebno za različite uzraste, počinjući od već postajanih pojednostavljenih interfejs modova za mlađu djecu, sve do malo popunjenijih interfejsova namijenjenih za stariju djecu.<ref name="tc-expands"/> U septembru 2018., YouTube je dodao nove opcije za starosne dobi u vezi sa sadržajem koji je predložen unutar aplikacije, "Mlađi" i "Stariji". "Mlađi" postojani miks sadržaja koji je ranije predlagan, i "Stariji" je sa dodacima sadržaja drugih žanrova, kao što su priroda, gejming i muzika.<ref name=":2">{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/08/28/ahead-of-ftc-ruling-youtube-kids-is-getting-a-website/|title=Ahead of FTC ruling, YouTube Kids is getting its own website|date=28. 8. 2019|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=30. 8. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180637/https://techcrunch.com/2019/08/28/ahead-of-ftc-ruling-youtube-kids-is-getting-a-website/|url-status=dead}}</ref> U augustu 2019. godine, opcija "Mlađi" u postavkama je podijeljena na novu "Predškolsku" grupu, koja se fokusira na "kreativnost, razigranost, učenje, i istraživanje".<ref>{{Citation|title=Bearden:|url=http://dx.doi.org/10.1215/9781478002260-014|publisher=Duke University Press|date=2019|access-date=12. 8. 2024|isbn=978-1-4780-0226-0|pages=175–177|first=August|last=Wilson}}</ref> === Roditeljski nadzor === Aplikacija YouTube Kids sadrži postavke roditeljskog nadzora koje omogućavaju roditeljima da limitiraju vrijeme provedeno na uređaju, i zabrani korisnicima da koriste pretraživač. Roditelji mogu koristiti šifru ili svoj [[Google račun]] da zaštite ove postavke i urede [[profile]] za više korisnika.<ref name="tc-expands"/><ref>{{Cite web|url=https://beta.techcrunch.com/2015/10/01/youtube-addresses-complaints-about-inappropriate-content-in-updated-youtube-kids-app/|title=YouTube Addresses Complaints About Inappropriate Content In Updated YouTube Kids App|date=oktobar 2015|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=27. 4. 2018}}</ref> == Prijem == === Oglašavanje === [[Kampanja za Djetinjstvo bez Komercijalnog sadržaja]]. (CCFC) i Centar za Digitalnu Demokratiju (CDD) su oboje izrazili zabrinutost oko korištenja reklama unutar aplikacije YouTube Kids, zastupajući mišljenje da djeca ne bi bila u stanju razlikovati stvarni sadržaj od reklama. Kratki branici su kasnije dodani u aplikaciju da uspostave razliku između regularnog sadržaja i reklamnog.<ref>{{Cite news|last=Skwarecki|first=Beth|title=Is YouTube Kids Purposely Training Kids to Watch YouTube Ads?|language=en-US|work=Lifehacker|url=http://lifehacker.com/is-youtube-kids-purposely-training-kids-to-watch-youtub-1794607840|access-date=30. 4. 2017}}</ref> === Problemi sa filtriranjem === Aplikacija YouTube Kids suočila se s kritikama zbog pristupačnosti videozapisa koji su neprikladni za njenu ciljnu publiku.CCFC je popunio FTC žalbu na YouTube Kids nedugo nakon objave same aplikacije, navodeći primjere neprimjerenih videa koji su bili dostupni preko pretraživača u aplikaciji (kao naprimjer videi testiranja vina), i Stranice za prijedloge koja nakon toga prikazuje i predlaže slične videozapise. YouTube je branio taj isti kriticizam, izjavljujući da je bio razvijen u konsultaciji sa drugim zastupničkim grupama, i da je kompanija bila otvorena za mišljenja i povratne informacije u vezi sa poduhvatima.<ref name=":02">{{Cite news|title=YouTube Kids has been a problem since 2015 — why did it take this long to address?|work=Polygon|url=https://www.polygon.com/2017/12/8/16737556/youtube-kids-video-inappropriate-superhero-disney|access-date=27. 4. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|date=6. 4. 2015|title=FTC asked to investigate YouTube Kids for deceptively targeting toddlers with ads|language=en-US|work=The Mercury News|url=http://www.mercurynews.com/2015/04/06/ftc-asked-to-investigate-youtube-kids-for-deceptively-targeting-toddlers-with-ads/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> Još veća kontroverzija koja se još naziva i "Elsagate" otkrivena od strane [[Matan Uziel]]<nowiki/>a i [[Charlie Warzela]] je također bila uvezana s aplikacijom, referirajući na kanale koji postavljaju likove i popularnih franšiza (naročito poput [[Frozen (2013)]], [[Patrolne Šape]], [[Thomas & Friends|Tomas i Prijatelji,]] [[Peppa prase|Pepa prase]] i [[Spider-man]]), ali sa uznemirujućim, seksualnim sugestijama, nasilne ili na drugi način neprikladne prirode.<ref>{{Cite news|date=27. 3. 2017|title=The disturbing YouTube videos that are tricking children|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/blogs-trending-39381889|access-date=27. 4. 2018}}</ref> YouTube globalni šef odjela za porodicu i dječji sadržaj Malik Ducard priznao je da "pravljenje aplikacije koja je "family-friendly" je od velike važnosti nama", ali također priznaje da usluga nije bila kontrolisana sve vrijeme, i da su roditelji imali odgovornost da koriste opcije za roditeljski nadzor kako bi ograničili sadržaj koji su koristili njihova djeca (uključujući i onesposobljavanje pretraživača).<ref name=":13">{{Cite news|date=4. 11. 2017|title=On YouTube Kids, Startling Videos Slip Past Filters|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2017/11/04/business/media/youtube-kids-paw-patrol.html|access-date=27. 4. 2018|issn=0362-4331}}</ref> Josh Golin, direktor kampanje za Djetinjstvo Bez Komercijalnog Sadržaja, zastupao je da automatski algoritmi nisu dovoljni da determinišu da li je video prikladan za određenu starosnu dob, i da je neophodna pritom manualna kontrola.<ref name=":13"/> Dodaje da je "YouTube model kreirao nešto što je toliko veliko, ali je tu 400 sati sadržaja koji je objavljen svake minute. Jednostavno je previše veliko. Ljudi su pokretali ova pitanja već godinama, samo posjeti bilo koji roditeljski forum i pronaći ćeš članke o lažnim ''Peppa Prase'' videima.<ref name="tc-expands3">{{Cite news|date=2. 11. 2017|title=YouTube Kids update gives kids their own profiles, expands controls|language=en-US|work=TechCrunch|url=https://techcrunch.com/2017/11/02/youtube-kids-update-gives-kids-their-own-profiles-expands-controls/|access-date=22. 5. 2018}}</ref> U novembru 2017. godine, YouTube je najavio da će poduzeti dalje korake za pregled i filtriranje videozapisa koje su korisnici prijavljivali kao neprimjeren sadržaj, uključujući strožije filtriranje i sistem dobnih ograničenja kako bi se spriječilo da se takvi videi pojavljuju na platformi.<ref>{{Cite news|title=YouTube says it will crack down on bizarre videos targeting children|work=The Verge|url=https://www.theverge.com/2017/11/9/16629788/youtube-kids-distrubing-inappropriate-flag-age-restrict|access-date=27. 4. 2018}}</ref> U najnovijem ažuriranju YouTube Kids aplikacije tog mjeseca, malo istaknutije ''ograđivanje od odgovornosti'' je dodano u prvobitnom ''set-up procesu,'' time naglašavajući da usluga ne može u potpunosti garantovati prikladnosti videa koji nisu manualno kreirani, i informisanje roditelja o mogućnosti prijave i blokiranja videa za koje oni smatraju da su neprikladni.<ref name="tc-expands3"/> Ove opcije su dodatno proširene 2018. godine, uz dodatak opcije ograničavanja korisnika na kanale i preporuke koje ljudi pregledaju, kao i sistem manualnog postavljanja na bijelu listu.<ref>{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2018/04/25/for-the-first-time-parents-can-limit-youtube-kids-to-human-reviewed-videos-and-recommendations/|title=For the first time, parents will be able to limit YouTube Kids to human-reviewed channels and recommendations|date=25. 4. 2018|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=30. 8. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180637/https://techcrunch.com/2018/04/25/for-the-first-time-parents-can-limit-youtube-kids-to-human-reviewed-videos-and-recommendations/|url-status=dead}}</ref><ref name=":3">{{Cite news|url=http://social.techcrunch.com/2018/09/13/youtube-kids-adds-a-whitelisting-parent-control-feature-plus-a-new-experience-for-tweens/|title=YouTube Kids adds a whitelisting parental control feature, plus a new experience for tweens|work=TechCrunch|date=13. 9. 2018|language=en-US|access-date=30. 8. 2019|last=Perez|first=Sarah|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180637/https://techcrunch.com/2018/09/13/youtube-kids-adds-a-whitelisting-parent-control-feature-plus-a-new-experience-for-tweens/|url-status=dead}}</ref> == Geografska dostupnost == [[Datoteka:Availability_of_Youtube_Kids_in_the_World.svg|mini|450x450piksel| Zemlje u kojima je YouTube Kids dostupan]] === Android === Alžir, Argentina, Aruba, Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bangladeš, Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada (osim Kvebeka), Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, Estonija, Salvador, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Gana, Gruzija, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irak, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kuvajt, Latvija, Liban, Libija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malezija, Malta, Meksiko, Maroko, Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Sjeverna Makedonija, Norveška, Oman, Pakistan, Paragvaj, Panama, Papua Nova Gvineja, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španija, Švedska, Švicarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Tunis, Turska, Ostrva Turks i Kaikos, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Venecuela, Vijetnam, Jemen i Zimbabve.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6130573?co=GENIE.Platform=Android&hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids – Android – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=23. 7. 2020}}</ref> === iOS === Alžir, Argentina, Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada (osim Kvebeka), Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Estonija, Egipat, El Salvador, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Gana, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irak, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kuvajt, Latvija, Liban, Libija, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Malta, Meksiko, Crna Gora, Maroko, Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Severna Makedonija, Norveška, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španija, Švedska, Švajcarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Tunis, Turska, Ostrva Turks i Kaikos, Uganda, Ukrajina, Urugvaj, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ujedinjeni Arapski Emirati, Sjedinjene Američke Države, Venecuela, Vijetnam, Jemen i Zimbabve <ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6130573?co=GENIE.Platform=iOS&hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids – iPhone & iPad – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=1. 4. 2021}}</ref> === Website === Alžir, Američka Samoa, Argentina, Aruba, Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bangladeš, Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada, Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Kipar, Češka Republika, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Finska, Francuska, Francuska Gvajana, Francuska Polinezija, Njemačka, Grčka, Gana, Gruzija, Guam, Gvadalupe, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irak, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kuvajt, Latvija, Liban, Libija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malezija, Malta, Meksiko, Crna Gora, Maroko, Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Severna Marijanska ostrva, Sjeverna Makedonija, Norveška, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Rusija, San Marino, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španjolska, Švedska, Švicarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Tunis, Turska, Ostrva Turks i Caicos, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Američka Djevičanska ostrva, Vatikan, Venecuela, Vijetnam, Jemen i Zimbabve.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/9597907?hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids on the web – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=1. 4. 2021}}</ref> === Televizija === Argentina, Aruba (samo za Android TV), Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bangladeš (samo Android TV), Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada (osim Kvebeka), Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kosta Rika, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Estonija, Salvador, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Gana, Gruzija, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Kazahstan, Kenija, Latvija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Makedonija, Malezija, Malta, Meksiko, Crna Gora (samo Apple TV i Smart TV), Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Norveška, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španija, Švedska, Švajcarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Turska, Ostrva Turks i Kaikos, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Venecuela, Vijetnam i Zimbabve.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/7321075?hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids on TV – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=1. 4. 2021}}</ref> YouTube Kids će biti dostupno na Bahamima,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=en_bs&gl=BS|title=YouTube Kids – Apps on Google Play}}</ref> Belizeu,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=en_bz&gl=BS|title=YouTube Kids – Apps on Google Play}}</ref> Dominici,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=fr_dm&gl=BS|title=YouTube Kids – Applications sur Google Play}}</ref> Haitiju,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=ht&gl=US|title=YouTube Kids – Applications sur Google Play}}</ref> Moldaviji,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=mo&gl=US|title=YouTube Kids – Aplicații pe Google Play}}</ref> Crnoj Gori,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=cnr&gl=US|title=YouTube Kids – Aplikacije na Google Play-u}}</ref> Portoriku <ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=es_pr&gl=BS|title=YouTube Kids – Apps en Google Play}}</ref> i Tadžikistanu <ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details/YouTube_Kids?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=tg&gl=US|title=Приложения в Google Play – YouTube Детям}}</ref> . == Reference == {{Refspisak}} * {{Službeni sajt|https://www.youtube.com/kids}} * [https://www.youtubekids.com/ Official web portal] {{YouTube navbox}} [[Kategorija:Dječija zabava]] [[Kategorija:YouTube]] [[Kategorija:Android (OS) softver]] [[Kategorija:Softver iz 2015.]] [[Kategorija:IOS softver]] 8detqed3r4rrmzpyj7l4h0qcxo52h9r 3847361 3847360 2026-05-18T07:56:13Z Bosancica by MK 173186 3847361 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}} {{Infokutija veb-sajt | naziv = Youtube kids | url = {{URL|https://www.youtubekids.com}} | vrsta = usluga video hostinga | jezik = engleski | vlasnik = [[Alphabet inc.]] | datum_pokretanja = 15. februar 2015. godine; prije 9 godina }} '''YouTube Kids''' je američka aplikacija i internetska platforma za dijeljenje videosadržaja koju je razvio [[YouTube]], podružnica kompanije [[Google]]. Aplikacija predstavlja posebnu verziju YouTube servisa namijenjenu djeci, s odabranim sadržajima, roditeljskim kontrolama i sistemima filtriranja videozapisa koji se smatraju neprikladnim za djecu mlađu od 13 godina. Platforma je razvijena u skladu sa američkim [[Zakonom o zaštiti privatnosti djece na internetu Sjedinjenih Američkih Država|Zakonom o zaštiti privatnosti djece na internetu]], koji propisuje posebna ograničenja u prikupljanju podataka i prikazivanju oglasa korisnicima mlađim od 13 godina na standardnoj YouTube platformi.<ref name="Google_Kids_Setup_2026">{{cite web |title=Set up YouTube Kids |url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6124423 |website=support.google.com |publisher=Google Support / YouTube Help |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> YouTube Kids je prvi put objavljen 24. februara 2015. kao mobilna aplikacija za operativne sisteme [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]].<ref name="Perez_2017_TechCrunch_SmartTVs">{{cite web |last=Perez |first=Sarah |title=YouTube Kids comes to smart TVs |url=https://techcrunch.com/2017/04/25/youtube-kids-comes-to-smart-tvs/ |website=TechCrunch |date=25. 4. 2017 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Android_Police_2017_AndroidTV">{{cite web |title=Android TV app for YouTube Kids now available |url=https://www.androidpolice.com/2017/08/10/android-tv-app-youtube-kids-now-available/ |website=Android Police |date=10. 8. 2017 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kasnije je uveden i na pametne televizore proizvođača [[LG (korporacija)|LG]], [[Samsung]] i [[Sony]], kao i na platformu Android TV.<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2017/04/25/youtube-kids-comes-to-smart-tvs/|title=YouTube Kids comes to smart TVs|date=25. 4. 2017|website=TechCrunch|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|date=10. 8. 2017|title=Android TV app for YouTube Kids now available|language=en-US|work=Android Police|url=https://www.androidpolice.com/2017/08/10/android-tv-app-youtube-kids-now-available/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> Dana 27. maja 2020. aplikacija je postala dostupna i na [[Apple TV]] platformi.<ref>{{Cite news|date=27. 5. 2020|title=YouTube Kids is now on Apple TV|work=Engadget|url=https://www.engadget.com/you-tube-kids-on-apple-tv-043113790.html}}</ref> Od septembra 2019. dostupna je u 69 zemalja širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6130573|title=System requirements and app availability for YouTube Kids – Android – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=11. 5. 2021}}</ref> Pored mobilne aplikacije, YouTube je 30. augusta 2019. lansirao i web-verziju YouTube Kids servisa.<ref>{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/08/30/youtube-kids-launches-on-the-web/|title=YouTube Kids launches on the web|date=30. 8. 2019|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=4. 9. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180644/https://techcrunch.com/2019/08/30/youtube-kids-launches-on-the-web/|url-status=dead}}</ref> YouTube Kids se suočavao sa kritikama od strane zastupničkih grupa, konkretno [[Fairplay|Fairplay organizacije]], zbog zabrinutosti u vezi sa komercijalnim oglašavanjem i algoritamskim preporukama sadržaja koji može biti neprimjeren ciljnoj dobnoj populaciji, uključujući prijave o uznemirujućem ili nasilnom sadržaju koji je bio dostupan kroz sistem preporuka. Kao odgovor na navedene zabrinutosti, YouTube je najavio pooštravanje mjera pregleda i filtriranja prijavljenog sadržaja i unapređenje mehanizama koji sprječavaju pristup takvim videozapisima unutar YouTube Kids platforme. == Karakteristike == === Sadržaj === Aplikacija je podijeljena u 4 sadržajne kategorije; "Predloženo", "Serije", "Muzika", i "Učenje". Kategorije sadrže određeni izbor sadržaja od kanala koji se smatraju primjerenim za djecu.<ref name="tc-expands">{{Cite news|date=2. 11. 2017|title=YouTube Kids update gives kids their own profiles|language=|work=TechCrunch|url=https://techcrunch.com/2017/11/02/youtube-kids-update-gives-kids-their-own-profiles-expands-controls/|access-date=22. 5. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2015/02/23/hands-on-with-youtube-kids-googles-newly-launched-child-friendly-youtube-app/|title=Hands On With "YouTube Kids," Google's Newly Launched, Child-Friendly YouTube App|date=23. 2. 2015|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=27. 4. 2018}}</ref> U augustu 2016. godine, aplikacija je bila ažurirana da podrži tadašnju[[Youtube red]] (''now'' [[YouTube Premium]]'')'' pretplatničku uslugu, dozvoljavajući plejbek bez reklama, te istu tu opciju ''offline,'' i to sve samo za pretplatnike.<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2016/08/03/youtube-kids-rolls-out-an-ad-free-option/|title=YouTube Kids rolls out an ad-free option|date=3. 8. 2016|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=27. 4. 2018}}</ref> U februaru 2017, YouTube je počeo da predstavlja Premium originalne serije koje se fokusiraju naročito na YouTube Kids, uključujući ''DanTDM Creates a Big Scene, [[Fruit Ninja: Fenzy Force]], [[Hyperlinked|Hyperlinked, i Kings of Atlantis.]]''<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2017/02/13/youtube-kids-gets-its-own-original-shows/|title=YouTube Kids gets its own original shows|last=Perez|first=Sarah|date=13. 2. 2017|website=TechCrunch|access-date=30. 4. 2017}}</ref> YouTube je također predstavio zastupničke kampanje kroz posebnu ''plejlistu'' na Dječijem YouTube-u, uključujući #ReadAlong (serija videa, primarno prikazivajući kinetičku topografiju) kako bi promovirao pismenost <ref>{{Cite news|title=A new reading movement for YouTube Kids|work=Kidscreen|url=http://kidscreen.com/2016/06/14/a-new-reading-movement-for-youtube-kids/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> "#TodayILearned" (koja je sadržavala listu za reprodukciju [[STEM|STEM-]]<nowiki/>orijentiranih programa i video zapisa),<ref>{{Cite news|title=YouTube Kids launches #TodayILearned campaign|work=Kidscreen|url=http://kidscreen.com/2016/09/02/youtube-kids-launches-todayilearned-campaign/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> i "Make it Healthy, Make It Fun" (saradnja s Marc i Pau Gasolom za promoviranje zdravog života i aktivnog načina života za djecu).<ref>{{Cite web|url=http://kidscreen.com/2017/04/06/youtube-kids-gasol-brothers-get-healthy-together/|title=YouTube Kids, Gasol brothers get healthy together|access-date=30. 4. 2017}}</ref> U novembru 2017. aplikacija je ažurirana kako bi se dodali dodatni modovi korisničkog ''interfejsa'' napravljenih posebno za različite uzraste, počinjući od već postajanih pojednostavljenih interfejs modova za mlađu djecu, sve do malo popunjenijih interfejsova namijenjenih za stariju djecu.<ref name="tc-expands"/> U septembru 2018., YouTube je dodao nove opcije za starosne dobi u vezi sa sadržajem koji je predložen unutar aplikacije, "Mlađi" i "Stariji". "Mlađi" postojani miks sadržaja koji je ranije predlagan, i "Stariji" je sa dodacima sadržaja drugih žanrova, kao što su priroda, gejming i muzika.<ref name=":2">{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/08/28/ahead-of-ftc-ruling-youtube-kids-is-getting-a-website/|title=Ahead of FTC ruling, YouTube Kids is getting its own website|date=28. 8. 2019|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=30. 8. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180637/https://techcrunch.com/2019/08/28/ahead-of-ftc-ruling-youtube-kids-is-getting-a-website/|url-status=dead}}</ref> U augustu 2019. godine, opcija "Mlađi" u postavkama je podijeljena na novu "Predškolsku" grupu, koja se fokusira na "kreativnost, razigranost, učenje, i istraživanje".<ref>{{Citation|title=Bearden:|url=http://dx.doi.org/10.1215/9781478002260-014|publisher=Duke University Press|date=2019|access-date=12. 8. 2024|isbn=978-1-4780-0226-0|pages=175–177|first=August|last=Wilson}}</ref> === Roditeljski nadzor === Aplikacija YouTube Kids sadrži postavke roditeljskog nadzora koje omogućavaju roditeljima da limitiraju vrijeme provedeno na uređaju, i zabrani korisnicima da koriste pretraživač. Roditelji mogu koristiti šifru ili svoj [[Google račun]] da zaštite ove postavke i urede [[profile]] za više korisnika.<ref name="tc-expands"/><ref>{{Cite web|url=https://beta.techcrunch.com/2015/10/01/youtube-addresses-complaints-about-inappropriate-content-in-updated-youtube-kids-app/|title=YouTube Addresses Complaints About Inappropriate Content In Updated YouTube Kids App|date=oktobar 2015|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=27. 4. 2018}}</ref> == Prijem == === Oglašavanje === [[Kampanja za Djetinjstvo bez Komercijalnog sadržaja]]. (CCFC) i Centar za Digitalnu Demokratiju (CDD) su oboje izrazili zabrinutost oko korištenja reklama unutar aplikacije YouTube Kids, zastupajući mišljenje da djeca ne bi bila u stanju razlikovati stvarni sadržaj od reklama. Kratki branici su kasnije dodani u aplikaciju da uspostave razliku između regularnog sadržaja i reklamnog.<ref>{{Cite news|last=Skwarecki|first=Beth|title=Is YouTube Kids Purposely Training Kids to Watch YouTube Ads?|language=en-US|work=Lifehacker|url=http://lifehacker.com/is-youtube-kids-purposely-training-kids-to-watch-youtub-1794607840|access-date=30. 4. 2017}}</ref> === Problemi sa filtriranjem === Aplikacija YouTube Kids suočila se s kritikama zbog pristupačnosti videozapisa koji su neprikladni za njenu ciljnu publiku.CCFC je popunio FTC žalbu na YouTube Kids nedugo nakon objave same aplikacije, navodeći primjere neprimjerenih videa koji su bili dostupni preko pretraživača u aplikaciji (kao naprimjer videi testiranja vina), i Stranice za prijedloge koja nakon toga prikazuje i predlaže slične videozapise. YouTube je branio taj isti kriticizam, izjavljujući da je bio razvijen u konsultaciji sa drugim zastupničkim grupama, i da je kompanija bila otvorena za mišljenja i povratne informacije u vezi sa poduhvatima.<ref name=":02">{{Cite news|title=YouTube Kids has been a problem since 2015 — why did it take this long to address?|work=Polygon|url=https://www.polygon.com/2017/12/8/16737556/youtube-kids-video-inappropriate-superhero-disney|access-date=27. 4. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|date=6. 4. 2015|title=FTC asked to investigate YouTube Kids for deceptively targeting toddlers with ads|language=en-US|work=The Mercury News|url=http://www.mercurynews.com/2015/04/06/ftc-asked-to-investigate-youtube-kids-for-deceptively-targeting-toddlers-with-ads/|access-date=27. 4. 2018}}</ref> Još veća kontroverzija koja se još naziva i "Elsagate" otkrivena od strane [[Matan Uziel]]<nowiki/>a i [[Charlie Warzela]] je također bila uvezana s aplikacijom, referirajući na kanale koji postavljaju likove i popularnih franšiza (naročito poput [[Frozen (2013)]], [[Patrolne Šape]], [[Thomas & Friends|Tomas i Prijatelji,]] [[Peppa prase|Pepa prase]] i [[Spider-man]]), ali sa uznemirujućim, seksualnim sugestijama, nasilne ili na drugi način neprikladne prirode.<ref>{{Cite news|date=27. 3. 2017|title=The disturbing YouTube videos that are tricking children|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/blogs-trending-39381889|access-date=27. 4. 2018}}</ref> YouTube globalni šef odjela za porodicu i dječji sadržaj Malik Ducard priznao je da "pravljenje aplikacije koja je "family-friendly" je od velike važnosti nama", ali također priznaje da usluga nije bila kontrolisana sve vrijeme, i da su roditelji imali odgovornost da koriste opcije za roditeljski nadzor kako bi ograničili sadržaj koji su koristili njihova djeca (uključujući i onesposobljavanje pretraživača).<ref name=":13">{{Cite news|date=4. 11. 2017|title=On YouTube Kids, Startling Videos Slip Past Filters|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2017/11/04/business/media/youtube-kids-paw-patrol.html|access-date=27. 4. 2018|issn=0362-4331}}</ref> Josh Golin, direktor kampanje za Djetinjstvo Bez Komercijalnog Sadržaja, zastupao je da automatski algoritmi nisu dovoljni da determinišu da li je video prikladan za određenu starosnu dob, i da je neophodna pritom manualna kontrola.<ref name=":13"/> Dodaje da je "YouTube model kreirao nešto što je toliko veliko, ali je tu 400 sati sadržaja koji je objavljen svake minute. Jednostavno je previše veliko. Ljudi su pokretali ova pitanja već godinama, samo posjeti bilo koji roditeljski forum i pronaći ćeš članke o lažnim ''Peppa Prase'' videima.<ref name="tc-expands3">{{Cite news|date=2. 11. 2017|title=YouTube Kids update gives kids their own profiles, expands controls|language=en-US|work=TechCrunch|url=https://techcrunch.com/2017/11/02/youtube-kids-update-gives-kids-their-own-profiles-expands-controls/|access-date=22. 5. 2018}}</ref> U novembru 2017. godine, YouTube je najavio da će poduzeti dalje korake za pregled i filtriranje videozapisa koje su korisnici prijavljivali kao neprimjeren sadržaj, uključujući strožije filtriranje i sistem dobnih ograničenja kako bi se spriječilo da se takvi videi pojavljuju na platformi.<ref>{{Cite news|title=YouTube says it will crack down on bizarre videos targeting children|work=The Verge|url=https://www.theverge.com/2017/11/9/16629788/youtube-kids-distrubing-inappropriate-flag-age-restrict|access-date=27. 4. 2018}}</ref> U najnovijem ažuriranju YouTube Kids aplikacije tog mjeseca, malo istaknutije ''ograđivanje od odgovornosti'' je dodano u prvobitnom ''set-up procesu,'' time naglašavajući da usluga ne može u potpunosti garantovati prikladnosti videa koji nisu manualno kreirani, i informisanje roditelja o mogućnosti prijave i blokiranja videa za koje oni smatraju da su neprikladni.<ref name="tc-expands3"/> Ove opcije su dodatno proširene 2018. godine, uz dodatak opcije ograničavanja korisnika na kanale i preporuke koje ljudi pregledaju, kao i sistem manualnog postavljanja na bijelu listu.<ref>{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2018/04/25/for-the-first-time-parents-can-limit-youtube-kids-to-human-reviewed-videos-and-recommendations/|title=For the first time, parents will be able to limit YouTube Kids to human-reviewed channels and recommendations|date=25. 4. 2018|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=30. 8. 2019|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180637/https://techcrunch.com/2018/04/25/for-the-first-time-parents-can-limit-youtube-kids-to-human-reviewed-videos-and-recommendations/|url-status=dead}}</ref><ref name=":3">{{Cite news|url=http://social.techcrunch.com/2018/09/13/youtube-kids-adds-a-whitelisting-parent-control-feature-plus-a-new-experience-for-tweens/|title=YouTube Kids adds a whitelisting parental control feature, plus a new experience for tweens|work=TechCrunch|date=13. 9. 2018|language=en-US|access-date=30. 8. 2019|last=Perez|first=Sarah|archive-date=7. 1. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200107180637/https://techcrunch.com/2018/09/13/youtube-kids-adds-a-whitelisting-parent-control-feature-plus-a-new-experience-for-tweens/|url-status=dead}}</ref> == Geografska dostupnost == [[Datoteka:Availability_of_Youtube_Kids_in_the_World.svg|mini|450x450piksel| Zemlje u kojima je YouTube Kids dostupan]] === Android === Alžir, Argentina, Aruba, Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bangladeš, Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada (osim Kvebeka), Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, Estonija, Salvador, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Gana, Gruzija, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irak, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kuvajt, Latvija, Liban, Libija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malezija, Malta, Meksiko, Maroko, Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Sjeverna Makedonija, Norveška, Oman, Pakistan, Paragvaj, Panama, Papua Nova Gvineja, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španija, Švedska, Švicarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Tunis, Turska, Ostrva Turks i Kaikos, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Venecuela, Vijetnam, Jemen i Zimbabve.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6130573?co=GENIE.Platform=Android&hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids – Android – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=23. 7. 2020}}</ref> === iOS === Alžir, Argentina, Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada (osim Kvebeka), Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Estonija, Egipat, El Salvador, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Gana, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irak, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kuvajt, Latvija, Liban, Libija, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Malta, Meksiko, Crna Gora, Maroko, Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Severna Makedonija, Norveška, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španija, Švedska, Švajcarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Tunis, Turska, Ostrva Turks i Kaikos, Uganda, Ukrajina, Urugvaj, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ujedinjeni Arapski Emirati, Sjedinjene Američke Države, Venecuela, Vijetnam, Jemen i Zimbabve <ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/6130573?co=GENIE.Platform=iOS&hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids – iPhone & iPad – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=1. 4. 2021}}</ref> === Website === Alžir, Američka Samoa, Argentina, Aruba, Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bangladeš, Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada, Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Kipar, Češka Republika, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Finska, Francuska, Francuska Gvajana, Francuska Polinezija, Njemačka, Grčka, Gana, Gruzija, Guam, Gvadalupe, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irak, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Jordan, Kazahstan, Kenija, Kuvajt, Latvija, Liban, Libija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malezija, Malta, Meksiko, Crna Gora, Maroko, Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Severna Marijanska ostrva, Sjeverna Makedonija, Norveška, Oman, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Katar, Rumunija, Rusija, San Marino, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španjolska, Švedska, Švicarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Tunis, Turska, Ostrva Turks i Caicos, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Američka Djevičanska ostrva, Vatikan, Venecuela, Vijetnam, Jemen i Zimbabve.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/9597907?hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids on the web – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=1. 4. 2021}}</ref> === Televizija === Argentina, Aruba (samo za Android TV), Australija, Austrija, Azerbejdžan, Bangladeš (samo Android TV), Bjelorusija, Belgija, Bermuda, Bolivija, Bosna, Brazil, Bugarska, Kanada (osim Kvebeka), Kajmanska ostrva, Čile, Kolumbija, Kosta Rika, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Ekvador, Estonija, Salvador, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Gana, Gruzija, Gvatemala, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Irska, Izrael, Italija, Jamajka, Japan, Kazahstan, Kenija, Latvija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Makedonija, Malezija, Malta, Meksiko, Crna Gora (samo Apple TV i Smart TV), Nepal, Holandija, Novi Zeland, Nigerija, Nikaragva, Norveška, Pakistan, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, Senegal, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južna Afrika, Južna Koreja, Šri Lanka, Španija, Švedska, Švajcarska, Tajvan, Tanzanija, Tajland, Turska, Ostrva Turks i Kaikos, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Venecuela, Vijetnam i Zimbabve.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/youtubekids/answer/7321075?hl=en|title=System requirements and app availability for YouTube Kids on TV – YouTube Kids Parental Guide|website=support.google.com|access-date=1. 4. 2021}}</ref> YouTube Kids će biti dostupno na Bahamima,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=en_bs&gl=BS|title=YouTube Kids – Apps on Google Play}}</ref> Belizeu,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=en_bz&gl=BS|title=YouTube Kids – Apps on Google Play}}</ref> Dominici,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=fr_dm&gl=BS|title=YouTube Kids – Applications sur Google Play}}</ref> Haitiju,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=ht&gl=US|title=YouTube Kids – Applications sur Google Play}}</ref> Moldaviji,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=mo&gl=US|title=YouTube Kids – Aplicații pe Google Play}}</ref> Crnoj Gori,<ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=cnr&gl=US|title=YouTube Kids – Aplikacije na Google Play-u}}</ref> Portoriku <ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=es_pr&gl=BS|title=YouTube Kids – Apps en Google Play}}</ref> i Tadžikistanu <ref>{{Cite web|url=https://play.google.com/store/apps/details/YouTube_Kids?id=com.google.android.apps.youtube.kids&hl=tg&gl=US|title=Приложения в Google Play – YouTube Детям}}</ref> . == Reference == {{Refspisak}} * {{Službeni sajt|https://www.youtube.com/kids}} * [https://www.youtubekids.com/ Official web portal] {{YouTube navbox}} [[Kategorija:Dječija zabava]] [[Kategorija:YouTube]] [[Kategorija:Android (OS) softver]] [[Kategorija:Softver iz 2015.]] [[Kategorija:IOS softver]] gmnfqff3dsebgyy6r91z10jd3x3egcq Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 0 509348 3847271 3655168 2026-05-17T19:38:01Z Bakir123 110053 3847271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna liga | naziv = Premijer ženska liga Bosne i Hercegovine | logo = Logo PŽL.png | piksela = 180 | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | konfederacija = [[UEFA]] | osnovana = {{Početni datum i godine|2001}} | ekipe = 8 | ispadanje = [[Prva ženska nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva ženska liga FBiH]] <br> [[Prva nogometna liga Republike Srpske za žene|Prva ženska liga RS]] | nivo = 1 | domaći_kup = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene|Kup BiH]] | konfederalni_kup = [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]] | šampioni = [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (24x) | sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2025/2026.|2025/26]] | najuspješniji_klub = [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (24x) | veb-sajt = [https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/ nfsbih.ba] | trenutno = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2025/2026.|2025/2026.]] }} '''Premijer ženska liga Bosne i Hercegovine''' ('''PŽL''') najjača je ženska [[nogomet]]na liga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i trenutno se sastoji od 8 klubova. Od 2013. liga je ujedinjena. Prije se igralo u dvije odvojene grupe zasnovane na ligaškim sistemima ograničenim unutar entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], jedna je bila [[Prva ženska nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva ženska liga Federacije Bosne i Hercegovine]], a druga [[Prva nogometna liga Republike Srpske za žene|Prva liga Republike Srpske za žene]], pri čemu se prvak odlučivao u play-offu.<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/womenschampionsleague/news/020c-0e1448b07049-4770d289036d-1000--national-women-s-league-launches-in-bosnia-and-herzegovina/|title=National women's league launches in Bosnia and Herzegovina|last=|website=UEFA.com|publisher=[[UEFA]]|language=en|access-date=2. 9. 2024}}</ref> Osvajačice lige kvalifikuju se za mjesto u [[UEFA Liga prvaka za žene|UEFA Ligi prvaka za žene]]. Liga privlači malo medijske pažnje u Bosni i Hercegovini, dok je finansiranje često neadekvatno, a klubovima nedostaje infrastruktura, u nekim slučajevima čak i objekti za osnovne treninge.<ref>{{Cite web|url=http://humanrightshouse.org/Articles/11787.html|title=Women's football teams ignored in B&H|date=16. 9. 2009|website=humanrightshouse.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=8. 4. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110408204807/http://humanrightshouse.org/Articles/11787.html|url-status=dead}}</ref> == Historija == Do 2013. liga je bila podijeljena na ligu organizovanu od [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|Nogometnog saveza Federacije BiH]] (NSFBiH) i ligu [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskog saveza Republike Srpske]] (FSRS). Dvije najbolje ekipe NSFBiH lige plasirale su se u play-off u kojem se pridružila prvakinja FSRS lige. Mjesto za play-off je unaprijed odlučen i igralo se kao grupa sa tri ekipe. Klub na prvom mjestu kvalifikovao se u [[UEFA Liga prvaka za žene|UEFA Ligu prvaka za žene]]. == Format == Osam klubova igraju jedni protiv drugih tri puta, dva puta kod kuće i jedan u gostima, u ukupno 21 kolu. Šampion se kvalifikuje za narednu sezonu [[UEFA Liga prvaka za žene|UEFA Lige prvaka za žene]]. Dvije najlošije plasirane ekipe ispadaju u svoju drugu ligu ([[Prva ženska nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva ženska liga FBiH]] ili [[Prva nogometna liga Republike Srpske za žene|Prva ženska liga RS]]). == Klubovi u sezoni 2024/25. == {{Glavni|Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2024/2025.}} {{location map+ |Bosna i Hercegovina|float=right |width=300 |caption=Lokacija klubova u Premijer ženskoj ligi 2024/2025. |places= {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.871850 |long=18.411015 |label=[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]]|position=top}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.343033 |long=17.807894 |label=[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]]|position=top}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.539417 |long=18.675028 |label=[[FK Sloboda Tuzla (žene)|Sloboda]]|position=right}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=42.71175 |long=18.348194 |label=[[ŽFK Leotar|Leotar]]|position=top}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.056249 |long=17.449827 |label=[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]]|position=left}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=43.668544 |long=18.974854 |label=[[SFK Libero Goražde|Libero]]|position=bottom}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat=44.445999 |long=19.126000 |label=[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]]|position=bottom}} {{location map~ |Bosna i Hercegovina|lat= 43.9 |long=18.35 |label=[[ŽNK Vogošća|Vogošća]]|position=bottom}} }} {| class="wikitable sortable" |- ! Klub<ref>{{cite web|title=Club list|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/|publisher=nfsbih.ba|access-date=29. 5. 2023}}</ref> ! Lokacija ! Stadion |- | [[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]]|| [[Mostar]]|| [[Stadion "Rođeni"]] |- | [[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]]|| [[Bugojno]]|| [[Stadion "Jaklić"]] |- | [[ŽFK Leotar|Leotar]]|| [[Trebinje]]|| [[Stadion Police]] |- | [[SFK Libero Goražde|Libero]]|| [[Goražde]]|| [[Stadion "Midhat Drljević"]] |- | [[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]]|| [[Bijeljina]]|| [[Gradski stadion Bijeljina]] |- | [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]]|| [[Sarajevo]]|| [[Trening-centar Butmir]] |- | [[FK Sloboda Tuzla (žene)|Sloboda]]|| [[Tuzla]]|| [[Gradski stadion Tušanj]] |- | [[ŽNK Vogošća|Vogošća]]|| [[Vogošća]]||[[Stadion "Hakija Mršo"]] |} == Pobjednice lige == {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="font-size:99%;" ! rowspan="2" width="50" scope="col" |Sezona ! rowspan="2" width="140" scope="col" |Pobjednik<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesb/bih-womchamp.html|title=Bosnia-Hercegovina (Women) List of Champions|website=www.rsssf.org|access-date=2. 9. 2024}}</ref> {{small|(Titule u PŽL)}} ! rowspan="2" width="140" scope="col" |Drugoplasirani ! rowspan="2" width="140" scope="col" |Trećeplasirani ! colspan="4" scope="col" |Najbolji strijelac |- ! width="250" |Igračica <small>(Klub)</small> ! width="50" |Država !Golovi !Ref. |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2001/2002.|2001/02.]] ! scope="row" |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] (1) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2002/2003.|2002/03.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (1) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2003/2004.|2003/04.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (2) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2004/2005.|2004/05.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (3) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2005/2006.|2005/06.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (4) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2006/2007.|2006/07.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (5) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2007/2008.|2007/08.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (6) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2008/2009.|2008/09.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (7) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2009/2010.|2009/10.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (8) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2010/2011.|2010/11.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (9) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2011/2012.|2011/12.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (10) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2012/2013.|2012/13.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (11) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|2013/14.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (12) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2014/2015.|2014/15.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (13) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2015/2016.|2015/16.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (14) | | | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2016/2017.|2016/17.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (15) |[[ŽFK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2017/2018.|2017/18.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (16) |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2018/2019.|2018/19.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (17) |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2019/2020.|2019/20.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (18) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽFK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva]] |{{sortname|Armisa|Kuč}} {{small|(SFK 2000)}} |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="text-align:center" |10 |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|title=Strijelci Premijer lige BiH - žene 2019/20.|date=22. 9. 2020|website=web.archive.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=22. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200922203700/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2020/2021.|2020/21.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (19) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |{{sortname|Armisa|Kuč}} {{small|(SFK 2000)}} |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="text-align:center" |20 |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|title=Strijelci Premijer lige BiH - žene 2020/21.|date=25. 11. 2020|website=web.archive.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=25. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125021118/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2021/2022.|2021/22.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (20) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |{{sortname|Alma|Krajnić}} {{small|(SFK 2000)}} |{{ZID|Bosna i Hercegovina}} | style="text-align:center" |8 |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|title=Strijelci Premijer lige BiH - žene 2021/22.|date=4. 10. 2022|website=web.archive.org|access-date=2. 9. 2024|archive-date=4. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004033128/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/premijer-zenska-liga-bih/strijelci-premijer-lige-bih-zene/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2022/2023.|2022/23.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (21) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2023/2024.|2023/24.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (22) |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] | | | style="text-align:center" | | |- | align="left" |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2025/2026.|2025/26.]] ! scope="row" |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (24) |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina Mostar]] |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] | | | style="text-align:center" | | |} == Najuspješniji klubovi == {| class="wikitable sortable" !Klub !Broj titula !Godine osvajanja titule |- |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |24 |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2002/2003.|2003]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2003/2004.|2004]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2004/2005.|2005]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2005/2006.|2006]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2006/2007.|2007]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2007/2008.|2008]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2008/2009.|2009]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2009/2010.|2010]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2010/2011.|2011]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2011/2012.|2012]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2012/2013.|2013]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2013/2014.|2014]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2014/2015.|2015]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2015/2016.|2016]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2016/2017.|2017]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2017/2018.|2018]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2018/2019.|2019]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2019/2020.|2020]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2020/2021.|2021]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2021/2022.|2022]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2022/2023.|2023]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2023/2024.|2024]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2024/2025.|2025]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2025/2026.|2026.]] |- |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |1 |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene 2001/2002.|2002.]] |} ==Također pogledajte== *[[Nogomet u Bosni i Hercegovini]] *[[Ženski nogomet u Bosni i Hercegovini]] *[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene]] *[[:Kategorija:Ženski nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Spisak ženskih klubova u Bosni i Hercegovini]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.nfsbih.ba/ Zvanični sajt nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] *[https://www.uefa.com/nationalassociations/BIH/ Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu UEFA-e] *[https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=women Bosna i Hercegovina na zvaničnom sajtu FIFA-e] {{Nogomet u BiH}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene}} {{Seniorske sportske lige Bosne i Hercegovine}} {{Evropske prve nogometne lige za žene}} [[Kategorija:Osnivanja u 2001.]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini za žene]] [[Kategorija:Premijer liga Bosne i Hercegovine za žene|*]] [[Kategorija:Prve lige Bosne i Hercegovine za žene]] [[Kategorija:Prve nogometne lige u Evropi za žene|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Ženski nogomet u Bosni i Hercegovini]] fntuv7de2gznk4t3xz489b7gxb3asqa Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 0 509352 3847272 3709996 2026-05-17T19:48:51Z Bakir123 110053 3847272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | naziv = Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene | logo = [[Datoteka:KupBiH.png|190px]] | tekst = | osnovano = 2001. | ukinuto = | regija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | broj ekipa = 8 | trenutni šampioni = [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (21. titula) | najuspješniji klub = [[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] (21x) | emiteri = | moto = | internet stranica = [https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/kup-bih-zene/ nfsbih.ba] | trenutno = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2025/2026.|Kup BiH 2025/2026.]] }} '''Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene''' jest nacionalno žensko nogometno prvenstvo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Održava se svake godine pod organizacijom [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] (N/FSBiH).<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/kup-bih-zene/|title=Kup BiH za žene|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=2. 9. 2024}}</ref> Prvo prvenstvo za Kup Bosne i Hercegovine održano je 2002. Do 2013. u finalu kupa igrana je samo jedna utakmica, te u periodu od 2014. do 2015. igrale su se dvije utakmice. Ponovno, od 2016, u finalu kupa igra se samo jedna utakmica. ==Pobjednici== {| class="sortable wikitable" !Sezona !Pobjednik<ref>{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/tablesb/bih-womcuphist.html|title=Season's archives|website=[[RSSSF]]|access-date=24. 2. 2014}}</ref> !Rezultat !Finalist |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2001/2002.|2001/02.]] | colspan="3" rowspan="2" style="text-align:center;"|{{Efn|[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] je osvojilo jednu od titula iz 2002. i 2003, ali nije poznato koje.|naziv=2002/2003|grupa=lower-alpha}} |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2002/2003.|2002/03.]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2003/2004.|2003/04.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |3–2 |[[ŽFK Borac Banja Luka|Borac]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2004/2005.|2004/05.]] |[[ŽNK Rosa Brandis Travnik|Rosa Brandis]] |7–1 |[[ŽFK Borac Banja Luka|Borac]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2005/2006.|2005/06.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |2–0 |[[ŽFK Borac Banja Luka|Borac]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2006/2007.|2006/07.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |8–0 |[[ŽFK Borac Banja Luka|Borac]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2007/2008.|2007/08.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |2–0 |[[ŽFK Leotar|Leotar]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2008/2009.|2008/09.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |6–0 |[[ŽNK Zenica 2006|Zenica 2006]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2009/2010.|2009/10.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |11–0 |[[ŽNK Mladost Nević Polje|Mladost Nević Polje]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2010/2011.|2010/11.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] | | |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2011/2012.|2011/12.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |6–0 |[[ŽFK Borac Banja Luka|Borac]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2012/2013.|2012/13.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |3–0 |[[ŽNK Mladost Nević Polje|Mladost Nević Polje]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2013/2014.|2013/14.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |4–2, 3–0 |[[ŽFK Borac Banja Luka|Borac]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2014/2015.|2014/15.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |14–0, 12–0 |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2015/2016.|2015/16.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |6–0 |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2016/2017.|2016/17.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |3–1 |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2017/2018.|2017/18.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |3–0 |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2018/2019.|2018/19.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |4–0 |[[ŽFK Lokomotiva Brčko|Lokomotiva]] |- |''2019/20.'' | colspan="3" style="text-align:center;"|''Prekinuto zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije]] [[COVID-19]]''<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/sports/2020/6/1/prekinuta-nogometna-sezona-u-bih-sarajevo-prvak|title=Prekinuta nogometna sezona u BiH, Sarajevo prvak|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=2024-09-02}}</ref> |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2020/2021.|2020/21.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |3–0 |[[ŽNK Iskra Bugojno|Iskra]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2021/2022.|2021/22.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |4–1 |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2022/2023.|2022/23.]] |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |1–0 |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2023/2024.|2023/24.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-z/kup-bih-z/fudbalerke-sfk-2000-sarajevo-pobjednice-kupa/|title=Fudbalerke SFK 2000 Sarajevo pobjednice Kupa!|date=22. 5. 2024|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=2. 9. 2024}}</ref> |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |5–1 |[[ŽFK Radnik Bumerang|Radnik Bumerang]] |- |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2024/2025.|2024/25.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-z/kup-bih-z/sfk-2000-sarajevo-pobjednik-kupa-bosne-i-hercegovine/|title=SFK 2000 Sarajevo pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine!|date=21. 5. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=17. 5. 2026}}</ref> |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |1–0 |[[ŽF/NK Emina Mostar|Emina]] |} ==Najuspješniji klubovi== {| class="wikitable sortable" !Klub !Broj titula !Godine osvajanja titule |- |[[SFK 2000 Sarajevo|SFK 2000]] |20 |''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2001/2002.|2002]] ili [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2002/2003.|2003]]'',{{Efn|naziv=2002/2003}} [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2003/2004.|2004]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2005/2006.|2006]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2006/2007.|2007]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2007/2008.|2008]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2008/2009.|2009]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2009/2010.|2010]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2010/2011.|2011]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2011/2012.|2012]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2012/2013.|2013]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2013/2014.|2014]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2014/2015.|2015]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2015/2016.|2016]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2016/2017.|2017]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2017/2018.|2018]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2018/2019.|2019]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2020/2021.|2021]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2021/2022.|2022]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2022/2023.|2023]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2023/2024.|2024]], [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2024/2025.|2025.]] |- |[[ŽNK Rosa Brandis Travnik|Rosa Brandis]] |1 |[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene 2004/2005.|2005.]] |} ==Također pogledajte== *[[Nogomet u Bosni i Hercegovini]] *[[Ženski nogomet u Bosni i Hercegovini]] *[[Premijer ženska liga Bosne i Hercegovine]] *[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu]], muško izdanje ==Napomene== {{Napomene}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-zene/kup-bih-zene/ Kup BiH za žene] na veb-sajtu Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine {{Nogomet u BiH}} [[Kategorija:Osnivanja u 2001.]] [[Kategorija:Ženski nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Kup Bosne i Hercegovine u nogometu za žene|*]] [[Kategorija:Nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini za žene]] [[Kategorija:Nogometni kupovi u Bosni i Hercegovini]] egzn7a5vr28wv6k2t6z74e4cv5ekopw Šablon:Gradonačelnici Mostara 10 516078 3847304 3693141 2026-05-17T22:50:46Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[Smail Klarić]] (1993–1994, istok) U periodu pod kontrolom ABiH do 1993. nije bila uspostavljena civilna vlast, a 1993. predsjednik Ratnog predsjeništva opštine Mostar postaje Smail Klarić 3847304 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Gradonačelnici Mostara |naslov = [[Spisak gradonačelnika Mostara|Gradonačelnici]] [[Mostar]]a |slika = [[Datoteka:Coat of arms of Mostar.svg|60px]] |podaciklasa = hlist |naslovstil = |podaci1 = * Predsjednik Ismail (1871–1878) * [[Muhamed-beg Alajbegović]] (1878–1890) * [[Ibrahim-beg Kapetanović]] (1890–1897) * [[Ahmet-beg Hadžiomerović]] (1897–1907) * [[Mujaga Komadina]] (1907–1918) * [[Smail-aga Ćemalović]] (1919–1929) * [[Ibrahim Fejić]] (1929–1934) * [[Muhamed Ridžanović]] (1934–1935) * [[Husaga Ćišić]] (1935–1940) * [[Husein Metiljević]] (1940–1941) * [[Šefkija Balić]] (1940–1941) * [[Muhamed Butum]] (1941–1942) * [[Salih Efica]] (1942–1945) * [[Salko Fejić]] (1945–1946) * [[Vilko Šnatinger]] (1946–1947) * [[Manojlo Ćabak]] (1947–1949) * [[Mustafa Sefo]] (1949–1958) * [[Vaso Gačić]] (1958–1961) * [[Dušan Vukojević]] (1961–1963) * [[Muhamed Mirica]] (1963–1967) * [[Avdo Zvonić]] (1967–1969) * [[Radmilo Andrić]] (1969–1974) * [[Izet Brković]] (1974–1976) * [[Dževad Derviškadić]] (1976–1982) * [[Vlado Smoljan]] (1982–1983) * [[Nikola Gašić]] (1983–1985) * [[Damjan Rotim]] (1985–1986) * [[Nijaz Topuzović]] (1986–1988) * [[Jovo Popara]] (1988–1990) * [[Milivoj Gagro]] (1990–1992) * [[Mijo Brajković]] (1992–1995, zapad) * [[Smail Klarić]] (1993–1994, istok) * [[Safet Oručević]] (1994–1995, istok) * [[Ivan Prskalo]] (1996–2000) * [[Neven Tomić]] (2000–2003) * [[Ljubo Bešlić]] (2003–2021) * [[Mario Kordić]] (od 2021) }}<includeonly> [[Kategorija:Gradonačelnici Mostara]]</includeonly><noinclude> {{sklopiva opcija}} <noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni|{{PAGENAME}}]] [[Kategorija:Gradonačelnici Mostara|*]] [[Kategorija:Šabloni Mostara]] pqbwgeyntu6vhsrb0d1kkw48hi58ur0 Premier League 2025/2026. 0 521900 3847261 3847171 2026-05-17T18:46:59Z Topnik95 56539 3847261 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske]] | sezona = 2025/2026. | slika = | pobjednici = | ispao = [[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]<br>(26 golova) | najbolji_igrač = | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br>[[Manchester City FC|Manchester City]]<br>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | kontinentalni_kup2 = <nowiki>[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]]</nowiki> | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]<br>{{small|(23. august 2025)}}}} | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}<br>{{small|(24. april 2026)}} | najviše_golova = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City<br>{{small|(2. decembar 2025)}} | utakmice = 367 | ukupno_golova = 1015 | najduže_pobjede = 8 utakmica<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | najduže_porazi = 11 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najduže_neporažen = 16 utakmica<br>[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | najduži_niz_bez_pobjede = 19 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najveća_posjećenost = 74.257<br>{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}<br>{{small|(30. august 2025)}} | najmanja_posjećenost = 10.762<br>{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}<br>{{small|(20. decembar 2025)}} | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 <!--Matchweek 2--> + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 <!--Matchweek 3--> + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 <!--Matchweek 4--> + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534<!--Matchweek 5--> + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 <!--Matchweek 6--> + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 <!--Matchweek 7--> + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 <!--Matchweek 8--> + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 <!--Matchweek 9--> + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 <!--Matchweek 10--> + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 <!--Matchweek 11--> + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 <!--Matchweek 12--> + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 <!--Matchweek 13--> + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 <!--Matchweek 14--> + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 <!--Matchweek 15--> + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 <!--Matchweek 16--> + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 <!--Matchweek 17--> + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 <!--Matchweek 18--> + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 <!--Matchweek 19--> + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 <!--Matchweek 20--> + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 <!--Matchweek 21--> + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 <!--Matchweek 22--> + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 <!--Matchweek 23--> + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 <!--Matchweek 24--> + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 <!--Matchweek 25--> + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 <!--Matchweek 26--> + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 <!--Matchweek 27--> + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 <!--Matchweek 28--> + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 <!--Matchweek 29--> + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 <!--Matchweek 30--> + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 <!--Matchweek 31--> + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 + 51738 <!--Matchweek 32--> + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 <!--Matchweek 33--> + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 <!--Matchweek 34--> + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 <!--Matchweek 35--> + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 11122 + 74027 + 42767 + 39605 + 52257 <!--Matchweek 36--> + 60429 + 31587 + 27626 + 47233 + 52489 + 21196 + 24958 + 30691 + 60429 + 61048 <!--Matchweek 37--> + 43033 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 <!--Matchweek 38--> + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((15019973/361) round 0)}}}} | prethodna_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]] | ažurirano = 17. 5. 2026 }} '''Premier League 2025/2026.''' je 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Ovo je prva puna sezona u kojoj će se koristiti poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Sezona 2025/2026. sastojat će se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] će od ove sezone zamijeniti [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> [[Liverpool FC|Liverpool]] je branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni. Ovo je prva sezona u kojoj se održava [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja. == Ekipe == U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.<ref name="opta-relegation">{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Stadioni i lokacije === {{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places= {{location map~ |Engleska|lat=51.5155 |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton & Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton & <br>Hove Albion}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right-->}} {{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}} <!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--> {{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''<br/> [[Arsenal FC|Arsenal]]<br/> [[Brentford FC|Brentford]]<br/> [[Chelsea FC|Chelsea]]<br/> [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]<br/> [[Fulham FC|Fulham]]<br/> {{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}<br/> [[West Ham United FC|West Ham United]] }} |position=right}} :'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.'' {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal FC|Arsenal]] | data-sort-value="London Holloway" |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Stadion Emirates|Emirates]] |style="text-align:center"|60.704 |- |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | data-sort-value="Birmingham" |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] |style="text-align:center"|42.918 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court|Vitality Stadium]] |style="text-align:center"|11.307 |- |[[Brentford FC|Brentford]] | data-sort-value="London Brentford" |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |style="text-align:center"|17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer|Stadion American Express]] |style="text-align:center"|31.876 |- |[[Burnley FC|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] |style="text-align:center"|21.944 |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |style="text-align:center"|40.173 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] |style="text-align:center"|25.194 |- |[[Everton FC|Everton]] | data-sort-value="Liverpool Vauxhall" |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}} |[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]] |style="text-align:center"|52.888 |- |[[Fulham FC|Fulham]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] |style="text-align:center"|29.589 |- |[[Leeds United FC|Leeds United]] |[[Leeds]] |[[Elland Road]] |style="text-align:center"|37.645 |- |[[Liverpool FC|Liverpool]] | data-sort-value="Liverpool Anfield" |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |61.276 |- |[[Manchester City FC|Manchester City]] | data-sort-value="Manchester Bradford" |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |style="text-align:center"|52.900 |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] | data-sort-value="Manchester Old Trafford" |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}} |[[Old Trafford]] |style="text-align:center"|74.197 |- |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] | data-sort-value="Newcastle upon Tyne" |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] |style="text-align:center"|52.258 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | data-sort-value="West Bridgford" |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] |style="text-align:center"|30.404 |- | [[Sunderland AFC|Sunderland]] | data-sort-value="Sunderland" |[[Sunderland]] | [[Stadium of Light]] | align="center" |49.000 |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="London Tottenham" |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] |style="text-align:center"|62.850 |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] | data-sort-value="London Stratford" |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] |style="text-align:center"|62.500 |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | data-sort-value="Wolverhampton" |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] |style="text-align:center"|31.750 |} Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Osoblje i oprema === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal |data-sort-value="Tyler, Mikel"|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] |data-sort-value="Odegaard, Martin"|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]<ref>{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]<ref>{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa |data-sort-value="Emery, Unai"|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |data-sort-value="McGinn, John"|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]<ref>{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}</ref> |Betano<ref>{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |Trade Nation<ref>{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}</ref> |- |Bournemouth |{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]] |{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]<ref>{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}</ref> |Las Vegas<ref name="TGPEurope">>{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}</ref> |LEOS International<ref>{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}</ref> |- |Brentford |data-sort-value="Frank, Thomas"|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]] |data-sort-value="Norgaard, Christian"|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]<ref>{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |[[Joma]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}</ref> |[[PensionBee]]<ref>{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion |data-sort-value="Hurzeler, Fabian"|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]] |data-sort-value="Dunk, Lewis"|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]<ref>{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name=BrightonKitDeal /> |[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]<ref>{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>) | {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]] | [[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> | [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]] |- |Chelsea |data-sort-value="Maresca, Enzo"|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>) |data-sort-value="James, Reece"|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]<ref>{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |TBA |TBA |- |Crystal Palace |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]<ref>{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}</ref> |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[NET88]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6. 2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |- |Everton |data-sort-value="Moyes, David"|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Castore]]<ref>{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}</ref> |[[Stake.com]]<ref name="TGPEurope" /> |[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]<ref>{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}</ref> |- |Fulham |data-sort-value="Silva, Marco"|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |WebBeds<ref>{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}</ref> |- |Leeds United | {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]] | {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]] | [[Adidas]] | [[Red Bull GmbH|Red Bull]]<ref>{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}</ref> | BOXT |- |Liverpool | data-sort-value="Slot, Arne"|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]] | data-sort-value="van Dijk, Virgil"|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]<ref>{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}</ref> |- |Manchester City |data-sort-value="Guardiola, Pep"|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]<ref>{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> |[[Puma (kompanija)|Puma]]<ref>{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]]<ref>{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}</ref> |- |Manchester United |data-sort-value="Amorim, Ruben"|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |data-sort-value="Fernandes, Bruno"|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]<ref>{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[Qualcomm Snapdragon]]<ref>{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United |data-sort-value="Howe, Eddie"| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] |data-sort-value="Guimarães, Bruno"|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |data-sort-value="Sela"|[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}</ref> |Noon<ref>{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}</ref> |- |Nottingham Forest |data-sort-value="Espirito Santo, Nuno"|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]] |data-sort-value="Yates, Ryan"|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |Ideagen<ref>{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}</ref> |- |Sunderland |data-sort-value="Le Bris, Regis"|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]] |data-sort-value="Neil, Dan"|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}</ref> | W88 | Seriös Group |- |Tottenham Hotspur |data-sort-value="Postecoglou, Ange"|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] |data-sort-value="Son, Heung-Min"|{{ZD|ARG}} [[Cristian Romero]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}</ref> |[[Kraken (kompanija)|Kraken]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |- |West Ham United |data-sort-value="Potter, Graham"|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] |data-sort-value="Bowen, Jarrod"|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]<ref>{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}</ref> |[[QuickBooks]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}</ref> |- |Wolverhampton Wanderers |data-sort-value="Pereira, Vítor"|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]] |Sudu<ref>{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |DEBET<ref name="TGPEurope" /> |[[JD Sports]]<ref>{{cite press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Odlazeći menadžer !Način odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}</ref> |Otpušten |6. Juni 2025. | rowspan="2" |Pred-sezona |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |12. Juni 2025. |- |[[Brentford FC|Brentford]] |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |12. Juni 2025. |{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}</ref> |27. Juni 2025. |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | rowspan="4" |Otpušten |8. Septembar 2025. |10. mjesto |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |9. Septembar 2025. |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] |{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]] |27. Septembar 2025. |19. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> |27. Septembar 2025. |- |Nottingham Forest |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |18. Oktobar 2025. |18. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}</ref> |21. Oktobar 2025. |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}</ref> |2. Novembar 2025. |20. mjesto |{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}</ref> |12. Novembar 2025. |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |1. Januar 2026. |5. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |1. Januar 2026. |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Otpušten |5. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |5. Januar 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] | rowspan="2" |Kraj privremenog trenera |8. Januar 2026. |8. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |8. Januar 2026. |- |Manchester United |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |13. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |13. Januar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |11. Februar 2026. |16. mjesto |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |13. Februar 2026. |- |Nottingham Forest |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}</ref> |12. Februar 2026. | rowspan="2" |17. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |15. Februar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |29. Mart 2026. |{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |31. Mart 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]] |Otpušten |22. april 2026. |7. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |22. april 2026. |- |[[Burnley FC|Burnley]] |{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]] |Sporazumni raskid |30. April 2026. |19. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |30. April 2026. |} == Promjene pravila i inovacije == Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija: * Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.<ref>{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR & Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.<ref>{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}</ref> == Tabela Premijer lige == <onlyinclude> {{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League] |result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ELLS|result8=ECLPO |result18=REL |result19=REL |result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=ARS, MCI, MUN, AVL, LIV, BOU, BHA, BRE, SUN, CHE, NEW, EVE, FUL, LEE, CRY, NFO, TOT, WHU, BUR, WOL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=17. Maj 2026 |win_ARS=24|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=68|ga_ARS=26<!-- Arsenal --> |win_AVL=18|draw_AVL=8 |loss_AVL=11|gf_AVL=54|ga_AVL=48<!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=16|loss_BOU=7 |gf_BOU=56|ga_BOU=52<!-- Bournemouth --> |win_BRE=14|draw_BRE=10|loss_BRE=13|gf_BRE=54|ga_BRE=51<!-- Brentford --> |win_BHA=14|draw_BHA=11|loss_BHA=12|gf_BHA=52|ga_BHA=43<!-- Brighton & Hove Albion --> |win_BUR=4|draw_BUR=9 |loss_BUR=23|gf_BUR=37|ga_BUR=73<!-- Burnley --> |win_CHE=13|draw_CHE=10|loss_CHE=13|gf_CHE=55|ga_CHE=49<!-- Chelsea --> |win_CRY=11|draw_CRY=12|loss_CRY=14|gf_CRY=40|ga_CRY=49<!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=10|loss_EVE=14|gf_EVE=47|ga_EVE=49<!-- Everton --> |win_FUL=14|draw_FUL=7 |loss_FUL=16|gf_FUL=45|ga_FUL=51<!-- Fulham --> |win_LEE=11|draw_LEE=14|loss_LEE=12|gf_LEE=49|ga_LEE=53<!-- Leeds United --> |win_LIV=17|draw_LIV=8 |loss_LIV=12|gf_LIV=62|ga_LIV=52<!-- Liverpool --> |win_MCI=23|draw_MCI=8|loss_MCI=5|gf_MCI=75|ga_MCI=32<!-- Manchester City --> |win_MUN=19|draw_MUN=11|loss_MUN=7 |gf_MUN=66|ga_MUN=50<!-- Manchester United --> |win_NEW=14|draw_NEW=7 |loss_NEW=16|gf_NEW=53|ga_NEW=53<!-- Newcastle United --> |win_NFO=11|draw_NFO=10|loss_NFO=16|gf_NFO=47|ga_NFO=50<!-- Nottingham Forest --> |win_SUN=13|draw_SUN=12|loss_SUN=12|gf_SUN=40|ga_SUN=47<!-- Sunderland --> |win_TOT=9 |draw_TOT=11|loss_TOT=16|gf_TOT=46|ga_TOT=55<!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=9 |draw_WHU=9 |loss_WHU=19|gf_WHU=43|ga_WHU=65<!-- West Ham United --> |win_WOL=3 |draw_WOL=10|loss_WOL=24|gf_WOL=26|ga_WOL=67<!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team status--> |status_ARS=K |status_MCI=K |status_MUN=K |status_LIV=Y |status_AVL=K |status_WOL=I |status_BUR=I |status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka |status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] <!--Table settings and rules-->|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}} <!--|col_ELTH=green1 |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--> |col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}} |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}} |note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa. }}</onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League] |update=17. Maj 2026 |a_note=yes|matches_style=FBR |team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |match_ARS_AVL= 4–1 |match_ARS_BOU= 1–2 |match_ARS_BRE= 2–0 |match_ARS_BHA= 2–1 |match_ARS_BUR= |match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]] |match_ARS_CRY= 1–0 |match_ARS_EVE= 2–0 |match_ARS_FUL= 3–0 |match_ARS_LEE= 5–0 |match_ARS_LIV= 0–0 |match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]] |match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]] |match_ARS_NEW= 1–0 |match_ARS_NFO= 3–0 |match_ARS_SUN= 3–0 |match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]] |match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]] |match_ARS_WOL= 2–1 |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |match_AVL_ARS= 2–1 |match_AVL_BOU= 4–0 |match_AVL_BRE= 0–1 |match_AVL_BHA= 1–0 |match_AVL_BUR= 2–1 |match_AVL_CHE= 1–4 |match_AVL_CRY= 0–3 |match_AVL_EVE= 0–1 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LEE= 1–1 |match_AVL_LIV= 4–2 |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 2–1 |match_AVL_NEW= 0–0 |match_AVL_NFO= 3–1 |match_AVL_SUN= 4–3 |match_AVL_TOT= 1–2 |match_AVL_WHU= 2–0 |match_AVL_WOL= 1–0 |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |match_BOU_ARS= 2–3 |match_BOU_AVL= 1–1 |match_BOU_BRE= 0–0 |match_BOU_BHA= 2–1 |match_BOU_BUR= 1–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 3–0 |match_BOU_EVE= 0–1 |match_BOU_FUL= 3–1 |match_BOU_LEE= 2–2 |match_BOU_LIV= 3–2 |match_BOU_MCI= |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 0–0 |match_BOU_NFO= 2–0 |match_BOU_SUN= 1–1 |match_BOU_TOT= 3–2 |match_BOU_WHU= 2–2 |match_BOU_WOL= 1–0 |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |match_BRE_ARS= 1–1 |match_BRE_AVL= 1–0 |match_BRE_BOU= 4–1 |match_BRE_BHA= 0–2 |match_BRE_BUR= 3–1 |match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= 2–2 |match_BRE_EVE= 2–2 |match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LEE= 1–1 |match_BRE_LIV= 3–2 |match_BRE_MCI= 0–1 |match_BRE_MUN= 3–1 |match_BRE_NEW= 3–1 |match_BRE_NFO= 0–2 |match_BRE_SUN= 3–0 |match_BRE_TOT= 0–0 |match_BRE_WHU= 3–0 |match_BRE_WOL= 2–2 |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |match_BHA_ARS= 0–1 |match_BHA_AVL= 3–4 |match_BHA_BOU= 1–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 2–0 |match_BHA_CHE= 3–0 |match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LEE= 3–0 |match_BHA_LIV= 2–1 |match_BHA_MCI= 2–1 |match_BHA_MUN= |match_BHA_NEW= 2–1 |match_BHA_NFO= 2–1 |match_BHA_SUN= 0–0 |match_BHA_TOT= 2–2 |match_BHA_WHU= 1–1 |match_BHA_WOL= 3–0 |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |match_BUR_ARS= 0–2 |match_BUR_AVL= 2–2 |match_BUR_BOU= 0–0 |match_BUR_BRE= 3–4 |match_BUR_BHA= 0–2 |match_BUR_CHE= 0–2 |match_BUR_CRY= 0–1 |match_BUR_EVE= 0–0 |match_BUR_FUL= 2–3 |match_BUR_LEE= 2–0 |match_BUR_LIV= 0–1 |match_BUR_MCI= 0–1 |match_BUR_MUN= 2–2 |match_BUR_NEW= 1–3 |match_BUR_NFO= 1–1 |match_BUR_SUN= 2–0 |match_BUR_TOT= 2–2 |match_BUR_WHU= 0–2 |match_BUR_WOL= |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]] |match_CHE_AVL= 1–2 |match_CHE_BOU= 2–2 |match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_BHA= 1–3 |match_CHE_BUR= 1–1 |match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CHE_EVE= 2–0 |match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_LEE= 2–2 |match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]] |match_CHE_MCI= 0–3 |match_CHE_MUN= 0–1 |match_CHE_NEW= 0–1 |match_CHE_NFO= 1–3 |match_CHE_SUN= 1–2 |match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]] |match_CHE_WHU= 3–2 |match_CHE_WOL= 3–0 |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |match_CRY_ARS= |match_CRY_AVL= 0–0 |match_CRY_BOU= 3–3 |match_CRY_BRE= 2–0 |match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CRY_BUR= 2–3 |match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]] |match_CRY_EVE= 2–2 |match_CRY_FUL= 1–1 |match_CRY_LEE= 0–0 |match_CRY_LIV= 2–1 |match_CRY_MCI= 0–3 |match_CRY_MUN= 1–2 |match_CRY_NEW= 2–1 |match_CRY_NFO= 1–1 |match_CRY_SUN= 0–0 |match_CRY_TOT= 0–1 |match_CRY_WHU= 0–0 |match_CRY_WOL= 1–0 |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 1–2 |match_EVE_BRE= 2–4 |match_EVE_BHA= 2–0 |match_EVE_BUR= 2–0 |match_EVE_CHE= 3–0 |match_EVE_CRY= 2–1 |match_EVE_FUL= 2–0 |match_EVE_LEE= 1–1 |match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]] |match_EVE_MCI= 3–3 |match_EVE_MUN= 0–1 |match_EVE_NEW= 1–4 |match_EVE_NFO= 3–0 |match_EVE_SUN= 1–3 |match_EVE_TOT= 0–3 |match_EVE_WHU= |match_EVE_WOL= 1–1 |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |match_FUL_ARS= 0–1 |match_FUL_AVL= 1–0 |match_FUL_BOU= 0–1 |match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]] |match_FUL_BHA= 2–1 |match_FUL_BUR= 3–1 |match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]] |match_FUL_CRY= 1–2 |match_FUL_EVE= 1–2 |match_FUL_LEE= 1–0 |match_FUL_LIV= 2–2 |match_FUL_MCI= 4–5 |match_FUL_MUN= 1–1 |match_FUL_NEW= |match_FUL_NFO= 1–0 |match_FUL_SUN= 1–0 |match_FUL_TOT= 2–1 |match_FUL_WHU= 0–1 |match_FUL_WOL= 3–0 |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |match_LEE_ARS= 0–4 |match_LEE_AVL= 1–2 |match_LEE_BOU= 2–2 |match_LEE_BRE= 0–0 |match_LEE_BHA= 1–0 |match_LEE_BUR= 3–1 |match_LEE_CHE= 3–1 |match_LEE_CRY= 4–1 |match_LEE_EVE= 1–0 |match_LEE_FUL= 1–0 |match_LEE_LIV= 3–3 |match_LEE_MCI= 0–1 |match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]] |match_LEE_NEW= 0–0 |match_LEE_NFO= 3–1 |match_LEE_SUN= 0–1 |match_LEE_TOT= 1–2 |match_LEE_WHU= 2–1 |match_LEE_WOL= 3–0 |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |match_LIV_ARS= 1–0 |match_LIV_AVL= 2–0 |match_LIV_BOU= 4–2 |match_LIV_BRE= |match_LIV_BHA= 2–0 |match_LIV_BUR= 1–1 |match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|1–1]] |match_LIV_CRY= 3–1 |match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]] |match_LIV_FUL= 2–0 |match_LIV_LEE= 0–0 |match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]] |match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]] |match_LIV_NEW= 4–1 |match_LIV_NFO= 0–3 |match_LIV_SUN= 1–1 |match_LIV_TOT= 1–1 |match_LIV_WHU= 5–2 |match_LIV_WOL= 2–1 |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]] |match_MCI_AVL= |match_MCI_BOU= 3–1 |match_MCI_BRE= 3–0 |match_MCI_BHA= 1–1 |match_MCI_BUR= 5–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= 3–0 |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 3–0 |match_MCI_LEE= 3–2 |match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]] |match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]] |match_MCI_NEW= 2–1 |match_MCI_NFO= 2–2 |match_MCI_SUN= 3–0 |match_MCI_TOT= 0–2 |match_MCI_WHU= 3–0 |match_MCI_WOL= 2–0 |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–1 |match_MUN_BOU= 4–4 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 4–2 |match_MUN_BUR= 3–2 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 2–1 |match_MUN_EVE= 0–1 |match_MUN_FUL= 3–2 |match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]] |match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]] |match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]] |match_MUN_NEW= 1–0 |match_MUN_NFO= 3–2 |match_MUN_SUN= 2–0 |match_MUN_TOT= 2–0 |match_MUN_WHU= 1–1 |match_MUN_WOL= 1–1 |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |match_NEW_ARS= 1–2 |match_NEW_AVL= 0–2 |match_NEW_BOU= 1–2 |match_NEW_BRE= 2–3 |match_NEW_BHA= 3–1 |match_NEW_BUR= 2–1 |match_NEW_CHE= 2–2 |match_NEW_CRY= 2–0 |match_NEW_EVE= 2–3 |match_NEW_FUL= 2–1 |match_NEW_LEE= 4–3 |match_NEW_LIV= 2–3 |match_NEW_MCI= 2–1 |match_NEW_MUN= 2–1 |match_NEW_NFO= 2–0 |match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]] |match_NEW_TOT= 2–2 |match_NEW_WHU= 3–1 |match_NEW_WOL= 1–0 |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |match_NFO_ARS= 0–0 |match_NFO_AVL= 1–1 |match_NFO_BOU= |match_NFO_BRE= 3–1 |match_NFO_BHA= 0–2 |match_NFO_BUR= 4–1 |match_NFO_CHE= 0–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–2 |match_NFO_FUL= 0–0 |match_NFO_LEE= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_MCI= 1–2 |match_NFO_MUN= 2–2 |match_NFO_NEW= 1–1 |match_NFO_SUN= 0–1 |match_NFO_TOT= 3–0 |match_NFO_WHU= 0–3 |match_NFO_WOL= 0–0 |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |match_SUN_ARS= 2–2 |match_SUN_AVL= 1–1 |match_SUN_BOU= 3–2 |match_SUN_BRE= 2–1 |match_SUN_BHA= 0–1 |match_SUN_BUR= 3–0 |match_SUN_CHE= |match_SUN_CRY= 2–1 |match_SUN_EVE= 1–1 |match_SUN_FUL= 1–3 |match_SUN_LEE= 1–1 |match_SUN_LIV= 0–1 |match_SUN_MCI= 0–0 |match_SUN_MUN= 0–0 |match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]] |match_SUN_NFO= 0–5 |match_SUN_TOT= 1–0 |match_SUN_WHU= 3–0 |match_SUN_WOL= 2–0 |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 0–1 |match_TOT_BRE= 2–0 |match_TOT_BHA= 2–2 |match_TOT_BUR= 3–0 |match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]] |match_TOT_CRY= 1–3 |match_TOT_EVE= |match_TOT_FUL= 1–2 |match_TOT_LEE= 1–1 |match_TOT_LIV= 1–2 |match_TOT_MCI= 2–2 |match_TOT_MUN= 2–2 |match_TOT_NEW= 1–2 |match_TOT_NFO= 0–3 |match_TOT_SUN= 1–1 |match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]] |match_TOT_WOL= 1–1 |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|0–1]] |match_WHU_AVL= 2–3 |match_WHU_BOU= 0–0 |match_WHU_BRE= 0–2 |match_WHU_BHA= 2–2 |match_WHU_BUR= 3–2 |match_WHU_CHE= 1–5 |match_WHU_CRY= 1–2 |match_WHU_EVE= 2–1 |match_WHU_FUL= 0–1 |match_WHU_LEE= |match_WHU_LIV= 0–2 |match_WHU_MCI= 1–1 |match_WHU_MUN= 1–1 |match_WHU_NEW= 3–1 |match_WHU_NFO= 1–2 |match_WHU_SUN= 3–1 |match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]] |match_WHU_WOL= 4–0 |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |match_WOL_ARS= 2–2 |match_WOL_AVL= 2–0 |match_WOL_BOU= 0–2 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–1 |match_WOL_BUR= 2–3 |match_WOL_CHE= 1–3 |match_WOL_CRY= 0–2 |match_WOL_EVE= 2–3 |match_WOL_FUL= 1–1 |match_WOL_LEE= 1–3 |match_WOL_LIV= 2–1 |match_WOL_MCI= 0–4 |match_WOL_MUN= 1–4 |match_WOL_NEW= 0–0 |match_WOL_NFO= 0–1 |match_WOL_SUN= 1–1 |match_WOL_TOT= 0–1 |match_WOL_WHU= 3–0 }} == Statistika == <small>Ažurirano: 17. 5. 2026.</small> === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Golovi<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}</ref> |- !1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |26 |- !2 |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |22 |- !3 |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |16 |- !4 |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Chelsea |15 |- ! rowspan="2" |5 |{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] |Arsenal | rowspan="2" |14 |- |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |- ! rowspan="3" |7 |{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]] |Brighton & Hove Albion | rowspan="3" |13 |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |- !10 |{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]] |Bournemouth |12 |} '''Napomena''' * * 10 golova za Bournemouth, 5 golova za Manchester City ==== Het−trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Bournemouth |3–3 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |18. Oktobar 2025. |- |{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]] |Arsenal |Tottenham Hotspur |[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats & updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |23. Novembar 2025. |- |{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]] | rowspan="2" |Brentford |Bournemouth |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |27. Decembar 2025. |- |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Everton |4–2 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |4. Januar 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Wolverhampton Wanderers |3–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}</ref> |7. Februar 2026. |- |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Aston Villa |4–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}</ref> |4. Mart 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |Burnley |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |19. April 2026. |} === Clean sheetovi === [[File:David Raya in 2025 (cropped).jpg|thumb|upright=.8|[[David Raya]] je osvojio svoju treću Zlatnu rukavicu Premijer lige u tri sezone skupivši 18 clean sheetova za [[Arsenal FC|Arsenal]].]] {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Clean sheetovi<ref name="premierleague.com"/> |- !1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |18 |- !2 |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |Manchester City |15 |- ! rowspan="3" |3 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton | rowspan="3" |11 |- |{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]] |Crystal Palace |- |{{ZD|SRB}} [[Đorđe Petrović (nogometaš)|Đorđe Petrović]] |Bournemouth |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''11'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **''Tri igrača'' * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur) ====Klub==== * Najviše žutih kartona: '''93'''<ref name="Yellow cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Tottenham Hotspur * Najmanje žutih kartona: '''49'''<ref name="Yellow cards"/> **Arsenal * Najviše crvenih kartona: '''7'''<ref name="Red cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Chelsea * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="Red cards"/> **Arsenal **Brighton & Hove Albion **Manchester City == Nagrade == === Mjesečne nagrade === {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Mjesec !colspan="2"|Menadžer mjeseca !colspan="2"|Igrač mjeseca !colspan="2"|Gol mjeseca !colspan="2"|Odbrana mjeseca !rowspan="2"|Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- !August |{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]] |Everton |{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[James Trafford]] | rowspan="2" |Manchester City |<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- !Septembar |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |Crystal Palace |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]] |Arsenal |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref> |- !Oktobar |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]] |Manchester United |{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]] |Aston Villa |{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]] |Burnley |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- !Novembar |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]] |Chelsea |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]] |Bournemouth |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref> |- !Decembar |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]] | rowspan="2" |Fulham |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |- !Januar |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |Manchester United |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref> |- !Februar |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Tottenham Hotspur |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref> |- !Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|DAN}} [[William Osula]] |Newcastle United |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |Newcastle United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |- !April |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |{{ZD|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{ZD|VEL}} [[Karl Darlow]] |Leeds United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649727/guardiola-wins-13th-barclays-manager-of-the-month-award|title=Guardiola wins 13th Barclays Manager of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649690/gibbs-white-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Gibbs-White wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650440/mitoma-equals-record-for-guinness-goal-of-the-month-award|title=Mitoma equals record for Guinness Goal of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650528/darlow-wins-his-first-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Darlow wins his first Coca-Cola Save of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub |- |[[Menadžer sezone Premijer lige Engleske|Menadžer sezone Premijer lige]] | | |- |[[Igrač sezone Premijer lige Engleske|Igrač sezone Premijer lige]] | | |- |[[Mladi igrač sezone Premijer lige Engleske|Mladi igrač sezone Premijer lige]] | | |- |Gol sezone Premijer lige | | |- |Najznačajniji gol sezone | | |- |Najbolja odbrana sezone | | |- |PFA Igrač sezone | | |- |PFA Mladi igrač sezone | | |- |FWA igrač godine<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/bruno-fernandes-is-footballer-of-the-year-and-bunny-shaw-is-womens-football-of-the-year/|title=Bruno Fernandes is Footballer of the Year and Bunny Shaw is Women’s Football of the Year. – Football Writers' Association|date=8. 5. 2026|language=en-US|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |} == Reference == {{reflist}} {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}} [[Kategorija:2025. u Engleskoj]] [[Kategorija:2026. u Engleskoj]] [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]] dr2txbzjzyeu4j8jre7eac3yppdkezj Jannik Sinner 0 522001 3847347 3839426 2026-05-18T07:25:45Z KWiki 9400 3847347 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner (2024 US Open) 04 (cropped).jpg | veličina_slike = 250px | tekst = Sinner na [[US Open 2024 – muški singl|US Openu 2024.]] | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = | država = {{ZID|Italija}} | prebivalište = [[Monte Carlo]] | datum_rođenja = {{datum_rođenja_i_godine|2001|8|16}} | mjesto_rođenja = [[San Candido]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 191 cm | težina = | profesionalni_početak = 2018. | kraj_karijere = | ruka = Desna (dvoručni bekhend) | koledž = | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br/>[[Darren Cahill]] | novčane_nagrade = 64.686.923 $ *<small>[[ATP Tour rekordi#Zarada|6. svih vremena]]</small> | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = {{URL|janniksinner.com}} | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=357|porazi=88}} | turniri_pojedinačno = 29 | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1.''' (10. 6. 2024) | trenutni_plasman_pojedinačno = 1. (18. 5. 2026) | australian_open_pojedinačno = '''P''' ([[Australian Open 2024 – muški singl|2024]], [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]]) | roland_garros_pojedinačno = F ([[Roland Garros 2025 – muški singl|2025]]) | wimbledon_pojedinačno = '''P''' ([[Wimbledon 2025 – muški singl|2025]]) | us_open_pojedinačno = '''P''' ([[US Open 2024 – muški singl|2024]]) | masters_cup_pojedinačno = '''P''' ([[ATP Finals 2024 – singl|2024]]) | olimpijske_igre_pojedinačno = | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=27|porazi=26}} | turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = 124. (27. 9. 2021) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = | wimbledon_parovi = | us_open_parovi = | masters_cup_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | davis_cup = '''P''' ([[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023]], [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024]]) | laver_cup = | atp_cup = | hopman_cup = | modul = | medalje = | ažurirano = 18. 5. 2026. }} '''Jannik Sinner''' [[italija]]nski je [[tenis]]er. Prvi je Italijan u historiji koji je bio na broju 1 ATP-liste. Osvojio je 29 turnira, uključujući [[Australian Open]] [[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] i [[Australian Open 2025 – muški singl|2025]], [[US Open]] [[US Open 2024 – muški singl|2024]], [[Wimbledon 2025 – muški singl|Wimbledon 2025.]] i [[Tennis Masters Cup]] [[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] te deset titula iz serije [[ATP Masters 1000|Masters 1000]], postavši pritom drugi teniser u historiji s osvojenih svih devet Mastersa nakon [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]] i postavivši rekord od šest uzastopnih osvojenih Mastersa.<ref>{{cite web |url= https://n1info.ba/sport/nogomet/jannik-sinner-dosao-do-zlatnog-mastersa-ispisao-historiju-i-stigao-rekord-novaka-djokovia-video/ |title= Jannik Sinner došao do "zlatnog Mastersa", ispisao historiju i stigao rekord Novaka Đokovića |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |date= 17. 5. 2026 |access-date= 18. 5. 2026}}</ref> Također je predvodio [[Teniska reprezentacija Italije|Italiju]] do krune u [[Davis Cup]]u [[Davis Cup 2023 – završni turnir|2023.]] i [[Davis Cup 2024 – završni turnir|2024.]] Uprkos ograničenom uspjehu kao junior, počeo je igrati na profesionalnim turnirima sa 16 godina i postao jedan od rijetkih igrača koji je osvojio više [[ATP Challenger Tour|čelendžera]] sa 17 godina. U 2019. probio se među 100 najboljih, osvojivši [[ATP Next Generation Finals 2019.|ATP Next Generation Finals]] i nagradu za novajliju godine. Godine 2021. na [[ATP Washington 2021 – singl|Washington Openu]] postao je najmlađi pobjednik nekog turnira iz serije [[ATP 500]] i prvi igrač rođen 2000-ih koji je ušao među prvih deset na ATP-listi. Prvi Masters osvojio je na [[Rogers Cup 2023 – muški singl|Canadian Openu 2023.]] i završio sezonu tako što je stigao do finala [[ATP Finals 2023 – singl|Tennis Masters Cupa]] i odveo Italiju do titule u Davis Cupu. Na Australian Openu 2024. u pet setova pobijedio je tada prvog igrača svijeta Đokovića, a zatim i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u [[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|finalu]], preokrenuvši zaostatak od 0:2 u setovima i osvojivši svoju prvu titulu na [[Grand Slam]] turnirima. Slijedile su titule na tri turnira Masters 1000, US Open i Masters Cupu da bi godinu završio kao broj 1. Godine 2025. odbranio je titulu na Australian Openu, nakon čega je odslužio tromjesečnu suspenziju od [[WADA]]-e zbog slučaja dopinga iz prethodne sezone.<ref>{{cite web |title= Top-ranked Jannik Sinner gets three-month ban in settlement of doping case |url= https://www.tsn.ca/tennis/top-ranked-jannik-sinner-gets-three-month-ban-in-settlement-of-doping-case-1.2252986 |publisher= TSN |access-date= 15. 2. 2025 |date= 15. 2. 2025 |language=en}}</ref> Zatim je stigao do [[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|finala]] [[Roland Garros 2025 – muški singl|Roland Garrosa]], izgubivši od [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] u sjajnom meču, ali mu je uzvratio već u finalu Wimbledona iste godine. == Statistike == {{Glavni|Statistike karijere Jannika Sinnera}} === Grand Slam turniri === ''Nakon [[Australian Opena 2026 – muški singl|Australian Opena 2026.]]'' {|class=wikitable style=text-align:center !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!O/I!!Pob–Por!!Pob % |- |align=left bgcolor=efefef|[[Australian Open]] |N |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2020 – muški singl|2K]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Australian Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Australian Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=lime|'''[[Australian Open 2025 – muški singl|P]]''' |bgcolor=yellow|[[Australian Open 2026 – muški singl|PF]] |bgcolor=efefef|2/7 |bgcolor=efefef|27–5 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=27|lost=5|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Roland Garros]] |N |bgcolor=ffebcd|[[Roland Garros 2020 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2022 – muški singl|4K]] |bgcolor=afeeee|[[Roland Garros 2023 – muški singl|2K]] |bgcolor=yellow|[[Roland Garros 2024 – muški singl|PF]] |bgcolor=thistle|[[Roland Garros 2025 – muški singl|F]] | |bgcolor=efefef|0/6 |bgcolor=efefef|22–6 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=22|lost=6|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |KV1 |style=color:#767676|NO |bgcolor=afeeee|[[Wimbledon 2021 – muški singl|1K]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=yellow|[[Wimbledon 2023 – muški singl|PF]] |bgcolor=ffebcd|[[Wimbledon 2024 – muški singl|ČF]] |bgcolor=lime|'''[[Wimbledon 2025 – muški singl|P]]''' | |bgcolor=efefef|1/5 |bgcolor=efefef|20–4 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=20|lost=4|integer=yes}} |- |align=left bgcolor=efefef|[[US Open]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2019 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2020 – muški singl|1K]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2021 – muški singl|4K]] |bgcolor=ffebcd|[[US Open 2022 – muški singl|ČF]] |bgcolor=afeeee|[[US Open 2023 – muški singl|4K]] |bgcolor=lime|'''[[US Open 2024 – muški singl|P]]''' |bgcolor=thistle|[[US Open 2025 – muški singl|F]] | |bgcolor=efefef|1/7 |bgcolor=efefef|23–6 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=23|lost=6|integer=yes}} |-style=background:#efefef;font-weight:bold |style=text-align:left|Pob–Por |0–1 |5–3 |6–4 |15–4 |12–4 |23–2 |26–2 |5–1 |4/25 |92–21 |{{tennis win percentage|won=92|lost=21|integer=yes}} |} == Važnija finala == === Grand Slam === ==== Pojedinačno: 6 (4–2) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivnik !Rezultat |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[Australian Open]] |Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |[[Finale Australian Opena 2024 – muški singl|3:6, 3:6, 6:4, 6:4, 6:3]] |-style=background:#ccf |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[US Open 2024 – muški singl|2024.]] |[[US Open]] |Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:3, 6:4, 7:5 |-style=background:#ffc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Australian Open 2025 – muški singl|2025.]] |Australian Open {{small|(2)}} |Tvrda |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6:3, 7:6<sup>4</sup>, 6:3 |-style=background:#ebc2af |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Roland Garros 2025 – muški singl|2025.]] |[[Roland Garros]] |Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |{{nowrap|[[Finale Roland Garrosa 2025 – muški singl|6:4, 7:6<sup>4</sup>, 4:6, 6:7<sup>3</sup>, 6:7<sup>2</sup>]]}} |-style=background:#cfc |style=background:#98fb98|Pobjeda |align=center|[[Wimbledon 2025 – muški singl|2025.]] |[[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] |[[Travnati teren|Trava]] |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |[[Finale Wimbledona 2025 – muški singl|4:6, 6:4, 6:4, 6:4]] |-style=background:#ccf |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[US Open 2025 – muški singl|2025.]] |US Open |Tvrda |{{ZD|ŠPA}} Carlos Alcaraz |2:6, 6:3, 1:6, 4:6 |} === ATP Finals === {| class="wikitable" style="text-align:center;font-size:96%;" !Turnir!![[ATP Tour 2019.|2019.]]!![[ATP Tour 2020.|2020.]]!![[ATP Tour 2021.|2021.]]!![[ATP Tour 2022.|2022.]]!![[ATP Tour 2023.|2023.]]!![[ATP Tour 2024.|2024.]]!![[ATP Tour 2025.|2025.]]!!width=35|O/I!!width=35|Pob–Por!!width=35|Pob % |- |style="background:#efefef;" align=left|[[Tennis Masters Cup|ATP Finals]] |colspan=2 style=color:#767676|NKV |bgcolor=afeeee|[[ATP Finals 2021 – singl|RR]] |style=color:#767676|NKV |bgcolor=thistle|[[ATP Finals 2023 – singl|F]] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2024 – singl|'''P''']] |bgcolor=lime|[[ATP Finals 2025 – singl|'''P''']] |bgcolor=efefef|2/4 |bgcolor=efefef|15–2 |bgcolor=efefef|{{tennis win percentage|won=15|lost=2|integer=yes}} |} ==== Finala: 3 (2–1) ==== {|class="sortable wikitable" |- ! Ishod ! Godina ! width=120 | Turnir ! Podloga ! width=150 | Protivnik ! width=100 class="unsortable" | Rezultat |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[ATP Finals 2023 – singl|2023.]] |[[ATP Finals]] |rowspan=3|Tvrda (d) |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |3:6, 3:6 |-bgcolor=ffffcc | bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2024 – singl|2024.]] |[[ATP Finals]] |{{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] |6:4, 6:4 |-bgcolor=ffffcc |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[ATP Finals 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ffffcc|ATP Finals <small>(2)</small> |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6<sup>4</sup>, 7:5 |} === [[ATP Masters 1000]] === ==== Pojedinačno: 14 (10–4) ==== {|class="sortable wikitable" |- !Ishod !Godina !Turnir !Podloga !Protivmik !class="unsortable"|Rezultat |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2021 – singl|2021.]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|[[Miami Masters]] |bgcolor=ccccff rowspan=2|Tvrda |{{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] |6:7<sup>4</sup>, 4:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Miami Masters 2023 – singl|2023.]] |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |5:7, 3:6 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Rogers Cup 2023 – muški singl|2023.]] |bgcolor=ccccff|[[Rogers Cup|Canada Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |6:4, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|BUG}} [[Grigor Dimitrov]] |6:3, 6:1 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Cincinnati Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SAD}} [[Frances Tiafoe]] |7:6<sup>4</sup>, 6:2 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Shanghai Masters 2024 – singl|2024.]] |bgcolor=ccccff|[[Shanghai Masters (tenis)|Shanghai Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |7:6<sup>4</sup>, 6:3 |- |style=background:#ffa07a|Poraz |align=center|[[Rim Masters 2025 – singl|2025.]] |style=background:#ebc2af|[[Rim Masters]] |style=background:#ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |6:7<sup>5</sup>, 1:6 |- |bgcolor=ffa07a|Poraz |align=center|[[Cincinnati Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Cincinnati Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |0:5, predaja |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Pariz Masters 2025 – singl|2025.]] |bgcolor=ccccff|[[Pariz Masters]] |bgcolor=ccccff|Tvrda (d) |{{ZD|KAN}} [[Félix Auger-Aliassime]] |6:4, 7:6<sup>4</sup> |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Indian Wells Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Indian Wells Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{flagg|uxx|blank}} [[Danil Medvedev]] |7:6<sup>6</sup>, 7:6<sup>4</sup> |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Miami Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ccccff|Miami Masters |bgcolor=ccccff|Tvrda |{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Lehečka]] |6:4, 6:4 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Monte Carlo Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Monte Carlo Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |7:6<sup>5</sup>, 6:3 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Madrid Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Madrid Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] |6:1, 6:2 |- |bgcolor=98fb98|Pobjeda |align=center|[[Rim Masters 2026 – singl|2026.]] |bgcolor=ebc2af|[[Rim Masters]] |bgcolor=ebc2af|Zemlja |{{ZD|NOR}} [[Casper Ruud]] |6:4, 6:4 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Jannik Sinner}} * [https://janniksinner.com Službeni sajt] * [https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview ATP-profil] * [https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/overview/ ITF-profil] * [https://www.daviscup.com/en/players/player.aspx?id=800405198 Davis Cup profil] {{S-start}} {{Redoslijed |prije = {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] |naslov = ATP Novajlija godine <br/> 2019. |poslije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] |naslov = ATP Igrač koji je najviše napredovao <br/> 2023. |poslije = {{ZD|FRA}} [[Giovanni Mpetshi Perricard]] }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] |naslov = ATP Omiljeni igrač po izboru navijača <br/> 2023, 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{Redoslijed |prije = {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] |naslov = ATP Igrač godine <br/> 2024. |poslije = ''čeka se'' }} {{S-end}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici ATP Masters turnira - pojedinačno}} {{Pobjednici Masters Cupa}} {{ATP brojevi 1}} {{Italijanski sportist godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biogafije, San Candido]] [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] ssuugg940ouue3mba2rjim52ws1keoy Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine 0 529797 3847197 3843575 2026-05-17T12:36:43Z ~2026-29488-20 181461 /* */ 3847197 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine | slika = | veličina_slike = 250px | slika_opis = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2002|08|01}} | prethodnik = Entitetske agencije za osiguranje depozita | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Neprofitna državna institucija | nadležnost = Osiguranje depozita i zaštita deponenata u bankarskom sektoru | status = Aktivna | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44|46|20|N|17|11|26|E|display=inline,title}} | adresa = Vase Pelagića 11a, 78000 Banja Luka | prazna_oznaka1 = Osigurani iznos | prazni_podaci1 = do 70.000 KM po deponentu/banci | prazna_oznaka2 = Regionalni uredi | prazni_podaci2 = [[Sarajevo]], [[Banja Luka]] | slogan = Čuvamo vaše povjerenje | zaposleni = cca. 30 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = Samofinansirajuća (putem premija banaka) | direktor = Krešimir Šiljić | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = Jasmina Selimović (predsjedavajuća UO / Guvernerka CBBiH) | matična_organizacija = | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH]] | veb-sajt = {{URL|http://www.aod.ba}} | id = | fusnote = }} Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (AOD BiH) je institucija na nivou države, osnovana s ciljem osiguranja depozita fizičkih i pravnih lica u bankama članicama, te očuvanja stabilnosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine.<ref name="zakon">"Zakon o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine", Službeni glasnik BiH, br. 32/20.</ref> == Historija == Agencija je utemeljena 2002. spajanjem entitetskih agencija za osiguranje depozita (Agencije za osiguranje depozita Federacije BiH i Agencije za osiguranje depozita Republike Srpske) u jedinstvenu državnu instituciju. Ovaj proces je podržan od strane međunarodnih finansijskih institucija kako bi se osigurala jedinstvena zaštita deponenata na cijeloj teritoriji BiH i potaknulo povjerenje u domaće banke nakon perioda hiperinflacije i nestabilnosti.<ref name="o_nama">[http://www.aod.ba/o-nama/historijat/ Historijat Agencije]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Nadležnosti i sistem osiguranja == Glavna funkcija Agencije je upravljanje Fondom za osiguranje depozita, koji služi za isplatu osiguranih iznosa u slučaju propasti banke. Ključni aspekti sistema su:<ref name="nadleznost">[http://www.aod.ba/o-nama/nadleznosti/ Nadležnosti i zadaci]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * Obavezno članstvo: Sve komercijalne banke koje imaju dozvolu za rad u BiH moraju biti članice sistema osiguranja depozita. * Osigurani iznos: Od 2024, zakonski osigurani iznos depozita iznosi do 70.000 KM po deponentu, po jednoj banci. To uključuje štedne uloge, tekuće račune i druge depozite fizičkih i pravnih lica. * Finansiranje: Agencija se ne finansira iz budžeta, već putem premija koje banke članice redovno uplaćuju u Fond. * Isplata: U slučaju stečaja banke, Agencija je dužna započeti isplatu osiguranih depozita u najkraćem zakonskom roku (obično unutar 20 radnih dana). == Organizaciona struktura == Radom Agencije upravlja Upravni odbor, dok operativne poslove vodi direktor. Sjedište institucije je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], uz dvije regionalne kancelarije:<ref name="struktura">[http://www.aod.ba/o-nama/organizaciona-struktura/ Organizaciona shema]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> # Sjedište Banja Luka: Centralna administracija i upravljanje Fondom. # Regionalna kancelarija Sarajevo: Nadležna za banke sa sjedištem u Federaciji BiH. # Regionalna kancelarija Banja Luka: Nadležna za banke sa sjedištem u Republici Srpskoj. Upravni odbor se sastoji od pet članova: Guvernera [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke BiH]] (koji je po službenoj dužnosti predsjedavajući) i četiri stručnjaka koje imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] (po dva iz svakog entiteta). == Značaj za ekonomiju == Postojanje AOD BiH sprječava pojavu "navale na banke" (bank run) u kriznim situacijama, jer deponenti znaju da su njihova sredstva do 70.000 KM sigurna bez obzira na sudbinu same banke. Agencija blisko sarađuje sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Centralnom bankom BiH u okviru Stalnog odbora za finansijsku stabilnost (SOFS).<ref name="stabilnost">Izvještaj o finansijskoj stabilnosti BiH, Centralna banka BiH.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.aod.ba/ Službena stranica Agencije za osiguranje depozita BiH] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] 9oyd00yiu01ekqeu3qplwon1nessxim 3847198 3847197 2026-05-17T12:38:52Z ~2026-29488-20 181461 /* */ 3847198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine | slika = | veličina_slike = 250px | slika_opis = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2002|08|01}} | prethodnik = Entitetske agencije za osiguranje depozita | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Neprofitna državna institucija | nadležnost = Osiguranje depozita i zaštita deponenata u bankarskom sektoru | status = Aktivna | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44|46|20|N|17|11|26|E|display=inline,title}} | adresa = Vase Pelagića 11a, 78000 Banja Luka | prazna_oznaka1 = Osigurani iznos | prazni_podaci1 = do 70.000 KM po deponentu/banci | prazna_oznaka2 = Regionalni uredi | prazni_podaci2 = [[Sarajevo]], [[Banja Luka]] | slogan = Čuvamo vaše povjerenje | zaposleni = cca. 30 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = Samofinansirajuća (putem premija banaka) | direktor = Krešimir Šoljić | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = Jasmina Selimović (predsjedavajuća UO / Guvernerka CBBiH) | matična_organizacija = | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH]] | veb-sajt = {{URL|http://www.aod.ba}} | id = | fusnote = }} Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (AOD BiH) je institucija na nivou države, osnovana s ciljem osiguranja depozita fizičkih i pravnih lica u bankama članicama, te očuvanja stabilnosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine.<ref name="zakon">"Zakon o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine", Službeni glasnik BiH, br. 32/20.</ref> == Historija == Agencija je utemeljena 2002. spajanjem entitetskih agencija za osiguranje depozita (Agencije za osiguranje depozita Federacije BiH i Agencije za osiguranje depozita Republike Srpske) u jedinstvenu državnu instituciju. Ovaj proces je podržan od strane međunarodnih finansijskih institucija kako bi se osigurala jedinstvena zaštita deponenata na cijeloj teritoriji BiH i potaknulo povjerenje u domaće banke nakon perioda hiperinflacije i nestabilnosti.<ref name="o_nama">[http://www.aod.ba/o-nama/historijat/ Historijat Agencije]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Nadležnosti i sistem osiguranja == Glavna funkcija Agencije je upravljanje Fondom za osiguranje depozita, koji služi za isplatu osiguranih iznosa u slučaju propasti banke. Ključni aspekti sistema su:<ref name="nadleznost">[http://www.aod.ba/o-nama/nadleznosti/ Nadležnosti i zadaci]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * Obavezno članstvo: Sve komercijalne banke koje imaju dozvolu za rad u BiH moraju biti članice sistema osiguranja depozita. * Osigurani iznos: Od 2024, zakonski osigurani iznos depozita iznosi do 70.000 KM po deponentu, po jednoj banci. To uključuje štedne uloge, tekuće račune i druge depozite fizičkih i pravnih lica. * Finansiranje: Agencija se ne finansira iz budžeta, već putem premija koje banke članice redovno uplaćuju u Fond. * Isplata: U slučaju stečaja banke, Agencija je dužna započeti isplatu osiguranih depozita u najkraćem zakonskom roku (obično unutar 20 radnih dana). == Organizaciona struktura == Radom Agencije upravlja Upravni odbor, dok operativne poslove vodi direktor. Sjedište institucije je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], uz dvije regionalne kancelarije:<ref name="struktura">[http://www.aod.ba/o-nama/organizaciona-struktura/ Organizaciona shema]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> # Sjedište Banja Luka: Centralna administracija i upravljanje Fondom. # Regionalna kancelarija Sarajevo: Nadležna za banke sa sjedištem u Federaciji BiH. # Regionalna kancelarija Banja Luka: Nadležna za banke sa sjedištem u Republici Srpskoj. Upravni odbor se sastoji od pet članova: Guvernera [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke BiH]] (koji je po službenoj dužnosti predsjedavajući) i četiri stručnjaka koje imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] (po dva iz svakog entiteta). == Značaj za ekonomiju == Postojanje AOD BiH sprječava pojavu "navale na banke" (bank run) u kriznim situacijama, jer deponenti znaju da su njihova sredstva do 70.000 KM sigurna bez obzira na sudbinu same banke. Agencija blisko sarađuje sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Centralnom bankom BiH u okviru Stalnog odbora za finansijsku stabilnost (SOFS).<ref name="stabilnost">Izvještaj o finansijskoj stabilnosti BiH, Centralna banka BiH.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.aod.ba/ Službena stranica Agencije za osiguranje depozita BiH] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] hf2fukj6mlfhut29gd3b4jyte8hs38k 3847199 3847198 2026-05-17T12:51:36Z AnToni 2325 3847199 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine | slika = | veličina_slike = 250px | slika_opis = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2002|08|01}} | prethodnik = Entitetske agencije za osiguranje depozita | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Neprofitna državna institucija | nadležnost = Osiguranje depozita i zaštita deponenata u bankarskom sektoru | status = Aktivna | sjedište = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44|46|20|N|17|11|26|E|display=inline,title}} | adresa = Vase Pelagića 11a, 78000 Banja Luka | prazna_oznaka1 = Osigurani iznos | prazni_podaci1 = do 70.000 KM po deponentu/banci | prazna_oznaka2 = Regionalni uredi | prazni_podaci2 = [[Sarajevo]], [[Banja Luka]] | slogan = Čuvamo vaše povjerenje | zaposleni = cca. 30 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = Samofinansirajuća (putem premija banaka) | direktor = Krešimir Šoljić | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = Jasmina Selimović (predsjedavajuća UO / Guvernerka CBBiH) | matična_organizacija = | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH]] | veb-sajt = {{URL|http://www.aod.ba}} | id = | fusnote = }} '''Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine''' (AOD BiH) je institucija na nivou države, osnovana s ciljem osiguranja depozita fizičkih i pravnih lica u bankama članicama, te očuvanja stabilnosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine.<ref name="zakon">"Zakon o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine", Službeni glasnik BiH, br. 32/20.</ref> == Historija == Agencija je utemeljena 2002. spajanjem entitetskih agencija za osiguranje depozita (Agencije za osiguranje depozita Federacije BiH i Agencije za osiguranje depozita Republike Srpske) u jedinstvenu državnu instituciju. Ovaj proces je podržan od strane međunarodnih finansijskih institucija kako bi se osigurala jedinstvena zaštita deponenata na cijeloj teritoriji BiH i potaknulo povjerenje u domaće banke nakon perioda hiperinflacije i nestabilnosti.<ref name="o_nama">[http://www.aod.ba/o-nama/historijat/ Historijat Agencije]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Nadležnosti i sistem osiguranja == Glavna funkcija Agencije je upravljanje Fondom za osiguranje depozita, koji služi za isplatu osiguranih iznosa u slučaju propasti banke. Ključni aspekti sistema su:<ref name="nadleznost">[http://www.aod.ba/o-nama/nadleznosti/ Nadležnosti i zadaci]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * Obavezno članstvo: Sve komercijalne banke koje imaju dozvolu za rad u BiH moraju biti članice sistema osiguranja depozita. * Osigurani iznos: Od 2024, zakonski osigurani iznos depozita iznosi do 70.000 KM po deponentu, po jednoj banci. To uključuje štedne uloge, tekuće račune i druge depozite fizičkih i pravnih lica. * Finansiranje: Agencija se ne finansira iz budžeta, već putem premija koje banke članice redovno uplaćuju u Fond. * Isplata: U slučaju stečaja banke, Agencija je dužna započeti isplatu osiguranih depozita u najkraćem zakonskom roku (obično unutar 20 radnih dana). == Organizaciona struktura == Radom Agencije upravlja Upravni odbor, dok operativne poslove vodi direktor. Sjedište institucije je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], uz dvije regionalne kancelarije:<ref name="struktura">[http://www.aod.ba/o-nama/organizaciona-struktura/ Organizaciona shema]{{Mrtav link}}, aod.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> # Sjedište Banja Luka: Centralna administracija i upravljanje Fondom. # Regionalna kancelarija Sarajevo: Nadležna za banke sa sjedištem u Federaciji BiH. # Regionalna kancelarija Banja Luka: Nadležna za banke sa sjedištem u Republici Srpskoj. Upravni odbor se sastoji od pet članova: Guvernera [[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralne banke BiH]] (koji je po službenoj dužnosti predsjedavajući) i četiri stručnjaka koje imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] (po dva iz svakog entiteta). == Značaj za ekonomiju == Postojanje AOD BiH sprječava pojavu "navale na banke" (bank run) u kriznim situacijama, jer deponenti znaju da su njihova sredstva do 70.000 KM sigurna bez obzira na sudbinu same banke. Agencija blisko sarađuje sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Centralnom bankom BiH u okviru Stalnog odbora za finansijsku stabilnost (SOFS).<ref name="stabilnost">Izvještaj o finansijskoj stabilnosti BiH, Centralna banka BiH.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.aod.ba/ Službena stranica Agencije za osiguranje depozita BiH] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] btxo4gvkrit1g99jtbsv88z6o16q7mn Korisnik:Bosancica by MK 2 531104 3847311 3839249 2026-05-17T23:08:04Z Bosancica by MK 173186 3847311 wikitext text/x-wiki {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}</div> |- | {{Korisnik BiH}} {{Korisnik student UNSA}} {{Korisnik žena}} {{Bošnjak}} {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} {{Korisnik ćirilica}} {{Korisnik registrovan|dan=4|mjes=10|god=2025}} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''. |} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''. |} {| style="border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;" | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''. |} {{Korisnik hr-4}} {{Korisnik sr-4}} {{Korisnik Wikipedia}} |} Dobro došli na moju korisničku stranicu! Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada. == Interesi na Wikipediji == Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti: # Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa. # Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje. == Hobiji i vještine == Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa. Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima! == Korisni linkovi == #[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]] p5qlszn58v5iyn97670trbuyef1njeu Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 0 531113 3847222 3830295 2026-05-17T15:02:22Z Palapa 383 /* Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda */ 3847222 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Denis Bećirović]]--> | stranka1 = <!--[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Semir Efendić]]--> | stranka2 = <!--[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Slaven Kovačević]]--> | stranka1 = <!--[[Demokratska fronta|DF]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Darijana Filipović]]--> | stranka2 = <!--[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Željka Cvijanović]]--> | stranka1 = <!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Nebojša Vukanović]]--> | stranka2 = <!--[[Za pravdu i red|ZPR]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Međutim, [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) je još uvijek u postupku javne nabavke opreme (sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića), ali smatraju da će ista biti osigurana do izbora.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5898|title=Neosnovane žalbe i pomjeranje rokova: Ozbiljan izazov za primjenu novih tehnologija na Općim izborima 2026.|date=15. 1. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> == Kandidati == === Objavljene kandidature === Iako prijave na izbore još uvijek nisu počele, nekolicina pojedinaca su već objavili svoje kandidature. ==== Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|126x126piksel]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–) Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1017732/becirovic-otklonio-dileme-bit-cu-kandidat-za-predsjednistvo-bih|title=Bećirović otklonio dileme: Bit ću kandidat za Predsjedništvo BiH|date=14. 1. 2026|website=Dnevni avaz|language=hr|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–) Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/semir-efendic-potvrdio-bit-cu-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-na-predstojecim-izborima/621154|title=Semir Efendić potvrdio: "Bit ću kandidat za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima"|date=9. 1. 2026|website=radiosarajevo.ba|language=hr|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- | |Bakir Izetbegović | |[[Stranka demokratske akcije]] |Predsjednik SDA |<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/sda-zvanicno-odlucio-bakira-izetbegovica-ce-biti-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=SDA zvanično odlučila: Bakir Izetbegović bit će kandidat za člana Predsjedništva BiH|date=2026-05-15|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-17}}</ref> |} ==== Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]] |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–) Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085|title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026.|website=Klix.ba|language=hr|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|111x111piksel|bez okvira]] |[[Darijana Filipović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–) Dopredsjednica HDZ BiH (2023–) | |} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] 6pjv41hbxz9bvbx2me4navgnqs2zf2l 3847262 3847222 2026-05-17T19:01:04Z Z1KA 87045 /* Kandidati */ 3847262 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Denis Bećirović]]--> | stranka1 = <!--[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Semir Efendić]]--> | stranka2 = <!--[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Slaven Kovačević]]--> | stranka1 = <!--[[Demokratska fronta|DF]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Darijana Filipović]]--> | stranka2 = <!--[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Željka Cvijanović]]--> | stranka1 = <!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Nebojša Vukanović]]--> | stranka2 = <!--[[Za pravdu i red|ZPR]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Međutim, [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) je još uvijek u postupku javne nabavke opreme (sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića), ali smatraju da će ista biti osigurana do izbora.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5898|title=Neosnovane žalbe i pomjeranje rokova: Ozbiljan izazov za primjenu novih tehnologija na Općim izborima 2026.|date=15. 1. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|126x126piksel]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka: [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=2026-05-15}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1017732/becirovic-otklonio-dileme-bit-cu-kandidat-za-predsjednistvo-bih|title=Bećirović otklonio dileme: Bit ću kandidat za Predsjedništvo BiH|date=14. 1. 2026|website=Dnevni avaz|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (2021–) |<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/semir-efendic-potvrdio-bit-cu-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-na-predstojecim-izborima/621154|title=Semir Efendić potvrdio: "Bit ću kandidat za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima"|date=9. 1. 2026|website=radiosarajevo.ba|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- | [[Datoteka:Bakir Izetbegović 2025.jpg|frameless|90px]] | [[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | [[Stranka demokratske akcije]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) <br> Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vrh-sda-jednoglasno-predlozio-bakira-izetbegovica-kao-kandidata-za-clana-predsjednistva-bih/260515046|title=Vrh SDA jednoglasno predložio Bakira Izetbegovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH|website=Klix.ba|language=bs|access-date=2026-05-15}}</ref> |} ===Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|90px]] | [[Darijana Filipović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–) <br> Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | <ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Darijana Filipović kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/darijana-filipovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-1950928 |trans-title=Darijana Filipović is the candidate for the Croat member of the Presidency |work=Večernji list |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] | [[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni kandidat|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Slaven Kovačević]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Demokratska fronta]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085|title=Komšić: Ljudi pozitivno reaguju na Slavena Kovačevića, pogurat ćemo ga iako nije član DF-a|website=Klix.ba|access-date=30. 4. 2026}}</ref>|naziv=Kovačević|grupa=lower-alpha}} |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085|title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026.|website=Klix.ba|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- | [[Datoteka:Zdenko Lučić.jpg|90px]] | [[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | [[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala "Hrvatska petorka": [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke"/>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} | Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2000) [[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) | <ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=2026-04-29 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=2026-04-29 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref> |} === Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda === == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] 4i59cmsxvabrcfc5yriuh1b3szq5z7w Haris Tabaković 0 532812 3847356 3845980 2026-05-18T07:48:24Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ – Ništa od SP... Slomljena kost u skočnom zglobu. 3847356 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Haris Tabaković | slika = File:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 55.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|06|20}} | rodnigrad = [[Grenchen]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | visina = 196 cm | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = –2012. | omladinskipogoni = [[BSC Young Boys]] | trenutniklub = [[Borussia Mönchengladbach]] | brojnadresu = 15 | godine1 = 2012–2015. | klubovi1 = [[BSC Young Boys|BSC Young Boys U-21]] | nastupi(golovi)1 = 31 (18) | godine2 = 2012–2016. | klubovi2 = [[BSC Young Boys]] | nastupi(golovi)2 = 22 (1) | godine3 = 2014–2015. | klubovi3 = → [[FC Wil 1900|Wil]] | nastupi(golovi)3 = 24 (11) | godine4 = 2016–2017. | klubovi4 = [[Grasshopper Club Zürich]] | nastupi(golovi)4 = 34 (2) | godine5 = 2017–2019. | klubovi5 = [[Debreceni VSC|Debrecen]] | nastupi(golovi)5 = 20 (12) | godine6 = 2019–2020. | klubovi6 = [[Diósgyőri VTK|Diósgyőr]] | nastupi(golovi)6 = 20 (2) | godine7 = 2020–2022. | klubovi7 = [[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau]] | nastupi(golovi)7 = 46 (45) | godine8 = 2022–2023. | klubovi8 = [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)8 = 29 (17) | godine9 = 2023–2024. | klubovi9 = [[Hertha BSC]] | nastupi(golovi)9 = 34 (22) | godine10 = 2024– | klubovi10 = [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)10 = 22 (3) | godine11 = 2025– | klubovi11 = → [[Borussia Mönchengladbach]] | nastupi(golovi)11 = 26 (11) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2012. | nacionalneekipe1 = [[Švicarska reprezentacija U18|Švicarska U18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2012–2013. | nacionalneekipe2 = [[Švicarska reprezentacija U19|Švicarska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | nacionalnegodine3 = 2013–2016. | nacionalneekipe3 = [[Švicarska reprezentacija U21|Švicarska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 15 (6) | nacionalnegodine4 = 2023– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 10 (4) | zadnjiuređaj = 31. marta 2026. }} '''Haris Tabaković''' (rođen 20. juna 1994. u [[Grenchen]]u) bosanskohercegovački je i švicarski [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača. Trenutno nastupa za [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju Mönchengladbach]], u kojoj se nalazi na posudbi iz njemačkog prvoligaša [[TSG 1899 Hoffenheim]]a, te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref name="bundesliga2026">{{Citiranje weba |url=https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic |title=Haris Tabaković - Borussia Mönchengladbach - Player Profile |website=Bundesliga |date=30. 1. 2026 |access-date=1. 4. 2026 |language=en }}</ref> == Rani život i obrazovanje == Njegovi roditelji napustili su [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] tokom rata 1994. godine i kao izbjeglice stigli u [[Švicarska|Švicarsku]], dok je njegova majka bila trudna s njim. Harisov otac Esad Tabaković rodom je iz [[Dubrave (Stolac)|Dubrava]] kod [[Stolac|Stoca]], a i majka Jasna, djevojački Sadžak, također je Stočanka.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/325156/zivotna_pricha_novog_zmaja_hercegovac_chiji_roditelji_su_prosli_ratni_pakao.html|title=ŽIVOTNA PRIČA NOVOG ZMAJA: Hercegovac čiji roditelji su prošli ratni pakao|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Rođen je i odrastao u Grenchenu, u kantonu [[Kanton Solothurn|Solothurn]]. Tokom boravka u omladinskoj akademiji [[BSC Young Boys]]a, Tabaković je uz nogometne obaveze završio i stručno obrazovanje za bankarskog službenika.<ref name="hoffenheim2025">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2025/05/tabakovic-ich-war-schon-immer-ein-harter-arbeiter |title=Tabaković: „Ich war schon immer ein harter Arbeiter“ |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=6. 5. 2025 |access-date=1. 4. 2026 |language=de }}</ref> == Karijera == === Počeci u Švicarskoj === Nogometno obrazovanje stekao je u akademiji BSC Young Boysa, gdje je za rezervni tim debitovao u martu 2012. godine. Prvi profesionalni nastup u [[Superliga Švicarske]] upisao je u oktobru 2012. protiv [[FC Zürich]]a. U sezoni 2013/14. poslan je na jednoipogodišnju posudbu u [[FC Wil 1900|FC Wil]], gdje je u drugom rangu švicarskog nogometa postigao 11 golova u 24 nastupa. U januaru 2016. prelazi u [[Grasshopper Club Zürich]].<ref name="hoffenheim2025" /> Za ciriški klub odigrao je ukupno 34 ligaške utakmice i postigao dva gola. === Mađarska === [[Datoteka:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 44.jpg|thumb|Tabaković u dvoboju tokom prvenstvenog susreta u Austriji, april 2023.]] U augustu 2017. karijeru je nastavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], potpisavši ugovor s [[Debreceni VSC|Debrecenom]]. U svojoj prvoj sezoni postigao je 12 golova u 20 prvenstvenih nastupa. Zbog povrede je propustio cijelu sezonu 2018/19, nakon čega je u ljeto 2019. prešao u redove ligaškog konkurenta, [[Diósgyőri VTK|Diósgyőra]]. Za taj klub postigao je dva gola u 20 ligaških susreta prije nego što je napustio Mađarsku 2020. godine. === Proboj u Austriji === U septembru 2020. pridružio se [[SC Austria Lustenau|Austriji Lustenau]], članu [[2. Liga (Austrija)|Druge austrijske lige]]. Tokom sezone 2021/22. zabilježio je proboj u karijeri, postigavši čak 27 golova u 23 nastupa, čime je postao najbolji strijelac lige i pomogao klubu da osigura promociju u najviši rang.<ref name="hertha2023">{{Citiranje weba |url=https://www.herthabsc.com/de/nachrichten/2023/08/transfer-haris-tabakovic-2324 |title=Hertha BSC verpflichtet Haris Tabaković |website=Hertha BSC |date=1. 8. 2023 |access-date=1. 4. 2026 |language=de }}</ref> Već u martu 2022. potpisao je ugovor s [[FK Austria Beč|Austrijom Beč]], gdje je nastavio s odličnim partijama. U sezoni 2022/23. postigao je 17 golova u 28 ligaških utakmica, postavši drugi najbolji strijelac [[Bundesliga Austrije|austrijske Bundeslige]].<ref name="hertha2023" /> === Njemačka === U augustu 2023. prešao je u [[Njemačka|Njemačku]], potpisavši za drugoligaša [[Hertha BSC]].<ref name="hertha2023" /> Odmah se nametnuo kao ključni igrač i u sezoni 2023/24. postao jedan od tri najbolja strijelca [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] s 22 postignuta gola u 32 utakmice, podijelivši titulu s Robertom Glatzelom i Christosom Tzolisom. Sredinom augusta 2024. prešao je u prvoligaša TSG 1899 Hoffenheim.<ref name="hoffenheim2024">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2024/08/tsg-holt-haris-tabakovic-in-den-kraichgau |title=TSG holt Haris Tabaković in den Kraichgau |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=23. 8. 2024 |access-date=1. 4. 2026 |language=de }}</ref> Uoči početka sezone 2025/26. Hoffenheim ga je posudio u Borussiju Mönchengladbach, gdje je nastavio s nastupima i postizanjem golova u prvoj njemačkoj ligi.<ref name="gladbach2025">{{Citiranje weba |url=https://www.borussia.de/news/borussia-leiht-haris-tabakovic-aus |title=Borussia leiht Haris Tabaković aus |website=Borussia Mönchengladbach |date=18. 7. 2025 |access-date=1. 4. 2026 |language=de }}</ref> == Reprezentativna karijera == U omladinskim kategorijama nastupao je za švicarske selekcije. Igrao je za U18, U19, te je od 2013. do 2016. sakupio 15 nastupa i 6 golova za selekciju do 21 godine. Godine 2023. promijenio je sportsko državljanstvo i prihvatio poziv Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine. Svoj debi za seniorsku reprezentaciju ostvario je u novembru 2023. godine protiv selekcije [[Luksemburg]]a.<ref name="hoffenheim2025" /> == Nagrade i priznanja == * '''SC Austria Lustenau''' ** Prvak Druge austrijske lige i promocija: 2021/22. * '''Pojedinačna priznanja''' ** Najbolji strijelac 2. Bundeslige: 2023/24. (22 gola) ** Najbolji strijelac Druge austrijske lige: 2021/22. (27 golova) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Haris Tabaković}} * [https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic Haris Tabaković na stranici Bundeslige] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tabaković, Haris}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Grenchen]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Švicarski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Young Boysa]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Grasshopper Club Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Debreceni VSC-a]] [[Kategorija:Nogometaši Diósgyőri VTK-a]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši SC Austria Lustenaua]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe]] [[Kategorija:Nogometaši 1899 Hoffenheima]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Mönchengladbach]] [[Kategorija:Nogometaši Grasshoppera]] 6t04fqo8waovk13uc51puk2ltmzif1t Molekule u međuzvjezdanom prostoru 0 533584 3847221 3844795 2026-05-17T14:39:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847221 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ssc2003-06g.jpg|mini|upright=1.5|Infracrveni spektar objekta [[HH 46/47]] (slika u umetku), sa [[vibraciona traka|vibracionim trakama]] nekoliko molekula označenim u boji]] Ovo je spisak [[molekula]] koje su detektirane u [[međuzvjezdanoj sredini]] i [[cirkumstelarni omotač|cirkumstelarnim omotačima]], grupisanih prema broju sastavnih [[atom]]a. [[Hemijska formula]] navedena je za svaki detektirani spoj, zajedno sa bilo kojim ioniziranim oblikom koji je također uočen. ==Pozadina== [[Datoteka:Rotational spectrum example.png|class=skin-invert-image|desno|mini|upright=1.33|Idealizirani primjer rotacionog spektra (dolje) proizvedenog prelazima između različitih rotacionih energetskih nivoa (gore) jednostavnog [[linearnog molekula]]. <math>B</math> je [[rotaciona konstanta]] molekule, <math>J</math> je rotacioni [[kvantni broj]], <math>J'</math> je gornji nivo, a <math>J''</math> je donji nivo.]] Dolje navedene molekule detektirane su putem [[astronomske spektroskopije]]. Njihove spektralne karakteristike nastaju jer molekule ili apsorbiraju ili emituju [[foton]] svjetlosti kada prelaze između dva molekularna [[energetska nivoa]]. Energija (a time i [[valna dužina]]) fotona odgovara razlici energija između uključenih nivoa. [[Molekularni elektronski prelaz]]i nastaju kada jedan od [[elektron]]a molekule pređe između [[molekularnih orbitala]], proizvodeći [[spektralnu liniju]] u [[ultraljubičasto]]m, [[vidljiva svjetlost|optičkom]] ili [[blisko infracrveno]]m dijelu [[elektromagnetnog spektra]]. Alternativno, [[vibracioni prelaz]] prenosi [[kvant]]e energije na (ili sa) vibracije [[molekularnih veza]], stvarajući potpise u srednjem ili dalekom [[infracrveno]]m području. Molekule u gasnoj fazi također imaju [[rotacioni prelaz|kvantizirane rotacione nivoe]], što dovodi do prelaza na [[mikrovalna|mikrovalnim]] ili [[radio]] valnim dužinama.<ref name=shu82/> Ponekad prelaz može uključivati više od jedne od ovih vrsta energetskih nivoa, npr. [[ro-vibraciona spektroskopija]] mijenja i rotacioni i vibracioni energetski nivo. Povremeno se sva tri javljaju zajedno, kao u Phillipsovoj traci C<sub>2</sub> ([[dvoatomni ugljik]]), u kojoj elektronski prelaz proizvodi liniju u bliskom infracrvenom području, koja se zatim dijeli na nekoliko [[vibraciona traka|vibracionih traka]] istovremenom promjenom vibracionog nivoa, a one se zatim ponovo dijele na [[rotaciona spektroskopija|rotacione grane]].<ref>{{cite journal |title=Rotational fine-structure lines of interstellar C<sub>2</sub> toward Zeta Persei |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1980-03-01_236_2/page/474 |last1=Chaffee |first1=Frederick H. |last2=Lutz |first2=Barry L. |last3=Black |first3=John H. |last4=Vanden Bout |first4=Paul A. |last5=Snell |first5=Ronald L. |journal=The Astrophysical Journal |volume=236 |page=474 |date=1980 |bibcode=1980ApJ...236..474C |doi=10.1086/157764 |trans-title=Rotacione fine strukturne linije međuzvjezdanog C<sub>2</sub> prema Zeta Persei}}</ref> Spektar određene molekule reguliran je [[selekcionim pravilima]] [[kvantne hemije]] i njenom [[molekularnom simetrijom]]. Neke molekule imaju jednostavne spektre koje je lako identificirati, dok druge (čak i neke male molekule) imaju izuzetno složene spektre s fluksom raspoređenim na mnogo različitih linija, što ih čini znatno težim za detekciju.<ref name=mcguire_review>{{cite journal |bibcode=2018ApJS..239...17M |doi=10.3847/1538-4365/aae5d2 |arxiv=1809.09132 |title=2018 Census of Interstellar, Circumstellar, Extragalactic, Protoplanetary Disk, and Exoplanetary Molecules |date=2018 |last1=McGuire |first1=Brett A. |journal=The Astrophysical Journal Supplement Series |volume=239 |issue=2 |page=17 |s2cid=119522774 |doi-access=free |trans-title=Popis međuzvjezdanih, cirkumstelarnih, vangalaktičkih, protoplanetarnih diskova i egzoplanetarnih molekula iz 2018.}}</ref> Interakcije između atomskih jezgara i elektrona ponekad uzrokuju daljnju [[hiperfinu strukturu]] spektralnih linija. Ako molekula postoji u više [[izotopologa]] (verzije koje sadrže različite atomske [[izotop]]e), spektar je dodatno kompliciran [[izotopskim pomakom]]. Detekcija nove međuzvjezdane ili cirkumstelarne molekule zahtijeva identifikaciju odgovarajućeg astronomskog objekta gdje je vjerovatno prisutna, a zatim posmatranje [[teleskop]]om opremljenim [[spektrograf]]om koji radi na potrebnoj valnoj dužini, [[spektralnoj rezoluciji]] i osjetljivosti. Prva molekula detektirana u međuzvjezdanoj sredini bio je [[metilidin radikal]] (CH<sup>•</sup>) 1937. godine, putem svog snažnog elektronskog prelaza na 4300 [[angstrema]] (u optičkom području).<ref name=woon05/> Napredak u [[astronomskoj instrumentaciji]] doveo je do sve većeg broja novih detekcija. Od 1950-ih godina, [[radio astronomija]] počela je dominirati novim detekcijama, a [[submilimetarska astronomija]] također postaje važna od 1990-ih.<ref name=mcguire_review/> Inventar detektiranih molekula u velikoj je mjeri pristrasan prema određenim tipovima koje je lakše detektirati. Na primjer, radio astronomija je najosjetljivija na male linearne molekule s visokim [[molekularnim dipolom]].<ref name=mcguire_review/> Najzastupljenija molekula u svemiru, H<sub>2</sub> ([[molekularni vodonik]]), potpuno je nevidljiva za radio teleskope jer nema dipol;<ref name=mcguire_review/> njeni elektronski prelazi su previše energetski za optičke teleskope, pa je detekcija H<sub>2</sub> zahtijevala ultraljubičasta posmatranja pomoću [[sondirajuće rakete]].<ref name=apj161/> Vibracione linije često nisu specifične za pojedinačnu molekulu, omogućavajući samo identifikaciju opće klase. Na primjer, vibracione linije [[policiklični aromatski ugljovodonici|policikličnih aromatskih ugljovodonika]] (PAH) identificirane su 1984. godine,<ref name="leger_puget">{{cite journal |bibcode=1984A&A...137L...5L |title=Identification of the "unidentified" IR emission features of interstellar dust ? |last1=Leger |first1=A. |last2=Puget |first2=J. L. |author-link2=Jean-Loup Puget |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1984 |volume=137 |page=L5 |trans-title=Identifikacija "neidentificiranih" IC emisionih karakteristika međuzvjezdane prašine?}}</ref> pokazujući da je ova klasa molekula vrlo česta u svemiru,<ref>{{cite journal |bibcode=2008ARA&A..46..289T |doi=10.1146/annurev.astro.46.060407.145211 |title=Interstellar Polycyclic Aromatic Hydrocarbon Molecules |date=2008 |last1=Tielens |first1=A.G.G.M. |journal=Annual Review of Astronomy and Astrophysics |volume=46 |pages=289–337 |url=https://zenodo.org/record/1234931 |trans-title=Međuzvjezdane molekule policikličnih aromatskih ugljovodonika}}</ref> ali bilo je potrebno sve do 2021. da se identificiraju specifični PAH-ovi putem njihovih rotacionih linija.<ref name=mcguire_pah/><ref name=burkhardt_indene/> [[Datoteka:CW Leonis - HST - Heic2112a.jpg|mini|desno|upright=1.25|Ugljična zvijezda [[CW Leonis]]. Vidljive ljuske cirkumstelarnog materijala izbačene su od strane centralne zvijezde tokom hiljada godina.]] Jedan od najbogatijih izvora za detekciju međuzvjezdanih molekula je [[Sagittarius B2]] (Sgr B2), [[gigantski molekularni oblak]] blizu centra [[Mliječnog puta]]. Otprilike polovina dolje navedenih molekula prvi put je pronađena u Sgr B2, a mnoge ostale su tamo naknadno detektirane.<ref name=ajss60/> Mnoge od najvećih molekula prvi put su detektirane u drugom molekularnom oblaku, [[TMC-1]]. Bogat izvor cirkumstelarnih molekula je [[CW Leonis]] (također poznat kao IRC +10216), obližnja [[ugljična zvijezda]], gdje je identificirano oko 50 molekula.<ref name=kaler2002/> Ne postoji jasna granica između međuzvjezdane i cirkumstelarne sredine, pa su obje uključene u donje tabele. Disciplina [[astrohemija|astrohemije]] uključuje razumijevanje kako ove molekule nastaju i objašnjavanje njihove zastupljenosti. Izuzetno niska gustoća [[međuzvjezdane sredine]] nije pogodna za formiranje molekula, čineći konvencionalne reakcije u [[gasnoj fazi]] između neutralnih vrsta (atoma ili molekula) neučinkovitima. Mnoge regije također imaju vrlo niske temperature (obično 10 [[kelvina]] unutar molekularnog oblaka), što dodatno smanjuje brzine reakcija, ili visoka polja ultraljubičastog zračenja, koja uništavaju molekule putem [[fotohemije]].<ref name=brown_pais95/> Objašnjavanje uočene zastupljenosti međuzvjezdanih molekula zahtijeva izračunavanje ravnoteže između brzina formiranja i uništavanja koristeći [[hemiju iona u gasnoj fazi]] (često potaknutu [[kosmičkim zracima]]), [[površinsku hemiju]] na [[kosmička prašina|kosmičkoj prašini]], [[radijativni transfer]] uključujući [[međuzvjezdanu ekstinkciju]] i sofisticirane [[teorija hemijskih reakcionih mreža|reakcione mreže]].<ref name=pnas103d/> Upotreba molekularnih linija za određivanje fizičkih svojstava astronomskih objekata poznata je kao [[molekularna astrofizika]]. ==Molekule== Sljedeće tabele prikazuju molekule koje su detektirane u međuzvjezdanoj sredini ili cirkumstelarnoj materiji, grupisane prema broju sastavnih [[atom]]a. Neutralne molekule i njihovi [[molekularni ioni]] navedeni su u zasebnim stupcima; ako u stupcu za molekulu nema unosa, detektiran je samo ionizirani oblik. Oznake (imena molekula) su one koje se koriste u naučnoj literaturi koja opisuje detekciju; ako nije data nijedna, to polje je ostavljeno prazno. Masa je navedena u [[dalton (jedinica)|daltonima]]. [[Deuterisane]] molekule, koje sadrže barem jedan atom [[deuterij]]a (<sup>2</sup>H), imaju nešto drugačije mase i navedene su u posebnoj tabeli. Ukupan broj jedinstvenih vrsta, uključujući različita ionizacijska stanja, naznačen je u zaglavlju svake sekcije. Većina do sada detektiranih molekula su [[organske molekule|organske]]. Jedina detektirana [[neorganska molekula]] s pet ili više atoma je SiH<sub>4</sub>.<ref name="Klemperer2011"/> Sve veće molekule imaju barem jedan atom ugljika i nemaju N−N ili O−O veze.<ref name="Klemperer2011"/> ===Dvoatomne (45)=== [[Datoteka:Carbon-monoxide-3D-vdW.png|desno|mini|[[Ugljik-monoksid]] se često koristi za praćenje raspodjele mase u [[molekularnim oblacima]].<ref name=caps_ukent/>]] {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|AlCl||[[Aluminij-monohlorid]]<ref name="aa183"/> |align="center"|62,5||align="center"|— |- |align="center"|AlF||[[Aluminij-monofluorid]]<ref name=apj433/> |align="center"|46||align="center"|— |- |align="center"|AlO||[[Aluminij-monoksid]]<ref name=apj694/> |align="center"|43||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Argonij]]<ref name="BarlowEtAl2013"/><ref name="NYT-20131213">{{cite news |last=Quenqua |first=Douglas |title=Noble Molecules Found in Space |url=https://www.nytimes.com/2013/12/17/science/space/noble-molecules-found-in-space.html |date=13. 12. 2013 |work=[[The New York Times]] |access-date=13. 12. 2013 }}</ref> |align="center"|37<ref group=note>Na Zemlji je dominantni [[izotop argona]] <sup>40</sup>Ar, pa bi ArH<sup>+</sup> imao masu 41 amu. Međutim, međuzvjezdana detekcija odnosila se na [[izotopolog]] <sup>36</sup>ArH<sup>+</sup>, koji ima masu 37 amu.</ref>||align="center"|ArH<sup>+</sup> |- |align="center"|C<sub>2</sub>||[[Dvoatomni ugljik]]<ref name=souza1977/><ref name=apj438l/> |align="center"|24||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Fluorometilidinij]] |align="center"|31||align="center"|CF<sup>+</sup><ref name=aaa454/> |- |align="center"|CH||[[Metilidin radikal]]<ref name="NASA-20161012">{{cite web |last=Landau |first=Elizabeth |title=Building Blocks of Life's Building Blocks Come From Starlight |url=http://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?feature=6645 |date=12. 10. 2016 |work=[[NASA]] |access-date=13. 10. 2016 }}</ref><ref name="apj93"/> |align="center"|13||align="center"|CH<sup>+</sup><ref name="ptotrsol324"/> |- |align="center"|CN||[[Cijano radikal]]<ref name="apj93" /><ref name="apj619f"/><ref name=aaa230/> |align="center"|26||align="center"|CN<sup>+</sup>,<ref name="dop03"/> CN<sup>−</sup><ref name="AgúndezEtAl2010"/> |- |align="center"|CO||[[Ugljik-monoksid]]<ref name="LAT-20140308" /><ref name="SCI-20140306" /> |align="center"|28||align="center"|CO<sup>+</sup><ref name=apjl419/> |- |align="center"|CP||[[Ugljik-monofosfid]]<ref name=aaa230 /> |align="center"|43||align="center"|— |- |align="center"|CS||[[Ugljik-monosulfid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|FeO||[[Željezo(II)-oksid]]<ref name=aaa409/> |align="center"|82||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Helij-hidrid ion]]<ref name="EG-20190417">{{cite news |last=Fisher |first=Christine |title=NASA finally found evidence of the universe's earliest molecule - The elusive helium hydride was found 3,000 light-years away. |url=https://www.engadget.com/2019/04/17/nasa-sofia-detects-helium-hydride/ |date=17. 4. 2019 |work=[[Engadget]] |access-date=17. 4. 2018}}</ref><ref name="NAT-20190417">{{cite journal |author=Güsten, Rolf |display-authors=et al. |title=Astrophysical detection of the helium hydride ion HeH+ |date=17. 4. 2019 |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |volume=568 |issue=7752 |pages=357–359 |doi=10.1038/s41586-019-1090-x |pmid=30996316 |bibcode=2019Natur.568..357G |arxiv=1904.09581 |s2cid=119548024}}</ref> |align="center"|5||align="center"|HeH<sup>+</sup> |- |align="center"|H<sub>2</sub>||Molekularni [[vodonik]]<ref name=apj161/> |align="center"|2||align="center"|— |- |align="center"|HCl||[[Hlorovodonik]]<ref name=apj295/> |align="center"|36,5||align="center"|HCl<sup>+</sup><ref name=deluca2012/> |- |align="center"|HF||[[Fluorovodonik]]<ref name=apjl488/> |align="center"|20||align="center"|— |- |align="center"|HO||[[Hidroksil radikal]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|17||align="center"|OH<sup>+</sup><ref name="WyrowskiEtAl2009"/> |- |align="center"|KCl||[[Kalij-hlorid]]<ref name="aa183" /> |align="center"|75,5||align="center"|— |- |align="center"|NH||[[Imidogen|Imidogen radikal]]<ref name=apj376m/><ref name=mnras260_2/> |align="center"|15||align="center"|— |- |align="center"|N<sub>2</sub>||Molekularni [[dušik]]<ref name=spacedaily20040609/><ref name=Nat429/> |align="center"|28||align="center"|— |- |align="center"|NO||[[Dušik-monoksid]]<ref name=apj359/> |align="center"|30||align="center"|NO<sup>+</sup><ref name="dop03"/> |- |align="center"|NS||[[Dušik-sulfid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|46||align="center"|— |- |align="center"|NaCl||[[Natrij-hlorid]]<ref name="aa183" /> |align="center"|58,5||align="center"|— |- |align="center"|—||Kation magnezij-monohidrida |align="center"|25,3||align="center"|MgH<sup>+</sup><ref name="dop03"/>{{page needed|date=2025}} |- |align="center"|O<sub>2</sub>||[[Molekularni kisik]]<ref name=omol/> |align="center"|32||align="center"|— |- |align="center"|PN||[[Fosfor-mononitrid]]<ref name=tb_pn/><ref name=apj321/> |align="center"|45||align="center"|— |- |align="center"|PO||[[Fosfor-monoksid]]<ref name=apj666/> |align="center"|47||align="center"|— |- |align="center"|SH||[[Sulfanil|Sumpor-monohidrid]]<ref name=apj528/> |align="center"|33||align="center"|SH<sup>+</sup><ref name="MentenEtAl2011"/> |- |align="center"|SO||[[Sumpor-monoksid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|48||align="center"|SO<sup>+</sup><ref name="ptotrsol324" /> |- |align="center"|SiC||[[Silicij-karbid|Karborund]]<ref name="aass226" /> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|SiN||–<ref name=turner1992/> |align="center"|42||align="center"|— |- |align="center"|SiO||[[Silicij-monoksid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|NaS||[[Natrij-sulfid]]<ref name="ReyMontejo24" /> |align="center"|55||align="center"|— |- |align="center"|MgS||[[Magnezij-sulfid]]<ref name="ReyMontejo24" /> |align="center"|56||align="center"|— |- |align="center"|SiS||[[Silicij-monosulfid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|60||align="center"|— |- |align="center"|TiO||[[Titanij(II)-oksid]]<ref name="KaminskiEtAl2013" /> |align="center"|64{{#tag:ref|Iako titanij ima [[izotopi titanija|nekoliko stabilnih izotopa]], detektiran je samo [[izotopolog]] <sup>48</sup>Ti<sup>16</sup>O,<ref name="KaminskiEtAl2013" /> koji ima molekularnu masu 64 amu.|group=note}}||align="center"|— |} ===Troatomne (45)=== [[Datoteka:Trihydrogen-cation-3D-vdW.png|desno|mini|Kation [[Protonirani molekularni vodonik|{{chem|H|3|+}}]] jedan je od najzastupljenijih iona u svemiru. Prvi put je detektiran 1993.<ref name=pnas103oka/><ref name=nature384/>]] {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|AlNC||[[Aluminij-izocijanid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|53||align="center"|— |- |align="center"|AlOH||[[Hidroksialuminij(I)|Aluminij-hidroksid]]<ref name=apj712/> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>3</sub>||[[Trougljik]]<ref name=hinkle1988/><ref name=maier2001/> |align="center"|36||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>2</sub>H||[[Etinil radikal]]<ref name="apj619f" /> |align="center"|25||align="center"|— |- |align="center"|CCN||[[Cijanometilidin]]<ref name="AndersonZiuris2014" /> |align="center"|38||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>2</sub>O||[[Dikarbon-monoksid]]<ref name=apjl380/> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>2</sub>S||[[Tioksoeteniliden]]<ref name="alac26"/> |align="center"|56||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>2</sub>P||—<ref name=apj677h/> |align="center"|55||align="center"|— |- |align="center"|CO<sub>2</sub>||[[Ugljik-dioksid]]<ref name=mnras252/> |align="center"|44||align="center"|— |- | align="center"|CaNC || Kalcij(I)-izocijanid<ref>{{cite journal |doi=10.1051/0004-6361/201936040 |pmid=31327871 |pmc=6640036 |bibcode=2019A&A...627L...4C |arxiv=1906.09352 |title=Discovery of the first Ca-bearing molecule in space: CaNC |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=627 |pages=L4 |date=2019 |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Velilla-Prieto |first2=L. |last3=Agúndez |first3=M. |last4=Pardo |first4=J. R. |last5=Fonfría |first5=J. P. |last6=Quintana-Lacaci |first6=G. |last7=Cabezas |first7=C. |last8=Bermúdez |first8=C. |last9=Guélin |first9=M. |trans-title=Otkriće prve molekule koja sadrži Ca u svemiru: CaNC}}</ref> |align="center"|66||align="center"|— |- |align="center"|FeCN||Željezo(I)-cijanid |align="center"|82||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Trihidrogen kation|Protonirani molekularni vodonik]] |align="center"|3||align="center"|{{chem|H|3|+}}<ref name=pnas103oka/><ref name=nature384/> |- |align="center"|H<sub>2</sub>C||[[Metilen (spoj)|Metilen radikal]]<ref name=apj438h/> |align="center"|14||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Halonium ion|Hloronij]] |align="center"|37,5||align="center"|H<sub>2</sub>Cl<sup>+</sup><ref name="LisEtAl2010"/> |- |align="center"|H<sub>2</sub>O||[[Voda]]<ref name=es0970429/> |align="center"|18||align="center"|H<sub>2</sub>O<sup>+</sup><ref name="OssenkopfEtAl"/> |- |align="center"|HO<sub>2</sub>||[[Hydroperoksil]]<ref name="PariseEtAl2012"/> |align="center"|33||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>S||[[Vodonik-sulfid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|34||align="center"|— |- |align="center"|HCN||[[Cijanovodonik]]<ref name="apj619f" /><ref name=apj163/> |align="center"|27||align="center"|— |- |align="center"|HNC||[[Vodonik-izocijanid]]<ref name=schilke01/><ref name=apj582/> |align="center"|27||align="center"|— |- |align="center"|HCO||[[Formil radikal]]<ref name="apj303"/> |align="center"|29||align="center"|HCO<sup>+</sup><ref name="ptotrsol324" /><ref name="apj303" /><ref name="apj420"/> |- |align="center"|HCP||[[Metilidinfosfan|Fosfaetin]]<ref name=apj662/> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|HCS||[[Tioformil]]<ref name=hcs_hsc/> |align="center"|45||align="center"|HCS<sup>+</sup><ref name="ptotrsol324" /><ref name="apj420" /> |- |align="center"|—||[[Diazenilij]]<ref name="apj420" /><ref name="ptotrsol324" /><ref name=apj387/> |align="center"|29||align="center"|{{chem|HN|2|+}} |- |align="center"|HNO||[[Nitroksil]]<ref name=hollis91/> |align="center"|31||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Izoformil]] |align="center"|29||align="center"|HOC<sup>+</sup><ref name="apj619f" /> |- |align="center"|HSC||[[Tioformil|Izotioformil]]<ref name=hcs_hsc/> |align="center"|45||align="center"|— |- |align="center"|KCN||[[Kalij-cijanid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|65||align="center"|— |- |align="center"|MgCN||Magnezij(I)-cijanid<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|50||align="center"|— |- |align="center"|MgNC||Magnezij(I)-izocijanid<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|50||align="center"|— |- |align="center"|NH<sub>2</sub>||[[Amino]] radikal<ref name=apj416/> |align="center"|16||align="center"|— |- |align="center"|N<sub>2</sub>O||[[Dušik-suboksid]]<ref name=apj436/> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|NaCN||[[Natrij-cijanid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|49||align="center"|— |- |align="center"|NaOH||[[Natrij-hidroksid]]<ref name=apjle262/> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|OCS||[[Karbonil-sulfid]]<ref name=apj245/> |align="center"|60||align="center"|— |- |align="center"|O<sub>3</sub>||[[Ozon]]<ref name="PhillipsKnapp1980" /> |align="center"|48||align="center"|— |- |align="center"|SO<sub>2</sub>||[[Sumpor-dioksid]]<ref name="aa130"/> |align="center"|64||align="center"|— |- |align="center"|''c''-SiC<sub>2</sub>||''c''-[[Silicij-karbid#Proizvodnja|Silicij-dikarbid]]<ref name="aass226" /> |align="center"|52||align="center"|— |- |align="center"|SiCSi||[[Disilicij-karbid]]<ref name="CernicharoEtAl2015" /> |align="center"|68||align="center"|— |- |align="center"|SiCN||[[Silicij-karbonitrid]]<ref name=aaa363/> |align="center"|54||align="center"|— |- |align="center"|SiNC||<ref name=aaa426/> |align="center"|54||align="center"|— |- |align="center"|CaC<sub>2</sub>||[[Kalcij-dikarbid]]<ref name=Gupta24/> |align="center"|64||align="center"|— |- |align="center"|TiO<sub>2</sub>||[[Titanij-dioksid]]<ref name="KaminskiEtAl2013"/> |align="center"|79,9||align="center"|— |} ===Četiri atoma (31)=== [[Datoteka:Formaldehyde-3D-vdW.png|desno|mini|[[Formaldehid]] je organska molekula koja je široko rasprostranjena u međuzvjezdanoj sredini.<ref name=prl61/>]] {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|CH<sub>3</sub>||[[Metil radikal]]<ref name=apj535_2/> |align="center"|15||align="center"|{{chem2|CH3+}}<ref name="NAT-20230626">{{cite journal |author=Berne, Olivier |display-authors=et al. |title=Formation of the Methyl Cation by Photochemistry in a Protoplanetary Disk |url=https://www.nature.com/articles/s41586-023-06307-x |date=26. 6. 2023 |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |volume=621 |issue=7977 |pages=56–59 |doi=10.1038/s41586-023-06307-x |pmid=37364766 |bibcode=2023Natur.621...56B |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20230627160651/https://doi.org/10.1038/s41586-023-06307 |archive-date=27. 6. 2023 |access-date=27. 6. 2023 |url-access=subscription |arxiv=2401.03296 |hdl=1887/3716674 |trans-title=Formiranje metil kationa fotokemijom u protoplanetarnom disku}}</ref> |- |align="center"|''l''-C<sub>3</sub>H||[[Propinilidin]]<ref name="mnotrs16"/> |align="center"|37||align="center"|''l''-C<sub>3</sub>H<sup>+</sup><ref name="PetyEtAl2012"/> |- |align="center"|''c''-C<sub>3</sub>H||[[Ciklopropinilidin]]<ref name=aaa239/> |align="center"|37||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>3</sub>N||[[Poliin|Cijanoetinil]]<ref name=apj438b/> |align="center"|50||align="center"|C<sub>3</sub>N<sup>−</sup><ref name=apj677t/> |- |align="center"|C<sub>3</sub>O||[[Trikarbon-monoksid]]<ref name="mnotrs16" /> |align="center"|52||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>3</sub>S||[[Trikarbon-sulfid]]<ref name="alac26" /> |align="center"|68||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Hidronij]] |align="center"|19||align="center"|H<sub>3</sub>O<sup>+</sup><ref name=apj380/> |- |align="center"|C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>||[[Acetilen]]<ref name="nat264"/> |align="center"|26||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>CN||[[Metilenska grupa|Metilen]] [[amidogen]]<ref name=apj427/> |align="center"|28||align="center"|H<sub>2</sub>CN<sup>+</sup><ref name="ptotrsol324" /> |- |align="center"|H<sub>2</sub>NC||[[Aminokarbin]]<ref name=Cabezas2021/> |align="center"|28||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>CO||[[Međuzvjezdani formaldehid|Formaldehid]]<ref name=prl61/> |align="center"|30||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>CS||[[1,3,5-Tritian|Tioformaldehid]]<ref name=aaa244a/> |align="center"|46||align="center"|— |- |align="center"|HCCN||—<ref name=aaa244b/> |align="center"|39||align="center"|— |- |align="center"|HCCO||[[Ketenil]]<ref name="AgundezEtAl2015"/> |align="center"|41||align="center"|— |- |align="center"|—||[[HCNH+|Protonirani cijanovodonik]] |align="center"|28||align="center"|[[HCNH+|HCNH<sup>+</sup>]]<ref name="apj420" /> |- |align="center"|—||[[Protonirani]] [[ugljik-dioksid]] |align="center"|45||align="center"|HOCO<sup>+</sup><ref name=apj334m/> |- |align="center"|HCNO||[[Fulminskakiselina]]<ref name=apj690/> |align="center"|43||align="center"|— |- |align="center"|HOCN||[[Izocijanska kiselina|Cijanska kiselina]]<ref name="BrünkenEtAl2010"/> |align="center"|43||align="center"|— |- |align="center"|CNCN|| [[Izocijanogen]]<ref>{{cite journal |bibcode=2018ApJ...861L..22A |doi=10.3847/2041-8213/aad089 |pmid=30186588 |pmc=6120679 |arxiv=1806.10328 |title=Discovery of Interstellar Isocyanogen (CNCN): Further Evidence that Dicyanopolyynes Are Abundant in Space |journal=The Astrophysical Journal |volume=861 |issue=2 |pages=L22 |date=2018 |last1=Agúndez |first1=M |last2=Marcelino |first2=N |last3=Cernicharo |first3=J |doi-access=free |trans-title=Otkriće međuzvjezdanog izocijanogena (CNCN): Dodatni dokaz da su dicijanopoliini obilni u svemiru}}</ref> |align="center"|52||align="center"|— |- |align="center"|HOOH||[[Vodonik-peroksid]]<ref name="BergmanEtAl2011">{{Citation |author1=Bergman |author2=Parise |author3=Liseau |author4=Larsson |author5=Olofsson |author6=Menten |author7=Güsten |title=Detection of interstellar hydrogen peroxide |doi=10.1051/0004-6361/201117170 |date=2011 |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=531 |pages=L8 |arxiv=1105.5799 |postscript= .|bibcode=2011A&A...531L...8B |s2cid=54611741 |trans-title=Detekcija međuzvjezdanog vodonik-peroksida}}</ref> |align="center"|34||align="center"|— |- |align="center"|HNCO||[[Izocijanska kiselina]]<ref name="aa130" /> |align="center"|43||align="center"|— |- |align="center"|HNCN||[[Cijanomidil]] radikal<ref name=rivilla2021 /> |align="center"|41||align="center"|— |- |align="center"|HNCS||[[Tiocijanska kiselina|Izotiocijanska kiselina]]<ref name=apj234f/> |align="center"|59||align="center"|— |- |align="center"|NH<sub>3</sub>||[[Amonijak]]<ref name="aa138"/> |align="center"|17||align="center"|— |- |align="center"|HSCN||[[Tiocijanska kiselina]]<ref name=apjl702/> |align="center"|59||align="center"|— |- |align="center"|HNSO||[[Tionilimid]]<ref name=thionylimide/> |align="center"|63||align="center"|— |- |align="center"|SiC<sub>3</sub>||[[Silicij-trikarbid]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|64||align="center"|— |- |align="center"|HMgNC||[[Hidromagnezij-izocijanid]]<ref name="CabezasEtAl2013" /> |align="center"|51,3||align="center"|— |- |align="center"|HNO<sub>2</sub>||[[Dušikasta kiselina]]<ref name=hono/> |align="center"|47||align="center"|— |} ===Pet atoma (21)=== [[Datoteka:Methane-3D-space-filling.svg|desno|mini|[[Metan]], primarna komponenta [[prirodnog plina]], također je detektiran u [[molekularnim oblacima]].<ref name=mnras347/>]] {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|—||[[Amonij|Amonij ion]] |align="center"|18||align="center"|{{chem|NH|4|+}}<ref>{{Cite web |url=https://cdms.astro.uni-koeln.de/classic/molecules:ism:ammonium |title=On Ammonium, NH4+, in the ISM |author=H. S. P. Müller |date=2013 |access-date=2022-05-25 |trans-title=O amonijumu, NH4+, u ISM}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Tercero |first2=B. |last3=Fuente |first3=A. |last4=Domenech |first4=J. L. |last5=Cueto |first5=M. |last6=Carrasco |first6=E. |last7=Herrero |first7=V. J. |last8=Tanarro |first8=I. |last9=Marcelino |first9=N. |last10=Roueff |first10=E. |last11=Gerin |first11=M. |last12=Pearson |first12=J. |title=Detection of the Ammonium Ion in Space |journal=The Astrophysical Journal |date=18. 6. 2013 |volume=771 |issue=1 |pages=L10 |doi=10.1088/2041-8205/771/1/L10 |arxiv=1306.3364 |bibcode=2013ApJ...771L..10C |s2cid=118461954 |trans-title=Detekcija amonij iona u svemiru}}</ref> |- |align="center"|CH<sub>4</sub>||[[Metan]]<ref name=apj376l/> |align="center"|16||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>O||[[Metoksi|Metoksi radikal]]<ref name="CernicharoEtAl2012"/> |align="center"|31||align="center"|— |- |align="center"|''c''-C<sub>3</sub>H<sub>2</sub>||[[Ciklopropeniliden]]<ref name="apj619f" /><ref name="precursors"/><ref name="apj552f"/> |align="center"|38||align="center"|— |- |align="center"|''l''-H<sub>2</sub>C<sub>3</sub>||[[Propadieniliden]]<ref name="apj552f" /> |align="center"|38||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>CCN||[[Cijanometil]]<ref name=apj334i/> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>C<sub>2</sub>O||[[Etenon|Keten]]<ref name="aa130" /> |align="center"|42||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>CNH||[[Metilenimin]]<ref name=apj479/> |align="center"|29||align="center"|— |- |align="center"|HNCNH||[[Karbodiimid]]<ref name="McGuireEtAl2012"/> |align="center"|42||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Protonirani]] [[formaldehid]] |align="center"|31||align="center"|H<sub>2</sub>COH<sup>+</sup><ref name=apj471/> |- |align="center"|C<sub>4</sub>H||[[Poliin|Butadiinil]]<ref name="Ziurys06" /> |align="center"|49||align="center"|C<sub>4</sub>H<sup>−</sup><ref name=aaa61/> |- |align="center"|HC<sub>3</sub>N||[[Cijanoacetilen]]<ref name="apj619f" /><ref name="apj420" /><ref name="apj552l" /><ref name="aaa81"/> |align="center"|51||align="center"|— |- |align="center"|HCC-NC||[[Izocijanoacetilen]]<ref name=apj386/> |align="center"|51||align="center"|— |- |align="center"|HCOOH||[[Mravlja kiselina]]<ref name=1971ApJ...163L..41Z/><ref name="apj552l"/> |align="center"|46||align="center"|— |- |align="center"|NH<sub>2</sub>CN||[[Cijanamid]]<ref name=apj201/><ref name=Ligterink2020/> |align="center"|42||align="center"|— |- |align="center"|NH<sub>2</sub>OH||[[Hidroksilamin]]<ref name=hydroxylamine/> |align="center"|37||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Protonirani]] [[cijanogen]] |align="center"|53||align="center"|NCCNH<sup>+</sup><ref name=aanda579/> |- |align="center"|HC(O)CN||[[Formil cijanid|Cijanoformaldehid]]<ref name=apj675/> |align="center"|55||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>5</sub>||[[Ugljik|Linearni C<sub>5</sub>]]<ref name=bernath89/> |align="center"|60||align="center"|— |- |align="center"|HCS<sub>2</sub>H||[[Ditioformna kiselina]]<ref name=manna25/> |align="center"|78||align="center"|— |- |align="center"|SiC<sub>4</sub>||Grafen#Silicij-karbid|Silicij-karbidni klaster<ref name="aass226" /> |align="center"|92||align="center"|— |- |align="center"|SiH<sub>4</sub>||[[Silan]]<ref name=apj279/> |align="center"|32||align="center"|— |} ===Šest atoma (16)=== [[Datoteka:Formamide-3D-vdW.png|desno|mini|U ISM, [[formamid]] (gore) može se kombinirati s [[metilen radikal|metilenom]] da nastane [[acetamid]].<ref name="apj643hl"/>]] {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" |+ |- !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|''c''-H<sub>2</sub>C<sub>3</sub>O||[[Ciklopropenon]]<ref name=apj643hr/> |align="center"|54||align="center"|— |- |align="center"|E-HNCHCN||E-[[Cijanometanimin]]<ref name="ZaleskiEtAl2013"/> |align="center"|54||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>2</sub>H<sub>4</sub>||[[Etilen]]<ref name="apj244" /> |align="center"|28||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CN||[[Acetonitril]]<ref name="aa130" /><ref name="apj632"/><ref name="Alma 2015">{{cite news |url=http://astrobiology.com/2015/04/complex-organic-molecules-discovered-in-infant-star-system.html |title=Complex Organic Molecules Discovered in Infant Star System |work=NRAO |publisher=Astrobiology Web |date=8. 4. 2015 |access-date=2015-04-09 |trans-title=Složene organske molekule otkrivene u sistemu mlade zvijezde}}</ref> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>NC||[[Metil-izocijanid]]<ref name="apj632" /> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>OH||[[Metanol]]<ref name="aa130" /><ref>[http://astrobiology.com/2016/06/first-detection-of-methyl-alcohol-in-a-planet-forming-disc.html First Detection of Methyl Alcohol in a Planet-forming Disc]. 15. 6. 2016.</ref> |align="center"|32||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>SH||[[Metantiol]]<ref name=apj234l/> |align="center"|48||align="center"|— |- |align="center"|''l''-H<sub>2</sub>C<sub>4</sub>||[[Diacetilen]]<ref name="Cernicharo_546"/> |align="center"|50||align="center"|— |- |align="center"|—||[[Protonirani]] [[cijanoacetilen]] |align="center"|52||align="center"|HC<sub>3</sub>NH<sup>+</sup><ref name="apj420" /> |- |align="center"|HCONH<sub>2</sub>||[[Formamid]]<ref name="apj643hl" /> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|HOCOOH||[[Ugljična kiselina]]<ref>{{cite journal | title=Discovery of the Elusive Carbonic Acid (HOCOOH) in Space | last1=Sanz-Novo | first1=Miguel | last2=Rivilla | first2=Víctor M. | last3=Jiménez-Serra | first3=Izaskun | last4=Martín-Pintado | first4=Jesús | last5=Colzi | first5=Laura | last6=Zeng | first6=Shaoshan | last7=Megías | first7=Andrés | last8=López-Gallifa | first8=Álvaro | last9=Martínez-Henares | first9=Antonio | last10=Massalkhi | first10=Sarah | last11=Tercero | first11=Belén | last12=de Vicente | first12=Pablo | last13=Martín | first13=Sergio | last14=San Andrés | first14=David | last15=Requena-Torres | first15=Miguel A. | display-authors=1 | arxiv=2307.08644 | date=2023 | volume=954 | issue=1 | page=3 | doi=10.3847/1538-4357/ace523 | bibcode=2023ApJ...954....3S | doi-access=free | trans-title=Otkriće neuhvatljive ugljične kiseline (HOCOOH) u svemiru}}</ref> |align="center"| ||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>5</sub>H||[[Poliin|Pentinilidin]]<ref name="alac26" /> |align="center"|61||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>5</sub>N||[[Cijanobutadiinil radikal]]<ref name="GuelinEtAl98"/> |align="center"|74||align="center"|— |- |align="center"|HC<sub>2</sub>CHO||[[Propinal]]<ref name=apj335/> |align="center"|54||align="center"|— |- |align="center"|HC<sub>4</sub>N||—<ref name="Ziurys06" />&nbsp; |align="center"|63||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>2</sub>CNH||[[Ketenimin]]<ref name="precursors" /> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>5</sub>S||—<ref name="Agundez+2014" /> |align="center"|92||align="center"|— |} ===Sedam atoma (16)=== [[Datoteka:Acetaldehyde-3D-vdW.png|desno|mini|[[Acetaldehid]] (gore) i njegovi [[izomer]]i [[etenol|vinil alkohol]] i [[etilen-oksid]] svi su detektirani u međuzvjezdanom prostoru.<ref name="rnao011001"/>]] {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|''c''-C<sub>2</sub>H<sub>4</sub>O||[[Etilen-oksid]]<ref name="boaas29"/> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>C<sub>2</sub>H||[[Propin|Metilacetilen]]<ref name="apj619f" /> |align="center"|40||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>3</sub>CNH<sub>2</sub>||[[Metilamin]]<ref name=apj198/> |align="center"|31||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>2</sub>CHCN||[[Akrilonitril]]<ref name="aa130" /><ref name="apj632" /> |align="center"|53||align="center"|— |- |align="center"|HCCCHNH||Propargilimin<ref>{{Cite journal |last1=Bizzocchi |first1=L. |last2=Prudenzano |first2=D. |last3=Rivilla |first3=V. M. |last4=Pietropolli-Charmet |first4=A. |last5=Giuliano |first5=B. M. |last6=Caselli |first6=P. |author6-link=Paola Caselli |last7=Martín-Pintado |first7=J. |last8=Jiménez-Serra |first8=I. |last9=Martín |first9=S. |last10=Requena-Torres |first10=M. A. |last11=Rico-Villas |first11=F. |date=1. 8. 2020 |title=Propargylimine in the laboratory and in space: millimetre-wave spectroscopy and its first detection in the ISM |url=https://www.aanda.org/articles/aa/abs/2020/08/aa38083-20/aa38083-20.html |journal=Astronomy & Astrophysics |language=en |volume=640 |pages=A98 |arxiv=2006.08401 |doi=10.1051/0004-6361/202038083 |bibcode=2020A&A...640A..98B |s2cid=219687234 |issn=0004-6361 |trans-title=Propargilimin u laboratoriju i svemiru: milimetarska spektroskopija i njegova prva detekcija u ISM}}</ref> |align="center"|53||align="center"|— |- |align="center"|H<sub>2</sub>CHCOH||[[Vinil alkohol]]<ref name="rnao011001" /> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>6</sub>H||[[Heksatriinil radikal]]<ref name="alac26" /> |align="center"|73||align="center"|C<sub>6</sub>H<sup>−</sup><ref name="apj552f" /><ref name=apj652/> |- |align="center"|HC<sub>4</sub>CN||[[Cijanopoliin|Cijanodiacetilen]]<ref name="aa130" /><ref name="aaa81" /><ref name="apj632" /> |align="center"|75||align="center"|— |- |align="center"|HC<sub>4</sub>NC||[[Izocijanodiacetilen]]<ref name=hc4nc/> |align="center"|75||align="center"|— |- |align="center"|HC<sub>5</sub>O||—<ref name=hc5o/> |align="center"|77||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CHO||[[Acetaldehid]]<ref name="boaas29" /> |align="center"|44||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CHS||Tioacetaldehid<ref name="thioacetaldehyde" /> |align="center"|60||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>NCO||[[Metil-izocijanat]]<ref name="apj812" /> |align="center"|57||align="center"|— |- |align="center"|HOCH<sub>2</sub>CN||[[Glikolonitril]]<ref name=glyconitrile/> |align="center"|57||align="center"|— |- |align="center"|HC<sub>3</sub>HCN||1-cijano [[propargil]] radikal<ref name=1cyanopropargyl/> |align="center"|64||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>2</sub>C<sub>3</sub>N||3-cijano [[propargil]] radikal<ref name=3cyanopropargyl/> |align="center"|64||align="center"|— |} ===Osam atoma (14)=== [[Datoteka:Acetic-acid-3D-vdW.png|desno|mini|Radiosignal [[sirćetne kiseline]], spoja koji se nalazi u [[sirće]]tu, potvrđen je 1997.<ref name="acetic_acid"/>]] {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa |- |align="center"|H<sub>3</sub>CC<sub>2</sub>CN||[[Poliin|Metilcijanoacetilen]]<ref name="aj637" /> |align="center"|65 |- |align="center"|HC<sub>3</sub>H<sub>2</sub>CN||[[Propargil cijanid]]<ref name=propargyl_cyanide/> |align="center"|65 |- |align="center"|H<sub>2</sub>COHCHO||[[Glikolaldehid]]<ref name=hollis2000/> |align="center"|60 |- |align="center"|(CHOH)<sub>2</sub>||[[Enediol|1,2-etendiol]]<ref name="ethenediol"/> |align="center"|60 |- |align="center"|HCOOCH<sub>3</sub>||[[Metil-formijat]]<ref name="aa130" /><ref name="apj552l" /> |align="center"|60 |- |align="center"|CH<sub>3</sub>COOH||[[Sirćetna kiselina]]<ref name="acetic_acid" /> |align="center"|60 |- |align="center"|H<sub>2</sub>C<sub>6</sub>||[[Poliin|Heksapentaeniliden]]<ref name="Cernicharo_546" /> |align="center"|74 |- |align="center"|CH<sub>2</sub>CHCHO||[[Akrolein|Propenal]]<ref name="precursors" /> |align="center"|56 |- |align="center"|CH<sub>2</sub>CCHCN||[[Cijanoalen]]<ref name="precursors" /><ref name="aj637"/> |align="center"|65 |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CHNH||[[Etanimin]]<ref name="LoomisEtAl13" /> |align="center"|43 |- |align="center"|C<sub>2</sub>H<sub>3</sub>NH<sub>2</sub>||[[Vinilamin]]<ref name=Zeng2021/> |align="center"|43 |- |align="center"|C<sub>7</sub>H||[[Heptatrienil]] radikal<ref name=aaa317/> |align="center"|85 |- |align="center"|NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CN||[[Aminoacetonitril]]<ref name=aaa482/> |align="center"|56 |- |align="center"|(NH<sub>2</sub>)<sub>2</sub>CO||[[Urea]]<ref name="RemijanEtAl2014"/> |align="center"|60 |} === Devet atoma (11) === {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|CH<sub>3</sub>C<sub>4</sub>H||[[Poliin|Metildiacetilen]]<ref name="aj643"/> |align="center"|64||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>OCH<sub>3</sub>||[[Dimetil-eter]]<ref name=apj191/> |align="center"|46||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CN||[[Propionitril]]<ref name="aa130" /><ref name="apj632" /> |align="center"|55||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CONH<sub>2</sub>||[[Acetamid]]<ref name="precursors" /><ref name="apj643hl" /><ref name=Ligterink2020/> |align="center"|59||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>OH||[[Etanol]]<ref name=apj196/> |align="center"|46||align="center"|— |- |align="center"|C<sub>8</sub>H||[[Oktatetrainil radikal]]<ref name=aaa309/> |align="center"|97||align="center"|C<sub>8</sub>H<sup>−</sup><ref name=apj664b/><ref name=apj664r/> |- |align="center"|HC<sub>7</sub>N||[[Poliin|Cijanoheksatriin]] ili [[Poliin|Cijanotriacetilen]]<ref name="aa138" /><ref name="bell_483"/><ref name=apj219/> |align="center"|99||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CHCH<sub>2</sub>||[[Propilen|Propilen (propen)]]<ref name=apj665/> |align="center"|42||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>SH||[[Etil-merkaptan]]<ref name="KolesnikovaEtAl2014"/> |align="center"|62||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>SCH<sub>3</sub>||[[Dimetil-sulfid]]<ref name=DMS/> |align="center"|62||align="center"|— |- |align="center"|CH<sub>3</sub>NHCHO||[[N-metilformamid]]<ref name=Ligterink2020/> |align="center"|59||align="center"|— |} ===Deset ili više atoma (24)=== {{multiple image | direction = vertical | width = 220 |image1=Diacetylene-3D-vdW-B.png |alt1=Diacetilen, HCCCCH |image2=Methyldiacetylene-3D-vdW.png |alt2=Metildiacetilen, HCCCCCH3 |image3=Cyanooctatetrayne-3D-vdW.png |alt3=Cijanotetraacetilen, HCCCCCCCCCN |footer=Brojne hemikalije izvedene iz [[poliin]]a su među najtežim molekulama pronađenim u međuzvjezdanoj sredini. }} {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !style="width: 2em;"|Atomi!!style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka!!style="width: 4em;"|Masa!!style="width: 8em;"|Ioni |- |align="center"|10||align="center"|(CH<sub>3</sub>)<sub>2</sub>CO||[[Aceton]]<ref name="aa130" /><ref name=apj578/> |align="center"|58||align="center"|— |- |align="center"|10||align="center"|(CH<sub>2</sub>OH)<sub>2</sub>||[[Etilen-glikol]]<ref name="HollisEtAl2002"/><ref name="Hollis"/> |align="center"|62||align="center"|— |- |align="center"|10||align="center"|CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CHO||[[Propionaldehid|Propanal]]<ref name="precursors" /> |align="center"|58||align="center"|— |- |align="center"|10||align="center"|CH<sub>3</sub>OCH<sub>2</sub>OH||[[Metoksimetanol]]<ref name=methoxymethanol/> |align="center"|62||align="center"|— |- |align="center"|10||align="center"|CH<sub>3</sub>C<sub>5</sub>N||[[Cijanopoliin|Metilcijanodiacetilen]]<ref name="precursors" /> |align="center"|89||align="center"|— |- |align="center"|10||align="center"|CH<sub>3</sub>CHCH<sub>2</sub>O || [[Propilen-oksid]]<ref name=science352/> |align="center"|58||align="center"|— |- |align="center"|11|| align="center" |NH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>OH||[[Etanolamin]]<ref>{{Cite journal |last1=Rivilla |first1=Víctor M. |last2=Jiménez-Serra |first2=Izaskun |last3=Martín-Pintado |first3=Jesús |last4=Briones |first4=Carlos |last5=Rodríguez-Almeida |first5=Lucas F. |last6=Rico-Villas |first6=Fernando |last7=Tercero |first7=Belén |last8=Zeng |first8=Shaoshan |last9=Colzi |first9=Laura |last10=Vicente |first10=Pablo de |last11=Martín |first11=Sergio |date=1. 6. 2021 |title=Discovery in space of ethanolamine, the simplest phospholipid head group |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=118 |issue=22 |arxiv=2105.11141 |doi=10.1073/pnas.2101314118 |issn=0027-8424 |bibcode=2021PNAS..11801314R |doi-access=free |trans-title=Otkriće etanolamina u svemiru, najjednostavnije glave fosfolipida}}</ref> |align="center"|61||align="center"|— |- |align="center"|11||align="center"|HC<sub>8</sub>CN||[[Cijanopoliin|Cijanotetraacetilen]]<ref name="bell_483" /> |align="center"|123||align="center"|— |- |align="center"|11||align="center"|C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>OCHO||[[Etil-formijat]]<ref name="arxiv4694"/> |align="center"|74||align="center"|— |- |align="center"|11||align="center"|CH<sub>3</sub>COOCH<sub>3</sub>||[[Metil-acetat]]<ref name="TerceroEtAl2013"/> |align="center"|74||align="center"|— |- |align="center"|11||align="center"|CH<sub>3</sub>C<sub>6</sub>H||[[Poliin|Metiltriacetilen]]<ref name="precursors" /><ref name="aj643" /> |align="center"|88||align="center"|— |- |align="center"|12||align="center"|C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>||[[Benzen]]<ref name="Cernicharo_546" /> |align="center"|78||align="center"|— |- |align="center"|12||align="center"|C<sub>3</sub>H<sub>7</sub>CN||[[Butironitril|''n''-Propil-cijanid]]<ref name="arxiv4694" /> |align="center"|69||align="center"|— |- |align="center"|12||align="center"| (CH<sub>3</sub>)<sub>2</sub>CHCN || [[Izopropil-cijanid|''izo''-Propil-cijanid]]<ref>{{cite news |last=Eyre |first=Michael |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-29368984 |title=Complex organic molecule found in interstellar space |work=BBC News |date=26. 9. 2014 |access-date=2014-09-26 |trans-title=Složena organska molekula pronađena u međuzvjezdanom prostoru}}</ref><ref>{{cite journal |title=Detection of a branched alkyl molecule in the interstellar medium: iso-propyl cyanide |url=https://archive.org/details/sim_science_2014-09-26_345_6204/page/1583 |journal=Science |date=26. 9. 2014 |last1=Belloche |first1=Arnaud |last2=Garrod |first2=Robin T. |last3= Müller |first3=Holger S. P. |last4=Menten |first4=Karl M. |volume=345 |issue=6204 |pages=1584–1587 |doi=10.1126/science.1256678 |pmid=25258074 |arxiv=1410.2607 |bibcode=2014Sci...345.1584B |s2cid=14573206 |trans-title=Detekcija razgranate alkil molekule u međuzvjezdanoj sredini: izo-propil cijanid}}</ref> |align="center"|69||align="center"|— |- |align="center"|13||align="center"|CH<sub>3</sub>OCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>OH||[[2-metoksietanol]]<ref name="fried2024" /> |align="center"|76||align="center"|— |- |align="center"|13||align="center"|{{chem|C|6|H|5|CN}}|| [[Benzonitril]]<ref name=benzonitrile/> |align="center"|104||align="center"|— |- |align="center"|13||align="center"|HC<sub>10</sub>CN||[[Cijanopoliin|Cijanopentaacetilen]]<ref name="bell_483" /> |align="center"|147||align="center"|— |- |align="center"|17||align="center"|C<sub>9</sub>H<sub>8</sub>||[[Inden]]<ref name=burkhardt_indene /> |align="center"|116||align="center"|— |- |align="center"|19||align="center"|C<sub>10</sub>H<sub>7</sub>CN||[[cijononaftalen|1-cijononaftalen]]<ref name=mcguire_pah /> |align="center"|153||align="center"|— |- |align="center"|19||align="center"|C<sub>10</sub>H<sub>7</sub>CN||[[cijononaftalen|2-cijononaftalen]]<ref name=mcguire_pah /> |align="center"|153||align="center"|— |- |align="center"|21||align="center"|C<sub>12</sub>H<sub>7</sub>CN|| 1-cijanoacenaftilen<ref name=cyanoacenaphtylene /> |align="center"|177||align="center"|— |- |align="center"|21||align="center"|C<sub>12</sub>H<sub>7</sub>CN|| 5-cijanoacenaftilen<ref name=cyanoacenaphtylene /> |align="center"|177||align="center"|— |- |align="center"|27||align="center"|C<sub>16</sub>H<sub>9</sub>CN|| 1-cijanopiren<ref name=1cyanopyrene /> |align="center"|227||align="center"|— |- |align="center"|27||align="center"|C<sub>16</sub>H<sub>9</sub>CN|| 2-cijanopiren<ref name=24cyanopyrene /> |align="center"|227||align="center"|— |- |align="center"|27||align="center"|C<sub>16</sub>H<sub>9</sub>CN|| 4-cijanopiren<ref name=24cyanopyrene /> |align="center"|227||align="center"|— |- |align="center"|37||align="center"|C<sub>24</sub>H<sub>11</sub>CN|| cijanokoronen<ref name=cyanocoronene /> |align="center"|325||align="center"|— |- |align="center"|60||align="center"|C<sub>60</sub>||[[Buckminsterfulleren|Buckminsterfulleren<br/>(C<sub>60</sub> fulleren)]]<ref name=science20100722/>||align="center"|720||align="center"|{{chem|C|60|+}}<ref name=Foing1994/><ref name=cam15/><ref name=Berne2012/> |- |align="center"|70||align="center"|C<sub>70</sub>||[[C70 fulleren|C<sub>70</sub> fulleren]]<ref name=science20100722/>||align="center"|840||align="center"|— |} ==Deuterisane molekule (22)== Ove molekule sve sadrže jedan ili više atoma [[deuterij]]a, težeg [[izotopa]] [[vodonika]]. {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !Atomi!!style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka |- |align="center"|2||HD||[[Vodonik-deuterid]]<ref name=aaa430/><ref name="pass50"/> |- |align="center"|3||H<sub>2</sub>D<sup>+</sup>, {{chem|HD|2|+}}||[[Trihidrogen kation]]<ref name=aaa430/><ref name="pass50"/> |- |align="center"|3||HDO,&nbsp;D<sub>2</sub>O||[[Teška voda]]<ref name=ajss70/><ref name=apj659/> |- |align="center"|3||DCN||[[Cijanovodonik]]<ref name="apj225"/> |- |align="center"|3||DCO||[[Međuzvjezdani formaldehid#Međuzvjezdane reakcije|Formil radikal]]<ref name="apj225" /> |- |align="center"|3||DNC||[[Vodonik-izocijanid]]<ref name="apj225" /> |- |align="center"|3||N<sub>2</sub>D<sup>+</sup>||—<ref name="apj225" />&nbsp; |- |align="center"|3||NHD, ND<sub>2</sub>||[[Amidogen]]<ref name=melosso2020 />&nbsp; |- |align="center"|4||NH<sub>2</sub>D,&nbsp;NHD<sub>2</sub>,&nbsp;ND<sub>3</sub>||[[Amonijak]]<ref name="pass50" /><ref name=apj571/><ref name=aaa403/> |- |align="center"|4||HDCO,&nbsp;D<sub>2</sub>CO||[[Formaldehid]]<ref name="pass50" /><ref name=apj362/> |- |align="center"|4||DNCO || [[Izocijanska kiselina]]<ref name="formamide">{{cite journal |title=The ALMA-PILS survey: First detections of deuterated formamide and deuterated isocyanic acid in the interstellar medium |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=590 |pages=L6 |date=9. 5. 2016 |last=Coutens |first=A. |arxiv=1605.02562 |display-authors=etal |bibcode=2016A&A...590L...6C |doi=10.1051/0004-6361/201628612 |s2cid=32878172 |trans-title=ALMA-PILS pregled: Prve detekcije deuterisanog formamida i deuterisane izocijanske kiseline u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> |- |align="center"|5||NH<sub>3</sub>D<sup>+</sup>||[[Amonij|Amonij ion]]<ref name="CernicharoEtAl2013" /><ref name="DomenechEtAl2013"/> |- |align="center"|6|| {{chem|NH|2|CDO}}; NHDCHO || [[Formamid]]<ref name="formamide"/> |- |align="center"|7||CH<sub>2</sub>DCCH,&nbsp;CH<sub>3</sub>CCD||[[Metilacetilen]]<ref name=aaa253/><ref name=apj627/> |} ==Nepotvrđene (16)== Dokazi za postojanje sljedećih molekula objavljeni su u naučnoj literaturi, ali su autori detekcije opisali kao preliminarne ili su ih drugi istraživači osporili. Čekaju nezavisnu potvrdu. {{Sticky header}} {|class="wikitable sortable sticky-header" !Atomi!!style="width: 6em;"|Molekula!!style="width: 16em;"|Oznaka |- |align="center"|2||align="center"|SiH||[[Sililidin]]<ref name=schilke01/> |- |align="center"|2||align="center"|CaO||[[Kalcij-oksid]]<ref name=ReyMontejo24/> |- |align="center"|4||align="center"|PH<sub>3</sub>||[[Fosfin]]<ref name="AgúndezEtAl2008"/> |- |align="center"|4||align="center"|MgCCH||[[Magnezij-monoacetilid]]<ref name="Agundez+2014" /> |- |align="center"|4||align="center"|NCCP||[[Cijanofosfaetin]]<ref name="Agundez+2014" /> |- |align="center"|5||align="center"|H<sub>2</sub>NCO<sup>+</sup>||—<ref name="GuptaEtAl2013"/> |- |align="center"|6||align="center"|SiH<sub>3</sub>CN||[[Silil-cijanid]]<ref name="Agundez+2014"/> |- |align="center"|10||align="center"|H<sub>2</sub>NCH<sub>2</sub>COOH||[[Glicin]]<ref name=apj619s/><ref name=apj593/> |- |align="center"|10||align="center"|C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>NH<sub>2</sub>||[[Etilamin]]<ref name=Zeng2021/> |- |align="center"|12||align="center"|CO(CH<sub>2</sub>OH)<sub>2</sub>||[[Dihidroksiaceton]]<ref name=apjl624/><ref name=apponi2006/> |- |align="center"|12||align="center"|C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>OCH<sub>3</sub>||[[Metoksietan|Etil-metil-eter]]<ref name="FuchsEtAl2005"/> |- |align="center"|18||align="center"|{{chem|C|10|H|8|+}}||[[Naftalen]] kation<ref name=apjl685/> |- |align="center"|24||align="center"|C<sub>24</sub>||[[Grafen]]<ref name="García-HernándezEtAl2011"/> |- |align="center"|24||align="center"|C<sub>14</sub>H<sub>10</sub>||[[Antracen]]<ref name="Battersby">{{cite news |last=Battersby |first=S. |url=https://www.newscientist.com/article/dn4552-space-molecules-point-to-organic-origins.html |title=Space molecules point to organic origins |publisher=[[New Scientist]] |date=2004 |access-date=11. 12. 2009 |trans-title=Molekule u svemiru ukazuju na organsko porijeklo}}</ref><ref name=arxiv1005.4388/> |- |align="center"|26||align="center"|C<sub>16</sub>H<sub>10</sub>||[[Piren]]<ref name="Battersby" /> |- |align="center"|27||align=center|C<sub>11</sub>H<sub>12</sub>N<sub>2</sub>O<sub>2</sub>||[[Triptofan]]<ref name=IglesiasGroth2023/><ref name=Hudson2023/><ref name=Dhariwal2024/> |} ==Također pogledajte== {{div col|colwidth=20em}} * [[Astrohemija]] * [[Kosmička prašina]] * [[Difuzne međuzvjezdane trake]] * [[Spisak molekula]] * [[Molekularna astrofizika]] * [[Molekularna spektroskopija]] * [[Molekule u zvijezdama]] * [[Policiklični aromatski ugljovodonik|Policiklični aromatski ugljovodonik (PAH)]] * [[Tolin]] {{div col end}} ==Note== {{reflist|group=note}} ==Reference== {{reflist|refs= <ref name=shu82>{{cite book| first1=Frank H. | last1=Shu | date=1982 | title=The Physical Universe: An Introduction to Astronomy | publisher=University Science Books | isbn=978-0-935702-05-7 |url=https://books.google.com/books?id=v_6PbAfapSAC | archive-url=https://archive.org/details/physicaluniverse00shuf |archive-date=2010-04-01 | trans-title=Fizički univerzum: Uvod u astronomiju}}</ref> <ref name=woon05>{{cite web |last1=Woon |first1=D. E. |date=May 2005 |url=http://www.astrochymist.org/AMOTM/amotm_0505.html |title=Methylidyne radical |publisher=The Astrochemist |access-date=2007-02-13 | trans-title=Metilidin radikal}}</ref> <ref name=apj161>{{cite journal |last1=Carruthers |first1=George R. |author-link=George Robert Carruthers |title=Rocket Observation of Interstellar Molecular Hydrogen |journal=Astrophysical Journal |date=1970 |volume=161 |pages=L81–L85 |bibcode=1970ApJ...161L..81C |doi=10.1086/180575 |doi-access=free | trans-title=Raketno posmatranje međuzvjezdanog molekularnog vodonika}}</ref> <ref name=pnas103d>{{cite journal |last1=Dalgarno |first1=A. |title=Interstellar Chemistry Special Feature: The galactic cosmic ray ionization rate |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=2006 |volume=103 |issue=33 |pages=12269–12273 |doi=10.1073/pnas.0602117103 |pmid=16894166 |pmc=1567869 |bibcode=2006PNAS..10312269D |doi-access=free | trans-title=Posebna karakteristika međuzvjezdane hemije: Brzina ionizacije galaktičkim kosmičkim zracima}}</ref> <ref name=brown_pais95>{{cite book |last1=Brown |first1=Laurie M. |last2=Pais |first2=Abraham |last3=Pippard |first3=A. B. |title=Twentieth Century Physics |page=1765 |chapter=The physics of the interstellar medium |edition=2nd |publisher=CRC Press |date=1995 |isbn=978-0-7503-0310-1 | trans-title=Fizika dvadesetog vijeka | trans-chapter=Fizika međuzvjezdane sredine}}</ref> <ref name=ajss60>{{cite journal |last1=Cummins |first1=S. E. |last2=Linke |first2=R. A. |last3=Thaddeus |first3=P. |title=A survey of the millimeter-wave spectrum of Sagittarius B2 |journal=Astrophysical Journal Supplement Series |date=1986 |volume=60 |pages=819–878 |bibcode=1986ApJS...60..819C |doi=10.1086/191102 | trans-title=Pregled milimetarskog spektra Sagittariusa B2}}</ref> <ref name=caps_ukent>{{cite web |url=http://astro.kent.ac.uk/gw/molcloud.html |title=The Structure of Molecular Cloud Cores |publisher=Centre for Astrophysics and Planetary Science, University of Kent |access-date=2007-02-16 |archive-date=2012-06-29 |archive-url=https://archive.today/20120629132904/http://astro.kent.ac.uk/gw/molcloud.html |url-status=dead | trans-title=Struktura jezgara molekularnih oblaka}}</ref> <ref name=cam15>{{cite journal |first1=Ewen K. |last1=Campbell |first2=Mathias |last2=Holz |first3=Dieter |last3=Gerlich |first4=John P. |last4=Maier |title=Laboratory confirmation of C60+ as the carrier of two diffuse interstellar bands |journal=Nature |date=2015 |volume=523 |issue=7560 |pages=322–323 |doi=10.1038/nature14566 |pmid=26178962 |bibcode=2015Natur.523..322C |s2cid=205244293 | trans-title=Laboratorijska potvrda C60+ kao nosioca dvije difuzne međuzvjezdane trake}}</ref> <ref name="Ziurys06">{{cite journal |first1=Lucy M. |last1=Ziurys |author1-link=Lucy Ziurys |title=The chemistry in circumstellar envelopes of evolved stars: Following the origin of the elements to the origin of life |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=2006 |volume=103 |issue=33 |pages=12274–12279 |doi=10.1073/pnas.0602277103 |pmid=16894164 |pmc=1567870 |bibcode=2006PNAS..10312274Z |doi-access=free | trans-title=Hemija u cirkumstelarnim omotačima evoluiranih zvijezda: Praćenje porijekla elemenata do porijekla života}}</ref> <ref name="Berne2012">{{cite journal |last1=Berné |first1=Olivier |last2=Mulas |first2=Giacomo |last3=Joblin |first3=Christine|author3-link=Christine Joblin|title=Interstellar C<sub>60</sub><sup>+</sup> |journal=[[Astronomy & Astrophysics]] |date=2013 |volume=550 |page=L4 |bibcode=2013A&A...550L...4B |arxiv=1211.7252 |doi=10.1051/0004-6361/201220730 |s2cid=118684608 | trans-title=Međuzvjezdani C60+}}</ref> <ref name="aa183">{{cite journal |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Guelin |first2=M. |title=Metals in IRC+10216 - Detection of NaCl, AlCl, and KCl, and tentative detection of AlF |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1987 |volume=183 |issue=1 |pages=L10–L12 |bibcode=1987A&A...183L..10C | trans-title=Metali u IRC+10216 - Detekcija NaCl, AlCl i KCl, te preliminarna detekcija AlF}}</ref> <ref name=schilke01>{{cite journal |doi=10.1086/318951 |last1=Schilke |first1=P. |last2=Benford |first2=D. J. |last3=Hunter |first3=T. R. |last4=Lis, D. C. |first4=Phillips, T. G. |title=A Line Survey of Orion-KL from 607 to 725 GHz |journal=Astrophysical Journal Supplement Series |date=2001 |volume=132 |issue=2 |pages=281–364 |bibcode=2001ApJS..132..281S |last5=Phillips |first5=T. G. |doi-access=free | trans-title=Linijski pregled Orion-KL od 607 do 725 GHz}}</ref> <ref name=apj433>{{cite journal |last1=Ziurys |first1=L. M. |last2=Apponi |first2=A. J. |last3=Phillips |first3=T. G. |title=Exotic fluoride molecules in IRC +10216: Confirmation of AlF and searches for MgF and CaF |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1994-10-01_433_2/page/728 |journal=Astrophysical Journal |date=1994 |volume=433 |issue=2 |pages=729–732 |bibcode=1994ApJ...433..729Z |doi=10.1086/174682 | trans-title=Egzotične fluoridne molekule u IRC +10216: Potvrda AlF i potrage za MgF i CaF}}</ref> <ref name=apj694>{{cite journal |last1=Tenenbaum |first1=E. D. |last2=Ziurys |first2=L. M. |title=Millimeter Detection of AlO (X<sup>2</sup>Σ<sup>+</sup>): Metal Oxide Chemistry in the Envelope of VY Canis Majoris |journal=Astrophysical Journal |volume=694 |issue=1 |pages=L59–L63 |doi=10.1088/0004-637X/694/1/L59 |date=2009 |bibcode=2009ApJ...694L..59T |doi-access=free | trans-title=Milimetarska detekcija AlO (X2Σ+): Hemija metalnih oksida u omotaču VY Canis Majoris}}</ref> <ref name=apj438l>{{cite journal |last1=Lambert |first1=D. L. |last2=Sheffer |first2=Y. |last3=Federman |first3=S. R. |title=Hubble Space Telescope observations of C<sub>2</sub> molecules in diffuse interstellar clouds |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1995-01-10_438_2/page/740 |journal=Astrophysical Journal |date=1995 |volume=438 |pages=740–749 |bibcode=1995ApJ...438..740L |doi=10.1086/175119 | trans-title=Posmatranja C2 molekula u difuznim međuzvjezdanim oblacima svemirskim teleskopom Hubble}}</ref> <ref name=bernath89>{{cite journal |doi=10.1126/science.244.4904.562 |pmid=17769400 |bibcode=1989Sci...244..562B |title=Detection of C5 in the Circumstellar Shell of IRC+10216 |journal=Science |volume=244 |issue=4904 |pages=562–4 |date=1989 |last1=Bernath |first1=P. F |last2=Hinkle |first2=K. H |last3=Keady |first3=J. J |s2cid=20960839 |url=https://zenodo.org/record/1230984 | trans-title=Detekcija C5 u cirkumstelarnoj ljusci IRC+10216}}</ref> <ref name=aaa454>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Neufeld |first1=D. A. |last2=Schilke |first2=P. |last3=Menten |first3=K. M. |last4=Wolfire |first4=M. G. |last5=Black |first5=J. H. |last6=Schuller |first6=F. |last7=Müller |first7=H. S. P. |last8=Thorwirth |first8=S. |last9=Güsten |first9=R. |title=Discovery of interstellar CF<sup>+</sup> |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2006 |volume=454 |issue=2 |pages=L37–L40 |bibcode=2006A&A...454L..37N |doi=10.1051/0004-6361:200600015 |arxiv=astro-ph/0603201 |s2cid=119471648 | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog CF+}}</ref> <ref name="apj93">{{cite journal |last1=Adams |first1=Walter S. |title=Some Results with the COUDÉ Spectrograph of the Mount Wilson Observatory |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1941-01_93_1/page/10 |journal=Astrophysical Journal |date=1941 |volume=93 |pages=11–23 |bibcode=1941ApJ....93...11A |doi=10.1086/144237 | trans-title=Neki rezultati sa COUDÉ spektrografom Opservatorije Mount Wilson}}</ref> <ref name="ptotrsol324">{{cite journal |last1=Smith |first1=D. |title=Formation and Destruction of Molecular Ions in Interstellar Clouds |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London |date=1988 |volume=324 |issue=1578 |pages=257–273 |bibcode=1988RSPTA.324..257S |doi=10.1098/rsta.1988.0016 |s2cid=120128881 | trans-title=Formiranje i uništavanje molekularnih iona u međuzvjezdanim oblacima}}</ref> <ref name="apj619f">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Fuente |first1=A. |last2=García-Burillo |first2=S. |last3=Gerin |first3=M. |last4=Teyssier |first4=D. |last5=Usero |first5=A. |last6=Rizzo |first6=J. R. |last7=de Vicente |first7=P. |title=Photon-dominated Chemistry in the Nucleus of M82: Widespread HOC<sup>+</sup> Emission in the Inner 650 Parsec Disk |journal=Astrophysical Journal |date=2005 |volume=619 |issue=2 |pages=L155–L158 |bibcode=2005ApJ...619L.155F |doi=10.1086/427990 |arxiv=astro-ph/0412361 |s2cid=14004275 | trans-title=Fotonom dominirana hemija u jezgri M82: Široko rasprostranjena emisija HOC+ u unutrašnjem disku od 650 parseka}}</ref> <ref name=aaa230>{{cite journal |last1=Guelin |first1=M. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=Paubert |first3=G. |last4=Turner |first4=B. E. |title=Free CP in IRC + 10216 |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1990 |volume=230 |pages=L9–L11 |bibcode=1990A&A...230L...9G | trans-title=Slobodni CP u IRC + 10216}}</ref> <ref name=apjl419>{{cite journal |last1=Latter |first1=W. B. |last2=Walker |first2=C. K. |last3=Maloney |first3=P. R. |title=Detection of the Carbon Monoxide Ion (CO<sup>+</sup>) in the Interstellar Medium and a Planetary Nebula |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1993 |volume=419 |pages=L97 |bibcode=1993ApJ...419L..97L |doi=10.1086/187146 | trans-title=Detekcija iona ugljik-monoksida (CO+) u međuzvjezdanoj sredini i planetarnoj maglini}}</ref> <ref name=aaa409>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Furuya |first1=R. S. |last2=Walmsley |first2=C. M. |last3=Nakanishi |first3=K. |last4=Schilke |first4=P. |last5=Bachiller |first5=R. |title=Interferometric observations of FeO towards Sagittarius B2 |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2003 |volume=409 |pages=L21–L24 |bibcode=2003A&A...409L..21F |doi=10.1051/0004-6361:20031304 |issue=2 |doi-access=free | trans-title=Interferometrijska posmatranja FeO prema Sagittariusu B2}}</ref> <ref name=apj295>{{cite journal |last1=Blake |first1=G. A. |last2=Keene |first2=J. |last3=Phillips |first3=T. G. |title=Chlorine in dense interstellar clouds - The abundance of HCl in OMC-1 |journal=Astrophysical Journal, Part 1 |date=1985 |volume=295 |pages=501–506 |bibcode=1985ApJ...295..501B |doi=10.1086/163394 |url=https://authors.library.caltech.edu/33967/1/1985ApJ___295__501B.pdf | trans-title=Hlor u gustim međuzvjezdanim oblacima - Zastupljenost HCl u OMC-1}}</ref> <ref name=apjl488>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Neufeld |first1=David A. |last2=Zmuidzinas |first2=Jonas |last3=Schilke |first3=Peter |last4=Phillips |first4=Thomas G. |title=Discovery of Interstellar Hydrogen Fluoride |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1997 |volume=488 |issue=2 |pages=L141–L144 |doi=10.1086/310942 |bibcode=1997ApJ...488L.141N |arxiv=astro-ph/9708013 |s2cid=14166201 | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog fluorovodonika}}</ref> <ref name=apj376m>{{cite journal |last1=Meyer |first1=D. M. |last2=Roth |first2=K. C. |title=Discovery of interstellar NH |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1991 |volume=376 |pages=L49–L52 |bibcode=1991ApJ...376L..49M |doi=10.1086/186100 |doi-access=free | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog NH}}</ref> <ref name=Nat429>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Knauth |first1=D. C |last2=Andersson |first2=B.-G. |last3=McCandliss |first3=S. R. |last4=Moos |first4=H. W. |title=The interstellar N<sub>2</sub> abundance towards HD 124314 from far-ultraviolet observations |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-06-10_429_6992/page/636 |journal=Nature |date=2004 |volume=429 |issue=6992 |pages=636–638 |pmid=15190346 |doi=10.1038/nature02614 |bibcode=2004Natur.429..636K |s2cid=4302582 | trans-title=Zastupljenost međuzvjezdanog N2 prema HD 124314 iz dalekih ultraljubičastih posmatranja}}</ref> <ref name=apj359>{{cite journal |display-authors=1 |last1=McGonagle |first1=D. |last2=Irvine |first2=W. M. |last3=Minh |first3=Y. C. |last4=Ziurys |first4=L. M. |title=Detection of nitric oxide in the dark cloud L134N |journal=Astrophysical Journal, Part 1 |date=1990 |volume=359 |issue=1 Pt 1 |pages=121–124 |bibcode=1990ApJ...359..121M |doi=10.1086/169040 |pmid=11538685 | trans-title=Detekcija dušik-monoksida u tamnom oblaku L134N}}</ref> <ref name=omol>{{cite web |title=Elusive oxygen molecule finally discovered in interstellar space |publisher=Physorg.com |date=March 27, 2007 |url=http://www.physorg.com/news94210066.html |access-date=2007-04-02 | trans-title=Neuhvatljiva molekula kisika konačno otkrivena u međuzvjezdanom prostoru}}</ref> <ref name=tb_pn>{{cite journal |doi=10.1086/185009 |bibcode=1987ApJ...321L..75T |title=Detection of interstellar PN - the first identified phosphorus compound in the interstellar medium |date=1987 |last1=Turner |first1=B. E. |last2=Bally |first2=John |journal=The Astrophysical Journal |volume=321 |pages=L75 |doi-access=free | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog PN - prvog identificiranog spoja fosfora u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> <ref name=apj321>{{cite journal |first1=L. M. |last1=Ziurys |title=Detection of interstellar PN - The first phosphorus-bearing species observed in molecular clouds |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1987 |volume=321 |issue=1 Pt 2 |pages=L81–L85 |bibcode=1987ApJ...321L..81Z |doi=10.1086/185010 |pmid=11542218 | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog PN - Prva vrsta koja sadrži fosfor uočena u molekularnim oblacima}}</ref> <ref name=apj666>{{cite journal |last1=Tenenbaum |first1=E. D. |last2=Woolf |first2=N. J. |last3=Ziurys |first3=L. M. |title=Identification of phosphorus monoxide (X <sup>2</sup> Pi <sub>r</sub>) in VY Canis Majoris: Detection of the first PO bond in space |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2007 |volume=666 |issue=1 |pages=L29–L32 |doi=10.1086/521361 |bibcode=2007ApJ...666L..29T |s2cid=121424802 |doi-access=free | trans-title=Identifikacija fosfor-monoksida (X2Πr) u VY Canis Majoris: Detekcija prve PO veze u svemiru}}</ref> <ref name=apj528>{{cite journal |last1=Yamamura |first1=S. T. |last2=Kawaguchi |first2=K. |last3=Ridgway |title=Identification of SH v=1 Ro-vibrational Lines in R Andromedae |journal=The Astrophysical Journal |date=2000 |volume=528 |issue=1 |pages=L33–L36 |doi=10.1086/312420 |bibcode=2000ApJ...528L..33Y |pmid=10587489 |arxiv=astro-ph/9911080 |first3=S. T. |s2cid=32928458 | trans-title=Identifikacija SH v=1 ro-vibracionih linija u R Andromedae}}</ref> <ref name="aass226">{{cite journal |last1=Pascoli |first1=G. |last2=Comeau |first2=M. |title=Silicon Carbide in Circumstellar Environment |url=https://archive.org/details/sim_astrophysics-and-space-science_1995-04_226_1/page/148 |journal=Astrophysics and Space Science |date=1995 |volume=226 |issue=1 |pages=149–163 |bibcode=1995Ap&SS.226..149P |doi=10.1007/BF00626907 |s2cid=121702812 | trans-title=Silicij-karbid u cirkumstelarnoj sredini}}</ref> <ref name=pnas103oka>{{cite journal |last1=Oka |first1=Takeshi |title=Interstellar H<sub>3</sub><sup>+</sup> |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |date=2006 |volume=103 |issue=33 |pages=12235–12242 |pmid=16894171 |doi=10.1073/pnas.0601242103 |pmc=1567864 |bibcode=2006PNAS..10312235O |doi-access=free | trans-title=Međuzvjezdani H3+}}</ref> <ref name=apj712>{{cite journal |last1=Tenenbaum |first1=E. D. |last2=Ziurys |first2=L. M. |title=Exotic Metal Molecules in Oxygen-rich Envelopes: Detection of AlOH (X<sup>1</sup>Σ<sup>+</sup>) in VY Canis Majoris |journal=Astrophysical Journal |volume=712 |issue=1 |pages=L93–L97 |doi=10.1088/2041-8205/712/1/L93 |date=2010 |bibcode=2010ApJ...712L..93T |doi-access=free | trans-title=Egzotične metalne molekule u omotačima bogatim kisikom: Detekcija AlOH (X1Σ+) u VY Canis Majoris}}</ref> <ref name=apjl380>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Ohishi |first1=Masatoshi |last2=Ishikawa |first2=Shin-Ichi |last3=Yamada |first3=Chikashi |last4=Kanamori |first4=Hideto |last5=Irvine |first5=William M. |last6=Brown |first6=Ronald D. |last7=Godfrey |first7=Peter D. |last8=Kaifu |first8=Norio |last9=Suzuki |first9=Hiroko |title=Detection of a new carbon-chain molecule, CCO |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1991 |volume=380 |pages=L39–L42 |bibcode=1991ApJ...380L..39O |doi=10.1086/186168 |pmid=11538087 |doi-access=free | trans-title=Detekcija nove molekule ugljičnog lanca, CCO}}</ref> <ref name=hinkle1988>{{cite journal |doi=10.1126/science.241.4871.1319 |pmid=17828935 |bibcode=1988Sci...241.1319H |title=Detection of C3 in the Circumstellar Shell of IRC+10216 |journal=Science |volume=241 |issue=4871 |pages=1319–22 |date=1988 |last1=Hinkle |first1=K. W |last2=Keady |first2=J. J |last3=Bernath |first3=P. F |s2cid=40349500 |url=https://zenodo.org/record/1230984 | trans-title=Detekcija C3 u cirkumstelarnoj ljusci IRC+10216}}</ref> <ref name=maier2001>{{cite journal |doi=10.1086/320668 |bibcode=2001ApJ...553..267M |title=Detection of C3 in Diffuse Interstellar Clouds |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2001-05-20_553_1/page/266 |journal=The Astrophysical Journal |volume=553 |issue=1 |pages=267–273 |date=2001 |last1=Maier |first1=John P |last2=Lakin |first2=Nicholas M |last3=Walker |first3=Gordon A. H |last4=Bohlender |first4=David A |arxiv=astro-ph/0102449 |s2cid=14404584 | trans-title=Detekcija C3 u difuznim međuzvjezdanim oblacima}}</ref> <ref name="alac26">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Irvine |first1=William M. |last2=Ziurys |first2=L. M. |last3=Avery |first3=L. W. |last4=Matthews |first4=H. E. |last5=Friberg |first5=P. |title=Newly detected molecules in dense interstellar clouds |journal=Astrophysical Letters and Communications |date=1988 |volume=26 |pages=167–180 |bibcode=1988ApL&C..26..167I |pmid=11538461 | trans-title=Novo detektirane molekule u gustim međuzvjezdanim oblacima}}</ref> <ref name=apj677h>{{cite journal |last1=Halfen |first1=D. T. |last2=Clouthier |first2=D. J. |last3=Ziurys |first3=L. M. |title=Detection of the CCP Radical (X <sup>2</sup>Π<sub>r</sub>) in IRC +10216: A New Interstellar Phosphorus-containing Species |journal=Astrophysical Journal |date=2008 |volume=677 |pages=L101–L104 |bibcode=2008ApJ...677L.101H |doi=10.1086/588024 |issue=2 |doi-access=free | trans-title=Detekcija CCP radikala (X2Πr) u IRC +10216: Nova međuzvjezdana vrsta koja sadrži fosfor}}</ref> <ref name=mnras252>{{cite journal |last1=Whittet |first1=Douglas C. B. |last2=Walker |first2=H. J. |title=On the occurrence of carbon dioxide in interstellar grain mantles and ion-molecule chemistry |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |date=1991 |volume=252 |pages=63–67 |bibcode=1991MNRAS.252...63W |doi=10.1093/mnras/252.1.63 |doi-access=free | trans-title=O pojavi ugljik-dioksida u međuzvjezdanim zrnastim omotačima i hemiji ion-molekula}}</ref> <ref name=apj438h>{{cite journal |last1=Hollis |first1=J. M. |last2=Jewell |first2=P. R. |last3=Lovas |first3=F. J. |title=Confirmation of interstellar methylene |journal=Astrophysical Journal, Part 1 |date=1995 |volume=438 |pages=259–264 |bibcode=1995ApJ...438..259H |doi=10.1086/175070 |doi-access=free | trans-title=Potvrda međuzvjezdanog metilena}}</ref> <ref name=es0970429>{{cite web |date=29. 4. 1997 |url=http://www.iso.vilspa.esa.es/outreach/esa_pr/in9712.htm |title=Europe's space telescope ISO finds water in distant places |work=XMM-Newton Press Release |page=12 |access-date=2007-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061222224048/http://www.iso.vilspa.esa.es/outreach/esa_pr/in9712.htm |archive-date=22. 12. 2006 |bibcode=1997xmm..pres...12. | trans-title=Evropski svemirski teleskop ISO pronalazi vodu na udaljenim mjestima}}</ref> <ref name=apj163>{{cite journal |last1=Snyder |first1=L. E. |last2=Buhl |first2=D. |title=Observations of Radio Emission from Interstellar Hydrogen Cyanide |journal=Astrophysical Journal |date=1971 |volume=163 |pages=L47–L52 |bibcode=1971ApJ...163L..47S |doi=10.1086/180664 | trans-title=Posmatranja radio emisije iz međuzvjezdanog cijanovodonika}}</ref> <ref name="apj303">{{cite journal |last1=Schenewerk |first1=M. S. |last2=Snyder |first2=L. E. |last3=Hjalmarson |first3=A. |title=Interstellar HCO - Detection of the missing 3 millimeter quartet |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1986 |volume=303 |pages=L71–L74 |bibcode=1986ApJ...303L..71S |doi=10.1086/184655 | trans-title=Međuzvjezdani HCO - Detekcija nedostajućeg 3 milimetarskog kvarteta}}</ref> <ref name="apj420">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Kawaguchi |first1=Kentarou |last2=Kasai |first2=Yasuko |last3=Ishikawa |first3=Shin-Ichi |last4=Ohishi |first4=Masatoshi |last5=Kaifu |first5=Norio |last6=Amano |first6=Takayoshi |title=Detection of a new molecular ion HC3NH(+) in TMC-1 |journal=Astrophysical Journal |date=1994 |volume=420 |page=L95 |bibcode=1994ApJ...420L..95K |doi=10.1086/187171 | trans-title=Detekcija novog molekularnog iona HC3NH(+) u TMC-1}}</ref> <ref name=apj662>{{cite journal |last1=Agúndez |first1=M. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=Guélin |first3=M. |title=Discovery of Phosphaethyne (HCP) in Space: Phosphorus Chemistry in Circumstellar Envelopes |journal=The Astrophysical Journal |date=2007 |volume=662 |issue=2 |page=L91 |doi=10.1086/519561 |bibcode=2007ApJ...662L..91A |hdl=10261/191973 |s2cid=96978664 |hdl-access=free | trans-title=Otkriće fosfaetina (HCP) u svemiru: Hemija fosfora u cirkumstelarnim omotačima}}</ref> <ref name=apj582>{{cite journal |last1=Schilke |first1=P. |last2=Comito |first2=C. |last3=Thorwirth |first3=S. |title=First Detection of Vibrationally Excited HNC in Space |journal=The Astrophysical Journal |date=2003 |volume=582 |issue=2 |pages=L101–L104 |doi=10.1086/367628 |bibcode=2003ApJ...582L.101S |doi-access=free | trans-title=Prva detekcija vibraciono pobuđenog HNC u svemiru}}</ref> <ref name=hcs_hsc>{{cite journal |bibcode=2018A&A...611L...1A |doi=10.1051/0004-6361/201832743 |pmid=29983448 |pmc=6031296 |arxiv=1802.09401 |title=Detection of interstellar HCS and its metastable isomer HSC: New pieces in the puzzle of sulfur chemistry |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=611 |pages=L1 |date=2018 |last1=Agúndez |first1=M |last2=Marcelino |first2=N |last3=Cernicharo |first3=J |last4=Tafalla |first4=M |doi-access=free | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog HCS i njegovog metastabilnog izomera HSC: Novi dijelovi slagalice hemije sumpora}}</ref> <ref name=apj387>{{cite journal |last1=Womack |first1=M. |last2=Ziurys |first2=L. M. |last3=Wyckoff |first3=S. |title=A survey of N<sub>2</sub>H(+) in dense clouds - Implications for interstellar nitrogen and ion-molecule chemistry |journal=Astrophysical Journal, Part 1 |date=1992 |volume=387 |pages=417–429 |bibcode=1992ApJ...387..417W |doi=10.1086/171094 |doi-access=free | trans-title=Pregled N2H(+) u gustim oblacima - Implikacije za međuzvjezdani dušik i hemiju ion-molekula}}</ref> <ref name=hollis91>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Hollis |first1=J. M. |last2=Snyder |first2=L. E. |last3=Ziurys |first3=L. M. |last4=McGonagle |first4=D. |title=Interstellar HNO: Confirming the Identification - Atoms, ions and molecules: New results in spectral line astrophysics |volume=16 |pages=407–412 |date=1991 |bibcode=1991ASPC...16..407H |journal=Atoms | trans-title=Međuzvjezdani HNO: Potvrđivanje identifikacije - Atomi, ioni i molekule: Novi rezultati u astrofizici spektralnih linija}}</ref> <ref name=apj416>{{cite journal |display-authors=1 |last1=van Dishoeck |first1=Ewine F. |last2=Jansen |first2=David J. |last3=Schilke |first3=Peter |last4=Phillips |first4=T. G. |title=Detection of the Interstellar NH 2 Radical |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1993 |volume=416 |pages=L83–L86 |bibcode=1993ApJ...416L..83V |doi=10.1086/187076 |hdl=1887/2194 |hdl-access=free | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog NH2 radikala}}</ref> <ref name=apj436>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Ziurys |first1=L. M. |last2=Apponi |first2=A. J. |last3=Hollis |first3=J. M. |last4=Snyder |first4=L. E. |title=Detection of interstellar N<sub>2</sub>O: A new molecule containing an N-O bond |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1994 |volume=436 |pages=L181–L184 |bibcode=1994ApJ...436L.181Z |doi=10.1086/187662 |doi-access=free | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog N2O: Nova molekula koja sadrži N-O vezu}}</ref> <ref name=apj245>{{cite journal |last1=Goldsmith |first1=P. F. |last2=Linke |first2=R. A. |title=A study of interstellar carbonyl sulfide |journal=Astrophysical Journal, Part 1 |date=1981 |volume=245 |pages=482–494 |bibcode=1981ApJ...245..482G |doi=10.1086/158824 |doi-access=free | trans-title=Studija međuzvjezdanog karbonil-sulfida}}</ref> <ref name="PhillipsKnapp1980">{{cite journal |last1=Phillips |first1=T. G. |last2=Knapp |first2=G. R. |title = Interstellar Ozone |journal=American Astronomical Society Bulletin |volume=12 |page=440 |date=1980 |bibcode=1980BAAS...12..440P | trans-title=Međuzvjezdani ozon}}</ref> <ref name="aa130">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Johansson |first1=L. E. B. |last2=Andersson |first2=C. |last3=Ellder |first3=J. |last4=Friberg |first4=P. |last5=Hjalmarson |first5=A. |last6=Hoglund |first6=B. |last7=Irvine |first7=W. M. |last8=Olofsson |first8=H. |last9=Rydbeck |first9=G. |title=Spectral scan of Orion A and IRC+10216 from 72 to 91 GHz |url=https://archive.org/details/sim_astronomy-and-astrophysics_1984-01_130_2/page/n29 |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1984 |volume=130 |issue=2 |pages=227–256 |bibcode=1984A&A...130..227J | trans-title=Spektralno skeniranje Oriona A i IRC+10216 od 72 do 91 GHz}}</ref> <ref name=aaa363>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Guélin |first1=M. |last2=Muller |first2=S. |last3=Cernicharo |first3=J. |last4=Apponi |first4=A. J. |last5=McCarthy |first5=M. C. |last6=Gottlieb |first6=C. A. |last7=Thaddeus |first7=P. |title=Astronomical detection of the free radical SiCN |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2004 |volume=363 |pages=L9–L12 |bibcode=2000A&A...363L...9G | trans-title=Astronomska detekcija slobodnog radikala SiCN}}</ref> <ref name=aaa426>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Guélin |first1=M. |last2=Muller |first2=S. |last3=Cernicharo |first3=J. |last4=McCarthy |first4=M. C. |last5=Thaddeus |first5=P. |title=Detection of the SiNC radical in IRC+10216 |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2004 |volume=426 |pages=L49–L52 |bibcode=2004A&A...426L..49G |doi=10.1051/0004-6361:200400074 |issue=2 |doi-access=free | trans-title=Detekcija SiNC radikala u IRC+10216}}</ref> <ref name=prl61>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Snyder |first1=Lewis E. |last2=Buhl |first2=David |last3=Zuckerman |first3=B. |last4=Palmer |first4=Patrick |title=Microwave Detection of Interstellar Formaldehyde |journal=Physical Review Letters |date=1999 |volume=61 |issue=2 |pages=77–115 |bibcode=1969PhRvL..22..679S |doi=10.1103/PhysRevLett.22.679 | trans-title=Mikrovalna detekcija međuzvjezdanog formaldehida}}</ref> <ref name="mnotrs16">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Irvine |first1=W. M. |last2=Friberg |first2=P. |last3=Hjalmarson |first3=Å. |last4=Johansson |first4=L. E. B. |last5=Thaddeus |first5=P. |last6=Brown |first6=R. D. |last7=Godfrey |first7=P. D. |title=Confirmation of the Existence of Two New Interstellar Molecules: C<sub>3</sub>H and C<sub>3</sub>O |journal=Bulletin of the American Astronomical Society |date=1984 |volume=16 |page=877 |bibcode=1984BAAS...16..877I | trans-title=Potvrda postojanja dvije nove međuzvjezdane molekule: C3H i C3O}}</ref> <ref name=aaa239>{{cite journal |last1=Mangum |first1=J. G. |last2=Wootten |first2=A. |title=Observations of the cyclic C<sub>3</sub>H radical in the interstellar medium |url=https://archive.org/details/sim_astronomy-and-astrophysics_1990-11_239_1-2/page/318 |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1990 |volume=239 |pages=319–325 |bibcode=1990A&A...239..319M | trans-title=Posmatranja cikličnog C3H radikala u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> <ref name=apj438b>{{cite journal |last1=Bell |first1=M. B. |last2=Matthews |first2=H. E. |title=Detection of C<sub>3</sub>N in the spiral arm gas clouds in the direction of Cassiopeia A |journal=Astrophysical Journal, Part 1 |date=1995 |volume=438 |pages=223–225 |bibcode=1995ApJ...438..223B |doi=10.1086/175066 |doi-access=free | trans-title=Detekcija C3N u gasnim oblacima spiralnog kraka u pravcu Kasiopeje A}}</ref> <ref name=apj677t>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Thaddeus |first1=P. |last2=Gottlieb |first2=C. A. |last3=Gupta |first3=H. |last4=Brünken |first4=S. |last5=McCarthy |first5=M. C. |last6=Agúndez |first6=M. |last7=Guélin |first7=M. |last8=Cernicharo |first8=J. |title=Laboratory and Astronomical Detection of the Negative Molecular Ion C<sub>3</sub>N- |journal=The Astrophysical Journal |date=2008 |volume=677 |pages=1132–1139 |doi=10.1086/528947 |bibcode=2008ApJ...677.1132T |issue=2 |doi-access=free |hdl=2152/34886 |hdl-access=free | trans-title=Laboratorijska i astronomska detekcija negativnog molekularnog iona C3N-}}</ref> <ref name=apj380>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Wootten |first1=Alwyn |last2=Mangum |first2=J. G. |last3=Turner |first3=B. E. |last4=Bogey |first4=M. |last5=Boulanger |first5=F. |last6=Combes |first6=F. |last7=Encrenaz |first7=P. J. |last8=Gerin |first8=M. |title=Detection of interstellar H<sub>3</sub>O(+) - A confirming line |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1991 |volume=380 |pages=L79–L83 |bibcode=1991ApJ...380L..79W |doi=10.1086/186178 | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog H3O(+) - Potvrđujuća linija}}</ref> <ref name=nat264>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Ridgway |first1=S. T. |last2=Hall |first2=D. N. B. |last3=Wojslaw |first3=R. S. |last4=Kleinmann |first4=S. G. |last5=Weinberger |first5=D. A. |title=Circumstellar acetylene in the infrared spectrum of IRC+10216 |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1976-11-25_264_5584/page/344 |journal=Nature |date=1976 |volume=264 |issue=5584 |pages=345, 346 |bibcode=1976Natur.264..345R |doi=10.1038/264345a0 |s2cid=4181772 | trans-title=Cirkumstelarni acetilen u infracrvenom spektru IRC+10216}}</ref> <ref name=apj427>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Ohishi |first1=Masatoshi |last2=McGonagle |first2=Douglas |last3=Irvine |first3=William M. |last4=Yamamoto |first4=Satoshi |last5=Saito |first5=Shuji |title=Detection of a new interstellar molecule, H<sub>2</sub>CN |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1994 |volume=427 |issue=1 |pages=L51–L54 |bibcode=1994ApJ...427L..51O |doi=10.1086/187362 |pmid=11539493 |doi-access=free | trans-title=Detekcija nove međuzvjezdane molekule, H2CN}}</ref> <ref name=aaa244a>{{cite journal |last1=Minh |first1=Y. C. |last2=Irvine |first2=W. M. |last3=Brewer |first3=M. K. |title=H<sub>2</sub>CS abundances and ortho-to-para ratios in interstellar clouds |url=https://archive.org/details/sim_astronomy-and-astrophysics_1991-04_244_1/page/180 |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1991 |volume=244 |pages=181–189 |bibcode=1991A&A...244..181M |pmid=11538284 | trans-title=Zastupljenost H2CS i orto-para omjeri u međuzvjezdanim oblacima}}</ref> <ref name=aaa244b>{{cite journal |last1=Guelin |first1=M. |last2=Cernicharo |first2=J. |title=Astronomical detection of the HCCN radical - Toward a new family of carbon-chain molecules? |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1991 |volume=244 |pages=L21–L24 |bibcode=1991A&A...244L..21G | trans-title=Astronomska detekcija HCCN radikala - Prema novoj porodici molekula ugljičnog lanca?}}</ref> <ref name=apj334m>{{cite journal |last1=Minh |first1=Y. C. |last2=Irvine |first2=W. M. |last3=Ziurys |first3=L. M. |title=Observations of interstellar HOCO(+) - Abundance enhancements toward the Galactic center |journal=Astrophysical Journal, Part 1 |date=1988 |volume=334 |issue=1 |pages=175–181 |bibcode=1988ApJ...334..175M |doi=10.1086/166827 |pmid=11538465 | trans-title=Posmatranja međuzvjezdanog HOCO(+) - Povećanje zastupljenosti prema galaktičkom centru}}</ref> <ref name=apj690>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Marcelino |first1=Núria |last2=Cernicharo |first2=José |last3=Tercero |first3=Belén |last4=Roueff |first4=Evelyne |title=Discovery of fulminic acid, HCNO, in dark clouds |date=2009 |volume=690 |issue=1 |journal=Astrophysical Journal |pages=L27–L30 |doi=10.1088/0004-637X/690/1/L27 |bibcode=2009ApJ...690L..27M |arxiv=0811.2679 |s2cid=16009836 | trans-title=Otkriće fulminske kiseline, HCNO, u tamnim oblacima}}</ref> <ref name=apj234f>{{cite journal |last1=Frerking |first1=M. A. |last2=Linke |first2=R. A. |last3=Thaddeus |first3=P. |title=Interstellar isothiocyanic acid |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1979 |volume=234 |pages=L143–L145 |bibcode=1979ApJ...234L.143F |doi=10.1086/183126 | trans-title=Međuzvjezdana izotiocijanska kiselina}}</ref> <ref name="aa138">{{cite journal |last1=Nguyen-Q-Rieu |last2=Graham |first2=D. |last3=Bujarrabal |first3=V. |title=Ammonia and cyanotriacetylene in the envelopes of CRL 2688 and IRC + 10216 |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1984 |volume=138 |issue=1 |pages=L5–L8 |bibcode=1984A&A...138L...5N | trans-title=Amonijak i cijanotriacetilen u omotačima CRL 2688 i IRC + 10216}}</ref> <ref name=apjl702>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Halfen |first1=D. T. |last2=Ziurys |first2=L. M. |last3=Brünken |first3=S. |last4=Gottlieb |first4=C. A. |last5=McCarthy |first5=M. C. |last6=Thaddeus |first6=P. |date=September 2009 |title=Detection of a New Interstellar Molecule: Thiocyanic Acid HSCN |journal=The Astrophysical Journal Letters |volume=702 |issue=2 |pages=L124–L127 |doi=10.1088/0004-637X/702/2/L124 |bibcode=2009ApJ...702L.124H |doi-access=free | trans-title=Detekcija nove međuzvjezdane molekule: Tiocijanska kiselina HSCN}}</ref> <ref name=mnras347>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Butterworth |first1=Anna L. |last2=Aballain |first2=Olivier |last3=Chappellaz |first3=Jerome |last4=Sephton |first4=Mark A. |title=Combined element (H and C) stable isotope ratios of methane in carbonaceous chondrites |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |date=2004 |volume=347 |issue=3 |pages=807–812 |bibcode=2004MNRAS.347..807B |doi=10.1111/j.1365-2966.2004.07251.x |doi-access=free | trans-title=Kombinirani omjeri stabilnih izotopa elemenata (H i C) metana u ugljičnim hondritima}}</ref> <ref name=apj376l>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Lacy |first1=J. H. |last2=Carr |first2=J. S. |last3=Evans |first3=Neal J. II |last4=Baas |first4=F. |last5=Achtermann |first5=J. M. |last6=Arens |first6=J. F. |title=Discovery of interstellar methane - Observations of gaseous and solid CH<sub>4</sub> absorption toward young stars in molecular clouds |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1991-08-01_376_2/page/556 |journal=Astrophysical Journal |date=1991 |volume=376 |pages=556–560 |bibcode=1991ApJ...376..556L |doi=10.1086/170304 | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog metana - Posmatranja apsorpcije gasovitog i čvrstog CH4 prema mladim zvijezdama u molekularnim oblacima}}</ref> <ref name="precursors">{{cite press release |last=Finley |first=Dave |date=August 7, 2006 |url=http://www.nrao.edu/pr/2006/gbtmolecules/ |title=Researchers Use NRAO Telescope to Study Formation Of Chemical Precursors to Life |journal=NRAO Press Release |page=9 |access-date=2006-08-10 |bibcode=2006nrao.pres....9. | trans-title=Istraživači koriste NRAO teleskop za proučavanje formiranja hemijskih prekursora života}}</ref> <ref name="apj552f">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Fossé |first1=David |last2=Cernicharo |first2=José |last3=Gerin |first3=Maryvonne |last4=Cox |first4=Pierre |title=Molecular Carbon Chains and Rings in TMC-1 |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2001-05-01_552_1/page/168 |journal=Astrophysical Journal |date=2001 |volume=552 |issue=1 |pages=168–174 |doi=10.1086/320471 |bibcode=2001ApJ...552..168F |arxiv=astro-ph/0012405 |s2cid=16107034 | trans-title=Molekularni ugljični lanci i prstenovi u TMC-1}}</ref> <ref name=apj334i>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Irvine |first1=W. M. |last2=Friberg |first2=P. |last3=Hjalmarson |first3=A. |last4=Ishikawa |first4=S. |last5=Kaifu |first5=N. |last6=Kawaguchi |first6=K. |last7=Madden |first7=S. C. |last8=Matthews |first8=H. E. |last9=Ohishi |first9=M. |title=Identification of the interstellar cyanomethyl radical (CH<sub>2</sub>CN) in the molecular clouds TMC-1 and Sagittarius B2 |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1988 |volume=334 |issue=2 |pages=L107–L111 |bibcode=1988ApJ...334L.107I |doi=10.1086/185323 |pmid=11538463 |doi-access=free | trans-title=Identifikacija međuzvjezdanog cijanometil radikala (CH2CN) u molekularnim oblacima TMC-1 i Sagittarius B2}}</ref> <ref name=apj479>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Dickens |first1=J. E. |last2=Irvine |first2=W. M. |last3=De Vries |first3=C. H. |last4=Ohishi |first4=M. |title=Hydrogenation of Interstellar Molecules: A Survey for Methylenimine (CH<sub>2</sub>NH) |journal=Astrophysical Journal |date=1997 |volume=479 |pages=307–12 |bibcode=1997ApJ...479..307D |doi=10.1086/303884 |pmid=11541227 |issue=1 Pt 1 |doi-access=free | trans-title=Hidrogenacija međuzvjezdanih molekula: Pregled za metileniminom (CH2NH)}}</ref> <ref name=apj471>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Ohishi |first1=Masatoshi |last2=Ishikawa |first2=Shin-Ichi |last3=Amano |first3=Takayoshi |last4=Oka |first4=Hidehiko |last5=Irvine |first5=William M. |last6=Dickens |first6=James E. |last7=Ziurys |first7=L. M. |last8=Apponi |first8=A. J. |title=Detection of a New Interstellar Molecular Ion, H<sub>2</sub>COH<sup>+</sup> (Protonated Formaldehyde) |journal=Astrophysical Journal |date=1996 |volume=471 |pages=L61–4 |bibcode=1996ApJ...471L..61O |doi=10.1086/310325 |pmid=11541244 |issue=1 |doi-access=free | trans-title=Detekcija novog međuzvjezdanog molekularnog iona, H2COH+ (Protonirani formaldehid)}}</ref> <ref name=aaa61>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Guélin |first2=M. |last3=Agündez |first3=M. |last4=Kawaguchi |first4=K. |last5=McCarthy |first5=M. |last6=Thaddeus |first6=P. |title=Astronomical detection of C<sub>4</sub>H<sup>−</sup>, the second interstellar anion |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2007 |volume=61 |issue=2 |pages=L37–L40 |bibcode=2007A&A...467L..37C |doi=10.1051/0004-6361:20077415 |doi-access=free | trans-title=Astronomska detekcija C4H−, drugog međuzvjezdanog aniona}}</ref> <ref name="aaa81">{{cite journal |last1=Walmsley |first1=C. M. |last2=Winnewisser |first2=G. |last3=Toelle |first3=F. |title=Cyanoacetylene and cyanodiacetylene in interstellar clouds |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1990 |volume=81 |issue=1–2 |pages=245–250 |bibcode=1980A&A....81..245W | trans-title=Cijanoacetilen i cijanodiacetilen u međuzvjezdanim oblacima}}</ref> <ref name=apj386>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Kawaguchi |first1=Kentarou |last2=Ohishi |first2=Masatoshi |last3=Ishikawa |first3=Shin-Ichi |last4=Kaifu |first4=Norio |title=Detection of isocyanoacetylene HCCNC in TMC-1 |journal=Astrophysical Journal |date=1992 |volume=386 |issue=2 |pages=L51–L53 |bibcode=1992ApJ...386L..51K |doi=10.1086/186290 |doi-access=free | trans-title=Detekcija izocijanoacetilena HCCNC u TMC-1}}</ref> <ref name=apj201>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Turner |first1=B. E. |last2=Liszt |first2=H. S. |last3=Kaifu |first3=N. |last4=Kisliakov |first4=A. G. |title=Microwave detection of interstellar cyanamide |journal=Astrophysical Journal |date=1975 |volume=201 |pages=L149–L152 |bibcode=1975ApJ...201L.149T |doi=10.1086/181963 | trans-title=Mikrovalna detekcija međuzvjezdanog cijanamida}}</ref> <ref name=apj675>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Remijan |first1=Anthony J. |last2=Hollis |first2=J. M. |last3=Lovas |first3=F. J. |last4=Stork |first4=Wilmer D. |last5=Jewell |first5=P. R. |last6=Meier |first6=D. S. |title=Detection of interstellar cyanoformaldehyde (CNCHO) |journal=Astrophysical Journal |date=2008 |volume=675 |pages=L85–L88 |bibcode=2008ApJ...675L..85R |doi=10.1086/533529 |issue=2 |s2cid=19005362 | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog cijanoformaldehida (CNCHO)}}</ref> <ref name=apj279>{{cite journal |last1=Goldhaber |first1=D. M. |last2=Betz |first2=A. L. |title=Silane in IRC +10216 |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1984 |volume=279 |pages=–L55–L58 |bibcode=1984ApJ...279L..55G |doi=10.1086/184255 | trans-title=Silan u IRC +10216}}</ref> <ref name="apj552l">{{cite journal |last1=Liu |first1=S.-Y. |last2=Mehringer |first2=D. M. |last3=Snyder |first3=L. E. |title=Observations of Formic Acid in Hot Molecular Cores |journal=Astrophysical Journal |date=2001 |volume=552 |pages=654–663 |doi=10.1086/320563 |bibcode=2001ApJ...552..654L |issue=2 |doi-access=free | trans-title=Posmatranja mravlje kiseline u vrućim molekularnim jezgrama}}</ref> <ref name="1971ApJ...163L..41Z">{{cite journal |first1=B. |last1=Zuckerman |first2=John A. |last2=Ball |first3=Carl A. |last3=Gottlieb |title=Microwave Detection of Interstellar Formic Acid |journal=[[Astrophysical Journal]] |volume=163 |page=L41 |date=1971 |doi=10.1086/180663 |bibcode=1971ApJ...163L..41Z | trans-title=Mikrovalna detekcija međuzvjezdane mravlje kiseline}}</ref> <ref name=apj535_2>{{cite journal |title=Detection of Interstellar CH<sub>3</sub> |display-authors=1 |last1=Feuchtgruber |first1=H. |last2=Helmich |first2=F. P. |last3=van Dishoeck |first3=E. F. |last4=Wright |first4=C. M. |journal=The Astrophysical Journal |volume=535 |issue=2 |pages=L111–L114 |date=June 2000 |doi=10.1086/312711 |bibcode=2000ApJ...535L.111F |pmid=10835311 |arxiv=astro-ph/0005273 |s2cid=9194055 | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog CH3}}</ref> <ref name=mnras260_2>{{cite journal |display-authors=1 |title=On the origin of NH in diffuse interstellar clouds |last1=Wagenblast |first1=R. |last2=Williams |first2=D. A. |last3=Millar |first3=T. J. |last4=Nejad |first4=L. A. M. |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=260 |issue=2 |pages=420–424 |date=January 1993 |bibcode=1993MNRAS.260..420W |doi=10.1093/mnras/260.2.420 |doi-access=free | trans-title=O porijeklu NH u difuznim međuzvjezdanim oblacima}}</ref> <ref name="Klemperer2011">{{cite journal |last1=Klemperer |first1=William |title=Astronomical Chemistry |journal=Annual Review of Physical Chemistry |date=2011 |volume=62 |pages=173–184 |doi=10.1146/annurev-physchem-032210-103332 |pmid=21128763 |bibcode=2011ARPC...62..173K | trans-title=Astronomska hemija}}</ref> <ref name=dop03>{{cite book |first1=Michael A. |last1=Dopita |first2=Ralph S. |last2=Sutherland |date=2003 |title=Astrophysics of the diffuse universe |url=https://archive.org/details/astrophysicsofdi0000dopi |publisher=Springer-Verlag |isbn=978-3-540-43362-0 | trans-title=Astrofizika difuznog univerzuma}}</ref> <ref name=souza1977>{{cite journal |bibcode=1977ApJ...216L..49S |doi=10.1086/182507 |title=Detection of C2 in the interstellar spectrum of Cygnus OB2 number 12 /VI Cygni number 12/ |journal=The Astrophysical Journal |volume=216 |pages=L49 |date=1977 |last1=Souza |first1=S. P |last2=Lutz |first2=B. L | trans-title=Detekcija C2 u međuzvjezdanom spektru Cygnus OB2 broj 12 /VI Cygni broj 12/}}</ref> <ref name="BarlowEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Barlow |first1=M. J. |last2=Swinyard |first2=B. M. |last3=Owen |first3=P. J. |last4=Cernicharo |first4=J. |last5=Gomez |first5=H. L. |last6=Ivison |first6=R. J. |last7=Lim |first7=T. L. |last8=Matsuura |first8=M. |last9=Miller |first9=S. |last10=Olofsson |first10=G. |last11=Polehampton |first11=E. T. |date=2013 |title=Detection of a Noble Gas Molecular Ion, <sup>36</sup>ArH+, in the Crab Nebula |url=https://archive.org/details/sim_science_2013-12-13_342_6164/page/1342 |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=342 |issue=6164 |pages=1343–1345 |doi=10.1126/science.1243582 |pmid=24337290 |bibcode=2013Sci...342.1343B |arxiv=1312.4843 |s2cid=37578581 | trans-title=Detekcija molekularnog iona plemenitog gasa, 36ArH+, u maglini Rakovica}}</ref> <ref name="AgúndezEtAl2010">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Agúndez |first1=M. |first2=J. |last2=Cernicharo |first3=M. |last3=Guélin |first4=C. |last4=Kahane |first5=E. |last5=Roueff |first6=J. |last6=Kos |first7=F. J. |last7=Aoiz |first8=F. |last8=Lique |first9=N. |last9=Marcelino |title=Astronomical identification of CN<sup>−</sup>, the smallest observed molecular anion |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=517 |page=L2 |date=2010-07-30 |url=http://www.aanda.org/index.php?option=com_article&access=standard&Itemid=129&url=/articles/aa/full_html/2010/09/aa15186-10/aa15186-10.html |doi=10.1051/0004-6361/201015186 |access-date=2010-09-03 |bibcode=2010A&A...517L...2A |arxiv=1007.0662 |s2cid=67782707 | trans-title=Astronomska identifikacija CN−, najmanjeg uočenog molekularnog aniona}}</ref> <ref name="LAT-20140308">{{cite news |last=Khan |first=Amina |title=Did two planets around nearby star collide? Toxic gas holds hints |url=http://www.latimes.com/science/sciencenow/la-sci-sn-beta-pictoris-star-planet-gas-collision-comets-carbon-monoxide-20140307,0,1884709.story |newspaper=[[LA Times]] |access-date=March 9, 2014 | trans-title=Jesu li se dva planeta oko obližnje zvijezde sudarila? Otrovni gas drži naznake}}</ref> <ref name="SCI-20140306">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Dent |first1=W.R.F. |last2=Wyatt |first2=M.C. |last3=Roberge |first3=A. |last4=Augereau |first4=J.-C. |last5=Casassus |first5=S. |last6=Corder |first6=S. |last7=Greaves |first7=J.S. |last8=de Gregorio-Monsalvo |first8=I. |last9=Hales |first9=A. |last10=Jackson |first10=A.P. |last11=Hughes |first11=A. Meredith |last12=Lagrange |first12=A.-M |last13=Matthews |first13=B. |last14=Wilner |first14=D. |title=Molecular Gas Clumps from the Destruction of Icy Bodies in the β Pictoris Debris Disk |date=March 6, 2014 |journal=[[Science (journal)|Science]] |doi=10.1126/science.1248726 |pmid=24603151 |arxiv=1404.1380 |bibcode=2014Sci...343.1490D |volume=343 |issue=6178 |pages=1490–1492 |s2cid=206553853 | trans-title=Nakupine molekularnog gasa od uništenja ledenih tijela u disku krhotina β Pictoris}}</ref> <ref name=deluca2012>{{cite journal |display-authors=1 |bibcode=2012ApJ...751L..37D |title=Herschel/HIFI Discovery of HCl+ in the Interstellar Medium |last1=De Luca |first1=M. |last2=Gupta |first2=H. |last3=Neufeld |first3=D. |last4=Gerin |first4=M. |last5=Teyssier |first5=D. |last6=Drouin |first6=B. J. |last7=Pearson |first7=J. C. |last8=Lis |first8=D. C. |last9=Monje |first9=R. |volume=751 |date=2012 |page=L37 |journal=The Astrophysical Journal Letters |doi=10.1088/2041-8205/751/2/L37 |issue=2 |s2cid=123355062 |url=https://resolver.caltech.edu/CaltechAUTHORS:20120620-093630191 | trans-title=Otkriće HCl+ u međuzvjezdanoj sredini pomoću Herschel/HIFI}}</ref> <ref name=nature384>{{cite journal |last1=Geballe |first1=T. R. |last2=Oka |first2=T. |title=Detection of H<sub>3</sub><sup>+</sup> in Interstellar Space |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-11-28_384_6607/page/334 |journal=Nature |date=1996 |volume=384 |pages=334–335 |doi=10.1038/384334a0 |pmid=8934516 |issue=6607 |bibcode=1996Natur.384..334G |s2cid=4370842 | trans-title=Detekcija H3+ u međuzvjezdanom prostoru}}</ref> <ref name="WyrowskiEtAl2009">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Wyrowski |first1=F. |first2=K. M. |last2=Menten |first3=R. |last3=Guesten |first4=A. |last4=Belloche |title=First interstellar detection of OH<sup>+</sup> |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=518 |page=A26 |date=2009 |doi=10.1051/0004-6361/201014364 |bibcode=2010A&A...518A..26W |arxiv=1004.2627 |s2cid=119265403 | trans-title=Prva međuzvjezdana detekcija OH+}}</ref> <ref name="OssenkopfEtAl">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Ossenkopf |first1=V. |title=Detection of interstellar oxidaniumyl: Abundant H<sub>2</sub>O<sup>+</sup> towards the star-forming regions DR21, Sgr B2, and NGC6334 |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=518 |page=L111 |date=2010 |doi=10.1051/0004-6361/201014577 |bibcode=2010A&A...518L.111O |last2=Müller |first2=H. S. P. |last3=Lis |first3=D. C. |last4=Schilke |first4=P. |last5=Bell |first5=T. A. |last6=Bruderer |first6=S. |last7=Bergin |first7=E. |last8=Ceccarelli |first8=C. |last9=Comito |first9=C. |postscript=. |arxiv=1005.2521 |s2cid=85444481 | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog oksidaniila: Obilni H2O+ prema regijama formiranja zvijezda DR21, Sgr B2 i NGC6334}}</ref> <ref name=spacedaily20040609>{{cite news |title=Astronomers Detect Molecular Nitrogen Outside Solar System |publisher=Space Daily |date=June 9, 2004 |url=http://www.spacedaily.com/news/stellar-chemistry-04a.html |access-date=2010-06-25 |trans-title=Astronomi detektovali molekularni dušik izvan Sunčevog sistema |archive-date=8. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200308113351/https://www.spacedaily.com/news/stellar-chemistry-04a.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="MentenEtAl2011">{{cite journal |last1=Menten |first1=K. M. |title=Submillimeter Absorption from SH<sup>+</sup>, a New Widespread Interstellar Radical, <sup>13</sup>CH<sup>+</sup> and HCl |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=525 |page=A77 |date=2011 |bibcode=2011A&A...525A..77M |doi=10.1051/0004-6361/201014363 |arxiv=1009.2825 |display-authors=1 |last2=Wyrowski |first2=F. |last3=Belloche |first3=A. |last4=Güsten |first4=R. |last5=Dedes |first5=L. |last6=Müller |first6=H. S. P. |s2cid=119281811 |postscript=. | trans-title=Submilimetarska apsorpcija od SH+, novog široko rasprostranjenog međuzvjezdanog radikala, 13CH+ i HCl}}</ref> <ref name=kaler2002>{{cite book |first=James B. |last=Kaler |date=2002 |title=The hundred greatest stars |series=Copernicus Series |publisher=Springer |isbn=978-0-387-95436-3 |url=https://books.google.com/books?id=Aq24O7B4ehoC&pg=PA107 |access-date=2011-05-09 | trans-title=Stotinu najvećih zvijezda}}</ref> <ref name=turner1992>{{cite journal |doi=10.1086/186324 |bibcode=1992ApJ...388L..35T |title=Detection of SiN in IRC + 10216 |date=1992 |last1=Turner |first1=B. E. |journal=The Astrophysical Journal |volume=388 |pages=L35 | trans-title=Detekcija SiN u IRC + 10216}}</ref> <ref name="KaminskiEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Kamiński |first1=T. |last2=Gottlieb |first2=C. A. |last3=Menten |first3=K. M. |last4=Muckle |first4=M. T. |last5=Patel |first5=N. A. |last6=Young |first6=K. H. |last7=Brünken |first7=S. |last8=Müller |first8=H. S. P. |last9=McCarthy |first9=M. C. |last10=Winters |first10=J. M. |last11=Decin |first11=L. |title=Pure rotational spectra of TiO and TiO<sub>2</sub> in VY Canis Majoris |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2013 |volume=551 |pages=A113 |doi=10.1051/0004-6361/201220290 |bibcode=2013A&A...551A.113K |arxiv=1301.4344 |s2cid=59038056 | trans-title=Čisti rotacioni spektri TiO i TiO2 u VY Canis Majoris}}</ref> <ref name="AndersonZiuris2014">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Anderson |first1=J. K. |last2=Ziuris |first2=L. M. |title=Detection of CCN (X<sup>2</sup>Π<sub>r</sub>) in IRC+10216: Constraining Carbon-chain Chemistry |journal=Astrophysical Journal |date=2014 |volume=795 |issue=1 |pages=L1 |doi=10.1088/2041-8205/795/1/L1 |bibcode=2014ApJ...795L...1A |s2cid=94778638 | trans-title=Detekcija CCN (X2Πr) u IRC+10216: Ograničavanje hemije ugljičnog lanca}}</ref> <ref name="LisEtAl2010">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Lis |first1=D. C. |title=Herschel/HIFI discovery of interstellar chloronium (H<sub>2</sub>Cl<sup>+</sup>) |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=521 |page=L9 |date=2010-10-01 |doi=10.1051/0004-6361/201014959 |bibcode=2010A&A...521L...9L |last2=Pearson |first2=J. C. |last3=Neufeld |first3=D. A. |last4=Schilke |first4=P. |last5=Müller |first5=H. S. P. |last6=Gupta |first6=H. |last7=Bell |first7=T. A. |last8=Comito |first8=C. |last9=Phillips |first9=T. G. |postscript=. |arxiv=1007.1461 |s2cid=43898052 | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog hloronija (H2Cl+) pomoću Herschel/HIFI}}</ref> <ref name="PariseEtAl2012">{{cite journal |last1=Parise |first1=B. |last2=Bergman |first2=P. |last3=Du |first3=F. |title=Detection of the hydroperoxyl radical HO<sub>2</sub> toward ρ Ophiuchi A. Additional constraints on the water chemical network |journal=Astronomy & Astrophysics Letters |date=2012 |volume=541 |pages=L11–L14 |doi=10.1051/0004-6361/201219379 |bibcode=2012A&A...541L..11P |arxiv=1205.0361 |s2cid=40297948 | trans-title=Detekcija hidroperoksil radikala HO2 prema ρ Ophiuchi A. Dodatna ograničenja na hemijsku mrežu vode}}</ref> <ref name="McGuireEtAl2012">{{cite journal |display-authors=1 |last1=McGuire |first1=B.A. |last2=Loomis |first2=R. A. |last3=Charness |first3=C. M. |last4=Corby |first4=J. F. |last5=Blake |first5=G. A. |last6=Hollis |first6=J. M. |last7=Lovas |first7=F. J. |last8=Jewell |first8=P. R. |last9=Remijan |first9=A. J. |title=Interstellar Carbodiimide (HNCNH): A New Astronomical Detection from the GBT PRIMOS Survey via Maser Emission Features |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=2012 |volume=758 |issue=2 |pages=L33–L38 |doi=10.1088/2041-8205/758/2/L33 |bibcode=2012ApJ...758L..33M |arxiv=1209.1590 |s2cid=26146516 | trans-title=Međuzvjezdani karbodiimid (HNCNH): Nova astronomska detekcija iz GBT PRIMOS pregleda putem karakteristika maserske emisije}}</ref> <ref name="CernicharoEtAl2012">{{cite journal |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Marcelino |first2=N. |last3=Roueff |first3=E. |last4=Gerin |first4=M. |last5=Jiménez-Escobar |first5=A. |last6=Muñoz Caro |first6=G. M. |title=Discovery of the Methoxy Radical, CH<sub>3</sub>O, toward B1: Dust Grain and Gas-phase Chemistry in Cold Dark Clouds |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=2012 |volume=759 |issue=2 |pages=L43–L46 |doi=10.1088/2041-8205/759/2/L43 |bibcode=2012ApJ...759L..43C |s2cid=95954921 |doi-access=free | trans-title=Otkriće metoksi radikala, CH3O, prema B1: Hemija zrna prašine i gasne faze u hladnim tamnim oblacima}}</ref> <ref name="PetyEtAl2012">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Pety |first1=J. |last2=Gratier |first2=P. |last3=Guzmán |first3=V. |last4=Roueff |first4=E. |last5=Gerin |first5=M. |last6=Goicoechea |first6=J. R. |last7=Bardeau |first7=S. |last8=Sievers |first8=A. |last9=Le Petit |first9=F. |last10=Le Bourlot |first10=J. |last11=Belloche |first11=A. |last12=Talbi |first12=D. |title=The IRAM-30 m line survey of the Horsehead PDR. II. First detection of the l-C<sub>3M</sub>H<sup>+</sup> hydrocarbon cation |journal=Astronomy & Astrophysics |date=2012 |volume=548 |pages=A68 |doi=10.1051/0004-6361/201220062 |bibcode=2012A&A...548A..68P |arxiv=1210.8178 |s2cid=56425162 | trans-title=IRAM-30 m linijski pregled PDR-a Konjska glava. II. Prva detekcija l-C3MH+ ugljikovodičnog kationa}}</ref> <ref name="LoomisEtAl13">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Loomis |first1=R. A. |last2=Zaleski |first2=D. P. |last3=Steber |first3=A. L. |last4=Neill |first4=J. L. |last5=Muckle |first5=M. T. |last6=Harris |first6=B. J. |last7=Hollis |first7=J. M. |last8=Jewell |first8=P. R. |last9=Lattanzi |first9=V. |last10=Lovas |first10=F. J. |last11=Martinez Jr. |first11=O. |last12=McCarthy |first12=M. C. |last13=Remijan |first13=A. J. |last14=Pate |first14=B. H. |last15=Corby |first15=J. F. |title=The Detection of Interstellar Ethanimine CH<sub>3</sub>CHNH) from Observations Taken during the GBT PRIMOS Survey |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2013 |volume=765 |issue=1 |pages=L9 |doi=10.1088/2041-8205/765/1/L9 |bibcode=2013ApJ...765L...9L |arxiv=1302.1121 |s2cid=118522676 | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog etanimina CH3CHNH iz posmatranja obavljenih tokom GBT PRIMOS pregleda}}</ref> <ref name="ZaleskiEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Zaleski |first1=D. P. |last2=Seifert |first2=D. P. |last3=Steber |first3=A. L. |last4=Muckle |first4=M. T. |last5=Loomis |first5=R. A. |last6=Corby |first6=J. F. |last7=Martinez Jr. |first7=O. |last8=Crabtree |first8=K. N. |last9=Jewell |first9=P. R. |last10=Hollis |first10=J. M. |last11=Lovas |first11=F. J. |last12=Vasquez |first12=D. |last13=Nyiramahirwe |first13=J. |last14=Sciortino |first14=N. |last15=Johnson |first15=K. |last16=McCarthy |first16=M. C. |last17=Remijan |first17=A. J. |last18=Pate |first18=B. H. |title=Detection of E-Cyanomethanimine toward Sagittarius B2(N) in the Green Bank Telescope PRIMOS Survey |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2013 |volume=765 |issue=1 |pages=L109 |doi=10.1088/2041-8205/765/1/L10 |bibcode=2013ApJ...765L..10Z |arxiv=1302.0909 |s2cid=53552345 | trans-title=Detekcija E-cijanometanimina prema Sagittariusu B2(N) u Green Bank Teleskop PRIMOS pregledu}}</ref> <ref name="apj244">{{cite journal |last1=Betz |first1=A. L. |title=Ethylene in IRC +10216 |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1981 |volume=244 |pages=–L105 |bibcode=1981ApJ...244L.103B |doi=10.1086/183490 |doi-access=free | trans-title=Etilen u IRC +10216}}</ref> <ref name="TerceroEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Tercero |first1=B. |last2=Kleiner |first2=I. |last3=Cernicharo |first3=J. |last4=Nguyen |first4=H. V. L. |last5=López |first5=A. |last6=Muñoz Caro |first6=G. M. |title=Discovery of Methyl Acetate and Gauche Ethyl Formate in Orion |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2013 |volume=770 |issue=1 |pages=L13 |doi=10.1088/2041-8205/770/1/L13 |bibcode=2013ApJ...770L..13T |arxiv=1305.1135 |s2cid=119251272 | trans-title=Otkriće metil-acetata i gauche etil-formijata u Orionu}}</ref> <ref name="CernicharoEtAl2015">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cernicharo |first1=José |last2=McCarthy |first2=M. C. |last3=Gottlieb |first3=C. A. |last4=Agúndez |first4=M. |last5=Velilla Prieto |first5=L. |last6=Baraban |first6=J. H. |last7=Changala |first7=P. B. |last8=Guélin |first8=M. |last9=Kahane |first9=C. |last10=Martin-Drumel |first10=M. A. |last11=Patel |first11=N.A. |last12=Reilly |first12=N. J. |last13=Stanton |first13=J. F. |last14=Quintana-Lacaci |first14=G. |last15=Thorwirth |first15=S. |last16=Young |first16=K. H. |title=Discovery of SiCSi in IRC+10216: a Missing Link Between Gas and Dust Carriers OF Si–C Bonds |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2015 |volume=806 |issue=1 |pages=L3 |doi=10.1088/2041-8205/806/1/L3 |pmid=26722621 |pmc=4693961 |bibcode=2015ApJ...806L...3C |arxiv=1505.01633 | trans-title=Otkriće SiCSi u IRC+10216: karika koja nedostaje između gasovitih i prašinastih nosilaca Si–C veza}}</ref> <ref name=Gupta24>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Gupta |first1=H. |last2=Changala |first2=P. B. |last3=Cernicharo |first3=J. |last4=Pardo |first4=J. R. |last5=Agúndez |first5=M. |last6=Cabezas |first6=C. |last7=Tercero |first7=B. |last8=Guélin |first8=M. |last9=McCarthy |first9=M. C. |title=Calcium Chemistry in Carbon-rich Circumstellar Environments: The Laboratory and Astronomical Discovery of Calcium Dicarbide, CaC<sub>2</sub> |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=1. 5. 2024 |volume=966 |issue=2 |pages=L28 |doi=10.3847/2041-8213/ad3336 |doi-access=free |bibcode=2024ApJ...966L..28G |hdl=10261/362075 |hdl-access=free | trans-title=Hemija kalcija u cirkumstelarnim sredinama bogatim ugljikom: Laboratorijsko i astronomsko otkriće kalcij-dikarbida, CaC2}}</ref> <ref name="CabezasEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cabezas |first1=C. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=Alonso |first3=J. L. |last4=Agúndez |first4=M. |last5=Mata |first5=S. |last6=Guélin |first6=M. |last7=Peña |first7=I. |title=Laboratory and Astronomical Discovery of Hydromagnesium Isocyanide |journal=Astrophysical Journal |date=2013 |volume=775 |issue=2 |page=133 |doi=10.1088/0004-637X/775/2/133 |bibcode=2013ApJ...775..133C |arxiv=1309.0371 |s2cid=118694017 | trans-title=Laboratorijsko i astronomsko otkriće hidromagnezij-izocijanida}}</ref> <ref name="CernicharoEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Tercero |first2=B. |last3=Fuente |first3=A. |last4=Domenech |first4=J. L. |last5=Cueto |first5=M. |last6=Carrasco |first6=E. |last7=Herrero |first7=V. J. |last8=Tannar |first8=I. |last9=Marcelino |first9=N. |last10=Roueff |first10=E. |last11=Gerin |first11=M. |last12=Pearson |first12=J. |title=Detection of the Ammonium ion in space |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2013 |volume=771 |issue=1 |pages=L10 |doi=10.1088/2041-8205/771/1/L10 |bibcode=2013ApJ...771L..10C |arxiv=1306.3364 |s2cid=118461954 | trans-title=Detekcija amonij iona u svemiru}}</ref> <ref name="DomenechEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Doménech |first1=J. L. |last2=Cueto |first2=M. |last3=Herrero |first3=V. J. |last4=Tannaro |first4=I. |last5=Tercero |first5=B. |last6=Fuente |first6=A. |last7=Cernicharo |first7=J. |title=Improved Determination of the 1<sub>0</sub>-0<sub>0</sub> Rotational Frequency of NH<sub>3</sub>D<sup>+</sup> from the High-Resolution Spectrum of the ν<sub>4</sub> Infrared Band |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2013 |volume=771 |issue=1 |pages=L11 |doi=10.1088/2041-8205/771/1/L10 |bibcode=2013ApJ...771L..11D |arxiv=1306.3792 |s2cid=118461954 | trans-title=Poboljšano određivanje rotacione frekvencije 10-00 NH3D+ iz visokorezolucionog spektra infracrvene trake ν4}}</ref> <ref name="Agundez+2014">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Agúndez |first1=M. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=Guélin |first3=M. |title=New molecules in IRC +10216: confirmation of C<sub>5</sub>S and tentative identification of MgCCH, NCCP, and SiH<sub>3</sub>CN |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2014 |volume=570 |pages=A45 |bibcode=2014A&A...570A..45A |doi=10.1051/0004-6361/201424542 |arxiv=1408.6306 |s2cid=118440180 | trans-title=Nove molekule u IRC +10216: potvrda C5S i preliminarna identifikacija MgCCH, NCCP i SiH3CN}}</ref> <ref name="AgundezEtAl2015">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Agúndez |first1=M. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=Guélin |first3=M. |title=Discovery of interstellar ketenyl (HCCO), a surprisingly abundant radical |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2015 |volume=577 |pages=L5 |bibcode=2015A&A...577L...5A |doi=10.1051/0004-6361/201526317 |pmid=26722130 |pmc=4693959 |arxiv=1504.05721 | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog ketenila (HCCO), iznenađujuće obilnog radikala}}</ref> <ref name="BrünkenEtAl2010">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Brünken |first1=S. |first2=A. |last2=Belloche |first3=S. |last3=Martín |first4=L. |last4=Verheyen |first5=K. M. |last5=Menten |title=Interstellar HOCN in the Galactic center region |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=516 |page=A109 |date=2010-07-22 |doi=10.1051/0004-6361/200912456 |bibcode=2010A&A...516A.109B |arxiv=1005.2489 |s2cid=55371600 | trans-title=Međuzvjezdani HOCN u regionu galaktičkog centra}}</ref> <ref name=apj335>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Irvine |first1=W. M. |last2=Brown |first2=R. D. |last3=Cragg |first3=D. M. |last4=Friberg |first4=P. |last5=Godfrey |first5=P. D. |last6=Kaifu |first6=N. |last7=Matthews |first7=H. E. |last8=Ohishi |first8=M. |last9=Suzuki |first9=H. |title=A new interstellar polyatomic molecule - Detection of propynal in the cold cloud TMC-1 |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1988 |volume=335 |issue=2 |pages=L89–L93 |bibcode=1988ApJ...335L..89I |doi=10.1086/185346 |pmid=11538462 | trans-title=Nova međuzvjezdana poliatomska molekula - Detekcija propinala u hladnom oblaku TMC-1}}</ref> <ref name="GuelinEtAl98">{{cite journal |last1=Guelin |first1=M. |last2=Neininger |first2=N. |last3=Cernicharo |first3=J. |title=Astronomical detection of the cyanobutadiynyl radical C_5N |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=335 |pages=L1–L4 |date=1998 |bibcode=1998A&A...335L...1G |arxiv=astro-ph/9805105 | trans-title=Astronomska detekcija cijanobutadiinil radikala C5N}}</ref> <ref name="HollisEtAl2002">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Hollis |first1=J. M. |last2=Lovas |first2=F. J. |last3=Jewell |first3=P. R. |last4=Coudert |first4=L. H. |title=Interstellar Antifreeze: Ethylene Glycol |journal=Astrophysical Journal |volume=571 |pages=L59–L62 |date=2002 |doi=10.1086/341148 |bibcode=2002ApJ...571L..59H |issue=1 |doi-access=free | trans-title=Međuzvjezdani antifriz: Etilen-glikol}}</ref> <ref name="Hollis">{{cite conference |last1=Hollis |first1=J. M. |contribution=Complex Molecules and the GBT: Is Isomerism the Key? |title=Complex Molecules and the GBT: Is Isomerism the Key? |contribution-url=http://www.astro.uni-koeln.de/site/vorhersagen/molecules/ism/Hollis_Asilomar.pdf |series=Proceedings of the IAU Symposium 231, Astrochemistry throughout the Universe |date=2005 |pages=119–127 |place=[[Asilomar, CA]] | trans-title=Složene molekule i GBT: Je li izomerija ključ?}}</ref> <ref name="FuchsEtAl2005">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Fuchs |first1=G. W. |last2=Fuchs |first2=U. |last3=Giesen |first3=T. F. |last4=Wyrowski |first4=F. |title=Trans-Ethyl Methyl Ether in Space: A new Look at a Complex Molecule in Selected Hot Core Regions |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=444 |pages=521–530 |date=2005 |arxiv=astro-ph/0508395 |bibcode=2005A&A...444..521F |doi=10.1051/0004-6361:20053599 |issue=2 |s2cid=14314388 | trans-title=Trans-etil-metil-eter u svemiru: Novi pogled na složenu molekulu u odabranim regijama vrućih jezgara}}</ref> <ref name="AgúndezEtAl2008">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Agúndez |first1=M. |first2=J. |last2=Cernicharo |first3=J. R. |last3=Pardo |first4=M. |last4=Guélin |first5=T. G. |last5=Phillips |title=Tentative detection of phosphine in IRC +10216 |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=485 |issue=3 |page=L33 |date=2008-06-04 |doi=10.1051/0004-6361:200810193 |bibcode=2008A&A...485L..33A |arxiv=0805.4297 |s2cid=16668630 | trans-title=Preliminarna detekcija fosfina u IRC +10216}}</ref> <ref name=science20100722>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cami |first1=Jan |last2=Bernard-Salas |first2=Jeronimo |last3=Peeters |first3=Els |last4=Elizabeth Malek |first4=Sarah |date=July 22, 2010 |pages=1180–2 |issue=5996 |title=Detection of C<sub>60</sub> and C<sub>70</sub> in a Young Planetary Nebula |volume=329 |pmid=20651118 |journal=Science |doi=10.1126/science.1192035 |bibcode=2010Sci...329.1180C |s2cid=33588270 | trans-title=Detekcija C60 i C70 u mladoj planetarnoj maglini}}</ref> <ref name=Foing1994>{{cite journal |bibcode=1994Natur.369..296F |title=Detection of two interstellar absorption bands coincident with spectral features of C60+ |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-05-26_369_6478/page/296 |last1=Foing |first1=B. H. |last2=Ehrenfreund |first2=P. |volume=369 |date=1994 |pages=296–298 |journal=Nature |doi=10.1038/369296a0 |issue=6478 |s2cid=4354516 |postscript=. | trans-title=Detekcija dvije međuzvjezdane apsorpcione trake koje se podudaraju sa spektralnim karakteristikama C60+}}</ref> <ref name="García-HernándezEtAl2011">{{cite journal |display-authors=1 |last1=García-Hernández |first1=D. A. |title=The Formation of Fullerenes: Clues from New C<sub>60</sub>, C<sub>70</sub>, and (Possible) Planar C<sub>24</sub> Detections in Magellanic Cloud Planetary Nebulae |journal=Astrophysical Journal Letters |volume=737 |issue=2 |page=L30 |date=2011 |bibcode=2011ApJ...737L..30G |doi=10.1088/2041-8205/737/2/L30 |arxiv=1107.2595 |last2=Iglesias-Groth |first2=S. |last3=Acosta-Pulido |first3=J. A. |last4=Manchado |first4=A. |last5=García-Lario |first5=P. |last6=Stanghellini |first6=L. |last7=Villaver |first7=E. |last8=Shaw |first8=R. A. |last9=Cataldo |first9=F. |s2cid=118504416 |postscript=. | trans-title=Formiranje fulerena: Tragovi iz novih detekcija C60, C70 i (mogućeg) planarnog C24 u planetarnim maglinama Magelanovih oblaka}}</ref> <ref name=apjl685>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Iglesias-Groth |first1=S. |last2=Manchado |first2=A. |last3=García-Hernández |first3=D. A. |last4=González Hernández |first4=J. I. |last5=Lambert |first5=D. L. |title=Evidence for the Naphthalene Cation in a Region of the Interstellar Medium with Anomalous Microwave Emission |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=2008-09-20 |volume=685 |issue=1 |pages=L55–L58 |doi=10.1086/592349 |bibcode=2008ApJ...685L..55I |arxiv=0809.0778 |s2cid=17190892 | trans-title=Dokazi za naftalen kation u regionu međuzvjezdane sredine sa anomalnom mikrovalnom emisijom}}</ref> <ref name=arxiv1005.4388>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Iglesias-Groth |first1=S. |last2=Manchado |first2=A. |last3=Rebolo |first3=R. |last4=Gonzalez Hernandez |first4=J. I. |last5=Garcia-Hernandez |first5=D. A. |last6=Lambert |first6=D. L. |title=A search for interstellar anthracene toward the Perseus anomalous microwave emission region |date=May 2010 |bibcode=2010MNRAS.407.2157I |doi=10.1111/j.1365-2966.2010.17075.x |arxiv=1005.4388 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=407 |issue=4 |pages=2157–2165 |doi-access=free |s2cid=56343980 | trans-title=Potraga za međuzvjezdanim antracenom prema regiji anomalne mikrovalne emisije u Perzeju}}</ref> <ref name="GuptaEtAl2013">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Gupta |first1=H. |last2=Gottlieb |first2=C. A. |last3=Lattanzi |first3=V. |last4=Pearson |first4=J. C. |last5=McCarthy |first5=M. C. |title=Laboratory Measurements and Tentative Astronomical Identification of H<sub>2</sub>NCO<sup>+</sup> |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2013 |volume=778 |issue=1 |pages=L1 |doi=10.1088/2041-8205/778/1/L1 |bibcode=2013ApJ...778L...1G |url=http://authors.library.caltech.edu/43247/1/2041-8205_778_1_L1.pdf |doi-access=free | trans-title=Laboratorijska mjerenja i preliminarna astronomska identifikacija H2NCO+}}</ref> <ref name="RemijanEtAl2014">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Remijan |first1=Anthony J. |last2=Snyder |first2=Lewis E. |last3=McGuirei |first3=Brett A. |last4=Kuo |first4=Hsin-Lun |last5=Looney |first5=Leslie W. |last6=Friedel |first6=Douglas N. |last7=Golubiatnikov |first7=G. Yu |last8=Lovas |first8=Frank J. |last9=Ilyushin |first9=V. V. |last10=Alekseev |first10=E. A. |last11=Dyubko |first11=S. F. |last12=McCall |first12=Benjamin J. |last13=Hollis |first13=Jan M. |title=Observational Results of a Multi-telescope Campaign in Search of Interstellar Urea [(NH<sub>2</sub>)<sub>2</sub>CO] |journal=Astrophysical Journal |date=2014 |volume=783 |issue=2 |page=77 |doi=10.1088/0004-637X/783/2/77 |arxiv=1401.4483 |bibcode=2014ApJ...783...77R |s2cid=13902461 | trans-title=Opservacijski rezultati kampanje sa više teleskopa u potrazi za međuzvjezdanom ureom [(NH2)2CO]}}</ref> <ref name="KolesnikovaEtAl2014">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Kolesniková |first1=L. |last2=Tercero |first2=B. |last3=Cernicharo |first3=J. |last4=Alonso |first4=J. L. |last5=Daly |first5=A. M. |last6=Gordon |first6=B. P. |last7=Shipman |first7=S. T. |title=Spectroscopic Characterization and Detection of Ethyl Mercaptan in Orion |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2014 |volume=784 |issue=1 |pages=L7 |doi=10.1088/2041-8205/784/1/L7 |bibcode=2014ApJ...784L...7K |arxiv=1401.7810 |s2cid=119115343 | trans-title=Spektroskopska karakterizacija i detekcija etil-merkaptana u Orionu}}</ref> <ref name=methoxymethanol>{{cite journal |display-authors=1 |doi=10.3847/2041-8213/aaa0c3 |bibcode=2017ApJ...851L..46M |arxiv=1712.03256 |title=ALMA Detection of Interstellar Methoxymethanol (CH<sub>3</sub>OCH<sub>2</sub>OH) |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=851 |issue=2 |pages=L46 |date=2017 |last1=McGuire |first1=Brett A |last2=Shingledecker |first2=Christopher N |last3=Willis |first3=Eric R |last4=Burkhardt |first4=Andrew M |last5=El-Abd |first5=Samer |last6=Motiyenko |first6=Roman A |last7=Brogan |first7=Crystal L |last8=Hunter |first8=Todd R |last9=Margulès |first9=Laurent |last10=Guillemin |first10=Jean-Claude |last11=Garrod |first11=Robin T |last12=Herbst |first12=Eric |last13=Remijan |first13=Anthony J |s2cid=119211919 |doi-access=free | trans-title=ALMA detekcija međuzvjezdanog metoksimetanola (CH3OCH2OH)}}</ref> <ref name=hc5o>{{cite journal |doi=10.3847/2041-8213/aa7ca3 |bibcode=2017ApJ...843L..28M |arxiv=1706.09766 |title=Detection of Interstellar HC5O in TMC-1 with the Green Bank Telescope |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=843 |issue=2 |pages=L28 |date=2017 |last1=McGuire |first1=Brett A |last2=Burkhardt |first2=Andrew M |last3=Shingledecker |first3=Christopher N |last4=Kalenskii |first4=Sergei V |last5=Herbst |first5=Eric |last6=Remijan |first6=Anthony J |last7=McCarthy |first7=Michael C |s2cid=119189492 |doi-access=free | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog HC5O u TMC-1 pomoću Green Bank teleskopa}}</ref> <ref name=hono>{{cite journal |display-authors=1 |doi=10.1051/0004-6361/201935040 |bibcode=2019A&A...623L..13C |arxiv=1903.03378 |title=The ALMA-PILS survey: First detection of nitrous acid (HONO) in the interstellar medium |date=2019 |last1=Coutens |first1=A. |last2=Ligterink |first2=N. F. W. |last3=Loison |first3=J.-C. |last4=Wakelam |first4=V. |last5=Calcutt |first5=H. |last6=Drozdovskaya |first6=M. N. |last7=Jørgensen |first7=J. K. |last8=Müller |first8=H. S. P. |last9=Van Dishoeck |first9=E. F. |last10=Wampfler |first10=S. F. |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=623 |pages=L13 |s2cid=119274002 | trans-title=ALMA-PILS pregled: Prva detekcija dušikaste kiseline (HONO) u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> <ref name=hc4nc>{{cite journal |display-authors=1 |doi=10.3847/2041-8213/aba631 |bibcode=2020ApJ...900L...9X |title=Detection of Interstellar HC4NC and an Investigation of Isocyanopolyyne Chemistry under TMC-1 Conditions |date=2020 |last1=Xue |first1=Ci |last2=Willis |first2=Eric R. |last3=Loomis |first3=Ryan A. |last4=Kelvin Lee |first4=Kin Long |last5=Burkhardt |first5=Andrew M. |last6=Shingledecker |first6=Christopher N. |last7=Charnley |first7=Steven B. |last8=Cordiner |first8=Martin A. |last9=Kalenskii |first9=Sergei |last10=McCarthy |first10=Michael C. |last11=Herbst |first11=Eric |last12=Remijan |first12=Anthony J. |last13=McGuire |first13=Brett A. |journal=The Astrophysical Journal |volume=900 |issue=1 |pages=L9 |arxiv=2008.12345 |s2cid=221370815 |doi-access=free | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog HC4NC i istraživanje hemije izocijanopoliina u uslovima TMC-1}}</ref> <ref name=propargyl_cyanide>{{cite journal |display-authors=1 |doi=10.3847/2041-8213/aba632 |bibcode=2020ApJ...900L..10M |title=Early Science from GOTHAM: Project Overview, Methods, and the Detection of Interstellar Propargyl Cyanide (HCCCH2CN) in TMC-1 |date=2020 |last1=McGuire |first1=Brett A. |last2=Burkhardt |first2=Andrew M. |last3=Loomis |first3=Ryan A. |last4=Shingledecker |first4=Christopher N. |last5=Kelvin Lee |first5=Kin Long |last6=Charnley |first6=Steven B. |last7=Cordiner |first7=Martin A. |last8=Herbst |first8=Eric |last9=Kalenskii |first9=Sergei |last10=Momjian |first10=Emmanuel |last11=Willis |first11=Eric R. |last12=Xue |first12=Ci |last13=Remijan |first13=Anthony J. |last14=McCarthy |first14=Michael C. |journal=The Astrophysical Journal |volume=900 |issue=1 |pages=L10 |arxiv=2008.12349 |s2cid=221370721 |doi-access=free | trans-title=Rana nauka iz GOTHAM-a: Pregled projekta, metode i detekcija međuzvjezdanog propargil cijanida (HCCCH2CN) u TMC-1}}</ref> <ref name=hydroxylamine>{{cite journal |display-authors=1 |doi=10.3847/2041-8213/abac55 |bibcode=2020ApJ...899L..28R |title=Prebiotic Precursors of the Primordial RNA World in Space: Detection of NH2OH |date=2020 |last1=Rivilla |first1=Víctor M. |last2=Martín-Pintado |first2=Jesús |last3=Jiménez-Serra |first3=Izaskun |last4=Martín |first4=Sergio |last5=Rodríguez-Almeida |first5=Lucas F. |last6=Requena-Torres |first6=Miguel A. |last7=Rico-Villas |first7=Fernando |last8=Zeng |first8=Shaoshan |last9=Briones |first9=Carlos |journal=The Astrophysical Journal |volume=899 |issue=2 |pages=L28 |arxiv=2008.00228 |s2cid=220935710 |doi-access=free | trans-title=Prebiotski prekursori primordijalnog RNK svijeta u svemiru: Detekcija NH2OH}}</ref> <ref name=apponi2006>{{cite journal |doi=10.1086/504979 |bibcode=2006ApJ...643L..29A |title=Investigating the Limits of Chemical Complexity in Sagittarius B2(N): A Rigorous Attempt to Confirm 1,3-Dihydroxyacetone |date=2006 |last1=Apponi |first1=A. J. |last2=Halfen |first2=D. T. |last3=Ziurys |first3=L. M. |last4=Hollis |first4=J. M. |last5=Remijan |first5=Anthony J. |last6=Lovas |first6=F. J. |journal=The Astrophysical Journal |volume=643 |issue=1 |pages=L29–L32 |doi-access=free | trans-title=Istraživanje granica hemijske složenosti u Sagittariusu B2(N): Rigorozan pokušaj potvrde 1,3-dihidroksiacetona}}</ref> <ref name=Ligterink2020>{{cite journal |display-authors=1 |title=The Family of Amide Molecules toward NGC 6334I |last1=Ligterink |first1=Niels F. W. |last2=El-Abd |first2=Samer J. |last3=Brogan |first3=Crystal L. |last4=Hunter |first4=Todd R. |last5=Remijan |first5=Anthony J. |last6=Garrod |first6=Robin T. |last7=McGuire |first7=Brett M. |journal=The Astrophysical Journal |volume=901 |issue=1 |id=37 |page=23 |date=September 2020 |arxiv=2008.09157 |bibcode=2020ApJ...901...37L |doi=10.3847/1538-4357/abad38 |s2cid=221246432 |doi-access=free | trans-title=Porodica amidnih molekula prema NGC 6334I}}</ref> <ref name=melosso2020>{{cite journal |display-authors=1 |doi=10.1051/0004-6361/202038490 |bibcode=2020A&A...641A.153M |title=First detection of NHD and ND2 in the interstellar medium |date=2020 |last1=Melosso |first1=M. |last2=Bizzocchi |first2=L. |last3=Sipilä |first3=O. |last4=Giuliano |first4=B. M. |last5=Dore |first5=L. |last6=Tamassia |first6=F. |last7=Martin-Drumel |first7=M.-A. |last8=Pirali |first8=O. |last9=Redaelli |first9=E. |last10=Caselli |first10=P. |journal=Astronomy & Astrophysics |volume=641 |pages=A153 |arxiv=2007.07504 |s2cid=220525367 | trans-title=Prva detekcija NHD i ND2 u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> <ref name=rivilla2021>{{cite journal |display-authors=1 |doi=10.1093/mnrasl/slab074 |bibcode=2021MNRAS.506L..79R |title=Detection of the cyanomidyl radical (HNCN): A new interstellar species with the NCN backbone |date=2021 |last1=Rivilla |first1=V. M. |last2=Jiménez-Serra |first2=I. |last3=García De La Concepción |first3=J. |last4=Martín-Pintado |first4=J. |last5=Colzi |first5=L. |last6=Rodríguez-Almeida |first6=L. F. |last7=Tercero |first7=B. |last8=Rico-Villas |first8=F. |last9=Zeng |first9=S. |last10=Martín |first10=S. |last11=Requena-Torres |first11=M. A. |last12=De Vicente |first12=P. |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters |volume=506 |issue=1 |pages=L79–L84 |doi-access=free |arxiv=2106.09652 | trans-title=Detekcija cijanomidil radikala (HNCN): Nova međuzvjezdana vrsta sa NCN kičmom}}</ref> <ref name="mcguire_pah">{{cite journal |display-authors=1 |last1=McGuire |first1=Brett A. |last2=Loomis |first2=Ryan A. |last3=Burkhardt |first3=Andrew M. |last4=Lee |first4=Kin Long Kelvin |last5=Shingledecker |first5=Christopher N. |last6=Charnley |first6=Steven B. |last7=Cooke |first7=Ilsa R. |last8=Cordiner |first8=Martin A. |last9=Herbst |first9=Eric |last10=Kalenskii |first10=Sergei |last11=Siebert |first11=Mark A. |last12=Willis |first12=Eric R. |last13=Xue |first13=Ci |last14=Remijan |first14=Anthony J. |last15=McCarthy |first15=Michael C. |title=Detection of two interstellar polycyclic aromatic hydrocarbons via spectral matched filtering |journal=Science |date=19. 3. 2021 |volume=371 |issue=6535 |pages=1265–1269 |doi=10.1126/science.abb7535 |pmid=33737489 |bibcode=2021Sci...371.1265M |arxiv=2103.09984 |s2cid=232269920 | trans-title=Detekcija dva međuzvjezdana policiklična aromatska ugljovodonika putem spektralnog prilagođenog filtriranja}}</ref> <ref name="burkhardt_indene">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Burkhardt |first1=Andrew M. |last2=Long Kelvin Lee |first2=Kin |last3=Bryan Changala |first3=P. |last4=Shingledecker |first4=Christopher N. |last5=Cooke |first5=Ilsa R. |last6=Loomis |first6=Ryan A. |last7=Wei |first7=Hongji |last8=Charnley |first8=Steven B. |last9=Herbst |first9=Eric |last10=McCarthy |first10=Michael C. |last11=McGuire |first11=Brett A. |title=Discovery of the Pure Polycyclic Aromatic Hydrocarbon Indene (c-C9H8) with GOTHAM Observations of TMC-1 |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=1. 6. 2021 |volume=913 |issue=2 |pages=L18 |doi=10.3847/2041-8213/abfd3a |bibcode=2021ApJ...913L..18B |arxiv=2104.15117 |s2cid=233476519 |doi-access=free | trans-title=Otkriće čistog policikličnog aromatskog ugljovodonika indena (c-C9H8) sa GOTHAM posmatranjima TMC-1}}</ref> <ref name="Zeng2021">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Zeng |first1=Shaoshan |last2=Jiménez-Serra |first2=Izaskun |last3=Rivilla |first3=Víctor M. |last4=Martín-Pintado |first4=Jesús |last5=Rodríguez-Almeida |first5=Lucas F. |last6=Tercero |first6=Belén |last7=de Vicente |first7=Pablo |last8=Rico-Villas |first8=Fernando |last9=Colzi |first9=Laura |last10=Martín |first10=Sergio |last11=Requena-Torres |first11=Miguel A. |title=Probing the Chemical Complexity of Amines in the ISM: Detection of Vinylamine (C<sub>2</sub>H<sub>3</sub>NH<sub>2</sub>) and Tentative Detection of Ethylamine (C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>NH<sub>2</sub>) |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |date=1. 10. 2021 |volume=920 |issue=2 |pages=L27 |doi=10.3847/2041-8213/ac2c7e |arxiv=2110.01791 |bibcode=2021ApJ...920L..27Z |doi-access=free | trans-title=Ispitivanje hemijske složenosti amina u ISM: Detekcija vinilamina (C2H3NH2) i preliminarna detekcija etilamina (C2H5NH2)}}</ref> <ref name=cyanoacenaphtylene>{{cite journal |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Cabezas |first2=C. |last3=Fuentetaja |first3=R. |last4=Agúndez |first4=M. |last5=Tercero |first5=B. |last6=Janeiro |first6=J. |last7=Juanes |first7=M. |last8=Kaiser |first8=R. I. |last9=Endo |first9=Y. |last10=Steber |first10=A. L. |last11=Pérez |first11=D. |last12=Pérez |first12=C. |last13=Lesarri |first13=A. |last14=Marcelino |first14=N. |last15=de Vicente |first15=P. |title=Discovery of two cyano derivatives of acenaphthylene (C12H8) in TMC-1 with the QUIJOTE line survey |journal=Astronomy & Astrophysics |date=18. 10. 2024 |volume=690 |page=L13 |doi=10.1051/0004-6361/202452196 |url=https://www.aanda.org/articles/aa/full_html/2024/10/aa52196-24/aa52196-24.html |arxiv=2409.19311 | trans-title=Otkriće dva cijano derivata acenaftilena (C12H8) u TMC-1 pomoću QUIJOTE linijskog pregleda}}</ref> <ref name=thionylimide>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Sanz-Novo |first1=Miguel |last2=Rivilla |first2=Víctor M. |last3=Müller |first3=Holger S. P. |last4=Jiménez-Serra |first4=Izaskun |last5=Martín-Pintado |first5=Jesús |last6=Colzi |first6=Laura |last7=Zeng |first7=Shaoshan |last8=Megías |first8=Andrés |last9=López-Gallifa |first9=Álvaro |last10=Martínez-Henares |first10=Antonio |last11=Tercero |first11=Belén |last12=de Vicente |first12=Pablo |last13=San Andrés |first13=David |last14=Martín |first14=Sergio |last15=Requena-Torres |first15=Miguel A. |title=Discovery of Thionylimide, HNSO, in Space: The first N-, S-, and O-bearing Interstellar Molecule |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=1. 4. 2024 |volume=965 |issue=2 |pages=L26 |doi=10.3847/2041-8213/ad3945 |doi-access=free |bibcode=2024ApJ...965L..26S |arxiv=2404.01044 | trans-title=Otkriće tionilimida, HNSO, u svemiru: Prva međuzvjezdana molekula koja sadrži N, S i O}}</ref> <ref name="Cabezas2021">{{cite journal |last1=Cabezas |first1=C. |last2=Agúndez |first2=M. |last3=Marcelino |first3=N. |last4=Tercero |first4=B. |last5=Cuadrado |first5=S. |last6=Cernicharo |first6=J. |title=Interstellar detection of the simplest aminocarbyne H<sub>2</sub>NC: an ignored but abundant molecule |journal=Astronomy & Astrophysics |date=October 2021 |volume=654 |pages=A45 |doi=10.1051/0004-6361/202141491 |arxiv=2107.08389 | trans-title=Međuzvjezdana detekcija najjednostavnijeg aminokarbina H2NC: zanemarena, ali obilna molekula}}</ref> <ref name="ethenediol">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Rivilla |first1=Víctor M. |last2=Colzi |first2=Laura |last3=Jiménez-Serra |first3=Izaskun |last4=Martín-Pintado |first4=Jesús |last5=Megías |first5=Andrés |last6=Melosso |first6=Mattia |last7=Bizzocchi |first7=Luca |last8=López-Gallifa |first8=Álvaro |last9=Martínez-Henares |first9=Antonio |last10=Massalkhi |first10=Sarah |last11=Tercero |first11=Belén |last12=de Vicente |first12=Pablo |last13=Guillemin |first13=Jean-Claude |last14=García de la Concepción |first14=Juan |last15=Rico-Villas |first15=Fernando |last16=Zeng |first16=Shaoshan |last17=Martín |first17=Sergio |last18=Requena-Torres |first18=Miguel A. |last19=Tonolo |first19=Francesca |last20=Alessandrini |first20=Silvia |last21=Dore |first21=Luca |last22=Barone |first22=Vincenzo |last23=Puzzarini |first23=Cristina |title=Precursors of the RNA World in Space: Detection of (Z)-1,2-ethenediol in the Interstellar Medium, a Key Intermediate in Sugar Formation |journal=[[Astrophysical Journal Letters]] |date=1. 4. 2022 |volume=929 |issue=1 |pages=L11 |doi=10.3847/2041-8213/ac6186 |doi-access=free |bibcode=2022ApJ...929L..11R |arxiv=2203.14728 | trans-title=Prekursori RNK svijeta u svemiru: Detekcija (Z)-1,2-etendiola u međuzvjezdanoj sredini, ključnog intermedijera u formiranju šećera}}</ref> <ref name="fried2024">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Fried |first1=Zachary T. P. |last2=El-Abd |first2=Samer J. |last3=Hays |first3=Brian M. |last4=Wenzel |first4=Gabi |last5=Byrne |first5=Alex N. |last6=Margulès |first6=Laurent |last7=Motiyenko |first7=Roman A. |last8=Shipman |first8=Steven T. |last9=Horne |first9=Maria P. |last10=Jørgensen |first10=Jes K. |last11=Brogan |first11=Crystal L. |last12=Hunter |first12=Todd R. |last13=Remijan |first13=Anthony J. |last14=Lipnicky |first14=Andrew |last15=Loomis |first15=Ryan A. |last16=McGuire |first16=Brett A. |title=Rotational Spectrum and First Interstellar Detection of 2-methoxyethanol Using ALMA Observations of NGC 6334I |journal=[[Astrophysical Journal Letters]] |date=1. 4. 2024 |volume=965 |issue=2 |page=L23 |doi=10.3847/2041-8213/ad37ff |doi-access=free |arxiv=2403.17341 |bibcode=2024ApJ...965L..23F | trans-title=Rotacioni spektar i prva međuzvjezdana detekcija 2-metoksietanola korištenjem ALMA posmatranja NGC 6334I}}</ref> <ref name="DMS">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Sanz-Novo |first1=Miguel |last2=Rivilla |first2=Víctor M. |last3=Endres |first3=Christian P. |last4=Lattanzi |first4=Valerio |last5=Jiménez-Serra |first5=Izaskun |last6=Colzi |first6=Laura |last7=Zeng |first7=Shaoshan |last8=Megías |first8=Andrés |last9=López-Gallifa |first9=Álvaro |last10=Martínez-Henares |first10=Antonio |last11=San Andrés |first11=David |last12=Tercero |first12=Belén |last13=de Vicente |first13=Pablo |last14=Martín |first14=Sergio |last15=Requena-Torres |first15=Miguel A. |last16=Caselli |first16=Paola |last17=Martín-Pintado |first17=Jesús |title=On the Abiotic Origin of Dimethyl Sulfide: Discovery of Dimethyl Sulfide in the Interstellar Medium |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=20. 2. 2025 |volume=980 |issue=2 |pages=L37 |doi=10.3847/2041-8213/adafa7 |doi-access=free |bibcode=2025ApJ...980L..37S |arxiv=2501.08892 | trans-title=O abiotskom porijeklu dimetil-sulfida: Otkriće dimetil-sulfida u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> <ref name="1cyanopropargyl">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cabezas |first1=C. |last2=Agúndez |first2=M. |last3=Marcelino |first3=N. |last4=Chang |first4=C. H. |last5=Fuentetaja |first5=R. |last6=Tercero |first6=B. |last7=Nakajima |first7=M. |last8=Endo |first8=Y. |last9=de Vicente |first9=P. |last10=Cernicharo |first10=J. |title=Identification of the interstellar 1-cyano propargyl radical (HCCCHCN) in TMC-1 |journal=Astronomy & Astrophysics |date=January 2025 |volume=693 |pages=L14 |doi=10.1051/0004-6361/202453419 |bibcode=2025A&A...693L..14C |arxiv=2501.01938 |url=https://www.aanda.org/articles/aa/full_html/2025/01/aa53419-24/aa53419-24.html | trans-title=Identifikacija međuzvjezdanog 1-cijano propargil radikala (HCCCHCN) u TMC-1}}</ref> <ref name="3cyanopropargyl">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cabezas |first1=C. |last2=Agúndez |first2=M. |last3=Marcelino |first3=N. |last4=Tercero |first4=B. |last5=Pardo |first5=J. R. |last6=de Vicente |first6=P. |last7=Cernicharo |first7=J. |title=Discovery of interstellar 3-cyano propargyl radical, CH 2 CCCN |journal=Astronomy & Astrophysics |date=October 2021 |volume=654 |pages=L9 |doi=10.1051/0004-6361/202142156 |bibcode=2021A&A...654L...9C |arxiv=2110.03779 |url=https://www.aanda.org/articles/aa/full_html/2021/10/aa42156-21/aa42156-21.html | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog 3-cijano propargil radikala, CH2CCCN}}</ref> <ref name=cyanocoronene>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Wenzel |first1=Gabi |last2=Gong |first2=Siyuan |last3=Xue |first3=Ci |last4=Changala |first4=P. Bryan |last5=Holdren |first5=Martin S. |last6=Speak |first6=Thomas H. |last7=Stewart |first7=D. Archie |last8=Fried |first8=Zachary T. P. |last9=Willis |first9=Reace H. J. |last10=Bergin |first10=Edwin A. |last11=Burkhardt |first11=Andrew M. |last12=Byrne |first12=Alex N. |last13=Charnley |first13=Steven B. |last14=Lipnicky |first14=Andrew |last15=Loomis |first15=Ryan A. |last16=Shingledecker |first16=Christopher N. |last17=Cooke |first17=Ilsa R. |last18=McCarthy |first18=Michael C. |last19=Remijan |first19=Anthony J. |last20=Wendlandt |first20=Alison E. |last21=McGuire |first21=Brett A. |title=Discovery of the Seven-ring Polycyclic Aromatic Hydrocarbon Cyanocoronene (C 24 H 11 CN) in GOTHAM Observations of TMC-1 |journal=The Astrophysical Journal Letters |date=1. 5. 2025 |volume=984 |issue=1 |pages=L36 |doi=10.3847/2041-8213/adc911 |doi-access=free |arxiv=2504.05232 | trans-title=Otkriće sedmeročlanog policikličnog aromatskog ugljovodonika cijanokoronena (C24H11CN) u GOTHAM posmatranjima TMC-1}}</ref> <ref name="1cyanopyrene">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Wenzel |first1=Gabi |last2=Cooke |first2=Ilsa R. |last3=Changala |first3=P. Bryan |last4=Bergin |first4=Edwin A. |last5=Zhang |first5=Shuo |last6=Burkhardt |first6=Andrew M. |last7=Byrne |first7=Alex N. |last8=Charnley |first8=Steven B. |last9=Cordiner |first9=Martin A. |last10=Duffy |first10=Miya |last11=Fried |first11=Zachary T. P. |last12=Gupta |first12=Harshal |last13=Holdren |first13=Martin S. |last14=Lipnicky |first14=Andrew |last15=Loomis |first15=Ryan A. |last16=Shay |first16=Hannah Toru |last17=Shingledecker |first17=Christopher N. |last18=Siebert |first18=Mark A. |last19=Stewart |first19=D. Archie |last20=Willis |first20=Reace H. J. |last21=Xue |first21=Ci |last22=Remijan |first22=Anthony J. |last23=Wendlandt |first23=Alison E. |last24=McCarthy |first24=Michael C. |last25=McGuire |first25=Brett A. |title=Detection of interstellar 1-cyanopyrene: A four-ring polycyclic aromatic hydrocarbon |journal=Science |date=15. 11. 2024 |volume=386 |issue=6723 |pages=810–813 |doi=10.1126/science.adq6391 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adq6391 |arxiv=2410.00657 |bibcode=2024Sci...386..810W | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog 1-cijanopirena: Četveročlani policiklični aromatski ugljovodonik}}</ref> <ref name="24cyanopyrene">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Wenzel |first1=Gabi |last2=Speak |first2=Thomas H. |last3=Changala |first3=P. Bryan |last4=Willis |first4=Reace H. J. |last5=Burkhardt |first5=Andrew M. |last6=Zhang |first6=Shuo |last7=Bergin |first7=Edwin A. |last8=Byrne |first8=Alex N. |last9=Charnley |first9=Steven B. |last10=Fried |first10=Zachary T. P. |last11=Gupta |first11=Harshal |last12=Herbst |first12=Eric |last13=Holdren |first13=Martin S. |last14=Lipnicky |first14=Andrew |last15=Loomis |first15=Ryan A. |last16=Shingledecker |first16=Christopher N. |last17=Xue |first17=Ci |last18=Remijan |first18=Anthony J. |last19=Wendlandt |first19=Alison E. |last20=McCarthy |first20=Michael C. |last21=Cooke |first21=Ilsa R. |last22=McGuire |first22=Brett A. |title=Detections of interstellar aromatic nitriles 2-cyanopyrene and 4-cyanopyrene in TMC-1 |journal=Nature Astronomy |date=5. 11. 2024 |volume=9 |issue=2 |pages=262–270 |doi=10.1038/s41550-024-02410-9 |doi-access=free | trans-title=Detekcije međuzvjezdanih aromatskih nitrila 2-cijanopirena i 4-cijanopirena u TMC-1}}</ref> <ref name="thioacetaldehyde">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Agúndez |first1=M. |last2=Molpeceres |first2=G. |last3=Cabezas |first3=C. |last4=Marcelino |first4=N. |last5=Tercero |first5=B. |last6=Fuentetaja |first6=R. |last7=de Vicente |first7=P. |last8=Cernicharo |first8=J. |title=Detection of thioacetaldehyde (CH 3 CHS) in TMC-1: Sulfur-oxygen differentiation along the hydrogenation sequence |journal=Astronomy & Astrophysics |date=January 2025 |volume=693 |pages=L20 |doi=10.1051/0004-6361/202453459 |arxiv=2501.05125 |url=https://www.aanda.org/articles/aa/full_html/2025/01/aa53459-24/aa53459-24.html | trans-title=Detekcija tioacetaldehida (CH3CHS) u TMC-1: Diferencijacija sumpora i kisika duž sekvence hidrogenacije}}</ref> <ref name="manna25">{{cite journal |last1=Manna |first1=Arijit |last2=Pal |first2=Sabyasachi |title=First Identification and Chemical Modeling of New Thiol (−SH) Bearing Molecule in the Interstellar Medium: Dithioformic Acid |journal=ACS Earth and Space Chemistry |date=19. 12. 2024 |volume=8 |issue=12 |pages=2401–2410 |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/acsearthspacechem.4c00142 |doi=10.1021/acsearthspacechem.4c00142 |arxiv=2411.05749 |bibcode=2024ESC.....8.2401M | trans-title=Prva identifikacija i hemijsko modeliranje nove molekule koja sadrži tiol (−SH) u međuzvjezdanoj sredini: Ditioformna kiselina}}</ref> <ref name="ReyMontejo24">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Rey-Montejo |first1=Marta |last2=Jiménez-Serra |first2=Izaskun |last3=Martín-Pintado |first3=Jesús |last4=Rivilla |first4=Víctor M. |last5=Megías |first5=Andrés |last6=San Andrés |first6=David |last7=Sanz-Novo |first7=Miguel |last8=Colzi |first8=Laura |last9=Zeng |first9=Shaoshan |last10=López-Gallifa |first10=Álvaro |last11=Martínez-Henares |first11=Antonio |last12=Martín |first12=Sergio |last13=Tercero |first13=Belén |last14=de Vicente |first14=Pablo |last15=Requena-Torres |first15=Miguel |title=Discovery of MgS and NaS in the Interstellar Medium and Tentative Detection of CaO |journal=The Astrophysical Journal |date=1. 11. 2024 |volume=975 |issue=2 |pages=174 |doi=10.3847/1538-4357/ad736e |doi-access=free |bibcode=2024ApJ...975..174R |arxiv=2407.07693 | trans-title=Otkriće MgS i NaS u međuzvjezdanoj sredini i preliminarna detekcija CaO}}</ref> <ref name=Dhariwal2024>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Dhariwal |first1=Aditya |last2=Speak |first2=Thomas H. |last3=Zeng |first3=Linshan |last4=Rashidi |first4=Amirhossein |last5=Moore |first5=Brendan |last6=Berné |first6=Olivier |last7=Remijan |first7=Anthony J. |last8=Schroetter |first8=Ilane |last9=McGuire |first9=Brett A. |last10=Rivilla |first10=Víctor M. |last11=Belloche |first11=Arnaud |last12=Jørgensen |first12=Jes K. |last13=Djuricanin |first13=Pavle |last14=Momose |first14=Takamasa |last15=Cooke |first15=Ilsa R. |date=June 2024 |title=On the Origin of Infrared Bands Attributed to Tryptophan in Spitzer Observations of IC 348 |journal=[[The Astrophysical Journal Letters]] |volume=968 |issue=1 |pages=L9 |doi=10.3847/2041-8213/ad4d9a |doi-access=free |arxiv=2405.16773 |bibcode=2024ApJ...968L...9D |issn=2041-8205 |quote=there is no compelling evidence for the tryptophan assignment | trans-title=O porijeklu infracrvenih traka pripisanih triptofanu u Spitzerovim posmatranjima IC 348}}</ref> <ref name=IglesiasGroth2023>{{cite journal |last=Iglesias-Groth |first=S. |date=August 2023 |title=A search for tryptophan in the gas of the IC 348 star cluster of the Perseus molecular cloud |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]] |volume=523 |issue=2 |pages=2876–2886 |bibcode=2023MNRAS.523.2876I |doi=10.1093/mnras/stad1535 |doi-access=free | trans-title=Potraga za triptofanom u gasu zvjezdanog jata IC 348 molekularnog oblaka Perzej}}</ref> <ref name=Hudson2023>{{cite journal |url=https://academic.oup.com/mnras/article/526/3/4051/7310867 |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]] |doi=10.1093/mnras/stad3058 |doi-access=free |title=Interstellar tryptophan revisited |date=2023 |last1=Hudson |first1=Reggie L. |volume=526 |issue=3 |pages=4051–4053 |bibcode=2023MNRAS.526.4051H |quote=there is no firm support for the tryptophan assignment | trans-title=Ponovno razmatranje međuzvjezdanog triptofana}}</ref> <ref name=glyconitrile>{{cite journal |doi=10.1093/mnrasl/slz002 |bibcode=2019MNRAS.484L..43Z |arxiv=1901.02576 |title=First detection of the pre-biotic molecule glycolonitrile (HOCH<sub>2</sub>CN) in the interstellar medium |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters |volume=484 |issue=1 |pages=L43–L48 |date=2019 |last1=Zeng |first1=S. |last2=Quénard |first2=D. |last3=Jiménez-Serra |first3=I. |last4=Martín-Pintado |first4=J. |last5=Rivilla |first5=V. M. |last6=Testi |first6=L. |last7=Martín-Doménech |first7=R. |doi-access=free |s2cid=119382820 | trans-title=Prva detekcija prebiotske molekule glikolonitrila (HOCH2CN) u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> <ref name=apjle262>{{cite journal |title=Detection of interstellar sodium hydroxide in self-absorption toward the galactic center |last1=Hollis |first1=J. M. |last2=Rhodes |first2=P. J. |journal=Astrophysical Journal Letters |volume=262 |date=November 1, 1982 |pages=L1–L5 |doi=10.1086/183900 |bibcode=1982ApJ...262L...1H | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog natrij-hidroksida u samoapsorpciji prema galaktičkom centru}}</ref> <ref name=apj652>{{cite journal |display-authors=1 |last1=McCarthy |first1=M. C. |last2=Gottlieb |first2=C. A. |last3=Gupta |first3=H. |last4=Thaddeus |first4=P. |title=Laboratory and Astronomical Identification of the Negative Molecular Ion C<sub>6</sub>H<sup>−</sup> |journal=Astrophysical Journal |date=2006 |volume=652 |issue=2 |pages=L141–L144 |bibcode=2006ApJ...652L.141M |doi=10.1086/510238 |s2cid=123232090 |doi-access=free | trans-title=Laboratorijska i astronomska identifikacija negativnog molekularnog iona C6H−}}</ref> <ref name="acetic_acid">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Mehringer |first1=David M. |last2=Snyder |first2=Lewis E. |last3=Miao |first3=Yanti |last4=Lovas |first4=Frank J. |title=Detection and Confirmation of Interstellar Acetic Acid |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1997 |volume=480 |issue=1 |page=L71 |bibcode=1997ApJ...480L..71M |doi=10.1086/310612 |doi-access=free | trans-title=Detekcija i potvrda međuzvjezdane sirćetne kiseline}}</ref> <ref name=hollis2000>{{cite journal |last1=Hollis |first1=J. M. |last2=Lovas |first2=F. J. |last3=Jewell |first3=P. R. |title=Interstellar Glycolaldehyde: The First Sugar |journal=The Astrophysical Journal |date=10. 9. 2000 |volume=540 |issue=2 |pages=L107–L110 |doi=10.1086/312881 |bibcode=2000ApJ...540L.107H |doi-access=free | trans-title=Međuzvjezdani glikolaldehid: Prvi šećer}}</ref> <ref name="aj637">{{cite journal |display-authors=1 |first1=F. J. |last1=Lovas |first2=Anthony J. |last2=Remijan |first3=J. M. |last3=Hollis |first4=P. R. |last4=Jewell |first5=L. E. |last5=Snyder |title=Hyperfine Structure Identification of Interstellar Cyanoallene toward TMC-1 |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2006 |volume=637 |issue=1 |pages=L37–L40 |doi=10.1086/500431 |bibcode=2006ApJ...637L..37L |doi-access=free | trans-title=Identifikacija hiperfine strukture međuzvjezdanog cijanoalena prema TMC-1}}</ref> <ref name=aaa317>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Guelin |first1=M. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=Travers |first3=M. J. |last4=McCarthy |first4=M. C. |last5=Gottlieb |first5=C. A. |last6=Thaddeus |first6=P. |last7=Ohishi |first7=M. |last8=Saito |first8=S. |last9=Yamamoto |first9=S. |title=Detection of a new linear carbon chain radical: C<sub>7</sub>H |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1997 |volume=317 |pages=L37–L40 |bibcode=1997A&A...317L...1G | trans-title=Detekcija novog linearnog radikala ugljičnog lanca: C7H}}</ref> <ref name=aaa482>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Belloche |first1=A. |last2=Menten |first2=K. M. |last3=Comito |first3=C. |last4=Müller |first4=H. S. P. |last5=Schilke |first5=P. |last6=Ott |first6=J. |last7=Thorwirth |first7=S. |last8=Hieret |first8=C. |title=Detection of amino acetonitrile in Sgr B2(N) |journal=Astronomy & Astrophysics |date=2008 |volume=482 |issue=1 |pages=179–196 |doi=10.1051/0004-6361:20079203 |bibcode=2008A&A...482..179B |arxiv=0801.3219 |s2cid=21809828 | trans-title=Detekcija aminoacetonitrila u Sgr B2(N)}}</ref> <ref name="aj643">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Remijan |first1=Anthony J. |last2=Hollis |first2=J. M. |last3=Snyder |first3=L. E. |last4=Jewell |first4=P. R. |last5=Lovas |first5=F. J. |title=Methyltriacetylene (CH<sub>3</sub>C<sub>6</sub>H) toward TMC-1: The Largest Detected Symmetric Top |journal=Astrophysical Journal |date=2006 |volume=643 |issue=1 |pages=L37–L40 |bibcode=2006ApJ...643L..37R |doi=10.1086/504918 |doi-access=free | trans-title=Metiltriacetilen (CH3C6H) prema TMC-1: Najveći detektirani simetrični top}}</ref> <ref name=apj191>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Snyder |first1=L. E. |last2=Buhl |first2=D. |last3=Schwartz |first3=P. R. |last4=Clark |first4=F. O. |last5=Johnson |first5=D. R. |last6=Lovas |first6=F. J. |last7=Giguere |first7=P. T. |title=Radio Detection of Interstellar Dimethyl Ether |journal=Astrophysical Journal |date=1974 |volume=191 |pages=L79–L82 |bibcode=1974ApJ...191L..79S |doi=10.1086/181554 | trans-title=Radio detekcija međuzvjezdanog dimetil-etera}}</ref> <ref name=apj196>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Zuckerman |first1=B. |last2=Turner |first2=B. E. |last3=Johnson |first3=D. R. |last4=Lovas |first4=F. J. |last5=Fourikis |first5=N. |last6=Palmer |first6=P. |last7=Morris |first7=M. |last8=Lilley |first8=A. E. |last9=Ball |first9=J. A. |title=Detection of interstellar trans-ethyl alcohol |journal=Astrophysical Journal |date=1975 |volume=196 |issue=2 |pages=L99–L102 |bibcode=1975ApJ...196L..99Z |doi=10.1086/181753 | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog trans-etil alkohola}}</ref> <ref name=aaa309>{{cite journal |last1=Cernicharo |first1=J. |last2=Guelin |first2=M. |title=Discovery of the C<sub>8</sub>H radical |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1996 |volume=309 |pages=L26–L30 |bibcode=1996A&A...309L..27C | trans-title=Otkriće C8H radikala}}</ref> <ref name=apj664b>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Brünken |first1=S. |last2=Gupta |first2=H. |last3=Gottlieb |first3=C. A. |last4=McCarthy |first4=M. C. |last5=Thaddeus |first5=P. |title=Detection of the Carbon Chain Negative Ion C<sub>8</sub>H<sup>−</sup> in TMC-1 |journal=Astrophysical Journal |date=2007 |volume=664 |issue=1 |pages=L43–L46 |bibcode=2007ApJ...664L..43B |doi=10.1086/520703 |doi-access=free | trans-title=Detekcija negativnog iona ugljičnog lanca C8H− u TMC-1}}</ref> <ref name=apj664r>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Remijan |first1=Anthony J. |last2=Hollis |first2=J. M. |last3=Lovas |first3=F. J. |last4=Cordiner |first4=M. A. |last5=Millar |first5=T. J. |last6=Markwick-Kemper |first6=A. J. |last7=Jewell |first7=P. R. |title=Detection of C<sub>8</sub>H<sup>−</sup> and Comparison with C<sub>8</sub>H toward IRC +10 216 |journal=Astrophysical Journal |date=2007 |volume=664 |issue=1 |pages=L47–L50 |bibcode=2007ApJ...664L..47R |doi=10.1086/520704 |s2cid=117935231 |url=https://pure.qub.ac.uk/ws/files/440005/apjl_664_L47.pdf | trans-title=Detekcija C8H− i poređenje sa C8H prema IRC +10 216}}</ref> <ref name="bell_483">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Bell |first1=M. B. |last2=Feldman |first2=P. A. |last3=Travers |first3=M. J. |last4=McCarthy |first4=M. C. |last5=Gottlieb |first5=C. A. |last6=Thaddeus |first6=P. |title=Detection of HC<sub>11</sub>N in the Cold Dust Cloud TMC-1 |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1997 |volume=483 |issue=1 |pages=L61–L64 |doi=10.1086/310732 |bibcode=1997ApJ...483L..61B |arxiv=astro-ph/9704233 |s2cid=119459042 | trans-title=Detekcija HC11N u hladnom oblaku prašine TMC-1}}</ref> <ref name=apj219>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Kroto |first1=H. W. |last2=Kirby |first2=C. |last3=Walton |first3=D. R. M. |last4=Avery |first4=L. W. |last5=Broten |first5=N. W. |last6=MacLeod |first6=J. M. |last7=Oka |first7=T. |title=The detection of cyanohexatriyne, H (C≡ C)<sub>3</sub>CN, in Heiles's cloud 2 |journal=The Astrophysical Journal |date=1978 |volume=219 |pages=L133–L137 |bibcode=1978ApJ...219L.133K |doi=10.1086/182623 | trans-title=Detekcija cijanoheksatriina, H (C≡C)3CN, u Heilesovom oblaku 2}}</ref> <ref name=apj665>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Marcelino |first1=N. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=Agúndez |first3=M. |last4=Roueff |first4=E. |last5=Gerin |first5=M. |last6=Martín-Pintado |first6=J. |last7=Mauersberger |first7=R. |last8=Thum |first8=C. |title=Discovery of Interstellar Propylene (CH<sub>2</sub>CHCH<sub>3</sub>): Missing Links in Interstellar Gas-Phase Chemistry |journal=Astrophysical Journal |date=2007 |volume=665 |pages=L127–L130 |doi=10.1086/521398 |bibcode=2007ApJ...665L.127M |issue=2 |arxiv=0707.1308 |s2cid=15832967 | trans-title=Otkriće međuzvjezdanog propilena (CH2CHCH3): Karike koje nedostaju u međuzvjezdanoj hemiji gasne faze}}</ref> <ref name=apj578>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Snyder |first1=Lewis E. |last2=Lovas |first2=F. J. |last3=Mehringer |first3=David M. |last4=Miao |first4=Nina Yanti |last5=Kuan |first5=Yi-Jehng |last6=Hollis |first6=J. M. |last7=Jewell |first7=P. R. |title=Confirmation of Interstellar Acetone |journal=The Astrophysical Journal |date=2002 |volume=578 |issue=1 |pages=245–255 |doi=10.1086/342273 |bibcode=2002ApJ...578..245S |doi-access=free | trans-title=Potvrda međuzvjezdanog acetona}}</ref> <ref name="arxiv4694">{{cite journal |display-authors=1 |first1=A. |last1=Belloche |first2=R. T. |last2=Garrod |first3=H. S. P. |last3=Mueller |first4=K. M. |last4=Menten |first5=C. |last5=Comito |first6=P. |last6=Schilke |title=Increased complexity in interstellar chemistry: Detection and chemical modeling of ethyl formate and n-propyl cyanide in Sgr B2(N) |journal=Astronomy and Astrophysics |volume=499 |issue=1 |date=May 2009 |pages=215–232 |doi=10.1051/0004-6361/200811550 |bibcode=2009A&A...499..215B |arxiv=0902.4694 |s2cid=98625608 | trans-title=Povećana složenost u međuzvjezdanoj hemiji: Detekcija i hemijsko modeliranje etil-formijata i n-propil-cijanida u Sgr B2(N)}}</ref> <ref name=aaa430>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Lacour |first1=S. |last2=André |first2=M. K. |last3=Sonnentrucker |first3=P. |last4=Le Petit |first4=F. |last5=Welty |first5=D. E. |last6=Desert |first6=J.-M. |last7=Ferlet |first7=R. |last8=Roueff |first8=E. |last9=York |first9=D. G. |title=Deuterated molecular hydrogen in the Galactic ISM. New observations along seven translucent sightlines |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2005 |volume=430 |pages=967–977 |bibcode=2005A&A...430..967L |doi=10.1051/0004-6361:20041589 |arxiv=astro-ph/0410033 |issue=3 |s2cid=15081425 | trans-title=Deuterisani molekularni vodonik u galaktičkom ISM. Nova posmatranja duž sedam translucentnih vizura}}</ref> <ref name="pass50">{{cite journal |last1=Ceccarelli |first1=Cecilia |title=Millimeter and infrared observations of deuterated molecules |journal=Planetary and Space Science |date=2002 |volume=50 |issue=12–13 |pages=1267–1273 |bibcode=2002P&SS...50.1267C |doi=10.1016/S0032-0633(02)00093-4 | trans-title=Milimetarska i infracrvena posmatranja deuterisanih molekula}}</ref> <ref name=ajss70>{{cite journal |last1=Green |first1=Sheldon |title=Collisional excitation of interstellar molecules - Deuterated water, HDO |journal=Astrophysical Journal Supplement Series |date=1989 |volume=70 |pages=813–831 |bibcode=1989ApJS...70..813G |doi=10.1086/191358 | trans-title=Sudarna ekscitacija međuzvjezdanih molekula - Deuterisana voda, HDO}}</ref> <ref name=apj659>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Butner |first1=H. M. |last2=Charnley |first2=S. B. |last3=Ceccarelli |first3=C. |last4=Rodgers |first4=S. D. |last5=Pardo |first5=J. R. |last6=Parise |first6=B. |last7=Cernicharo |first7=J. |last8=Davis |first8=G. R. |title=Discovery of interstellar heavy water |journal=Astrophysical Journal |date=2007 |volume=659 |pages=L137–L140 |bibcode=2007ApJ...659L.137B |doi=10.1086/517883 |issue=2 |hdl=10261/2640 |s2cid=43076462 |hdl-access=free | trans-title=Otkriće međuzvjezdane teške vode}}</ref> <ref name="apj225">{{cite journal |last1=Turner |first1=B. E. |last2=Zuckerman |first2=B. |title=Observations of strongly deuterated molecules - Implications for interstellar chemistry |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1978 |volume=225 |pages=L75–L79 |bibcode=1978ApJ...225L..75T |doi=10.1086/182797 |doi-access=free | trans-title=Posmatranja jako deuterisanih molekula - Implikacije za međuzvjezdanu hemiju}}</ref> <ref name=apj571>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Lis |first1=D. C. |title=Detection of Triply Deuterated Ammonia in the Barnard 1 Cloud |journal=Astrophysical Journal |date=2002 |volume=571 |issue=1 |pages=L55–L58 |bibcode=2002ApJ...571L..55L |doi=10.1086/341132 |last2=Roueff |first2=E. |last3=Gerin |first3=M. |last4=Phillips |first4=T. G. |last5=Coudert |first5=L. H. |last6=Van Der Tak |first6=F. F. S. |last7=Schilke |first7=P. |postscript=. |doi-access=free | trans-title=Detekcija trostruko deuterisanog amonijaka u Barnard 1 oblaku}}</ref> <ref name=aaa403>{{cite journal |first=J. |last=Hatchell |title=High NH<sub>2</sub>D/NH<sub>3</sub> ratios in protostellar cores |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2003 |volume=403 |issue=2 |pages=L25–L28 |bibcode=2003A&A...403L..25H |doi=10.1051/0004-6361:20030297 |arxiv=astro-ph/0302564 |s2cid=118846422 |postscript=. | trans-title=Visoki omjeri NH2D/NH3 u protozvjezdanim jezgrama}}</ref> <ref name=apj362>{{cite journal |last=Turner |first=B. E. |title=Detection of doubly deuterated interstellar formaldehyde (D2CO) - an indicator of active grain surface chemistry |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1990 |volume=362 |pages=L29–L33 |bibcode=1990ApJ...362L..29T |doi=10.1086/185840 |postscript=. | trans-title=Detekcija dvostruko deuterisanog međuzvjezdanog formaldehida (D2CO) - pokazatelj aktivne hemije na površini zrna}}</ref> <ref name=aaa253>{{cite journal |author=Gerin, M. |title=Interstellar detection of deuterated methyl acetylene |journal=Astronomy and Astrophysics |date=1992 |volume=253 |issue=2 |pages=L29–L32 |bibcode=1992A&A...253L..29G |display-authors=1 |last2=Combes |first2=F. |last3=Wlodarczak |first3=G. |last4=Encrenaz |first4=P. |last5=Laurent |first5=C. |postscript=. | trans-title=Međuzvjezdana detekcija deuterisanog metilacetilena}}</ref> <ref name=apj627>{{cite journal |author1=Markwick, A. J. |author2=Charnley, S. B. |author3=Butner, H. M. |author4=Millar, T. J. |title=Interstellar CH3CCD |journal=The Astrophysical Journal |date=2005 |volume=627 |issue=2 |pages=L117–L120 |bibcode=2005ApJ...627L.117M |doi=10.1086/432415 |s2cid=119812200 |postscript=. | trans-title=Međuzvjezdani CH3CCD}}</ref> <ref name=apj619s>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Snyder |first1=L. E. |title=A Rigorous Attempt to Verify Interstellar Glycine |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2005-02-01_619_2/page/914 |journal=Astrophysical Journal |date=2005 |volume=619 |issue=2 |pages=914–930 |bibcode=2005ApJ...619..914S |arxiv=astro-ph/0410335 |doi=10.1086/426677 |last2=Lovas |first2=F. J. |last3=Hollis |first3=J. M. |last4=Friedel |first4=D. N. |last5=Jewell |first5=P. R. |last6=Remijan |first6=A. |last7=Ilyushin |first7=V. V. |last8=Alekseev |first8=E. A. |last9=Dyubko |first9=S. F. |s2cid=16286204 |postscript=. | trans-title=Rigorozan pokušaj provjere međuzvjezdanog glicina}}</ref> <ref name=apj593>{{cite journal |author=Kuan, Y. J. |title=Interstellar Glycine |journal=Astrophysical Journal |date=2003 |volume=593 |issue=2 |pages=848–867 |bibcode=2003ApJ...593..848K |doi=10.1086/375637 |display-authors=1 |last2=Charnley |first2=Steven B. |last3=Huang |first3=Hui-Chun |last4=Tseng |first4=Wei-Ling |last5=Kisiel |first5=Zbigniew |postscript=. |doi-access=free | trans-title=Međuzvjezdani glicin}}</ref> <ref name=apjl624>{{cite journal |last1=Widicus Weaver |first1=S. L. |last2=Blake |first2=G. A. |title=1,3-Dihydroxyacetone in Sagittarius B2(N-LMH): The First Interstellar Ketose |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2005 |volume=624 |issue=1 |pages=L33–L36 |doi=10.1086/430407 |bibcode=2005ApJ...624L..33W |doi-access=free | trans-title=1,3-Dihidroksiaceton u Sagittariusu B2(N-LMH): Prva međuzvjezdana ketoza}}</ref> <ref name="rnao011001">{{cite press release |title=Scientists Toast the Discovery of Vinyl Alcohol in Interstellar Space |journal=NRAO Press Release |page=16 |date=October 1, 2001 |url=http://www.nrao.edu/pr/2001/vinylalco/ |access-date=2006-12-20 |bibcode=2001nrao.pres...16. | trans-title=Naučnici nazdravljaju otkriću vinil alkohola u međuzvjezdanom prostoru}}</ref> <ref name="boaas29">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Dickens |first1=J. E. |last2=Irvine |first2=W. M. |last3=Ohishi |first3=M. |last4=Ikeda |first4=M. |last5=Ishikawa |first5=S. |last6=Nummelin |first6=A. |last7=Hjalmarson |first7=A. |title=Detection of Interstellar Ethylene Oxide (c-C2H4O) |journal=The Astrophysical Journal |date=1997 |volume=489 |issue=2 |pages=753–757 |doi=10.1086/304821 |pmid=11541726 |bibcode=1997ApJ...489..753D |doi-access=free | trans-title=Detekcija međuzvjezdanog etilen-oksida (c-C2H4O)}}</ref> <ref name=apj198>{{cite journal |last1=Kaifu |first1=N. |last2=Takagi |first2=K. |last3=Kojima |first3=T. |title=Excitation of interstellar methylamine |journal=Astrophysical Journal |date=1975 |volume=198 |pages=L85–L88 |bibcode=1975ApJ...198L..85K |doi=10.1086/181818 | trans-title=Ekscitacija međuzvjezdanog metilamina}}</ref> <ref name=benzonitrile>{{cite journal |title=Detection of the aromatic molecule benzonitrile (c-C6H5CN) in the interstellar medium |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=359 |issue=6372 |pages=202–205 |date=12. 1. 2018 |last1=McGuire |first1=Brett A. |last2=Burkhardt |first2=Andrew M. |last3=Kalenskii |first3=Sergei |last4=Shingledecker |first4=Christopher N. |last5=Remijan |first5=Anthony J. |last6=Herbst |first6=Eric |last7=McCarthy |first7=Michael C. |doi=10.1126/science.aao4890 |pmid=29326270 |arxiv=1801.04228 |bibcode=2018Sci...359..202M |s2cid=206663501 | trans-title=Detekcija aromatske molekule benzonitrila (c-C6H5CN) u međuzvjezdanoj sredini}}</ref> <ref name=science352>{{cite journal |doi=10.1126/science.aae0328 |pmid=27303055 |bibcode=2016Sci...352.1449M |arxiv=1606.07483 |title=Discovery of the interstellar chiral molecule propylene oxide (CH<sub>3</sub>CHCH<sub>2</sub>O) |url=https://archive.org/details/sim_science_science_2016-06-17_352_6292/page/1448 |journal=Science |volume=352 |issue=6292 |pages=1449–52 |date=2016 |last1=McGuire |first1=B. A. |last2=Carroll |first2=P. B. |last3=Loomis |first3=R. A. |last4=Finneran |first4=I. A. |last5=Jewell |first5=P. R. |last6=Remijan |first6=A. J. |last7=Blake |first7=G. A. |s2cid=23838503 | trans-title=Otkriće međuzvjezdane hiralne molekule propilen-oksida (CH3CHCH2O)}}</ref> <ref name=apj643hl>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Hollis |first1=J. M. |last2=Lovas |first2=F. J. |last3=Remijan |first3=Anthony J. |last4=Jewell |first4=P. R. |last5=Ilyushin |first5=V. V. |last6=Kleiner |first6=I. |title=Detection of Acetamide (CH<sub>3</sub>CONH<sub>2</sub>): The Largest Interstellar Molecule with a Peptide Bond |journal=Astrophysical Journal |date=2006 |volume=643 |issue=1 |pages=L25–L28 |bibcode=2006ApJ...643L..25H |doi=10.1086/505110 |doi-access=free | trans-title=Detekcija acetamida (CH3CONH2): Najveća međuzvjezdana molekula sa peptidnom vezom}}</ref> <ref name=apj643hr>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Hollis |first1=J. M. |last2=Remijan |first2=Anthony J. |last3=Jewell |first3=P. R. |last4=Lovas |first4=F. J. |title=Cyclopropenone (c-H<sub>2</sub>C<sub>3</sub>O): A New Interstellar Ring Molecule |journal=Astrophysical Journal |date=2006 |volume=642 |pages=933–939 |bibcode=2006ApJ...642..933H |doi=10.1086/501121 |issue=2 |doi-access=free | trans-title=Ciklopropenon (c-H2C3O): Nova međuzvjezdana prstenasta molekula}}</ref> <ref name="apj632">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Remijan |first1=Anthony J. |last2=Hollis |first2=J. M. |last3=Lovas |first3=F. J. |last4=Plusquellic |first4=D. F. |last5=Jewell |first5=P. R. |title=Interstellar Isomers: The Importance of Bonding Energy Differences |journal=Astrophysical Journal |date=2005 |volume=632 |issue=1 |pages=333–339 |bibcode=2005ApJ...632..333R |doi=10.1086/432908 |arxiv=astro-ph/0506502 |s2cid=15244867 | trans-title=Međuzvjezdani izomeri: Važnost razlika u energiji vezivanja}}</ref> <ref name=apj234l>{{cite journal |last1=Lambert |first1=D. L. |last2=Sheffer |first2=Y. |last3=Federman |first3=S. R. |title=Interstellar methyl mercaptan |journal=Astrophysical Journal Letters |date=1979 |volume=234 |pages=L139–L142 |bibcode=1979ApJ...234L.139L |doi=10.1086/183125 |doi-access=free | trans-title=Međuzvjezdani metil-merkaptan}}</ref> <ref name="Cernicharo_546">{{cite journal |display-authors=1 |last1=Cernicharo |first1=José |last2=Heras |first2=Ana M. |last3=Tielens |first3=A. G. G. M. |last4=Pardo |first4=Juan R. |last5=Herpin |first5=Fabrice |last6=Guélin |first6=Michel |last7=Waters |first7=L. B. F. M. |title=Infrared Space Observatory's Discovery of C<sub>4</sub>H<sub>2</sub>, C<sub>6</sub>H<sub>2</sub>, and Benzene in CRL 618 |journal=Astrophysical Journal Letters |date=2001 |volume=546 |issue=2 |pages=L123–L126 |doi=10.1086/318871 |bibcode=2001ApJ...546L.123C |doi-access=free | trans-title=Otkriće C4H2, C6H2 i benzena u CRL 618 pomoću Infrared Space Observatory}}</ref> <ref name=apj812>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Halfen |first1=D. T. |last2=Ilyushin |first2=V. V. |last3=Ziurys |first3=L. M. |title=Interstellar Detection of Methyl Isocyanate CH<sub>3</sub>NCO in Sgr B2(N): A Link from Molecular Clouds to Comets |journal=Astrophysical Journal |date=2015 |volume=812 |issue=1 |pages=L5 |arxiv=1509.09305 |bibcode=2015ApJ...812L...5H |doi=10.1088/2041-8205/812/1/L5 |s2cid=119191839 | trans-title=Međuzvjezdana detekcija metil-izocijanata CH3NCO u Sgr B2(N): Veza od molekularnih oblaka do kometa}}</ref> <ref name=aanda579>{{cite journal |display-authors=1 |last1=Agúndez |first1=M. |last2=Cernicharo |first2=J. |last3=de Vicente |first3=P. |last4=Marcelino |first4=N. |last5=Roueff |first5=E. |last6=Fuente |first6=A. |last7=Gerin |first7=M. |last8=Guélin |first8=M. |last9=Albo |first9=C. |last10=Barcia |first10=A. |last11=Barbas |first11=L. |last12=Bolaño |first12=R. |last13=Colomer |first13=F. |last14=Diez |first14=M. C. |last15=Gallego |first15=J. D. |last16=Gómez-González |first16=J. |last17=López-Fernández |first17=I. |last18=López-Fernández |first18=J. A. |last19=López-Pérez |first19=J. A. |last20=Malo |first20=I. |last21=Serna |first21=J. M. |last22=Tercero |first22=F |title=Probing non-polar interstellar molecules through their protonated form: Detection of protonated cyanogen (NCCNH+) |journal=Astronomy and Astrophysics |date=2015 |volume=579 |pages=L10 |doi=10.1051/0004-6361/201526650 |pmid=26543239 |pmc=4630856 |bibcode=2015A&A...579L..10A |arxiv=1506.07043 | trans-title=Ispitivanje nepolarnih međuzvjezdanih molekula putem njihovog protoniranog oblika: Detekcija protoniranog cijanogena (NCCNH+)}}</ref> }} ==Vanjski linkovi== * {{cite web | last=Woon | first=David E. | date=1. 10. 2010 | url=http://www.astrochymist.org/astrochymist_ism.html | title=Interstellar and Circumstellar Molecules | access-date=2010-10-04 | trans-title=Međuzvjezdane i cirkumstelarne molekule}} * {{cite web | publisher=[[Universität zu Köln]] | date=April 2022 | url=https://cdms.astro.uni-koeln.de/classic/molecules | title=Molecules in Space | access-date=2022-05-25 | trans-title=Molekule u svemiru}} * {{cite web | last=Dworkin | first=Jason P. | date=1. 2. 2007 | url=http://science.gsfc.nasa.gov/691/cosmicice/interstellar.html | title=Interstellar Molecules | publisher=NASA's Cosmic Ice Lab | access-date=2010-12-23 | trans-title=Međuzvjezdane molekule}} * {{cite web | last=Wootten | first=Al | date=2005 | url=http://www.cv.nrao.edu/~awootten/allmols.html | title=The 129 reported interstellar and circumstellar molecules | publisher=National Radio Astronomy Observatory | access-date=2007-02-13 | trans-title=129 prijavljenih međuzvjezdanih i cirkumstelarnih molekula}} * {{cite journal |author1=Lovas, F. J. |author2=Dragoset, R. A. |date= 2004 |url=http://www.physics.nist.gov/PhysRefData/Micro/Html/contents.html |title=NIST Recommended Rest Frequencies for Observed Interstellar Molecular Microwave Transitions, 2002 Revision |journal=Journal of Physical and Chemical Reference Data |volume=33 |issue=1 |page=177 |access-date=2007-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130201185607/http://www.nist.gov/pml/data/micro/index.cfm |archive-date=2013-02-01 |bibcode=2004JPCRD..33..177L |doi=10.1063/1.1633275 | trans-title=NIST preporučene frekvencije mirovanja za uočene međuzvjezdane molekularne mikrovalne prijelaze, revizija 2002.}} * {{cite book |last1=Williams |first1=David A. |last2=Cecchi-Pestellini |first2=Cesare |title=Astrochemistry: Chemistry in Interstellar and Circumstellar Space |date=8. 2. 2023 |publisher=Royal Society of Chemistry |isbn=978-1-83916-939-7 |url=https://books.google.com/books?id=agqtEAAAQBAJ |language=en | trans-title=Astrohemija: Hemija u međuzvjezdanom i cirkumstelarnom prostoru}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Astrohemija]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za hemiju|Molekule u međuzvjezdanom prostoru]] [[Kategorija:Međuzvjezdana sredina]] [[Kategorija:Molekule]] kam3cybbhne2t1t9dih3jk5zotb4q3d Müfide Kadri 0 533588 3847258 3838376 2026-05-17T17:49:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Müfide Kadri | slika = Mufide Kadri.jpg | opis_slike = Müfide Kadri prije 1912. | datum_rođenja = 1890. | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Osmansko carstvo]] | datum_smrti = 1912. | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko carstvo]] | nacionalnost = [[Osmansko carstvo|osmanska]] | obrazovanje = privatna poduka; časovi kod [[Osman Hamdi-beg|Osman Hamdi-bega]] i [[Salvatore Valeri]]ja | period = početak 20. vijeka | vrsta_umjetnosti = [[slikarstvo]] | djela = ''Sahilde Aşk'', ''Mesirede Ud Çalan Kadınlar'', portret Güzin Duran }} '''Müfide Kadri''' (1890, [[Istanbul]] – 1912, Istanbul) bila je osmanska slikarica, [[Muzika|muzička]] [[Pedagogija|pedagoginja]] i [[Kompozitor|kompozitorica]], jedna od prvih profesionalno afirmiranih umjetnica u kasnom [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]].<ref name="ARHM-bio">{{cite web |title=Müfide Kadri (1890–1912) |url=https://arhm.ktb.gov.tr/artists/detail/2024/mufide-kadri-1890-1912 |website=Ankara Resim ve Heykel Müzesi |publisher=Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske |access-date=2026-04-25 |archive-date=17. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220317115938/https://arhm.ktb.gov.tr/artists/detail/2024/mufide-kadri-1890-1912 |url-status=dead }}</ref><ref name="IKM">{{cite web |title=Müfide Kadri |url=https://www.istanbulkadinmuzesi.com/mufide-kadri |website=İstanbul Kadın Müzesi |access-date=2026-04-25}}</ref> U literaturi se navodi kao prva poznata profesionalna muslimanska slikarka i prva profesionalna učiteljica slikanja u Osmanskom carstvu.<ref name="Sar2021">{{cite journal |last=Sar |first=Elif |title=Osmanlı Batılılaşma döneminde yetişen öncü kadın ressamlardan Müfide Kadri'nin yaşamı, sanatı ve eserleri üzerine bir inceleme |journal=Safran Kültür ve Turizm Araştırmaları Dergisi |year=2021 |volume=4 |issue=2 |url=https://dergipark.org.tr/en/pub/saktad/issue/64807/927751 |access-date=2026-04-25}}</ref> Slikala je portrete, pejzaže, mrtve prirode i figuralne prizore, a njena djela danas se čuvaju u [[Istanbulski muzej slikarstva i kiparstva|Istanbulskom muzeju slikarstva i kiparstva]] i [[Ankarski muzej slikarstva i kiparstva|Ankarskom muzeju slikarstva i kiparstva]].<ref name="ARHM-bio"/><ref name="IKM"/> [[Datoteka:Müfide Kadri Otoportre.jpg|mini|desno|Müfide Kadri, ''Otoportret'']] == Život i obrazovanje == Müfide Kadri rano je ostala bez roditelja te je odrasla u porodici Kadri-bega, koja joj je omogućila kućno obrazovanje i privatne časove iz jezika, muzike i slikarstva.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali">{{cite web |title=Müfide Kadri (1890–1912) |url=https://www.kulturportali.gov.tr/portal/mufide-kadri |website=Kültür Portalı |publisher=Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske |access-date=2026-04-25}}</ref> Njenu darovitost rano su uočili učitelji, pa je već kao djevojčica pohađala privatne časove kod [[Osman Hamdi-beg|Osman Hamdi-bega]], a potom i kod italijanskog slikara [[Salvatore Valeri]]ja, profesora na tadašnjoj Školi lijepih umjetnosti u Istanbulu.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Pored slikarstva, bavila se muzikom, svirala više instrumenata i komponirala. U izvorima se spominje i njena kompozicija "Tenan-i Şebap", objavljivana u tadašnjim kulturnim časopisima.<ref name="KulturPortali"/><ref name="Sar2021"/> == Karijera == U mladosti je radila kao nastavnica u ženskim školama u Istanbulu. Predavala je crtanje, vez i muziku u Numune [[Mekteb|mektebima]], zatim u školi Numune-i İnas u [[Süleymaniye]]u, kao i u ženskim srednjim školama [[İnas Rüşdiyesi]] i [[İnas İdadisi]]ja.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Prema više izvora, bila je prva profesionalna učiteljica slikanja među muslimankama u Osmanskom carstvu.<ref name="IKM"/><ref name="Sar2021"/> Davala je i privatne časove slikanja Adile Sultan, kćerki sultana [[Abdulhamid II|Abdulhamida II]].<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Na preporuku Osman Hamdi-bega poslala je radove na izložbu u [[Minhen]]u, gdje je nagrađena zlatnom medaljom, što se u turskoj historiografiji navodi kao jedno od prvih međunarodnih priznanja koje je dobila osmanska umjetnica.<ref name="IKM"/><ref name="Sar2021"/> Učestvovala je i na izložbama koje su organizirali umjetnički krugovi u Istanbulu, uključujući izložbe povezane s Osmanlijskim društvom slikara.<ref name="Sar2021"/> == Stil i djela == Kadri je slikala u duhu kasnoosmanske modernizacije, spajajući akademsku poduku s intimnijim, lirskim pristupom motivu. Njena djela obuhvataju portrete, pejzaže, mrtve prirode i prizore iz svakodnevnog života, a u stručnoj literaturi posebno se ističu osjećaj za atmosferu, nježan kolorit i interes za žensku figuru i unutrašnji svijet modela.<ref name="Sar2021"/> Među poznatijim djelima navode se ''Sahilde Aşk'', ''Mesirede Ud Çalan Kadınlar'', ''Kitap Okuyan Kadın'', ''Otoportret'' i portret kasnije poznate slikarice Güzin Duran.<ref name="IKM"/><ref name="ARHM-ud">{{cite web |title=Mesirede Ud Çalan Kadınlar |url=https://arhm.ktb.gov.tr/artworks/detail/74/mesirede-ud-calan-kadinlar |website=Ankara Resim ve Heykel Müzesi |publisher=Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske |access-date=2026-04-25 |archive-date=29. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210629080148/https://arhm.ktb.gov.tr/artworks/detail/74/mesirede-ud-calan-kadinlar |url-status=dead }}</ref><ref name="Topalli2021">{{cite journal |last=Topallı |first=Elvan |title="Örnekten Resim": Hasan Rıza, Müfide Kadri, Tevfik Fikret'in resimlerinde P. S. Krøyer etkisi |journal=MSGSÜ Sosyal Bilimler Dergisi |year=2021 |issue=23 |pages=394–419 |url=https://dergipark.org.tr/en/download/article-file/2394175 |access-date=2026-04-25}}</ref> [[Datoteka:Mesirede Ud Çalan Kadınlar by Müfide Kadri.jpg|mini|desno|''Mesirede Ud Çalan Kadınlar'']] Studija Elvan Topallı posebno razmatra sliku ''Sahilde Aşk'' iz 1907. i njene veze s djelom P. S. Krøyera, što pokazuje da je Kadri pratila evropske slikarske uzore i prilagođavala ih osmanskom društvenom i vizuelnom kontekstu.<ref name="Topalli2021"/> == Smrt i naslijeđe == Müfide Kadri razboljela se od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] nakon izložbenih nastupa 1911. i umrla 1912. u Istanbulu.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Sahranjena je na [[Karacaahmet]]skom mezarju, a na njenom mezaru nalazi se natpis koji se pripisuje kaligrafu [[İsmail Hakkı Altunbezer]]u.<ref name="IKM"/> Nakon njene smrti približno četrdeset radova prodano je u dobrotvorne svrhe, a prihod je bio namijenjen tadašnjim javnim fondovima i umjetničkim udruženjima.<ref name="IKM"/><ref name="KulturPortali"/> Njena biografija poslužila je kao nadahnuće [[Halide Edib Adıvar]] za roman ''Son Eseri'', objavljivan 1913. u listu ''Tanin'' i posvećen Müfide Kadri.<ref name="Yalcin2016">{{cite journal |last=Yalçın Çelik |first=S. Dilek |title=Halide Edip Adıvar'ın ''Son Eseri''nde Müfide Kadri'nin adını yaşatmak |journal=Sanal Türkoloji Araştırmaları Dergisi |year=2016 |volume=1 |issue=1 |pages=17–44 |url=https://dergipark.org.tr/tr/pub/stad/article/377526 |access-date=2026-04-25}}</ref> U savremenim pregledima turske umjetnosti ona se redovno navodi među pionirkama ženskog profesionalnog slikarstva u Turskoj.<ref name="ARHM-bio"/><ref name="Sar2021"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kadri, Mufide}} [[Kategorija:Rođeni 1890.]] [[Kategorija:Umrli 1912.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski slikari]] irwsp7itzr1e65uxsp1slcekfrtcydc Nula (jezero) 0 533744 3847333 3845330 2026-05-17T23:59:46Z Mhare 481 3847333 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Nula | drugo_ime = Jezero Smreka | lokacija = [[Smreka (Vareš)|Smreka]], [[Vareš]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|44.15539|18.31764|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = vještačko jezero | priliv = obližnji potoci i podzemne vode | odliv = | mapframe = yes | mapframe-caption = | mapframe-shape = on | mapframe-point = on | mapframe-marker = water | dužina = 0,610 | širina = 0,320 | maks_dubina = | gradovi = [[Vareš]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_karta_opis = Položaj jezera Nula u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 09 | širina_sekundi = 19.4 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 19 | dužina_sekundi = 3.5 | dužina_IZ = E | slika = Jezero Nula Vareš.jpg }} '''Nula''', poznata i kao '''Jezero Smreka''', vještačko je jezero kod [[Vareš]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nastalo je na prostoru nekadašnjeg površinskog kopa [[Rudnik|rudnika]] [[Željezo|željezne rude]] Smreka, nedaleko od grada.<ref name="visitvares">{{cite web |title=Jezero Smreka |url=https://visitvares.com/sta-posjetiti/jezero-smreka/ |website=Visit Vareš |access-date=1. 5. 2026}}</ref><ref name="aa">{{cite web |title=Prelijepi prizori zaleđenog jezera kod Vareša |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/prelijepi-prizori-zale%C4%91enog-jezera-kod-vare%C5%A1a/3814081 |website=Anadolu Agency |date=29. 1. 2026 |access-date=1. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Jezero se nalazi na lokalitetu Smreka, jugozapadno od Vareša, približno kilometar od grada. Povezano je lokalnim putem s glavnom cestom [[Vareš Majdan]] – Vareš, a prilaz jezeru moguć je sa lokalnog puta.<ref name="visitvares"/> Okolinu jezera čine brdski predjeli Smreke, na sjevernoj strani nalazi se brdo Kota, a na južnoj strani brdo Veokovac.<ref name="visitvares"/> Lokalitet je u prostornim dokumentima općine Vareš prepoznat u kontekstu rekreacije i turizma kao neformalno kupalište na jezeru "Nula" na lokalitetu Smreka.<ref name="prostorni">{{cite web |title=Prostorni plan općine Vareš 2018–2038 |url=https://vares.info/sites/default/files/0.%20Tekst.pdf |publisher=Općina Vareš |access-date=1. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i osobine == Nula je nastala početkom 1990-ih na kopu bivšeg rudnika željeza Smreka.<ref name="aa"/> Budući da je nastala u napuštenom rudarskom kopu, ubraja se u vještačka jezera rudarskog porijekla, a ne u prirodna jezera. Voda u jezero dolazi iz obližnjih potoka i podzemnih voda.<ref name="aa"/> Jezero je dugo 610 m, široko 320 m, a najveća dubina iznosi 107 m.<ref name="aa"/><ref name="viadinarica">{{cite web |title=Nula (Zero) Lake |url=https://trail.viadinarica.com/en/point/lake/nula-zero-lake/21943504/ |website=Via Dinarica |access-date=1. 5. 2026}}</ref> == Korištenje i značaj == Jezero se koristi kao lokalno izletište i kupalište, posebno tokom ljetnih mjeseci, iako se u prostornim dokumentima spominje kao neformalno kupalište.<ref name="prostorni"/> U javnim opisima često se ističe kao "najveći bunar pitke vode" u Bosni i Hercegovini, ali ta formulacija prvenstveno dolazi iz turističkih i medijskih prikaza, a ne iz posebnog hidrološkog klasifikacijskog statusa.<ref name="aa"/> Zbog porijekla u rudarskom kopu i položaja blizu Vareša, Nula se često povezuje s postindustrijskim pejzažom vareškog kraja. Zimi, pri dugotrajnim niskim temperaturama, površina jezera može se zalediti, što je zabilježeno u medijskim izvještajima iz januara 2026.<ref name="aa"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Nula}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vareš]] qxxkfo8k83172t9yefxu6x19kjqr9t3 Šablon:Infokutija vrelo 10 534230 3847359 3843416 2026-05-18T07:54:16Z KWiki 9400 3847359 wikitext text/x-wiki {{Infobox | tijeloklasa = vcard | tijelostil = width: 298px; | dijete = {{{dijete|}}} | iznadstil = background-color:#A8BDEC; color:inherit; | iznadklasa = fn org | iznad = {{{naziv|}}} | podzaglavljestil = font-size:100%; | podzaglavlje = {{{drugi_nazivi|}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1.1|maxsize=280px|alt={{{alt_slike|{{{alt|}}}}}}}} | tekst = {{{photo_caption|{{{image_caption|}}}}}} | {{#if:{{{slika|}}}|podaci18|slika2}} = {{#if:{{{karta|}}} |{{Location map|{{{karta}}} | border = infobox | float = center | width = {{{širina_karte|}}} | default_width = 220 | max_width = 280 | relief = {{{reljef|}}} | label = {{{oznaka|}}} | position = {{{položaj_oznake|}}} | caption = {{{opis_karte|}}} | alt = {{{alt_karte|}}} | mark = {{{marker|}}} | marksize = {{{širina_markera|}}} | coordinates = {{{koordinate|}}} }} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karte|}}}|size={{{veličina_karte|}}}|maxsize=280px|sizedefault=220px|alt={{{alt_karte|}}}}}{{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{opis_karte|}}}|<div>{{{opis_karte}}}</div>}}}} }} | slika3 = {{#invoke:Infobox mapframe | autoWithCaption | onByDefault = {{#if:{{{karta|}}}|no|yes}} | mapframe-marker = hot-spring | mapframe-marker-color = #A8BDEC | mapframe-width = 250 | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-caption = Interaktivna karta }} | klasa2 = label | oznaka2 = Porijeklo naziva | podaci2 = {{{porijeklo_naziva|}}} | klasa3 = label | oznaka3 = Lokacija | podaci3 = {{{lokacija|}}} | oznaka4 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | podaci4 = {{{koordinate|}}}{{{koordinate_ref|}}} | oznaka5 = Porijeklo vode | podaci5 = {{{porijeklo_vode|}}} | klasa6 = note | oznaka6 = Visina | podaci6 = {{{visina|}}} | klasa7 = category | oznaka7 = {{#if:{{{vrsta_termalnog_izvora|}}}|[[Termalni izvor|Vrsta]]|Vrsta}} | podaci7 = {{#if:{{{vrsta_termalnog_izvora|}}}|{{{vrsta_termalnog_izvora}}}|{{{vrsta|}}}}} | oznaka8 = Vodotok | podaci8 = {{{vodotok|}}} | oznaka9 = [[Izvor#Klasifikacija|Jačina]] | podaci9 = {{{jačina|}}} | klasa10 = note | oznaka10 = Visina erupcije | podaci10 = {{{visina_erupcije|}}} | klasa11 = note | oznaka11 = Frekventnost | podaci11 = {{{frekventnost|}}} | klasa12 = note | oznaka12 = Trajanje | podaci12 = {{{trajanje|}}} | klasa13 = note | oznaka13 = {{#if:{{{protok|}}}|Protok|Protok}} | podaci13 = {{#if:{{{protok|}}}|{{{protok}}}|{{{protok|}}}}} | klasa14 = note | oznaka14 = Temperatura | podaci14 = {{{temperatura|}}} | klasa15 = note | oznaka15 = Dubina | podaci15 = {{{dubina|}}} | klasa16 = note | oznaka16 = Common | podaci16 = {{{commons|}}} | oznaka17 = [[Topografska karta]] | podaci17 = {{{topo|}}} <!-- podaci18 rezervirani za kartu kad postoji slika --> | podaci19 = {{{ugrađeno|}}} }}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Infokutije|Vrelo]] </noinclude> smiskdyqfll7njktib8g3te9yob7bqn 3847393 3847359 2026-05-18T11:26:27Z Mhare 481 3847393 wikitext text/x-wiki {{Infobox | tijeloklasa = vcard | tijelostil = width: 298px; | dijete = {{{dijete|}}} | iznadstil = background-color:#A8BDEC; color:inherit; | iznadklasa = fn org | iznad = {{{naziv|}}} | podzaglavljestil = font-size:100%; | podzaglavlje = {{{drugi_nazivi|}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{#invoke:WikidataIB|getValue|rank=best|P18|name=slika|qid={{{qid|}}}|suppressfields={{{suppressfields|}}}|fetchwikidata={{if empty|{{{fetchwikidata|}}}|ALL}}|onlysourced=no|noicon=yes|maxvals=1|{{{slika|}}}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright=1.1|maxsize=280px|alt={{{alt_slike|{{{alt|}}}}}}|suppressplaceholder=yes}} | tekst = {{#if:{{{slika|}}}|{{{photo_caption|{{{image_caption|}}}}}}|{{if empty|{{{photo_caption|{{{image_caption|}}}}}}|{{#invoke:WikidataIB|getValue|P18|qual=P2096|qualsonly=y|fwd=ALL}}}}}} | {{#if:{{{slika|}}}|podaci18|slika2}} = {{#if:{{{karta|}}} |{{Location map|{{{karta}}} | border = infobox | float = center | width = {{{širina_karte|}}} | default_width = 220 | max_width = 280 | relief = {{{reljef|}}} | label = {{{oznaka|}}} | position = {{{položaj_oznake|}}} | caption = {{{opis_karte|}}} | alt = {{{alt_karte|}}} | mark = {{{marker|}}} | marksize = {{{širina_markera|}}} | coordinates = {{{koordinate|}}} }} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika_karte|}}}|size={{{veličina_karte|}}}|maxsize=280px|sizedefault=220px|alt={{{alt_karte|}}}}}{{#if:{{{slika_karte|}}}|{{#if:{{{opis_karte|}}}|<div>{{{opis_karte}}}</div>}}}} }} | slika3 = {{#invoke:Infobox mapframe | autoWithCaption | onByDefault = {{#if:{{{karta|}}}|no|yes}} | mapframe-marker = hot-spring | mapframe-marker-color = #A8BDEC | mapframe-width = 250 | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-caption = Interaktivna karta }} | klasa2 = label | oznaka2 = Porijeklo naziva | podaci2 = {{{porijeklo_naziva|}}} | klasa3 = label | oznaka3 = Lokacija | podaci3 = {{{lokacija|}}} | oznaka4 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | podaci4 = {{{koordinate|}}}{{{koordinate_ref|}}} | oznaka5 = Porijeklo vode | podaci5 = {{{porijeklo_vode|}}} | klasa6 = note | oznaka6 = Visina | podaci6 = {{{visina|}}} | klasa7 = category | oznaka7 = {{#if:{{{vrsta_termalnog_izvora|}}}|[[Termalni izvor|Vrsta]]|Vrsta}} | podaci7 = {{#if:{{{vrsta_termalnog_izvora|}}}|{{{vrsta_termalnog_izvora}}}|{{{vrsta|}}}}} | oznaka8 = Vodotok | podaci8 = {{{vodotok|}}} | oznaka9 = [[Izvor#Klasifikacija|Jačina]] | podaci9 = {{{jačina|}}} | klasa10 = note | oznaka10 = Visina erupcije | podaci10 = {{{visina_erupcije|}}} | klasa11 = note | oznaka11 = Frekventnost | podaci11 = {{{frekventnost|}}} | klasa12 = note | oznaka12 = Trajanje | podaci12 = {{{trajanje|}}} | klasa13 = note | oznaka13 = {{#if:{{{protok|}}}|Protok|Protok}} | podaci13 = {{#if:{{{protok|}}}|{{{protok}}}|{{{protok|}}}}} | klasa14 = note | oznaka14 = Temperatura | podaci14 = {{{temperatura|}}} | klasa15 = note | oznaka15 = Dubina | podaci15 = {{{dubina|}}} | klasa16 = note | oznaka16 = Common | podaci16 = {{{commons|}}} | oznaka17 = [[Topografska karta]] | podaci17 = {{{topo|}}} <!-- podaci18 rezervirani za kartu kad postoji slika --> | podaci19 = {{{ugrađeno|}}} }}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Infokutije|Vrelo]] </noinclude> lb5946a8gnrbji961m1ja6xlst062hs Bijela (Pakra) 0 534479 3847335 3846090 2026-05-18T06:12:06Z Panasko 146730 3847335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bijela | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Rijeka Bijela kod sela Badljevina | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Rijeka Bijela | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ravna gora na [[Papuk]]u | izvor_koordinate = {{coord|45|32|37|N|17|31|04|E|display=inline}} | ušće = [[Pakra]] kod [[Poljana (Lipik)|Poljane]] | ušće_koordinate = {{coord|45.45568|N|16.99538|E|display=inline,title}} | progresija = [[Pakra]] ⤵ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤵ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 59 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 550 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 331 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bijela''' je [[rijeka]] rijeka u centralnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna je pritoka rijeke [[Pakra|Pakre]]. Jedna je od najvećih rijeka u zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], teče od istoka prema zapadu i omogućava formiranje plodnih polja na svom putu.<ref>{{cite web |url=http://digi-pakrac.com/wp-content/uploads/2020/07/Na%C5%A1_zavi%C4%8Daj_Grad_Pakrac_Grad_Lipik-edit.pdf |title=Naš zavičaj - Pakrac i Lipik |publisher=Povijesno društvo Pakrac-Lipik |accessdate=2021-12-11}}</ref> == Historija == U srednjem vijeku, područje Bijele bilo je uglavnom u vlasništvu plemićke porodice Tibold,<ref>{{cite web |url=http://digi-pakrac.com/wp-content/uploads/2018/02/zavicajna-povijest-prijelom.pdf |title=Pakrac and its surroundings from early middle ages until 16th century |publisher=Povijesno društvo Pakrac-Lipik |accessdate=2021-12-11}}</ref> dok ga je sredinom 16. stoljeća osvojilo [[Osmansko Carstvo]]. Od 1699, postala je dio [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]] u okviru [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. == Geografija i hidrografija == Rijeka je duga oko 59&nbsp;km. Izvire na planini Ravna Gora u blizini sela [[Novo Zvečevo]] u blizini područja Papuk Geoparka u zapadnoj Slavoniji. Gornji tok rijeke teče prema zapadu, zatim skreće kod sela [[Kapetanovo Polje]] prema jugozapadu, te se konačno ulijeva u Pakru kod sela Poljana. Kroz cijeli svoj tok, Bijela prima vode mnogih pritoka, poput Željnjaka, Brekinske, Miletine rijeke, Koritske rijeke i Orlovca. Za manje brodove, plovna je većim dijelom svog nizinskog toka.<ref>{{cite web |url=https://www.compas.com.hr/clanak/3/8258/slavonija-kakvu-jo-niste-upoznali-potencijal-vodotoka-rijekepakre-za-novi-turistiki-proizvod.html |title=Potentials of watercourses in Slavonia |publisher=Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o. |accessdate=2021-12-11}}</ref> Bijela je važan izvor javne vodoopskrbe, kao i za rekreativnu upotrebu. Poznata je po rekreativnom ribolovu, tj. sportskom ribolovu.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/uzivajte-u-bogatstvu-suma-i-voda-2047152 |title=Uživajte u bogatstvu šuma i voda |publisher=Hanza media d.o.o |accessdate=2021-12-11}}</ref> Najzastupljenije ribe u njoj su potočna [[Salmonidae|pastrmka]], [[šaran]] i [[amur]]. U blizini se nalazi i nekoliko ribnjaka (poput Pjeskare, Raminca ili Uljanika) na području Bijele Pakre, dostupnih za sportski ribolov, ali i za vrlo značajan komercijalni ribolov (Ribnjak Poljana). == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] omdvh4lgm7mibgo6n2fc45fu2xro59l 3847336 3847335 2026-05-18T06:12:43Z Panasko 146730 3847336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bijela | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Rijeka Bijela kod sela Badljevina | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Rijeka Bijela | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ravna gora na [[Papuk]]u | izvor_koordinate = {{coord|45|32|37|N|17|31|04|E|display=inline}} | ušće = [[Pakra]] kod [[Poljana (Lipik)|Poljane]] | ušće_koordinate = {{coord|45.45568|N|16.99538|E|display=inline,title}} | progresija = [[Pakra]] ⤵ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤵ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 59 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 550 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 331 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bijela''' je [[rijeka]] u centralnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna je [[pritoka]] rijeke [[Pakra|Pakre]]. Jedna je od najvećih rijeka u zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], teče od istoka prema zapadu i omogućava formiranje plodnih polja na svom putu.<ref>{{cite web |url=http://digi-pakrac.com/wp-content/uploads/2020/07/Na%C5%A1_zavi%C4%8Daj_Grad_Pakrac_Grad_Lipik-edit.pdf |title=Naš zavičaj - Pakrac i Lipik |publisher=Povijesno društvo Pakrac-Lipik |access-date=2021-12-11}}</ref> == Historija == U srednjem vijeku, područje Bijele bilo je uglavnom u vlasništvu plemićke porodice Tibold,<ref>{{cite web |url=http://digi-pakrac.com/wp-content/uploads/2018/02/zavicajna-povijest-prijelom.pdf |title=Pakrac and its surroundings from early middle ages until 16th century |publisher=Povijesno društvo Pakrac-Lipik |access-date=2021-12-11}}</ref> dok ga je sredinom 16. stoljeća osvojilo [[Osmansko Carstvo]]. Od 1699, postala je dio [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]] u okviru [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. == Geografija i hidrografija == Rijeka je duga oko 59&nbsp;km. Izvire na planini Ravna Gora u blizini sela [[Novo Zvečevo]] u blizini područja Papuk Geoparka u zapadnoj Slavoniji. Gornji tok rijeke teče prema zapadu, zatim skreće kod sela [[Kapetanovo Polje]] prema jugozapadu, te se konačno ulijeva u Pakru kod sela Poljana. Kroz cijeli svoj tok, Bijela prima vode mnogih pritoka, poput Željnjaka, Brekinske, Miletine rijeke, Koritske rijeke i Orlovca. Za manje brodove, plovna je većim dijelom svog nizinskog toka.<ref>{{cite web |url=https://www.compas.com.hr/clanak/3/8258/slavonija-kakvu-jo-niste-upoznali-potencijal-vodotoka-rijekepakre-za-novi-turistiki-proizvod.html |title=Potentials of watercourses in Slavonia |publisher=Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o. |access-date=2021-12-11}}</ref> Bijela je važan izvor javne vodoopskrbe, kao i za rekreativnu upotrebu. Poznata je po rekreativnom ribolovu, tj. sportskom ribolovu.<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/uzivajte-u-bogatstvu-suma-i-voda-2047152 |title=Uživajte u bogatstvu šuma i voda |publisher=Hanza media d.o.o |access-date=2021-12-11}}</ref> Najzastupljenije ribe u njoj su potočna [[Salmonidae|pastrmka]], [[šaran]] i [[amur]]. U blizini se nalazi i nekoliko ribnjaka (poput Pjeskare, Raminca ili Uljanika) na području Bijele Pakre, dostupnih za sportski ribolov, ali i za vrlo značajan komercijalni ribolov (Ribnjak Poljana). == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] cglf4qelcadttlnaincgvcvwgptjfh9 Coprinopsis lagopus 0 534605 3847223 3847122 2026-05-17T15:08:56Z Palapa 383 3847223 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=grey |ime=''Coprinopsis lagopus'' | slika = Hasenpfoten.jpg | opis_slike =Gljiva zečje šape |slika_širina=280px | regnum = [[Fungi]] |classis=[[Agaricomycetes]] |ordo=[[Agaricales]] |superfamily= Coprinaceae |family= Psathyrellaceae | genus = ''Coprinopsis'' | species =''C. lagopus'' |dvoimeno= ''Coprinopsis lagopus'' | authority = ([[Elias Magnus Fries|Fr.]]) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (2001) | sinonimi = *''Agaricus lagopus'' <small>Fr. (1821)</small> *''Coprinus lagopus'' <small>(Fr.) Fr. (1838)</small> }} '''''Coprinopsis lagopus''''' jest [[Vrsta (biologija)|vrsta]] [[gljive|gljiva]] iz porodice ''Psathyrellaceae''. To je nježna i kratkotrajna gljiva, čiji plodni dijelovi traju samo nekoliko sati prije nego što se rastvore u crnu tintu – proces koji se naziva delikvescencija. == Taksonomija == Do 2001. vrsta je bila poznata kao ''Coprinus lagopus''; napredak u razumijevanju [[filogeneza|filogenetskih]] odnosa između različitih vrsta koprinoida doveo je do velike reorganizacije tog roda.<ref name="Redhead2001"/> ==Opis== Veličina plodnog tijela gljive ''Coprinopsis lagopus'' može znatno varirati. Ova gljiva stvara vrlo mala plodna tijela (poznata kao patuljasta plodna tijela), od kojih su neka manja od stotine veličine većih. U nizu eksperimenata, [[Arthur Henry Reginald Buller]] uzgajao je [[spore]] na [[konj]]skom izmetu i primijetio veliki raspon varijacija veličine: najmanji primjerak imao je [[mikologija|stabljiku]] dužine 1 mm i [[klobuk (mikologija)|klobuk]] promjera 0,75 mm, dok je najveći primjerak imao dužinu stabljike 18,4 cm i promjer klobuka 2 cm.<ref>Buller (1924), pp. 83–5.</ref> Buller je primijetio da su patuljasta plodna tijela potpuno funkcionalna, proizvodeći i oslobađajući spore na način identičan kao i normalna. Velika varijacija u veličini navela je neke autore da pogrešno nazovu patuljasta plodna tijela novim vrstama. Naprimjer, George Edward Massee smatrao je patuljasta plodna tijela novom vrstom, ''Coprinus radiatus''.<ref name="Buller">Buller (1924), p. 302.</ref> Općenito, patuljasta plodna tijela imaju dužinu stabljike od 1–10 mm i promjer šešira od 0,75– 3 mm, dok veliki primjerci imaju stabljike visoke 5-18,5 cm i široke 2–5 mm, s promjerom šešira od 2–5 cm.<ref name=":0">{{Cite book|last1=Davis|first1=R. Michael|title=Field Guide to Mushrooms of Western North America|last2=Sommer|first2=Robert|last3=Menge|first3=John A.|publisher=University of California Press|year=2012|isbn=978-0-520-95360-4|location=Berkeley|pages=207|oclc=797915861}}</ref> Debljina stabljike kod većih primjeraka je obično 4–6 mm, a debljina na bazi u obliku palice ili lukovice može dostići i do 0,8 mm.<ref name=Miller2006/> Boja površine klobuka je blijeda do vrlo tamnosmeđa u sredini ispod bjelkastog do srebrno-sivog vela, ali postaje bljeđa prema rubu. Kako gljiva sazrijeva, oblik klobuka postaje konusniji ili konveksniji, te se na kraju spljošti, s rubovima zakrivljenim prema gore. [[veo (botanika)|veo]] je u početku bjelkast, zatim postaje srebrno-siv ili sivo-smeđ; na kraju se cijepa, postajući dlakav (fibrilozan). [[lamela (mikologija)|lamele]] su slobodno pričvršćene za stabljiku, vrlo tanke i gusto zbijene. U početku je boja škrga bijela, zatim prelazi u sivkasto-smeđu, a zatim u crnu kako spore sazrijevaju. U zrelosti, rubovi lamela rastvaraju se (''deliquesce'') u crnu tekućinu.<ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)"/> Ove gljive su prolazne, traju samo nekoliko sati prije nego što uginu;<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> proces autodigestije se pojačava u vlažnim okruženjima. Stabljika je bjelkasta, šuplja je, dlakava (flokulozna) po cijeloj površini, ali posebno na donjim dijelovima, i postaje glatka ([[golavost (botanika)|gola]]) s godinama. [[otisak spora]] je ljubičasto-crn. Vrsta nije otrovna.<ref name="Miller2006" /> Njena jestivost nije poznata, ali se smatra premalom da bi bila vrijedna konzumiranja.<ref name=":0" /> {{gallery|mode=packed |Coprinopsis lagopus 122149.jpg| Šešir zrelog primjerka sa lamelama koje se tope u vodi |Coprinopsis lagopus in California garden.jpg| Grupa gljiva }} ===Mikroskopska svojstva=== [[Basidiospora|Spore]] imaju dimenzije 11–13 x 6–8&nbsp;[[μm]].<ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus"/> Eliptičnog su ili jajolikog oblika, sa zaobljenom bazom i vrhom, tamnocrvenosmeđe boje i [[nonamiloid]]ni. [[Slika:Coprinopsis lagopus Buller.jpg|thumb| Detalj presjeka kroz dvije škrge nerazvijenog plodnog tijela: ''s'', kratka bazidija; ''l'', duga bazidija; ''p'', [[parafize]]; ''c'', cistidija; ''i'', interlamelarni prostor]] [[cistidija|Cistidije]] koje se nalaze na stranama lamela (''pleurocistidije'') obiluju u velikim plodnim tijelima, a manje ih je u manjim primjercima. Ove ćelije su ovalne, zaobljene na vrhu s izbočenjem u sredini i skupljene u stabljiku u podnožju. Dužina ovih ćelija je obično 100–130 μm, a širine 35–45 μm. Prije nego što se klobuk proširi, svaka cistidija potpuno grana interlamelarni prostor, s oba kraja pričvršćena za lamelarij, pomažući zajedno stežući ''parafize''. Kako se lamela širi, cistidij se odvaja od jedne lamele i viri iz druge. [[bazidija|Bazidije]] (ćelije koje nose spore) dolaze u dvije veličine; duge bazidije imaju dimenzije 40 × 8–10 μm, dok kraće imaju dimenzije 23 × 8–10 μm. Bazidije imaju po četiri spore, koje su pričvršćene kratkim sterigmatima.<ref>Buller, str. 306–7.</ref> === Slične vrste === Srodna vrsta ''Coprinopsis lagopides'' <small>([[Petter Karsten|P. Karst]]) Redhead, Vilgalys & Montcalvo</small> je sličnog izgleda, ali tipičnije raste na supstratima poput humusa ili spaljenog ili ugljenisanog drveta; također ima tendenciju da se brže i potpunije topne od ''C. lagopus''. ''C. lagopides'' se mikroskopski može razlikovati po manjim sporama (6–9 x 5–7 μm) koje su otprilike sfernog ili jajolikog oblika, a ne eliptičnog kao kod ''C. lagopus''.<ref name="Miller2006"/> == Stanište i rasprostranjenost == ''Coprinopsis lagopus'' raste pojedinačno ili u grupama u zemljištu, kao i na drvnom triješću,<ref>{{cite book|last1=Trudell|first1=Steve|url=https://books.google.com/books?id=WevHvt6Tr8kC|title=Mushrooms of the Pacific Northwest|last2=Ammirati|first2=Joe|publisher=Timber Press|year=2009|isbn=978-0-88192-935-5|series=Timber Press Field Guides|location=Portland, OR|pages=197}}</ref> gomilama [[kompost]]a, biljnom otpadu, konjskom ili stočnom gnoju <ref name="Pauline et al 2022">{{cite journal |last1=Pauline |first1=N'Douba Amako |last2=Claude |first2=Kouassi Kouadio |last3=Clovis |first3=Koffi N'Dono Boni |last4=Allal |first4=Douira |last5=Koutoua |first5=Ayolié |date=2022 |title=Coprophilous fungi of Daloa city: New species for the fungal flora of Côte d'Ivoire |url= |doi=10.30574/gscbps.2022.20.3.0362 |journal=GSC Biological and Pharmaceutical Sciences |volume=20 |issue=3 |pages=251–260|doi-access=free }}</ref> od jeseni do sredine zime. Široko je rasprostranjena širom svijeta.[[Slika:Coprinopsis lagopus Strypemonde 2.jpg|thumb|right|Zreli primjerci sa rubovima uvijenim prema gore]] ==Bioaktivni spojevi== ''Coprinopsis lagopus'' proizvodi četiri slabo antibiotska spoja klase [[seskviterpena]] koji se zajednički nazivaju lagopodini.<ref name=Botton1975/> [[Potpuna sinteza]] lagopodina A postignuta je 2006. godine.<ref name=Srikrishna2006/> ==Genetika== ''Coprinopis lagopus'' se koristi kao [[modelni organizam|modelni sistem]] za proučavanje [[fiziologija|fiziologije]] i [[genetika|genetike]] gljiva već mnogo decenija.<ref name=Day1960/><ref name=Clark1964/><ref name=Casselton1965/><ref name=Lu1978/> ==Također pogledajte== *[[Spisak vrsta iz roda "Coprinopsis"]] ==Reference== {{Reflist|colwidth=30em|refs= <ref name=Botton1975>{{cite journal |vauthors=Botton CR, Siehr DJ |year=1975 |title=Hydroxylagopodin B, a sesquiterpene quinone from a mutant strain of ''Coprinus macrorhizus'' var. ''microsporus'' |journal=Phytochemistry |volume=14 |issue= 5–6 |page=1433 |doi=10.1016/S0031-9422(00)98645-X|bibcode=1975PChem..14.1433B }}</ref> <ref name=Casselton1965>{{cite journal |author=Casselton LA |title=The production and behavior of diploids of ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics Research |volume=124 |issue=2 |pages=190–208 |year=1965 |pmid=14345906|doi=10.1017/S0016672300004080 |doi-access=free }}</ref> <ref name=Clark1964>{{cite journal |vauthors=Clark E, Bowbury RJ |title=Studies of methionine synthesis in ''Coprinus lagopus'' |journal=Journal of General Microbiology |volume=36 |issue=3 |pages=333–9 |year=1964 |pmid=14217348 |doi=10.1099/00221287-36-3-333|doi-access=free }}</ref> <ref name=Crosier1949>{{cite journal |vauthors=Crosier WF, Patrick SR, Heit CE, McSwain E |title=The Harefoot Mushroom, ''Coprinus lagopus'' Fr., on fruits used commercially as seedstocks |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=110 |issue=2844 |pages=13–14 |year=1949 |pmid=17753812 |doi=10.1126/science.110.2844.13|bibcode=1949Sci...110...13C }}</ref> <ref name=Day1960>{{cite journal |author=Day PR |title=The structure of the mating type locus in ''Coprinus lagopus'' |journal=Genetics |volume=45 |issue=5 |pages=641–50 |year=1960 |doi=10.1093/genetics/45.5.641 |pmid=17247950 |pmc=1210076 |url=http://www.genetics.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=17247950}}</ref> <ref name=Lu1978>{{cite journal |author=Lu BC. |title=Meiosis in Coprinus. VIII. A time-course study of the fusion and division of the spindle pole body during meiosis |journal=Journal of Cell Biology |volume=76 |issue=3 |pages=761–66 |year=1978 |pmid=564915 |pmc=2109999 |doi=10.1083/jcb.76.3.761 }}</ref> <ref name=Miller2006>{{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=North American Mushrooms: A Field Guide to Edible and Inedible Fungi |publisher=Falcon Guide |location=Guilford, CN |year=2006 |page=232 |isbn=978-0-7627-3109-1}}</ref> <ref name=Redhead2001>{{cite journal |vauthors=Redhead SA, Vilgalys R, ((Moncalvo J-M)), Johnson J, Hopple JS Jr |title=''Coprinus'' Persoon and the disposition of ''Coprinus'' species sensu lato |year=2001 |journal=Taxon |volume=50 |issue=1 |pages=203–41|doi=10.2307/1224525|jstor=1224525 |bibcode=2001Taxon..50..203R }}</ref> <ref name=Srikrishna2006>{{cite journal |vauthors=Srikrishna A, Lakshmi BV, Ravikumar PC |year=2006 |title=The first total synthesis of (+/-)-lagopodin A |journal=Tetrahedron Letters |volume=47 |issue=8 |pages=1277–81 |doi=10.1016/j.tetlet.2005.12.071 }}</ref> <ref name="urlCalifornia Fungi: Coprinopsis lagopus">{{cite web |url=http://www.mykoweb.com/CAF/species/Coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |work=California Fungi |access-date=2009-03-22}}</ref> <ref name="urlCoprinopsis lagopus (MushroomExpert.Com)">{{cite web|url=http://www.mushroomexpert.com/coprinopsis_lagopus.html |title=''Coprinopsis lagopus'' |author=Kuo M |work=MushroomExpert.Com |access-date=2009-03-22}}</ref> }} ===Citirani tekstovi=== * Buller AHR. (1924). ''Researches on Fungi''. New York: [[Longman|Longmans, Green, and Co.]] {{Taxonbar|from=Q162599}} [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke gljive]] [[Kategorija:Coprinopsis|lagopus]] [[Kategorija:Taksoni koje je imenovao Elias Magnus Fries]] 4172c5v7owmzlbdxatkk2uv0tqodpme Arhivsko istraživanje 0 534613 3847278 3847126 2026-05-17T21:38:27Z Bosancica by MK 173186 Završen prijevod cijelog teksta sa wikipedia en 3847278 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Secretary hand bond 1623.jpg|mini|desno|300px|Pravni dokument iz 1623, napisan [[sekretarsko pismo|sekretarskim pismom]], kombinacijom [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i stručnom pravnom terminologijom ]] '''Arhivsko istraživanje''' je vrsta istraživanja koja podrazumijeva pronalaženje, prikupljanje i analizu [[dokaz]]a iz [[arhiv]]skih [[dokument]]a i zapisa.<ref name="ICA_MAT_Archives">{{cite web |author=International Council on Archives |title=Multilingual Archival Terminology: archives |url=http://www.ciscra.org/mat/mat/term/64 |work=CISCRA / InterPARES Trust |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takvi zapisi mogu se čuvati u ustanovama za prikupljanje i čuvanje arhivske građe, poput [[biblioteka]], [[muzej|muzeja]] i [[arhiv|arhiva]], ili u okviru institucija i organizacija koje su ih prvobitno stvorile ili prikupile, uključujući državne organe, preduzeća, porodice i druge organizacije. Arhivsku građu mogu čuvati i pravni ili institucionalni nasljednici izvornih stvaralaca dokumentacije.<ref name="SAA_Dictionary_Institutional_Archives">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Dictionary of Archives Terminology: institutional archives |url=https://dictionary.archivists.org/entry/institutional-archives.html |work=Dictionary of Archives Terminology |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivsko istraživanje razlikuje se od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], koje se uglavnom zasniva na korištenju [[sekundarni izvor|sekundarnih izvora]] dostupnih u bibliotekama ili putem interneta, kao i od drugih oblika primarnog i [[empirijsko istraživanje|empirijskog istraživanja]], poput [[terensko istraživanje|terenskog rada]] i [[eksperiment]]a. == Historija arhivskih organizacija == Među najstarijim evropskim arhivskim ustanovama nalaze se [[Generalni arhiv Aragonske krune]], osnovan 1318. i [[Vatikanski apostolski arhiv]], čiji počeci sežu u 17. vijek, a koji čuva državne spise, papinske finansijske knjige i prepisku koja datira još od 8. vijeka.<ref name="Vatican_Apostolic_Archives_Intro">{{cite web |author=Archivio Apostolico Vaticano |title=The Archives: History and Heritage |url=https://www.archivioapostolicovaticano.va/content/aav/en/l-archivio.html |work=Archivio Apostolico Vaticano |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Nacionalni arhiv Francuske]] osnovan je 1790. godine tokom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a njegov fond sadrži dokumente koji potiču još iz 625.<ref name="Archives_Nationales_Fr_Intro">{{cite web |author=Archives nationales de France |title=Bienvenue aux Archives nationales |url=https://www.archives-nationales.culture.gouv.fr/ |work=Portail officiel des Archives nationales |access-date=17. 5. 2026 |language=fr}}</ref> Sličnu historijsku tradiciju imaju i druge evropske arhivske institucije. Tokom 19. i 20. vijeka formirane su brojne nacionalne arhivske ustanove širom svijeta. Historija [[Nacionalni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] povezana je sa osnivanjem [[Državni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva|Državnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva]] 1838, dok je [[Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država]] (NARA) osnovana 1934. NARA čuva dokumente i zbirke koje datiraju od osnivanja [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u 18. vijeku, uključujući [[Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država|Deklaraciju nezavisnosti]], [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] i originalni primjerak [[Magna Carta|Magne Carte]].<ref name="NARA_Official_Fact_Sheet">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=National Archives and Records Administration (NARA) Fact Sheet |url=https://www.archives.gov/press/factsheet.html |work=National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] razvoj savremene arhivske službe započeo je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Rješenjem Vlade [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]] 12. decembra 1947. osnovan je [[Arhiv Bosne i Hercegovine]], prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum danas se obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Osnivanjem Arhiva Bosne i Hercegovine započet je proces formiranja drugih arhivskih ustanova širom Bosne i Hercegovine, čime su postavljeni temelji organizovane arhivske djelatnosti i sistematskog čuvanja arhivske građe u Bosni i Hercegovini.<ref name="Arhiv_Sarajevo_Dan_Arhiva">{{cite web |author=JU Historijski arhiv Sarajevo |title=Obilježavanje Dana arhivā i arhivske službe u Bosni i Hercegovini |url=https://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=7987 |work=Zvanični portal Historijskog arhiva Sarajevo |access-date=17. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Značajnu ulogu u očuvanju arhivske građe imaju i [[univerzitet]]i, koji često posjeduju vlastite arhive i rukopisne zbirke. Univerzitetski arhivi uglavnom dokumentuju historiju i administrativni rad visokoškolskih ustanova, dok pojedine zbirke mogu biti specijalizovane za određene aspekte [[kultura|kulture]], [[historija|historije]] ili društvenog razvoja države i regije u kojoj se univerzitet nalazi. Arhivsku građu također čuvaju [[škola|škole]], vjerske institucije, muzeji, istraživački centri i druge ustanove posvećene očuvanju lokalne historije i kulturne baštine. Isticanje obima i raznovrsnosti arhivskih fondova ukazuje na složenost istraživanja u arhivima i izazove sa kojima se suočavaju arhivski istraživači. Pojedini arhivi čuvaju izuzetno velike količine građe; na primjer, fond [[Vatikanski apostolski arhiv|Vatikanskog apostolskog arhiva]] prostire se na više od 80 kilometara arhivskih polica. Sve veći broj arhivskih ustanova danas prihvata i digitalne arhivske zapise, što otvara nova pitanja u vezi sa njihovim čuvanjem, prikazivanjem i dostupnošću korisnicima. == Metodologije arhivskog istraživanja == Arhivsko istraživanje predstavlja jednu od osnovnih metoda historijskih istraživanja i široko se koristi u različitim oblastima [[humanističke nauke|humanističkih]] i [[društvene nauke|društvenih nauka]]. Pored [[historija|historije]], primjenjuje se i u [[književna kritika|književnim studijama]], retorici, [[arheologija|arheologiji]], [[sociologija|sociologiji]], [[geografija|geografiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[psihologija|psihologiji]] i organizacijskim studijama.<ref name="LEplattenier_Archival_2009">{{cite journal |last=L'Eplattenier |first=Barbara E. |date=2009 |title=An Argument for Archival Research Methods: Thinking Beyond Methodology |journal=College English |volume=72 |issue=1 |pages=67–79 |publisher=National Council of Teachers of English |url=https://www.jstor.org/stable/25653008 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ramsey_Archives_2010">{{cite book |editor-last=Ramsey |editor-first=Alexis E. |editor-last2=Sharer |editor-first2=Wendy B. |editor-last3=L'Eplattenier |editor-first3=Barbara |editor-last4=Mastrangelo |editor-first4=Lisa |date=2010 |title=Working in the Archives: Practical Research Methods for Rhetoric and Composition |publisher=Southern Illinois University Press |location=Carbondale |isbn=9780809329489 |oclc=613205862 |url=https://archive.org/details/workinginarchive0000unse |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa koristi se i u neakademskim istraživanjima, uključujući [[kriminalistička istraga|kriminalističke istrage]], [[Genealogija|genealogiju]] i utvrđivanje porodičnog porijekla, kao i u postupcima zaštite građanskih prava. Metode arhivskog istraživanja zavise od organizacije arhiva, vrste i stepena obrađenosti arhivske građe, kao i od ciljeva samog istraživanja. U arhivima koji posjeduju veliku količinu neobrađenog materijala istraživači se često oslanjaju na pomoć arhivista i drugog stručnog osoblja radi lakšeg pronalaženja relevantnih fondova, zbirki i povezanih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Istraživači također koriste formalne i neformalne mreže za razmjenu informacija o arhivskim fondovima i metodama pristupa građi. Takva saradnja posebno je razvijena među [[genealogija|genealozima]] i porodičnim historičarima, koji razmjenjuju podatke o arhivskim ustanovama i njihovim zbirkama.<ref name="Duff_Johnson_Genealogists_2003">{{cite journal |last=Duff |first=Wendy |last2=Johnson |first2=Catherine |date=2003 |title=Where Is the List with All the Names? Information-Seeking Behavior of Genealogists |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=79–95 |publisher=Society of American Archivists |doi=10.17723/aarc.66.1.l375uj047224737n |url=https://www.researchgate.net/publication/285157568_Where_Is_the_List_with_All_the_Names_Information-Seeking_Behavior_of_Genealogists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Yakel_Genealogists_2004">{{cite journal |last=Yakel |first=Elizabeth |date=2004 |title=Seeking Information, Seeking Connections, Seeking Meaning: Genealogists and Family Historians |journal=Information Research |volume=10 |issue=1 |publisher=University of Borås |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1082067.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rad u arhivu == [[Datoteka:Old reading room of the National Archives of Finland.png|mini|desno|300px|Stara čitaonica Nacionalnog arhiva Finske ]] Arhivsko istraživanje je u pravilu složenije i vremenski zahtjevnije od [[sekundarno istraživanje|sekundarnog istraživanja]], jer uključuje procese identifikacije, lociranja i interpretacije relevantne arhivske građe. Iako arhivske ustanove dijele određene zajedničke karakteristike, one se razlikuju u pogledu organizacije fondova, načina obrade građe i uslova pristupa. Javno finansirani arhivi najčešće imaju obavezu osiguravanja široke dostupnosti građe, dok privatni, korporativni i arhivi u vjerskim institucijama mogu primjenjivati različite nivoe ograničenja pristupa i korištenja fondova.<ref name="Welch_Business_Networks_2000">{{cite journal |last=Welch |first=Catherine |date=2000 |title=The archaeology of business networks: the use of archival records in case study research |journal=Journal of Strategic Marketing |volume=8 |issue=2 |pages=197–208 |publisher=Taylor & Francis |doi=10.1080/0965254x.2000.10815560 |url=https://www.researchgate.net/publication/233521579_The_Archaeology_of_Business_Networks_The_Use_of_Archival_Records_in_Case_Study_Research |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ograničenja se mogu odnositi na građu koja sadrži osjetljive ili klasifikovane podatke, neobjavljene materijale, kao i na dokumente čije je korištenje regulisano ugovorima sa donatorima ili pravima intelektualne svojine.<ref name="Smithsonian_Archives_Access_Policies">{{cite web |author=Smithsonian Institution Archives |title=Collections Access Policies |url=https://siarchives.si.edu/what-we-do/collections-access-policies#policies |work=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NARA_NDC_Restricted_Records">{{cite web |author=National Archives and Records Administration |title=General Information about Restricted Records |url=https://www.archives.gov/declassification/ndc/restricted-records.html |work=National Declassification Center |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAA_Copyright_Unpublished">{{cite web |author=Society of American Archivists |title=Copyright and Unpublished Material |url=https://www2.archivists.org/publications/brochures/copyright-and-unpublished-material |work=Society of American Archivists Publications |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivska građa je često jedinstvena, zbog čega istraživači u mnogim slučajevima moraju fizički pristupiti arhivskim ustanovama. I u slučajevima kada je građa digitalizirana, mogu postojati tehnička ili pravna ograničenja koja ograničavaju online pristup ili korištenje materijala. === Pronalaženje arhivskih zbirki === Prije razvoja [[Internetski pretraživač|internetskih pretraživač]]a i digitalnih baza podataka, [[Zajednički katalog|zajednički katalozi]] predstavljali su važno sredstvo za pronalaženje arhivske i bibliotečke građe. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] istraživači su koristili [[Nacionalni zajednički katalog]] (NUC) i [[Nacionalni zajednički katalog zbirki rukopisa]] (NUCMC) za identifikaciju arhivskih fondova i rukopisnih zbirki, pri čemu je veliki dio tih podataka kasnije prenesen u online sisteme. Savremene arhivske ustanove sve češće omogućavaju pristup katalozima i informacijama o fondovima putem interneta. Pored pojedinačnih arhivskih baza, razvijeni su i specijalizovani digitalni portali koji povezuju više arhivskih institucija i omogućavaju jedinstveno pretraživanje arhivske građe. Među njima se nalaze [[Europeana]], [[Digital Public Library of America]] i [[Trove]], digitalni servis [[Nacionalna biblioteka Australije|Nacionalne biblioteke Australije]]. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] organizacija [[Jisc|JISC]] upravlja portalom [https://archiveshub.jisc.ac.uk/ ArchivesHub], dok organizacija [[OCLC]] održava međunarodni portal [https://www.oclc.org/research/themes/research-collections/archivegrid.html ArchiveGrid], namijenjen prvenstveno bibliotekama i arhivima koji koriste [[MARC standards|MARC standarde]] za katalogizaciju fondova. [[Udruženje kanadskih arhivista]] (ACA) razvilo je portal [https://www.artefactual.com/ Artefactual], dok je [[Australijsko društvo arhivista]] uspostavio [https://directory.archivists.org.au/ Directory of Archives in Australia]. Razvijeni su i brojni drugi online alati za pretraživanje i pronalaženje arhivske građe, među kojima su [https://www.reading.ac.uk/library/about-us/projects/lib-location-register.aspx Location Register of English Literary Manuscripts and Letters], vodič [https://archivesearch.lib.cam.ac.uk/ ArchiveSearch] za arhivsku građu u institucijama u [[Cambridge]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], kao i [http://eman-archives.org/Cartomac CARTOMAC: Archives littéraires d'Afrique], posvećen afričkim književnim arhivima. U slučajevima kada arhivska građa nije dostupna putem online pretraživanja ili javno objavljenih zbirki, istraživači često moraju koristiti druge metode za utvrđivanje njenog postojanja, uključujući praćenje citata, referenci i izvora koje su koristili drugi istraživači. Takva situacija naročito je česta kod arhivske građe u vlasništvu kompanija, privatnih organizacija ili institucija koje nemaju profesionalno organizovanu arhivsku službu, zbog čega obim i sadržaj njihovih fondova nisu uvijek poznati ili javno evidentirani.<ref name="Welch_Business_Networks_2000" /> U pojedinim arhivima sa strogo ograničenim pristupom korištenje arhivske građe može biti dozvoljeno samo osobama sa određenim stručnim kvalifikacijama ili institucionalnom pripadnošću, poput univerziteta i istraživačkih ustanova. U nekim slučajevima pristup je dodatno ograničen na istraživače određenog akademskog ili profesionalnog nivoa. Osobe koje ne posjeduju potrebne akreditacije često moraju pribaviti preporuke ili pisma podrške od nadležnih institucija ili pojedinaca kako bi ostvarile pristup arhivskoj građi.<ref name="Hill_1993_Archival_Strategies">{{cite book |last=Hill |first=Michael R. |title=Archival Strategies and Techniques |url=https://archive.org/details/archivalstrategi0000hill |year=1993 |publisher=Sage Publications |location=Newbury Park |isbn=978-0803948242 |oclc=28668848 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Pronalaženje građe unutar arhiva === [[Arhiv|Arhivi]] najčešće sadrže jedinstvenu i neponovljivu građu, a način njenog organizovanja može biti specifičan za instituciju ili organizaciju koja je čuva. Po tome se arhivi razlikuju od [[biblioteka]], u kojima se građa uglavnom organizuje prema standardizovanim bibliotečkim klasifikacijskim sistemima. U [[Arhivistika|arhivistici]] se tradicionalno primjenjuje princip provenijencije ({{fr|respect des fonds}}), prema kojem se arhivska građa čuva u skladu s njenim porijeklom ([[provenijenca|provenijencijom]]) i izvornim poretkom u kojem je nastala. Iako arhivisti ponekad vrše određene fizičke ili intelektualne reorganizacije radi lakšeg korištenja fondova, osnovna struktura i kontekst nastanka građe nastoje se očuvati.<ref name="NARA_Principles_of_Arrangement">{{cite web |title=Principles of Arrangement - Archives and Records Management Resources |url=https://www.archives.gov/research/alic/reference/archives-resources/principles-of-arrangement.html |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OBrien_1997_Basic_RAD">{{cite web |last=O'Brien |first=Jeff |title=Basic RAD: An Introduction to the preparation of fonds- and series-level descriptions using the Rules for Archival Description |url=https://www.scaa.sk.ca/fileadmin/scaa/storage/800-Education/804-Educational_Publications/Basic_rad.pdf |date=1997 |website=scaa.sk.ca |publisher=Saskatchewan Council for Archives and Archivists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Osnovni međunarodni standard za opis arhivske građe predstavlja [[Međunarodni opći standard za opis arhivske građe]] (ISAD/G ili ISAD), kojeg je razvilo [[Međunarodno arhivsko vijeće]] (ICA). U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] koristi se i [http://files.archivists.org/pubs/DACS2E-2013_v0315.pdf Standard za opisivanje arhivske građe] (DACS), dok se u [[Kanada|Kanadi]] primjenjuju [https://archivescanada.ca/wp-content/uploads/2022/08/RADComplete_July2008.pdf Pravila za arhivski opis] (RAD). Poznavanje načina izrade arhivskih opisa, inventara i vodiča za fondove naziva se arhivskom inteligencijom.<ref name="Yakel_Torres_2003_AI">{{cite journal |last1=Yakel |first1=Elizabeth |last2=Torres |first2=Deborah |title=AI: Archival Intelligence and User Expertise |url=https://american-archivist.kglmeridian.com/downloadpdf/view/journals/aarc/66/1/article-p51.pdf |journal=The American Archivist |volume=66 |issue=1 |pages=51–78 |date=2003 |doi=10.17723/aarc.66.1.q022h85pn51n5800 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored standarda i pravila za izradu štampanih i digitalnih kataloga, arhivisti omogućavaju pristup arhivskim podacima i putem [[Aplikacijski programski interfejs|aplikacijskih programskih interfejsa]] (API), kao i korištenjem standarda za kodiranje arhivskih opisa, poput [[Kodirani arhivski opis|Kodiranog arhivskog opisa]] (EAD), koji se odnosi na fondove, serije i pojedinačne jedinice građe, kao i [[Kodirani arhivski kontekst|Kodiranog arhivskog konteksta]] (EAC), namijenjenog opisu organizacija i osoba koje su stvarale arhivsku građu. Važno sredstvo za pronalaženje arhivske građe predstavljaju [[Arhivska informativna pomagala|arhivska informativna pomagala]], koja arhivisti izrađuju radi lakšeg pretraživanja i korištenja fondova. Ona mogu imati različite oblike, uključujući registre, kartične kataloge, inventare i vodiče kroz arhivske zbirke.<ref name="SAA_Dictionary_Finding_aid">{{cite web |title=Finding aid - Dictionary of Archives Terminology |url=https://dictionary.archivists.org/entry/finding-aid.html |website=dictionary.archivists.org |publisher=Society of American Archivists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Danas su brojna takva pomagala dostupna u digitalnom obliku, kao internetske stranice ili elektronski dokumenti, poput zbirki i vodiča koje objavljuje [[Kongresna biblioteka Sjedinjenih Američkih Država]]. Nivo detaljnosti arhivskih pomagala može se razlikovati — od opisa pojedinačnih dokumenata do općih prikaza cijelih fondova ili zbirki.<ref name="Archives_Hub_Descriptions">{{cite web |title=Archive Descriptions |url=https://archiveshub.jisc.ac.uk/guides/archivedescriptions/ |website=archiveshub.jisc.ac.uk |publisher=Jisc |access-date=17. 5. 2026 |language=en-gb}}</ref><ref name="SAA_Dictionary_Level_of_description">{{cite web |title=Level of description - Dictionary of Archives Terminology |url=https://dictionary.archivists.org/entry/level-of-description.html |website=dictionary.archivists.org |publisher=Society of American Archivists |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> U arhivima sa velikom količinom neobrađene građe ponekad ne postoje nikakva pomoćna sredstva za pretraživanje fondova.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Od sredine 2000-ih godina u dijelu sjevernoameričkih arhiva primjenjuje se pristup poznat pod nazivom ''More Product, Less Process'' (MPLP), odnosno ″više dostupne građe, manje obrade″, čiji je cilj omogućavanje bržeg pristupa arhivskoj građi uz minimalnu obradu fondova.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Iako većina arhivskih ustanova omogućava pristup istraživačima i posjeduje [[Arhivista|stručno osoblje]] zaduženo za pomoć korisnicima, velika količina arhivske građe često otežava pronalaženje relevantnih dokumenata. Zbog toga istraživači nerijetko moraju pregledati obimne fondove kako bi pronašli materijal koji se odnosi na određenu temu istraživanja. Pojedini dokumenti mogu biti nedostupni javnosti zbog [[Povjerljivost|povjerljivosti]] podataka, dok drugi mogu biti napisani [[Paleografija|zastarjelim rukopisom]], na starim ili stranim jezicima, ili sadržavati specijalizovanu stručnu terminologiju. Budući da su arhivski dokumenti najčešće nastajali radi neposrednih administrativnih, pravnih ili praktičnih potreba, a ne za potrebe budućih istraživanja, za njihovo razumijevanje često je potrebno dodatno proučavanje historijskog i institucionalnog konteksta. Ove poteškoće posebno su izražene kada se arhivska građa još uvijek nalazi u posjedu institucije ili organizacije koja ju je stvorila, ili u privatnim zbirkama, gdje vlasnici i čuvari građe mogu ograničiti pristup vanjskim istraživačima. U takvim slučajevima [[Arhivska informativna pomagala|arhivska informativna pomagala]] često su ograničena ili uopće ne postoje. === Korištenje arhivske građe === ==== Korištenje građe u arhivu ==== [[Datoteka:ResearchCenterPhotoByKirstenForWebsite960pxWide.jpg|mini|desno|300px|Čitaonica Pomorskog istraživačkog centra u [[San Francisco|San Franciscu]]. U prvom planu korisnik za stolom pregledava arhivsku građu pohranjenu u arhivskim kutijama, koju mu donosi arhivsko osoblje. ]] [[Datoteka:Reading hall of the Norwegian National Archive (Gardmanahay).jpg|mini|desno|300px|Čitaonica [[Nacionalni arhiv Norveške|Nacionalnog arhiva Norveške]]. U prvom planu nalaze se nadglavni skeneri za digitalizaciju dokumenata. Budući da je arhivska građa često jedinstvena i osjetljiva, pojedini arhivi korisnicima stavljaju na raspolaganje posebnu opremu za izradu kopija materijala. ]] Arhivska građa se najčešće čuva u zatvorenim depoima i u pravilu se ne iznosi izvan arhivske ustanove.<ref name="Hill_1993_Archival_Strategies" /> Korisnici pristupaju građi podnošenjem zahtjeva za uvid u određene dokumente ili fondove, a korištenje materijala uglavnom je moguće isključivo u prostorijama arhiva.<ref name="UBC_Archives_Services">{{cite web |title=Services - UBC University Archives |url=https://archives.library.ubc.ca/services/ |website=archives.library.ubc.ca |publisher=University of British Columbia |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Harvard_Archive_World_Music">{{cite web |title=Archive of World Music - Harvard Library Collections |url=https://library.harvard.edu/collections/archive-world-music |website=library.harvard.edu |publisher=Harvard University |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nakon identifikacije relevantne građe putem [[Arhivska informativna pomagala|arhivskih informativnih pomagala]] ili drugih sistema za pretraživanje, istraživači obično podnose službeni zahtjev za korištenje materijala, često putem posebnih obrazaca.<ref name="NIDS_Military_Archives">{{cite web |title=Military Archives - NIDS |url=https://www.nids.mod.go.jp/english/military_archives/index.html |website=nids.mod.go.jp |publisher=National Institute for Defense Studies |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ukoliko se građa nalazi u izdvojenim depoima ili drugim objektima, njeno dopremanje može trajati više dana ili sedmica, zbog čega pojedini arhivi zahtijevaju prethodnu najavu istraživanja.<ref name="NARA_Research_Visit_FAQs">{{cite web |title=Research Visit FAQs |url=https://www.archives.gov/research/start/research-visit-faqs |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Korištenje arhivske građe obavlja se u čitaonicama, posebnim prostorijama namijenjenim radu istraživača pod nadzorom arhivskog osoblja. Zbog jedinstvenosti, osjetljivosti ili vrijednosti pojedinih dokumenata, arhivi često propisuju posebna pravila rukovanja i zaštite građe. U mnogim ustanovama ograničeno je unošenje predmeta poput torbi, hemijskih olovaka ili drugih potencijalno rizičnih predmeta u čitaonicu.<ref name="TNA_Visitor_Regulations">{{cite web |title=Visitor regulations |url=https://www.nationalarchives.gov.uk/visit/plan-your-visit/visitor-regulations/ |website=nationalarchives.gov.uk |publisher=The National Archives |access-date=17. 5. 2026 |language=en-gb}}</ref> Pojedini arhivi ograničavaju i količinu građe koja se može koristiti istovremeno, na primjer dozvoljavaju pregled samo jedne kutije ili fascikle u određenom trenutku.<ref name="NARA_Research_Room_Guidance">{{cite web |title=Research Room Guidance |url=https://www.archives.gov/research/research-room-guidance |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivske ustanove često osiguravaju osnovni pribor za rad, poput papira, olovaka ili posebnih podloga za pregled velikih i osjetljivih dokumenata.<ref name="Ramsey_Archives_2010" /> Mnoge arhivske ustanove pružaju i usluge reprodukcije građe, iako se pravila, troškovi i vrijeme izrade kopija razlikuju među institucijama.<ref name="NARA_Washington_DC_Researcher_Info">{{cite web |title=Information for Researchers at the National Archives at Washington, DC |url=https://www.archives.gov/dc/researcher-info |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoover_Digitization_Services">{{cite web |title=Digitization Services |url=https://www.hoover.org/library-archives/research-services/digitization-services |website=hoover.org |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni arhivi sve češće dozvoljavaju korisnicima upotrebu vlastitih uređaja, uključujući mobilne telefone, digitalne kamere i prijenosne skenere za izradu reprodukcija dokumenata.<ref name="NIDS_Military_Archives" /><ref name="NARA_Washington_DC_Researcher_Info" /> Iako se u javnosti često smatra uobičajenim korištenje bijelih rukavica pri radu s arhivskom građom, savremena arhivistička praksa ih ne zahtijeva uvijek, naročito pri rukovanju papirnom građom, jer rukavice mogu otežati sigurno okretanje stranica i povećati rizik od oštećenja. Njihova upotreba češće se preporučuje pri radu sa fotografijama, oštećenim uvezima i posebno osjetljivim materijalima.<ref name="Baker_Silverman_2005_White_Gloves">{{cite journal |first1=Cathleen A. |last1=Baker |first2=Randy |last2=Silverman |title=Misperceptions about White Gloves |journal=International Preservation News |date=2005 |volume=37 |pages=4–16 |url=https://www.loc.gov/preservation/about/faqs/ipnn37.pdf |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> Arhivi korisnicima mogu omogućiti pristup sadržaju putem mikrofilmova, posebno kada je originalna građa osjetljiva, fizički oštećena ili često korištena. U istu svrhu sve se češće izrađuju i digitalne kopije arhivskih dokumenata. Prije zahtjeva za uvid u originalnu građu, korisnici se obično upućuju da provjere da li su dostupne reprodukcije prikladne za njihove istraživačke potrebe. Razlog za korištenje originalnih dokumenata može biti potreba za uvidom u detalje koji se ne mogu adekvatno prenijeti reprodukcijom, poput boje u dokumentima, arhitektonskih crteža, planova i mapa. Pristup originalnim dokumentima može biti odobren i iz razloga pristupačnosti, kada reprodukcije ne omogućavaju adekvatan uvid u sadržaj. Blaži oblici poteškoća pri korištenju mikrofilmskih ili digitalnih kopija u pravilu se ne smatraju dovoljnim razlogom za izdavanje originala, jer se mogu ublažiti prilagođenim načinom korištenja reprodukcija. Neki arhivski materijali mogu sadržavati podatke koji se odnose na [[Privatnost|privatnost]] i [[Povjerljivost|povjerljivost]] živih osoba, kao što su medicinska ili studentska dokumentacija, te zahtijevaju poseban postupak zaštite pri korištenju. Materijali koji sadrže [[Lični podaci|lične podatke]], poput jedinstvenih identifikacijskih brojeva ili imena, moraju se obrađivati u skladu s važećim pravilima i propisima. U takvim slučajevima arhiv može omogućiti uvid u redigovane kopije dokumenata ili u potpunosti ograničiti pristup građi, u skladu sa zakonskim odredbama i politikama zaštite privatnosti i povjerljivosti podataka.<ref name="Taube_Burkhardt_1997_Ethical_Risks">{{cite journal |last1=Taube |first1=Daniel O. |last2=Burkhardt |first2=Susan |title=Ethical and legal risks associated with archival research |journal=Ethics & Behavior |date=1997 |volume=7 |issue=1 |pages=59–67 |doi=10.1207/s15327019eb0701_5 |pmid=11654858 |language=en}}</ref><ref name="SNAP_PII_Restrictions_2016">{{cite web |title=Ask an Archivist: When to Restrict Personally Identifiable Information (PII) |url=https://snaproundtable.wordpress.com/2016/02/17/ask-an-archivist-when-to-restrict-personally-identifiable-information-pii/ |website=snaproundtable.wordpress.com |publisher=Students and New Archives Professionals Roundtable, Society of American Archivists |date=17. 2. 2016 |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Vanmjestni i elektronski pristup ==== Sve veći broj arhivskih fondova se digitalizuje, što omogućava pristup građi van prostorija arhiva putem interneta i drugih mrežnih servisa. Arhivske ustanove koje omogućavaju pristup digitalnim materijalima često svoje kataloge i metapodatke čine pretraživim putem internetskih pretraživača, koristeći standarde kao što je [[Protokol Inicijative otvorenih arhiva za prikupljanje metapodataka]] (OAI-PMH). Pojedine institucije razvijaju online portale putem kojih korisnici mogu slobodno pristupiti digitalizovanoj građi, poput [http://archives.nypl.org/ Arhiva Njujorške javne biblioteke] ili [https://siarchives.si.edu/collections Arhiva Smithsonian ustanove]. Državne institucije sve češće koriste tzv. elektronske ili virtuelne čitaonice, u kojima objavljuju dokumente i materijale dostupne javnosti, uključujući i one koji su dostavljeni na osnovu zahtjeva o slobodi pristupa informacijama ili u skladu s politikama objavljivanja javnih evidencija.<ref name="NARA_FOIA_Electronic_Reading_Room">{{cite web |title=FOIA Electronic Reading Room / FOIA Library |url=https://www.archives.gov/foia/electronic-reading-room |website=archives.gov |publisher=National Archives and Records Administration |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Smithsonian_OGC_Reading_Room">{{cite web |title=Records Request Reading Room - Office of General Counsel |url=https://www.si.edu/ogc/records-reading-room |website=si.edu |publisher=Smithsonian Institution |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NPS_GOGA_FOIA_Reading_Room">{{cite web |title=FOIA: Reading Room - Golden Gate National Recreation Area |url=https://www.nps.gov/goga/learn/management/foia-reading.htm |website=nps.gov |publisher=National Park Service, U.S. Department of the Interior |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.arhivbih.gov.ba/ Arhiv Bosne i Hercegovine] * [http://www.arhivfbih.gov.ba/ Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine] * [https://www.arhivrs.org/ Arhiv Republike Srpske] * [https://www.arhivsa.ba/ Historijski arhiv Sarajevo] * [https://www.arhivusk.ba/ Kantonalni arhiv Unsko-sanskog kantona] * [http://www.infobiro.ba/ Digitalni arhiv Infobiro] * [https://www.archives.gov/ Zvanični sajt Nacionalne uprave za arhive i dokumentaciju Sjedinjenih Američkih Država (NARA), SAD] (en) ** [https://www.archives.gov/research Vodič kroz istraživanje arhivske građe na portalu NARA] (en) * [http://www.nationalarchives.gov.uk/ Zvanični sajt Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva (TNA)] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/ Centar za pomoć pri istraživanju na portalu TNA] (en) ** [http://www.nationalarchives.gov.uk/help-with-your-research/start-here/how-to-use-archives/ Praktični vodič: Kako koristiti arhive (TNA)] (en) * [https://www.adoptionuk.org/tracing-birth-family-within-the-uk-pre-1975-adoptions Vodič za pronalaženje bioloških porodica u UK (usvojenja prije 1975)] (en) * [https://www2.archivists.org/usingarchives Kako koristiti arhive: Vodič za efikasno istraživanje – Udruženje američkih arhivista (SAA)] (en) === LibGuides vodiči za arhivska istraživanja === * [https://dal.ca.libguides.com/c.php?g=257178&p=1717146 Vodič kroz arhivska istraživanja (Univerzitet Dalhousie)] (en) * [https://guides.library.georgetown.edu/archivalresearch Vodič za arhivska istraživanja (Biblioteka Univerziteta Georgetown)] (en) * [https://guides.library.duke.edu/c.php?g=289598&p=1930449 Uvod u arhivska istraživanja (Biblioteke Univerziteta Duke)] (en) * [http://research.library.gsu.edu/archivalresearch Arhivska istraživanja: Zašto arhivska istraživanja (Državni univerzitet Georgia)] (en) * [https://libguides.williams.edu/archival-research Provođenje arhivskih istraživanja (Koledž Williams)] (en) * [http://libguides.wits.ac.za/Scholarly_Research_Resources/Archival_Research Vođenje arhivskih istraživanja (Univerzitet Witwatersrand)] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arhivi]] [[Kategorija:Historiografija]] [[Kategorija:Istraživačke metode]] [[Kategorija:Dokazi]] 8jizbkj7v276z30mh6bssb34jzicviv Čoha 0 534628 3847203 3847177 2026-05-17T13:14:29Z AnToni 2325 3847203 wikitext text/x-wiki [[Slika:Офицерская черкеска Лейб-Гвардейской казачьей сотни.jpg|thumb|140px|[[Kozaci|Kozački]] dugi ogrtač od [[Crvena|crvene]] čohe]] '''Čoha''' (tur. ''çoha'' < perz. ''čūḫā''; regionalizam ''čoja''), kao i darovac, skrlet, riza, pano, svita je vrsta mehkog debelog [[platno|sukna]] od valjane [[Vuna|vune]]. Upotrebljava se za izradu [[kaput]]a, [[haljina]], [[Hlače|hlača]] i druge odjeće, te kao pokrov [[bilijar]]skih [[sto]]lova i za druge namjene.<ref>{{cite web|publisher=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026.|access-date= 17. 5. 2026|language=hr|url=https://enciklopedija.hr/clanak/coha|title= Čoha}}</ref> Izrađuje se najčešće tvornički, odnosno [[Industrija|industrijski]], a rjeđe [[zanat]]ski ili u domaćoj radinosti, jer postupak izrade ima svoje tehnološke zahtjeve i odgovarajuću [[mašina|mašinsku opremu]], znanja i vještine. U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i nekim okolnim [[država]]ma obrađivala se u osobenim [[vodenica]]ma – stupama, gdje se pod vodenim mlazom, prilagođrni čekići ispirali i homogenizirali tretirano [[platno]], zvano [[sukno]], a i čohu. == Glavna obilježja == Čoha je sukno čija su obilježja da je [[Čvrstoća|čvrsto]], glatko, [[Permeabilnost|nepromočivo]] i da dobro štiti od hladnoće. Ovisno o namjeni, izrađuje se kao jednobojna, uglavnom u [[Crvena|crvenoj]], zelenoj (bilijarski sto), modroj, plavoj, smeđoj, crnoj ili bijeloj boji. Od čohe se izrađuju pojedini [[Odjeća|odjevni]] predmeti za [[Sinjska alka|sinjske alkare]], a komad te tkanine, duge 311 centimetara i u crvenoj boji, daje se kao nagrada pobjedniku završne probe koja se održava jedan dan prije tradicionalnog središnjeg natjecanja alkarskih [[konjanik]]a-kopljanika u svečanoj odori početkom augusta svake godine u gradu [[Sinj]]u. U vrijeme [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] i [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] u 19. stoljeću, muški je [[prsluk]] od modre čohe, oplemenjena gajtanskim ukrasima i metalnim aplikacijama, bila dio nošnje Iliraca. U [[BiH]] od čohe se, između ostalog preve [[fes]]ovi i ženske [[kapa|kapice]], sa raznim ukrasima. == Galerija == <gallery> Flausch 2.jpg|Tamnosivi kaput od čohe German Masters Snooker Final (DerHexer) 2012-02-05 28.jpg|Zelena čoha na biljarskom stolu President Zourabichvili with Ambassador Lezhava.jpg| Muškarac u odjeći od bijele čohe Datoteka:Sinjski alkari u Čakovcu.JPG|Sinjski alkari imaju [[Dolama|dolamu]] i gaće od tamnomodre čohe </gallery> == Također pogledajte == * [[Tekstil]] * [[Tkanina]] *[[Kozaci]] * [[Bilijar]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Baize}} * [https://www.matica.hr/media/knjige/temelji-moderne-hrvatske-1190/pdf/svakodnevni-zivot-u-19-stoljecu-ulomak-iz-rasprave-aleksandra-muraj.pdf Muška surka od modre čohe bila je dio nošnje pripadnika Ilirskog pokreta u 19. stoljeću] * [http://www.visitsinj.com/hr/Vodic/36/alka Sinjski alkari odjeveni su u „gaće“ i dolamu od modre čoje] * [https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/coja-pripala-alkaru-ivi-zorici-pobjednik-veliki-trijumf-posvetio-prerano-preminulom-ocu-miru-pogledajte-veliku-galeriju-iz-sinja-616918 Barjak od 311 centimetara crvene čoje, sinonim pobjede na Čoji, nosi sinjski alkar na svom koplju] * [https://enciklopedija.hr/clanak/36956 Loden ili darovac - čohi slično sukno] [[Kategorija:Tekstil]] [[Kategorija:Odjeća]] kjytecsxs4lrw14aa33kwvhjf44vyrd Srbizam 0 534630 3847192 3847188 2026-05-17T12:22:36Z AnToni 2325 3847192 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''', termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]];<ref>{{cite web |title=srbizam |url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1xhXRg%3D&keyword=srbizam |url-status=live |access-date=17. 5. 2026|website=Hrvatski jezični portal|language=en}}</ref> upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]]. == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] mjwxjilibmqw1vjo60bwtnnemtmwmf7 3847193 3847192 2026-05-17T12:23:03Z AnToni 2325 3847193 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''', termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]];<ref>{{cite web |title=Srbizam |url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1xhXRg%3D&keyword=srbizam |url-status=live |access-date=17. 5. 2026|website=Hrvatski jezični portal|language=en}}</ref> upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]]. == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] t3m5tr8mvu7orouv202c2oyqb5nexhm 3847194 3847193 2026-05-17T12:23:29Z AnToni 2325 3847194 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''', termin, izraz ili drugi element [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga jezika]] svojstven njegovu [[srpski|srpskom]] [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]];<ref>{{cite web |title=Srbizam |url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1xhXRg%3D&keyword=srbizam |url-status=live |access-date=17. 5. 2026|website=Hrvatski jezični portal|language=hr}}</ref> upotrebljavaju ga [[Srbi]] osobito u [[Srbija|Srbiji]]. Osim što označavaju jezičke [[osobina|osobenosti]] koje se koriste u srpskom standardnom srpskohrvatskom, a ne na čitavu srpskohrvatskom govornom području, srbizmima se nazivaju i reči koje su izvorno izvedene iz srpske varijante srpskohrvatskoga jezika, a koriste se u svim zemljama srpskohrvatskoga govornog područja. U tom slučaju, pojam je analogan rečima koje se koriste kao [[anglizam|anglizmi]]. == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[kroatizam]] * [[Štokavizam]] * [[Montenegrizam]] == Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] 6nmr0v295o8g7hzma7rl9dq84q45zlq 3847363 3847194 2026-05-18T08:02:14Z KWiki 9400 3847363 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''' je termin, izraz ili drugi element svojstven [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]] [[srpski jezk|srpskog jezika]];<ref>{{cite web |title= Srbizam |url= https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1xhXRg%3D&keyword=srbizam |url-status=live |access-date= 17. 5. 2026 |work= Hrvatski jezični portal}}</ref> upotrebljavaju ga [[Srbi]], naročito u [[Srbija|Srbiji]]. Uz to što označavaju jezičke osobenosti koje se koriste u standardnom srpskom, a ne na cijelom srednjejužnoslavenskom govornom području, srbizmima se nazivaju i riječi izvorno izvedene iz srpske varijante nekadašnjeg [[Srpsko-hrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]], a koriste se u svim zemljama tog govornog područja. U tom slučaju pojam je analogan riječima koje se koriste kao [[Anglizam|anglizmi]]. == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[Kroatizam]] * [[Montenegrizam]] * [[Štokavizam]] == Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] nc7ntpt891fp9oqgncpz791hjnnh2ns 3847364 3847363 2026-05-18T08:02:31Z KWiki 9400 3847364 wikitext text/x-wiki '''Srbizam''' je termin, izraz ili drugi element svojstven [[standardni varijetet|standardnom varijetetu]] [[srpski jezik|srpskog jezika]];<ref>{{cite web |title= Srbizam |url= https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1xhXRg%3D&keyword=srbizam |url-status=live |access-date= 17. 5. 2026 |work= Hrvatski jezični portal}}</ref> upotrebljavaju ga [[Srbi]], naročito u [[Srbija|Srbiji]]. Uz to što označavaju jezičke osobenosti koje se koriste u standardnom srpskom, a ne na cijelom srednjejužnoslavenskom govornom području, srbizmima se nazivaju i riječi izvorno izvedene iz srpske varijante nekadašnjeg [[Srpsko-hrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]], a koriste se u svim zemljama tog govornog područja. U tom slučaju pojam je analogan riječima koje se koriste kao [[Anglizam|anglizmi]]. == Također pogledajte == * [[Bosnizam]] * [[Čakavizam]] * [[Kajkavizam]] * [[Kroatizam]] * [[Montenegrizam]] * [[Štokavizam]] == Reference== {{Refspisak}} [[Kategorija:Leksikologija]] [[Kategorija:Lingvistika]] rz8oqr14nm4qxzotsoz4omhkuo2nv4n Gostelja 0 534632 3847201 2026-05-17T12:56:08Z Mhare 481 + 3847201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gostelja | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|26|32|N|18|39|05|E}} | mapframe-caption = Tok Gostelje | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 19 | izvor = sjeverne padine [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Oskova]] kod [[Živinice|Živinica]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 26 | ušće_lat_s = 32 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 39 | ušće_long_s = 05 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Oskova|Oskovu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Oskova]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Konjuh]], [[Kladanj]], [[Živinice]], [[Tuzlanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Gostelja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Oskova|Oskove]]. Izvire na sjevernim padinama [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]], a ulijeva se u Oskovu kod [[Živinice|Živinica]].<ref name="konjuh">{{cite web |title=Konjuh |url=https://www.dinarskogorje.com/konjuh.html |website=Dinarsko gorje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Oskove, [[Spreča|Spreče]], [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok == Gostelja teče od padina Konjuha prema sjeveru i sjeverozapadu, kroz područje koje gravitira Živinicama. Dužina vodotoka iznosi približno 19 km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Gostelja |url=https://waterwaymap.org/river/Gostelja%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U Oskovu se ulijeva na području Živinica, neposredno prije nego što Oskova nastavi prema ušću u Spreču.<ref name="waterway-os">{{cite web |title=Oskova |url=https://waterwaymap.org/river/Oskova%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Hidrologija i okoliš == Gostelja kroz područje općine Živinice protiče u dužini od oko 12 km.<ref name="leap">{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice 2016–2026 |url=https://pdfcoffee.com/leap-zivinice-2016-2026-pdf-free.html |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Zbog položaja u slivu Spreče, vodotok je važan za lokalni vodni režim i za praćenje velikih voda u južnom i centralnom dijelu Tuzlanskog kantona. == Poplave i mjerenje vodostaja == Gostelja ima bujični karakter i može brzo porasti nakon obilnih padavina. Službe civilne zaštite Živinica u upozorenjima o velikim vodama redovno prate vodostaje Gostelje, Oskove i Spreče, naročito zbog mogućnosti lokalnog izlijevanja i plavljenja naselja uz korita ovih rijeka.<ref name="zivinice">{{cite web |title=Upozorenje zbog obilnih padavina |url=https://gradzivinice.ba/upozorenje-zbog-obilnih-padavina/ |website=Grad Živinice |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Tuzlanski kanton je u okviru sistema prevencije poplava instalirao dodatne hidrološke stanice na vodotocima II kategorije, uključujući i mrežu koja prati rizike u slivu Spreče i njenih pritoka.<ref name="tk">{{cite web |title=Tuzlanski kanton instalirao hidrološke stanice za prevenciju poplava |url=https://tk.gov.ba/clanak/tuzlanski-kanton-instalirao-hidroloske-stanice-za-prevenciju-poplava |website=Vlada Tuzlanskog kantona |date=14. 2. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gostelja}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Oskove]] [[Kategorija:Živinice]] [[Kategorija:Kladanj]] i5x7lw71zl7rm42ulbct1wvh6q2d9rd 3847202 3847201 2026-05-17T12:57:40Z Mhare 481 [[Kategorija:Sliv Bosne]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gostelja | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|26|32|N|18|39|05|E}} | mapframe-caption = Tok Gostelje | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 19 | izvor = sjeverne padine [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Oskova]] kod [[Živinice|Živinica]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 26 | ušće_lat_s = 32 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 39 | ušće_long_s = 05 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Oskova|Oskovu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Oskova]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Konjuh]], [[Kladanj]], [[Živinice]], [[Tuzlanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Gostelja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Oskova|Oskove]]. Izvire na sjevernim padinama [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]], a ulijeva se u Oskovu kod [[Živinice|Živinica]].<ref name="konjuh">{{cite web |title=Konjuh |url=https://www.dinarskogorje.com/konjuh.html |website=Dinarsko gorje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Oskove, [[Spreča|Spreče]], [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok == Gostelja teče od padina Konjuha prema sjeveru i sjeverozapadu, kroz područje koje gravitira Živinicama. Dužina vodotoka iznosi približno 19 km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Gostelja |url=https://waterwaymap.org/river/Gostelja%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U Oskovu se ulijeva na području Živinica, neposredno prije nego što Oskova nastavi prema ušću u Spreču.<ref name="waterway-os">{{cite web |title=Oskova |url=https://waterwaymap.org/river/Oskova%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Hidrologija i okoliš == Gostelja kroz područje općine Živinice protiče u dužini od oko 12 km.<ref name="leap">{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice 2016–2026 |url=https://pdfcoffee.com/leap-zivinice-2016-2026-pdf-free.html |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Zbog položaja u slivu Spreče, vodotok je važan za lokalni vodni režim i za praćenje velikih voda u južnom i centralnom dijelu Tuzlanskog kantona. == Poplave i mjerenje vodostaja == Gostelja ima bujični karakter i može brzo porasti nakon obilnih padavina. Službe civilne zaštite Živinica u upozorenjima o velikim vodama redovno prate vodostaje Gostelje, Oskove i Spreče, naročito zbog mogućnosti lokalnog izlijevanja i plavljenja naselja uz korita ovih rijeka.<ref name="zivinice">{{cite web |title=Upozorenje zbog obilnih padavina |url=https://gradzivinice.ba/upozorenje-zbog-obilnih-padavina/ |website=Grad Živinice |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Tuzlanski kanton je u okviru sistema prevencije poplava instalirao dodatne hidrološke stanice na vodotocima II kategorije, uključujući i mrežu koja prati rizike u slivu Spreče i njenih pritoka.<ref name="tk">{{cite web |title=Tuzlanski kanton instalirao hidrološke stanice za prevenciju poplava |url=https://tk.gov.ba/clanak/tuzlanski-kanton-instalirao-hidroloske-stanice-za-prevenciju-poplava |website=Vlada Tuzlanskog kantona |date=14. 2. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gostelja}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Oskove]] [[Kategorija:Živinice]] [[Kategorija:Kladanj]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] pepjd3vrtqkoka6i4dbylgfjoj0d61l 3847205 3847202 2026-05-17T13:38:02Z Mhare 481 3847205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Gostelja | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|26|32|N|18|39|05|E}} | mapframe-caption = Tok Gostelje | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 19 | izvor = sjeverne padine [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Oskova (rijeka)|Oskova]] kod [[Živinice|Živinica]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 26 | ušće_lat_s = 32 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 39 | ušće_long_s = 05 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Oskova (rijeka)|Oskovu]] | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Oskova (rijeka)|Oskova]] → [[Spreča]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Konjuh]], [[Kladanj]], [[Živinice]], [[Tuzlanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Gostelja''' je rijeka u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i desna pritoka [[Oskova (rijeka)|Oskove]]. Izvire na sjevernim padinama [[Konjuh]]a, kod Gojakovića, sjeveroistočno od [[Kladanj|Kladnja]], a ulijeva se u Oskovu kod [[Živinice|Živinica]].<ref name="konjuh">{{cite web |title=Konjuh |url=https://www.dinarskogorje.com/konjuh.html |website=Dinarsko gorje |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Preko Oskove, [[Spreča|Spreče]], [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Tok == Gostelja teče od padina Konjuha prema sjeveru i sjeverozapadu, kroz područje koje gravitira Živinicama. Dužina vodotoka iznosi približno 19 km.<ref name="waterway">{{cite web |title=Gostelja |url=https://waterwaymap.org/river/Gostelja%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> U Oskovu se ulijeva na području Živinica, neposredno prije nego što Oskova nastavi prema ušću u Spreču.<ref name="waterway-os">{{cite web |title=Oskova |url=https://waterwaymap.org/river/Oskova%20000334816554/ |website=WaterwayMap |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Hidrologija i okoliš == Gostelja kroz područje općine Živinice protiče u dužini od oko 12 km.<ref name="leap">{{cite web |title=Lokalni ekološki akcioni plan općine Živinice 2016–2026 |url=https://pdfcoffee.com/leap-zivinice-2016-2026-pdf-free.html |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Zbog položaja u slivu Spreče, vodotok je važan za lokalni vodni režim i za praćenje velikih voda u južnom i centralnom dijelu Tuzlanskog kantona. == Poplave i mjerenje vodostaja == Gostelja ima bujični karakter i može brzo porasti nakon obilnih padavina. Službe civilne zaštite Živinica u upozorenjima o velikim vodama redovno prate vodostaje Gostelje, Oskove i Spreče, naročito zbog mogućnosti lokalnog izlijevanja i plavljenja naselja uz korita ovih rijeka.<ref name="zivinice">{{cite web |title=Upozorenje zbog obilnih padavina |url=https://gradzivinice.ba/upozorenje-zbog-obilnih-padavina/ |website=Grad Živinice |access-date=16. 5. 2026}}</ref> Tuzlanski kanton je u okviru sistema prevencije poplava instalirao dodatne hidrološke stanice na vodotocima II kategorije, uključujući i mrežu koja prati rizike u slivu Spreče i njenih pritoka.<ref name="tk">{{cite web |title=Tuzlanski kanton instalirao hidrološke stanice za prevenciju poplava |url=https://tk.gov.ba/clanak/tuzlanski-kanton-instalirao-hidroloske-stanice-za-prevenciju-poplava |website=Vlada Tuzlanskog kantona |date=14. 2. 2025 |access-date=16. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gostelja}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Oskove]] [[Kategorija:Živinice]] [[Kategorija:Kladanj]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] ne68u12dcgs1jajvnb2lo0u7ws5enkx Euforija 0 534633 3847206 2026-05-17T13:50:13Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euphoria''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapte... 3847206 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euphoria''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Certain [[natural rewards]] and social activities, such as [[aerobic exercise]], [[laughter]], listening to or making music and dancing, can induce a state of euphoria.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13 November 2013|access-date=17 February 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]].<ref name="NHM-DA stims, opioids, nicotine, cannabinoids, inhalants, corticoids" /> Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=July 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13 August 2016|access-date=13 November 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = March 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke.<ref name="Sistem zadovoljstva" /><ref name="OFC i Insula" /> Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije.<ref name="Euphoria + pleasure circuitry" /> {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11 May 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21 December 2008 |url-status=live }}</ref> It is [[Opposite (semantics)|semantically opposite]] to [[dysphoria]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest| terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4 January 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17 May 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud| Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=December 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth| Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16 April 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17 September 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22 September 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16 December 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28 July 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16 December 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29 December 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2 July 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca| psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition" /><ref name="NHM-DA stims, opioids, nicotine, cannabinoids, inhalants, corticoids" /> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Euforija| ]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Sreća]] [[Kategorija:Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Simptomi ili znakovi koji uključuju raspoloženje ili afekt]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] 04dk85aw4z6vvuguv81sw47vf6usnka 3847207 3847206 2026-05-17T13:51:31Z Genetičar 181151 3847207 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euforija''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Certain [[natural rewards]] and social activities, such as [[aerobic exercise]], [[laughter]], listening to or making music and dancing, can induce a state of euphoria.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13 November 2013|access-date=17 February 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]].<ref name="NHM-DA stims, opioids, nicotine, cannabinoids, inhalants, corticoids" /> Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=July 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13 August 2016|access-date=13 November 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = March 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke.<ref name="Sistem zadovoljstva" /><ref name="OFC i Insula" /> Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije.<ref name="Euphoria + pleasure circuitry" /> {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11 May 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21 December 2008 |url-status=live }}</ref> It is [[Opposite (semantics)|semantically opposite]] to [[dysphoria]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest| terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4 January 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17 May 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud| Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=December 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth| Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16 April 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17 September 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22 September 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16 December 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28 July 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16 December 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29 December 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2 July 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca| psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition" /><ref name="NHM-DA stims, opioids, nicotine, cannabinoids, inhalants, corticoids" /> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Euforija| ]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Sreća]] [[Kategorija:Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Simptomi ili znakovi koji uključuju raspoloženje ili afekt]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] f93bpc5ghwor9mp2dwanfb3y9tr5ukv 3847208 3847207 2026-05-17T13:54:05Z Genetičar 181151 3847208 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euforija''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Određene [[prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti, kao što su [[aerobne vježbe]], [[smijeh]], slušanje ili stvaranje muzike i [[ples]], mogu izazvati stanje euforije.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13 November 2013|access-date=17 February 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]]. Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=July 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13 August 2016|access-date=13 November 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = March 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke.<ref name="Sistem zadovoljstva" /><ref name="OFC i Insula" /> Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije.<ref name="Euphoria + pleasure circuitry" /> {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11 May 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21 December 2008 |url-status=live }}</ref> It is [[Opposite (semantics)|semantically opposite]] to [[dysphoria]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest| terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4 January 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17 May 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud| Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=December 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth| Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16 April 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17 September 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22 September 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16 December 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28 July 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16 December 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29 December 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2 July 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca| psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition" /><ref name="NHM-DA stims, opioids, nicotine, cannabinoids, inhalants, corticoids" /> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Euforija| ]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Sreća]] [[Kategorija:Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Simptomi ili znakovi koji uključuju raspoloženje ili afekt]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] k2cw2ge7fo2absr1apmci9ooxrafisv 3847209 3847208 2026-05-17T13:55:50Z Genetičar 181151 3847209 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euforija''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Određene [[prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti, kao što su [[aerobne vježbe]], [[smijeh]], slušanje ili stvaranje muzike i [[ples]], mogu izazvati stanje euforije.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13 November 2013|access-date=17 February 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]]. Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=July 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13 August 2016|access-date=13 November 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = March 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke. Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije. {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11 May 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21 December 2008 |url-status=live }}</ref> It is [[Opposite (semantics)|semantically opposite]] to [[dysphoria]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest| terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4 January 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17 May 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud| Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=December 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth| Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16 April 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17 September 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22 September 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16 December 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28 July 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16 December 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29 December 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2 July 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca| psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition" /><ref name="NHM-DA stims, opioids, nicotine, cannabinoids, inhalants, corticoids" /> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Euforija| ]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Sreća]] [[Kategorija:Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Simptomi ili znakovi koji uključuju raspoloženje ili afekt]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] 1x9ydbj84g4whar90dq65an72pm64as 3847210 3847209 2026-05-17T13:57:44Z Genetičar 181151 /* Historija termina */ 3847210 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euforija''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Određene [[prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti, kao što su [[aerobne vježbe]], [[smijeh]], slušanje ili stvaranje muzike i [[ples]], mogu izazvati stanje euforije.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13 November 2013|access-date=17 February 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]]. Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=July 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13 August 2016|access-date=13 November 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = March 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke. Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije. {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11 May 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21 December 2008 |url-status=live }}</ref> To je [[Suprotno (semantika)|semantički suprotno]] od [[disforije]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest| terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4 January 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17 May 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud| Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=December 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth| Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16 April 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17 September 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22 September 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16 December 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28 July 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16 December 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29 December 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2 July 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca| psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition" /><ref name="NHM-DA stims, opioids, nicotine, cannabinoids, inhalants, corticoids" /> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Euforija| ]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Sreća]] [[Kategorija:Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Simptomi ili znakovi koji uključuju raspoloženje ili afekt]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] 2sttrymdgdlyyf87h6go45fr1arvewa 3847211 3847210 2026-05-17T13:59:13Z Genetičar 181151 /* Tipovi */ 3847211 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euforija''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Određene [[prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti, kao što su [[aerobne vježbe]], [[smijeh]], slušanje ili stvaranje muzike i [[ples]], mogu izazvati stanje euforije.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13 November 2013|access-date=17 February 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]]. Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=July 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13 August 2016|access-date=13 November 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = March 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke. Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije. {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11 May 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21 December 2008 |url-status=live }}</ref> To je [[Suprotno (semantika)|semantički suprotno]] od [[disforije]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest| terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4 January 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17 May 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud| Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=December 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth| Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16 April 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17 September 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22 September 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16 December 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28 July 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16 December 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29 December 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2 July 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca| psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Euforija| ]] [[Kategorija:Emocije]] [[Kategorija:Sreća]] [[Kategorija:Zadovoljstvo]] [[Kategorija:Simptomi ili znakovi koji uključuju raspoloženje ili afekt]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] 55lj68l804qpewhszlremql27ixg768 3847212 3847211 2026-05-17T14:01:20Z Genetičar 181151 /* Vanjski linkovi */ 3847212 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Euphorbia}} {{Emocija}} '''Euforija''' je iskustvo (ili [[afekt (psihologija)|afekt]]) zadovoljstva ili uzbuđenja i intenzivnih osjećaja blagostanja i [[sreća|sreće]].<ref name="Euphoria definition">{{Cite book|chapter-url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0074774215000082|title=The Neuropsychiatric Complications of Stimulant Abuse|veditors=Taba P, Lees A, Sikk K|series=International Review of Neurobiology|vauthors=Bearn J, O'Brien M|chapter=Chapter Ten - "Addicted to Euphoria": The History, Clinical Presentation, and Management of Party Drug Misuse|publisher=Academic Press|year=2015|isbn=978-0-12-802978-7|volume=120|location=|pages=205–33|doi=10.1016/bs.irn.2015.02.005|pmid=26070759|quote=Eating, drinking, sexual activity and parenting invoke pleasure, an emotion that promotes repetition of these behaviors, are essential for survival. Euphoria, a feeling or state of intense excitement and happiness, is an amplification of pleasure, aspired to one's essential biological needs that are satisfied. People use party drugs as a shortcut to euphoria. Ecstasy (3,4-methylenedioxymethamphetamine), γ-hydroxybutyric acid, and ketamine fall under the umbrella of the term "party drugs," each with differing neuropharmacological and physiological actions.|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name="pmid21396397">{{cite journal|vauthors=Alcaro A, Panksepp J|year=2011|title=The SEEKING mind: primal neuro-affective substrates for appetitive incentive states and their pathological dynamics in addictions and depression|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0149763411000455|journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews|volume=35|issue=9|pages=1805–1820|doi=10.1016/j.neubiorev.2011.03.002|pmid=21396397|url-access=subscription|quote=Recent human data have demonstrated that the SEEKING brain circuitry, as predicted, is involved in the emergence of a characteristic appetitive affective state, which may be described as "enthusiastic positive excitement" or "euphoria" (Drevets et al., 2001; Volkow and Swanson, 2003) and that do not resemble any kind of sensory pleasure (Heath, 1996; Panksepp et al., 1985)&nbsp;... However, in our view, cognitive processes, are only one "slice of the pie", and gamma oscillations may be more globally viewed as the overall emotional–motivational neurodynamics through which the SEEKING disposition is expressed, accompanied by a feeling of excitement/eurphoria (not 'pleasure') that is evolutionarily designed to achieve a diversity of useful outcomes|via=|s2cid=6613696}}</ref> Određene [[prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti, kao što su [[aerobne vježbe]], [[smijeh]], slušanje ili stvaranje muzike i [[ples]], mogu izazvati stanje euforije.<ref name="DSM4phrases">{{cite web|last=|first=|date=|title=Key DSM-IV Mental Status Exam Phrases|url=http://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113061611/https://www.gatewaypsychiatric.com/key-dsm-iv-mental-status-exam-phrases|archive-date=13 November 2013|access-date=17 February 2014|website=|publisher=Gateway Psychiatric Services|at=Mood and Affect|type=Content adapted from "Brain Calipers, 2nd Edition, David J. Robinson, MD".}}</ref><ref name="Primary-Rower's high definition">{{cite journal|vauthors=Cohen EE, Ejsmond-Frey R, Knight N, Dunbar RI|year=2010|title=Rowers' high: behavioural synchrony is correlated with elevated pain thresholds|url=|journal=Biol. Lett.|volume=6|issue=1|pages=106–8|doi=10.1098/rsbl.2009.0670|pmc=2817271|pmid=19755532|quote=This heightened effect from synchronized activity may explain the sense of euphoria experienced during other social activities (such as laughter, music-making and dancing) that are involved in social bonding in humans and possibly other vertebrates.|doi-access=free}}</ref> Euforija je također simptom određenih [[nervni poremećaj|nervnih]] ili [[neuropsihijatrijski poremećaj|neuropsihijatrijskih poremećaja]], kao što je [[manija]]. Romantična [[ljubav]] i komponente [[ciklus ljudske seksualne reakcije|ciklusa ljudske seksualne reakcije]] također su povezane s indukcijom euforije.<ref name="Sex cycle">{{cite journal|vauthors=Georgiadis JR, Kringelbach ML|date=July 2012|title=The human sexual response cycle: brain imaging evidence linking sex to other pleasures|url=http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|url-status=live|journal=Prog. Neurobiol.|volume=98|issue=1|pages=49–81|doi=10.1016/j.pneurobio.2012.05.004|pmid=22609047|archive-url=https://web.archive.org/web/20160813081909/http://www.kringelbach.org/papers/PN_Georgiadis2012.pdf|archive-date=13 August 2016|access-date=13 November 2016|quote=Strong feelings of pleasure and euphoria, as well as marked alterations in cognitive processing, self-referential thought, and physiological arousal are defining features of sexual consummation, especially during orgasm (Mah and Binik, 2001).|via=Hedonia|s2cid=3793929}}</ref><ref name="ΔFosB reward">{{cite journal |vauthors=Blum K, Werner T, Carnes S, Carnes P, Bowirrat A, Giordano J, Oscar-Berman M, Gold M | title = Sex, drugs, and rock 'n' roll: hypothesizing common mesolimbic activation as a function of reward gene polymorphisms | journal = Journal of Psychoactive Drugs | volume = 44 | issue = 1 | pages = 38–55 | date = March 2012 | pmid = 22641964 | pmc = 4040958 | doi = 10.1080/02791072.2012.662112| quote = Early-stage romantic love can induce euphoria, is a cross-cultural phenomenon, and is possibly a developed form of a mammalian drive to pursue preferred mates.&nbsp;... Under normal conditions, it is not surprising that sexual activity is physiologically regulated by the reward circuitry of the brain, specifically by dopaminergic pathways (see Figure 1). Moreover, the early stages of a new, romantic relationship can be a powerful and absorbing experience. Individuals in new romantic relationships report feeling euphoric and energetic. They also become emotionally dependent on, desire closeness with, and have highly focused attention on their partner (Reynaud et al. 2010; Young 2009). Human neuroimaging studies have shown that feelings experienced during the early stages of a romantic relationship are associated with neural activations in several reward-system and affect-processing regions of the brain (Young 2009; Aron et al. 2005; Bartels & Zeki 2000; Mashek, Aron & Fisher 2000).<!--It has been found that deltaFosB gene in the NAc is critical for reinforcing effects of sexual reward. Pitchers and colleagues (2010) reported that sexual experience was shown to cause DeltaFosB accumulation in several limbic brain regions including the NAc, medial pre-frontal cortex, VTA, caudate, and putamen, but not the medial preoptic nucleus.&nbsp;... these findings support a critical role for DeltaFosB expression in the NAc in the reinforcing effects of sexual behavior and sexual experience-induced facilitation of sexual performance.&nbsp;... both drug addiction and sexual addiction represent pathological forms of neuroplasticity along with the emergence of aberrant behaviors involving a cascade of neurochemical changes mainly in the brain's rewarding circuitry. -->}}</ref><ref name="Intimacy">{{Cite book|last1=Jankowiak|first1=William|url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC|title=Intimacies: Love and Sex Across Cultures|last2=Paladino|first2=Thomas|date=2013|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-50876-6|editor-last=Jankowiak|editor-first=William R.|location=|page=13|language=en|chapter=Chapter 1. Desiring Sex, Longing for Love: A Tripartite Conundrum|quote=These emotional states may also be manifested behaviorally as "labile psychophysical responses to the loved person, including exhilaration, euphoria, buoyancy, spiritual feelings, increased energy, sleeplessness, loss of appetite, shyness, awkwardness&nbsp;... in the presence of the loved person" (Fisher 1998:32). The presence of similar neurological mechanisms and brain patterns may account for the ability to readily identify when someone is romantically involved or erotically excited (Fisher 1998:32; Fisher 1995).|chapter-url=https://books.google.com/books?id=B3ap573MxWwC&pg=PA1|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Određene droge, od kojih su mnoge [[Ovisnost|ovisničke]], mogu izazvati euforiju, što barem djelimično motivira njihovu rekreativnu upotrebu.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC|title=Addiction Medicine: Science and Practice|vauthors=Roache JD|date=2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4419-0338-9|veditors=Johnson BA|location=|page=133|language=en|chapter=Role of the Human Laboratory in the Development of Medications for Alcohol and Drug Dependence|quote=It has been observed that drugs of abuse as diverse as alcohol, barbiturates, opiates, and psychomotor stimulants all share a profile of psychoactive effects characterized as euphoria. It is generally accepted that euphoria is at least a partial explanation why these drugs are abused.|chapter-url=https://books.google.com/books?id=zvbr4Zn9S9MC&pg=PA129|url-access=limited|via=Google Books}}</ref> Centri za zadovoljstvo u mozgu [[Hedonističke žarišne tačke]] – tj. centri za zadovoljstvo u mozgu – funkcionalno su povezani. Aktivacija jedne žarišne tačke rezultira regrutovanjem ostalih. Inhibicija jedne žarišne tačke rezultira otupljivanjem efekata aktiviranja druge žarišne tačke. Stoga se smatra da je istovremena aktivacija svake hedonističke žarišne tačke unutar [[sistema nagrađivanja]] neophodna za stvaranje osjećaja intenzivne euforije. {{TOC limit|3}} ==Historija termina== Reč "euforija" je izvedena iz [[starogrčki|starogrčkog]] izraza εὐφορία: εὖ-εὖ ''eu'' što znači "bunar" i φέρω što znači "beoferō" – zadovoljstvo.<ref>{{Cite book|url=https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2345426|title=A Greek-English Lexicon|vauthors=Henry Liddell, Robert Scott |publisher=Clarendon Press|others=Revised and augmented throughout by [[Henry Stuart Jones, with the assistance of Roderick McKenzie.|year=1940|isbn=|location=Oxford|at=Perseus|via=Tufts University}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |title=Online Etymology Dictionary |access-date=11 May 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081221185537/http://www.etymonline.com/index.php?search=euphoria&searchmode=none |archive-date=21 December 2008 |url-status=live }}</ref> To je [[Suprotno (semantika)|semantički suprotno]] od [[disforije]]. U [[Novi svijet engleskih riječi|Engleskim rječniku iz 1706.]] euforija se definira kao "dobro podnošenje djelovanja lijeka, tj. kada pacijent osjeća olakšanje ili olakšanje od njega".<ref name=":1706Dictionary">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=PHBUAAAAYAAJ|title=The new world of words: or, Universal English dictionary.|vauthors=Kersey J, Phillips E|publisher=Printed for J. Phillips|year=1706|location=London|pages=EU|language=en}}</ref> Tokom 1860-ih, engleski ljekar [[Thomas Laycock (fiziolog)|Thomas Laycock]] opisao je euforiju kao osjećaj tjelesnog blagostanja i [[nada|ispunjenosti]]; primijetio je njeno neprimjereno ispoljavanje u završnoj fazi nekih [[terminalna bolest| terminalnih bolesti]] i pripisao takvu euforiju [[nervni poremećaj|nervnoj disfunkciji]].<ref name="1862-64Laycock">{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=4 January 1862|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n11 1]|language=en|quote=Not unfrequently, indeed, the appearance of the patient is more diagnostic than his feelings. This is the case in some very grave diseases, in which that portion of the nervous system which subserves to the feeling of bodily well-being,—termed, in psychological phrase, euphoria—is morbidly modified as to function.}}<br /> &nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog|title=The Medical Times & Gazette|vauthors=Laycock T|date=17 May 1864|publisher=John Churchill|location=London|pages=[https://archive.org/details/medicaltimesand00churgoog/page/n510 500]|language=en|quote=The morbid hopefulness of phthisis, physiologically termed euphoria, is seen more particularly in this class of patients. I have often called attention to it at the bedside, and shown that it ushers in the last stage. It is really a disease of the nervous system of a low type, a sort of insanity, and is of the worst significance.}}</ref> U monografiji [[Sigmund Freud| Sigmunda Freuda]] iz 1884. godine, pod nazivom "Über Coca", opisana je (njegova) konzumacija [[kokain]]a, koja proizvodi "normalnu euforiju zdrave osobe".<ref name=":1884Freud">{{Cite book|title=Über Coca|vauthors=Freud S|year=1884}}, cited in, NIDA Research Monograph #13 {{Cite book|chapter-url=http://digisrv-2.biblio.etc.tu-bs.de:8081/docportal/servlets/MCRFileNodeServlet/DocPortal_derivate_00003764/013.pdf#page=130|title=NIDA Research Monograph #13|vauthors=Siegel RK|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1977|veditors=Petersen RC, Stillman RC|page=130|chapter=Chapter VI Cocaine: Recreational Use and Intoxication|quote=The psychic effect (of cocaine) consists of exhilaration and lasting euphoria, which does not differ in any way from ''the normal euphoria of a healthy person''.... One senses an increase of self-control and feels more vigorous and more capable of work; on the other hand, if one works, one misses the heightening of the mental powers which alcohol, tea, or coffee induce. One is simply normal, and soon finds it difficult to believe that one is under the influence of any drug at all.}}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je oko 1890. godine njemački neuropsihijatar [[Carl Wernicke]] predavao o "abnormalnoj euforiji" kod pacijenata s [[manija|manijom]].<ref name=":1890Wernicke">{{Cite book|chapter-url=https://books.google.com/books?id=O1N1CgAAQBAJ&pg=PA216|title=An Outline of Psychiatry in Clinical Lectures: The Lectures of Carl Wernicke|vauthors=Miller R, Dennison J|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-18051-9|pages=216|language=en|chapter=Lecture 31|quote=[R]ational judgment of actual ability is lost, and a feeling of increased capacity arises, … it induces feelings of happiness, to the point of abnormal euphoria; but here too, assuming that some degree of psychic ability prevails, self-awareness of the change in personality may be enabled—an autopsychic paraesthesia in the above sense. Consequently, the Affective state of abnormal euphoria which determines the clinical picture often shows up as transitions to autopsychic disarray.|via=Google books}}</ref> U 1920., Časopis „Popular Science“ opisao je euforiju kao „visokozvučno ime“ koje znači „osjećaj u formi“: obično čini život vrijednim življenja, [[motiv]]ira upotrebu droga i loše se razvija kod određenih mentalnih bolesti.<ref name=":1920PopScience">{{Cite journal|date=December 1920|title=Have You Euphoria?|url=https://books.google.com/books?id=-ikDAAAAMBAJ&pg=PA79|journal=Popular Science|volume=97|issue=6|page=79|quote=It takes a doctor to give a high-sounding name to a well known phenomenon. "Euphoria" means "feeling fit." It is as much a physiological fact as scarlet fever. <br />{{in5}}Nature makes it worth while to be alive simply through euphoria. The joy of making a good tennis stroke, the delight that a Woodsman gets in the open air, the artist's rhapsody—all are due to euphoria. Why do we drink alcohol—when we can get it or smoke tobacco? To affect euphoria. When a lunatic thinks that he is Napoleon and demands the homage due an emperor; he has euphoria in its worst form. <br />{{in5}}Too little is known about euphoria. Since it can be affected by drugs and chemicals, who knows but it may have its seat in some gland?|via=Google books}}{{open access}}</ref> Udžbenik [[Robert S. Woodworth| Roberta S. Woodwortha]] iz 1921. godine pod nazivom „Psihologija: Studija mentalnog života“ opisuje euforiju kao organsko stanje koje je suprotno umoru i „znači otprilike isto što i osjećati se dobro“.<ref>{{Cite book|chapter-url=https://archive.org/stream/psychologystudyo00wooduoft#page/118/mode/2up|title=Psychology, a study of mental life|vauthors=Woodworth, RS|publisher=Henry Holt and Company|year=1921|location=New York|pages=119–120|chapter=Chapter VII: Emotion: Various organic states, and the conscious states that go with them|quote=Something was said before about "organic states", under the general head of tendencies to reaction. Fatigue was an example. Now we could include fatigue under the term, "stirred-up state of the organism"; at least, if not precisely "stirred-up", it is uneasy. It is a deviation from the normal or neutral state. Also, it is often a conscious state, as when we speak of the "tired feeling"; not a purely cognitive state, either not simply a recognition of the fact that we are fatigued but a state of disinclination to work any longer. Though fatigue is thus so much like an emotion that it fits under our definition, it is not called an emotion, but a sensation or complex of sensations....<br />{{in5}}Many other organic states are akin to emotion in the same way. The opposite of fatigue, the "warmed-up" condition, brought on by a certain amount of activity after rest, is a case in point. It is a deviation from the average or neutral condition, in the direction of greater readiness for activity. The warmed-up person ''feels'' ready for business, full of "ginger" or "pep" in short, full of life. The name "euphoria", which means about the same as "feeling good", is given to this condition. Drowsiness is another of these emotion-like states; but hunger and thirst are as typical examples as any.|access-date=16 April 2017|via=Internet archive}} {{open access}}</ref> Deceniju kasnije, smatrajući da je teško procijeniti „uobičajene osjećaje blagostanja“, američki istraživač ovisnosti [[Harris Isbell]] redefinirao je euforiju kao promjene u [[ponašanje|ponašanju]] i objektivne znakove tipične za [[morfin]].<ref name=":1950Isbell">{{Cite journal|vauthors=Keats AS, Beecher HK|date=1952|title=Analgesic activity and toxic effects of acetylmethadol isomers in man|url=http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|journal=The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics|volume=105|issue=2|pages=210–215|doi=10.1016/S0022-3565(25)05029-3 |issn=0022-3565|pmid=14928223|access-date=17 September 2016|quote=[Footnote 3] Since matters of some interest hang upon the definition of 'euphoria', direct enquiry of Dr. Isbell brought the following comment (letter of November 1, 1951). 'I think it would be wise to exercise a certain degree of care in our use of the term "euphoria". We use it here in the sense of a train of effects similar to those seen after the administration of morphine. These effects include changes in behavior and objective signs, such as constriction of the pupil, depression of the respiratory rate and volume, drop in rectal temperature, etc. We do not use it in the sense of "feeling of well-being", as this is something that I have been utterly unable to evaluate.' The present authors prefer to limit the definition of euphoria to 'a sense of well-being'.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922093443/http://jpet.aspetjournals.org/content/105/2/210.extract|archive-date=22 September 2016|url-status=live|url-access=subscription}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite journal|vauthors=Isbell H, Vogel VH|date=1949|title=The addiction liability of methadon (amidone, dolophine, 10820) and its use in the treatment of the morphine abstinence syndrome|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-psychiatry_1949-06_105_12/page/908|journal=The American Journal of Psychiatry|volume=105|issue=12|pages=909–914|doi=10.1176/ajp.105.12.909|issn=0002-953X|pmid=18127077}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Testing for Abuse Liability of Drugs in Humans|vauthors= Jaffe JH, Jaffe FK|publisher=National Institute on Drug Abuse|year=1989|veditors=Fischman MW, Mello NK|series=National Institute on Drug Abuse Research Monograph Series|volume=92|location=Rockville, MD|chapter=4. Historical Perspectives on the Use of Subjective Effects Measures in Assessing the Abuse Potential of Drugs}}</ref> Međutim, 1957. godine britanski farmakolog D. A. Cahal nije smatrao opioidnu euforiju [[nuspojava|medicinski nepoželjnom]], već učinkom koji "povećava vrijednost glavnog [[analgetik]]a".<ref name=":1957Cahal">{{Cite journal|vauthors=Cahal DA|date=1957|title=Analgesic activity of dipipanone hydrochloride in student volunteers|journal=British Journal of Pharmacology and Chemotherapy|volume=12|issue=1|pages=97–99|doi=10.1111/j.1476-5381.1957.tb01368.x|issn=0366-0826|pmc=1509651|pmid=13413158|quote=Not all of these effects can be regarded as undesirable. Drowsiness, euphoria, sleep, and 'detachment,' for instance, are effects which enhance the value of a major analgesic.}}</ref> Izdanje "Kratke enciklopedije psihijatrije" iz 1977. godine nazvalo je euforiju "raspoloženjem zadovoljstva i blagostanja", s patološkim asocijacijama kada se koristi u psihijatrijskom kontekstu. Kao znak cerebralne bolesti, opisana je kao bljutava i izvan konteksta, predstavljajući nemogućnost doživljavanja negativnih emocija.<ref name=":1977Encyclopedia">{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=o-bzCAAAQBAJ&pg=PA152|title=A Concise Encyclopaedia of Psychiatry|vauthors=Leigh D, Pare CM, Marks J|date=1977|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-94-011-5913-5|page=152|language=en|quote=A mood of contentment and wellbeing. Euphoria in psychiatric terms always has a pathological connotation and is often an important early sign of organic cerebral disease. It differs from elation in subtle but important ways. It has no infectious quality and no element of gaiety, for its bland contentment is based on lack of awareness and inability to experience sadness or anxiety rather than on anything positive.<br />{{in5}}It may be seen in any condition involving extensive cerebral damage, particularly if the frontal lobes are involved. It occurs sooner or later in senile and arteriosclerotic dementias (q.v.), in disseminated sclerosis and in Huntington's chorea (q.v.) and is often seen also after severe head injury and old-fashioned forms of leucotomy (q.v.). Euphoria is sometimes seen in Addison's disease (q.v.).|via=Google books}}</ref> U 21. stoljeću, euforija se „općenito“ definira kao stanje velike sreće, blagostanja i uzbuđenja, koje može biti normalno ili abnormalno i neprikladno kada je povezano s psihoaktivnim drogama, maničnim stanjima ili bolestima ili povredama [[mozak|mozga]].<ref>{{Cite web|url=http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|title=definition of euphoria in English|website=Oxford Dictionaries|access-date=16 December 2016|quote=a feeling or state of intense excitement and happiness|archive-url=https://web.archive.org/web/20160728064542/http://www.oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/euphoria|archive-date=28 July 2016}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite web|url=http://www.dictionary.com/browse/euphoria|title=definition of euphoria|website=Dictionary.com|access-date=16 December 2016|quote=a state of intense happiness and self-confidence<br />{{in5}}(psychology) a feeling of happiness, confidence, or well-being sometimes exaggerated in pathological states as mania|archive-url=https://web.archive.org/web/20161229171012/http://www.dictionary.com/browse/euphoria|archive-date=29 December 2016|url-status=live}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|title=Kaplan and Sadock's Comprehensive Textbook of Psychiatry|vauthors=Sadock B, Sadock V|year=2009|edition=9th|pages=411–412, 923|quote=Refers to a persistent and unrealistic sense of well-being, without the increased mental or motor rate of mania. <br />{{in5}}Exaggerated feeling of well-being that is inappropriate to real events. Can occur with drugs such as opiates, amphetamines, and alcohol.}}<br />&nbsp;'''•'''&nbsp;{{Cite book|url=https://medical-dictionary.thefreedictionary.com/euphoria|title=Mosby's Medical Dictionary|year=2009|edition=8th|quote=1. a feeling or state of well-being or elation.<br />{{in5}}2. an exaggerated or abnormal sense of physical and emotional well-being not based on reality or truth, disproportionate to its cause, and inappropriate to the situation, as commonly seen in the manic stage of bipolar disorder, some forms of schizophrenia, organic mental disorders, and toxic and drug-induced states|access-date=29 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170702151838/http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Euphoria|archive-date=2 July 2017|url-status=live}}</ref> ==Tipovi== Mnogi različiti tipovi stimulansa mogu izazvati euforiju, uključujući [[psihoaktivna supstanca| psihoaktivne droge]], [[prirodna nagrada|prirodne nagrade]] i društvene aktivnosti.<ref name="Schultz euphoria">{{cite journal|vauthors=Schultz W|year=2015|title=Neuronal reward and decision signals: from theories to data| pmid = 26109341 | pmc = 4491543|journal=Physiological Reviews|volume=95|issue=3|pages=853–951|doi=10.1152/physrev.00023.2014|quote=The feeling of high that is experienced by sports people during running or swimming, the lust evoked by encountering a ready mating partner, a sexual orgasm, the euphoria reported by drug users, and the parental affection to babies constitute different forms (qualities) rather than degrees of pleasure (quantities).}}</ref> [[Afektivni poremećaj]] kao što su unipolarna [[manija]] ili [[bipolarni poremećaj]] mogu uključivati ​​euforiju kao simptom: stimulansi, [[opioid]]i, [[nikotin]], [[kanabinoid]]i, [[inhalant]]i. ==Također pogledajte== * [[Vrhunac iskustva]] {{Col-begin}} {{Col-break}} ; Psihološka * [[Disforija]] * [[Eutimija]] * [[Hipertimični temperament|Hipertimia]] * [[Osjećaj čuđenja]] {{Col-break}} ; Farmakološka * [[Anksiolitik]] * [[Dizajnerska droga]] * [[Rekreativna upotreba droga]] {{col-end}} ==Reference== {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == * {{Wiktionary-inline|euphoria}} {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|MB24.9}} }} *https://www.youtube.com/watch?v=zmtFnNLDHK *https://www.youtube.com/watch?v=uJQ8P31omEQ c *https://www.youtube.com/watch?v=rg-z5Otuhn8&t=15s *https://www.youtube.com/watch?v=303roFVR70c {{Upotreba droga}} {{Emocija-footer}} {{Authority control}} [[Kategorija:Emocije] [[Kategorija:Simptomi]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Društvo]] c22nq98fqe2e6buzswy68gz0uxn1js7 Razgovor:Coprinopsis lagopus 1 534634 3847215 2026-05-17T14:19:29Z Genetičar 181151 /* Naše gljive - njihovi termini */ novi odlomak 3847215 wikitext text/x-wiki == Naše gljive - njihovi termini == Ma šta mi reče?! Pitanje je da li je iko u BiH i vidio tu [[gljive|sad me vidiš - sad me ne vidiš]] [[gljive|gljivu]], a kamo li da je imenuje. [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:19, 17 maj 2026 (CEST) j9ckbkgt490m254yozb54hv84j8s5pz 3847216 3847215 2026-05-17T14:21:28Z Genetičar 181151 /* Naše gljive - njihovi termini */ 3847216 wikitext text/x-wiki == Naše gljive - njihovi termini == Ma šta mi reče?! Pitanje je da li je iko u BiH i vidio tu [[gljive|sad me vidiš - sad me ne vidiš]] [[gljive|gljivu]], a kamo li da je [[ime]]nuje. [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:19, 17 maj 2026 (CEST) mli4fvtahhb2nvgrvztiq62ob0h6grv 3847219 3847216 2026-05-17T14:27:53Z KWiki 9400 /* Naše gljive - njihovi termini */ odgovor 3847219 wikitext text/x-wiki == Naše gljive - njihovi termini == Ma šta mi reče?! Pitanje je da li je iko u BiH i vidio tu [[gljive|sad me vidiš - sad me ne vidiš]] [[gljive|gljivu]], a kamo li da je [[ime]]nuje. [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:19, 17 maj 2026 (CEST) :A zašto onda ostavljate engleske narodne nazive? Kad nemamo ili ne znamo domaće, ostaviti samo latinski jer narodni nazivi iz drugih jezika ništa ne znače za ovo govorno područje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:27, 17 maj 2026 (CEST) 427fkn4ofvq0tt6yap06ufs9ojhwgrt 3847220 3847219 2026-05-17T14:32:17Z Genetičar 181151 /* Naše gljive - njihovi termini */ odgovor 3847220 wikitext text/x-wiki == Naše gljive - njihovi termini == Ma šta mi reče?! Pitanje je da li je iko u BiH i vidio tu [[gljive|sad me vidiš - sad me ne vidiš]] [[gljive|gljivu]], a kamo li da je [[ime]]nuje. [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:19, 17 maj 2026 (CEST) :A zašto onda ostavljate engleske narodne nazive? Kad nemamo ili ne znamo domaće, ostaviti samo latinski jer narodni nazivi iz drugih jezika ništa ne znače za ovo govorno područje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:27, 17 maj 2026 (CEST) ::I mi smo narod! Usput kako se stvaraju narodna imena za prvoviđeno?! Ovaj članak , uostalom, donosi prvi opis ove [[gljive]] na [[bosanski|bosanskom]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:32, 17 maj 2026 (CEST) 8so16059rm8oh48hkkihkjtlfybiyek 3847259 3847220 2026-05-17T17:53:42Z Panasko 146730 /* Naše gljive - njihovi termini */ odgovor 3847259 wikitext text/x-wiki == Naše gljive - njihovi termini == Ma šta mi reče?! Pitanje je da li je iko u BiH i vidio tu [[gljive|sad me vidiš - sad me ne vidiš]] [[gljive|gljivu]], a kamo li da je [[ime]]nuje. [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:19, 17 maj 2026 (CEST) :A zašto onda ostavljate engleske narodne nazive? Kad nemamo ili ne znamo domaće, ostaviti samo latinski jer narodni nazivi iz drugih jezika ništa ne znače za ovo govorno područje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:27, 17 maj 2026 (CEST) ::I mi smo narod! Usput kako se stvaraju narodna imena za prvoviđeno?! Ovaj članak , uostalom, donosi prvi opis ove [[gljive]] na [[bosanski|bosanskom]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:32, 17 maj 2026 (CEST) :::Samim tim znači da nema narodnog naziva [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:53, 17 maj 2026 (CEST) q8z1jtewd697td81dyuuxw3vr10fmfu 3847260 3847259 2026-05-17T18:14:10Z AnToni 2325 /* Naše gljive - njihovi termini */ odgovor 3847260 wikitext text/x-wiki == Naše gljive - njihovi termini == Ma šta mi reče?! Pitanje je da li je iko u BiH i vidio tu [[gljive|sad me vidiš - sad me ne vidiš]] [[gljive|gljivu]], a kamo li da je [[ime]]nuje. [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:19, 17 maj 2026 (CEST) :A zašto onda ostavljate engleske narodne nazive? Kad nemamo ili ne znamo domaće, ostaviti samo latinski jer narodni nazivi iz drugih jezika ništa ne znače za ovo govorno područje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:27, 17 maj 2026 (CEST) ::I mi smo narod! Usput kako se stvaraju narodna imena za prvoviđeno?! Ovaj članak , uostalom, donosi prvi opis ove [[gljive]] na [[bosanski|bosanskom]] [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 16:32, 17 maj 2026 (CEST) :::Samim tim znači da nema narodnog naziva [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:53, 17 maj 2026 (CEST) ::::Dva autora su se bavili gljivama s područja Jugoslavije: R. Božac i Focht. U njihovim knjigama nema podataka niti imena koja su doslovce prevedena s drugih jezika. Ukoliko neko napiše novu knjigu o gljivama, pa ove vrste nazove nekim nazivom, onda ćemo te nazive, pored latinskih ubaciti u članak. Postoji li treća knjiga nepoznatog autora, na jezičkom prostoru, koji ove gljive naziva nekim imenom, koji nije latinski naziv? Sigurno da je ideja simpatična, prevesti s njemačkog neko ime gljive, ali to nije posao za Wikipediju, nego za stručnjake koji se bave biologijom i koji svoje radove objave na za to dosljednim strukturama. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:14, 17 maj 2026 (CEST) 1qcy59dekwongnv17syhehr1qxhl1sn Orlja 0 534636 3847227 2026-05-17T15:34:18Z Mhare 481 + 3847227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Orlja | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|08|45.93|N|18|31|34.57|E}} | mapframe-caption = Tok Orlje | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = oko 6 | izvor = pećinsko kraško vrelo Orlje, zapadno od [[Olovo|Olova]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = Očevica kod Meorače, u slivu [[Krivaja|Krivaje]] | nadmorska visina ušća = oko 536 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 08 | ušće_lat_s = 45.93 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 31 | ušće_long_s = 34.57 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = Očevicu | etimologija = prema predanju, od glagola "orljati", u značenju "hučati" | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = Očevica → [[Krivaja]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Olovo]], [[Zeničko-dobojski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Orlja''' je planinska rijeka u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], u slivu [[Krivaja|Krivaje]]. Nalazi se na području [[Olovo|Olova]], u prostoru [[Crnoriječka visoravan|Crnoriječke visoravni]] i planine [[Zvijezda (planina u Bosni i Hercegovini)|Zvijezde]]. Desna je pritoka rječice Očevice, koja je lijeva pritoka Krivaje, dok se u ribolovnim aktima Zeničko-dobojskog kantona navodi kao rječica "od izvora do ušća u Krivaju".<ref name="bastina">{{cite journal |last=Hasanspahić |first=Mirnes |title=Kulturno-historijsko naslijeđe oko izvora i gornjeg toka rijeke Orlje u blizini Olova |journal=Baština sjeveroistočne Bosne |issue=6 |year=2013 |url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2015/03/95-Mirnes-Hasanspahic-101-2.pdf |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="zdk">{{cite web |title=Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, broj 18/07 |url=https://zdk.ba/component/advlisting/?fileId=7115&format=raw&view=download |publisher=Zeničko-dobojski kanton |date=27. 11. 2007 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Ušće Orlje u Očevicu nalazi se kod zaseoka Meorača, u području gdje se sastaju tokovi Orlje i Očevice.<ref name="krizevici">{{cite journal |title=The Krizevici Village in the Krivaja River Valley |journal=International Journal of Multidisciplinary Research and Publications |url=https://ijmrap.com/wp-content/uploads/2023/09/IJMRAP-V6N3P80Y23.pdf |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Tok == Orlja izvire iz jakog kraškog vrela, odnosno iz pećine evidentirane pod nazivom Vrelo Orlje.<ref name="bastina"/> Izvorište se nalazi oko 6 km zračne linije zapadno od Olova, u području koje se danas naziva Orlja.<ref name="bastina"/> Hidrološkim metodama utvrđena je podzemna veza između ponora u Donjoj [[Bijambare|bijambarskoj pećini]], poznatog kao ponor Brodić, i vrela Orlje.<ref name="bastina"/> Nakon približno 1 km toka rijeka ulazi u kanjon, koji je u prošlosti bio teško prohodan.<ref name="bastina"/> Kanjon Orlje je jedna od očuvanijih klisura u slivu Krivaje, s visokim stijenama, kaskadama, vodopadima i šumskim staništima.<ref name="npn">{{cite web |title=Orlja |url=https://npn.ba/orlja/ |website=Mreža za zaštitu prirode u BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="krizevici"/> == Prirodne osobine == Orlja je stalni planinski vodotok s izraženim promjenama vodostaja, pri čemu su najniži vodostaji najčešći u ljetnom periodu. U geomorfološkom smislu njen tok obuhvata normalnu riječnu dolinu u gornjem dijelu i kanjonske oblike u srednjem i donjem toku.<ref name="morph">{{cite web |title=The Orlja River – Morphological and Potamological Characteristics |url=https://www.academia.edu/36949217/THE_ORLJA_RIVER_MORPHOLOGICAL_AND_POTAMOLOGICAL_CHARACTERISTICS |website=Academia.edu |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U području Orlje zabilježena je velika raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta. Istraživanja provedena u okviru projekta zaštite izvora i kanjona Orlje navode 216 vrsta prizemne flore i 55 vrsta dendroflore.<ref name="hotspot">{{cite web |title=Orlja – hotspot biodiverziteta |url=https://ekobih.net/old/wp-content/uploads/2022/03/Orlja-hotspot-biodiverziteta-small.pdf |publisher=Mreža za zaštitu prirode u BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Područje je važno i zbog staništa [[Vodozemci|vodozemaca]], [[Ptice|ptica]], [[Šišmiš|šišmiša]] i drugih vrsta vezanih za kraške i kanjonske ekosisteme.<ref name="npn"/> == Kulturno-historijski lokaliteti == Uz gornji tok Orlje nalazi se stari jednolučni kameni most poznat kao Rimski most. Sagrađen je u osmanskom periodu, ali nije poznato tačno vrijeme gradnje, a u njegovoj konstrukciji korišteni su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, [[Stećak|stećci]].<ref name="bastina"/><ref name="npn"/> Most se nalazi nekoliko stotina metara prije ulaska rijeke u kanjon, na starom putnom pravcu koji je povezivao olovski kraj s okolnim naseljima.<ref name="bastina"/> U austrougarskom periodu kroz kanjon je izgrađen krak šumske pruge koji se nastavljao na prugu Zavidovići – [[Han-Pijesak]] – [[Kusače (Han-Pijesak)|Kusače]].<ref name="bastina"/> Kasnije je kroz kanjon urađen makadamski put [[Križevići (Olovo)|Križevići]] – Meorača – Orlja, čime je područje postalo pristupačnije, ali je zadržalo izrazito prirodan karakter.<ref name="bastina"/> == Zaštita i korištenje == Orlja se spominje u dokumentima o planiranim malim hidroelektranama.<ref name="ekoakcija">{{cite web |title=MHE Orlja |url=https://voda.ekoakcija.org/bs/mhe/mhe-orlja |website=Vode Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Zbog očuvanosti kanjona, izvorišta, kraških veza i biodiverziteta, ekološke organizacije i istraživači navode Orlju kao osjetljiv vodotok čije bi prirodne vrijednosti mogle biti ugrožene hidroenergetskim i infrastrukturnim zahvatima.<ref name="npn"/><ref name="hotspot"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orlja}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Krivaje]] [[Kategorija:Olovo]] 1cshkof9elp14hmcipqiahctf5ypuzq Darijana Filipović 0 534637 3847229 2026-05-17T15:42:03Z Mhare 481 + 3847229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Darijana Filipović | slika = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | nacionalnost = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatica]] | zanimanje = [[političar]]ka | godine_aktivnosti = 2014– | poznat_po = zastupnica u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]] }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/><ref name="euronews-karijera"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] o9ky1tt4r724kyvvqt6zujaj1wtq8fr 3847236 3847229 2026-05-17T16:09:12Z Mhare 481 3847236 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatica]] | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/><ref name="euronews-karijera"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] sr6r5m4tjuyjiasvvf2h3l6yhxonvbl 3847238 3847236 2026-05-17T16:10:34Z Mhare 481 3847238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatica]] | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/><ref name="euronews-karijera"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 4odczaveidlz9mjyja3jobwk47gsw7t 3847244 3847238 2026-05-17T16:47:26Z AnToni 2325 [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatica]] | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/><ref name="euronews-karijera"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] loxrb1mb1faqby63ju9n07uuj8yfd69 3847251 3847244 2026-05-17T17:27:12Z AnToni 2325 [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatica]] | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/><ref name="euronews-karijera"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] kcf53d9jeebju6fy8b6b7cdsobnt81s 3847268 3847251 2026-05-17T19:31:46Z Mhare 481 3847268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Darijana Filipović | slika = | opis_slike = | redoslijed = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2014–2018 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1987|1|26}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Darijana Filipović | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatica]] | politička_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Sveučilište u Mostaru]] | zanimanje = [[političar]]ka | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Darijana Filipović''' ([[Mostar]], 26. januar 1987) bosanskohercegovačka je [[političar]]ka i članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH). Od 2018. zastupnica je u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], a ranije je bila zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U aprilu 2026. HDZ BiH predstavio ju je kao kandidatkinju za hrvatsku članicu [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović bit će kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-bit-ce-kandidatkinja-hdz-a-za-predsjednistvo-bih/260413105 |website=Klix.ba |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-karijera">{{cite web |title=Kako je tekla politička karijera Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/55542/kako-je-tekla-politicka-karijera-darijane-filipovic-kandidatkinje-hdz |website=Euronews BiH |date=13. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Filipović je rođena 26. januara 1987. u Mostaru. Srednju školu završila je u Općoj gimnaziji u [[Stolac|Stocu]], a potom je studirala na Ekonomskom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]], gdje je završila studij poslovne ekonomije i menadžmenta.<ref name="psbih-2018">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/517 |website=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Prije ulaska u državni parlament radila je kao glavna sekretarica kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kao zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/> == Politička karijera == U politiku je ušla kroz stranačke strukture HDZ-a BiH. Do 2014. bila je glavna sekretarica Kantonalnog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kasnije je postala jedna od dopredsjednica stranke.<ref name="javnarasprava">{{cite web |title=Darijana Filipović |url=https://www.javnarasprava.ba/bih/Parlamentarac/1405 |website=JavnaRasprava.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na općim izborima 2014. izabrana je u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat u tom domu obavljala je do 2018, kada je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 2 u Federaciji Bosne i Hercegovine.<ref name="psbih-2018"/><ref name="euronews-karijera"/> U državnom parlamentu djelovala je u Klubu zastupnika HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko te koalicije.<ref name="psbih-2018"/> Tokom saziva 2018–2022. bila je članica Komisije za vanjske poslove i Zajedničke komisije za ljudska prava, kao i članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana.<ref name="psbih-2018"/><ref name="javnarasprava"/> U tom mandatu podnijela je inicijativu kojom se od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražilo da preduzmu aktivnosti radi pristupanja Bosne i Hercegovine Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje.<ref name="psbih-2018"/> Na općim izborima 2022. ponovo je izabrana u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U tom sazivu bila je članica Komisije za vanjske poslove i Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma, te članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u [[Parlamentarna skupština Vijeća Evrope|Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope]].<ref name="psbih-2022">{{cite web |title=Filipović, Darijana |url=https://www.parlament.ba/representative/detail/577?lang=en |website=Parlamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope evidentirana je kao predstavnica iz Bosne i Hercegovine u grupi [[Evropska narodna stranka|Evropske narodne stranke]] od marta 2023.<ref name="pace">{{cite web |title=Ms Darijana Filipović |url=https://pace.coe.int/en/members/8759 |website=Parliamentary Assembly of the Council of Europe |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == HDZ BiH je 13. aprila 2026. objavio da će Filipović biti kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> Kandidatura je predstavljena nakon sjednica Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ-a BiH u Mostaru.<ref name="euronews-karijera"/> Stranka ju je na službenoj stranici predstavila kao kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.<ref name="hdz-kandidatura">{{cite web |title=Darijana Filipović - kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine |url=https://hdzbih.org/hr/predsjednistvo/darijana |website=HDZ BiH |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Filipović je u maju 2026. na tribini u [[Zagreb|Zagrebu]] govorila o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta. Izjavila je da bi, ako se nastavi ono što je opisala kao nepravdu prema Hrvatima, treći entitet mogao biti jedan od mogućih političkih odgovora.<ref name="klix-filipovic-treci-entitet">{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-ako-se-nastavi-nepravda-prema-hrvatima-treci-entitet-je-jedan-od-mogucih-odgovora/260514170|title=Darijana Filipović: Ako se nastavi nepravda prema Hrvatima, treći entitet je jedan od mogućih odgovora|date=14. 5. 2026|website=Klix.ba|access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Filipović, Darijana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] n190cdxkd2kjx8dbf2x7b7pl69b051w Semir Efendić 0 534638 3847231 2026-05-17T15:49:29Z Mhare 481 + 3847231 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Semir Efendić | slika = | opis_slike = | funkcija = Načelnik [[Novi Grad Sarajevo|Općine Novi Grad Sarajevo]] | mandat = 2012– | prethodnik = Damir Hadžić | nasljednik = | funkcija2 = Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] | mandat2 = 2021– | prethodnik2 = Amer Jerlagić | nasljednik2 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (od 2021) | druge_stranke = [[Stranka demokratske akcije]] (do 2021) | supruga = Aida Efendić | djeca = 1 | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet Malaya]] | zanimanje = [[političar]] }} '''Semir Efendić''' ([[Goražde]], 4. septembar 1983) bosanskohercegovački je [[političar]], načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] i predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH). Prvi put je za načelnika jedne od sarajevskih općina izabran 2012, a mandat je obnavljao na lokalnim izborima 2016, 2020. i 2024. Političku karijeru počeo je u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA), koju je napustio 2021, kada je preuzeo rukovodstvo SBiH.<ref name="novigrad">{{cite web |title=Načelnik - mr. Semir Efendić |url=https://www.novigradsarajevo.ba/nacelnik/ |website=Općina Novi Grad Sarajevo |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="cin">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semir-efendic/ |website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini |publisher=Centar za istraživačko novinarstvo |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen je 4. septembra 1983. u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je 2007. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na predmetu "Politička filozofija". Postdiplomski studij završio je na Fakultetu za ekonomiju i administraciju Univerziteta Malaya u [[Kuala Lumpur]]u, gdje je stekao zvanje magistra javne uprave.<ref name="novigrad"/> Oženjen je Aidom Efendić, s kojom živi u Sarajevu i ima kćerku.<ref name="cin"/> == Politička karijera == Politički je aktivan od 2001. u Stranci demokratske akcije. U stranačkim strukturama SDA bio je potpredsjednik Općinskog odbora Novi Grad Sarajevo, a javno je bio prepoznatljiv kao jedan od mlađih kadrova te stranke u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://istinomjer.ba/akter/semir-efendic/ |website=Istinomjer.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na lokalnim izborima 2012. izabran je za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Mandat je obnovio 2016. kao kandidat koalicije SDA i [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost BiH]], a 2020. ponovo je izabran za načelnika kao kandidat SDA.<ref name="cin"/> Nakon prelaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, na lokalnim izborima 2024. osvojio je četvrti mandat na čelu Općine Novi Grad Sarajevo, nastupajući kao kandidat SBiH.<ref name="klix2024">{{cite web |title=Semir Efendić zabilježio svoj najbolji izborni rezultat ikad |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zabiljezio-svoj-najbolji-izborni-rezultat-ikad/241007043 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U aprilu 2021. napustio je SDA. Istog mjeseca potvrđeno je da ga je Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu imenovalo za vršioca dužnosti predsjednika te stranke, čime je preuzeo političku organizaciju koju je osnovao [[Haris Silajdžić]].<ref name="fokus2021">{{cite web |title=Semir Efendić zvanično napustio SDA, imenovan za v.d. predsjednika SBiH |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zvanicno-napustio-sda-imenovan-za-v-d-predsjednika-sbih/2050533/ |website=Fokus.ba |date=26. 4. 2021 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na petom kongresu SBiH, održanom u aprilu 2026, ponovo je izabran za predsjednika stranke.<ref name="sbih2026">{{cite web |title=Stranka za BiH obilježila 30 godina: Efendić ostaje na čelu stranke |url=https://sbih.ba/2026/04/11/stranka-za-bih-obiljezila-30-godina-efendic-ostaje-na-celu-stranke/ |website=Stranka za Bosnu i Hercegovinu |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Stranka za Bosnu i Hercegovinu je 2026. najavila Efendićevu kandidaturu za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026. Kandidatura je potvrđena u okviru odluke Predsjedništva SBiH da stranka nastupi na svim nivoima vlasti na izborima zakazanim za 4. oktobar 2026.<ref name="radiosarajevo2026">{{cite web |title=SBiH objavila imena kandidata: Semir Efendić za Predsjedništvo BiH, Begija Smajić za predsjednicu RS |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sbh-objavila-kandidate-semira-efendica-begiju-smajic/636600 |website=Radio Sarajevo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajna nesreća i presuda == U martu 2018. Efendić je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskoj ulici Zagrebačka, u kojoj je smrtno stradao pješak. Općinski sud u Sarajevu ga je 2021, nakon sporazuma o priznanju krivice, proglasio krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i izrekao mu uvjetnu osudu kojom je utvrđena kazna zatvora od jedne godine, s tim da se kazna ne izvrši ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/efendic-osudjen-na-godinu-uvjetno-zbog-saobracajne-nesrece/|title=Efendić osuđen na godinu uvjetno zbog saobraćajne nesreće|date=2021-04-30|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-17}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Efendić, Semir}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] 8qdfr0ucli9nd7j1rl4c9mzc3u1haec 3847253 3847231 2026-05-17T17:29:11Z AnToni 2325 [[Kategorija:Bošnjački političari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847253 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Semir Efendić | slika = | opis_slike = | funkcija = Načelnik [[Novi Grad Sarajevo|Općine Novi Grad Sarajevo]] | mandat = 2012– | prethodnik = Damir Hadžić | nasljednik = | funkcija2 = Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] | mandat2 = 2021– | prethodnik2 = Amer Jerlagić | nasljednik2 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (od 2021) | druge_stranke = [[Stranka demokratske akcije]] (do 2021) | supruga = Aida Efendić | djeca = 1 | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet Malaya]] | zanimanje = [[političar]] }} '''Semir Efendić''' ([[Goražde]], 4. septembar 1983) bosanskohercegovački je [[političar]], načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] i predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH). Prvi put je za načelnika jedne od sarajevskih općina izabran 2012, a mandat je obnavljao na lokalnim izborima 2016, 2020. i 2024. Političku karijeru počeo je u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA), koju je napustio 2021, kada je preuzeo rukovodstvo SBiH.<ref name="novigrad">{{cite web |title=Načelnik - mr. Semir Efendić |url=https://www.novigradsarajevo.ba/nacelnik/ |website=Općina Novi Grad Sarajevo |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="cin">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semir-efendic/ |website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini |publisher=Centar za istraživačko novinarstvo |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen je 4. septembra 1983. u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je 2007. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na predmetu "Politička filozofija". Postdiplomski studij završio je na Fakultetu za ekonomiju i administraciju Univerziteta Malaya u [[Kuala Lumpur]]u, gdje je stekao zvanje magistra javne uprave.<ref name="novigrad"/> Oženjen je Aidom Efendić, s kojom živi u Sarajevu i ima kćerku.<ref name="cin"/> == Politička karijera == Politički je aktivan od 2001. u Stranci demokratske akcije. U stranačkim strukturama SDA bio je potpredsjednik Općinskog odbora Novi Grad Sarajevo, a javno je bio prepoznatljiv kao jedan od mlađih kadrova te stranke u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://istinomjer.ba/akter/semir-efendic/ |website=Istinomjer.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na lokalnim izborima 2012. izabran je za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Mandat je obnovio 2016. kao kandidat koalicije SDA i [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost BiH]], a 2020. ponovo je izabran za načelnika kao kandidat SDA.<ref name="cin"/> Nakon prelaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, na lokalnim izborima 2024. osvojio je četvrti mandat na čelu Općine Novi Grad Sarajevo, nastupajući kao kandidat SBiH.<ref name="klix2024">{{cite web |title=Semir Efendić zabilježio svoj najbolji izborni rezultat ikad |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zabiljezio-svoj-najbolji-izborni-rezultat-ikad/241007043 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U aprilu 2021. napustio je SDA. Istog mjeseca potvrđeno je da ga je Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu imenovalo za vršioca dužnosti predsjednika te stranke, čime je preuzeo političku organizaciju koju je osnovao [[Haris Silajdžić]].<ref name="fokus2021">{{cite web |title=Semir Efendić zvanično napustio SDA, imenovan za v.d. predsjednika SBiH |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zvanicno-napustio-sda-imenovan-za-v-d-predsjednika-sbih/2050533/ |website=Fokus.ba |date=26. 4. 2021 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na petom kongresu SBiH, održanom u aprilu 2026, ponovo je izabran za predsjednika stranke.<ref name="sbih2026">{{cite web |title=Stranka za BiH obilježila 30 godina: Efendić ostaje na čelu stranke |url=https://sbih.ba/2026/04/11/stranka-za-bih-obiljezila-30-godina-efendic-ostaje-na-celu-stranke/ |website=Stranka za Bosnu i Hercegovinu |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Stranka za Bosnu i Hercegovinu je 2026. najavila Efendićevu kandidaturu za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026. Kandidatura je potvrđena u okviru odluke Predsjedništva SBiH da stranka nastupi na svim nivoima vlasti na izborima zakazanim za 4. oktobar 2026.<ref name="radiosarajevo2026">{{cite web |title=SBiH objavila imena kandidata: Semir Efendić za Predsjedništvo BiH, Begija Smajić za predsjednicu RS |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sbh-objavila-kandidate-semira-efendica-begiju-smajic/636600 |website=Radio Sarajevo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajna nesreća i presuda == U martu 2018. Efendić je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskoj ulici Zagrebačka, u kojoj je smrtno stradao pješak. Općinski sud u Sarajevu ga je 2021, nakon sporazuma o priznanju krivice, proglasio krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i izrekao mu uvjetnu osudu kojom je utvrđena kazna zatvora od jedne godine, s tim da se kazna ne izvrši ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/efendic-osudjen-na-godinu-uvjetno-zbog-saobracajne-nesrece/|title=Efendić osuđen na godinu uvjetno zbog saobraćajne nesreće|date=2021-04-30|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-17}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Efendić, Semir}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] 53d94dehcfjzyicv8b0f3j8fejm5js0 3847255 3847253 2026-05-17T17:30:54Z AnToni 2325 3847255 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Semir Efendić | slika = | opis_slike = | funkcija = Načelnik [[Novi Grad Sarajevo|Općine Novi Grad Sarajevo]] | mandat = 2012– | prethodnik = Damir Hadžić | nasljednik = | funkcija2 = Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] | mandat2 = 2021– | prethodnik2 = Amer Jerlagić | nasljednik2 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | etnicitet = Bošnjak | stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (od 2021) | druge_stranke = [[Stranka demokratske akcije]] (do 2021) | supruga = Aida Efendić | djeca = 1 | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet Malaya]] | zanimanje = [[političar]] }} '''Semir Efendić''' ([[Goražde]], 4. septembar 1983) bosanskohercegovački je [[političar]], načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] i predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH). Prvi put je za načelnika jedne od sarajevskih općina izabran 2012, a mandat je obnavljao na lokalnim izborima 2016, 2020. i 2024. Političku karijeru počeo je u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA), koju je napustio 2021, kada je preuzeo rukovodstvo SBiH.<ref name="novigrad">{{cite web |title=Načelnik - mr. Semir Efendić |url=https://www.novigradsarajevo.ba/nacelnik/ |website=Općina Novi Grad Sarajevo |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="cin">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semir-efendic/ |website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini |publisher=Centar za istraživačko novinarstvo |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen je 4. septembra 1983. u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je 2007. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na predmetu "Politička filozofija". Postdiplomski studij završio je na Fakultetu za ekonomiju i administraciju Univerziteta Malaya u [[Kuala Lumpur]]u, gdje je stekao zvanje magistra javne uprave.<ref name="novigrad"/> Oženjen je Aidom Efendić, s kojom živi u Sarajevu i ima kćerku.<ref name="cin"/> == Politička karijera == Politički je aktivan od 2001. u Stranci demokratske akcije. U stranačkim strukturama SDA bio je potpredsjednik Općinskog odbora Novi Grad Sarajevo, a javno je bio prepoznatljiv kao jedan od mlađih kadrova te stranke u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://istinomjer.ba/akter/semir-efendic/ |website=Istinomjer.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na lokalnim izborima 2012. izabran je za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Mandat je obnovio 2016. kao kandidat koalicije SDA i [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost BiH]], a 2020. ponovo je izabran za načelnika kao kandidat SDA.<ref name="cin"/> Nakon prelaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, na lokalnim izborima 2024. osvojio je četvrti mandat na čelu Općine Novi Grad Sarajevo, nastupajući kao kandidat SBiH.<ref name="klix2024">{{cite web |title=Semir Efendić zabilježio svoj najbolji izborni rezultat ikad |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zabiljezio-svoj-najbolji-izborni-rezultat-ikad/241007043 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U aprilu 2021. napustio je SDA. Istog mjeseca potvrđeno je da ga je Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu imenovalo za vršioca dužnosti predsjednika te stranke, čime je preuzeo političku organizaciju koju je osnovao [[Haris Silajdžić]].<ref name="fokus2021">{{cite web |title=Semir Efendić zvanično napustio SDA, imenovan za v.d. predsjednika SBiH |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zvanicno-napustio-sda-imenovan-za-v-d-predsjednika-sbih/2050533/ |website=Fokus.ba |date=26. 4. 2021 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na petom kongresu SBiH, održanom u aprilu 2026, ponovo je izabran za predsjednika stranke.<ref name="sbih2026">{{cite web |title=Stranka za BiH obilježila 30 godina: Efendić ostaje na čelu stranke |url=https://sbih.ba/2026/04/11/stranka-za-bih-obiljezila-30-godina-efendic-ostaje-na-celu-stranke/ |website=Stranka za Bosnu i Hercegovinu |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Stranka za Bosnu i Hercegovinu je 2026. najavila Efendićevu kandidaturu za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026. Kandidatura je potvrđena u okviru odluke Predsjedništva SBiH da stranka nastupi na svim nivoima vlasti na izborima zakazanim za 4. oktobar 2026.<ref name="radiosarajevo2026">{{cite web |title=SBiH objavila imena kandidata: Semir Efendić za Predsjedništvo BiH, Begija Smajić za predsjednicu RS |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sbh-objavila-kandidate-semira-efendica-begiju-smajic/636600 |website=Radio Sarajevo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajna nesreća i presuda == U martu 2018. Efendić je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskoj ulici Zagrebačka, u kojoj je smrtno stradao pješak. Općinski sud u Sarajevu ga je 2021, nakon sporazuma o priznanju krivice, proglasio krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i izrekao mu uvjetnu osudu kojom je utvrđena kazna zatvora od jedne godine, s tim da se kazna ne izvrši ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/efendic-osudjen-na-godinu-uvjetno-zbog-saobracajne-nesrece/|title=Efendić osuđen na godinu uvjetno zbog saobraćajne nesreće|date=2021-04-30|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-17}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Efendić, Semir}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] 0mhg6wm7u242pdhyh11h2dvenz81mqv 3847256 3847255 2026-05-17T17:41:13Z AnToni 2325 [[Kategorija:Uvjetno osuđeni]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Semir Efendić | slika = | opis_slike = | funkcija = Načelnik [[Novi Grad Sarajevo|Općine Novi Grad Sarajevo]] | mandat = 2012– | prethodnik = Damir Hadžić | nasljednik = | funkcija2 = Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] | mandat2 = 2021– | prethodnik2 = Amer Jerlagić | nasljednik2 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | etnicitet = Bošnjak | stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (od 2021) | druge_stranke = [[Stranka demokratske akcije]] (do 2021) | supruga = Aida Efendić | djeca = 1 | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet Malaya]] | zanimanje = [[političar]] }} '''Semir Efendić''' ([[Goražde]], 4. septembar 1983) bosanskohercegovački je [[političar]], načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] i predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH). Prvi put je za načelnika jedne od sarajevskih općina izabran 2012, a mandat je obnavljao na lokalnim izborima 2016, 2020. i 2024. Političku karijeru počeo je u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA), koju je napustio 2021, kada je preuzeo rukovodstvo SBiH.<ref name="novigrad">{{cite web |title=Načelnik - mr. Semir Efendić |url=https://www.novigradsarajevo.ba/nacelnik/ |website=Općina Novi Grad Sarajevo |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="cin">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semir-efendic/ |website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini |publisher=Centar za istraživačko novinarstvo |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen je 4. septembra 1983. u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je 2007. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na predmetu "Politička filozofija". Postdiplomski studij završio je na Fakultetu za ekonomiju i administraciju Univerziteta Malaya u [[Kuala Lumpur]]u, gdje je stekao zvanje magistra javne uprave.<ref name="novigrad"/> Oženjen je Aidom Efendić, s kojom živi u Sarajevu i ima kćerku.<ref name="cin"/> == Politička karijera == Politički je aktivan od 2001. u Stranci demokratske akcije. U stranačkim strukturama SDA bio je potpredsjednik Općinskog odbora Novi Grad Sarajevo, a javno je bio prepoznatljiv kao jedan od mlađih kadrova te stranke u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://istinomjer.ba/akter/semir-efendic/ |website=Istinomjer.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na lokalnim izborima 2012. izabran je za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Mandat je obnovio 2016. kao kandidat koalicije SDA i [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost BiH]], a 2020. ponovo je izabran za načelnika kao kandidat SDA.<ref name="cin"/> Nakon prelaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, na lokalnim izborima 2024. osvojio je četvrti mandat na čelu Općine Novi Grad Sarajevo, nastupajući kao kandidat SBiH.<ref name="klix2024">{{cite web |title=Semir Efendić zabilježio svoj najbolji izborni rezultat ikad |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zabiljezio-svoj-najbolji-izborni-rezultat-ikad/241007043 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U aprilu 2021. napustio je SDA. Istog mjeseca potvrđeno je da ga je Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu imenovalo za vršioca dužnosti predsjednika te stranke, čime je preuzeo političku organizaciju koju je osnovao [[Haris Silajdžić]].<ref name="fokus2021">{{cite web |title=Semir Efendić zvanično napustio SDA, imenovan za v.d. predsjednika SBiH |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zvanicno-napustio-sda-imenovan-za-v-d-predsjednika-sbih/2050533/ |website=Fokus.ba |date=26. 4. 2021 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na petom kongresu SBiH, održanom u aprilu 2026, ponovo je izabran za predsjednika stranke.<ref name="sbih2026">{{cite web |title=Stranka za BiH obilježila 30 godina: Efendić ostaje na čelu stranke |url=https://sbih.ba/2026/04/11/stranka-za-bih-obiljezila-30-godina-efendic-ostaje-na-celu-stranke/ |website=Stranka za Bosnu i Hercegovinu |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Stranka za Bosnu i Hercegovinu je 2026. najavila Efendićevu kandidaturu za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026. Kandidatura je potvrđena u okviru odluke Predsjedništva SBiH da stranka nastupi na svim nivoima vlasti na izborima zakazanim za 4. oktobar 2026.<ref name="radiosarajevo2026">{{cite web |title=SBiH objavila imena kandidata: Semir Efendić za Predsjedništvo BiH, Begija Smajić za predsjednicu RS |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sbh-objavila-kandidate-semira-efendica-begiju-smajic/636600 |website=Radio Sarajevo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajna nesreća i presuda == U martu 2018. Efendić je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskoj ulici Zagrebačka, u kojoj je smrtno stradao pješak. Općinski sud u Sarajevu ga je 2021, nakon sporazuma o priznanju krivice, proglasio krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i izrekao mu uvjetnu osudu kojom je utvrđena kazna zatvora od jedne godine, s tim da se kazna ne izvrši ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/efendic-osudjen-na-godinu-uvjetno-zbog-saobracajne-nesrece/|title=Efendić osuđen na godinu uvjetno zbog saobraćajne nesreće|date=2021-04-30|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-17}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Efendić, Semir}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Uvjetno osuđeni]] ec8le7z0sue1hf11y60z3juqj6bjw89 3847265 3847256 2026-05-17T19:24:16Z Mhare 481 3847265 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Semir Efendić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti = 2012– | prethodnik = [[Damir Hadžić]] | nasljednik = | redoslijed2 = Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. novembar 2021– | prethodnik2 = [[Amer Jerlagić]] | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Semir Efendić | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (od 2021) | supružnik = Aida Efendić | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet Malaya]] | zanimanje = [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Semir Efendić''' ([[Goražde]], 4. septembar 1983) bosanskohercegovački je [[političar]], načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] i predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH). Prvi put je za načelnika jedne od sarajevskih općina izabran 2012, a mandat je obnavljao na lokalnim izborima 2016, 2020. i 2024. Političku karijeru počeo je u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA), koju je napustio 2021, kada je preuzeo rukovodstvo SBiH.<ref name="novigrad">{{cite web |title=Načelnik - mr. Semir Efendić |url=https://www.novigradsarajevo.ba/nacelnik/ |website=Općina Novi Grad Sarajevo |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="cin">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semir-efendic/ |website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini |publisher=Centar za istraživačko novinarstvo |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen je 4. septembra 1983. u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je 2007. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na predmetu "Politička filozofija". Postdiplomski studij završio je na Fakultetu za ekonomiju i administraciju Univerziteta Malaya u [[Kuala Lumpur]]u, gdje je stekao zvanje magistra javne uprave.<ref name="novigrad"/> Oženjen je Aidom Efendić, s kojom živi u Sarajevu i ima kćerku.<ref name="cin"/> == Politička karijera == Politički je aktivan od 2001. u Stranci demokratske akcije. U stranačkim strukturama SDA bio je potpredsjednik Općinskog odbora Novi Grad Sarajevo, a javno je bio prepoznatljiv kao jedan od mlađih kadrova te stranke u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://istinomjer.ba/akter/semir-efendic/ |website=Istinomjer.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na lokalnim izborima 2012. izabran je za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Mandat je obnovio 2016. kao kandidat koalicije SDA i [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost BiH]], a 2020. ponovo je izabran za načelnika kao kandidat SDA.<ref name="cin"/> Nakon prelaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, na lokalnim izborima 2024. osvojio je četvrti mandat na čelu Općine Novi Grad Sarajevo, nastupajući kao kandidat SBiH.<ref name="klix2024">{{cite web |title=Semir Efendić zabilježio svoj najbolji izborni rezultat ikad |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zabiljezio-svoj-najbolji-izborni-rezultat-ikad/241007043 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> U aprilu 2021. napustio je SDA. Istog mjeseca potvrđeno je da ga je Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu imenovalo za vršioca dužnosti predsjednika te stranke, čime je preuzeo političku organizaciju koju je osnovao [[Haris Silajdžić]].<ref name="fokus2021">{{cite web |title=Semir Efendić zvanično napustio SDA, imenovan za v.d. predsjednika SBiH |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zvanicno-napustio-sda-imenovan-za-v-d-predsjednika-sbih/2050533/ |website=Fokus.ba |date=26. 4. 2021 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na petom kongresu SBiH, održanom u aprilu 2026, ponovo je izabran za predsjednika stranke.<ref name="sbih2026">{{cite web |title=Stranka za BiH obilježila 30 godina: Efendić ostaje na čelu stranke |url=https://sbih.ba/2026/04/11/stranka-za-bih-obiljezila-30-godina-efendic-ostaje-na-celu-stranke/ |website=Stranka za Bosnu i Hercegovinu |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Stranka za Bosnu i Hercegovinu je 2026. najavila Efendićevu kandidaturu za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026. Kandidatura je potvrđena u okviru odluke Predsjedništva SBiH da stranka nastupi na svim nivoima vlasti na izborima zakazanim za 4. oktobar 2026.<ref name="radiosarajevo2026">{{cite web |title=SBiH objavila imena kandidata: Semir Efendić za Predsjedništvo BiH, Begija Smajić za predsjednicu RS |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sbh-objavila-kandidate-semira-efendica-begiju-smajic/636600 |website=Radio Sarajevo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajna nesreća i presuda == U martu 2018. Efendić je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskoj ulici Zagrebačka, u kojoj je smrtno stradao pješak. Općinski sud u Sarajevu ga je 2021, nakon sporazuma o priznanju krivice, proglasio krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i izrekao mu uvjetnu osudu kojom je utvrđena kazna zatvora od jedne godine, s tim da se kazna ne izvrši ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/efendic-osudjen-na-godinu-uvjetno-zbog-saobracajne-nesrece/|title=Efendić osuđen na godinu uvjetno zbog saobraćajne nesreće|date=2021-04-30|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-17}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Efendić, Semir}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Uvjetno osuđeni]] gr8fr3uo1jom3b59dd0dqpm3d6gb92g 3847267 3847265 2026-05-17T19:29:38Z Mhare 481 3847267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Semir Efendić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti = 2012– | prethodnik = [[Damir Hadžić]] | nasljednik = | redoslijed2 = Predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] | vrijeme_na_vlasti2 = 7. novembar 2021– | prethodnik2 = [[Amer Jerlagić]] | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|9|4}} | mjesto_rođenja = [[Goražde]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Semir Efendić | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | politička_stranka = [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] (od 2021) | supružnik = Aida Efendić | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet Malaya]] | zanimanje = [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Semir Efendić''' ([[Goražde]], 4. septembar 1983) bosanskohercegovački je [[političar]], načelnik [[Novi Grad (Sarajevo)|Općine Novi Grad Sarajevo]] i predsjednik [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] (SBiH). Prvi put je za načelnika jedne od sarajevskih općina izabran 2012, a mandat je obnavljao na lokalnim izborima 2016, 2020. i 2024. Političku karijeru počeo je u [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA), koju je napustio 2021, kada je preuzeo rukovodstvo SBiH.<ref name="novigrad">{{cite web |title=Načelnik - mr. Semir Efendić |url=https://www.novigradsarajevo.ba/nacelnik/ |website=Općina Novi Grad Sarajevo |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="cin">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://imovinapoliticara.cin.ba/politicari/semir-efendic/ |website=Imovina političara u Bosni i Hercegovini |publisher=Centar za istraživačko novinarstvo |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Rođen je 4. septembra 1983. u [[Goražde|Goraždu]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je 2007. na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], na predmetu "Politička filozofija". Postdiplomski studij završio je na Fakultetu za ekonomiju i administraciju Univerziteta Malaya u [[Kuala Lumpur]]u, gdje je stekao zvanje magistra javne uprave.<ref name="novigrad"/> Oženjen je Aidom Efendić, s kojom živi u Sarajevu i ima kćerku.<ref name="cin"/> == Politička karijera == Politički je aktivan od 2001. u Stranci demokratske akcije. U stranačkim strukturama SDA bio je potpredsjednik Općinskog odbora Novi Grad Sarajevo, a javno je bio prepoznatljiv kao jedan od mlađih kadrova te stranke u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].<ref name="istinomjer">{{cite web |title=Semir Efendić |url=https://istinomjer.ba/akter/semir-efendic/ |website=Istinomjer.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na lokalnim izborima 2012. izabran je za načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. Mandat je obnovio 2016. kao kandidat koalicije SDA i [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost BiH]], a 2020. ponovo je izabran za načelnika kao kandidat SDA.<ref name="cin"/> Nakon prelaska u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, na lokalnim izborima 2024. osvojio je četvrti mandat na čelu Općine Novi Grad Sarajevo, nastupajući kao kandidat SBiH.<ref name="klix2024">{{cite web |title=Semir Efendić zabilježio svoj najbolji izborni rezultat ikad |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zabiljezio-svoj-najbolji-izborni-rezultat-ikad/241007043 |website=Klix.ba |date=7. 10. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> On je 2020. objavio audiosnimak koji je izazvao unutarstranačku aferu u SDA, poznatu u javnosti kao afera "Asim". Na snimku se govorilo o navodnom obećavanju zaposlenja u zamjenu za glasove u procesu izbora rukovodstva Kantonalnog odbora SDA Sarajevo.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/afera-asim-u-sudnici-pusteni-snimci-zavrsavanja-mlade-exbok|title=Afera Asim: U sudnici pušteni snimci ‘završavanja mlade’|website=Federalna|language=en|access-date=2026-05-17}}</ref> U aprilu 2021. napustio je SDA. Istog mjeseca potvrđeno je da ga je Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu imenovalo za vršioca dužnosti predsjednika te stranke, čime je preuzeo političku organizaciju koju je osnovao [[Haris Silajdžić]].<ref name="fokus2021">{{cite web |title=Semir Efendić zvanično napustio SDA, imenovan za v.d. predsjednika SBiH |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/semir-efendic-zvanicno-napustio-sda-imenovan-za-v-d-predsjednika-sbih/2050533/ |website=Fokus.ba |date=26. 4. 2021 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na petom kongresu SBiH, održanom u aprilu 2026, ponovo je izabran za predsjednika stranke.<ref name="sbih2026">{{cite web |title=Stranka za BiH obilježila 30 godina: Efendić ostaje na čelu stranke |url=https://sbih.ba/2026/04/11/stranka-za-bih-obiljezila-30-godina-efendic-ostaje-na-celu-stranke/ |website=Stranka za Bosnu i Hercegovinu |date=11. 4. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Stranka za Bosnu i Hercegovinu je 2026. najavila Efendićevu kandidaturu za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] na općim izborima 2026. Kandidatura je potvrđena u okviru odluke Predsjedništva SBiH da stranka nastupi na svim nivoima vlasti na izborima zakazanim za 4. oktobar 2026.<ref name="radiosarajevo2026">{{cite web |title=SBiH objavila imena kandidata: Semir Efendić za Predsjedništvo BiH, Begija Smajić za predsjednicu RS |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sbh-objavila-kandidate-semira-efendica-begiju-smajic/636600 |website=Radio Sarajevo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Saobraćajna nesreća i presuda == U martu 2018. Efendić je učestvovao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskoj ulici Zagrebačka, u kojoj je smrtno stradao pješak. Općinski sud u Sarajevu ga je 2021, nakon sporazuma o priznanju krivice, proglasio krivim za teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i izrekao mu uvjetnu osudu kojom je utvrđena kazna zatvora od jedne godine, s tim da se kazna ne izvrši ako u roku od tri godine ne počini novo krivično djelo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/efendic-osudjen-na-godinu-uvjetno-zbog-saobracajne-nesrece/|title=Efendić osuđen na godinu uvjetno zbog saobraćajne nesreće|date=2021-04-30|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-05-17}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Efendić, Semir}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Goražde]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Stranke za Bosnu i Hercegovinu]] [[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]] [[Kategorija:Bošnjački političari]] [[Kategorija:Uvjetno osuđeni]] kp2hulu2gd6gkkwy0r1gg2dai5p8osv Slaven Kovačević 0 534639 3847232 2026-05-17T15:55:02Z Mhare 481 + 3847232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | funkcija = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | mandat = 2018– | funkcija2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | mandat2 = 2010–2012; 2014–2016 | funkcija3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar Sarajevo|Centar Sarajevo]] | mandat3 = 2004–2016 | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | stranka = [[Demokratska fronta]] | druge_stranke = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] | alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] 62cdazqpeaqb4agwrmie2ylxe8l6yig 3847235 3847232 2026-05-17T16:06:38Z Mhare 481 3847235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] 3ouobs9i59721i0egqx0fuztp3wu858 3847248 3847235 2026-05-17T17:21:55Z AnToni 2325 Bez da se izjasni kao Hrvat, nije moguće da bude kandidat za Predsjedništvo BiH 3847248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Hrvat]]i | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] nwn7h9398sbu3je32eer641a3x2zra7 3847249 3847248 2026-05-17T17:22:13Z AnToni 2325 3847249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] 3otanu6fy5qdj8s0wj9wf399zxlw0va 3847250 3847249 2026-05-17T17:25:13Z AnToni 2325 [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] 9bwuymbs6v708ket7jyrxyqyydj7xd4 3847270 3847250 2026-05-17T19:32:37Z Mhare 481 3847270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.<ref name="detektor-kovacevic">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/|title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH|date=1. 10. 2025|website=Detektor|access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] tofm6r84n6f5tse6nzs7k9bghjqf53h Branko Blanuša 0 534640 3847234 2026-05-17T16:05:11Z Mhare 481 + 3847234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Branko Blanuša | slika = | opis_slike = | redoslijed = Predsjednik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] | vrijeme_na_vlasti = 28. decembar 2025– | prethodnik = Jovica Radulović | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|8|29}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Branko Blanuša | etnicitet = [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbin]] | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] | supružnik = Dijana Blanuša | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Nišu]]<br>[[Univerzitet u Banjoj Luci]] | zanimanje = univerzitetski profesor, [[elektroinženjer]], [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Branko Blanuša''' ([[Banja Luka]], 29. august 1969) bosanskohercegovački je univerzitetski profesor, elektroinženjer i političar iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Predsjednik je [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) od decembra 2025. Profesor je na [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci]], gdje je ranije obavljao dužnost [[Dekan|dekana]], a 2025. bio je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima.<ref name="klix-kandidat">{{cite web |title=Branko Blanuša je SDS-ov kandidat za predsjednika RS-a na prijevremenim izborima |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/branko-blanusa-je-sds-ov-kandidat-za-predsjednika-rs-a-na-prijevremenim-izborima/250928057 |website=Klix.ba |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-sds">{{cite web |title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/46400/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds |website=Euronews BiH |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Blanuša je rođen 29. augusta 1969. u Banjoj Luci. Nakon osnovne i srednje škole upisao je studij elektrotehnike. Diplomirao je na Elektronskom fakultetu [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]], a magistrirao i doktorirao na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjoj Luci]].<ref name="katera">{{cite web |title=Intervju: Branko Blanuša – Budite, ne obični, ne osrednji, već odlični! |url=https://katera.news/lat/intervju-branko-blanusa-budite-ne-obicni-ne-osrednji-vec-odlicni |website=Katera |date=21. 11. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Profesionalno je vezan za Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora. U nastavi i istraživanju bavi se elektronikom, energetskom elektronikom i pretvaračima, a u akademskom radu učestvovao je u naučnim i stručnim projektima, uredničkim odborima i recenzentskim aktivnostima.<ref name="etf-katedra">{{cite web |title=Chair of Electronics |url=https://etf.unibl.org/en/faculty/chairs/chair-of-electronics.html |website=Faculty of Electrical Engineering, University of Banja Luka |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Od 2017. do 2021. obavljao je dužnost dekana Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.<ref name="avaz-koje">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika RS: Profesor i bivši dekan ETF-a u Banjoj Luci |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/931938/ko-je-branko-blanusa-kandidat-sds-a-za-predsjednika-rs-profesor-i-bivsi-dekan-etf-a-u-banjoj-luci |website=Dnevni avaz |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Autor je i koautor stručnih i naučnih radova iz oblasti elektronike. Među njegovim publikacijama su knjige ''Energetski pretvarači u obnovljivim izvorima'', ''Power Electronics – Converters and Regulators'' i ''Uvod u elektroniku''.<ref name="springer">{{cite book |last1=Dokić |first1=Branko L. |last2=Blanuša |first2=Branko |title=Power Electronics: Converters and Regulators |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-3-319-09402-1}}</ref><ref name="uvod-elektronika">{{cite web |title=Uvod u elektroniku |url=https://etf.unibl.org/images/knjige/Isecak_Uvod_u_elektroniku-Pei-Branin-Blanua.pdf |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Član je Srpske demokratske stranke od 2013. i politički djeluje u banjalučkom odboru stranke.<ref name="klix-kandidat"/> Na općim izborima 2018. bio je kandidat SDS-a za Predstavnički dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], ali nije izabran.<ref name="izbori2018">{{cite web |title=Opći izbori 2018 |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/8/0/0/0/0/0 |website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na vanrednoj skupštini SDS-a održanoj 28. decembra 2025. u Banjoj Luci izabran je za predsjednika stranke. Na toj funkciji naslijedio je Jovicu Radulovića, koji je bio vršilac dužnosti predsjednika nakon povlačenja Milana Miličevića s čela SDS-a.<ref name="euronews-sds"/><ref name="nezavisne-sds">{{cite web |title=SDS odlučio: Blanuša kandidat za predsjednika Srpske na opštim izborima |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Blanusa-kandidat-za-predsjednika-Srpske-na-opstim-izborima/944394 |website=Nezavisne novine |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Istog dana stranka je najavila da će Blanuša biti kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na općim izborima 2026.<ref name="nezavisne-sds"/> == Kandidatura za predsjednika Republike Srpske 2025–2026. == SDS ga je u septembru 2025. kandidirao za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima raspisanim nakon prestanka mandata [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]].<ref name="klix-kandidat"/> Izbori su održani 23. novembra 2025, a glavni protivkandidat bio mu je [[Siniša Karan]], kandidat [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). Prema utvrđenim rezultatima nakon prvog glasanja, Karan je imao 50,39% glasova, a Blanuša 48,22%.<ref name="euronews-rezultati">{{cite web |title=CIK BiH: Karan osvojio 50,54 posto, Blanuša 48,09 |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/50197/cik-bih-karan-osvojio-5054-posto-blanusa-4809 |website=Euronews BiH |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Zbog utvrđenih nepravilnosti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je rezultate na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica i naložila ponavljanje glasanja.<ref name="n1-ponavljanje">{{cite web |title=BiH's Central Election Commission: Repeat early elections for RS president in 17 municipalities at 136 polling stations |url=https://n1info.ba/english/news/bihs-central-election-commission-repeat-early-elections-for-rs-president-in-17-municipalities-at-136-polling-stations/ |website=N1 |date=24. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Ponovljeni izbori održani su 8. februara 2026, nakon čega je CIK objavio da je Karan osvojio 50,54%, a Blanuša 48,09% glasova.<ref name="euronews-rezultati"/> Blanuša je nakon ponovljenog glasanja priznao poraz, uz tvrdnju da je kampanja opozicije vođena "časno i pošteno".<ref name="federalna-poraz">{{cite web |title=Blanuša priznao poraz: Nisam razočaran, radili smo časno i pošteno |url=https://federalna.ba/blanusa-priznao-poraz-nisam-razocaran-radili-smo-casno-i-posteno-4xknx |website=Federalna.ba |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Oženjen je Dijanom Blanušom i ima kćerku.<ref name="srpskainfo">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša: Sanjao da bude pilot, a sada spašava pse i ide biciklom na posao |url=https://srpskainfo.com/ko-je-branko-blanusa-sanjao-da-bude-pilot-a-sada-spasava-pse-i-ide-biciklom-na-posao/ |website=Srpskainfo |date=17. 11. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blanuša, Branko}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] lfcobmgawyuuw89drluolcue5ninnjp 3847252 3847234 2026-05-17T17:27:37Z AnToni 2325 [[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Branko Blanuša | slika = | opis_slike = | redoslijed = Predsjednik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] | vrijeme_na_vlasti = 28. decembar 2025– | prethodnik = Jovica Radulović | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|8|29}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Branko Blanuša | etnicitet = [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbin]] | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] | supružnik = Dijana Blanuša | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Nišu]]<br>[[Univerzitet u Banjoj Luci]] | zanimanje = univerzitetski profesor, [[elektroinženjer]], [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Branko Blanuša''' ([[Banja Luka]], 29. august 1969) bosanskohercegovački je univerzitetski profesor, elektroinženjer i političar iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Predsjednik je [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) od decembra 2025. Profesor je na [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci]], gdje je ranije obavljao dužnost [[Dekan|dekana]], a 2025. bio je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima.<ref name="klix-kandidat">{{cite web |title=Branko Blanuša je SDS-ov kandidat za predsjednika RS-a na prijevremenim izborima |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/branko-blanusa-je-sds-ov-kandidat-za-predsjednika-rs-a-na-prijevremenim-izborima/250928057 |website=Klix.ba |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-sds">{{cite web |title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/46400/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds |website=Euronews BiH |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Blanuša je rođen 29. augusta 1969. u Banjoj Luci. Nakon osnovne i srednje škole upisao je studij elektrotehnike. Diplomirao je na Elektronskom fakultetu [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]], a magistrirao i doktorirao na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjoj Luci]].<ref name="katera">{{cite web |title=Intervju: Branko Blanuša – Budite, ne obični, ne osrednji, već odlični! |url=https://katera.news/lat/intervju-branko-blanusa-budite-ne-obicni-ne-osrednji-vec-odlicni |website=Katera |date=21. 11. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Profesionalno je vezan za Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora. U nastavi i istraživanju bavi se elektronikom, energetskom elektronikom i pretvaračima, a u akademskom radu učestvovao je u naučnim i stručnim projektima, uredničkim odborima i recenzentskim aktivnostima.<ref name="etf-katedra">{{cite web |title=Chair of Electronics |url=https://etf.unibl.org/en/faculty/chairs/chair-of-electronics.html |website=Faculty of Electrical Engineering, University of Banja Luka |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Od 2017. do 2021. obavljao je dužnost dekana Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.<ref name="avaz-koje">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika RS: Profesor i bivši dekan ETF-a u Banjoj Luci |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/931938/ko-je-branko-blanusa-kandidat-sds-a-za-predsjednika-rs-profesor-i-bivsi-dekan-etf-a-u-banjoj-luci |website=Dnevni avaz |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Autor je i koautor stručnih i naučnih radova iz oblasti elektronike. Među njegovim publikacijama su knjige ''Energetski pretvarači u obnovljivim izvorima'', ''Power Electronics – Converters and Regulators'' i ''Uvod u elektroniku''.<ref name="springer">{{cite book |last1=Dokić |first1=Branko L. |last2=Blanuša |first2=Branko |title=Power Electronics: Converters and Regulators |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-3-319-09402-1}}</ref><ref name="uvod-elektronika">{{cite web |title=Uvod u elektroniku |url=https://etf.unibl.org/images/knjige/Isecak_Uvod_u_elektroniku-Pei-Branin-Blanua.pdf |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Član je Srpske demokratske stranke od 2013. i politički djeluje u banjalučkom odboru stranke.<ref name="klix-kandidat"/> Na općim izborima 2018. bio je kandidat SDS-a za Predstavnički dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], ali nije izabran.<ref name="izbori2018">{{cite web |title=Opći izbori 2018 |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/8/0/0/0/0/0 |website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na vanrednoj skupštini SDS-a održanoj 28. decembra 2025. u Banjoj Luci izabran je za predsjednika stranke. Na toj funkciji naslijedio je Jovicu Radulovića, koji je bio vršilac dužnosti predsjednika nakon povlačenja Milana Miličevića s čela SDS-a.<ref name="euronews-sds"/><ref name="nezavisne-sds">{{cite web |title=SDS odlučio: Blanuša kandidat za predsjednika Srpske na opštim izborima |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Blanusa-kandidat-za-predsjednika-Srpske-na-opstim-izborima/944394 |website=Nezavisne novine |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Istog dana stranka je najavila da će Blanuša biti kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na općim izborima 2026.<ref name="nezavisne-sds"/> == Kandidatura za predsjednika Republike Srpske 2025–2026. == SDS ga je u septembru 2025. kandidirao za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima raspisanim nakon prestanka mandata [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]].<ref name="klix-kandidat"/> Izbori su održani 23. novembra 2025, a glavni protivkandidat bio mu je [[Siniša Karan]], kandidat [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). Prema utvrđenim rezultatima nakon prvog glasanja, Karan je imao 50,39% glasova, a Blanuša 48,22%.<ref name="euronews-rezultati">{{cite web |title=CIK BiH: Karan osvojio 50,54 posto, Blanuša 48,09 |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/50197/cik-bih-karan-osvojio-5054-posto-blanusa-4809 |website=Euronews BiH |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Zbog utvrđenih nepravilnosti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je rezultate na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica i naložila ponavljanje glasanja.<ref name="n1-ponavljanje">{{cite web |title=BiH's Central Election Commission: Repeat early elections for RS president in 17 municipalities at 136 polling stations |url=https://n1info.ba/english/news/bihs-central-election-commission-repeat-early-elections-for-rs-president-in-17-municipalities-at-136-polling-stations/ |website=N1 |date=24. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Ponovljeni izbori održani su 8. februara 2026, nakon čega je CIK objavio da je Karan osvojio 50,54%, a Blanuša 48,09% glasova.<ref name="euronews-rezultati"/> Blanuša je nakon ponovljenog glasanja priznao poraz, uz tvrdnju da je kampanja opozicije vođena "časno i pošteno".<ref name="federalna-poraz">{{cite web |title=Blanuša priznao poraz: Nisam razočaran, radili smo časno i pošteno |url=https://federalna.ba/blanusa-priznao-poraz-nisam-razocaran-radili-smo-casno-i-posteno-4xknx |website=Federalna.ba |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Oženjen je Dijanom Blanušom i ima kćerku.<ref name="srpskainfo">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša: Sanjao da bude pilot, a sada spašava pse i ide biciklom na posao |url=https://srpskainfo.com/ko-je-branko-blanusa-sanjao-da-bude-pilot-a-sada-spasava-pse-i-ide-biciklom-na-posao/ |website=Srpskainfo |date=17. 11. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blanuša, Branko}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] pmbzf3kcxf1yo44t7nej2ggkn1jyhlk 3847254 3847252 2026-05-17T17:29:53Z AnToni 2325 3847254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Branko Blanuša | slika = | opis_slike = | redoslijed = Predsjednik [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] | vrijeme_na_vlasti = 28. decembar 2025– | prethodnik = Jovica Radulović | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|8|29}} | mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Branko Blanuša | etnicitet = [[Srbi|Srbin]] | politička_stranka = [[Srpska demokratska stranka]] | supružnik = Dijana Blanuša | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet u Nišu]]<br>[[Univerzitet u Banjoj Luci]] | zanimanje = univerzitetski profesor, [[elektroinženjer]], [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Branko Blanuša''' ([[Banja Luka]], 29. august 1969) bosanskohercegovački je univerzitetski profesor, elektroinženjer i političar iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Predsjednik je [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) od decembra 2025. Profesor je na [[Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci]], gdje je ranije obavljao dužnost [[Dekan|dekana]], a 2025. bio je kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima.<ref name="klix-kandidat">{{cite web |title=Branko Blanuša je SDS-ov kandidat za predsjednika RS-a na prijevremenim izborima |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/branko-blanusa-je-sds-ov-kandidat-za-predsjednika-rs-a-na-prijevremenim-izborima/250928057 |website=Klix.ba |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="euronews-sds">{{cite web |title=Branko Blanuša novi predsjednik SDS |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/46400/branko-blanusa-novi-predsjednik-sds |website=Euronews BiH |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Blanuša je rođen 29. augusta 1969. u Banjoj Luci. Nakon osnovne i srednje škole upisao je studij elektrotehnike. Diplomirao je na Elektronskom fakultetu [[Univerzitet u Nišu|Univerziteta u Nišu]], a magistrirao i doktorirao na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjoj Luci]].<ref name="katera">{{cite web |title=Intervju: Branko Blanuša – Budite, ne obični, ne osrednji, već odlični! |url=https://katera.news/lat/intervju-branko-blanusa-budite-ne-obicni-ne-osrednji-vec-odlicni |website=Katera |date=21. 11. 2024 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Profesionalno je vezan za Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora. U nastavi i istraživanju bavi se elektronikom, energetskom elektronikom i pretvaračima, a u akademskom radu učestvovao je u naučnim i stručnim projektima, uredničkim odborima i recenzentskim aktivnostima.<ref name="etf-katedra">{{cite web |title=Chair of Electronics |url=https://etf.unibl.org/en/faculty/chairs/chair-of-electronics.html |website=Faculty of Electrical Engineering, University of Banja Luka |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Od 2017. do 2021. obavljao je dužnost dekana Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.<ref name="avaz-koje">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika RS: Profesor i bivši dekan ETF-a u Banjoj Luci |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/931938/ko-je-branko-blanusa-kandidat-sds-a-za-predsjednika-rs-profesor-i-bivsi-dekan-etf-a-u-banjoj-luci |website=Dnevni avaz |date=28. 9. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Autor je i koautor stručnih i naučnih radova iz oblasti elektronike. Među njegovim publikacijama su knjige ''Energetski pretvarači u obnovljivim izvorima'', ''Power Electronics – Converters and Regulators'' i ''Uvod u elektroniku''.<ref name="springer">{{cite book |last1=Dokić |first1=Branko L. |last2=Blanuša |first2=Branko |title=Power Electronics: Converters and Regulators |publisher=Springer |year=2015 |isbn=978-3-319-09402-1}}</ref><ref name="uvod-elektronika">{{cite web |title=Uvod u elektroniku |url=https://etf.unibl.org/images/knjige/Isecak_Uvod_u_elektroniku-Pei-Branin-Blanua.pdf |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Politička karijera == Član je Srpske demokratske stranke od 2013. i politički djeluje u banjalučkom odboru stranke.<ref name="klix-kandidat"/> Na općim izborima 2018. bio je kandidat SDS-a za Predstavnički dom [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], ali nije izabran.<ref name="izbori2018">{{cite web |title=Opći izbori 2018 |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/8/0/0/0/0/0 |website=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Na vanrednoj skupštini SDS-a održanoj 28. decembra 2025. u Banjoj Luci izabran je za predsjednika stranke. Na toj funkciji naslijedio je Jovicu Radulovića, koji je bio vršilac dužnosti predsjednika nakon povlačenja Milana Miličevića s čela SDS-a.<ref name="euronews-sds"/><ref name="nezavisne-sds">{{cite web |title=SDS odlučio: Blanuša kandidat za predsjednika Srpske na opštim izborima |url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Blanusa-kandidat-za-predsjednika-Srpske-na-opstim-izborima/944394 |website=Nezavisne novine |date=28. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Istog dana stranka je najavila da će Blanuša biti kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na općim izborima 2026.<ref name="nezavisne-sds"/> == Kandidatura za predsjednika Republike Srpske 2025–2026. == SDS ga je u septembru 2025. kandidirao za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima raspisanim nakon prestanka mandata [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]].<ref name="klix-kandidat"/> Izbori su održani 23. novembra 2025, a glavni protivkandidat bio mu je [[Siniša Karan]], kandidat [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|Saveza nezavisnih socijaldemokrata]] (SNSD). Prema utvrđenim rezultatima nakon prvog glasanja, Karan je imao 50,39% glasova, a Blanuša 48,22%.<ref name="euronews-rezultati">{{cite web |title=CIK BiH: Karan osvojio 50,54 posto, Blanuša 48,09 |url=https://www.euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/50197/cik-bih-karan-osvojio-5054-posto-blanusa-4809 |website=Euronews BiH |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Zbog utvrđenih nepravilnosti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je rezultate na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica i naložila ponavljanje glasanja.<ref name="n1-ponavljanje">{{cite web |title=BiH's Central Election Commission: Repeat early elections for RS president in 17 municipalities at 136 polling stations |url=https://n1info.ba/english/news/bihs-central-election-commission-repeat-early-elections-for-rs-president-in-17-municipalities-at-136-polling-stations/ |website=N1 |date=24. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Ponovljeni izbori održani su 8. februara 2026, nakon čega je CIK objavio da je Karan osvojio 50,54%, a Blanuša 48,09% glasova.<ref name="euronews-rezultati"/> Blanuša je nakon ponovljenog glasanja priznao poraz, uz tvrdnju da je kampanja opozicije vođena "časno i pošteno".<ref name="federalna-poraz">{{cite web |title=Blanuša priznao poraz: Nisam razočaran, radili smo časno i pošteno |url=https://federalna.ba/blanusa-priznao-poraz-nisam-razocaran-radili-smo-casno-i-posteno-4xknx |website=Federalna.ba |date=8. 2. 2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Privatni život == Oženjen je Dijanom Blanušom i ima kćerku.<ref name="srpskainfo">{{cite web |title=Ko je Branko Blanuša: Sanjao da bude pilot, a sada spašava pse i ide biciklom na posao |url=https://srpskainfo.com/ko-je-branko-blanusa-sanjao-da-bude-pilot-a-sada-spasava-pse-i-ide-biciklom-na-posao/ |website=Srpskainfo |date=17. 11. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Blanuša, Branko}} [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političari Srpske demokratske stranke]] [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Srpski političari iz Bosne i Hercegovine]] c9u1epsf30hn5l3z2cgqf7p3z71ndnq Razgovor:Darijana Filipović 1 534641 3847239 2026-05-17T16:11:10Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3847239 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 Zdenko Lučić 0 534642 3847263 2026-05-17T19:16:30Z Mhare 481 + 3847263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zdenko Lučić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Kandidat za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda | vrijeme_na_vlasti = | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = 1967. | mjesto_rođenja = [[Ljubuški]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvat]] | politička_stranka = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | zanimanje = [[pravnik]], brigadni general, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = [[Hrvatsko vijeće odbrane]] | godine_službe = | čin = brigadni general | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = }} '''Zdenko Lučić''' ([[Ljubuški]], 1967) bosanskohercegovački je pravnik, bivši vojni oficir i politička osoba iz reda [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata Bosne i Hercegovine]]. U javnosti je najpoznatiji kao brigadni general [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i kandidat stranaka okupljenih oko tzv. Hrvatske petorke za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]]. Kandidaturu su podržale stranke [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatska narodna stranka Bosne i Hercegovine|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] i HDS.<ref name="oslobodjenje-kandidat">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat Petorke za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-je-kandidat-petorke-za-clana-predsjednistva-bi-h/ |website=Oslobođenje |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="bosnainfo-kandidat">{{cite web |title=HDZ 1990 i partneri potvrdili: Zdenko Lučić će biti njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH |url=https://bosnainfo.ba/politika/hdz-1990-i-partneri-potvrdili-zdenko-lucic-ce-biti-njihov-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/ |website=Bosnainfo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Lučić je rođen 1967. u [[Ljubuški|Ljubuškom]]. Po obrazovanju je diplomirani pravnik. Još kao student prava uključio se u organiziranje [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] početkom 1990-ih.<ref name="hercegovina-biografija">{{cite web |title=Tko je Zdenko Lučić kojim "Petorka" planira matirati Čovića? |url=https://www.hercegovina.info/amp/vijesti/bih/tko-je-zdenko-lucic-kojim-petorka-planira-matirati-covica/255169/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="politicki-biografija">{{cite web |title=Ko je Zdenko Lučić |url=https://www.politicki.ba/vijesti/ko-je-zdenko-lucic/100154 |website=Politički.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je pripadnik struktura Hrvatskog vijeća odbrane, gdje je stekao čin brigadnog generala.<ref name="avaz-kandidatura">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.avaz.ba/vijesti/bih/1038554/zdenko-lucic-je-kandidat-za-predsjednistvo-bih |website=Dnevni avaz |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="dnevnik">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom idućeg tjedna |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-konacna-odluka-petorke-pocetkom-iduceg-tjedna/ |website=Dnevnik.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Nakon rata djelovao je u javnom i poslovnom sektoru. Radio je kao univerzitetski asistent u Mostaru, gdje je predavao pravne i ekonomske predmete, a potom je obavljao rukovodeće dužnosti u bankarskim i finansijskim institucijama.<ref name="etto">{{cite web |title=Lučić kao izbor hercegovačke "Petorke": Vojna karijera, politika i ekonomija u jednoj biografiji |url=https://etto.ba/clanak/lucic-kao-izbor-hercegovacke-petorke-vojna-karijera-politika-i-ekonomija-u-jednoj-biografiji |website=Etto.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Lučić se u proljeće 2026. počeo spominjati kao mogući kandidat stranaka hrvatske opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Krajem aprila 2026. javno je objavio da prihvata kandidaturu, navodeći da nastupa kao kandidat s hrvatskim identitetom i predstavljajući radni nacrt strateškog dokumenta o sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine.<ref name="raport">{{cite web |title=Zdenko Lučić objavio da je kandidat petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Najavio i plan djelovanja i "nacionalnu strategiju" |url=https://raport.ba/zdenko-lucic-objavio-da-je-kandidat-petorke-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih-najavio-i-plan-djelovanja-i-nacionalnu-strategiju |website=Raport.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Predsjednici pet stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a potvrdili su u maju 2026. da će Lučić biti njihov kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Time je postao jedan od najavljenih kandidata za tu funkciju, uz Darijanu Filipović iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i Slavena Kovačevića iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].<ref name="oslobodjenje-kandidat"/><ref name="bosnainfo-kandidat"/> U obrazloženju kandidature predstavnici Petorke naveli su da Lučića vide kao kandidata koji može ponuditi alternativu politici HDZ-a BiH. U javnim istupima naglašavao je sigurnosnu politiku, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i potrebu izrade strategije nacionalne sigurnosti.<ref name="hercegovina-prvi">{{cite web |title=Zdenko Lučić prvi put se obratio kao kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/zdenko-lucic-prvi-put-se-obratio-as-kandidat-za-predsjednistvo-bih-hrvati-su-se-znali-izboriti-za-svoju-opstojnost/255970/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="viteski">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, uskoro konačna odluka |url=https://viteski.ba/vijesti/bih-vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-uskoro-konacna-odluka/ |website=Viteški.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lučić, Zdenko}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]] g19wyavnnq886a76plkvanf323m11sq 3847264 3847263 2026-05-17T19:18:12Z Mhare 481 3847264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zdenko Lučić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Kandidat za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda | vrijeme_na_vlasti = | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = 1967. | mjesto_rođenja = [[Ljubuški]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvat]] | politička_stranka = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | zanimanje = [[pravnik]], brigadni general, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = [[Hrvatsko vijeće odbrane]] | godine_službe = | čin = brigadni general | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = }} '''Zdenko Lučić''' ([[Ljubuški]], 1967) bosanskohercegovački je pravnik, bivši vojni oficir i politička osoba iz reda [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata Bosne i Hercegovine]]. U javnosti je najpoznatiji kao brigadni general [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i kandidat stranaka okupljenih oko Hrvatske petorke ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatska narodna stranka Bosne i Hercegovine|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] i HDS) za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="oslobodjenje-kandidat">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat Petorke za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-je-kandidat-petorke-za-clana-predsjednistva-bi-h/ |website=Oslobođenje |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="bosnainfo-kandidat">{{cite web |title=HDZ 1990 i partneri potvrdili: Zdenko Lučić će biti njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH |url=https://bosnainfo.ba/politika/hdz-1990-i-partneri-potvrdili-zdenko-lucic-ce-biti-njihov-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/ |website=Bosnainfo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Lučić je rođen 1967. u [[Ljubuški|Ljubuškom]]. Po obrazovanju je diplomirani pravnik. Još kao student prava uključio se u organiziranje [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] početkom 1990-ih.<ref name="hercegovina-biografija">{{cite web |title=Tko je Zdenko Lučić kojim "Petorka" planira matirati Čovića? |url=https://www.hercegovina.info/amp/vijesti/bih/tko-je-zdenko-lucic-kojim-petorka-planira-matirati-covica/255169/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="politicki-biografija">{{cite web |title=Ko je Zdenko Lučić |url=https://www.politicki.ba/vijesti/ko-je-zdenko-lucic/100154 |website=Politički.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je pripadnik struktura Hrvatskog vijeća odbrane, gdje je stekao čin brigadnog generala.<ref name="avaz-kandidatura">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.avaz.ba/vijesti/bih/1038554/zdenko-lucic-je-kandidat-za-predsjednistvo-bih |website=Dnevni avaz |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="dnevnik">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom idućeg tjedna |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-konacna-odluka-petorke-pocetkom-iduceg-tjedna/ |website=Dnevnik.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Nakon rata djelovao je u javnom i poslovnom sektoru. Radio je kao univerzitetski asistent u Mostaru, gdje je predavao pravne i ekonomske predmete, a potom je obavljao rukovodeće dužnosti u bankarskim i finansijskim institucijama.<ref name="etto">{{cite web |title=Lučić kao izbor hercegovačke "Petorke": Vojna karijera, politika i ekonomija u jednoj biografiji |url=https://etto.ba/clanak/lucic-kao-izbor-hercegovacke-petorke-vojna-karijera-politika-i-ekonomija-u-jednoj-biografiji |website=Etto.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Lučić se u proljeće 2026. počeo spominjati kao mogući kandidat stranaka hrvatske opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Krajem aprila 2026. javno je objavio da prihvata kandidaturu, navodeći da nastupa kao kandidat s hrvatskim identitetom i predstavljajući radni nacrt strateškog dokumenta o sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine.<ref name="raport">{{cite web |title=Zdenko Lučić objavio da je kandidat petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Najavio i plan djelovanja i "nacionalnu strategiju" |url=https://raport.ba/zdenko-lucic-objavio-da-je-kandidat-petorke-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih-najavio-i-plan-djelovanja-i-nacionalnu-strategiju |website=Raport.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Predsjednici pet stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a potvrdili su u maju 2026. da će Lučić biti njihov kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Time je postao jedan od najavljenih kandidata za tu funkciju, uz Darijanu Filipović iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i Slavena Kovačevića iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].<ref name="oslobodjenje-kandidat"/><ref name="bosnainfo-kandidat"/> U obrazloženju kandidature predstavnici Petorke naveli su da Lučića vide kao kandidata koji može ponuditi alternativu politici HDZ-a BiH. U javnim istupima naglašavao je sigurnosnu politiku, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i potrebu izrade strategije nacionalne sigurnosti.<ref name="hercegovina-prvi">{{cite web |title=Zdenko Lučić prvi put se obratio kao kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/zdenko-lucic-prvi-put-se-obratio-as-kandidat-za-predsjednistvo-bih-hrvati-su-se-znali-izboriti-za-svoju-opstojnost/255970/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="viteski">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, uskoro konačna odluka |url=https://viteski.ba/vijesti/bih-vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-uskoro-konacna-odluka/ |website=Viteški.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lučić, Zdenko}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]] qegtrjf8wto07np2lj5wdr9xnndsm59 3847275 3847264 2026-05-17T20:37:34Z AnToni 2325 [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847275 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zdenko Lučić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Kandidat za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda | vrijeme_na_vlasti = | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = 1967. | mjesto_rođenja = [[Ljubuški]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvat]] | politička_stranka = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | zanimanje = [[pravnik]], brigadni general, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = [[Hrvatsko vijeće odbrane]] | godine_službe = | čin = brigadni general | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = }} '''Zdenko Lučić''' ([[Ljubuški]], 1967) bosanskohercegovački je pravnik, bivši vojni oficir i politička osoba iz reda [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata Bosne i Hercegovine]]. U javnosti je najpoznatiji kao brigadni general [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i kandidat stranaka okupljenih oko Hrvatske petorke ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatska narodna stranka Bosne i Hercegovine|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] i HDS) za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="oslobodjenje-kandidat">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat Petorke za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-je-kandidat-petorke-za-clana-predsjednistva-bi-h/ |website=Oslobođenje |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="bosnainfo-kandidat">{{cite web |title=HDZ 1990 i partneri potvrdili: Zdenko Lučić će biti njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH |url=https://bosnainfo.ba/politika/hdz-1990-i-partneri-potvrdili-zdenko-lucic-ce-biti-njihov-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/ |website=Bosnainfo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Lučić je rođen 1967. u [[Ljubuški|Ljubuškom]]. Po obrazovanju je diplomirani pravnik. Još kao student prava uključio se u organiziranje [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] početkom 1990-ih.<ref name="hercegovina-biografija">{{cite web |title=Tko je Zdenko Lučić kojim "Petorka" planira matirati Čovića? |url=https://www.hercegovina.info/amp/vijesti/bih/tko-je-zdenko-lucic-kojim-petorka-planira-matirati-covica/255169/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="politicki-biografija">{{cite web |title=Ko je Zdenko Lučić |url=https://www.politicki.ba/vijesti/ko-je-zdenko-lucic/100154 |website=Politički.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je pripadnik struktura Hrvatskog vijeća odbrane, gdje je stekao čin brigadnog generala.<ref name="avaz-kandidatura">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.avaz.ba/vijesti/bih/1038554/zdenko-lucic-je-kandidat-za-predsjednistvo-bih |website=Dnevni avaz |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="dnevnik">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom idućeg tjedna |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-konacna-odluka-petorke-pocetkom-iduceg-tjedna/ |website=Dnevnik.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Nakon rata djelovao je u javnom i poslovnom sektoru. Radio je kao univerzitetski asistent u Mostaru, gdje je predavao pravne i ekonomske predmete, a potom je obavljao rukovodeće dužnosti u bankarskim i finansijskim institucijama.<ref name="etto">{{cite web |title=Lučić kao izbor hercegovačke "Petorke": Vojna karijera, politika i ekonomija u jednoj biografiji |url=https://etto.ba/clanak/lucic-kao-izbor-hercegovacke-petorke-vojna-karijera-politika-i-ekonomija-u-jednoj-biografiji |website=Etto.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Lučić se u proljeće 2026. počeo spominjati kao mogući kandidat stranaka hrvatske opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Krajem aprila 2026. javno je objavio da prihvata kandidaturu, navodeći da nastupa kao kandidat s hrvatskim identitetom i predstavljajući radni nacrt strateškog dokumenta o sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine.<ref name="raport">{{cite web |title=Zdenko Lučić objavio da je kandidat petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Najavio i plan djelovanja i "nacionalnu strategiju" |url=https://raport.ba/zdenko-lucic-objavio-da-je-kandidat-petorke-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih-najavio-i-plan-djelovanja-i-nacionalnu-strategiju |website=Raport.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Predsjednici pet stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a potvrdili su u maju 2026. da će Lučić biti njihov kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Time je postao jedan od najavljenih kandidata za tu funkciju, uz Darijanu Filipović iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i Slavena Kovačevića iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].<ref name="oslobodjenje-kandidat"/><ref name="bosnainfo-kandidat"/> U obrazloženju kandidature predstavnici Petorke naveli su da Lučića vide kao kandidata koji može ponuditi alternativu politici HDZ-a BiH. U javnim istupima naglašavao je sigurnosnu politiku, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i potrebu izrade strategije nacionalne sigurnosti.<ref name="hercegovina-prvi">{{cite web |title=Zdenko Lučić prvi put se obratio kao kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/zdenko-lucic-prvi-put-se-obratio-as-kandidat-za-predsjednistvo-bih-hrvati-su-se-znali-izboriti-za-svoju-opstojnost/255970/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="viteski">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, uskoro konačna odluka |url=https://viteski.ba/vijesti/bih-vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-uskoro-konacna-odluka/ |website=Viteški.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lučić, Zdenko}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] cw6edoislslfh9y735aw15f49tl55pr 3847276 3847275 2026-05-17T20:37:56Z AnToni 2325 [[Kategorija:Generali Hrvatskog vijeća odbrane]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3847276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Zdenko Lučić | slika = | opis_slike = | redoslijed = Kandidat za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda | vrijeme_na_vlasti = | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = 1967. | mjesto_rođenja = [[Ljubuški]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | etnicitet = [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvat]] | politička_stranka = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = | zanimanje = [[pravnik]], brigadni general, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = [[Hrvatsko vijeće odbrane]] | godine_službe = | čin = brigadni general | komandovao = | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]] | ordeni = }} '''Zdenko Lučić''' ([[Ljubuški]], 1967) bosanskohercegovački je pravnik, bivši vojni oficir i politička osoba iz reda [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata Bosne i Hercegovine]]. U javnosti je najpoznatiji kao brigadni general [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] i kandidat stranaka okupljenih oko Hrvatske petorke ([[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatska narodna stranka Bosne i Hercegovine|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]] i HDS) za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="oslobodjenje-kandidat">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat Petorke za člana Predsjedništva BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-je-kandidat-petorke-za-clana-predsjednistva-bi-h/ |website=Oslobođenje |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="bosnainfo-kandidat">{{cite web |title=HDZ 1990 i partneri potvrdili: Zdenko Lučić će biti njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH |url=https://bosnainfo.ba/politika/hdz-1990-i-partneri-potvrdili-zdenko-lucic-ce-biti-njihov-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/ |website=Bosnainfo |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija == Lučić je rođen 1967. u [[Ljubuški|Ljubuškom]]. Po obrazovanju je diplomirani pravnik. Još kao student prava uključio se u organiziranje [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] početkom 1990-ih.<ref name="hercegovina-biografija">{{cite web |title=Tko je Zdenko Lučić kojim "Petorka" planira matirati Čovića? |url=https://www.hercegovina.info/amp/vijesti/bih/tko-je-zdenko-lucic-kojim-petorka-planira-matirati-covica/255169/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="politicki-biografija">{{cite web |title=Ko je Zdenko Lučić |url=https://www.politicki.ba/vijesti/ko-je-zdenko-lucic/100154 |website=Politički.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je pripadnik struktura Hrvatskog vijeća odbrane, gdje je stekao čin brigadnog generala.<ref name="avaz-kandidatura">{{cite web |title=Zdenko Lučić je kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.avaz.ba/vijesti/bih/1038554/zdenko-lucic-je-kandidat-za-predsjednistvo-bih |website=Dnevni avaz |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="dnevnik">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom idućeg tjedna |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-konacna-odluka-petorke-pocetkom-iduceg-tjedna/ |website=Dnevnik.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Nakon rata djelovao je u javnom i poslovnom sektoru. Radio je kao univerzitetski asistent u Mostaru, gdje je predavao pravne i ekonomske predmete, a potom je obavljao rukovodeće dužnosti u bankarskim i finansijskim institucijama.<ref name="etto">{{cite web |title=Lučić kao izbor hercegovačke "Petorke": Vojna karijera, politika i ekonomija u jednoj biografiji |url=https://etto.ba/clanak/lucic-kao-izbor-hercegovacke-petorke-vojna-karijera-politika-i-ekonomija-u-jednoj-biografiji |website=Etto.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine == Lučić se u proljeće 2026. počeo spominjati kao mogući kandidat stranaka hrvatske opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Krajem aprila 2026. javno je objavio da prihvata kandidaturu, navodeći da nastupa kao kandidat s hrvatskim identitetom i predstavljajući radni nacrt strateškog dokumenta o sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine.<ref name="raport">{{cite web |title=Zdenko Lučić objavio da je kandidat petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Najavio i plan djelovanja i "nacionalnu strategiju" |url=https://raport.ba/zdenko-lucic-objavio-da-je-kandidat-petorke-za-hrvatskog-clana-predsjednistva-bih-najavio-i-plan-djelovanja-i-nacionalnu-strategiju |website=Raport.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Predsjednici pet stranaka okupljenih oko HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a potvrdili su u maju 2026. da će Lučić biti njihov kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Time je postao jedan od najavljenih kandidata za tu funkciju, uz Darijanu Filipović iz [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i Slavena Kovačevića iz [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].<ref name="oslobodjenje-kandidat"/><ref name="bosnainfo-kandidat"/> U obrazloženju kandidature predstavnici Petorke naveli su da Lučića vide kao kandidata koji može ponuditi alternativu politici HDZ-a BiH. U javnim istupima naglašavao je sigurnosnu politiku, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i potrebu izrade strategije nacionalne sigurnosti.<ref name="hercegovina-prvi">{{cite web |title=Zdenko Lučić prvi put se obratio kao kandidat za Predsjedništvo BiH |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/zdenko-lucic-prvi-put-se-obratio-as-kandidat-za-predsjednistvo-bih-hrvati-su-se-znali-izboriti-za-svoju-opstojnost/255970/ |website=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="viteski">{{cite web |title=Cvitanović: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, uskoro konačna odluka |url=https://viteski.ba/vijesti/bih-vijesti/cvitanovic-kandidatura-generala-lucica-je-potpuno-legitimna-uskoro-konacna-odluka/ |website=Viteški.ba |date=2026 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lučić, Zdenko}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Generali Hrvatskog vijeća odbrane]] el0z4mg3aaya1hg768x9rpv4i1v392l Prusačka rijeka 0 534643 3847288 2026-05-17T22:15:33Z Mhare 481 + 3847288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Prusačka rijeka | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Prusački potok | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|07|56.32|N|17|23|47.26|E}} | mapframe-caption = Tok Prusačke rijeke | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | mapframe-marker = water | mapframe-frame-width = 250 | mapframe-frame-height = 200 | dužina_km = | izvor = brdsko-planinsko područje zapadno od [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_lat_m = | izvor_lat_s = | izvor_lat_NS = | izvor_long_d = | izvor_long_m = | izvor_long_s = | izvor_long_EW = | ušće = [[Vrbas]] kod [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] | nadmorska visina ušća = oko 517 | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 07 | ušće_lat_s = 56.32 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 17 | ušće_long_m = 23 | ušće_long_s = 47.26 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Vrbas]] | etimologija = prema naselju [[Prusac]] | prosječni protok = | površina sliva_km2 = | riječni_sistem = [[Vrbas]] | progresija = [[Vrbas]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | pritoke = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Donji Vakuf]], [[Srednjobosanski kanton]] | gradovi kroz koje protiče = [[Donji Vakuf]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Prusačka rijeka''' je vodotok u centralnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i lijeva pritoka [[Vrbas]]a. Nalazi se na području [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]], u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]], gdje pripada mreži manjih vodotoka gornjeg toka Vrbasa. U kartografskim bazama navodi se i pod imenima Prusački potok i Prusacka Rijeka.<ref name="mapcarta">{{cite web |title=Prusačka Rijeka |url=https://mapcarta.com/18730214 |website=Mapcarta |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Tok == Prusačka rijeka teče kroz brdsko-planinsko područje zapadno od Donjeg Vakufa i ulijeva se u Vrbas u blizini gradskog područja.<ref name="geografija">{{cite web |title=Prusačka Rijeka |url=https://www.geografijabih.com/prusacka-rijeka |website=Geografija Bosne i Hercegovine |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="donji-vakuf">{{cite web |title=O Općini Donji Vakuf |url=https://donji-vakuf.ba/2013/03/16/o-opcini-donji-vakuf/ |website=Općina Donji Vakuf |date=16. 3. 2013 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Hidrologija i ribolov == Prusačka rijeka pripada sistemu Vrbasa, Save, Dunava i [[Crno more|Crnog mora]]. Vodotoci na području Donjeg Vakufa uglavnom teku uskim i strmim dolinama, s plitkim i neuređenim koritima, zbog čega pri obilnim padavinama i naglom topljenju snijega može doći do izlijevanja iz korita.<ref name="donji-vakuf"/> Sportsko-ribolovno društvo "Vrbas" Donji Vakuf gazduje Vrbasom u administrativnim granicama općine, kao i rijekama [[Semešnica]], Prusačka, Oboračka, Čehajićka i Sandžačkim potokom.<ref name="srd">{{cite web |title=S.R.D. "Vrbas" Donji Vakuf |url=https://www.bistrobih.ba/nova/s-r-d-vrbas-donji-vakuf/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="rezim">{{cite web |title=SRD "Vrbas" Donji Vakuf – Odluka o režimu ribolova za 2009. godinu |url=https://www.bistrobih.ba/nova/2009/05/07/srd-vrbas-donji-vakuf-odluka-o-rezimu-ribolova-za-2009-godinu/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |date=7. 5. 2009 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Značaj == Zbog položaja neposredno uz Donji Vakuf, Prusačka rijeka ima lokalni hidrološki i pejzažni značaj. Ime vodotoka povezano je s historijskim naseljem [[Prusac]], a hidronim se koristi i u šumarskoj administraciji kao naziv gospodarske jedinice "Prusačka Rijeka" u području Šumarije Donji Vakuf.<ref name="akta">{{cite web |title=Javni poziv za obilježavanje granica šumarija Donji Vakuf, G.J. Prusačka Rijeka |url=https://www.akta.ba/tenderi/javni-pozivi/2941362/javni-poziv-za-obiljezavanje-granica-sumarija-donji-vakuf-odjel-80-gj-prusacka-rijeka |website=Akta.ba |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Prusacka rijeka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbasa]] [[Kategorija:Donji Vakuf]] f7pbaj451gn6mk85yqg45ifuu4qb844 Bužimsko jezero 0 534644 3847300 2026-05-17T22:42:19Z Mhare 481 + 3847300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Bužimsko jezero | drugo_ime = Brana | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | lokacija = [[Vrhovska]], [[Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | tip = vještačko jezero | površina = 10.000 | dubina = 2–10 | prosječna_dubina = | nadmorska_visina = | pritoke = manji potok sa sjeverne strane | odliv = | naselja = [[Vrhovska]] | koordinate = | mapframe = no }} '''Bužimsko jezero''', poznato i kao '''Brana''', vještačko jezero je u naselju [[Vrhovska]], na području općine [[Bužim]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja najveću vodenu akumulaciju u Bužimu i jedno je od lokalnih izletišta bužimskog kraja.<ref name="opcina-geografija">{{cite web |title=Geografija |url=https://opcinabuzim.ba/opcina/geografija/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U turističkim dokumentima [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] navodi se i pod nazivom "jezero Brana".<ref name="usk-turizam">{{cite web |title=Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona |url=https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/663df7c7b27050.82662431_usk%20strateska%20platforma-turizam.pdf |publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i osobine == Jezero se nalazi u Bajraktarevića Polju, u blizini Rudnika mangana Bužim. Izgrađeno je za potrebe rudnika, a za vrijeme njegovog rada voda iz akumulacije korištena je u procesu ispiranja rude.<ref name="opcina-geografija"/> Površina jezera iznosi oko 10.000 m², a dubina se kreće od 2 do 12 m.<ref name="opcina-geografija"/> Vodu dobija od manjeg potoka sa sjeverne strane, dok su sjeverna i sjeveroistočna obala obrasle gustom barskom vegetacijom, zbog čega je dio akumulacije u procesu zamočvarivanja.<ref name="opcina-geografija"/> == Ribolov i turizam == Bužimsko jezero ima lokalni rekreacijski i ribolovni značaj. U jezeru se navode [[šaran]], [[štuka]], [[mrena]] i [[klijen]], što je omogućilo razvoj ribolovnog turizma i održavanje ribolovnih takmičenja.<ref name="usk-turizam"/> Oko jezera je uređena staza.<ref name="usk-turizam"/><ref name="bistro">{{cite web |title=Bužimsko jezero |url=https://www.bistrobih.ba/nova/buzimsko-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Okoliš == Zbog rudarskog porijekla i blizine postrojenja za preradu rude, jezero je povremeno izloženo ekološkim pritiscima. Općina Bužim je 2019. objavila upozorenje o opadanju nivoa vode u jezeru i mogućem ugrožavanju ribljeg fonda usljed crpljenja vode za potrebe Rudnika mangana Bužim.<ref name="ekologija">{{cite web |title=Jezero Brana Bužim pred ekološku katastrofu, ugrožena i Bužimnica |url=https://opcinabuzim.ba/2019/jezero-brana-buzim-pred-ekolosku-katastrofu-ugrozena-i-buzimnica/ |website=Općina Bužim |date=2019 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U istom izvještaju navedeno je i da se otpadne vode nakon ispiranja rude direktno ulijevaju u [[Bužimnica|Bužimnicu]], što je izazvalo reakcije lokalnih ribolovaca i zahtjeve za zaštitu voda.<ref name="ekologija"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzimsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bužim]] 706cg3972ieetesaqu3ogcerk4zuze5 3847312 3847300 2026-05-17T23:08:07Z Mhare 481 3847312 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Bužimsko jezero | drugo_ime = Brana | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Vrhovska]], [[Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|45|06|26|N|16|02|01|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = manji potok sa sjeverne strane | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = | inžinjer = | datum_plavljenja = | dužina = | širina = | površina = 0,01 | dubina = | maks_dubina = 10 | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Vrhovska]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Bužimsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 45 | širina_minuta = 06 | širina_sekundi = 26 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 01 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = }} '''Bužimsko jezero''', poznato i kao '''Brana''', vještačko jezero je u naselju [[Vrhovska]], na području općine [[Bužim]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja najveću vodenu akumulaciju u Bužimu i jedno je od lokalnih izletišta bužimskog kraja.<ref name="opcina-geografija">{{cite web |title=Geografija |url=https://opcinabuzim.ba/opcina/geografija/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U turističkim dokumentima [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] navodi se i pod nazivom "jezero Brana".<ref name="usk-turizam">{{cite web |title=Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona |url=https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/663df7c7b27050.82662431_usk%20strateska%20platforma-turizam.pdf |publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i osobine == Jezero se nalazi u Bajraktarevića Polju, u blizini Rudnika mangana Bužim. Izgrađeno je za potrebe rudnika, a za vrijeme njegovog rada voda iz akumulacije korištena je u procesu ispiranja rude.<ref name="opcina-geografija"/> Površina jezera iznosi oko 10.000 m², a dubina se kreće od 2 do 12 m.<ref name="opcina-geografija"/> Vodu dobija od manjeg potoka sa sjeverne strane, dok su sjeverna i sjeveroistočna obala obrasle gustom barskom vegetacijom, zbog čega je dio akumulacije u procesu zamočvarivanja.<ref name="opcina-geografija"/> == Ribolov i turizam == Bužimsko jezero ima lokalni rekreacijski i ribolovni značaj. U jezeru se navode [[šaran]], [[štuka]], [[mrena]] i [[klijen]], što je omogućilo razvoj ribolovnog turizma i održavanje ribolovnih takmičenja.<ref name="usk-turizam"/> Oko jezera je uređena staza.<ref name="usk-turizam"/><ref name="bistro">{{cite web |title=Bužimsko jezero |url=https://www.bistrobih.ba/nova/buzimsko-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Okoliš == Zbog rudarskog porijekla i blizine postrojenja za preradu rude, jezero je povremeno izloženo ekološkim pritiscima. Općina Bužim je 2019. objavila upozorenje o opadanju nivoa vode u jezeru i mogućem ugrožavanju ribljeg fonda usljed crpljenja vode za potrebe Rudnika mangana Bužim.<ref name="ekologija">{{cite web |title=Jezero Brana Bužim pred ekološku katastrofu, ugrožena i Bužimnica |url=https://opcinabuzim.ba/2019/jezero-brana-buzim-pred-ekolosku-katastrofu-ugrozena-i-buzimnica/ |website=Općina Bužim |date=2019 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U istom izvještaju navedeno je i da se otpadne vode nakon ispiranja rude direktno ulijevaju u [[Bužimnica|Bužimnicu]], što je izazvalo reakcije lokalnih ribolovaca i zahtjeve za zaštitu voda.<ref name="ekologija"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzimsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bužim]] q5gat1g84e98gecuzvfb2b8zw1ylx06 3847313 3847312 2026-05-17T23:08:22Z Mhare 481 3847313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Bužimsko jezero | drugo_ime = Brana | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Vrhovska]], [[Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|45|06|26|N|16|02|01|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = manji potok sa sjeverne strane | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = | inžinjer = | datum_plavljenja = | dužina = | širina = | površina = 0,01 | dubina = | maks_dubina = 10 | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Vrhovska]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Bužimsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 45 | širina_minuta = 06 | širina_sekundi = 26 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 01 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Bužimsko jezero''', poznato i kao '''Brana''', vještačko jezero je u naselju [[Vrhovska]], na području općine [[Bužim]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja najveću vodenu akumulaciju u Bužimu i jedno je od lokalnih izletišta bužimskog kraja.<ref name="opcina-geografija">{{cite web |title=Geografija |url=https://opcinabuzim.ba/opcina/geografija/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U turističkim dokumentima [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] navodi se i pod nazivom "jezero Brana".<ref name="usk-turizam">{{cite web |title=Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona |url=https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/663df7c7b27050.82662431_usk%20strateska%20platforma-turizam.pdf |publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i osobine == Jezero se nalazi u Bajraktarevića Polju, u blizini Rudnika mangana Bužim. Izgrađeno je za potrebe rudnika, a za vrijeme njegovog rada voda iz akumulacije korištena je u procesu ispiranja rude.<ref name="opcina-geografija"/> Površina jezera iznosi oko 10.000 m², a dubina se kreće od 2 do 12 m.<ref name="opcina-geografija"/> Vodu dobija od manjeg potoka sa sjeverne strane, dok su sjeverna i sjeveroistočna obala obrasle gustom barskom vegetacijom, zbog čega je dio akumulacije u procesu zamočvarivanja.<ref name="opcina-geografija"/> == Ribolov i turizam == Bužimsko jezero ima lokalni rekreacijski i ribolovni značaj. U jezeru se navode [[šaran]], [[štuka]], [[mrena]] i [[klijen]], što je omogućilo razvoj ribolovnog turizma i održavanje ribolovnih takmičenja.<ref name="usk-turizam"/> Oko jezera je uređena staza.<ref name="usk-turizam"/><ref name="bistro">{{cite web |title=Bužimsko jezero |url=https://www.bistrobih.ba/nova/buzimsko-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Okoliš == Zbog rudarskog porijekla i blizine postrojenja za preradu rude, jezero je povremeno izloženo ekološkim pritiscima. Općina Bužim je 2019. objavila upozorenje o opadanju nivoa vode u jezeru i mogućem ugrožavanju ribljeg fonda usljed crpljenja vode za potrebe Rudnika mangana Bužim.<ref name="ekologija">{{cite web |title=Jezero Brana Bužim pred ekološku katastrofu, ugrožena i Bužimnica |url=https://opcinabuzim.ba/2019/jezero-brana-buzim-pred-ekolosku-katastrofu-ugrozena-i-buzimnica/ |website=Općina Bužim |date=2019 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U istom izvještaju navedeno je i da se otpadne vode nakon ispiranja rude direktno ulijevaju u [[Bužimnica|Bužimnicu]], što je izazvalo reakcije lokalnih ribolovaca i zahtjeve za zaštitu voda.<ref name="ekologija"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzimsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bužim]] 63d6whvq24qfsxrn0cu0n99l21vbaiq 3847325 3847313 2026-05-17T23:48:07Z Mhare 481 3847325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Bužimsko jezero | drugo_ime = Brana | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Vrhovska]], [[Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|45|06|26|N|16|02|01|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = manji potok sa sjeverne strane | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = | inžinjer = | datum_plavljenja = | dužina = | širina = | površina = 10 | dubina = | maks_dubina = 10 | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Vrhovska]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Bužimsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 45 | širina_minuta = 06 | širina_sekundi = 26 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 01 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Bužimsko jezero''', poznato i kao '''Brana''', vještačko jezero je u naselju [[Vrhovska]], na području općine [[Bužim]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja najveću vodenu akumulaciju u Bužimu i jedno je od lokalnih izletišta bužimskog kraja.<ref name="opcina-geografija">{{cite web |title=Geografija |url=https://opcinabuzim.ba/opcina/geografija/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U turističkim dokumentima [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] navodi se i pod nazivom "jezero Brana".<ref name="usk-turizam">{{cite web |title=Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona |url=https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/663df7c7b27050.82662431_usk%20strateska%20platforma-turizam.pdf |publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i osobine == Jezero se nalazi u Bajraktarevića Polju, u blizini Rudnika mangana Bužim. Izgrađeno je za potrebe rudnika, a za vrijeme njegovog rada voda iz akumulacije korištena je u procesu ispiranja rude.<ref name="opcina-geografija"/> Površina jezera iznosi oko 10.000 m², a dubina se kreće od 2 do 12 m.<ref name="opcina-geografija"/> Vodu dobija od manjeg potoka sa sjeverne strane, dok su sjeverna i sjeveroistočna obala obrasle gustom barskom vegetacijom, zbog čega je dio akumulacije u procesu zamočvarivanja.<ref name="opcina-geografija"/> == Ribolov i turizam == Bužimsko jezero ima lokalni rekreacijski i ribolovni značaj. U jezeru se navode [[šaran]], [[štuka]], [[mrena]] i [[klijen]], što je omogućilo razvoj ribolovnog turizma i održavanje ribolovnih takmičenja.<ref name="usk-turizam"/> Oko jezera je uređena staza.<ref name="usk-turizam"/><ref name="bistro">{{cite web |title=Bužimsko jezero |url=https://www.bistrobih.ba/nova/buzimsko-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Okoliš == Zbog rudarskog porijekla i blizine postrojenja za preradu rude, jezero je povremeno izloženo ekološkim pritiscima. Općina Bužim je 2019. objavila upozorenje o opadanju nivoa vode u jezeru i mogućem ugrožavanju ribljeg fonda usljed crpljenja vode za potrebe Rudnika mangana Bužim.<ref name="ekologija">{{cite web |title=Jezero Brana Bužim pred ekološku katastrofu, ugrožena i Bužimnica |url=https://opcinabuzim.ba/2019/jezero-brana-buzim-pred-ekolosku-katastrofu-ugrozena-i-buzimnica/ |website=Općina Bužim |date=2019 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U istom izvještaju navedeno je i da se otpadne vode nakon ispiranja rude direktno ulijevaju u [[Bužimnica|Bužimnicu]], što je izazvalo reakcije lokalnih ribolovaca i zahtjeve za zaštitu voda.<ref name="ekologija"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzimsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bužim]] pia4k6fshuxgje6wep5j80lffq5o4i1 3847326 3847325 2026-05-17T23:48:39Z Mhare 481 3847326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Bužimsko jezero | drugo_ime = Brana | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Vrhovska]], [[Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|45|06|26|N|16|02|01|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = manji potok sa sjeverne strane | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | države_sliva = [[Bosna i Hercegovina]] | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = | inžinjer = | datum_plavljenja = | dužina = | širina = | površina = 0,02 | dubina = | maks_dubina = 10 | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Vrhovska]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Bužimsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Bužimskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 45 | širina_minuta = 06 | širina_sekundi = 26 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16 | dužina_minuta = 02 | dužina_sekundi = 01 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Bužimsko jezero''', poznato i kao '''Brana''', vještačko jezero je u naselju [[Vrhovska]], na području općine [[Bužim]], u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja najveću vodenu akumulaciju u Bužimu i jedno je od lokalnih izletišta bužimskog kraja.<ref name="opcina-geografija">{{cite web |title=Geografija |url=https://opcinabuzim.ba/opcina/geografija/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U turističkim dokumentima [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] navodi se i pod nazivom "jezero Brana".<ref name="usk-turizam">{{cite web |title=Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona |url=https://vladausk.ba/v4/files/media/pdf/663df7c7b27050.82662431_usk%20strateska%20platforma-turizam.pdf |publisher=Vlada Unsko-sanskog kantona |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i osobine == Jezero se nalazi u Bajraktarevića Polju, u blizini Rudnika mangana Bužim. Izgrađeno je za potrebe rudnika, a za vrijeme njegovog rada voda iz akumulacije korištena je u procesu ispiranja rude.<ref name="opcina-geografija"/> Površina jezera iznosi oko 10.000 m², a dubina se kreće od 2 do 12 m.<ref name="opcina-geografija"/> Vodu dobija od manjeg potoka sa sjeverne strane, dok su sjeverna i sjeveroistočna obala obrasle gustom barskom vegetacijom, zbog čega je dio akumulacije u procesu zamočvarivanja.<ref name="opcina-geografija"/> == Ribolov i turizam == Bužimsko jezero ima lokalni rekreacijski i ribolovni značaj. U jezeru se navode [[šaran]], [[štuka]], [[mrena]] i [[klijen]], što je omogućilo razvoj ribolovnog turizma i održavanje ribolovnih takmičenja.<ref name="usk-turizam"/> Oko jezera je uređena staza.<ref name="usk-turizam"/><ref name="bistro">{{cite web |title=Bužimsko jezero |url=https://www.bistrobih.ba/nova/buzimsko-jezero/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Okoliš == Zbog rudarskog porijekla i blizine postrojenja za preradu rude, jezero je povremeno izloženo ekološkim pritiscima. Općina Bužim je 2019. objavila upozorenje o opadanju nivoa vode u jezeru i mogućem ugrožavanju ribljeg fonda usljed crpljenja vode za potrebe Rudnika mangana Bužim.<ref name="ekologija">{{cite web |title=Jezero Brana Bužim pred ekološku katastrofu, ugrožena i Bužimnica |url=https://opcinabuzim.ba/2019/jezero-brana-buzim-pred-ekolosku-katastrofu-ugrozena-i-buzimnica/ |website=Općina Bužim |date=2019 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U istom izvještaju navedeno je i da se otpadne vode nakon ispiranja rude direktno ulijevaju u [[Bužimnica|Bužimnicu]], što je izazvalo reakcije lokalnih ribolovaca i zahtjeve za zaštitu voda.<ref name="ekologija"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Buzimsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bužim]] 2dwr7a25qa7oehss956y0zfuo0ysxm5 Vidara (jezero) 0 534645 3847314 2026-05-17T23:15:20Z Mhare 481 + 3847314 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Vidara | drugo_ime = Jezero Vidara | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Vida]], [[Gradačac]], [[Tuzlanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|44|53|05|N|18|24|22|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = potok Vidara; brdski potoci i manji izvori | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = 1971. | inžinjer = | datum_plavljenja = 1971. | dužina = | širina = | površina = | dubina = | maks_dubina = | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = 130 | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Gradačac]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Vidara | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj jezera Vidara u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj jezera Vidara u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 53 | širina_sekundi = 05 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 24 | dužina_sekundi = 22 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = }} '''Vidara''' ili '''Jezero Vidara''' jest [[vještačko jezero]] u naselju [[Vida]] kod [[Gradačac|Gradačca]], u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nastalo je izgradnjom brane na potoku Vidara 1971, kao dio sistema za zaštitu grada i njegove industrijske zone od poplavnih voda.<ref name="visit">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://visitgradacac.ba/jezero-vidara/ |website=Visit Gradačac |publisher=Turistička zajednica Grada Gradačca |date=26. 9. 2023 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Uz obližnju [[Hazna (jezero)|Haznu]], jedno je od dva gradska jezera nastala regulacijom lokalnih vodotokova.<ref name="gip">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://gradacac.org/jezero-vidara/ |website=Gradačački informativni portal |date=30. 5. 2013 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj i nastanak == Jezero se nalazi u predgrađu Gradačca, na području naselja Vida. Napaja se vodom brdskih potoka i nekoliko manjih izvora pitke vode, a osnovni vodotok u njegovom nastanku jeste potok Vidara.<ref name="visit"/><ref name="geoview">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://ba.geoview.info/jezero_vidara%2C3254137 |website=Geoview |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izgradnja jezera povezana je s poplavama koje su 1964. i 1967. pogodile Gradačac, naročito njegov ravničarski dio i industrijsku zonu. Nakon tih događaja odlučeno je da se na potocima Hazne i Vidare izgrade brane kojima bi se kontrolisao dotok vode za vrijeme obilnih padavina; brana na potoku Vidara završena je 1971.<ref name="visit"/> == Brana i osobine jezera == Branu je, prema lokalnim podacima navedenim na spomen-ploči, projektovalo i izgradilo vodoprivredno preduzeće "Bosna-Drina" iz Sarajeva.<ref name="gip"/> Brana je duga približno 240 m i visoka oko 21 m, a jezero je razgranata akumulacija s tri veća zaljeva i više manjih uvala.<ref name="rk">{{cite web |title=Vidara |url=https://www.vidara.ba/vidara/ |website=Ronilački klub "Vidara" |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Obale su dijelom obrasle šumom i travnatim površinama. Zbog položaja blizu gradskog područja Vidara se koristi za rekreaciju, šetnju, ribolov, kajakaštvo i ronjenje. Iste godine kada je napunjeno jezero izvršeno je poribljavanje, a među vrstama nalaze se [[šaran]], [[smuđ]], [[štuka]], [[som]], [[bjelica]] i [[klijen]], a kasnije su unošene i druge vrste ribe.<ref name="gip"/> == Rekreacija i stanje obale == Jezero je nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] postalo jedno od ljetnih izletišta i kupališta stanovnika Gradačca.<ref name="gip"/> Uz njega su djelovali kajakaški i ronilački klubovi, a Ronilački klub "Vidara" koristi jezero kao jedno od mjesta za ronilačke aktivnosti.<ref name="rk"/> Godine 2010. na brani je zabilježeno klizište, zbog čega je jezero ispuštano radi sanacije, a ugroženi su bili dijelovi grada, industrijska zona i naselja u ravničarskom području.<ref name="visit"/> == Reference == {{Refspisak}}{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vidara}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Gradačac]] pj6pu7ymzk1ybcylh6xdn48zoig9w27 3847319 3847314 2026-05-17T23:34:05Z Mhare 481 3847319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Vidara | drugo_ime = Jezero Vidara | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Vida]], [[Gradačac]], [[Tuzlanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|44|53|05|N|18|24|22|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = potok Vidara; brdski potoci i manji izvori | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = 1971. | inžinjer = | datum_plavljenja = 1971. | dužina = | širina = | površina = | dubina = | maks_dubina = | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = 130 | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Gradačac]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Vidara | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj jezera Vidara u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj jezera Vidara u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 53 | širina_sekundi = 05 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 24 | dužina_sekundi = 22 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Vidara''' ili '''Jezero Vidara''' jest [[vještačko jezero]] u naselju [[Vida]] kod [[Gradačac|Gradačca]], u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nastalo je izgradnjom brane na potoku Vidara 1971, kao dio sistema za zaštitu grada i njegove industrijske zone od poplavnih voda.<ref name="visit">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://visitgradacac.ba/jezero-vidara/ |website=Visit Gradačac |publisher=Turistička zajednica Grada Gradačca |date=26. 9. 2023 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Uz obližnju [[Hazna (jezero)|Haznu]], jedno je od dva gradska jezera nastala regulacijom lokalnih vodotokova.<ref name="gip">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://gradacac.org/jezero-vidara/ |website=Gradačački informativni portal |date=30. 5. 2013 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj i nastanak == Jezero se nalazi u predgrađu Gradačca, na području naselja Vida. Napaja se vodom brdskih potoka i nekoliko manjih izvora pitke vode, a osnovni vodotok u njegovom nastanku jeste potok Vidara.<ref name="visit"/><ref name="geoview">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://ba.geoview.info/jezero_vidara%2C3254137 |website=Geoview |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izgradnja jezera povezana je s poplavama koje su 1964. i 1967. pogodile Gradačac, naročito njegov ravničarski dio i industrijsku zonu. Nakon tih događaja odlučeno je da se na potocima Hazne i Vidare izgrade brane kojima bi se kontrolisao dotok vode za vrijeme obilnih padavina; brana na potoku Vidara završena je 1971.<ref name="visit"/> == Brana i osobine jezera == Branu je, prema lokalnim podacima navedenim na spomen-ploči, projektovalo i izgradilo vodoprivredno preduzeće "Bosna-Drina" iz Sarajeva.<ref name="gip"/> Brana je duga približno 240 m i visoka oko 21 m, a jezero je razgranata akumulacija s tri veća zaljeva i više manjih uvala.<ref name="rk">{{cite web |title=Vidara |url=https://www.vidara.ba/vidara/ |website=Ronilački klub "Vidara" |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Obale su dijelom obrasle šumom i travnatim površinama. Zbog položaja blizu gradskog područja Vidara se koristi za rekreaciju, šetnju, ribolov, kajakaštvo i ronjenje. Iste godine kada je napunjeno jezero izvršeno je poribljavanje, a među vrstama nalaze se [[šaran]], [[smuđ]], [[štuka]], [[som]], [[bjelica]] i [[klijen]], a kasnije su unošene i druge vrste ribe.<ref name="gip"/> == Rekreacija i stanje obale == Jezero je nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] postalo jedno od ljetnih izletišta i kupališta stanovnika Gradačca.<ref name="gip"/> Uz njega su djelovali kajakaški i ronilački klubovi, a Ronilački klub "Vidara" koristi jezero kao jedno od mjesta za ronilačke aktivnosti.<ref name="rk"/> Godine 2010. na brani je zabilježeno klizište, zbog čega je jezero ispuštano radi sanacije, a ugroženi su bili dijelovi grada, industrijska zona i naselja u ravničarskom području.<ref name="visit"/> == Reference == {{Refspisak}}{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vidara}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Gradačac]] b3pe66druyhnydp6mtzygen2auvjckl 3847320 3847319 2026-05-17T23:35:17Z Mhare 481 3847320 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Vidara | drugo_ime = Jezero Vidara | slika = | alt = | opis = | lokacija = [[Vida]], [[Gradačac]], [[Tuzlanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = | koordinate = {{coord|44|53|05|N|18|24|22|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = potok Vidara; brdski potoci i manji izvori | rijeke = | odliv = | okeani = | sliv = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = 1971. | inžinjer = | datum_plavljenja = 1971. | dužina = | širina = | površina = 5 | dubina = | maks_dubina = | zapremina = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = 130 | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Gradačac]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Vidara | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj jezera Vidara u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj jezera Vidara u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 44 | širina_minuta = 53 | širina_sekundi = 05 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 24 | dužina_sekundi = 22 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Vidara''' ili '''Jezero Vidara''' jest [[vještačko jezero]] u naselju [[Vida]] kod [[Gradačac|Gradačca]], u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nastalo je izgradnjom brane na potoku Vidara 1971, kao dio sistema za zaštitu grada i njegove industrijske zone od poplavnih voda.<ref name="visit">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://visitgradacac.ba/jezero-vidara/ |website=Visit Gradačac |publisher=Turistička zajednica Grada Gradačca |date=26. 9. 2023 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Uz obližnju [[Hazna (jezero)|Haznu]], jedno je od dva gradska jezera nastala regulacijom lokalnih vodotokova.<ref name="gip">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://gradacac.org/jezero-vidara/ |website=Gradačački informativni portal |date=30. 5. 2013 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj i nastanak == Jezero se nalazi u predgrađu Gradačca, na području naselja Vida. Napaja se vodom brdskih potoka i nekoliko manjih izvora pitke vode, a osnovni vodotok u njegovom nastanku jeste potok Vidara.<ref name="visit"/><ref name="geoview">{{cite web |title=Jezero Vidara |url=https://ba.geoview.info/jezero_vidara%2C3254137 |website=Geoview |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izgradnja jezera povezana je s poplavama koje su 1964. i 1967. pogodile Gradačac, naročito njegov ravničarski dio i industrijsku zonu. Nakon tih događaja odlučeno je da se na potocima Hazne i Vidare izgrade brane kojima bi se kontrolisao dotok vode za vrijeme obilnih padavina; brana na potoku Vidara završena je 1971.<ref name="visit"/> == Brana i osobine jezera == Branu je, prema lokalnim podacima navedenim na spomen-ploči, projektovalo i izgradilo vodoprivredno preduzeće "Bosna-Drina" iz Sarajeva.<ref name="gip"/> Brana je duga približno 240 m i visoka oko 21 m, a jezero je razgranata akumulacija s tri veća zaljeva i više manjih uvala.<ref name="rk">{{cite web |title=Vidara |url=https://www.vidara.ba/vidara/ |website=Ronilački klub "Vidara" |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Obale su dijelom obrasle šumom i travnatim površinama. Zbog položaja blizu gradskog područja Vidara se koristi za rekreaciju, šetnju, ribolov, kajakaštvo i ronjenje. Iste godine kada je napunjeno jezero izvršeno je poribljavanje, a među vrstama nalaze se [[šaran]], [[smuđ]], [[štuka]], [[som]], [[bjelica]] i [[klijen]], a kasnije su unošene i druge vrste ribe.<ref name="gip"/> == Rekreacija i stanje obale == Jezero je nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] postalo jedno od ljetnih izletišta i kupališta stanovnika Gradačca.<ref name="gip"/> Uz njega su djelovali kajakaški i ronilački klubovi, a Ronilački klub "Vidara" koristi jezero kao jedno od mjesta za ronilačke aktivnosti.<ref name="rk"/> Godine 2010. na brani je zabilježeno klizište, zbog čega je jezero ispuštano radi sanacije, a ugroženi su bili dijelovi grada, industrijska zona i naselja u ravničarskom području.<ref name="visit"/> == Reference == {{Refspisak}}{{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vidara}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Gradačac]] ozpj95qmhvqoxs45h784behiutrqke8 Vrhovska 0 534646 3847315 2026-05-17T23:20:04Z Mhare 481 + 3847315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Vrhovska | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton]] | općina = [[Bužim]] | mjesna_zajednica = Vrhovska | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] }} '''Vrhovska''' je naselje i mjesna zajednica u [[Bužim|općini Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u području [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], sjeverno od općinskog središta Bužima. U lokalnoj upravnoj organizaciji ima status mjesne zajednice, a njeno područje obuhvata više zaselaka. Prema podacima Općine Bužim, Vrhovska se ubraja među starija naselja na području općine. U srednjem vijeku spominjala se pod nazivom Krupska, a lokalna predaja i historijski izvori vezuju područje za nekadašnju tvrđavu Kostajnicu u Varošinama, čiji materijalni ostaci nisu sačuvani.<ref name="opcina-vrhovska">{{cite web |title=Vrhovska |url=https://opcinabuzim.ba/mjesne-zajednice/mz-vrhovska/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Historija == Područje Vrhovske bilo je naseljeno kroz više historijskih razdoblja. Općinski izvori navode da je naselje u srednjem vijeku nosilo naziv Krupska, dok se kasniji razvoj mjesta vezuje za prirodne resurse i rudarsku djelatnost. U drugoj polovini 20. stoljeća Vrhovska je dobila veći lokalni značaj otvaranjem rudnika za eksploataciju rude [[Mangan|mangana]].<ref name="opcina-vrhovska"/> U decembru 1995. Vrhovska je dobila status mjesne zajednice. U njen sastav ušli su zaseoci Bajraktarevića Polje, Muratovići, Skenderovići, Bezi, Begovići, Topalovići i Breze.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Infrastruktura == U poslijeratnom periodu u Vrhovskoj su izgrađeni novi objekt područne škole, dom kulture, džamija, šehidsko turbe i malonogometno igralište. Na području mjesne zajednice nalazi se i [[Bužimsko jezero]], prvobitno izgrađeno za potrebe rudnika, koje se koristi i za ribolov, kupanje i rekreativne šetnje.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrhovska}} [[Kategorija:Mjesne zajednice u Bužimu]] 7thb5tfgiujuwx5211rjge2bl6ggmh6 3847317 3847315 2026-05-17T23:26:01Z Mhare 481 3847317 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Vrhovska | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton]] | općina = [[Bužim]] | mjesna_zajednica = Vrhovska | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | koordinate = {{Coord|45.1163|16.0032|display=inline,title}} }} '''Vrhovska''' je naselje i mjesna zajednica u [[Bužim|općini Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u području [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], sjeverno od općinskog središta Bužima. U lokalnoj upravnoj organizaciji ima status mjesne zajednice, a njeno područje obuhvata više zaselaka. Prema podacima Općine Bužim, Vrhovska se ubraja među starija naselja na području općine. U srednjem vijeku spominjala se pod nazivom Krupska, a lokalna predaja i historijski izvori vezuju područje za nekadašnju tvrđavu Kostajnicu u Varošinama, čiji materijalni ostaci nisu sačuvani.<ref name="opcina-vrhovska">{{cite web |title=Vrhovska |url=https://opcinabuzim.ba/mjesne-zajednice/mz-vrhovska/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Historija == Područje Vrhovske bilo je naseljeno kroz više historijskih razdoblja. Općinski izvori navode da je naselje u srednjem vijeku nosilo naziv Krupska, dok se kasniji razvoj mjesta vezuje za prirodne resurse i rudarsku djelatnost. U drugoj polovini 20. stoljeća Vrhovska je dobila veći lokalni značaj otvaranjem rudnika za eksploataciju rude [[Mangan|mangana]].<ref name="opcina-vrhovska"/> U decembru 1995. Vrhovska je dobila status mjesne zajednice. U njen sastav ušli su zaseoci Bajraktarevića Polje, Muratovići, Skenderovići, Bezi, Begovići, Topalovići i Breze.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Infrastruktura == U poslijeratnom periodu u Vrhovskoj su izgrađeni novi objekt područne škole, dom kulture, džamija, šehidsko turbe i malonogometno igralište. Na području mjesne zajednice nalazi se i [[Bužimsko jezero]], prvobitno izgrađeno za potrebe rudnika, koje se koristi i za ribolov, kupanje i rekreativne šetnje.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrhovska}} [[Kategorija:Mjesne zajednice u Bužimu]] sims27wh2rta8xpgtgc799sm8csbsdq 3847321 3847317 2026-05-17T23:37:08Z Mhare 481 3847321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Vrhovska | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton]] | općina = [[Bužim]] | mjesna_zajednica = Vrhovska | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | koordinate = {{Coord|45.1163|16.0032|display=inline,title}} | vrsta = mjesna zajednica }} '''Vrhovska''' je naselje i mjesna zajednica u [[Bužim|općini Bužim]], [[Unsko-sanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]. Smještena je u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u području [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], sjeverno od općinskog središta Bužima. U lokalnoj upravnoj organizaciji ima status mjesne zajednice, a njeno područje obuhvata više zaselaka. Prema podacima Općine Bužim, Vrhovska se ubraja među starija naselja na području općine. U srednjem vijeku spominjala se pod nazivom Krupska, a lokalna predaja i historijski izvori vezuju područje za nekadašnju tvrđavu Kostajnicu u Varošinama, čiji materijalni ostaci nisu sačuvani.<ref name="opcina-vrhovska">{{cite web |title=Vrhovska |url=https://opcinabuzim.ba/mjesne-zajednice/mz-vrhovska/ |website=Općina Bužim |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Historija == Područje Vrhovske bilo je naseljeno kroz više historijskih razdoblja. Općinski izvori navode da je naselje u srednjem vijeku nosilo naziv Krupska, dok se kasniji razvoj mjesta vezuje za prirodne resurse i rudarsku djelatnost. U drugoj polovini 20. stoljeća Vrhovska je dobila veći lokalni značaj otvaranjem rudnika za eksploataciju rude [[Mangan|mangana]].<ref name="opcina-vrhovska"/> U decembru 1995. Vrhovska je dobila status mjesne zajednice. U njen sastav ušli su zaseoci Bajraktarevića Polje, Muratovići, Skenderovići, Bezi, Begovići, Topalovići i Breze.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Infrastruktura == U poslijeratnom periodu u Vrhovskoj su izgrađeni novi objekt područne škole, dom kulture, džamija, šehidsko turbe i malonogometno igralište. Na području mjesne zajednice nalazi se i [[Bužimsko jezero]], prvobitno izgrađeno za potrebe rudnika, koje se koristi i za ribolov, kupanje i rekreativne šetnje.<ref name="opcina-vrhovska"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrhovska}} [[Kategorija:Mjesne zajednice u Bužimu]] gqv56ffz8wsq9oekji9of8qlozjn3ry Jezero Brana 0 534647 3847322 2026-05-17T23:37:49Z Mhare 481 + 3847322 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Bužimsko jezero]] 8hrenzvtzouhsaaygqvilawdd83bj8z Svitavsko jezero 0 534648 3847323 2026-05-17T23:46:01Z Mhare 481 + 3847323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Svitavsko jezero | drugo_ime = Svitavsko blato; Donje blato | slika = | alt = Svitavsko jezero | opis = Svitavsko jezero u Hutovom blatu | lokacija = [[Svitava]], [[Čapljina]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = [[Hutovo blato]] | koordinate = {{coord|43|01|27|N|17|47|02|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero|vještačko]] / [[akumulacijsko jezero]] | etimologija = prema naselju [[Svitava]] | dio = Donje Hutovo blato | priliv = vode [[Hidroelektrana Čapljina|HE Čapljina]] | rijeke = | odliv = [[Krupa (Neretva)|Krupa]] | okeani = | sliv = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = 1979. | inžinjer = | datum_plavljenja = 1979. | dužina = | širina = | površina = 10 | dubina = | maks_dubina = | zapremina = 0,044 | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Svitava]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Svitavsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Svitavskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Svitavskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 01 | širina_sekundi = 27 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17 | dužina_minuta = 47 | dužina_sekundi = 02 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Svitavsko jezero''' jeste [[vještačko jezero|vještačko]] i akumulacijsko jezero kod naselja [[Svitava]] u gradu [[Čapljina|Čapljini]], u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Dio je šire močvarno-jezerske cjeline [[Hutovo blato|Hutovog blata]] i nalazi se u njegovom donjem, Svitavskom dijelu. Nastalo je 1979. izgradnjom sistema [[Hidroelektrana Čapljina|Hidroelektrane Čapljina]], u kojem služi kao donji kompenzacijski bazen.<ref name="enc">{{cite web |title=Hutovo blato |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/hutovo-blato |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="caportal">{{cite web |title=Svitavsko jezero iz zraka |url=https://caportal.net/2023/07/05/video-svitavsko-jezero-iz-zraka/ |website=Čapljinski portal |date=5. 7. 2023 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Jezero se nalazi između naselja Svitava i doline [[Neretva|Neretve]], u sklopu kompleksa Hutovog blata. Hutovo blato krečnjački greben Ostrovo dijeli na gornji, Deranski dio, i donji, Svitavski dio, kojem pripada Svitavsko jezero.<ref name="enc"/> Šire područje obuhvata močvare, jezera, krške izvore i vodotoke povezane s rijekom [[Krupa (Neretva)|Krupom]], lijevom pritokom Neretve.<ref name="medwet">{{cite web |title=Hutovo Blato, Bosnia and Herzegovina |url=https://www.medwetculture.org/wetland_items/hutovo-blato-bosnia-and-herzegovina/ |website=MedWet Culture |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i hidroenergetska funkcija == Svitavsko jezero nastalo je 1979. u vezi s izgradnjom reverzibilne Hidroelektrane Čapljina. U tom sistemu predstavlja donji kompenzacijski bazen, dok se voda u crpnom režimu može vraćati iz donjeg u gornji bazen radi kasnije proizvodnje električne energije.<ref name="ephzhb">{{cite web |title=CHE Čapljina |url=https://ephzhb.ba/resursi-detaljno/che-capljina/ |website=Elektroprivreda HZHB |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Površina jezera iznosi oko 10 km², a zapremina oko 44 miliona m³.<ref name="caportal"/> Kao dio hidroenergetskog sistema Donjih horizonata, jezero je povezano s režimom voda [[Trebišnjica|Trebišnjice]] i Neretve, ali je istovremeno sastavni dio močvarnog područja Hutovog blata.<ref name="ephzhb"/><ref name="enc"/> == Hidrologija i zaštićeno područje == Glavni prirodni vodotok Hutovog blata jeste Krupa, koja odvodi vode iz jezersko-močvarnog sistema prema Neretvi. Zbog odnosa vodostaja Neretve i močvarnih voda, Krupa može teći u oba smjera: pri višem vodostaju Neretve vraća vodu prema jezerima i močvari, dok pri nižem vodostaju odvodi vodu iz Hutovog blata prema Neretvi.<ref name="medwet"/> Svitavsko jezero nalazi se u okviru [[Hutovo blato|Parka prirode Hutovo blato]], jednog od najvažnijih močvarnih područja u Bosni i Hercegovini. Hutovo blato proglašeno je močvarom od međunarodnog značaja prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]] 24. septembra 2001.<ref name="ramsar">{{cite web |title=Hutovo Blato |url=https://rsis.ramsar.org/ris/1105 |website=Ramsar Sites Information Service |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Jezero i okolne močvare važno su stanište ptica močvarica i dio šireg ekološkog sistema donje Neretve.<ref name="medwet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Svitavsko jezero}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Čapljina]] glw3mah8lbllxgklqmtq6f582zxdrzj 3847324 3847323 2026-05-17T23:46:36Z Mhare 481 3847324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Svitavsko jezero | drugo_ime = Svitavsko blato; Donje blato | slika = | alt = Svitavsko jezero | opis = Svitavsko jezero u Hutovom blatu | lokacija = [[Svitava]], [[Čapljina]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | grupa = [[Hutovo blato]] | koordinate = {{coord|43|01|27|N|17|47|02|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[vještačko jezero|vještačko]] / [[akumulacijsko jezero]] | etimologija = prema naselju [[Svitava]] | dio = Donje Hutovo blato | priliv = vode [[Hidroelektrana Čapljina|HE Čapljina]] | rijeke = | odliv = [[Krupa (Neretva)|Krupa]] | okeani = | sliv = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | datum_izgradnje = 1979. | inžinjer = | datum_plavljenja = 1979. | dužina = | širina = | površina = 10 | dubina = | maks_dubina = | zapremina = 0,044 | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | nadmorska_visina = | zamrznuto = | ostrva = | sekcije = | rovovi = | klupe = | gradovi = [[Svitava]] | pushpin_karta = Bosna i Hercegovina | pushpin_reljef = yes | pushpin_oznaka = Svitavsko jezero | pushpin_oznaka_pozicija = right | pushpin_karta_alt = Položaj Svitavskog jezera u Bosni i Hercegovini | pushpin_karta_opis = Položaj Svitavskog jezera u Bosni i Hercegovini | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 01 | širina_sekundi = 27 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17 | dužina_minuta = 47 | dužina_sekundi = 02 | dužina_IZ = E | veb-sajt = | reference = | mapframe = yes }} '''Svitavsko jezero''' jeste [[vještačko jezero|vještačko]] i akumulacijsko jezero kod naselja [[Svitava]] u gradu [[Čapljina|Čapljini]], u južnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Dio je šire močvarno-jezerske cjeline [[Hutovo blato|Hutovog blata]] i nalazi se u njegovom donjem, Svitavskom dijelu. Nastalo je 1979. izgradnjom sistema [[Hidroelektrana Čapljina|Hidroelektrane Čapljina]], u kojem služi kao donji kompenzacijski bazen.<ref name="enc">{{cite web |title=Hutovo blato |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/hutovo-blato |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="caportal">{{cite web |title=Svitavsko jezero iz zraka |url=https://caportal.net/2023/07/05/video-svitavsko-jezero-iz-zraka/ |website=Čapljinski portal |date=5. 7. 2023 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Jezero se nalazi između naselja Svitava i doline [[Neretva|Neretve]], u sklopu kompleksa Hutovog blata. Hutovo blato krečnjački greben Ostrovo dijeli na gornji, Deranski dio, i donji, Svitavski dio, kojem pripada Svitavsko jezero.<ref name="enc"/> Šire područje obuhvata močvare, jezera, krške izvore i vodotoke povezane s rijekom [[Krupa (Neretva)|Krupom]], lijevom pritokom Neretve.<ref name="medwet">{{cite web |title=Hutovo Blato, Bosnia and Herzegovina |url=https://www.medwetculture.org/wetland_items/hutovo-blato-bosnia-and-herzegovina/ |website=MedWet Culture |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Nastanak i hidroenergetska funkcija == Svitavsko jezero nastalo je 1979. u vezi s izgradnjom reverzibilne Hidroelektrane Čapljina. U tom sistemu predstavlja donji kompenzacijski bazen, dok se voda u crpnom režimu može vraćati iz donjeg u gornji bazen radi kasnije proizvodnje električne energije.<ref name="ephzhb">{{cite web |title=CHE Čapljina |url=https://ephzhb.ba/resursi-detaljno/che-capljina/ |website=Elektroprivreda HZHB |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Površina jezera iznosi oko 10 km², a zapremina oko 44 miliona m³.<ref name="caportal"/> Kao dio hidroenergetskog sistema Donjih horizonata, jezero je povezano s režimom voda [[Trebišnjica|Trebišnjice]] i Neretve, ali je istovremeno sastavni dio močvarnog područja Hutovog blata.<ref name="ephzhb"/><ref name="enc"/> == Hidrologija i zaštićeno područje == Glavni prirodni vodotok Hutovog blata jeste Krupa, koja odvodi vode iz jezersko-močvarnog sistema prema Neretvi. Zbog odnosa vodostaja Neretve i močvarnih voda, Krupa može teći u oba smjera: pri višem vodostaju Neretve vraća vodu prema jezerima i močvari, dok pri nižem vodostaju odvodi vodu iz Hutovog blata prema Neretvi.<ref name="medwet"/> Svitavsko jezero nalazi se u okviru [[Hutovo blato|Parka prirode Hutovo blato]], jednog od najvažnijih močvarnih područja u Bosni i Hercegovini. Hutovo blato proglašeno je močvarom od međunarodnog značaja prema [[Ramsarska konvencija|Ramsarskoj konvenciji]] 24. septembra 2001.<ref name="ramsar">{{cite web |title=Hutovo Blato |url=https://rsis.ramsar.org/ris/1105 |website=Ramsar Sites Information Service |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Jezero i okolne močvare važno su stanište ptica močvarica i dio šireg ekološkog sistema donje Neretve.<ref name="medwet"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Čapljina]] plupy2jlhf98mrk6jeusjeier0de636 Župica (jezero) 0 534649 3847328 2026-05-17T23:52:14Z Mhare 481 + 3847328 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Prekajsko jezero]] 98nktrvg3e5fv60zre94lsxcb72hhr1 Bistrica (Dobra) 0 534650 3847337 2026-05-18T06:28:42Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Bistrica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = 2,1&nbsp;km zapadno od Gerovo To... 3847337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bistrica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = 2,1&nbsp;km zapadno od [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Dobra (rijeka)|Dobru]], kod [[Popovo Selo|Popova Sela]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Dobra (rijeka)|Dobra]] ⤴ [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 243 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bistrica''' je [[rijeka]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desni pritok [[Dobra (rijeka)|Dobre]].<ref>{{Cite web|url=https://ribolovni-savez.hr/ribolovne-vode/dobra/|title=Dobra {{!}} Ribolovni Savez|access-date=2026-05-18}}</ref> Izvire u blizini [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]]. Duga je 4,7&nbsp;km. Ne protječe ni kroz jedno naselje. U svom toku protječe ispod autoceste A1, koju preko rijeke vodi istoimeni most. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dobre]] fwv0ls5kdgvdgfd8m42pk2f1mvrn7jd Razgovor:Bistrica (Dobra) 1 534651 3847338 2026-05-18T06:44:58Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847338 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr Dobra (rijeka) 0 534652 3847339 2026-05-18T07:06:20Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Dobra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Pogled na novi Grad na rijeci Dobri | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = ... 3847339 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Dobra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Pogled na novi Grad na rijeci Dobri | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Gornja Dobra]], [[Skrad]], [[Gorski kotar]], Hrvatska | izvor_koordinate = {{coord|45.23553|14.57554|format=dms|display=it}} | ušće = [[Kupa]] | ušće_koordinate = {{coord|45.5494|15.5237|format=dms}} | progresija = [[Kupa]]→ [[Sava]]→ [[Dunav]]→ [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 104,2&nbsp;km | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 700 | nadmorska visina ušća = 112 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.428 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bistrica''' je [[rijeka]] koja se većim dijelom nalazi u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Duga je 104,2&nbsp;kilometra, a njen sliv pokriva površinu od 1.428&nbsp;km<sup>2</sup>.[1] Njeno ime je ženski oblik hrvatskog pridjeva koji znači "dobar", ali je previše pojednostavljena narodna etimologija. Naziv rijeke vjerovatno potiče od keltskog prijevoda cel - prijevod dubrum, dubron što znači 'voda', ilirskog δυβρις (dybris) 'dubok' ili staroslavenskog dъbrь (dubri, debra) također 'duboka' ili 'dolina'. Dobra izvire u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] blizu [[Skrad]]a i [[Ravna Gora (Hrvatska)|Ravne Gore]], gdje teče prvo prema sjeveru, a zatim skreće prema istoku. Teče pored [[Vrbovsko]]g, prema jugoistoku, te ponre u [[Ogulin]]u. Sjeverno od Ogulina oštro skreće prema sjeveru i vraća se na površinu. Nastavlja prema sjeveroistoku, pored toplica Lešće i hidroelektrane (izgrađene i u probnom radu od 2010), teče paralelno s [[Kupa|Kupom]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnicom]], te se konačno ulijeva u Kupu sjeverno od [[Karlovac|Karlovca]]. Rijeka Dobra bogata je ribom i pticama. Gornja i Donja Dobra obiluju potočnom i kalifornijskom pastrmkom, lipljanom, klenom, mrenom, ukljom, šaranom i linjakom, sve u Gornjoj Dobri, dok je Donja Dobra jedna od rijetkih hrvatskih rijeka koja ima vrste riba poput mladice, štuke, klena, plovka i mrene.<ref>[http://www.huchen-angler.com/rijeka_dobra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920034025/http://www.huchen-angler.com/rijeka_dobra|date=2012-09-20}} "Rijeka Dobra - lipljanski dio", www.huchen-angler.com, 2012.</ref> Sjeverno od Ogulina, u blizini Gojaka, voda Dobre se koristi za [[Hidroelektrana Gojak|hidroelektranu Gojak]], hidroelektranu izgrađenu za korištenje rijeka Dobre i Mrežnice. [[Hidroelektrana Lešće]] je 2010. počela s radom na dijelu rijeke Dobre.<ref>[http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] "Hydroelectric power plant Lešće", www.obnovljivi.com, 2010.</ref> Preko Dobre su izgrađena dva autoputna mosta: most Dobra (A1) i most Dobra (A6). == Sliv == Pritoke Gornje Dobre uključuju [[Vitunjčica|Vitunjčicu]], [[Turković potok]], [[Zlatinac]], [[Vušljivac]], [[Brozovac]], [[Kamačnik]] i druge.<ref name="HOKc">{{cite map |date=1983 |author=Državna geodetska uprava |section=Ogulin: 5 G 18 - 37 |title=Hrvatska osnovna kartau mjerilu 1:5000 |url=https://geoportal.dgu.hr}}</ref> Pritoke Donje Dobre uključuju [[Bistrica (Dobra)|Bistricu]], [[Ribnjak (potok)|Ribnjak]], [[Bosiljevski potok]] (podzemno ušće), [[Globornica|Globornicu]] (sa pritokom [[Sušica (Dobra)|Sušicom]]), [[Potok Mračinski]] (podzemno ušće), [[Potok Draganački]] (podzemno ušće), [[Jastrebica|Jastrebicu]] i druge. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == === Geologija === * {{cite journal |date=1968 |first=Stjepan |last=Bahun |title=Geološka osnova hidrogeoloških odnosa krškog područja između Slunja i Vrbovskog |language=sh |trans-title=Geological basis of the hydrogeological relations in the karst area between Slunj and Vrbovsko |pages=19–82 |url=https://geoloski-vjesnik.hgi-cgs.hr/wp-content/uploads/2022/05/1968_Bahun_303.pdf |journal=Geološki Vjesnik |issn=0016-7924 |volume=21}} === Hidrologija === * {{cite journal |date=2011-09-30 |first=Krešimir |last=Žganec |title=The effects of water diversion and climate change on hydrological alteration and temperature regime of karst rivers in central Croatia |pages=5705–5723 |url=https://www.researchgate.net/publication/215866098 |doi=10.1007/s10661-011-2375-1 |doi-access=free |journal=Environmental Monitoring and Assessment |eissn=1573-2959 |volume=184 |issue=9}} * {{cite book |date=2014 |first1=Ankica |last1=Senta Marić |publisher=Zigo |first2=Radovan |last2=Čepelak |first3=Damir |last3=Andabaka |chapter=Rijeka Dobra s pritocima |pages=61–66 |title=13.stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda |location=Rijeka |language=hr |trans-title=The River Dobra with Tributaries}} * {{cite journal |date=2017-06-30 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Zoran |last2=Kovač |first3=Toni |last3=Jurlina |title=Trend analysis of mean and high flows in response to climate warming - Evidence from karstic catchments in Croatia |pages=157–174 |url=https://hrcak.srce.hr/186336 |journal=Geofizika |eissn=1846-6346 |volume=34 |issue=1}} * {{cite journal |date=2018-03-01 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Daniel |last2=Jakobović |title=High flows from Gornja Dobra basin |pages=45–52 |url=https://ojs.srce.hr/index.php/rgn/article/view/6008 |doi=10.17794/rgn.2018.3.5 |doi-access=free |journal=Rudarsko-geološko-Naftni Zbornik |eissn=1849-0409 |volume=33 |issue=3}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] jsq2s3nw2ira54eu7ojwd0q35j1nqd7 3847341 3847339 2026-05-18T07:07:58Z Panasko 146730 3847341 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Dobra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Pogled na novi Grad na rijeci Dobri | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Gornja Dobra]], [[Skrad]], [[Gorski kotar]], Hrvatska | izvor_koordinate = {{coord|45.23553|14.57554|format=dms|display=it}} | ušće = [[Kupa]] | ušće_koordinate = {{coord|45.5494|15.5237|format=dms}} | progresija = [[Kupa]]→ [[Sava]]→ [[Dunav]]→ [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 104,2&nbsp;km | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 700 | nadmorska visina ušća = 112 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.428 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bistrica''' je [[rijeka]] koja se većim dijelom nalazi u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Duga je 104,2&nbsp;kilometra, a njen sliv pokriva površinu od 1.428&nbsp;km<sup>2</sup>.[1] Njeno ime je ženski oblik hrvatskog pridjeva koji znači "dobar", ali je previše pojednostavljena narodna etimologija. Naziv rijeke vjerovatno potiče od keltskog prijevoda cel - prijevod dubrum, dubron što znači 'voda', ilirskog δυβρις (dybris) 'dubok' ili staroslavenskog dъbrь (dubri, debra) također 'duboka' ili 'dolina'. Dobra izvire u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] blizu [[Skrad]]a i [[Ravna Gora (Hrvatska)|Ravne Gore]], gdje teče prvo prema sjeveru, a zatim skreće prema istoku. Teče pored [[Vrbovsko]]g, prema jugoistoku, te ponre u [[Ogulin]]u. Sjeverno od Ogulina oštro skreće prema sjeveru i vraća se na površinu. Nastavlja prema sjeveroistoku, pored toplica Lešće i hidroelektrane (izgrađene i u probnom radu od 2010), teče paralelno s [[Kupa|Kupom]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnicom]], te se konačno ulijeva u Kupu sjeverno od [[Karlovac|Karlovca]]. Rijeka Dobra bogata je ribom i pticama. Gornja i Donja Dobra obiluju potočnom i kalifornijskom pastrmkom, lipljanom, klenom, mrenom, ukljom, šaranom i linjakom, sve u Gornjoj Dobri, dok je Donja Dobra jedna od rijetkih hrvatskih rijeka koja ima vrste riba poput mladice, štuke, klena, plovka i mrene.<ref>{{Cite web|url=http://www.huchen-angler.com:80/rijeka_dobra|title=Rijeka Dobra - Zaneseni Ribar|last=Daniel Kasaj, dkasaj@gmail.com; Tomislav Šagud, tsagud@gmail.com|website=www.huchen-angler.com|access-date=2026-05-18}}</ref> Sjeverno od Ogulina, u blizini Gojaka, voda Dobre se koristi za [[Hidroelektrana Gojak|hidroelektranu Gojak]], hidroelektranu izgrađenu za korištenje rijeka Dobre i Mrežnice. [[Hidroelektrana Lešće]] je 2010. počela s radom na dijelu rijeke Dobre.<ref>[http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] "Hydroelectric power plant Lešće", www.obnovljivi.com, 2010.</ref> Preko Dobre su izgrađena dva autoputna mosta: most Dobra (A1) i most Dobra (A6). == Sliv == Pritoke Gornje Dobre uključuju [[Vitunjčica|Vitunjčicu]], [[Turković potok]], [[Zlatinac]], [[Vušljivac]], [[Brozovac]], [[Kamačnik]] i druge.<ref name="HOKc">{{cite map |date=1983 |author=Državna geodetska uprava |section=Ogulin: 5 G 18 - 37 |title=Hrvatska osnovna kartau mjerilu 1:5000 |url=https://geoportal.dgu.hr}}</ref> Pritoke Donje Dobre uključuju [[Bistrica (Dobra)|Bistricu]], [[Ribnjak (potok)|Ribnjak]], [[Bosiljevski potok]] (podzemno ušće), [[Globornica|Globornicu]] (sa pritokom [[Sušica (Dobra)|Sušicom]]), [[Potok Mračinski]] (podzemno ušće), [[Potok Draganački]] (podzemno ušće), [[Jastrebica|Jastrebicu]] i druge. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == === Geologija === * {{cite journal |date=1968 |first=Stjepan |last=Bahun |title=Geološka osnova hidrogeoloških odnosa krškog područja između Slunja i Vrbovskog |language=sh |trans-title=Geological basis of the hydrogeological relations in the karst area between Slunj and Vrbovsko |pages=19–82 |url=https://geoloski-vjesnik.hgi-cgs.hr/wp-content/uploads/2022/05/1968_Bahun_303.pdf |journal=Geološki Vjesnik |issn=0016-7924 |volume=21}} === Hidrologija === * {{cite journal |date=2011-09-30 |first=Krešimir |last=Žganec |title=The effects of water diversion and climate change on hydrological alteration and temperature regime of karst rivers in central Croatia |pages=5705–5723 |url=https://www.researchgate.net/publication/215866098 |doi=10.1007/s10661-011-2375-1 |doi-access=free |journal=Environmental Monitoring and Assessment |eissn=1573-2959 |volume=184 |issue=9}} * {{cite book |date=2014 |first1=Ankica |last1=Senta Marić |publisher=Zigo |first2=Radovan |last2=Čepelak |first3=Damir |last3=Andabaka |chapter=Rijeka Dobra s pritocima |pages=61–66 |title=13.stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda |location=Rijeka |language=hr |trans-title=The River Dobra with Tributaries}} * {{cite journal |date=2017-06-30 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Zoran |last2=Kovač |first3=Toni |last3=Jurlina |title=Trend analysis of mean and high flows in response to climate warming - Evidence from karstic catchments in Croatia |pages=157–174 |url=https://hrcak.srce.hr/186336 |journal=Geofizika |eissn=1846-6346 |volume=34 |issue=1}} * {{cite journal |date=2018-03-01 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Daniel |last2=Jakobović |title=High flows from Gornja Dobra basin |pages=45–52 |url=https://ojs.srce.hr/index.php/rgn/article/view/6008 |doi=10.17794/rgn.2018.3.5 |doi-access=free |journal=Rudarsko-geološko-Naftni Zbornik |eissn=1849-0409 |volume=33 |issue=3}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] 5fbihhfws3n7yqwmci435wp24itnild Razgovor:Dobra (rijeka) 1 534653 3847340 2026-05-18T07:07:06Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847340 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr Bitulja 0 534654 3847345 2026-05-18T07:16:58Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Bitulja | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = u kanalu Biđ 3,5&nbsp;km jugozapadn... 3847345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bitulja | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = u kanalu Biđ 3,5&nbsp;km jugozapadno od Prkovaca | izvor_koordinate = | ušće = u kanal Kaluđer | ušće_koordinate = | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 7,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 85 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bitulja''' je kanalizirana [[rijeka]] u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3204029/bitulja.html|title=Bitulja|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-18}}</ref> Duga je 7,5&nbsp;km. Nastaje 3,5&nbsp;km jugozapadno od [[Prkovci|Prkovaca]] i potječe iz kanala Biđ. Ulijeva se u kanal Kaluđer južno od [[Šiškovci|Šiškovaca]]. Oba kanala povezuju Bitulju s rijekom [[Biđ]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] ci71gnftigs4mgxw2ya48gg2zr9mg3u Razgovor:Bitulja 1 534655 3847346 2026-05-18T07:17:37Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847346 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr Bjelovacka 0 534656 3847352 2026-05-18T07:40:58Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Bjelovacka | slika = BjelovackaLug.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Bjelovacka ispod mosta Lug u Trojstvenom Markovcu. | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime... 3847352 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bjelovacka | slika = BjelovackaLug.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Bjelovacka ispod mosta Lug u Trojstvenom Markovcu. | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ušća potočića Jelinec i Seča. [[Veliko Trojstvo]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Česma (rijeka)|Česma]] kod naselja [[Narta]] | ušće_koordinate = | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 18 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bjelovacka'''<ref>{{Citiranje weba|title=HEMU|url=https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=10379|access-date=2024-09-25|website=hemu.lzmk.hr}}</ref> je rječica na prostoru grada [[Bjelovar]]a. Bjelovacka nastaje na ušću potočića Jelinec i Seča kod [[Veliko Trojstvo|Velikog Trojstva]]. Južno od grada Bjelovara, unutar naselja Velikog Korenova i Narte izlijeva se u [[Česma (rijeka)|rijeku Česmu]]. Uz Bjelovacku je u planu izgradnja gradske šetnice od Slavonske ceste do šume Lug. == Opis == [[Datoteka:PicindolPrekoBjelovacke.jpg|lijevo|275x275px|thumb|Bjelovacka kod [[Radničko naselje (Bjelovar)|Radničkog naselja]].]] Bjelovacka teče kroz naselja [[Veliko Trojstvo]], [[Grginac]], [[Prokljuvani (Bjelovar)|Prokljuvani]], [[Trojstveni Markovac]], [[Novoseljani]], [[Radničko naselje (Bjelovar)|Radničko naselje]], [[Mlinovac]], [[Male Sredice]], [[Velike Sredice]], [[Brezovac (Bjelovar)|Brezovac]] i Veliko Korenovo sve dok se ne ulije u rijeku Česmu u Narti. Bjelovacka je većim dijelom svog toka kanalizirana zbog svoje historijske sklonosti poplavama. Prije regulacije, formirala je močvarno područje istočno od Bjelovarske visoravni. Uz Bjelovacku, unutar šume Lug, pronađeni su ostaci većeg rimskog seoskog naselja, kao i arheološki nalazi stakla i keramike u blizini mjesta nekadašnje šume Šešić. == Ribolov == U Bjelovacki ima raznih riba, koje se love u sklopu sportskog ribolova, a uz nju se nalazi i nekoliko ribnjaka, od kojih je najveći ribnjak Lug u blizini istoimene šume, koji je u vlasništvu ŠRD "Bjelovacka" Lug-Trojstveni Markovac. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://bjelovar.live/obecanje-iz-grada-stize-osvijetljena-setnica-s-biciklistickom-stazom-uz-potok-bjelovacka/ Bjelovar uživo] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/391451 Annales Instituti Archaeologici, Vol. XVII No. 1, 2021, Hrčak srce] * [https://biskupija-bk.hr/povijesni-pregled/ Bjelovarsko-križevačka biskupija-historijski pregled] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/50394 Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, No. 1, 2007, Hrčak srce] * [https://zsrdub.hr/ribolovne-vode/hrvatska/bjelovacka ZAJEDNICA ŠPORTSKO RIBOLOVNIH DRUŠTAVA I UDRUGA BJELOVAR] {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Česme]] kxtq7sdmsmb1hgeplpe9uoy9275sodi Razgovor:Bjelovacka 1 534657 3847353 2026-05-18T07:41:40Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847353 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr Šablon:Infokutija vrelo/dok 10 534658 3847367 2026-05-18T08:38:58Z Mhare 481 + 3847367 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> Ovaj šablon koristi se za infokutiju u člancima o [[vrelo|vrelima]], [[izvor]]ima, [[termalni izvor|termalnim izvorima]], [[gejzir]]ima i srodnim hidrološkim pojavama. == Korištenje == <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija vrelo | naziv = | drugi_nazivi = | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | image_caption = | photo_caption = | karta = | širina_karte = | reljef = | oznaka = | položaj_oznake = | opis_karte = | alt_karte = | marker = | širina_markera = | koordinate = | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = | lokacija = | porijeklo_vode = | visina = | vrsta = | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} </pre> === Primjer === == Parametri == == Kôd == == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za vrela, izvore, termalne izvore, gejzire i srodne hidrološke pojave.", "params": { "naziv": { "label": "Naziv", "description": "Naziv vrela, izvora, termalnog izvora ili gejzira.", "type": "string", "suggested": true }, "drugi_nazivi": { "label": "Drugi nazivi", "description": "Drugi, lokalni, historijski ili alternativni nazivi vrela.", "type": "string" }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "veličina_slike": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px.", "type": "string" }, "alt_slike": { "aliases": [ "alt" ], "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "photo_caption": { "aliases": [ "image_caption" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Parametar photo_caption ima prednost nad image_caption ako su unesena oba.", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption": { "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Koristi se kao alternativni naziv parametra photo_caption.", "type": "string" }, "karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte za prikaz položaja vrela. Koristi se sa šablonom Location map.", "type": "string" }, "širina_karte": { "label": "Širina karte", "description": "Širina lokacijske karte u pikselima.", "type": "string" }, "reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte ako je dostupna.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka na karti", "description": "Tekst oznake koja se prikazuje uz marker na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "položaj_oznake": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top ili bottom.", "type": "string" }, "opis_karte": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske ili statične karte.", "type": "string" }, "alt_karte": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "marker": { "label": "Marker", "description": "Ime datoteke markera koji se koristi na lokacijskoj karti.", "type": "wiki-file-name" }, "širina_markera": { "label": "Širina markera", "description": "Veličina markera na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Koordinate vrela ili izvora, najčešće pomoću šablona {{Coord}}. Koriste se i za prikaz na karti.", "type": "string", "suggested": true }, "koordinate_ref": { "label": "Referenca uz koordinate", "description": "Fusnota, referenca ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke statične karte. Koristi se ako nije unesena lokacijska karta preko parametra karta.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_karte": { "label": "Veličina statične karte", "description": "Veličina statične karte, npr. 220px ili 250px.", "type": "string" }, "porijeklo_naziva": { "label": "Porijeklo naziva", "description": "Porijeklo naziva vrela ili izvora.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Lokacija vrela, npr. naselje, općina, planina, država ili geografsko područje.", "type": "string", "suggested": true }, "porijeklo_vode": { "label": "Porijeklo vode", "description": "Hidrološko, geološko ili drugo porijeklo vode.", "type": "string" }, "visina": { "label": "Visina", "description": "Nadmorska visina vrela ili izvora. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "vrsta": { "label": "Vrsta", "description": "Vrsta vrela ili izvora.", "type": "string" }, "vrsta_termalnog_izvora": { "label": "Vrsta termalnog izvora", "description": "Vrsta termalnog izvora. Ako je unesena, šablon prikazuje oznaku s vezom prema članku o termalnim izvorima.", "type": "string" }, "vodotok": { "label": "Vodotok", "description": "Vodotok koji nastaje iz vrela ili je s njim povezan.", "type": "string" }, "jačina": { "label": "Jačina", "description": "Jačina izvora, izdašnost ili klasifikacija prema protoku.", "type": "string" }, "visina_erupcije": { "label": "Visina erupcije", "description": "Visina erupcije ako je riječ o gejziru ili eruptivnom izvoru.", "type": "string" }, "frekventnost": { "label": "Frekventnost", "description": "Učestalost erupcija, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "trajanje": { "label": "Trajanje", "description": "Trajanje erupcije, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "protok": { "label": "Protok", "description": "Protok vode. Po mogućnosti koristiti metričke jedinice.", "type": "string" }, "temperatura": { "label": "Temperatura", "description": "Temperatura vode.", "type": "string" }, "dubina": { "label": "Dubina", "description": "Dubina izvora, bazena ili otvora.", "type": "string" }, "commons": { "label": "Commons", "description": "Veza prema odgovarajućoj kategoriji ili stranici na Wikimedia Commonsu.", "type": "string" }, "topo": { "label": "Topografska karta", "description": "Topografska karta ili oznaka relevantne topografske karte.", "type": "string" }, "ugrađeno": { "label": "Ugrađeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni sadržaj ili drugi šablon koji se prikazuje na dnu infokutije.", "type": "string" }, "dijete": { "label": "Dijete", "description": "Tehnički parametar za ugniježđivanje ove infokutije u drugu infokutiju.", "type": "boolean" } }, "format": "block" } </templatedata> == Također pogledajte == <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> ndfznid8a0rol5k1770xf7g8sxk2w99 Borza 0 534659 3847368 2026-05-18T08:41:13Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Borza | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod sela Babrac (Babarc) u Mađarskoj,... 3847368 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Borza | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod sela Babrac (Babarc) u Mađarskoj, | izvor_koordinate = | ušće = kod Branjine | ušće_koordinate = | progresija = [[Karašica (Dunav)|Karašica]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] i [[Mađarska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 35,2 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 164 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Bjelovacka''' ({{Jez-hu|Borza}} patak) je rijeka u [[Mađarska|Mađarskoj]] i sjevernoistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna pritoka [[Karašica (Dunav)|Karašice]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3054739/borza.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-18}}</ref> Izvire u blizini Babraca, ispod brda Lencse-hegy (220&nbsp;m). Duga je 35,2&nbsp;km, od toga 23,9&nbsp;km u Mađarskoj i 11,2&nbsp;km u Hrvatskoj. U Mađarskoj, Borza prolazi kroz naselja [[Babrac]] (Babarc), [[Sajka]] (Szajk), [[Veliki Narad]] (Nagynyárád), [[Šatorišće]] (Sátorhely), [[Majša]] (Majs) i [[Dvor (Mađarska)|Dvor]] (Udvar). U Hrvatskoj rijeka protječe samo kroz Branjinu. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]] 5n91vsniuqlzzudqgzccs4tva37651v 3847376 3847368 2026-05-18T09:25:54Z KWiki 9400 Paziti. 3847376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Borza | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Kod Babraca (Babarc) u Mađarskoj | izvor_koordinate = | ušće = Kod [[Branjina|Branjine]] | ušće_koordinate = | progresija = [[Karašica (Dunav)|Karašica]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Mađarska]], [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 35,2 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 164 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Borza''' ({{Jez-hu|Borza}} patak) jest [[rijeka]] u [[Mađarska|Mađarskoj]] i sjeveroistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna pritoka [[Karašica (Dunav)|Karašice]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3054739/borza.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvire u blizini Babraca, ispod brda Lencse-hegy (220&nbsp;m). Duga je 35,2&nbsp;km, od toga 23,9&nbsp;km u Mađarskoj i 11,2&nbsp;km u Hrvatskoj. U Mađarskoj protječe kroz naselja [[Babrac]] (Babarc), [[Sajka]] (Szajk), [[Veliki Narad]] (Nagynyárád), [[Šatorišće]] (Sátorhely), [[Majša]] (Majs) i [[Dvor (Mađarska)|Dvor]] (Udvar), a U Hrvatskoj samo kroz [[Branjina|Branjinu]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]] tt9v5w62r7c9iyikxcw63zk9ybwmvi2 Razgovor:Borza 1 534660 3847370 2026-05-18T08:42:00Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847370 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr 3847371 3847370 2026-05-18T08:42:07Z Panasko 146730 3847371 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = Mađarska | država3 = }} dk5vm7kzlp2vkrcsuhrzdnxnv41a8xi Mokranjska Miljacka 0 534661 3847373 2026-05-18T08:49:08Z Mhare 481 + 3847373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mokranjska Miljacka | slika = | opis = | dužina = 21 | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | nadmorska visina izvora = 1135 | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = [[Vrelo Mokranjske Miljacke]], kod [[Kadino Selo|Kadinog Sela]] i [[Mokro|Mokrog]] | ušće = [[Miljacka]], sastavom s [[Paljanska Miljacka|Paljanskom Miljackom]] kod Dovlića | pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | plovna = ne | veličina_slike = }} {{coord|43|55|31|N|18|36|43|E|region:BA_type:river_source|display=title}} '''Mokranjska Miljacka''' jest rijeka u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]]. Izvire iz pećine kod [[Kadino Selo|Kadinog Sela]], nedaleko od [[Mokro|Mokrog]] na području općine [[Pale]], [[Republika Srpska]], pod obroncima [[Romanija|Romanije]], a sa [[Paljanska Miljacka|Paljanskom Miljackom]] se spaja kod Dovlića, gdje nastaje Miljacka. Duga je približno 21 km i pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], odnosno [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="navigator">{{cite web |title=Miljacka |url=https://www.navigator.ba/p/miljacka |website=Navigator.ba |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Tok == Mokranjska Miljacka izvire iz speleološkog objekta poznatog kao pećina ili izvor Mokranjske Miljacke, u zaseoku Vrelo kod Kadinog Sela. Izvor se nalazi u podnožju krečnjačkog masiva Gradina, na oko 1135 m nadmorske visine.<ref name="toopale">{{cite web |title=Pećina Mokranjske Miljacke |url=https://toopale.com/pecina-mokranjske-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="navigator"/> Od izvorišta teče prema području Mokrog, a zatim prema zapadu i jugozapadu, gdje se u blizini Dovlića spaja s Paljanskom Miljackom. Nakon sastava ovih dviju rijeka tok nastavlja pod imenom Miljacka, prolazi kroz [[Sarajevo]] i kod naselja Butile ulijeva se u Bosnu. U hidrološkom smislu Mokranjska Miljacka čini duži izvorni krak Miljacke, dok Paljanska Miljacka izvire ispod [[Jahorina|Jahorine]] i kraća je od mokranjskog kraka.<ref name="navigator"/> == Izvor i pećina == Izvorište Mokranjske Miljacke nalazi se u pećini koja je hidrološki aktivna: podzemni vodeni tok izlazi na ulazu u pećinu i formira površinski tok rijeke.<ref name="sume">{{cite web |title=Spomenik prirode "Pećina Mokranjska Miljacka" |url=https://nove.sumerepublikesrpske.org/bs/2594-sume-bs/2610-zasticena-podrucija-bs/11498-spomenik-prirode-peina-mokraska-miatska-bs/ |website=Šume Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Turistička organizacija općine Pale navodi da je pećina izvora Mokranjske Miljacke najduža pećina u Republici Srpskoj, a jedan je od najpoznatijih speleoloških objekata na području Pala.<ref name="toopale"/> Pećina je važna zbog speleoloških, geoloških i hidrogeoloških obilježja. U njoj su zabilježeni pećinski nakit, podzemni vodeni tok i drugi oblici karakteristični za kraške pećinske sisteme.<ref name="sume"/> == Zaštita == Vlada Republike Srpske proglasila je 2021. pećinu Mokranjska Miljacka spomenikom prirode. Zaštićeno područje proglašeno je radi očuvanja geomorfoloških, geoloških i hidrogeoloških vrijednosti pećine i izvorišnog dijela rijeke, a za upravljača je određeno Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske".<ref name="zavod">{{cite web |title=Proglašeni Spomenik prirode "Pećina Mokranjska Miljacka" i Zaštićeno stanište "Gostilj" |url=https://nasljedje.org/proglaseni-spomenik-prirode-pecina-mokranjska-miljacka-i-zasticeno-staniste-gostilj/ |website=Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske |date=23. 12. 2021 |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="glasnik">{{cite web |title=Službeni glasnik RS, broj 5/22 |url=https://www.slglasnik.org/lat/aktuelno/obavjestenja/sluzhbeni-glasnik-rs-broj-522 |website=Službeni glasnik Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mokranjska Miljacka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] bud7jxawcdejqhu0hluz53dgilehmp3 3847378 3847373 2026-05-18T09:30:13Z Mhare 481 3847378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Mokranjska Miljacka | slika = | opis = | dužina = 21 | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | nadmorska visina izvora = 1135 | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = [[Vrelo Mokranjske Miljacke]], kod [[Kadino Selo|Kadinog Sela]] i [[Mokro|Mokrog]] | ušće = [[Miljacka]], sastavom s [[Paljanska Miljacka|Paljanskom Miljackom]] kod Dovlića | pritoke = | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | progresija = [[Miljacka]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | plovna = ne | veličina_slike = }} {{coord|43|55|31|N|18|36|43|E|region:BA_type:river_source|display=title}} '''Mokranjska Miljacka''' jest rijeka u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]]. Izvire iz pećine kod [[Kadino Selo|Kadinog Sela]], nedaleko od [[Mokro|Mokrog]] na području općine [[Pale]], [[Republika Srpska]], pod obroncima [[Romanija|Romanije]], a sa [[Paljanska Miljacka|Paljanskom Miljackom]] se spaja kod Dovlića, gdje nastaje Miljacka. Duga je približno 21 km i pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], odnosno [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="navigator">{{cite web |title=Miljacka |url=https://www.navigator.ba/p/miljacka |website=Navigator.ba |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Tok == Mokranjska Miljacka izvire iz speleološkog objekta poznatog kao pećina ili izvor Mokranjske Miljacke, u zaseoku Vrelo kod Kadinog Sela. Izvor se nalazi u podnožju krečnjačkog masiva Gradina, na oko 1135 m nadmorske visine.<ref name="toopale">{{cite web |title=Pećina Mokranjske Miljacke |url=https://toopale.com/pecina-mokranjske-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="navigator"/> Od izvorišta teče prema području Mokrog, a zatim prema zapadu i jugozapadu, gdje se u blizini Dovlića spaja s Paljanskom Miljackom. Nakon sastava ovih dviju rijeka tok nastavlja pod imenom Miljacka, prolazi kroz [[Sarajevo]] i kod naselja Butile ulijeva se u Bosnu. U hidrološkom smislu Mokranjska Miljacka čini duži izvorni krak Miljacke, dok Paljanska Miljacka izvire ispod [[Jahorina|Jahorine]] i kraća je od mokranjskog kraka.<ref name="navigator"/> == Izvor i pećina == Izvorište Mokranjske Miljacke nalazi se u pećini koja je hidrološki aktivna: podzemni vodeni tok izlazi na ulazu u pećinu i formira površinski tok rijeke.<ref name="sume">{{cite web |title=Spomenik prirode "Pećina Mokranjska Miljacka" |url=https://nove.sumerepublikesrpske.org/bs/2594-sume-bs/2610-zasticena-podrucija-bs/11498-spomenik-prirode-peina-mokraska-miatska-bs/ |website=Šume Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Turistička organizacija općine Pale navodi da je pećina izvora Mokranjske Miljacke najduža pećina u Republici Srpskoj, a jedan je od najpoznatijih speleoloških objekata na području Pala.<ref name="toopale"/> Pećina je važna zbog speleoloških, geoloških i hidrogeoloških obilježja. U njoj su zabilježeni pećinski nakit, podzemni vodeni tok i drugi oblici karakteristični za kraške pećinske sisteme.<ref name="sume"/> == Zaštita == Vlada Republike Srpske proglasila je 2021. pećinu Mokranjska Miljacka spomenikom prirode. Zaštićeno područje proglašeno je radi očuvanja geomorfoloških, geoloških i hidrogeoloških vrijednosti pećine i izvorišnog dijela rijeke, a za upravljača je određeno Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske".<ref name="zavod">{{cite web |title=Proglašeni Spomenik prirode "Pećina Mokranjska Miljacka" i Zaštićeno stanište "Gostilj" |url=https://nasljedje.org/proglaseni-spomenik-prirode-pecina-mokranjska-miljacka-i-zasticeno-staniste-gostilj/ |website=Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske |date=23. 12. 2021 |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="glasnik">{{cite web |title=Službeni glasnik RS, broj 5/22 |url=https://www.slglasnik.org/lat/aktuelno/obavjestenja/sluzhbeni-glasnik-rs-broj-522 |website=Službeni glasnik Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mokranjska Miljacka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] 8kcfwjta12gv9isc3e8e2hkpji1xm6w Paljanska Miljacka 0 534662 3847375 2026-05-18T09:25:21Z Mhare 481 + 3847375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Paljanska Miljacka | slika = | opis = | dužina = 13 | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | nadmorska visina izvora = 1010 | prosječni protok = | površina sliva = 58 | izvor = [[Vrelo Paljanske Miljacke]], [[Gornje Pale]], podnožje [[Jahorina|Jahorine]] i sjeverni obronci [[Ravna planina|Ravne planine]] | ušće = [[Miljacka]], sastavom s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] kod sela [[Bulozi]] / Dovlići | pritoke = Jahorinski potok, Manjača, Repašnica, Kaloviti potok | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Pale]] | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | plovna = ne | veličina_slike = }} {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:river_source|display=title}} '''Paljanska Miljacka''' jest rijeka u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]]. Izvire na [[Vrelo Paljanske Miljacke|Vrelu Paljanske Miljacke]] u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], [[Republika Srpska]], na sjevernim obroncima [[Ravna planina|Ravne planine]] u masivu [[Jahorina|Jahorine]], a sa [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] se spaja u području sela [[Bulozi]] i Dovlići, gdje nastaje Miljacka.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="studija">{{cite web |title=Konačna studija uticaja na životnu sredinu za površinski kop Rogoušići, Pale |url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D1%87%D0%BD%D0%B0%20%D0%A1%D1%82%D1%83%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%20%D1%83%D1%82%D0%B8%D1%86%D0%B0%D1%98%D0%B0%20%D0%BD%D0%B0%20%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%82%D0%BD%D1%83%20%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%83%20%D0%9F%D0%9A%20%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%83%D1%88%D0%B8%D1%9B%D0%B8%2C%20XXX%20%D0%9F%D0%B0%D0%BB%D0%B5%20-%20Copy_597376658.pdf |publisher=Vlada Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Duga je oko 13–15 km, zavisno od načina mjerenja izvorišnog dijela, a pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="sarajevo"/><ref name="studija"/> == Tok == Paljanska Miljacka izvire jugoistočno od centra [[Pale|Pala]], u području Gornjih Pala, na nadmorskoj visini od oko 1010 m.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se nalazi ispod ostataka srednjovjekovne [[Pavlovići|Gradine Pavlovića]], u blizini izletišta i ribnjaka poznatog kao Vrelo Miljacke.<ref name="sarajevo"/> Od izvorišta rijeka teče kroz područje Pala, prima više manjih pritoka i nastavlja prema zapadu i sjeverozapadu. U području Buloza, odnosno Dovlića, sastaje se s Mokranjskom Miljackom; od tog mjesta tok se naziva Miljacka i nastavlja prema [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se na području Butila ulijeva u Bosnu.<ref name="studija"/> == Hidrologija == Izvorišni dio Paljanske Miljacke čine jači kraški izvori gravitacionog tipa. Voda izvire iz krečnjačke podloge Ravne planine, a temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se oko 6–6,5 °C.<ref name="toopale"/> U gornjem toku rijeka ima izražen pad i planinski karakter, sa manjim kaskadama i sedrenim oblicima u okolini izvorišta.<ref name="sarajevo"/> Prema hidrološkim podacima korištenim u studijama za područje Pala, površina sliva Paljanske Miljacke iznosi oko 58 km², dužina toka od izvorišta do ušća približno 15 km, a ukupni pad oko 425 m.<ref name="studija"/> Kao pritoke se navode Jahorinski potok, Manjača, Repašnica i Kaloviti potok, uz nekoliko manjih i povremenih vodotokova.<ref name="studija"/> == Vrelo Paljanske Miljacke == [[Vrelo Paljanske Miljacke]] jedno je od poznatijih prirodnih izletišta na području Pala. Nalazi se oko 20 km jugoistočno od centra Sarajeva i nekoliko kilometara od središta Pala, u podnožju Jahorine.<ref name="sarajevo"/> Lokalitet je značajan kao izvor jednog od dvaju krakova Miljacke i kao dio šire prirodne i historijske cjeline, jer se neposredno iznad izvora nalaze ostaci [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]].<ref name="sarajevo"/> Turistička organizacija općine Pale opisuje vrelo kao grupu kraških izvora na sjevernim obroncima Ravne planine. Okolina izvora obrasla je šumom, a tok u izvorišnoj zoni formira manje slapove preko sedrenih blokova, naročito u periodima većeg vodostaja.<ref name="toopale"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Paljanska Miljacka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] o51un5jlbunp9wbrkuddejzywff8zko 3847377 3847375 2026-05-18T09:29:57Z Mhare 481 3847377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Paljanska Miljacka | slika = | opis = | dužina = 13 | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = on | nadmorska visina izvora = 1010 | prosječni protok = | površina sliva = 58 | izvor = [[Vrelo Paljanske Miljacke]], [[Gornje Pale]], podnožje [[Jahorina|Jahorine]] i sjeverni obronci [[Ravna planina|Ravne planine]] | ušće = [[Miljacka]], sastavom s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] kod sela [[Bulozi]] / Dovlići | pritoke = Jahorinski potok, Manjača, Repašnica, Kaloviti potok | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Pale]] | sliv = [[Crno more|crnomorski]] | progresija = [[Miljacka]] → [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | plovna = ne | veličina_slike = }} {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:river_source|display=title}} '''Paljanska Miljacka''' jest rijeka u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]]. Izvire na [[Vrelo Paljanske Miljacke|Vrelu Paljanske Miljacke]] u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], [[Republika Srpska]], na sjevernim obroncima [[Ravna planina|Ravne planine]] u masivu [[Jahorina|Jahorine]], a sa [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] se spaja u području sela [[Bulozi]] i Dovlići, gdje nastaje Miljacka.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="studija">{{cite web |title=Konačna studija uticaja na životnu sredinu za površinski kop Rogoušići, Pale |url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D1%87%D0%BD%D0%B0%20%D0%A1%D1%82%D1%83%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%20%D1%83%D1%82%D0%B8%D1%86%D0%B0%D1%98%D0%B0%20%D0%BD%D0%B0%20%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%BE%D1%82%D0%BD%D1%83%20%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%83%20%D0%9F%D0%9A%20%D0%A0%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%83%D1%88%D0%B8%D1%9B%D0%B8%2C%20XXX%20%D0%9F%D0%B0%D0%BB%D0%B5%20-%20Copy_597376658.pdf |publisher=Vlada Republike Srpske |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Duga je oko 13–15 km, zavisno od načina mjerenja izvorišnog dijela, a pripada slivu [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]], [[Dunav]]a i [[Crno more|Crnog mora]].<ref name="sarajevo"/><ref name="studija"/> == Tok == Paljanska Miljacka izvire jugoistočno od centra [[Pale|Pala]], u području Gornjih Pala, na nadmorskoj visini od oko 1010 m.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se nalazi ispod ostataka srednjovjekovne [[Pavlovići|Gradine Pavlovića]], u blizini izletišta i ribnjaka poznatog kao Vrelo Miljacke.<ref name="sarajevo"/> Od izvorišta rijeka teče kroz područje Pala, prima više manjih pritoka i nastavlja prema zapadu i sjeverozapadu. U području Buloza, odnosno Dovlića, sastaje se s Mokranjskom Miljackom; od tog mjesta tok se naziva Miljacka i nastavlja prema [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se na području Butila ulijeva u Bosnu.<ref name="studija"/> == Hidrologija == Izvorišni dio Paljanske Miljacke čine jači kraški izvori gravitacionog tipa. Voda izvire iz krečnjačke podloge Ravne planine, a temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se oko 6–6,5 °C.<ref name="toopale"/> U gornjem toku rijeka ima izražen pad i planinski karakter, sa manjim kaskadama i sedrenim oblicima u okolini izvorišta.<ref name="sarajevo"/> Prema hidrološkim podacima korištenim u studijama za područje Pala, površina sliva Paljanske Miljacke iznosi oko 58 km², dužina toka od izvorišta do ušća približno 15 km, a ukupni pad oko 425 m.<ref name="studija"/> Kao pritoke se navode Jahorinski potok, Manjača, Repašnica i Kaloviti potok, uz nekoliko manjih i povremenih vodotokova.<ref name="studija"/> == Vrelo Paljanske Miljacke == [[Vrelo Paljanske Miljacke]] jedno je od poznatijih prirodnih izletišta na području Pala. Nalazi se oko 20 km jugoistočno od centra Sarajeva i nekoliko kilometara od središta Pala, u podnožju Jahorine.<ref name="sarajevo"/> Lokalitet je značajan kao izvor jednog od dvaju krakova Miljacke i kao dio šire prirodne i historijske cjeline, jer se neposredno iznad izvora nalaze ostaci [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]].<ref name="sarajevo"/> Turistička organizacija općine Pale opisuje vrelo kao grupu kraških izvora na sjevernim obroncima Ravne planine. Okolina izvora obrasla je šumom, a tok u izvorišnoj zoni formira manje slapove preko sedrenih blokova, naročito u periodima većeg vodostaja.<ref name="toopale"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Paljanska Miljacka}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] tbqdy72hwmk662362tiy7tfb00l42ee Vrelo Paljanske Miljacke 0 534663 3847379 2026-05-18T09:42:11Z Mhare 481 + 3847379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | karta = Bosna i Hercegovina | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | alt_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = prema rijeci [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]], [[Pale]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' jeste [[vrelo]] u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale]]. Na njemu izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira rijeku Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Lokalitet se nalazi na sjevernim obroncima [[Ravna planina|Ravne planine]], u masivu [[Jahorina|Jahorine]], ispod ostataka srednjovjekovne [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]].<ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo se nalazi jugoistočno od središta [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela nalaze se ostaci Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlovića]].<ref name="sarajevo"/><ref name="jahorina"/> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13 km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5 °C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> Lokalitet ima i historijski kontekst zbog blizine Gradine Pavlovića. Prema turističkim opisima područja, vrelo se nalazi ispod ruševina tog srednjovjekovnog grada, što ga povezuje s prirodnim i kulturno-historijskim naslijeđem paljanskog kraja.<ref name="jahorina"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] os3t7fq42f2xoghipng1xr54rkdcox6 3847380 3847379 2026-05-18T09:45:35Z Mhare 481 3847380 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | alt_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = prema rijeci [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]], [[Pale]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' jeste [[vrelo]] u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale]]. Na njemu izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira rijeku Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Lokalitet se nalazi na sjevernim obroncima [[Ravna planina|Ravne planine]], u masivu [[Jahorina|Jahorine]], ispod ostataka srednjovjekovne [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]].<ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo se nalazi jugoistočno od središta [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela nalaze se ostaci Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlovića]].<ref name="sarajevo"/><ref name="jahorina"/> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13 km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5 °C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> Lokalitet ima i historijski kontekst zbog blizine Gradine Pavlovića. Prema turističkim opisima područja, vrelo se nalazi ispod ruševina tog srednjovjekovnog grada, što ga povezuje s prirodnim i kulturno-historijskim naslijeđem paljanskog kraja.<ref name="jahorina"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] 0736w1m3m6g2idxfrqbykazs0u2s3em 3847381 3847380 2026-05-18T09:51:20Z Mhare 481 /* Turizam i okolina */ 3847381 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | alt_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = prema rijeci [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]], [[Pale]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' jeste [[vrelo]] u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale]]. Na njemu izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira rijeku Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Lokalitet se nalazi na sjevernim obroncima [[Ravna planina|Ravne planine]], u masivu [[Jahorina|Jahorine]], ispod ostataka srednjovjekovne [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]].<ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo se nalazi jugoistočno od središta [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela nalaze se ostaci Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlovića]].<ref name="sarajevo"/><ref name="jahorina"/> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13 km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5 °C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> Lokalitet ima i historijski kontekst zbog blizine Gradine Pavlovića. Vrelo se nalazi ispod ruševina tog srednjovjekovnog grada.<ref name="jahorina"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] iaqaf68zemcv0azhvkmdsf0it3sc2x9 3847382 3847381 2026-05-18T09:56:15Z Mhare 481 3847382 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | alt_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = prema rijeci [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]], [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' jeste [[vrelo]] u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale (Republika Srpska)|Pale]]. Na njemu izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira rijeku Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Lokalitet se nalazi na sjevernim obroncima [[Ravna planina|Ravne planine]], u masivu [[Jahorina|Jahorine]], ispod ostataka srednjovjekovne [[Gradina Pavlovića|Gradine Pavlovića]].<ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo se nalazi jugoistočno od središta [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela nalaze se ostaci Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlovića]].<ref name="sarajevo"/><ref name="jahorina"/> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13 km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5 °C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> Lokalitet ima i historijski kontekst zbog blizine Gradine Pavlovića. Vrelo se nalazi ispod ruševina tog srednjovjekovnog grada.<ref name="jahorina"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] 1wo649glqk0o4w3hvrb7a2d34x1zjw4 3847392 3847382 2026-05-18T11:23:53Z KWiki 9400 Izbjegavati ponavljanja. 3847392 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = Prema [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]] | porijeklo_vode = Kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[Vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' smješteno je u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale (Republika Srpska)|Pale]]. Iz njega izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorišna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo je jugoistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela ostaci su Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlović]].<ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="sarajevo"/> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13 km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5 °C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] qmka47gu46bqtnmafo33r3o4u0vawj3 3847405 3847392 2026-05-18T11:42:48Z Mhare 481 3847405 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = Prema [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]] | porijeklo_vode = Kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' smješteno je u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale (Republika Srpska)|Pale]]. Iz njega izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorišna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo je jugoistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela ostaci su Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlović]].<ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="sarajevo"/> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13 km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5 °C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] g2q8esmeiwbvc6cb404fxigjf1y5xyr 3847408 3847405 2026-05-18T11:58:48Z Mhare 481 3847408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Paljanske Miljacke | drugi_nazivi = Vrelo Miljacke | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | photo_caption = | širina_karte = | reljef = yes | oznaka = Vrelo Paljanske Miljacke | položaj_oznake = right | opis_karte = Položaj Vrela Paljanske Miljacke u Bosni i Hercegovini | marker = | širina_markera = | koordinate = {{coord|43|47|11|N|18|34|14|E|region:BA_type:waterbody|display=inline,title}} | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = Prema [[Paljanska Miljacka|Paljanskoj Miljacki]] | lokacija = [[Gornje Pale]], [[Republika Srpska]] | porijeklo_vode = Kraško izvorište | visina = 1010 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = [[Paljanska Miljacka]] | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = 6–6,5 | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} '''Vrelo Paljanske Miljacke''' ili '''Vrelo Miljacke''' smješteno je u [[Gornje Pale|Gornjim Palama]], na području općine [[Pale (Republika Srpska)|Pale]]. Iz njega izvire [[Paljanska Miljacka]], jedan od dva izvorišna kraka [[Miljacka|Miljacke]], koja se nizvodno spaja s [[Mokranjska Miljacka|Mokranjskom Miljackom]] i formira Miljacku u užem smislu.<ref name="sarajevo">{{cite web |title=Vrelo Paljanske Miljacke |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/vrelo-paljanske-miljacke/919 |website=Destination Sarajevo |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Položaj == Vrelo je jugoistočno od [[Sarajevo|Sarajeva]], u području Gornjih Pala, na izletišnom prostoru poznatom kao Vrelo Miljacke. Okolina izvorišta pripada planinskom području Ravne planine i Jahorine, a neposredno iznad vrela ostaci su Gradine Pavlovića, srednjovjekovnog utvrđenja povezanog s porodicom [[Pavlovići|Pavlović]].<ref name="jahorina">{{cite web |title=Vrelo Miljacke: Skriveni dragulj Pala na obroncima Ravne planine |url=https://www.jahorinatravel.com/vrelo-miljacke-skriveni-dragulj-pala-na-obroncima-ravne-planine/ |website=Jahorina Travel |date=2025 |access-date=18. 5. 2026}}</ref><ref name="sarajevo"/> Izvorište je polazna tačka toka Paljanske Miljacke. Oko 13 km nizvodno rijeka se kod Dovlića spaja s Mokranjskom Miljackom, nakon čega tok nosi ime Miljacka i nastavlja prema Sarajevu.<ref name="sarajevo"/> == Hidrološke osobine == Vrelo Paljanske Miljacke kraško je izvorište planinskog tipa. Voda izbija iz krečnjačke podloge Ravne planine i formira početni tok Paljanske Miljacke. Temperatura vode na vrelu gotovo je stalna i kreće se približno od 6 do 6,5 °C.<ref name="toopale">{{cite web |title=Vrelo Miljacke |url=https://toopale.com/vrelo-miljacke/ |website=Turistička organizacija opštine Pale |access-date=18. 5. 2026}}</ref> U izvorišnoj zoni tok pravi manje slapove preko sedrenih blokova obraslih mahovinom, naročito u periodima višeg vodostaja. Zbog stalne hladne vode i prirodnih uslova područje se koristi i za ribnjake, a u blizini izvora nalazi se ugostiteljski kompleks s ribljim restoranom.<ref name="sarajevo"/><ref name="toopale"/> == Turizam i okolina == Vrelo Paljanske Miljacke jedno je od poznatijih izletišta na području Pala. Posjećuje se kao prirodni lokalitet u blizini Sarajeva i Pala, a posebno je prepoznatljivo po šumovitom okruženju, hladnoj izvorskoj vodi i sedrenim oblicima u koritu mladog toka Paljanske Miljacke.<ref name="sarajevo"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vrelo Paljanske Miljacke}} [[Kategorija:Istočno Sarajevo]] [[Kategorija:Sliv Bosne]] 9vi3aazhyzdzy0bq28fr1zbvojkqmjw Brezna 0 534664 3847384 2026-05-18T10:04:11Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Brezna | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Dilj]]u, kod Korduševci|Kordu... 3847384 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Brezna | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Dilj]]u, kod [[Korduševci|Korduševaca]] | izvor_koordinate = | ušće = u Lateralni kanal, kod [[Zadubravlje|Zadubravlja]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Lateralni kanal]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 11,4 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 150 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Brezna''' jest rječica u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3296610/brezna.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-18}}</ref> Duga je 11,4&nbsp;km. Kod autoceste A3 se ulijeva u [[Lateralni kanal]], koji Breznu povezuje sa [[Sava|Savom]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Korduševci]], [[Šušnjevci]], [[Trnjani (Garčin)|Trnjani]] i [[Zadubravlje]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] ooefkzt8ickd248pkadht3dlst1g0cl Razgovor:Brezna 1 534665 3847385 2026-05-18T10:04:37Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847385 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr Brežnica (Spačva) 0 534666 3847386 2026-05-18T10:54:49Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Brežnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnja... 3847386 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Brežnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaka]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Spačva|Spačvu]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Spačva]] ⤴ [[Bosut]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 20,8 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 77 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Brežnica''' jest u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3203376/breznica.html|title=Brežnica|website=geonames.org|access-date=2026-05-18}}</ref> desna je pritoka [[Spačva|Spačve]]. Izvire u blizini na 77&nbsp;m nadmorske visine kod naselja [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] i [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]. Rijeka ne protječe ni kroz jedno naselje. Duga je 20,8&nbsp;km. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] hc306duht1mytias11csysl39gyqdai Razgovor:Brežnica (Spačva) 1 534667 3847387 2026-05-18T10:55:31Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847387 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr Salakovačko jezero 0 534668 3847388 2026-05-18T11:04:17Z Mhare 481 Nova stranica: {{Infokutija jezero | ime = Salakovačko jezero | lokacija = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | vrsta = [[Vještačko jezero]] | priliv = [[Neretva]] | odliv = [[Neretva]] | dužina = oko 20 | površina = oko 314 | zapremina = | najveća_dubina = oko 40 | naselja = [[Salakovac]], [[Mostar]] }} '''Salakovačko jezero''' jest [[vještačko jezero]] na [[Neretva|Neretvi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u Hercegovačko-ne... 3847388 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Salakovačko jezero | lokacija = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | vrsta = [[Vještačko jezero]] | priliv = [[Neretva]] | odliv = [[Neretva]] | dužina = oko 20 | površina = oko 314 | zapremina = | najveća_dubina = oko 40 | naselja = [[Salakovac]], [[Mostar]] }} '''Salakovačko jezero''' jest [[vještačko jezero]] na [[Neretva|Neretvi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], uzvodno od [[Mostar]]a, i čini akumulaciju [[Hidroelektrana Salakovac|Hidroelektrane Salakovac]]. Nastalo je izgradnjom betonske brane na Neretvi, u okviru hidroenergetskog sistema srednjeg toka rijeke. == Nastanak i hidroenergetska upotreba == Akumulacija je povezana s izgradnjom Hidroelektrane Salakovac, čija je gradnja trajala od početka 1977. do decembra 1981, a elektrana je puštena u pogon 1982. Objekat se nalazi oko 15 km uzvodno od Mostara i pripada sistemu hidroelektrana na Neretvi kojim upravlja [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]].<ref name="EPBiH">{{cite web |title=Hidroelektrane na Neretvi |url=https://www.epbih.ba/stranica/hidroelektrane-na-neretvi |website=JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Brana Salakovac je gravitaciona [[Beton|betonska]] brana visoka 70 m. Ukupna zapremina akumulacije iznosi 68,1 hm³. Hidroelektrana ima instaliranu snagu 208,50 [[Vat|MW]], s tri Kaplanove turbine od po 69,5 MW, a prosječna godišnja proizvodnja procjenjuje se na 356,6 GWh na osnovu hidrološkog niza 1989–2018. i 70% vjerovatnoće pojave dotoka.<ref name="EPBiH"/> == Osobine == Jezero je izdužena hidroakumulacija u dolini Neretve. Maksimalna dužina iznosi oko 20 km, površina oko 314 [[Hektar|ha]], a najveća dubina oko 40 m. Oscilacije vodostaja iznose približno 5 m, što je posljedica regulacije protoka za potrebe hidroenergetske proizvodnje.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Jezero Salakovac |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-salakovac/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Zbog položaja u kanjonskom i prikanjonskom dijelu toka Neretve, jezero ima usko i izduženo korito. Uz obale su smještena naselja i lokaliteti sjeverno od Mostara, a uz akumulaciju prolaze komunikacije koje povezuju Mostar s naseljima u pravcu Jablanice. == Živi svijet i ribolov == Salakovačko jezero koristi se i kao ribolovno područje. Istraživanja ihtiofaune navode prisustvo vrsta iz porodica [[Salmonidae]] i [[Cyprinidae]], među kojima su [[potočna pastrmka]], neretvanska mekousna pastrmka, [[glavatica]], [[kalifornijska pastrmka]], [[jezerska zlatovčica]], [[strugač]], [[Klijen|bijeli klijen]], [[šaran]] i [[ukljeva]].<ref name="Bistro"/> Promjene u sastavu ribljeg fonda povezane su s pretvaranjem riječnog toka u akumulacioni ekosistem, poribljavanjem i uticajem ribogojilišta u slivu. Jezero je zato važno i za upravljanje ribljim fondom na srednjoj Neretvi, posebno zbog prisustva autohtonih salmonidnih vrsta. == Također pogledajte == * [[Neretva]] * [[Hidroelektrana Salakovac]] * [[Jablaničko jezero]] * [[Grabovičko jezero]] * [[Mostarsko jezero]] * [[Spisak jezera u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Salakovacko jezero}} [[Kategorija:Neretva]] [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] levusr3lsdqpnbqkeglnlehwpoajfjq Grabovičko jezero 0 534669 3847389 2026-05-18T11:09:38Z Mhare 481 + 3847389 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Grabovičko jezero | lokacija = [[Hercegovačko-neretvanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]] | vrsta = [[Vještačko jezero]] | priliv = [[Neretva]] | odliv = [[Neretva]] | dužina = 11 | površina = 130 | zapremina = 19,77 | najveća_dubina = 34 | naselja = [[Jablanica]], [[Grabovica]] }} '''Grabovičko jezero''' jest [[vještačko jezero]] na [[Neretva|Neretvi]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]], između [[Jablanica|Jablanice]] i područja Grabovice, i čini akumulaciju [[Hidroelektrana Grabovica|Hidroelektrane Grabovica]]. Nastalo je pregrađivanjem srednjeg toka Neretve u okviru hidroenergetskog sistema kojim upravlja [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine]]. == Nastanak i hidroenergetska upotreba == Akumulacija je formirana izgradnjom brane Hidroelektrane Grabovica, koja je puštena u pogon 1982. Brana se nalazi u naselju Grabovica, nizvodno od Jablanice, a akumulacija se pruža uzvodno prema odvodnim kanalima [[Jablanička brana|Hidroelektrane Jablanica]].<ref name="EPBiH">{{cite web |title=Hydro Power Plant Grabovica |url=https://www.epbih.ba/eng/page/hydro-power-plant-grabovica |website=JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Hidroelektrana Grabovica ima instaliranu snagu od 114 [[Vat|MW]] i dvije proizvodne jedinice. Ukupna zapremina akumulacije iznosi 19,77 hm³, a nastala je izgradnjom [[Beton|betonske]] brane visoke 60 m.<ref name="EPBiH"/> Kao dio niza [[hidroelektrana]] na Neretvi, jezero ima prvenstveno energetsku funkciju, ali utiče i na vodni režim riječnog toka između Jablanice i Mostara. == Osobine == Grabovičko jezero izdužena je hidroakumulacija u dolini Neretve. Dugo je oko 11–12 km, površina mu iznosi približno 130 ha, a najveća dubina oko 34 m. Oscilacije vodostaja iznose oko 4 m, što je povezano s radom hidroenergetskih postrojenja i regulacijom protoka.<ref name="Bistro">{{cite web |title=Jezero Grabovica |url=https://www.bistrobih.ba/nova/jezero-grabovica/ |website=Bistro Bosno i Hercegovino |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Zbog kanjonskog reljefa srednje Neretve jezero ima usko i nepravilno korito, s obalama koje se na više mjesta strmo spuštaju prema vodi. Saobraćajno je povezano magistralnim pravcem između Mostara i Jablanice, a u neposrednoj blizini nalaze se naselja i lokaliteti u dolini Neretve. == Živi svijet i ribolov == Koristi se i kao ribolovno područje. U ihtiofaunističkim istraživanjima akumulacije zabilježene su [[potočna pastrmka]], [[glavatica]] i [[kalifornijska pastrmka]] iz porodice [[Salmonidae]], kao i bijeli [[klijen]], [[strugač]] i [[babuška]] iz porodice [[Cyprinidae]].<ref name="Bistro"/> == Također pogledajte == * [[Neretva]] * [[Hidroelektrana Grabovica]] * [[Jablaničko jezero]] * [[Salakovačko jezero]] * [[Mostarsko jezero]] == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Neretva]] bvrcg3jipr4c336vqj0e5rx5znn9dhr Plava voda 0 534670 3847391 2026-05-18T11:23:21Z Mhare 481 + 3847391 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Plava voda | slika = | veličina_slike = | photo_caption = | lokacija = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 450 | vrsta = [[krš]]ko vrelo | vodotok = [[Plava voda]] | protok = }} '''Plava voda''' jest [[vrelo]] i kratka rijeka u [[Travnik]]u, u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire u starom dijelu grada, ispod [[Vlašić|Vlašića]] i [[Travnička tvrđava|Travničke tvrđave]], a nakon kratkog toka ulijeva se u [[Lašva|Lašvu]]. Područje oko izvora i vodotoka poznato je kao jedna od prirodnih i kulturno-historijskih cjelina Travnika. == Položaj i tok == Izvor Plave vode nalazi se u travničkom naselju Šumeće, u neposrednoj blizini stare gradske jezgre. Voda izbija iz pukotine u podnožju padine ispod tvrđave, nakon čega formira kratak i brz vodotok kroz dio starog Travnika.<ref name="Nomad">{{cite web |title=Plava voda, Travnik |url=https://www.nomadbih.ba/index.php/detaljan-opis-ostalih-lokacija/rijeke-i-izvori/plava-voda-travnik |website=Nomad BiH |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Vodotok je dug oko 350 m. Ulijeva se u Lašvu kod istočnog dijela grada, a preko Lašve, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada crnomorskom slivu. Zbog izdašnosti izvora i položaja u urbanoj jezgri Plava voda ima hidrološki, ambijentalni i turistički značaj.<ref name="Showcaves">{{cite web |title=Travnik Plava Voda |url=https://www.showcaves.com/english/ba/springs/PlavaVoda.html |website=Show Caves of the World |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Kulturno-historijski značaj == Prostor Plave vode povezan je s historijskom jezgrom Travnika, gradom koji je u osmanskom periodu bio sjedište [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|bosanskih]] [[Vezir|vezira]]. Uz vodotok se nalaze ugostiteljski objekti i šetališni prostor, a lokalitet je često povezan s tradicijom ispijanja [[Kahva|kahve]] i starim travničkim čaršijskim ambijentom.<ref name="TravnikTravel">{{cite web |title=Top znamenitosti |url=https://travnik.travel/top-znamenitosti/ |website=Travnik Travel |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Plava voda spominje se i u kulturnom pamćenju vezanom za Travnik, posebno kroz recepciju djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. == Zaštita i vodosnabdijevanje == Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]. Zaštićena cjelina obuhvata prostor izvora i neposrednog ambijenta u starom dijelu Travnika.<ref name="KONS">{{cite web |title=Kulturni pejzaž Plava voda |url=https://old.kons.gov.ba/main.php?action=view&id=3731&id_struct=6&lang=1 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se koristi i u sistemu javnog vodosnabdijevanja. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] objavila je 2011. da je potpisan aneks ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku za javno vodosnabdijevanje Travnika, [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (općina)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]].<ref name="VladaFBiH">{{cite web |title=Potpisan Aneks Ugovora za korištenje izvorišta "Plava voda" - Travnik |url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/potpisan-aneks-ugovora-za-koristenje-izvorista-plava-voda-travnik |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |date=19. 12. 2011 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Travnik]] * [[Lašva]] * [[Travnička tvrđava]] * [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Plava voda}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Travnik]] alru1lsklx7p6wp13aqp205rbkwtam7 3847394 3847391 2026-05-18T11:29:11Z Mhare 481 3847394 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Plava voda | slika = | veličina_slike = | photo_caption = | lokacija = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 450 | vrsta = [[krš]]ko vrelo | vodotok = [[Plava voda]] | protok = }} '''Plava voda''' jest [[vrelo]] i kratka rijeka u [[Travnik]]u, u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire u starom dijelu grada, ispod [[Vlašić|Vlašića]] i [[Travnička tvrđava|Travničke tvrđave]], a nakon kratkog toka ulijeva se u [[Lašva|Lašvu]]. Područje oko izvora i vodotoka poznato je kao jedna od prirodnih i kulturno-historijskih cjelina Travnika. == Položaj i tok == Izvor Plave vode nalazi se u travničkom naselju Šumeće, u neposrednoj blizini stare gradske jezgre. Voda izbija iz pukotine u podnožju padine ispod tvrđave, nakon čega formira kratak i brz vodotok kroz dio starog Travnika.<ref name="Nomad">{{cite web |title=Plava voda, Travnik |url=https://www.nomadbih.ba/index.php/detaljan-opis-ostalih-lokacija/rijeke-i-izvori/plava-voda-travnik |website=Nomad BiH |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Vodotok je dug oko 350 m. Ulijeva se u Lašvu kod istočnog dijela grada, a preko Lašve, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada crnomorskom slivu. Zbog izdašnosti izvora i položaja u urbanoj jezgri Plava voda ima hidrološki, ambijentalni i turistički značaj.<ref name="Showcaves">{{cite web |title=Travnik Plava Voda |url=https://www.showcaves.com/english/ba/springs/PlavaVoda.html |website=Show Caves of the World |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Kulturno-historijski značaj == Prostor Plave vode povezan je s historijskom jezgrom Travnika, gradom koji je u osmanskom periodu bio sjedište [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|bosanskih]] [[Vezir|vezira]]. Uz vodotok se nalaze ugostiteljski objekti i šetališni prostor, a lokalitet je često povezan s tradicijom ispijanja [[Kahva|kahve]] i starim travničkim čaršijskim ambijentom.<ref name="TravnikTravel">{{cite web |title=Top znamenitosti |url=https://travnik.travel/top-znamenitosti/ |website=Travnik Travel |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Plava voda spominje se i u kulturnom pamćenju vezanom za Travnik, posebno kroz recepciju djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. == Zaštita i vodosnabdijevanje == Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]. Zaštićena cjelina obuhvata prostor izvora i neposrednog ambijenta u starom dijelu Travnika.<ref name="KONS">{{cite web |title=Kulturni pejzaž Plava voda |url=https://old.kons.gov.ba/main.php?action=view&id=3731&id_struct=6&lang=1 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se koristi i u sistemu javnog vodosnabdijevanja. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] objavila je 2011. da je potpisan aneks ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku za javno vodosnabdijevanje Travnika, [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (općina)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]].<ref name="VladaFBiH">{{cite web |title=Potpisan Aneks Ugovora za korištenje izvorišta "Plava voda" - Travnik |url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/potpisan-aneks-ugovora-za-koristenje-izvorista-plava-voda-travnik |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |date=19. 12. 2011 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery widths="180"> Datoteka:Lašva Travnik 0478.jpg|Vodotok u području Plave vode Datoteka:Lašva Travnik 0479.jpg|Dio vodotoka u Travniku Datoteka:Plave vode mlin.png|Mlin na Plavoj vodi Datoteka:Slap u Travniku 0477.jpg|Slap u Travniku </gallery> == Također pogledajte == * [[Travnik]] * [[Lašva]] * [[Travnička tvrđava]] * [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Plava voda}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Travnik]] q9ir2958jlx1p9uq3yhdu590lptbdk0 3847395 3847394 2026-05-18T11:29:29Z Mhare 481 3847395 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Plava voda | slika = | veličina_slike = | photo_caption = | lokacija = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 450 | vrsta = [[krš]]ko vrelo | vodotok = [[Plava voda]] | protok = }} '''Plava voda''' jest [[vrelo]] i kratka rijeka u [[Travnik]]u, u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire u starom dijelu grada, ispod [[Vlašić|Vlašića]] i [[Travnička tvrđava|Travničke tvrđave]], a nakon kratkog toka ulijeva se u [[Lašva|Lašvu]]. Područje oko izvora i vodotoka poznato je kao jedna od prirodnih i kulturno-historijskih cjelina Travnika. == Položaj i tok == Izvor Plave vode nalazi se u travničkom naselju Šumeće, u neposrednoj blizini stare gradske jezgre. Voda izbija iz pukotine u podnožju padine ispod tvrđave, nakon čega formira kratak i brz vodotok kroz dio starog Travnika.<ref name="Nomad">{{cite web |title=Plava voda, Travnik |url=https://www.nomadbih.ba/index.php/detaljan-opis-ostalih-lokacija/rijeke-i-izvori/plava-voda-travnik |website=Nomad BiH |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Vodotok je dug oko 350 m. Ulijeva se u Lašvu kod istočnog dijela grada, a preko Lašve, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada crnomorskom slivu. Zbog izdašnosti izvora i položaja u urbanoj jezgri Plava voda ima hidrološki, ambijentalni i turistički značaj.<ref name="Showcaves">{{cite web |title=Travnik Plava Voda |url=https://www.showcaves.com/english/ba/springs/PlavaVoda.html |website=Show Caves of the World |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Kulturno-historijski značaj == Prostor Plave vode povezan je s historijskom jezgrom Travnika, gradom koji je u osmanskom periodu bio sjedište [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|bosanskih]] [[Vezir|vezira]]. Uz vodotok se nalaze ugostiteljski objekti i šetališni prostor, a lokalitet je često povezan s tradicijom ispijanja [[Kahva|kahve]] i starim travničkim čaršijskim ambijentom.<ref name="TravnikTravel">{{cite web |title=Top znamenitosti |url=https://travnik.travel/top-znamenitosti/ |website=Travnik Travel |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Plava voda spominje se i u kulturnom pamćenju vezanom za Travnik, posebno kroz recepciju djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. == Zaštita i vodosnabdijevanje == Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]. Zaštićena cjelina obuhvata prostor izvora i neposrednog ambijenta u starom dijelu Travnika.<ref name="KONS">{{cite web |title=Kulturni pejzaž Plava voda |url=https://old.kons.gov.ba/main.php?action=view&id=3731&id_struct=6&lang=1 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se koristi i u sistemu javnog vodosnabdijevanja. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] objavila je 2011. da je potpisan aneks ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku za javno vodosnabdijevanje Travnika, [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (općina)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]].<ref name="VladaFBiH">{{cite web |title=Potpisan Aneks Ugovora za korištenje izvorišta "Plava voda" - Travnik |url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/potpisan-aneks-ugovora-za-koristenje-izvorista-plava-voda-travnik |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |date=19. 12. 2011 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery widths="200" mode="nolines"> Datoteka:Lašva Travnik 0478.jpg|Vodotok u području Plave vode Datoteka:Lašva Travnik 0479.jpg|Dio vodotoka u Travniku Datoteka:Plave vode mlin.png|Mlin na Plavoj vodi Datoteka:Slap u Travniku 0477.jpg|Slap u Travniku </gallery> == Također pogledajte == * [[Travnik]] * [[Lašva]] * [[Travnička tvrđava]] * [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Plava voda}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Travnik]] 4c3jmaix6zm9zs7d7c8q853pki0wvqu 3847404 3847395 2026-05-18T11:42:21Z Mhare 481 3847404 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vrelo | naziv = Plava voda | slika = | veličina_slike = | photo_caption = | lokacija = [[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 450 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | protok = }} '''Plava voda''' jest [[vrelo]] i kratka rijeka u [[Travnik]]u, u srednjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Izvire u starom dijelu grada, ispod [[Vlašić|Vlašića]] i [[Travnička tvrđava|Travničke tvrđave]], a nakon kratkog toka ulijeva se u [[Lašva|Lašvu]]. Područje oko izvora i vodotoka poznato je kao jedna od prirodnih i kulturno-historijskih cjelina Travnika. == Položaj i tok == Izvor Plave vode nalazi se u travničkom naselju Šumeće, u neposrednoj blizini stare gradske jezgre. Voda izbija iz pukotine u podnožju padine ispod tvrđave, nakon čega formira kratak i brz vodotok kroz dio starog Travnika.<ref name="Nomad">{{cite web |title=Plava voda, Travnik |url=https://www.nomadbih.ba/index.php/detaljan-opis-ostalih-lokacija/rijeke-i-izvori/plava-voda-travnik |website=Nomad BiH |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Vodotok je dug oko 350 m. Ulijeva se u Lašvu kod istočnog dijela grada, a preko Lašve, [[Bosna (rijeka)|Bosne]], [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada crnomorskom slivu. Zbog izdašnosti izvora i položaja u urbanoj jezgri Plava voda ima hidrološki, ambijentalni i turistički značaj.<ref name="Showcaves">{{cite web |title=Travnik Plava Voda |url=https://www.showcaves.com/english/ba/springs/PlavaVoda.html |website=Show Caves of the World |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Kulturno-historijski značaj == Prostor Plave vode povezan je s historijskom jezgrom Travnika, gradom koji je u osmanskom periodu bio sjedište [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|bosanskih]] [[Vezir|vezira]]. Uz vodotok se nalaze ugostiteljski objekti i šetališni prostor, a lokalitet je često povezan s tradicijom ispijanja [[Kahva|kahve]] i starim travničkim čaršijskim ambijentom.<ref name="TravnikTravel">{{cite web |title=Top znamenitosti |url=https://travnik.travel/top-znamenitosti/ |website=Travnik Travel |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Plava voda spominje se i u kulturnom pamćenju vezanom za Travnik, posebno kroz recepciju djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. == Zaštita i vodosnabdijevanje == Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]. Zaštićena cjelina obuhvata prostor izvora i neposrednog ambijenta u starom dijelu Travnika.<ref name="KONS">{{cite web |title=Kulturni pejzaž Plava voda |url=https://old.kons.gov.ba/main.php?action=view&id=3731&id_struct=6&lang=1 |website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvorište se koristi i u sistemu javnog vodosnabdijevanja. [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] objavila je 2011. da je potpisan aneks ugovora o koncesiji za korištenje vode izvorišta "Plava voda" u Travniku za javno vodosnabdijevanje Travnika, [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (općina)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]].<ref name="VladaFBiH">{{cite web |title=Potpisan Aneks Ugovora za korištenje izvorišta "Plava voda" - Travnik |url=https://fbihvlada.gov.ba/hr/potpisan-aneks-ugovora-za-koristenje-izvorista-plava-voda-travnik |website=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |date=19. 12. 2011 |access-date=18. 5. 2026}}</ref> == Galerija == <gallery widths="200" mode="nolines"> Datoteka:Lašva Travnik 0478.jpg|Vodotok u području Plave vode Datoteka:Lašva Travnik 0479.jpg|Dio vodotoka u Travniku Datoteka:Plave vode mlin.png|Mlin na Plavoj vodi Datoteka:Slap u Travniku 0477.jpg|Slap u Travniku </gallery> == Također pogledajte == * [[Travnik]] * [[Lašva]] * [[Travnička tvrđava]] * [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}}{{Izvori u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Plava voda}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Travnik]] exyqb78dk1wlxjgqs65vkdjc6nf4ys0 Česma (rijeka) 0 534671 3847406 2026-05-18T11:44:40Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Česma | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Česma na karti Hrvatske | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Veliki Grđ... 3847406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Česma | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Česma na karti Hrvatske | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Veliki Grđevac]] | izvor_koordinate = {{coord|45|43|32|N|17|03|01|E|format=dms|display=inline}} | ušće = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]] | ušće_koordinate = {{coord|45|34|31|N|16|28|16|E|format=dms|display=inline,title}} | progresija = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Čazma]], [[Bjelovar]] | etimologija = | dužina = 105,7 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 114 | nadmorska visina ušća = 84 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 3.253 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Plavnica]], [[Velika rijeka]] | desne_pritoke = [[Bjelovacka]], [[Glogovnica]], [[Račačka]] | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Česma ''' jest [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Lonja (rijeka)|Lonje]].<ref>{{Cite web|url=https://crorivers.com/2025/06/24/najduze-rijeke-hrvatske/|title=Najduže rijeke Hrvatske – vodeni divovi naše zemlje|last=croriversadm|date=2025-06-24|website=Crorivers|access-date=2026-05-18}}</ref> Nastaje spajanjem potoka Grđevica i Barna na koordinatama; 45°43′32″N 17°03′01″E blizu naselja Pavlovac kod [[Veliki Grđevac|Velikog Grđevca]]. Duga je 105,7&nbsp;km i zbog malog pada često je poplavljivala prije regulacije riječnog korita. Slivno područje Česme iznosi 3.253&nbsp;km<sup>2</sup>.<ref>{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava river basin analysis report|website=www.savacommission.org|access-date=2026-05-18}}</ref> == Opis == Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i tvore ga brojni tokovi koji izviru na padinama [[Bilogora|Bilogore]] i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Južni obronci Bilogore blago se spuštaju, ispresjecani obroncima se javljaju brojni izvori, koji u sušnom dijelu godine gube vodu. Područje oko vodotoka Česme do prije stotinjak godina bilo je podložno plavljenju zbog čega je bilo močvarno. Nakon toga su Česma i njene pritoke kanalizirane, podignuti su nasipi radi obrane od poplava, a tlo je isušeno radi dobivanja obradivih površina kao i zbog borbe protiv [[Malarija|malarije]]. Na mjestu nekadašnjih močvara danas se nalaze ribnjaci koji se napajaju vodom iz potoka koji utječu u Česmu. Ti ribnjaci su jedna od zadnjih utočišta ptica močvarica između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. Uz Česmu se nalazi nekoliko većih ribogojilišnih kompleksa. Sjeverno uz Česmu ribnjaci Dubrava, a uz južnu obalu ribnjaci Siščani, Blatnica i Narta. Oba kompleksa se prostiru na oko 5 kilometara duž toka Česme i sličnog su okruženja. Međusobno su udaljeni oko 5 kilometara. Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci iznosi 1346&nbsp;ha.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |title=Prostorni plan Bjelovarsko – bilogorske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100156/http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |archive-date=21. 7. 2011 |access-date=29. 5. 2010|date=|journal=}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] l4j38w6up70uj0oklaesr526wbhj3q1 Razgovor:Česma (rijeka) 1 534672 3847407 2026-05-18T11:45:37Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3847407 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr