Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.3 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 742 3847987 3837772 2026-05-20T12:29:42Z NeptuneBot 126033 /* Republika */ pravopis, replaced: sa c → s c using [[Project:AWB|AWB]] 3847987 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država |izvorno_ime = جمهوريّة مصرالعربيّة <br />Džumhūrīyât Miṣr al-ʿArabīyâ |zvanično_ime = Arapska Republika Egipat |ime_genitiv = Egipta |zastava = Flag of Egypt.svg |grb = Coat_of_arms_of_Egypt.svg |mapa = EGY orthographic.svg |službeni_jezik = [[Arapski jezik|arapski]] |glavni_grad = [[Kairo]] |vrsta_prve_vlasti = Predsjednik |vladar_prva_vlast = [[Abdel Fattah el-Sisi]] |vrsta_druge_vlasti = Predsjednik vlade |vladar_druga_vlast = [[Mostafa Madbouly]] |po_površini_na_svijetu = 29. |površina = 1.001.450 |procenat_vode = 0,6 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 13. |stanovnika = 94.798.827 |gustoća = 96 |nezavisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[28. februar]]a [[1922]]. |valuta = [[Egipatska funta]] (100 piastera) |vremenska_zona = [[UTC]] +2; [[UTC]] +3 ljeti |himna = "[[Bilady, Bilady, Bilady]]"{{Center|[[Datoteka:Bilady, Bilady, Bilady.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.eg]] |pozivni_broj = +20 }} '''Egipat''' (arapski: مصر‎ Misr), službeno '''Arapska Republika Egipat''', jeste [[Spisak transkontinentalnih država|transkontinentalna zemlja]] koja obuhvata sjeveroistočni ugao [[Afrika|Afrike]] i jugozapadni dio [[Azija|Azije]], preko kopnenog mosta koje obrazuje [[Sinaj|Sinajsko poluostrvo]]. Većina teritorije od 1.010.450&nbsp;km² leži u dolini rijeke [[Nil]]. Egipat graniči sa [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] na sjeveru, pojasom [[Pojas Gaze|Gaze]] i [[Izrael]]om na sjeveroistoku, [[Akapski zaliv|Akapskim zalivom]] i [[Crveno more|Crvenim morem]] na istoku, [[Sudan]]om na jugu i [[Libija|Libijom]] na zapadu. Sa preko 94 miliona stanovnika (2007), Egipat je treća najmnogoljudnija država Afrike i 15. na svijetu. Velika većina stanovništva živi u blizini obale rijeke [[Nil]], na površini od gotovo 40.000&nbsp;km², gdje se nalazi obradivo zemljište. Velika područja pustinje [[Sahara|Sahare]], koja čini većinu teritorija Egipta, su slabo naseljena. Polovina stanovništva Egipta živi u urbanim područjima, u gusto naseljenim gradovima kao što su [[Kairo]], [[Aleksandrija]] i drugi veći gradovi u [[Delta Nila|delti Nila]]. Egipat ima najdužu historiju jedne moderne države, i u kontinuitetu je naseljen od 10. milenija p. n. e.<ref>Midant-Reynes, Béatrix. The Prehistory of Egypt: From the First Egyptians to the First Kings. Oxford: Blackwell Publishers.</ref> Egipat je, sa svojim spomenicima kao što je [[Giza]] i [[Sfinga]] koje su izgrađene u antičko vrijeme, bio jedna od najmoćnijih država svog vremena i jedan od prvih šest civilizacija koje se javljaju samostalno u svijetu. Njegove drevne ruševine, kao što su one u [[Memphis]]u, [[Teba (Egipat)|Tebi]], [[Karnak]]u i [[Dolina kraljeva|Dolini kraljeva]] kod [[Luksor]]a, su značajni fokus arheoloških studija i popularnih interesa cijelog svijeta. Osim što ima bogato kulturno nasljeđe, Egipat je bogat turističkim atrakcijama, te privlači goste iz cijelog svijeta koji odmaraju i na Crvenomorskoj rivijeri, koja zapošljava 12% njegove radne snage. Moderni Egipat se smatra regionalnom silom sa značajnim kulturnim, političkim i vojnim utjecajem u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i općenito [[Islamski svijet|islamskom svijetu]]. [[Ekonomija Egipta]] je jedna od najvećih i najraznovrsnijih na Bliskom istoku, sa sektorima kao što su [[turizam]], [[poljoprivreda]], industrija i usluge.<ref>Andrew F. Cooper, Agata Antkiewicz and Timothy M. Shaw, 'Lessons from/for BRICSAM about South-North Relations at the Start of the 21st Century: Economic Size Trumps All Else?', International Studies Review, Vol. 9, No. 4 (Winter, 2007), str. 675, 687.</ref> == Etimologija == Naziv "Egipat" izveden je iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] ''Aigyptos'', preko [[Francuski jezik|francuskog]] ''Egypte'' i [[Latinski jezik|latinskog]] ''Aegyptus''. Antičko ime Egipta je ''Hwt-Ka-Ptah'' što znači duša (dom) [[Ptah]]a. Misir je [[Arapski jezik|arapski]] naziv za Egipat. Naziv je [[Semitski jezici|semitskog]] porijekla i doslovna znači dva tjesnaca (odnosi se na gornji i donji Egipat). Ova riječ izvorno znači "metropola", "civilizacija".<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.etymonline.com/word/egypt|title=egypt {{!}} Origin and meaning of the name egypt by Online Etymology Dictionary|website=www.etymonline.com|language=en|access-date=27. 6. 2021}}</ref> Drevni Egipatski naziv države je bio ''kemret'' što znači "crna zemlja", pozivajući se na plodno crno tlo poplavnih ravnica [[Nil]]a, koje se razlikuje od ''deshret'' što znači "crvena zemlja" za [[Pustinja|pustinju]].<ref name=":0" /> == Historija == {{Glavni|Historija Egipta}} === Prahistorija i drevni Egipat === {{Glavni|Drevni Egipat}} Postoje razni dokazi o naseljima na rezbarijama na stijenama duž Nila i u pustinji. U 10. milenijumu p. n. e. od lovaca i ribara počeli su da se bave poljoprivredom. Klimatske promjene ili prekomjerna ispaša oko 8.000 godine p. n. e. počeli su da presušuju zemlju u Egiptu, i formirali su pustinju Saharu. Rani plemenski narod emigrirao je na rijeku Nil, gdje su razvili ustaljenu poljoprivrednu ekonomiju i centralizovano društvo. [[Datoteka:Giza Necropolis.jpg|mini|lijevo|250px|[[Nekropola u Gizi]] je najstarije i jedino preostalo od [[sedam svjetskih čuda]]]] Do 6.000. g.p. n. e. [[Neolit|neolitske kulture]] ukorijenjene su u dolini Nila. U neolitu, nekoliko plemena razvili su se u [[Gornji Egipat|Gornji]] i [[Donji Egipat]]. Gornji i Donji Egipat su održavali kontakte putem trgovine. Najraniji poznati natpis na [[Hijeroglifi|egipatskim hijeroglifima]] pojavio se u preddinastijskom periodu na keramičkoj posudi koja datira iz perioda oko 3.200 g. p.n.e. Jedinstveno kraljevstvo je osnovano 3.150. g.p. n. e. kada je [[faraon]] [[Menes]] ujedinio oba Egipta u jedinstvenu cjelinu. [[Egipatska kultura]] je cvjetala u toku antičkog vremena i ostavila je trag u religiji, umjetnosti, jeziku i običajima. Prve dvije dinastije su vladale za vrijeme [[Staro kraljevstva|Starog kraljevstva]] (2700. p. n. e. - 2.200. p. n. e.). Tada su se gradile mnoge piramide, od kojih su najznačajnije [[Džozerova piramida]] i [[Nekropola u Gizi|piramida u Gizi]]. [[Prvi prijelazni period Egipta|Prvi prijelazni period]] je bio period političkih previranja koji je trajao 150 godina. Međutim, vrlo brzo se uspostavila stabilizacija vlasti i obnovljen je prosperitet zemlje. [[Srednje egipatsko carstvo|Srednje kraljevstvo]] je dostiglo svoj vrhunac 2040. g.p. n. e. za vrijeme vladavine faraona [[Amenemhat III|Amenemhata III]]. Srednje kraljevstvo je počelo slabiti dolaskom semitskih [[Hiksi|Hiksa]]. Hiksi su zauzeli Donji Egipat 1650. godine p. n. e. i osnovali novi glavni grad [[Avaris]]. Oni su protjerani od strane vojske Gornjeg Egipta na čelu sa faraonom Ahmosom I, koji je osnovao osamnaestu dinastiju i preselio glavni grad iz [[Memfis]]a u [[Teba (Egipat)|Tebu]]. [[Novo egipatsko kraljevstvo|Novo kraljevstvo]] (1550. p. n. e. - 1070. p. n. e.) počelo je sa osamnaestom dinastijom, i u tom vremenu došlo je do uspona Egipta i proširivanja teritorije do Tombosa u Nubiji i Levanta na istoku. U ovom periodu vladali su neki od najpoznatijih faraona, kao što su [[Hatšepsut]], [[Tutmos III]], [[Ehnaton]] i njegova supruge [[Nefertiti]], [[Tutankhamon]] i [[Ramzes II]]. Česti kontakti sa drugim narodima donosili su nove ideje. Zemlju su kasnije napali i osvojili Asirci, ali su Egipćani ponovo povratili kontrolu nad Egiptom. Trideseta dinastija je bila zadnja vladajuća dinastija u faraonovoj epohi. Egipat je pao u ruke Perzijanaca 343. g.p. n. e., kada je faraon Nectanebo II poražen u bici. === Ptolemeji i rimski Egipat === [[Datoteka:Denderah3 Cleopatra Cesarion.jpg|mini|desno|250px|Grčka ptolemejska kraljica [[Kleopatra VII]] i njen sin Julije Cezar, [[Cezarion]], [[Hram u Denderi]]]] [[Ptolemejsko kraljevstvo]] je bila snažna heleniska država, koja se proširila iz južne Sirije na istoku do Cirene na zapadu, te južno do granice sa Nubijom. Aleksandrija je postala glavni grad i središte grčke kulture i trgovine. Da bi dobila priznanje rodnog egipatskog stanovništva, prozvala se nasljednicom faraona. Kasniji Ptolemeji su prihvatili egipatske običaje, njihovi portreti su se nalazili na javnim spomenicima u egipatskom stilu i odjeći a sudjelovali su i u egipatskom religijskom životu.<ref>Bowman, Alan K (1996). Egypt after the Pharaohs 332 BC – AD 642 (2nd ed.). Berkeley: University of California Press. pp. 25–26. {{ISBN|0-520-20531-6}}.</ref><ref>Stanwick, Paul Edmond (2003). Portraits of the Ptolemies: Greek kings as Egyptian pharaohs. Austin: University of Texas Press. {{ISBN|0-292-77772-8}}.</ref> Posljednji vladar ptolemejske linije bila je [[Kleopatra VII]], koji je počinila samoubistvo nakon smrti svog ljubavnika [[Marko Antonije|Marka Antonija]], koji joj je umro u naručju, nakon što ih je [[Oktavijan August|Oktavijan]] pobijedio u [[Bitka kod Akcija|bici kod Akcija]]. Ptolemeji su često bili suočeni s pobunama Egipćana uzrokovanih neželjenim režimima a bili su uključeni i u strane i građanske ratove koji su doveli do propasti kraljevstva i njegove aneksije od strane Rima. Ipak helenistička kulture je nastavila napredovati u Egiptu i nakon [[Muslimansko osvajanje egipta|muslimanskog osvajanja]]. Kršćanstvo se javilo u Egiptu još za vrijeme [[Marko evanđelist|Marka evanđelista]] u 1. stoljeću.<ref>"Egypt". Berkley Center for Religion, Peace, and World Affairs. Retrieved 14 December 2011. See drop-down essay on "Islamic Conquest and the Ottoman Empire"</ref> [[Dioklecijan]]ova vladavina je obilježila prijelaz iz rimskog u bizantsko doba, kada je proganjan veliki broj egipatskih kršćana. [[Novi zavjet]] je do tada preveden na egipatski. Nakon Kalcedonskog sabora 451. godine, uspostavljena je Egipatska Koptska crkva.<ref>Kamil, Jill. Coptic Egypt: History and Guide. Cairo: American University in Cairo, 1997. str. 39</ref> === Srednji vijek === Bizantijci su uspjeli povratiti kontrolu nad Egiptom nakon kratke perzijske invazije početkom 7. stoljeća, period između 639. i 642. godine, nakon čega Egipat potpada pod muslimansku vlast osvajanjem od strane arapskih muslimana. Kada su porazili bizantijsku vojsku u Egiptu, Arapi su donijeli sunitski islama u zemlju. U ranom periodu tog razdoblja, Egipćani su uklopili svoju novu vjeru s autohtonim vjerovanjima, što je dovelo do formiranja različitih sufijskih redova koji su se održali sve do danas.<ref>{{Cite web|url=http://berkleycenter.georgetown.edu/resources|title=Berkley Center for Religion, Peace and World Affairs|last=|first=|date=|website=berkleycenter.georgetown.edu|publisher=|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20151019040925/http://berkleycenter.georgetown.edu/resources|archive-date=19. 10. 2015|access-date=10. 11. 2017|url-status=bot: unknown}}</ref> Ovi raniji obredi su preživjeli razdoblje koptskog kršćanstva.<ref>El-Daly, Okasha (2005). Egyptology: The Missing Millennium. London: UCL Press. p. 140.</ref> Muslimanski vladari imenovani od islamskog [[hilafet]]a zadržali su kontrolu nad Egiptom sljedećih šest stoljeća, s Kairom kao sjedištem hilafeta za vrijeme vladavine [[Fatimije|Fatimija]]. S kraja kurdske Ajubidske dinastije, [[Memluci]], Tursko-čerkeska vojna kasta preuzima kontrolu 1250. godine. Krajem 13. stoljeća, Egipat se povezuje s Crvenim morem, Indijom, Malezijom i Istočnom Indijom.<ref>{{Cite book|url=http://books.google.ba/books?id=rYlgGU2SLiQC&lpg=PP1&dq=editions:rYlgGU2SLiQC&pg=PA244&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Before European Hegemony: The World System A.D. 1250-1350|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|date=1991|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195067743|language=en}}</ref> Sredinom 14. stoljeća [[crna smrt]] ubila je oko 40% stanovništva zemlje.<ref>{{Cite web|url=http://countrystudies.us/egypt/57.htm|title=Egypt - Major Cities|website=countrystudies.us|access-date=10. 11. 2017}}</ref> === Egipatski Ejalet === [[Datoteka:Louis-François Baron Lejeune 001.jpg|mini|desno|350px|Napoleon pobjeđuje Memlučke trupe u [[Bitka piramida|bici piramida]], 21. juli 1798, naslikao Lejeune]] Egipat su osvojili Turci 1517. nakon čega je postao pokrajina Osmanlijskog Carstva. Slabljenje privrednog sistema u kombinaciji s učincima kuge učinili su Egipat ranjiv na invazije. Portugalski trgovci su preuzeli njihovu trgovinu.<ref name="Eg.">{{Cite book|url=http://books.google.ba/books?id=rYlgGU2SLiQC&lpg=PP1&dq=editions:rYlgGU2SLiQC&pg=PA244&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Before European Hegemony: The World System A.D. 1250-1350|last=Abu-Lughod|first=Janet L.|date=1991|publisher=Oxford University Press|isbn=9780195067743|language=en}}</ref> U periodu između 1687. i 1731. u Egiptu se u 6 navrata pojavljivala glad. Glad 1784. je odnijela oko jedne šestine ukupnog stanovništva.<ref>{{Cite news|url=http://www.sciencedaily.com/releases/2006/11/061121232204.htm|title=Icelandic Volcano Caused Historic Famine In Egypt, Study Shows|newspaper=ScienceDaily|language=en|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Egipat je oduvijek bila pokrajina koju su Osmanlije teško kontrolisale dijelom i zbog nastavka moći i utjecaja Memluka, egipatske vojne kaste koja je vladala zemljom stoljećima. Kao takav, Egipat je ostao poluautonoman pod vlašću Memluka sve do invazije francuskih snaga pod komandom [[Napoléon Bonaparte|Napoleona I]] 1798. Nakon što su Francuzi protjerani, vlast je preuzeo 1805. godine [[Muhamed Ali egipatski|paša Muhamed Ali]], komandant osmanlijske vojske u Egiptu, albanskog porijekla. Egipat pod vlašću dinastije Muhameda Alija je ostao nominalno kao otomanska pokrajina. Dobio je status autonomne vazalne države ili ''Khedivate'' u 1867. Isma'il i Tewfik paša upravljali su Egiptom kao kvazi nezavisnom državom pod turskom vlašću sve do britanske okupacije 1882. Ipak, Khedivate od Egipta (1867-1914) zadržao je Egipat ''de iure'' osmanskom pokrajinom do 5. novembra 1914,<ref>{{Cite web|url=http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne|title=Treaty of Lausanne - World War I Document Archive|website=wwi.lib.byu.edu|language=en|access-date=10. 11. 2017}}</ref> kada je Egipat proglašen britanskim protektoratom kao reakciju na odluku [[Mladoturci|Mladoturaka]] da Osmanlijsko carstvao u Prvi svjetski rat uđe na strani Centralnih sila. === Dinastija Muhameda Alija === [[Datoteka:ModernEgypt, Muhammad Ali by Auguste Couder, BAP 17996.jpg|mini|lijevo|250px|Muhamed Ali Paša, osnivač Muhamed Ali dinastije i prvi kediva Egipta i Sudana]] Nakon što su Francuzi poraženi od strane Britanaca, nastao je vakuum u Egiptu, a tri puta je uslijedila borba između, egipatskih Memluka koji su vladali Egiptom stoljećima, i albanskih plaćenika u službi Osmanlija. Završilo je pobjedom Osmanlija na čelu s Muhamedom Alijem. Dok je nosio titulu potkralja Egipta, njegova pripadnost Osmanskoj porti je bila samo nominalna. Muhamed Ali je uspostavio dinastiju koja je trebala vladati Egiptom sve do revolucije 1952. godine. U kasnijim godinama, dinastija je postala britanska marioneta.<ref>Izzeddin, Nejla M. Abu (1981). Nasser of the Arabs: an Arab assessment. Third World Centre for Research and Publishing. p. 2. {{ISBN|978-0-86199-012-2}}.</ref> Muhamed Ali je Egiptu pripojio Sjeverni Sudan (1820. do 1824.), Siriju (1833.), te dijelove Arabije i Anadolije ali su ga 1841. godine evropske sile, strahujući da će on sam srušiti Osmanlijsko carstvo, natjerale da vrati većinu teritorija koje je osvojio od Osmanlijskog carstva. Njegova vojna ambicija je bila potrebna u modernizaciji zemlje. Izgradio je industriju, sistem kanala za navodnjavanje i prijevoz, te reformirao državnu službu. Uveo je vojnu obavezu muškog seljaštva u 19. stoljeću i iskoristio novi pristup kako bi stvorio svoju veliku vojsku. Nakratko ga je naslijedio njegov sin Ibrahim (u septembru 1848.), a zatim unuk Abbas I (novembar 1848.), zatim Said (1854.), i Isma'il (1863.). Sueski kanal, izgrađen u partnerstvu s Francuzima je dovršen 1869. godine. Njegova izgradnja je dovelo do ogromnog duga prema evropskim bankama, i izazvala nezadovoljstvo zbog njegovog oporezivanja. 1875. godine, Ismail je bio prisiljen prodati egipatski udio u kanalu britanskoj vladi. To je u roku od 3 godine dovelo do nametanja britanskih i francuskih kontrolora koji su imali sjedište u egipatskoj vladi, te "su uz financijsku moć vlasnika obveznica koji su stajali iza njih, bili stvarna snaga u Vladi".<ref>Nejla M. Abu Izzeddin, Nasser of the Arabs, str 2.</ref> Lokalno nezadovoljstvo Ismailom kao i Evropski upad dovelo je do stvaranja prvih nacionalističke grupa u Egiptu 1879. godine, s Ahmadom Urabi kao istaknutom figurom. Bojeći se da će to dovesti do smanjenja njihove kontrole, Velika Britanija i Francuska su vojno intervenisale bombardiranjem Aleksandrije i razbijanjem egipatske vojske u bitci kod Tel el-Kebir. Reinstalisali su Ismailovog sina Tewfika kao figuru ''de facto'' britanskog protektorata.<ref>De facto protectorate: Joan Wucher King, Historical Dictionary of Egypt. Metuchen, New Jersey, USA; 1984; Scarecrow. str 17.</ref> 1906. godine Dinshaway incident je potaknuo mnoge neutralne Egipćane da se pridruže nacionalističkom pokretu. Godine 1914. postao je i službeno Protektorat a naslov šefa države je promijenjen u ''sultan'', kako bi se odbacila vlast Osmanlijskog sultana, koja se pridružila Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu. Abbas II je svrgnut i zamijenjen njegovim dajdžom, Husseinom Kamelom koji je postao novi sultan.<ref>Jankowski, James. Egypt, A Short History. str. 111.</ref> Nakon Prvog svjetskog rata, Saad Zaghlul i Wafd stranka su vodili egipatski nacionalistički pokret do većine na lokalnoj zakonodavnoj skupštini. Kada su Britanci prognali Zaghlula i njegove saradnike na Maltu 8. marta 1919. godine, zemlja se našla u svojoj prvoj savremenoj revoluciji. Pobuna je prisilila britansku vladu da donese [[Jednostrana deklaracija o egipatskoj nezavisnosti|jednostranu deklaraciju o egipatskog nezavisnosti]] 22. februara 1922. godine.<ref>Jankowski, James. Egypt, A Short History. str. 112.</ref> Nova vlada je izradila i implementirala ustav 1923. godine koji se temeljio na parlamentarnom sistemu. Saad Zaghlul je izabran za premijera Egipt 1924. godine. 1936. godine sklopljen je Anglo-egipatski ugovor. Nastavak nestabilnosti zbog preostalog britanskog uticaja i povećanja političkog angažman od strane kralja doveli su do raspuštanja parlamenta usljed vojnog državnog udara poznatog kao ''revolucija 1952.''. [[Pokret slobodnih oficira]] je prisilio kralja Farouka na abdiciranje u korist svog sina Fuada. Britanska vojna prisutnost u Egiptu je trajala sve do 1954. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/eg.html|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|language=en|access-date=10. 11. 2017|archive-date=26. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226020747/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/eg.html%20|url-status=dead}}</ref> === Republika === [[Datoteka:Egyptian Armor.jpg|mini|desnoo|250px|Napredovanje egipatskih tenkova u pustinji Sinaj za vrijeme Oktobarskog rata, 1973. godine]] 18. juna 1953. godine proglašena je egipatska Republika s generalom Muhamedom Naguibom kao prvim predsjednikom Republike. Naguib je bio prisiljen podnijeti ostavku 1954. godine od strane [[Gamal Abdel Nasser]]a - pravog arhitekte pokreta iz 1952. godine - a kasnije je stavljen u kućni pritvor. Naser je preuzeo vlast kao predsjednik, u junu 1956. godine. Britanske snage su završile svoje povlačenje iz okupiranog zone Sueskog kanala 13. juna 1956. godine. Isti je nacionaliziran 26. jula iste godine. 1958. godine, Egipat i Sirija su osnovali suverenu uniju poznatu kao Ujedinjena Arapska Republika. Unija je bila kratkog vijeka a završila je 1961. godine kada se Sirija odcijepla čime je unija prestala%jati. Tokom većine svog%janja, Ujedinjena Arapska Republika je također bila u labavoj konfederaciji sa Sjevernim Jemenom, poznatoj kao Ujedinjene Arapske države. U ranim 1960-ih, Egipat je u potpunosti uključen u Sjevernojemenski građanski rat. Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, podržao je jemenske republikance s čak 70.000 egipatskih vojnika i hemijskim oružjem. Maja 1967. godine Naser je zatvorio tjesnac Tiran za prolaz izraelskih brodova. 26. maja Naser je izjavio: "Bitka će biti opća i naš osnovni cilj će biti uništiti Izrael".<ref>Samir A. Mutawi (18. juli 2002). Jordan in the 1967 War. Cambridge University Press. str. 95. {{ISBN|978-0-521-52858-0}}. "On 26 May he declared, "The battle will be a general one and our basic objective will be to destroy Israel"</ref> Izrael je zatvaranje tjesnaca Tiran smatrao kao ''[[casus belli]]'' tj. povod za rat. U šestodnevnom ratu 1967. godine, Izrael je napao Egipat pri tome zauzevši Sinajsko poluostrvo i pojas Gaze, koji je bio pod egipatskom vlašću od arapsko-izraelskog rata iz 1948. godine. Tokom rata, donesen je zakon o vanrednom stanju koji je ostao na snazi ​​do 2012. godine, s izuzetkom jednog 18-mjesečnog prekida tokom 1980/81.<ref>"The Emergency Law in Egypt". International Federation for Human Rights. Pristupljeno 2. februara 2011.</ref> Prema ovom zakonu, policijske ovlasti su proširene, ustavna prava suspendirana i cenzura je legalizirana. Zemljišna reformu, dramatični rast univerzitetskog obrazovanju i državnoj pomoći nacionalnoj industriji uveliko je poboljšana društvena mobilnost i općenito stanje u Egiptu. 1970. godine, predsjednik Nasser je umro, a naslijedio ga je Anwar Sadat. 1973. godine Egipat je zajedno sa Sirijom pokrenuo [[Jomkipurski rat|Oktobarski rat]], iznenadni napad s ciljem povrata dijela Sinaja, teritorije koje je Izrael okupirao prije šest godina. [[Datoteka:2011 Cairo 5339252807.jpg|mini|lijevo|250px|Kairo, grad izrastao u [[metropolitansko područje]] sa populacijom od preko 20 miliona stanovnika]] Sadat je u historijskom posjetu Izraelu 1977. godine, što je dovelo do mirovnog sporazuma 1979. u zamjenu za izraelsko povlačenja sa Sinaja. Sadatova je inicijativa izazvala ogromne kontroverze u arapskom svijetu i dovela do isključenja Egipta iz [[Arapska liga|Arapske lige]], ali je podržana od strane većine Egipćana. Međutim, Sadat je ubijen od strane islamskih ekstremista. Hosni Mubarak je došao na vlast nakon ubistva Sadatan na referendumu u kojem je on bio jedini kandidat. Hosni Mubarak je reafirmisao odnose s Izraelom. Na unutrašnjem planu, Mubarak je suočen s mnogim ozbiljnim problemima. Iako se broj farmi povećao i industrije ojačala, privreda nije mogla držati korak s velikim porastom stanovništva. Siromaštvo i nezaposlenost su doveli do migracije seoskog stanovništva u gradove poput Kaira. U 1980-ih, 1990-ih, 2000-ih i, teroristički napadi u Egiptu su postali brojni sa teškim posljedicama. Za vrijeme vladavine Mubaraka, političkom scenom je dominirala Nacionalna Demokratska stranka koju je stvorio Sadat 1978. godine. Krajem februara 2005. godine, Mubarak je najavio reformu predsjedničkog izbornog zakona, utirući put za izbore s više kandidata po prvi put nakon pokreta 1952. godine. Međutim, novi zakon je postavljao ograničenja kandidatima, što je dovelo do toga da Mubarak lahko ponovno izbori pobjedu. Odaziv birača bio je manji od 25%. === Revolucija === 25. januara 2011. godine proširili su se protesti protiv Mubarakove vlade. 11. februara iste godine, Mubarak je podnio ostavku i pobjegao iz Kaira nakon čega je nastupilo slavlje povodom toga na Tahrir trgu u Kairu.<ref>{{Cite news|url=https://www.huffingtonpost.com/2011/02/11/mubarak-red-sea-egypt_n_821812.html|title=Mubarak Resigns As Egypt's President; Armed Forces To Take Control|last=Post/AP|first=The Huffington|date=11. 2. 2011|newspaper=Huffington Post|language=en-US|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Egipatska vojska je preuzela vlast.<ref>{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2011/02/12/world/middleeast/12egypt.html?pagewanted=all|title=Egypt Erupts in Jubilation as Mubarak Steps Down|last=Kirkpatrick|first=David D.|date=11. 2. 2011|newspaper=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|access-date=10. 11. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-12433045|title=Egypt's Mubarak resigns as leader|date=12. 2. 2011|newspaper=BBC News|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Mohamed Hussein Tantawi, predsjednik Vrhovnog vijeća oružanih snaga Egipta, postao je [[de facto]] privremeni šef države.<ref>{{Cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/wikileaks/8326225/WikiLeaks-Egypts-new-man-at-the-top-was-against-reform.html|title=WikiLeaks: Egypt’s new man at the top 'was against reform'|last=Hope|first=Christopher|date=15. 2. 2011|language=en-GB|issn=0307-1235|access-date=10. 11. 2017}}</ref> 13. februara 2011. godine vojska je raspustila parlament i suspendovala egipatski ustav.<ref>{{Cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-12443678|title=Egypt's army dissolves parliament|date=13. 2. 2011|newspaper=BBC News|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Referendum o ustavu održan je 19. marta 2011. godine a 28. novembra 2011. u Egipatu su održani prvi parlamentarni nakon što je prethodni režim zbačen s vlasti. Izlaznost je bila visoka, a nije bilo izvještaja o velikim nepravilnostima ili nasilju.<ref>{{Cite news|url=http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2011/11/28/142840895/egypts-historic-day-begins-peacefully-turnout-high-for-elections|title=Turnout High For Egyptian Elections|newspaper=NPR.org|language=en|access-date=10. 11. 2017}}</ref> [[Muhammed Mursi]] je izabran za predsjednika 24. juna 2012. godine.<ref>{{Cite news|url=http://edition.cnn.com/2012/06/25/world/africa/egypt-politics|title=Egypt's new president moves into his offices, begins choosing a Cabinet - CNN|last=Staff|first=By the CNN Wire|newspaper=CNN|access-date=10. 11. 2017}}</ref> 2. augusta 2012. egipatski premijer Hisham Kandil najavio je da njegov kabinet čine 35 člana, 28 novih, uključujući i četiri iz muslimanskog bratstva.<ref>"Egypt unveils new cabinet, Tantawi keeps defence post"</ref> Liberali i sekularisti su se povukli iz Ustavotvorne skupštine, jer su vjerovali da će ustav nametnuti strogu islamsku praksu, a Muslimansko bratstvo je pružilo podršku Mursiju. 22. novembra 2012., predsjednik Mursi izdao deklaraciju i tražio da se zaštiti rad Ustavotvorne skupštine. Taj potez je doveo do masovnih protesta i nasilnih demonstracija u Egiptu.<ref>{{Cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/news/9699801/Violence-breaks-out-across-Egypt-as-protesters-decry-Mohammed-Morsis-constitutional-coup.html|title=Violence breaks out across Egypt as protesters decry Mohammed Morsi's constitutional 'coup'|last=Spencer|first=Richard|date=23. 11. 2012|language=en-GB|issn=0307-1235|access-date=10. 11. 2017}}</ref> 5. decembra 2012. godine desetine hiljada pristalica i protivnika predsjednika Mursija se sukobilo, a sukob je opisan kao najveći sukob između islamista i njihovih neistomišljenika.<ref>{{Cite web|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424127887324640104578160902530961768|title=Egypt Sees Largest Clash Since Revolution|last=Bradley|first=Charles Levinson And Matt|website=WSJ|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Muhammed Mursi je ponudio "nacionalni dijalog" s liderima opozicije, ali je odbio da poništi decembarski referendum o ustavu.<ref>{{Cite news|url=http://articles.latimes.com/2012/dec/06/world/la-fg-egypt-morsi-20121207|title=Morsi refuses to cancel Egypt's vote on constitution|last=Fleishman|first=Jeffrey|date=6. 12. 2012|newspaper=Los Angeles Times|language=en-US|issn=0458-3035|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Dana 30. juna 2013. organizovani su masovni protesti širom Egipta protiv Mursijeve vladavine, što je dovelo do svrgavanja Mursija u državnom puču 3. jula 2013. i instaliranja privremene vlade. 4. jula 2013. egipatski sudija Adly Mansour je položio zakletvu kao predsjednik nove vlade nakon uklanjanja Mursija. Vojska koja je svrgla Mursija ugušila je Muslimansko bratstvo i njegove pristalice, zatvaranjem na hiljade i ubijajanjem na stotine demonstranata sa ulica. Mnogi od lidera i aktivisti Muslimanskog bratstva su osuđeni ili na smrt ili na doživotni zatvor u nizu masovnih suđenja. Dana 18. januara 2014. godine, privremena vlada institucionalizirala je novi ustav nakon referenduma u kojem je 98,1% glasača dalo podršku novom ustavu. Izlaznost je bila mala i iznosila je samo 38,6% registrovanih birača ali je ipak bila veća od 33% koliko ih je glasalo na referendumu za vrijeme Mursijevog mandata. 26. marta 2014. godine, Abdel Fattah el-Sisi komandant egipatskih Oružanih snaga, koji je u to vrijeme kontrolisao vlast u zemlji, dao je ostavku na mjesto komandanta vojske i najavio da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2014. Na izborima održanim od 26. do 28. maja 2014. glatku pobjedu je odnio el-Sisi. Sisi je položila zakletvu kao predsjednik Egipta 8. juna 2014. godine. Muslimansko bratstvo i neke liberalne i sekularne aktivističke grupa su bojkotovale predsjedničke izbore.<ref>{{Cite web|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2014/05/sisi-wins-egypt-elections-landslide-2014529134910264238.html|title=Sisi elected Egypt president by landslide|website=www.aljazeera.com|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Iako je vlast podržana od vojne hunte produžila glasanje na treći dan, izlaznost od 46% od ukupnog broja registrovanih birača je ipak bila manja od izlaznosti od 52% na prethodnim izborima 2012. godine.<ref>{{Cite news|url=http://www.bbc.com/news/world-middle-east-27614776|title=Egypt's Sisi secures landslide win|date=29. 5. 2014|newspaper=BBC News|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017}}</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Egipta}} [[Datoteka:Margem esquerda do Nilo.jpg|mini|desno|350px|Nil]] Egipat se nalazi u suptropskom pojasu, obuhvata istočni dio Sahare, sa nizijama zapadno od [[Nil]]a i planinskim uzvišenjima na istoku, u primorju [[Crveno more|Crvenog mora]]. [[Ljeto|Ljeti]] vlada velika vrućina, koja raste kako se ide prema jugu, gdje praktično i nema padavina. One su rijetke već u delti, gdje iznose oko 50&nbsp;mm godišnje. Dolina Nila, mjestimice široka 3 – 15&nbsp;km, ima izuzetan značaj zbog racionalnog korištenja poplava, koje povećavaju plodnost zemljišta. Asuanska brana je regulisala navodnjavanje, obezbjeđujući istovremeno najveći dio električne energije, omogućila je dobijanje novih plodnih površina, te povećala godišnji broj žetvi (ponekad i 4 godišnje). Egipat uvozi polovinu hrane koja mu je potrebna. Gotovo polovina stanovništva još uvijek živi od poljoprivrede, ali egzodus sa sela doprinosi bujanju gradova, u prvom redu [[Kairo|Kaira]] i [[Aleksandrija|Aleksandrije]],u kojima živi više od 50% stanovništva. Industrija je slabo razvijena, izuzev tekstilne, šećerne, metalurgije i naftne. Nafta je zauzela prvo mjesto na listi najznačajnijih izvoznih proizvoda. Veliki deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni ne može u potpunosti da se pokrije doznakama radnika na privremenom radu u inostranstvu, prihodom od [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] i [[turizam|turizma]], koji je veoma razvijen. On povećava teret vanjskog duga zemlje, koja ima nizak životni standard i u kojoj demografski rast i dalje predstavlja ključni problem. Gotovo istovremeno s pojavom paleolitskog čovjeka u Evropi, nalazimo tragove ljudi i u porječju Nila na egipatskoj visoravni koja je omeđena Libijskom pustinjom na zapadu, Arapskim poluostrom na istoku, Sredozemnim morem na sjeveru i prvim kataraktom Nila na jugu. Nil je druga rijeka po dužini na zemlji a proteže se od izvora riječice Kagera koja se ulijeva u jezero Viktorija-Nyanza iz kojeg dalje istječe Viktorijin Nil. Ukupna dužina te čudesne rijeke iznosi 6497&nbsp;km. === Klima === U Egiptu preovladava suptropska pustinjska klima, ali u uskom obalnom pojasu i na sjeveru preovladava sredozemna. Tu zimi padne oko 150 do 200&nbsp;mm godisnje. U drugim dijelovima padavine su vrlo rijetke, manje od 50&nbsp;mm godišnje i pojavljuju se u obliku kratkotrajnih pljuskova. Od marta do septembra čest je hamsin, vruć vjetar iz Libijske pustinje. == Politika == {{Glavni|Politika Egipta}} [[Datoteka:Supreme Constitutional Court of Egypt.JPG|mini|desno|250px|Vrhovni ustavni sud Egipta]] Predstavnički dom, čiji su članovi izabrani da služe u petogodišnjem mandatu, predstavlja zakonodovanu vlast.<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2101.html|title=The World Factbook — Central Intelligence Agency|website=www.cia.gov|language=en|access-date=10. 11. 2017|archive-date=11. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171011021137/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2101.html|url-status=dead}}</ref> Izbori su zadnji put održani od novembra 2011. do januara 2012. godine. Egipatski predsjednički izbori održani su 26. do 28. maja 2014. godine. Službeni podaci govore o odazivu od 47,5%. Abdel Fattah el-Sisi je došao do pobjede sa osvojena 23.780.000 glasa ili 96,91% u odnosu na 757.511 glasa ili 3,09% koliko je osvojio Hamdeen Sabahi.<ref>{{Cite web|url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/102841/Egypt/Politics-/BREAKING-PEC-officially-announces-AbdelFattah-ElSi.aspx|title=El-Sisi wins Egypt's presidential race with 96.91% - Politics - Egypt - Ahram Online|website=english.ahram.org.eg|language=en|access-date=10. 11. 2017|archive-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140731100838/http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/102841/Egypt/Politics-/BREAKING-PEC-officially-announces-AbdelFattah-ElSi.aspx|url-status=dead}}</ref> 3. jula 2013. godine milioni demonstranata širom Egipta demonstrirali su protiv Morsija u jednim od najvećih protesta u historiji.<ref>{{Cite news|url=http://www.thewire.com/global/2013/06/heres-what-todays-massive-anti-morsi-protests-egypt-looked/66728/|title=What Sunday's Massive Anti-Morsi Protests in Egypt Looked Like|last=Ohlheiser|first=Abby|newspaper=The Atlantic|language=en-US|access-date=10. 11. 2017|archive-date=18. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160118222156/http://www.thewire.com/global/2013/06/heres-what-todays-massive-anti-morsi-protests-egypt-looked/66728/|url-status=dead}}</ref> Tada na scenu stupa general Abdul Fatah Al-Sisi koji uklanja predsjednika Morsija sa vlasti i suspendira ustav. Formirana je 50-člana komisija za izmjenu ustava za čije se usvajanje odlučivalo [[referendum]]om. Ustav je usvojen 18. januara 2014. godine.<ref>{{Cite web|url=http://english.ahram.org.eg/News/80519.aspx|title=Who's Who: Members of Egypt's 50-member constitution committee - Politics - Egypt - Ahram Online|website=english.ahram.org.eg|language=en|access-date=10. 11. 2017|archive-date=3. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130903224524/http://english.ahram.org.eg/News/80519.aspx|url-status=dead}}</ref> Egipat ima najstariju kontinuiranu parlamentarnu tradiciju u arapskom svijetu.<ref name="UNDP">{{Cite web|url=http://www.undp-pogar.org/publications/governance/nbrown/potential.html|title=UNDP-POGAR: Mechanisms of Accountability in Arab Governance|date=5. 6. 2012|access-date=10. 11. 2017|archive-date=5. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120605005203/http://www.undp-pogar.org/publications/governance/nbrown/potential.html|url-status=dead}}</ref> Prva popularna Skupština je osnovana 1866. godine. Raspuštena je kao rezultat britanske okupacije 1882. godine, a britanci su dozvolili rad samo savjetodavnom tijelu. 1923. godine, nakon što je Egipat proglasio nezavisnost, novi ustav je predvidio parlamentarnu monarhiju.<ref name="UNDP" /> === Pravo === Pravni sistem je zasnovan na islamskom i građanskom pravu. Islamska sudska praksa je glavni izvor zakonodavstva. Šerijatski sudovi i qadis rade i licencirani su od strane Ministarstva pravde. Zakon ličnog statusa koji uređuje pitanja, kao što su brak, razvod i starateljstvo je uređen prema [[šerijat]]u. U porodičnom sudu, svjedočenje žene vrijedi kao polovina svjedočenja muškarca. 26. decembra 2012. godine Muslimansko bratstvo je pokušalo institucionalizirati kontroverzni novi ustav. Taj ustav je odobren od stanovništva referendumom koji je održan od 15. do 22. decembar 2012. sa 64% podrške, ali sa izlaznošću na referendum od samo 33% biračkog tijela. Zamijenjen je privremenim Ustavom Egipta iz 2011. koji je usvojen nakon revolucije. Kazneni zakon je jedinstven i dopušta smrtnu kaznu, uključujući i slučaj kada se sudi u odsustvu. 18. januara 2014. godine, privremena vlada uspješno je institucionalizirala sekularniji ustav koji uspostavlja predsjednika i parlament.<ref name="BBC">{{Cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-25796110|title=Egypt constitution 'backed by 98%'|date=2014|newspaper=BBC News|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Predsjednik se bira na mandat od četiri godine a ta funkcija se može obnašati 2 puta.<ref name="BBC" /> Parlament može da smijeni predsjednika.<ref name="BBC" /> Prema ustavu,%ji garancija ravnopravnosti spolova i apsolutna sloboda misli.<ref name="BBC" /> Vojska zadržava privilegiju da imenuje nacionalnog ministra odbrane za narednih 8 godina.<ref name="BBC" /> Prema ustavu, političke stranke se ne mogu zasnivati ​​na "vjerim, rasnim, spolnim ili geografskim" osnovama.<ref name="BBC" /> === Vojska === [[Datoteka:Egyptian Air Force F-16.JPEG|mini|desno|200px|Avion [[General Dynamics F-16|F-16]] egipatskih zračnih snaga za vrijeme dosipanja goriva tokom Operacije Sjajna zvijezda]] Egipatske oružane snage se sastoje od 468.500 aktivnih pripadnika i 1.000.000 rezervista što ukupno čini 1.468.500 pripadnika.<ref>{{Cite web|url=http://www.globalfirepower.com/country_detail.asp?country_id=12|title=Egypt Military Strength Statistics|date=13. 9. 2008|access-date=10. 11. 2017|archive-date=13. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080913013502/http://www.globalfirepower.com/country_detail.asp?country_id=12|url-status=dead}}</ref> Prema bivšem šefu Kneseta za vanjske poslove i odbora za odbranu Izraela, Yuvalu Steinitzu, egipatske zračne snage imaju otprilike isti broj modernih borbenih aviona kao i izraelske i daleko veći broj zapadnjačkih tenkova, artiljerije, protivavionskih baterija i ratnih brodova od izraelskih odbrambenih snaga. Također Izrael nagađa da Egipat nastoji da bude druga sila u regiji sa špijunskim satelitima, osim EgyptSat 1,<ref>{{Cite news|url=http://www.jpost.com/MiddleEast/Article.aspx?id=48099|title=Egypt to launch first spy satellite|newspaper=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|access-date=10. 11. 2017}}</ref> 16. aprila 2014. lansiran je i EgyptSat 2. Egipatska vojna industrija ima na desetine fabrika za proizvodnju oružja, kao i robe široke potrošnje. Oprema Oružanih snaga "uključuje opremu iz različitih zemalja širom svijeta. Vojna oprema iz bivšeg Sovjetskog Saveza se postepeno zamjenjenuje onom modernijom iz SAD-a, Francuske, Britanije i značajanog dijela opreme izrađene pod licencom u Egiptu, kao što je tenk M1 Abrams. Egipatska mornarica je najveća mornarica u Africi i na Bliskom istoku i općenito u arapskom svijetu, te je sedma po veličini u svijetu, mjereno po broju brodova.<ref>{{Cite news|url=http://www.globalfirepower.com/navy-ships.asp|title=Total Naval Strength by Country|language=en-US|access-date=10. 11. 2017}}</ref> SAD pruža Egiptu vojnu pomoć, koja je u 2009. godini iznosila 1,3 milijarde američkih dolara. Vojska ima dosta uticaja u političkom životu Egipta, kao i privreda i izuzima se od zakona koji se primjenjuju na druge sektore. Također uživa značajnu moć, prestiž i samostalnosti u okviru države i naširoko se smatra kao dio egipatske "države u državi".<ref name="Cambanis">{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2010/09/12/world/middleeast/12egypt.html|title=Succession Gives Army a Stiff Test in Egypt|last=Cambanis|first=Thanassis|date=11. 9. 2010|newspaper=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331|access-date=10. 11. 2017}}</ref><ref name="Cambanis"/> === Ljudska prava === Egipatska organizacija za ljudska prava je jedno od najstarijih tijela za odbranu ljudskih prava u Egiptu.<ref>{{Cite web|url=http://en.eohr.org/|title=The Egyptian Organization for Human Rights|website=en.eohr.org|access-date=10. 11. 2017|archive-date=22. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180622123124/http://en.eohr.org/|url-status=dead}}</ref> 2003. godine vlada je osnovala Nacionalno vijeće za ljudska prava. Vijeće je glasno kritikovano od strane lokalnih aktivista, koji su tvrdili da je Vijeće propagandno vladino sredstvo<ref>{{Cite web|url=http://www.eohr.org/PRESS/2003/6-3.HTM|title=The Egyptian Organization for Human Rights|date=1. 7. 2003|access-date=10. 11. 2017|archive-date=1. 7. 2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20030701015847/http://www.eohr.org/PRESS/2003/6-3.HTM|url-status=dead}}</ref> i da daje legitimitet represivnim zakonima kao što je Zakon o hitnim slučajevima.<ref>{{Cite web|url=http://anhri.net/en/discussion/2004/ehrc.shtml|title=الشبكة العربية لمعلومات حقوق الإنسان - بوابة حرية التعبير في العالم العربي|website=الشبكة العربية لمعلومات حقوق الإنسان|language=en-US|access-date=10. 11. 2017}}</ref> === Međunarodni odnosi === Stalno sjedište [[Arapska liga|Arapske lige]] se nalazi u Kairu kao i generalni sekretarijat ovog tijela. Ova poziciju trenutno drži bivši ministar vanjskih poslova Nabil el-Araby. Sjedište Arapske liga je nakratko premještena iz Egipta u Tunis 1978. godine u znak protesta zbog egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma, ali se kasnije ponovo vratilo u Kairo 1989. godine. Nakon rata 1973. i kasnijeg mirovnog sporazuma, Egipat je postao prva arapska nacija koja je uspostavila diplomatske odnose s Izraelom. Bez obzira na to, Izrael se i dalje od velikog broja Egipćana smatra neprijateljskom državom.<ref>"Massive Israel protests hit universities" (Egyptian Mail, 16 March 2010) "According to most Egyptians, almost 31 years after a peace treaty was signed between Egypt and Israel, having normal ties between the two countries is still a potent accusation and Israel is largely considered to be an enemy country"</ref> Egipat je igrao historijsku ulogu kao posrednik u rješavanju različitih sporova na Bliskom istoku, prije svega zbog svoje reakcije na izraelsko-palestinski sukob i mirovni proces.<ref>Maddy-Weitzmann, Bruce (1997). Middle East Contemporary Survey: 1995, Volume 19; Volume 1995. Moshe Dayan Center. p. 265. {{ISBN|9780813334110}}.</ref> Veze između Egipta i drugih nearapskih država Bliskog Istoka, među kojima Irana i Turske, su često bili napeti. Iran, dijelom zbog svog rivalstva sa Saudijskom Arabijom, UAE i drugim zalivskim zemaljama<ref>Shama, Nael (2013). Egyptian Foreign Policy: Against the National Interest. Routledge. pp. 129–131.</ref> koje tradicionalno održavaju jake veze sa Egiptom, i Turska zbog podrške turske vlade za sada zabranjenoj Muslimanskoj braći u Egiptu.<ref>{{Cite news|url=http://www.ibtimes.co.uk/boycott-turkey-movement-grows-egypt-after-erdogans-inflammatory-un-speech-1467938|title=Boycott Turkey Movement Grows in Egypt After Erdogan's Inflammatory UN Speech|last=Mezzofiore|first=Gianluca|date=30. 9. 2014|newspaper=International Business Times UK|language=en|access-date=10. 11. 2017}}</ref> 1989. godine, Egipat je označen kao glavni saveznik SAD-a izvan [[NATO]]-a. Egipat je jedan od osnivača [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Bivši egipatski potpredsjednik Vlade Boutros Boutros-Ghali je služio kao generalni sekretar Ujedinjenih nacija u periodu 1991. do 1996. Egipat je priznao nezavisnost [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 1992. a puni diplomatski odnosi između ove dvije države uspostavljeni su 17. aprila 1993.<ref>{{cite web|last1=Vanjska politika Bosne i Hercegovine|title=Datumi priznanja i uspostave diplomatskih odnosa|url=http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/bilateralni_odnosi/datumi_priznanja_i_uspostave_diplomatskih_odnosa/?id=6|publisher=mvp.gov.ba|access-date=27. 12. 2017|archive-date=18. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718044900/http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/bilateralni_odnosi/datumi_priznanja_i_uspostave_diplomatskih_odnosa/?id=6|url-status=dead}}</ref> U 21. stoljeću, Egipat se susreće s velikim problemom imigracije, milioni ljudi iz drugih afričkih zemalja bježe od siromaštva i rata. == Administrativna podjela == {{Glavni|Egipatski guvernorati}} [[Datoteka:Egypt, administrative divisions - Nmbrs - colored.svg|mini|desno|300px|Guvernorati Egipta]] Egipat je administrativno podijeljen na 27 guvernorata. Guvernorati se dalje dijele na regije. Regije se sastoje od gradova i sela. Svaki guvernorat ima glavni grad koji ponekad nosi naziv guvernorata. Egipatski guvernorati su: {{columns-list|3| * [[Matrouh (guvernorat)|Matrouh]] * [[Aleksandrija (guvernorat)|Aleksandrija]] * [[Beheira (guvernorat)|Beheira]] * [[Kafr el-Sheikh (guvernorat)|Kafr el-Sheikh]] * [[Dakahlia (guvernorat)|Dakahlia]] * [[Damietta (guvernorat)|Damietta]] * [[Port Said (guvernorat)|Port Said]] * [[Sjeverni Sinaj (guvernorat)|Sjeverni Sinaj]] * [[Gharbia (guvernorat)|Gharbia]] * [[Monufia (guvernorat)|Monufia]] * [[Qalyubia (guvernorat)|Qalyubia]] * [[Sharqia (guvernorat)|Sharqia]] * [[Ismailija (guvernorat)|Ismailija]] * [[Giza (guvernorat)|Giza]] * [[Faiyum (guvernorat)|Faiyum]] * [[Kairo (guvernorat)|Kairo]] * [[Suez (guvernorat)|Suez]] * [[Južni Sinaj (guvernorat)|Južni Sinaj]] * [[Beni Suef (guvernorat)|Beni Suef]] * [[Minya (guvernorat)|Minya]] * [[Nova Dolina (guvernorat)|Nova Dolina]] * [[Asyut (guvernorat)|Asyut]] * [[Crveno more (guvernorat)|Crveno more]] * [[Sohag (guvernorat)|Sohag]] * [[Qena (guvernorat)|Qena]] * [[Luxor (guvernorat)|Luxor]] * [[Asuan (guvernorat)|Asuan]] }} == Privreda == Egipatska ekonomija uglavnom zavisi o poljoprivrednoj proizvodnji, izvozu nafte i prirodnog plina i vrlo razvijenom turizmu. Osim toga, više od tri miliona Egipćana je na privremenom radu u inostranstvu, uglavnom u Saudijskoj Arabiji, zemljama Perzijskog zaliva i Evropi što utiče na ekonomiju ove zemlje. Završetak brane u Aswanu 1970. godine što je rezultiralo nastankom jezera na rijeci Nil, je u velikoj mjeri uticalo na razvoj poljoprivrede i stanje po pitanju ekologije Egipta. Brzo rastuće stanovništvo, ograničeno obradivo zemljište i zavisnost o Nilu i dalje opterećuje resurse i utiče na stres u ekonomiji. Egipatska ekonomija se uglavnom oslanja na izvore prihoda koji dolaze od turizma, doznaka Egipćana koji rade u inostranstvu i prihoda od Sueckog kanala. Egipat ima razvijeno tržište energije zasnovano na hidropotencijalu i energiji dobivenoj iz uglja, nafte i prirodnog plina. Značajna nalazišta uglja na sjeveroistoku [[Sinaj]]a obezbjeđuju oko 600.000 tona godišnje. Nafta i plin se eksploatišu u zapadnim pustinjskim regionima, zalivu Suez i delti Nila. Egipat ima ogromne rezerve plina, procjenjene na oko 1.940 kubnih km. Ekonomski uslovi u zemlji su počeli da se značajno poboljšavaju, nakon perioda stagnacije, uglavnom zbog usvajanja liberalnijih ekonomski politika od strane vlade kao i povećanju prihoda od turizma i procvatu berzi. U svom godišnjem izvještaju, [[Međunarodni monetarni fond]] (MMF) je ocijenio Egipat kao jednu od vodećih zemalja u svijetu po preduzimanju ekonomskih reformi. Neke velike ekonomske reforme koje je pokrenula vlada od 2003. uključuju dramatično kresanje carina i tarifa. Novi zakon oporezivanja implementiran u 2005. godini o smanjenju korporativnih poreza sa 40% do 20% je rezultiralo povećanjem prihoda od poreza za 100%. Direktna strana ulaganja u Egiptu su bila u znatnom porastu prije uklanjanja sa vlasti Hosnija Mubaraka, prelazeći iznos od 6 milijardi dolara za 2006. godinu, zbog mjera ekonomske liberalizacije i privatizacije koje je poduzeo ministar za investicije Mahmoud Mohieddin. Od pada Hosnija Mubaraka 2011. godine, Egipat je doživio drastičan pad i stranih investicija i prihoda od turizma, nakon čega slijedi pad deviznih rezervi od 60% i pad BDP-a od 3% kao i brze devalvacije egipatske funte. Iako je jedna od glavnih prepreka u razvoju egipatske ekonomije ograničenost resursa u odnosu na prosjek populacije, mnogi Egipćani kritiziraju svoju vladu za veće cijene osnovnih dobara dok njihov životni standard i kupovna moć i dalje relativno stagniraju. Egipćani kao glavnu prepreku za dalji ekonomski rast navode korupciju. Vlada je obećala veliku obnovu infrastrukture u zemlji, koristeći novac dobijen od Etisalata za licencu trećeg mobilnog operatera (oko 3 milijarde dolara). Prema indeksu korupcije u 2013. godini Egipat je zauzeo 114. mjesto u rangu od ukupno posmatranih 177 država. === Turizam=== [[Datoteka:San Stefano Grand Plaza, Alexandria, Egypt.jpg|mini|desno|200px|Velika plaža u San Stefanu, Aleksandrija]] [[Datoteka:Flickr - archer10 (Dennis) - Egypt-2A-007.jpg|mini|lijevo|200px|Pogled na Kairo]] Turizam je jedan od najvažnijih privrednih sektora Egipta. U 2008. godini, Egipat je posjetilo više od 12,8 miliona turista pri čemu je ostvaren prihod od gotovo 11 milijardi $. U ovom sektoru je zaposleno oko 12% radne snage Egipta.<ref>{{Cite news|url=http://af.reuters.com/article/investingNews/idAFJOE59J0PG20091020?sp=true|title=Egypt tourism numbers to fall less than feared|last=Editorial|first=Reuters|newspaper=AF|language=en-US|access-date=10. 11. 2017|archive-date=14. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111114161401/http://af.reuters.com/article/investingNews/idAFJOE59J0PG20091020?sp=true|url-status=dead}}</ref> Ministar turizma Hisham Zaazou je izjavio da je turizam generirao oko 9,4 milijarde dolara u 2012. godini s blagim porast u odnosu na 9 milijardi $ iz 2011. Nekropola Gize je egipatska turistička ikona. To je najpopularnija turistička destinacija u Egiptu još od antičkog doba, a popularizirana je u helenističko doba puta kada je Velika piramida naveden od strane Antipatera kao jedno od sedam svjetskih čuda. Danas je to jedino od sedam čuda koje još uvijek%ji. Egipat ima širok spektar plaža koje se nalaze na obalama Sredozemnog i Crvenog mora a koje se prostiru na više od 3.000&nbsp;km. Crveno more se karakteriše mirnim vodama, boje koralnih grebena, rijetkim ribama uz prekrasne planine. Plaže Akba zaliva pružaju mogućnosti za mnoge sportova na moru. Safaga na kraju Crvenog mora se odlikuje svojom prekrasnom lokacijom unutar Suezkog kanala. Posljednje, ali ne i najmanje važno, Sharm el-Sheikh, Hurghada, Luxor (poznat i kao najveći svjetski muzej na otvorenom ili grad sa 1/3 svjetskih spomenika), Dahab, Ras Siðr, Marsa Alam, Safaga na sjevernoj obali Mediterana su glavne turističke destinacije rekreativnog turizma. === Transport === Prijevoz u Egiptu je uglavnom skoncentrisan na glavni grad Kairo i dolinu rijeke Nil. ==== Željeznica ==== Glavna linija nacionalne željezničke mreže, duge 40.800 kilometara, je druga najstarija željeznička mreža u historiji Egipta i povezuje Aleksandriju s Aswanom. Željeznicama u Egiptu upravlja Nacionalna egipatska željeznica a sastoji se 28 linija, 796 željezničkih stanica a broji ovo 1800 vozova koji pokrivaju dolinu i deltu Nila, obale Sredozemnog i Crvenog more kao i područja Sinaja i zapadnih oaza. ==== Metro ==== [[Datoteka:Metro-1-l.jpg|mini|desno|250px|Kairski metro (linija 2)]] Kairski metro je prvi od samo dva punopravna metro sistema u Africi i arapskom svijetu. Smatra se jednim od najvažnijih nedavnih projekata u Egiptu koji je koštao oko 12 milijardi egipatskih funti. Sistem se sastoji od tri operativne linije s četvrtom linijom koja je u planu. ==== Zračni saobraćaj ==== Egipat se smatra jednim od zemalja pionira u korištenju zračnog prometa nakon što je osnovan egipatski najvažniji i glavni avioprijevoznik, Egyptair, 1932. godine u 100% vlasništvu egipatske vlade. Avioprevoznička tvrtka ima sjedište na međunarodnom aerodromu u Kairu, glavnom aviočvorištu Egipta, koji je povezan sa više od 75 destinacija na Bliskom istoku, Evropi, Africi, Aziji i Americi. Trenutna flota Egyptaira obuhvata 80 aviona. ==== Sueski kanal ==== [[Datoteka:Capesize bulk carrier at Suez Canal Bridge.JPG|mini|lijevo|250px|Most na Sueskom kanalu]] [[Sueski kanal]] je umjetni kanal u Egiptu koji se smatra najvažnijim središtem pomorskog prometa na Bliskom istoku a povezuje Sredozemno more i Crveno more. Otvoren je novembra 1869. godine, nakon 10 godina gradnje a omogućava prijelaz brodovima između Evrope i Azije, bez plovidbe oko Afrike. Na sjevernom kraju kanala je Port Said dok je na jugu luka Tawfiq u gradu [[Suez]]. Ismailia leži na zapadnoj obali, 3&nbsp;km od sredine kanala. Kanal je dug 193,30&nbsp;km, dubok 24 m i širok oko 205 metara. Sastoji se od sjevernog pristupnog kanala dužine 22&nbsp;km, samog kanala dužine 162,25&nbsp;km i južnog pristupnog kanala dužine 9&nbsp;km. Kanal je jednosmjerni sa mjestima za prolaske "Ballah by-pass" i ''Great Bitter Lake''. Ne sadrži ustave, morska voda teče slobodno kroz kanal. Općenito, sjeverno od ''Great Bitter Lakea'' voda teče sjeverno zimi i južno ljeti. == Stanovništvo == S oko 84 miliona stanovnika (2013. godina), Egipat je najmnogoljudnija zemlja Bliskog istoka i treća najmnogoljudnija afrička država.<ref>{{Cite web|url=http://www.capmas.gov.eg/?lang=2|title=الجهاز المركزي للتعبئة العامة والإحصاء|website=www.capmas.gov.eg|access-date=10. 11. 2017|archive-date=17. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117121826/http://capmas.gov.eg/?lang=2|url-status=dead}}</ref> [[Egipćani|Stanovništvo Egipta]] se ubrzano povećavalo u periodu između 1970. i 2010. prvenstveno zbog medicinskih dostignuća i povećanja poljoprivredne produktivnosti što je omogućilo zelenu revoluciju.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_depth/6496585.stm|title=The limits of a Green Revolution?|date=29. 3. 2007|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017}}</ref> U doba [[Napoléon Bonaparte|Napoleonove]] invazije Egipta 1798. godine, po procjenama u Egiptu je tada živjelo 3 miliona stanovnika.<ref>{{Cite web|url=http://countrystudies.us/egypt/55.htm|title=Egypt - Population|website=countrystudies.us|access-date=10. 11. 2017}}</ref> [[Datoteka:Egypt 2010 population density1.png|mini|lijevo|220px|Gustoća stanovništva u Egiptu]] Egipatsko stanovništvo je visokourbanizovano i uglavnom skoncentrisano duž rijeke Nil (posebno u najvećim gradovima Kairu i Aleksandriji) i u njenoj [[Riječna delta|delti]] kao i u blizini [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Egipćani su demografski podijeljeni na one koji žive u većim urbanim centrima i fellahine, ili poljoprivrednike, tj. one koji žive u ruralnim područjima. Etnički Egipćani su daleko najveća etnička grupa u državi i čine 91% od ukupnog broja stanovnika. Etničke manjine uključuju Abazase, Turce, Grke, beduinska arapska plemena koji žive u istočnom pustinjama i Sinajskom poluostrvu, Berbere koji govore Siwis jezikom i Nubijce čija je zajednica grupisana duž rijeke Nil. Osim ovih naroda u Egiptu su prisutne i plemenske zajednice naroda Beja koncentrisane uglavnom na jugoistoku zemlje, kao i brojni klanovi naroda Dom uglavnom u delti Nila i gradu Faiyumu koji se progresivno asimiliraju sa ubrzanom urbanizacijom. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, procjenjuje se da oko 2,7 miliona Egipćana živi u inostranstvu. Oko 70% od egipatskih imigranata živi u arapskim zemljama (923.600 u Saudijskoj Arabiji, 332.600 u Libiji, 226.850 u Jordanu, 190.550 u Kuvajtu a ostatak drugdje u regiji) dok preostalih 30% živi uglavnom u Evropi i Sjevernoj Americi (318.000 u SAD, 110.000 u Kanadi i 90.000 u Italiji). Egipat je dom nepoznatom broju izbjeglica i tražitelja [[azil]]a a procjenjuje se da je taj broj između 500.000 i 3.000.000. Trenutno (2014.) u Egiptu živi oko 70.000 palestinskih i oko 150.000 iračkih izbjeglica.<ref>{{Cite web|url=http://www.forcedmigration.org/guides/fmo029/fmo029-3.htm|title=FMO Research Guide:|date=21. 3. 2005|access-date=10. 11. 2017|archive-date=21. 3. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050321055911/http://www.forcedmigration.org/guides/fmo029/fmo029-3.htm|url-status=dead}}</ref> === Jezik === Službeni jezik u Egiptu je moderna verzija standardnog arapskog jezika. Jezici koji se govore su: egipatski arapski jezik (68%), sa'idi arapski jezik (29%), istočnoegipatski arapski Bedawi jezik (1,6%), sudanski arapski (0,6%), [[domari jezik]] (0,3%), [[nobiin jezik]] (0,3%), [[beja jezik]] (0,1%) i dr. Pored toga, grčki, armenski i italijanski su glavni jezici imigranata. U Aleksandriji je u 19. vijeku postojala velika zajednica italijanskih Egipćana te je italijanski jezik "lingua franca" za ovaj grad. Strani jezici koji se uče u školama su engleski, francuski, njemački i italijanski. Historijski egipatski jezik, također poznat i kao kopto-egipatski, sastojao se od drevnog egipatskog i koptskog jezika i formiran je kao poseban ogranak unutar afro-azijske jezičke skupine. "Koinè" dijalekt grčkog jezika, mada ne porijeklom iz Egipta, bio je u helenističkom dobu važan u gradu Aleksandriji. Taj jezik se u velikoj mjeri koristio u filozofiji i nauci. Kasniji prevodi sa grčkog na arapski postali su predmetom proučavanja arapskih učenjaka. === Religija === [[Datoteka:Mohamed Ali Mosque HDR.jpg|mini|desno|250px|Džamija Muhammed Ali sagrađena u periodu između 1828. i 1848. godine od strane otomanskog [[Valija|valije]], egipćanina Muhammeda Ali-paše, koji ju je dao izgraditi kao znak sjećanja na svog sina Tosun pašu]] Egipat je uglavnom nastanjem muslimanima [[suniti]]ma sa [[islam]]om kao državnom religijom. Procenat pristalica različitih religija je kontroverzna tema u Egiptu. Procjenjuje se da se 90% ukupnog stanovništva zemlje identificira kao muslimani, 9% kao koptski kršćani dok je 1% pripadnika ostalih kršćanskih religija. Nakon što je islam stigao na ove prostore u 7. vijeku, Egipat postaje političko i kulturno središte muslimanskog svijeta. Za vrijeme Anwara Sadata (1970. do 1981.), islam je postao službena državna religija a [[šerijat]] glavni izvor prava. Procjenjuje se da 15 miliona Egipćana slijedi [[tarikat]]<ref>{{Cite news|url=http://www.worldaffairsjournal.org/article/sufis%E2%80%99-choice-egypt%E2%80%99s-political-wild-card|title=The Sufis’ Choice: Egypt’s Political Wild Card|last=|first=|date=|work=|newspaper=World Affairs Journal|archive-url=https://web.archive.org/web/20130724235845/http://www.worldaffairsjournal.org/article/sufis%E2%80%99-choice-egypt%E2%80%99s-political-wild-card|archive-date=24. 7. 2013|access-date=10. 11. 2017|via=|url-status=dead}}</ref><ref>Hoffman, Valerie J. (1995). Sufism, Mystics, and Saints in Modern Egypt. University of South Carolina Press</ref> dok sufijske vođe tvrde da je taj broj mnogo veći, jer mnogi nisu zvanično registrovano kao pripadnici sufizma. Također postoji i [[Šiizam|šiitska]] manjina. Jerusalemski centar za javne poslove procjenjuje da je ši'ita u Egiptu od jednog do 2,2 miliona.<ref>{{Cite news|url=http://jcpa.org/article/egypts-shiite-minority-between-the-egyptian-hammer-and-the-iranian-anvil/|title=Egypt’s Shiite Minority: Between the Egyptian Hammer and the Iranian Anvil {{!}} Jerusalem Center For Public Affairs|newspaper=Jerusalem Center For Public Affairs|language=en-US|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Procjenjuje se da je Ahmedija ne manje od 50.000, dok je broj pripadnika selefija procjenjen na 5 do 6 miliona. Glavni grad Egipta, Kairo, je poznat po svojim brojnim [[džamija]]ma i [[Munara|minaretima]] te ga zovu i "grad sa 1.000 minareta".<ref>{{Cite news|url=http://www.independent.co.uk/travel/africa/cairo-welcome-to-the-city-of-1000-minarets-692635.html|title=US|newspaper=The Independent|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017|archive-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925234721/http://www.independent.co.uk/travel/africa/cairo-welcome-to-the-city-of-1000-minarets-692635.html|url-status=dead}}</ref> === Najveći gradovi === {{Glavni|Spisak gradova u Egiptu}} {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi Egipta | ime_države_u_lokativu = Egiptu | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Egiptu | class = | int_ime = Administrativna podjela Egipta | int_link = Guvernorati Egipta | grad_1 = Kairo | int_1 = Kairo (guvernorat)| stan_1 = 8.105.071 | img_1 = View_from_Cairo_Tower_31march2007.jpg | grad_2 = Aleksandrija | int_2 = Aleksandrija (guvernorat) | stan_2 = 4.388.219 | img_2 = View_from_Montaza.jpg | grad_3 = Giza | int_3 = Giza (guvernorat)| stan_3 =3.348.401 | img_3 = PyramidsofGiza_at_night.jpg | grad_4 = Shubra El-Kheima | int_4 = Qalyubia (guvernorat) | stan_4 = 1.072.951 | img_4 = ShubraPalaceFacade.jpg | grad_5 = Port Said| int_5 = Port Said (guvernorat)| stan_5 = 607.353| | grad_6 = Suez| int_6 = Suez (guvernorat)| stan_6 = 547.352| | grad_7 = Luxor | int_7 = Luxor (guvernorat)| stan_7 = 487.896| | grad_8 = Mansoura | int_8 = Dakahlia (guvernorat)| stan_8 = 480.494| | grad_9 = El-Mahalla El-Kubra | int_9 = Gharbia (guvernorat) | stan_9 = 458.297| | grad_10 = Tanta| int_10 = Gharbia (guvernorat)| stan_10 = 437.793 | | grad_11 = Asyut | int_11 = Asyut (guvernorat)| stan_11 = 403.202| | grad_12 = Ismailia | int_12 = Ismailija (guvernorat)| stan_12 = 352.411 | grad_13 = Faiyum | int_13 = Faiyum (guvernorat)| stan_13 = 338.959 | grad_14 = Zagazig | int_14 = Sharqia (guvernorat)| stan_14 = 314.331 | grad_15 = Damietta | int_15 = Damietta (guvernorat)| stan_15 = 299.296 | grad_16 = Asuan | int_16 = Asuan (guvernorat) | stan_16 = 281.891| | grad_17 = Minya | int_17 = Minya (guvernorat)| stan_17 = 253.767 | grad_18 = Damanhour | int_18 = Beheira (guvernorat)| stan_18 = 252.017 | grad_19 = Beni Suef | int_19 = Beni Suef (guvernorat)| stan_19 = 223.789| | grad_20 = Hurgada| int_20 = Crveno more (guvernorat) | stan_20 =223.124 | }} == Kultura == [[Datoteka:Azhar Park Cairo View.jpg|mini|lijevo|250px|Al-Azhar Park proglašen od strane Projekta za javne prostore kao jedan od 60 najvećih svjetskih javnih prostora]] Egipat je prepoznat i kao kulturni trendseter u svijetu arapskog govornog područja i savremene arapske i bliskoistočne kulture su pod snažnim utjecajem egipatske literature, muzike, filma i televizije. Egipat je preuzeo regionalnu vodeću ulogu tokom 1950-ih i 1960-ih godina, što dodatno utiče na položaj egipatske kulture u arapskom svijetu. Egipatski identitet se razvio u toku dugog perioda i primanja islama, kršćanstva i judaizma. Egipatski renesansni vrhunac je dostignut krajem 19. i početkom 20. vijeka kroz rad ljudi poput [[Muhammad Abduh|Muhameda Abduhua]], Ahmeda Lutfi el-Sayeda, Muhammad Loutfi Goumah, [[Teufik el-Hakim|Teufika el-Hakima]], Louisa Awada, Qasima Amina, Salama Moussa, Taha Huseina i Mahmouda Mokhtara. Oni su utrli liberalni put za Egipat izražen kroz obavezu za ličnu slobodu, sekularizam i vjeru a u cilju napretka.<ref>Jankowski, James. Egypt, A Short History. str. 130</ref> === Umjetnost === [[Datoteka:BD Hunefer.jpg|mini|desno|300px|Scena vaganja srca iz ''[[Knjiga mrtvih|Knjige mrtvih]]'']] Egipćani su bili jedna od prvih civilizacija koja je kodifikovala elemente dizajna u [[umjetnost]]i i [[Arhitektura|arhitekturi]]. Egipatska plava, također poznata kao silikat kalcija i bakra je pigment koji su Egipćani koristili hiljadama godina. Smatra se da je to prvi sintetički pigment. Egipatska civilizacija je poznata po svojim kolosalnim piramidama, hramovima i monumentalnim grobnicama. Najpoznati primjerci su: [[Džozerova piramida]], koju je dizajnirao arhitekt i graditelj [[Imhotep]], Sfinga, i hram Abu Simbela. Moderna i savremena egipatska umjetnost je raznolika od vernakularne arhitekture Hassane Fathyja i Ramsesa Wissa Wassefa preko skulptura Mahmouda Mokhtara, do osebujne Koptske ikonografije Isaaca Fanousa. Kairska kuća opere služi kao glavno mjesto izvođenja umjetničkih djela i sastajalište umjetnika u egipatskom glavnom gradu. === Književnost === Egipatska književnost vuče korijene još iz Starog Egipta. Egipčani su bili jedna od prva kultura koja je razvila književnost u današnjem obliku.<ref>{{Cite web|url=http://digital.library.upenn.edu/women/edwards/pharaohs/pharaohs-6.html|title=The Literature and Religion of Ancient Egypt.|website=digital.library.upenn.edu|access-date=10. 11. 2017|archive-date=20. 10. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020082547/http://digital.library.upenn.edu/women/edwards/pharaohs/pharaohs-6.html|url-status=dead}}</ref> Egipatski pisci i pjesnici su bili među prvima koji su eksperimentisali sa modernim stilovima arapske književnosti i u tome su imitirani širom Bliskog istoka.<ref>{{Cite web|url=http://www.sis.gov.eg/En/EgyptOnline/Culture/000001/0203000000000000000567.htm|title=Egypt State Information Service- Culture - Global influence of Egyptian culture|date=24. 11. 2007|access-date=10. 11. 2017|archive-date=24. 11. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071124223643/http://www.sis.gov.eg/En/EgyptOnline/Culture/000001/0203000000000000000567.htm|url-status=dead}}</ref> Prvi moderni egipatski roman ''Zaynab'' [[Muhammed Husein Haykal|Muhammeda Huseina Haykala]] je objavljen 1913. godine na egipatskom dijalektu arapskog jezika.<ref>Vatikiotis, P.J. (1991). The history of modern Egypt: from Muhammad Ali to Mubarak (4. ed.). London: Weidenfeld and Nicolson. p. 486. {{ISBN|978-0-297-82034-5}}.</ref> Egipatski romanopisac [[Nagib Mahfuz|Nagib Mahfouz]] je prvi pisac na arapskom jeziku koji je dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Egipatske književnice uključujući [[Nawal El Saadawi]], poznatu po feminističkom aktivizmu, i [[Alifa Rifaat]] su književnice koje pišu o ženama i tradiciji. Književnost na egipatskom arapskom je najpopularniji književni žanr među Egipćanima, zastupana od strane Ahmeda Fouada Negma (Fagumi), Salaha Jaheena i Abdela Rahman el-Abnudija. === Kinematografija === Egipatska kinematografija je regionalni lider još od pojave zvuka. 1936. godine, Studio Misr, finansiran od industrijalca Talaata Harba, pojavljuje se kao vodeći egipatski studio i tu ulogu je zadržao tri desetljeća. Za više od 100 godina, u Egiptu je producirano više od 4000 filmova što čini oko tri četvrtine ukupne arapske produkcije. Egipat se smatra vodećom zemljom u oblasti kinematografije na Bliskom istoku. Glumci iz cijelog arapskog svijetu nastoje se pojaviti u egipatskoj kinematografiji kako bi se proslavili. Međunarodni filmski festival u Kairu je od strane Međunarodne federacije udruženja filmskih producenata ocijenjen kao jedan od 11 festivala u svijetu uz vrhunski svjetski rejting. === Muzika === Egipatska [[muzika]] je bogata mješavina autohtonih, mediteranskih, afričkih i zapadnjačkih elemenata. Sastavni je dio egipatske kulture još od antičkog doba. Drevnim Egipćanima je za muziku zaslužan jedan od njihovih bogova Hathor koji je pronašao muziku, dok ju je Oziris s druge strane koristio kao dio svog napora da civilizuje svijet. Egipćani još od tada koriste muzičke instrumente. Savremena egipatska muzika svoje početke vuče od tragova kreativnog rada ljudi kao što su: Abdu-l Hamuli, Almaz i Mahmud Osman, koji su uticali na kasnija stvaralaštva Sayeda Darwisha, Umme Kulsum, Mohammeda Abdel Wahaba i Abdela Halim Hafeza čija se doba smatraju zlatnim dobima egipatske muzike. U istaknute savremene egipatske [[pop]] pjevače ubrajaju se Amr Diab i Mohamed Mounir. === Muzeji === [[Datoteka:The Egyptian Museum.jpg|mini|lijevo|250px|[[Egipatski muzej]]]] Egipatska civilizacija je jedna od najstarijih civilizacija na svijetu. Zahvaljujući milenijskoj tradiciji, ova civilizacija je tokom svog%janja dolazila u kontakte s mnogim drugim civilizacijama i nacijama te je kroz mnogo epoha, počevši od prahistorijskog do modernog doba, prolazila kroz mnoge periode kao što su: faraonski, romanski, grčki, islamski i mnoge druge. Upravo zbog ovih velikih vremenskih razlika u svom%janju, kontinuiranih kontakta s drugim narodima i kulturama u današnjem Egiptu%ji najmanje 60 [[muzej]]a koji uglavnom pokrivaju navedene periode egipatske civilizacije. Tri glavna muzeja u Egiptu su: [[Egipatski muzej]] koji ima više od 120.000 muzejskih eksponata, [[Egipatski nacionalni vojni muzej]] i [[Ratni panoramni muzej 6. oktobar]], muzej izgrađen u sjećanje na oktobarski rat iz 1973. godine. Veliki egipatski muzej (GEM), poznat i kao Giza muzej, je planirani muzej artefakata drevnog Egipta. Opisan kao najveći arheološki muzej u svijetu, muzej će zvanično biti otvaren 2015. godine. Muzej će biti smješten na površini od 50 [[hektar]]a a nalazit će se oko 2&nbsp;km od nekropole Giza i dio je novog master plana platoa. === Festivali === Egipat proslavlja mnoge festivale i vjerske karnevale, također poznate i kao mulid. Oni su obično povezani s određenim koptskim svecima ili sufijskim historijskim ličnostima i često ih proslavljaju Egipćani bez obzira na vjeru. Tokom mjeseca [[Ramazan]]a osjeća se poseban doživljaj u Egiptu, proslavlja se sa mnoštvom zvuka, svjetala (lokalni lampioni poznati kao fawaneesi) i baklji tako da se mnogi muslimanski turisti iz regije tokom Ramazana okupljaju upravo u Egiptu kako bi svjedočili tim dešavanjima. Drevni festival proljeća ''Sham en Nisima'' egipćani proslavljaju hiljadama godina, obično između egipatskih mjeseci Paremoude (aprila) i Pashonsa (maja), nakon Vaskrsa. === Kuhinja === [[Datoteka:Cairo koshary.jpg|mini|lijevo|250px|Koshari, egipatsko nacionalno jelo]] Egipatska kuhinja je posebno pogodna za vegetarijansku dijetu, jer se u velikoj mjeri oslanja na jela od povrća. Iako kuhinja u Aleksandriji i priobalnom dijelu Egipta ima tendenciju korištenja ribe i drugih morskih plodova, ipak se većina egipatske kuhinje temelji na namirnicama koje rastu iz zemlje. Posmatrajući kroz historiju, meso je bilo vrlo skupo za većinu Egipćana, tako da razvijen veliki broj vegetarijanskih jela. Neki smatraju da je ''koshari'' (mješavina [[Riža|riže]], [[leća|leće]], i makarona) nacionalno jelo. Ovom jelu se može dodati i prženi [[Crveni luk|luk]]. Osim toga, ''ful medames'' (jelo od boba, jedne vrste mahunarki) je jedno od najpopularnijih jela. Bob se također koristi i za pripremanje ''falafela'' (poznat i kao "ta'meyya"), jela koje je izvorno nastalo u Egiptu i proširilo se na druge dijelove Bliskog Istoka. Prženi [[bijeli luk]] sa [[korijander]]om se dodaje ''mulukhiyyau'', popularnoj zelenoj supi od sitno sjeckanog lišća jute ili korkore, ponekad sa dodatkom pilećeg ili zečijeg mesa. === Sport === Nogomet je najpopularniji [[sport]] u Egiptu. Kairski derbi je jedan od najkrvavijih derbija u Africi. [[BBC]] je ovaj derbi svrstao kao sedmi u svijetu po štetama koje se nanesu tokom njegovog održavanja.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sportacademy/hi/sa/football/features/newsid_2299000/2299305.stm|title=Al-Ahly v Zamalek|date=5. 10. 2002|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Upravo zbog tih nemira koji se dešavaju tokom nogometnog derbija dva najveća egipatska kluba, već duže vrijeme derbiji se odigravaju na neutralnom stadionu u Kairu. Nogometni klub Al Ahly je najuspješniji klub 20. vijeka u Africi prema Afričkoj konfederaciji nogometnih saveza (CAF) a kojeg u stopu prati njegov rival Zamalek SC. Od iste konfederacije, klub Al Ahly je 2000. godine proglašen kao afrički klub 20 vijeka. Osim toga, Al Ahly je trenutno uz klubove Boca Juniors i [[AC Milan]] najuspješniji svjetski klub po broju osvojenih međunarodnih trofeja (ukupno osvojenih 18 trofeja). Egipatska nogometna reprezentacija, poznata pod nazivom ''Faraoni'' je osvajala afričko prvenstvo 7 puta od čega triput uzastopno 2006., 2008. i 2010. godine. Smatrana kao najbolja afrička reprezentacija jedna je od rijetkih koja je dostigla 9. mjesto na [[FIFA]]-inoj rang listi iako se samo u dva navrata kvalifikovala na svjetsko nogometno prvenstvo. Mlada egipatska nogometna reprezentacija ''Mladi faraoni'', je na svjetskom prvenstvu u Argentini 2001. godine osvojila bronzanu medalju. Pored nogometa, u Egiptu su popularni i [[skvoš]] i [[tenis]]. Egipatska skvoš reprezentacija je poznata kao nezgodna reprezentacija na međunarodnim takmičenjima još od 1930-tih. Amr Shabana i Ramy Ashour su najbolji egipatski igrači skvoša i obojica su bili najbolji skvoš igrači svijeta. Od svih afričkih košarkaških reprezentacija, egipatska drži rekord za najbolji nastup na Svjetskom košarkaškom prvenstvu i [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]. Osim toga, košarkaška reprezentacija Egipta je osvojila rekordan broj titula (16) na afričim prvenstvima. 1999. godine Egipat je bio domaćin Svjetskog rukometnog prventsva za rukometaše a 2001. godine nacionalna rukometna reprezentacija ostvarila je svoj najbolji rezultat na prvenstvu osvajanjem četvrtog mjesta. Na kontinentalnom prvenstvu rukometni reprezentativci su po pet puta osvajali prvo i drugo i četiri puta treće mjesto. Od 1912. godine Egipat učestvuje na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] a bio je i domaćin prvih [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] održanih 1951. godine u Aleksandriji. == Telekomunikacije == Prvi početci žične i bežične telekomunikacijske u Egiptu su počeli 1854. godine puštanjem u rad prve [[telegram]]ske liniji koja je povezivala Kairo i Aleksandriju dok je prva telefonska linija između ova dva grada uspostavljena 1881. godine.<ref>"Historical synopsis of Telecom Egypt's developments".</ref> U septembru 1999. godine, nacionalni projekt za tehnološki napredak je objavio da Egipatska vlada odražava interes za potrebe razvoja informatičke industrije u Egiptu. === Mobilne komunikacije === Prva GSM usluga u Egiptu je puštena 1996. godine a trenutno se na ovom polju nude 2G/3G usluge, dok je usluga LTE u probnom radu.<ref>{{Cite news|url=http://www.telecoms.com/29712/lte-network-plans-middle-east-and-africa/|title=LTE network plans: Middle East and Africa|last=James|first=Middleton,|date=23. 6. 2011|newspaper=Telecoms.com|language=en-GB|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Egipat ima 3 operatera koja nude usluge mobilne telefonije: * ''Mobinil'' u vlasništvu Global Telecom Holdinga i Orange S.A. * ''Vodafone Egypt'' u vlasništvu Vodafone i Telecom Egypt. * ''Etisalat'' u vlasništvu Emirates Telecommunication Corporation. === Pošta === Egipatska pošta je osnovana 1865. godine i jedna je od najstarijih institucija u Egiptu. Egipat se smatra jednom od zemalja koje su pridonijele uspostavljanju [[Svjetska poštanska unija|Svjetske poštanske unije]] zajedno s još 21 zemljom, organizacije koja se u početku zvala "Generalna poštanska unija", kao rezultat Ugovora u Bernu koji je potpisan 9. oktobra 1874. godine. Egipat je također pridonio osnivanju Arapske poštanske unije kao i Afričke poštanske unije. Egiptska pošta prelazi brojku od 15 miliona korisnika. Egipatska pošta je i ekonomska organizacija koja direktno doprinosi ostvarivanju plana zemlje za postizanjem razvoja na ovom polju. == Obrazovanje == [[Datoteka:Al Azhar1.jpg|mini|250px|[[Univerzitet Al-Azhar]] u Kairu]] Procijenjena stopa pismenosti odraslih u Egiptu u 2010. godini je procjenjena na 72,0%.<ref>{{Cite web|url=http://data.uis.unesco.org/?ReportId=210|title=UIS Statistics|last=UIS|website=data.uis.unesco.org|access-date=10. 11. 2017}}</ref> Sistem obrazovanja u evropskom stilu je prvi put predstavljen u Egiptu od strane Turaka u ranom 19. stoljeću. Pod britanskom okupacijom ulaganja u obrazovanje su se drastično smanjila a svjetovne državne škole, koje su prethodno bile besplatne, počele su se naplaćivati. 1950-ih godina, predsjednik Naser je u fazama uveo besplatno obrazovanje za sve Egipćane. Egipatski plan i program su pod utjecajem drugih arapskih obrazovnih sistema, odakle dolazi mnogo egipatskih nastavnika. Broj onih koji pohađaju škole odnedavno je nadmašio nivo raspoloživih državnih resursa u oblasti obrazovanja, što uzrokuje pogoršavanje kvalitete javnog obrazovanja. Danas ovaj trend kulminira u omjera nastavnika u odnosu na broj studenata (često oko jedan nastavnik na oko pedeset učenika) kao i u neravnopravnosti spolova. Osnovno obrazovanje, koja obuhvata šest godina osnovne i tri godine pripremne škole, je prava stvar za egipatsku djecu u dobi od šest godina. Nakon osnovne škole, učenici mogu upisati srednju školu općeg ili tehničkog smjera. Opće srednje obrazovanje priprema učenike za daljnje obrazovanje i diplomanti na tom putu obično se upisuju na visokoškolske ustanove na osnovu analiza ''Thanaweya Amma'' s polaganjem državne mature. Tehničke srednje škole se dijele na one trogodišnje i one naprednije koje traju 5 godina. Nakon završetka ovih škola, učenici mogu nastaviti visokoškolsko obrazovanju na temelju ostvarenih rezultata na završnom ispitu, ali to je općenito rjeđe. Prema ''Webometrics''onovom rangiranje svjetskih univerziteta, najbolje rangiran egipatski univerzitet je [[Univerzitet u Kairu]] (1203. mjesto), [[Američki univerzitet u Kairu]] (1306. mjesto) i [[Mansoura univerzitet]] (1712. mjesto).<ref>{{Cite web|url=http://www.webometrics.info/en/aw/Egypt|title=Egypt {{!}} Ranking Web of Universities|website=www.webometrics.info|access-date=10. 11. 2017}}</ref> S druge strane prema ''QS World University Rankingsu'' za 2013. godinu najbolje egipatski rangirani univerzitet je Američki univerzitet u Kairu (348. u svijetu), [[Univerzitet u Kairu]] (na mjestu između 551. i 600) i Ain Shams univerzitet (601-650).<ref>{{Cite news|url=http://www.topuniversities.com/university-rankings/world-university-rankings/2013#sorting=rank+region=+country=21+faculty=+stars=false+search=|title=QS World University Rankings 2013-2014|date=27. 8. 2013|newspaper=Top Universities|access-date=10. 11. 2017}}</ref> == Zdravstvo == U 2010. godini izdaci za zdravstvenu zaštitu činili su 4,66% BDP-a zemlje. U 2009. godini bilo je 16,04 liječnika i 33,80 medicinski sestara na 10.000 stanovnika. Očekivana životna dob bila je 73,20 godina u 2011. odnosno 71,30 godina za muškarce i 75,20 godina za žene. Egipat troši 3,7% svog bruto domaćeg proizvoda na zdravstvo, uključujući troškove liječenja od 22 % koji su nastali od strane građana, a ostatak od strane države.<ref>{{Cite web|url=http://www.sesrtcic.org/oic-member-countries-infigures.php?c_code=17&cat_code=7|title=SESRIC - Statistical, Economic and Social Research and Training Centre for Islamic Countries|last=|first=|date=|website=www.sesrtcic.org|publisher=|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622090849/http://www.sesrtcic.org/oic-member-countries-infigures.php?c_code=17&cat_code=7|archive-date=22. 6. 2013|access-date=10. 11. 2017|url-status=bot: unknown}}</ref> === Zdravstveno osiguranje === Država želi da poveća broj onih koji su zdravstveno osigurani i da u tu kategoriju uključi i nove kategorije zdravstveno neosiguranih. Ukupan broj osiguranih korisnika dostigao je 37,3 miliona, od kojih je oko 27,92 miliona u skladu sa zakonima i 11,208 miliona djece osiguranika, što pokazuje stopu osiguranja od oko 51,6% egipatskog stanovništva. == Također pogledajte == * [[Egipćani]] * [[Historija starog Egipta]] * [[Egipat za vrijeme Osmanlijske vladavine]] * [[Protesti u Egiptu (2011)]] * [[Muslimansko bratstvo]] * [[Muhammed Mursi]] * [[Sara Sabry]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Egypt}} {{wikiatlas|Egypt}} * {{službeni website|http://www.eip.gov.eg}} * {{službeni website|http://www.egypt.gov.eg}} Vlade Egipta * {{CIA World Factbook link|eg|Egipat}} * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/middle_east/country_profiles/737642.stm Egipat] na [[BBC|BBC News]] {{Države Afrike}} {{Države Azije}} {{Afrička unija}} {{Arapska liga-dno}} {{Ličnosti i imena u Kur'anu}} {{Mediteranska unija}} {{OIS}} {{BRICS}} {{Normativna kontrola}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Egipat|*]] [[Kategorija:Mediteranske države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1922.]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države u Africi]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Afričke unije]] [[Kategorija:Države članice BRICS-a]] m7vw51h4tt67mvy8ua2g8ou6siqi0ll 0 746 3848186 3842495 2026-05-21T00:06:15Z Mhare 481 3848186 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Psihologija''' je nauka koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i ponašanja.<ref name="OED">{{cite web |url=https://www.oed.com |title=psychology |publisher=Oxford English Dictionary. Oxford University Press |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}</ref><ref name="Fernald">{{cite book |last=Fernald |first=Dodge |title=Psychology: Six Perspectives |url=https://archive.org/details/psychologysixper0000fern |publisher=SAGE Publications |year=2008 |isbn=978-1-4129-3867-9 |language=engleski}}</ref> Njen predmet istraživanja obuhvata ponašanje ljudi i životinja, svjesne i nesvjesne fenomene, te mentalne procese kao što su misli, osjećanja i motivi. Psihologija je nauka širokog opsega koja objedinjuje principe prirodnih i društvenih nauka. Kao [[Prirodne nauke|prirodna nauka]], ona se manifestuje kroz oblasti poput biološke psihologije, gdje istraživači teže razumijevanju emergentnih svojstava mozga povezujući disciplinu sa neuronaukom. S druge strane, psihologija djeluje kao [[Društvene nauke|društvena nauka]] kada se fokusira na analizu i razumijevanje složenih obrazaca ponašanja pojedinaca i društvenih grupa.<ref name="Hockenbury">{{cite book |last1=Hockenbury |first1=D. |last2=Hockenbury |first2=S. |title=Psychology |publisher=Worth Publishers |year=2010 |language=engleski}}</ref><ref name="APA">{{cite web |url=https://www.apa.org |title=Frequently asked questions about APA |publisher=American Psychological Association |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}</ref> == Etimologija i definicije == Riječ ''psihologija'' potječe od grčke riječi ''psyche'' (grč. ψυχή), što znači duh ili duša. Drugi dio riječi, ''-logija'', potječe od sufiksa ''-λογία'' (-logia), što označava nauku, izučavanje ili istraživanje.<ref name="Etymonline">{{cite web |url=https://www.etymonline.com/word/psychology |title=Psychology |publisher=Online Etymology Dictionary |accessdate=15. februar 2026 |language=engleski}}</ref> Riječ psihologija prvi put se pojavljuje u doba renesanse.<ref name="dIsa">{{cite journal |last1=d’Isa |first1=R. |last2=Abramson |first2=C. I. |year=2023 |title=The origin of the phrase comparative psychology: An historical overview |journal=Frontiers in Psychology |volume=14 |pages=1174115 |doi=10.3389/fpsyg.2023.1174115 |language=engleski}}</ref> U svom latinskom obliku, ''psychiologia'', prvi ju je upotrijebio hrvatski humanista i latinista Marko Marulić u svojoj knjizi ''Psichiologia de ratione animae humanae'' (Psihologija, o prirodi ljudske duše) u periodu između 1510. i 1520.<ref name="dIsa" /><ref name="Krstic1964">{{cite journal |last=Krstić |first=K. |year=1964 |title=Marko Marulic – The author of the term "psychology" |journal=Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis |volume=36 |pages=7–13 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm |language=engleski}}</ref> Najraniji poznati spomen riječi ''psychology'' u engleskom jeziku potječe iz 1694., kada ju je Steven Blankaart naveo u djelu ''The Physical Dictionary''. U tom rječniku se navodi da se "anatomija bavi tijelom, a psihologija dušom."<ref name="Colman2009">{{cite book |last=Colman |first=A. M. |year=2009 |title=A dictionary of psychology |url=https://archive.org/details/dictionaryofpsyc0000colm_s3f2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-953406-7 |language=engleski}}</ref> Slovo Ψ (psi), prvo slovo grčke riječi ''psyche'' iz koje je izveden termin psihologija, općenito se povezuje sa psihologijom kao naukom i koristi se kao njen simbol. Godine 1890, William James definisao je psihologiju kao "nauku o mentalnom životu, kako u pogledu njegovih pojava, tako i u pogledu njihovih uslova."<ref name="James1983">{{cite book |last=James |first=W. |year=1983 |title=The principles of psychology |publisher=Harvard University Press |language=engleski}}</ref> Ova definicija bila je široko prihvaćena tokom više decenija. Međutim, njeno značenje je osporavano, naročito od strane Johna B. Watsona, koji je 1913. iznio stavove metodološkog biheviorizma, posmatrajući psihologiju kao isključivo objektivnu eksperimentalnu granu prirodne nauke, čiji je teorijski cilj "predviđanje i kontrola ponašanja."<ref name="Watson1913">{{cite journal |last=Watson |first=J. B. |year=1913 |title=Psychology as the behaviorist views it |url=https://archive.org/details/sim_psychological-review_1913-03_20_2/page/158 |journal=Psychological Review |volume=20 |issue=2 |pages=158–177 |doi=10.1037/h0074428 |language=engleski}}</ref> Od trenutka kada je James definisao pojam "psihologija", ovaj termin se sve snažnije povezuje s naučnim eksperimentisanjem.<ref name="Watson1913" /><ref name="Davis2004">{{cite book |last=Davis |first=D. R. |year=2004 |chapter=Psychology |editor-last=Gregory |editor-first=R. L. |title=The Oxford companion to the mind |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3 |edition=2. |pages=[https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse_b9g3/page/762 763]–764 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-866224-2 |language=engleski}}</ref> Pod pojmom narodna psihologija (eng. ''folk psychology'') podrazumijeva se razumijevanje mentalnih stanja i ponašanja ljudi kakvo imaju obični ljudi, za razliku od stručnog razumijevanja kojeg imaju profesionalni psiholozi.<ref name="Hutto2007">{{cite book |editor1-last=Hutto |editor1-first=D. D. |editor2-last=Ratcliffe |editor2-first=M. |year=2007 |title=Folk psychology re-assessed |url=https://archive.org/details/isbn_9781402055577 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-5557-7 |language=engleski}}</ref> == Historija == Razvoj psihološke misli može se pratiti još od najstarijih civilizacija, u kojima su pitanja o prirodi ljudskog uma i ponašanja bila predmet filozofskih i medicinskih razmatranja. Drevne civilizacije [[Egipat|Egipta]], [[Grčka|Grčke]], [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] razvijale su rane koncepte o psihološkim fenomenima i odnosu između tijela i uma. U starom Egiptu, medicinski tekstovi poput [[Ebersov papirus|Ebersovog papirusa]] svjedoče o prepoznavanju stanja koja se danas povezuju s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] i poremećajima mišljenja.<ref name="Okasha_Egypt_2005">{{cite journal |last=Okasha |first=Ahmed |date=2005 |title=Mental Health in Egypt |journal=The Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences |volume=42 |issue=2 |pages=116–125 |pmid=16342608 |url=https://www.researchgate.net/publication/7426670_Mental_health_in_Egypt |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> Ovi zapisi predstavljaju jedan od najranijih pokušaja da se [[Mentalni poremećaj|mentalni poremećaji]] objasne u okviru medicinskog pristupa. Značajniji teorijski razvoj bilježi se u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje su filozofi poput [[Tales|Talesa iz Mileta]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]] (posebno u djelu ''De Anima'') razmatrali funkcionisanje ljudskog uma.<ref name="Green_Groff_2003">{{cite book |last1=Green |first1=Christopher D. |last2=Groff |first2=Philip R. |date=2003 |title=Early psychological thought: Ancient accounts of mind and soul |url=https://archive.org/details/earlypsychologic0000gree |location=Westport, Connecticut |publisher=Praeger |isbn=978-0275979201 |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> Važan pomak u razumijevanju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] načinio je grčki ljekar [[Hipokrat]], koji je u 4. vijeku p.n.e. zastupao stav da mentalni poremećaji imaju fizičke uzroke, čime se udaljio od dotadašnjih nadnaravnih objašnjenja.<ref name="Brink_Psychology_2008">{{cite book |last=Brink |first=T. L. |date=2008 |title=Psychology: A Student Friendly Approach |url=http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |pages=9 |publisher=Saylor Academy |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120724142236/http://www.saylor.org/site/wp-content/uploads/2012/06/TLBrink_PSYCH01.pdf |archive-date=24. juli 2012 |url-status=live |language=en}}</ref> U pogledu lokalizacije mentalnih funkcija, među antičkim misliocima nisu postojali jedinstveni stavovi. Oko 387. p.n.e., Platon je iznio mišljenje da se mentalni procesi odvijaju u [[mozak|mozgu]], dok je Aristotel oko 335. p.n.e. zastupao mišljenje da je [[srce]] središte mentalnih funkcija.<ref name="MNT_Psychology_2018">{{cite web |last=Brazier |first=Yvette |date=2018 |title=Psychology: Definitions, branches, history, and how to become one |url=https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |website=Medical News Today |access-date=23. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320030424/https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 |archive-date=20. mart 2021 |url-status=live |language=en}}</ref> U Kini su temelji psihološke misli razvijeni u okviru filozofskih učenja drevnih mislioca poput [[Laozi|Laozija]] i [[Konfucije|Konfucija]], kao i pod utjecajem [[Budizam|budizma]].<ref name="FinancialExpress_Taoism_2018">{{cite web |last=Redakcija |date=15. januar 2018 |title=Natural harmony in Taoism — a cornerstone of Chinese society |url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/views/natural-harmony-in-taoism-a-cornerstone-of-chinese-society-1516031957 |website=The Financial Express |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> Ova tradicija oslanjala se na [[Introspekcija|introspekciju]], [[Opažanje|opažanje]] i različite tehnike usmjeravanja [[mišljenje|mišljenja]] i [[Ponašanje|ponašanja]], pri čemu se svijet posmatrao kao jedinstvo fizičkog i mentalnog aspekta i njihove međusobne povezanosti.<ref name="Shi_China_Psychology_2019">{{cite book |last=Shi |first=Y. |editor-last=Bringmann |editor-first=Wolfgang G. |date=2019 |title=The dawn of psychology in China |book-title=A Pictorial History of Psychology |url=https://archive.org/details/pictorialhistory0000unse_y5p4 |pages=22–27 |publisher=Quintessence Publishing Co. Ltd. |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> Kineska filozofija posebno je naglašavala potrebu ″pročišćavanja uma″ radi razvoja [[moral|moralnih vrlina]] i unutrašnje snage. Jedan od najznačajnijih medicinsko-filozofskih tekstova, ''[[Huangdi Neijing]]'' (''Klasik interne medicine Žutog cara''), identifikuje mozak kao središte [[Mudrost|mudrosti]] i osjeta, razvija teorije ličnosti zasnovane na ravnoteži principa [[yin i yang]], te mentalne poremećaje objašnjava kroz fiziološke i društvene neravnoteže. Dalji razvoj proučavanja mozga i mentalnih funkcija u kineskoj tradiciji intenziviran je tokom [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], posebno kroz radove učenjaka pod utjecajem zapadne nauke, kao što su Fang Yizhi (1611–1671), Liu Zhi (1660–1730) i Wang Qingren (1768–1831). Wang Qingren je naglašavao ulogu mozga kao središta nervnog sistema, povezao mentalne poremećaje s bolestima mozga, istraživao uzroke snova i [[Nesanica|nesanice]], te razvio ranu teoriju funkcionalne lateralizacije [[Moždana hemisfera|moždanih hemisfera]].<ref name="Baker_2012">{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780199710652_A23608123/preview-9780199710652_A23608123.pdf |publisher=Oxford University Press |location=New York |isbn=978-0195366556 |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> Pod utjecajem [[Hinduizam|hinduizma]], [[Indijska filozofija|indijska filozofija]] razvila je složena razmatranja o prirodi i vrstama svijesti. U tekstovima poput ''[[Upanišade|Upanišada]]'' i drugih [[Vedski period|vedskih]] spisa, koji čine osnov hinduističke tradicije, posebno se ističe razlikovanje između prolaznog, svakodnevnog aspekta ličnosti i [[Atman|atmana]] (trajnog, nepromjenjivog sebstva). Različite hinduističke filozofske škole, kao i [[Budizam|budizam]], preispitivale su ovakvo shvatanje sebstva, ali su pritom naglašavale značaj postizanja viših stanja svijesti i samospoznaje. U tom kontekstu, [[Joga|joga]] obuhvata skup praksi i tehnika usmjerenih ka razvoju svijesti, samodiscipline i unutrašnje ravnoteže. Utjecaj ovih ideja proširio se i izvan indijskog kulturnog prostora. Tako je [[Teozofija|teozofija]], religijsko-filozofski pokret koji je utemeljila [[Helena Blavatsky]], bila inspirisana indijskim učenjima tokom njenog boravka u [[Britanska Indija|Britanskoj Indiji]].<ref name="Paranjpe_India_2006">{{cite book |last=Paranjpe |first=Anand C. |editor-last=Brock |editor-first=Adrian C. |date=2006 |title=From Tradition through Colonialism to Globalization: Reflections on the History of Psychology in India |book-title=Internationalizing the History of Psychology |url=https://www.cambridge.org/core/books/internationalizing-the-history-of-psychology/D695536F2C86208B1C8819A293E5D48B |publisher=Cambridge University Press |access-date=23. april 2026 |isbn=978-0521835992 |language=en}}</ref><ref name="Raju_Indian_Thought_1985">{{cite book |last=Raju |first=P. T. |date=1985 |title=Structural Depths of Indian Thought |url=https://archive.org/details/structuraldepths0000raju |publisher=State University of New York Press |location=Albany |pages=35–36 |isbn=978-0887061394 |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> Psihologija je bila predmet interesovanja mislioca [[Prosvjetiteljstvo]] u [[Evropa|Evropi]]. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] (1646–1716) razvio filozofsko shvatanje prema kojem se mentalni procesi odvijaju kontinuirano, bez naglih prekida između različitih stanja svijesti. Oslanjajući se na svoje radove iz [[Matematika|matematike]], posebno na razvoj diferencijalnog i integralnog računa, Leibniz je smatrao da se promjene u svijesti dešavaju postepeno, u vidu neprekidnog niza manjih promjena. U tom okviru uveo je pojam ″malih percepcija″ ([[Latinski jezik|lat.]] ''petites perceptions''), kojim je označio nesvjesne ili jedva primjetne mentalne procese koji, iako pojedinačno nisu dostupni svijesti, zajedno utječu na svjesno iskustvo. Prema njegovom shvatanju, razlika između svjesnih i nesvjesnih sadržaja nije kvalitativna (nije riječ o potpuno različitim vrstama pojava), već kvantitativna (zasniva se na intenzitetu i jasnoći percepcije).<ref name="Hatfield_1990">{{cite book |last=Hatfield |first=Gary |date=1990 |title=The Natural and the Normative: Theories of Spatial Perception from Kant to Helmholtz |url=https://archive.org/details/naturalnormative0000hatf |publisher=MIT Press |location=Cambridge, MA |isbn=978-0262081863 |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Leibniz_1989">{{cite book |last=Leibniz |first=Gottfried Wilhelm |editor-last1=Ariew |editor-first1=Roger |editor-last2=Garber |editor-first2=Daniel |date=1989 |title=Philosophical Essays |url=https://archive.org/details/philosophicaless0000leib |publisher=Hackett Publishing |location=Indianapolis |isbn=978-0872200623 |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> [[Christian Wolff]] je psihologiju nastojao utemeljiti kao posebnu nauku. U djelima ''Psychologia Empirica'' (1732) i ''Psychologia Rationalis'' (1734) sistematski je razradio empirijski i racionalni pristup proučavanju psihičkih pojava.<ref name="Hatfield_1990" /> [[Immanuel Kant]] je psihologiju posmatrao u okviru [[antropologija|antropologije]], ali je bio skeptičan prema mogućnosti njenog razvoja kao eksperimentalne nauke. Smatrao je da se unutrašnja iskustva ne mogu proučavati na način analogan prirodnim naukama poput hemije, jer se sadržaji svijesti ne mogu izdvojiti, kontrolisati i ponovo kombinovati po volji istraživača. Također je isticao da sam čin posmatranja mijenja stanje posmatranog mentalnog procesa, čime se otežava njegovo objektivno ispitivanje.<ref name="Hatfield_1990" /> Krajem 18. stoljeća, Ferdinand Ueberwasser (1752–1812) uveo je naziv ''empirijska psihologija'' u akademski kontekst, te je 1783. na Univerzitetu u Münsteru nosio titulu profesora empirijske psihologije i [[Logika|logike]]. Njegova predavanja predstavljaju jedan od ranih pokušaja institucionalizacije psihologije kao nauke. Međutim, dalji razvoj ovih inicijativa bio je prekinut uslijed političkih i društvenih previranja izazvanih [[Napoleonski ratovi|napoleonskim ratovima]].<ref name="Schwarz_Pfister_2016">{{cite journal |last1=Schwarz |first1=Katharina A. |last2=Pfister |first2=Roland |date=2016 |title=Scientific psychology in the 18th century: A historical rediscovery |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=11 |issue=3 |pages=399–407 |doi=10.1177/1745691616635601 |url=https://www.academia.edu/96197097/Scientific_Psychology_in_the_18th_Century_A_Historical_Rediscovery |access-date=23. april 2026 |language=en}}</ref> Nakon tog perioda, vlasti u [[Pruska|Pruskoj]] su reformisale obrazovni sistem, pa je psihologija 1825. uvedena kao obavezan predmet, čemu su podršku dali filozofi [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] i [[Johann Friedrich Herbart]]. Iako je time dobila svoje mjesto u obrazovanju, psihologija se u to vrijeme još uvijek nije razvila kao eksperimentalna nauka.<ref name="Baker_2012" /> U [[Engleska|Engleskoj]] su rana razmišljanja o psihologiji bila povezana s teorijom [[Fenologija|frenologije]], koja je pokušavala objasniti osobine ličnosti na osnovu oblika [[Lobanja|lobanje]]. Istovremeno, interes za psihološka pitanja bio je povezan s društvenim problemima, poput [[Alkoholizam|alkoholizma]], [[Nasilje|nasilja]] i uslova u ustanovama za osobe s psihičkim poteškoćama.<ref name="Baker_2012" /> == Najvažniji pravci == * [[Biheviorizam]], pravac koji se počeo prepoznavati kao jedinstven početkom 20. stoljeća. Njegovim osnivačem se smatra [[John Watson]], poznati [[Sjedinjene Američke Države|američki]] psiholog. Korijen imena je zapravo u [[engleski jezik|engleskoj]] riječi "''behaviour''", što znači ponašanje, i to je centar zanimanja i proučavanja ovoga pravca. Osnivač biheviorizma je smatrao, kao i njegovi sljedbenici, da bi psihologija trebala proučavati ponašanje kao nuspojavu svih unutrašnjih psihičkih dešavanja. Ovaj pravac karakteriše zanemarivanje svega što je subjektivno tj. svih unutrašnjih procesa i osjećaja i samo se koncentriše na ponašanje, odnosno na ono što je vanjsko i vidljivo. * [[Kognitivna psihologija]] se još naziva i strukturalističkom. Nastala je početkom [[20. vijek|20. stoljeća]]. Predmet njenog zanimanja je sve ono što se dešava od ulaska informacije, odnosno od registrovanja, preko shvatanja i povratka informacije. Značajan predstavnik ovog pravca je Ž. Pijaže. * [[Psihoanaliza]] je jedan od najpoznatijih dinamičkih pravaca u psihologiji. Njegov osnivač i najvažniji predstavnik je [[Sigmund Freud]]. Sljedbenici ovog pravca vjeruju da nama upravljaju podsvjesni nagoni, najčešće [[seks]]ualne prirode. Cilj [[psihoanaliza|psihoanalize]] je da nam pomogne da spoznamo unutrašnje potrebe, podsvjesne osjećaje te da ih se spoznajom oslobodimo u cilju vođenja zdravijeg i kvalitetnijeg života. * [[Geštalt]] je pravac koji je nastao kao odgovor na pretjerano cjepkanje psiholoških pravaca. Geštalt na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] znači ''cjelina'', što je nastalo jer se ovaj pravac zalaže da se sve proučava kao jedna cjelina, dakle i procesi i reakcija, jer tako i doživljavamo sve u našem organizmu, kao cjelinu. * [[Humanistička psihologija]] je pravac u kojem su najpoznatija i najzvučnija imena Abraham Maslow i Rogers, američki psiholozi. == Discipline == Povezane discipline su: * [[eksperimentalna psihologija]] - koja se bavi proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne. Najčešće primjenjivana metoda u ovom pravcu je eksperiment. * [[socijalna psihologija]] - koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline. * [[klinička psihologija]] - koja proučava (i traži [[lijek]] za) patološke oblike ponašanja * [[ergonomija]] - koja proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku. * [[životinjska psihologija|životinjska ili ZOO psihologija]] koja postaje sve popularnija u svijetu, pa i kod nas. Dolazi do zaključaka izvodeći eksperimente na životinjama, a zatim te zaključke primjenjuje na ljude i ljudsko ponašanje. * [[razvojna psihologija]] proučava razne periode u razvoju čovjeka, od rođenja do [[smrt]]i, te uticaje hormona na određeni period npr. uticaj hormona na ponašanje u klimaksu ili u adolescenciji. * [[pedagoška psihologija]] bavi se proučavanjem procesa učenja, te podizanjem motivacije u toku učenja.Također se zanima za saradnju roditelja i škole u cilju postizanja boljih rezultata kod učenika. == Etika i etički principi == Etički principi i pravila u domenu psihologije mijenjali su se tokom vremena. Neka poznata istraživanja iz prošlosti danas se smatraju neetičkim i suprotnim važećim kodeksima (npr. Kanadski kodeks ponašanja za istraživanja koja uključuju ljude i Belmontov izvještaj). Američko psihološko udruženje (APA) razvilo je skup etičkih principa i kodeks ponašanja za ovu profesiju.<ref name="APA2016">{{cite web |author=American Psychological Association |year=2016 |title=Ethical principles of psychologists and code of conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}</ref> Savremeni standardi uključuju informisani i dobrovoljni pristanak. Nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljen je Nürnberški kodeks zbog zloupotreba ispitanika koji učestvuju u eksperimentu od strane nacista. Nakon toga je većina zemalja (i naučnih časopisa) usvojila Helsinšku deklaraciju. U SAD-u su Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) 1966. osnovali Institucionalni odbor za reviziju (''Institutional Review Board''), a 1974. je usvojen Nacionalni zakon o istraživanju. Ove mjere su potaknule istraživače da obavezno dobiju informisani pristanak od učesnika. Do uspostavljanja ovih pravila doveo je određeni broj etički upitnih istraživanja, među kojima su radioizotopske studije u školi Fernald (MIT–Harvard), tragedija s talidomidom, istraživanje hepatitisa u Willowbrooku, Milgramova istraživanja o poslušnosti autoritetu i Stanfordski zatvorski eksperiment. === Etika u radu s ljudima === Kodeks etike Američkog psihološkog udruženja nastao je 1951. pod nazivom „Etički standardi psihologa“. Ovaj kodeks je usmjeravao donošenje zakona o licenciranju u većini američkih saveznih država. Tokom decenija više puta je mijenjan i sadrži i opće principe i obavezujuće etičke standarde. Etički principi psihologa i kodeks ponašanja APA sastoje se od pet općih principa, koji imaju zadatak da usmjere psihologe ka višem nivou etičke prakse u situacijama kada se ne primjenjuje određeni standard. Ti principi su: * ''A. Dobrobit i neškodljivost'' – Psiholozi moraju djelovati u korist onih s kojima rade i „ne nanositi štetu“. * ''B. Vjernost i odgovornost'' – Svijest o povjerenju javnosti u profesiju i pridržavanje etičkih standarda. * ''C. Integritet'' – Promovisanje iskrenosti i tačnosti, uz izbjegavanje obmana i prevara. * ''D. Pravednost'' – Razumijevanje da psihologija mora biti na dobrobit svima. * ''E. Poštivanje prava i dostojanstva ljudi'' – Zaštita prava osoba u radu s psiholozima, uključujući povjerljivost, privatnost i autonomiju. APA je 2010. dodatno revidirala kodeks kako bi spriječila njegovu upotrebu za opravdavanje kršenja ljudskih prava, što je bio odgovor na učešće članova APA u ispitivanjima tokom administracije predsjednika SAD-a Georgea W. Busha.<ref name="APA2010">{{cite web |title=American Psychological Association amends ethics code |url=https://www.apa.org/news/press/releases/2010/02/ethics-code |publisher=APA.org |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}</ref> Kanadsko psihološko udruženje (CPA) i Evropska federacija udruženja psihologa (EFPA) koriste slične modele zasnovane na principima dostojanstva, odgovornosti i integriteta.<ref name="CPA2017">{{cite web |title=Canadian Code of Ethics for Psychologists |url=https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf |year=2017 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}</ref><ref name="EFPA2015">{{cite web |title=Model Code of Ethics |url=http://www.efpa.eu |publisher=European Federation of Psychologists' Associations |year=2015 |accessdate=13. februar 2026 |language=engleski}}</ref> Među etičkim pitanjima koja se smatraju naročito značajnim su obaveza rada isključivo u okviru vlastite stručnosti, čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i izbjegavanje seksualnih odnosa s njima. Neke od najčešćih pritužbi protiv kliničkih psihologa odnose se na seksualno neprimjereno ponašanje<ref name="Jones2003">{{cite book |last=Jones |first=S. E. |year=2003 |chapter=Ethical issues in clinical psychology |editor-last=Weiner |editor-first=I. B. |title=Handbook of psychology: Vol. 8. Forensic psychology |pages=145–164 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-33157-5 |language=engleski}}</ref> i povrede povjerljivosti ili privatnosti. === Etika u radu sa životinjama === Istraživanja na životinjama, također, regulišu univerzitetski etički odbori. Etičke smjernice navode da je upotreba životinja u naučne svrhe prihvatljiva samo kada je šteta nanesena životinjama manja od koristi koje proizlaze iz istraživanja.<ref name="Sherwin2003">{{cite journal |last1=Sherwin |first1=C. M. |last2=Christiansen |first2=S. B. |last3=Duncan |first3=I. J. |last4=Erhard |first4=H. W. |last5=Lay |first5=D. C. |last6=Mench |first6=J. A. |last7=O’Connor |first7=C. E. |last8=Petherick |first8=J. C. |year=2003 |title=Guidelines for the ethical use of animals in applied ethology studies |journal=Applied Animal Behaviour Science |volume=81 |issue=3 |pages=291–305 |doi=10.1016/S0168-1591(02)00288-5 |language=engleski}}</ref> == Također pogledajte == * [[Pažnja i poremećaji pažnje]] * [[Zaboravljanje]] * [[Lucidni snovi]] * [[Psihoterapija UNM metod]] * [[Parafilija]] * [[Hans-Štaufenov sindrom]] == Psiholozi == * [[Robert Sternberg]] * [[Savremeni psiholozi]] == Reference == {{reflist}} == Izvori == {{Refbegin}} * Blum, D. (1994). ''The Monkey Wars''. Oxford University Press. * Blum, D. (2002). ''Love at Goon Park: Harry Harlow and the science of affection''. Perseus Pub. * Canadian Psychological Association. (2017). ''Canadian Code of Ethics for Psychologists''.Preuzeto sa https://cpa.ca/docs/File/Ethics/CPA_Code_2017_4thEd.pdf. Pristupljeno 13. februar 2026. * Cina, Carol. (1981). "Social Science for Whom? A Structural History of Social Psychology." Doctoral dissertation, accepted by the State University of New York at Stony Brook. * Cocks, Geoffrey. (1997). ''Psychotherapy in the Third Reich: The Göring Institute'', second edition. New Brunswick, NJ: Transaction Publishers. {{ISBN|1-56000-904-7}} * Forgas, Joseph P., Kipling D. Williams, & Simon M. Laham. (2005). ''Social Motivation: Conscious and Unconscious Processes''. Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-83254-3}} * Guthrie, Robert. (1998). ''Even the Rat was White: A Historical View of Psychology''. Second edition. Boston, Allyn and Bacon (Viacon). {{ISBN|0-205-14993-6}} * Herman, Ellen. (1993). "Psychology as Politics: How Psychological Experts Transformed Public Life in the United States 1940–1970." Doctoral dissertation accepted by Brandeis University. * Morgan, Robert D., Tara L. Kuther, & Corey J. Habben. (2005). ''Life After Graduate School in Psychology: Insider's Advice from New Psychologists''. New York: Psychology Press (Taylor & Francis Group). {{ISBN|1-84169-410-X}} * Severin, Frank T. (ed.). (1965). ''Humanistic Viewpoints in Psychology'': A Book of Readings. New York: McGraw Hill. ISBN * Shah, James Y., and Wendi L. Gardner. (2008). ''Handbook of Motivation Science''. New York: The Guilford Press. {{ISBN|978-1-59385-568-0}} * Wallace, Edwin R., IV, & John Gach (eds.). (2008). ''History of Psychiatry and Medical Psychology''; New York: Springer. {{ISBN|978-0-387-34708-0}} * Weiner, B. (2013). ''Human Motivation''. Hoboken, NJ: Taylor and Francis. {{ISBN|978-0-8058-0711-0}} * Weiner, I. B. (2003). ''Handbook of Psychology''. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons. {{ISBN|0-471-17669-9}} ** Volume 1: ''History of Psychology''. Donald K. Freedheim, ed. {{ISBN|0-471-38320-1}} ** Volume 2: ''Research Methods in Psychology''. John A. Schinka & Wayne F. Velicer, eds. {{ISBN|0-471-38513-1}} ** Volume 3: ''Biological Psychology''. Michela Gallagher & Randy J. Nelson, eds. {{ISBN|0-471-38403-8}} ** Volume 4: ''Experimental Psychology''. Alice F. Healy & Robert W. Proctor, eds. {{ISBN|0-471-39262-6}} ** Volume 8: ''Clinical Psychology''. George Stricker, Thomas A. Widiger, eds. {{ISBN|0-471-39263-4}} {{Refend}} === Dalje čitanje === * {{cite book|last1=Badcock|first1=Christopher R.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=340–344|chapter=Nature-Nurture Controversy, History of|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03136-6}} * {{cite book|last1=Cascio|first1=Wayne F.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=879–884|chapter=Industrial–Organizational Psychology: Science and Practice|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.22007-2}} * {{cite book|last1=Chryssochoou|first1=Xenia|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=532–537|chapter=Social Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24095-6}} * {{cite book|last1=Deakin|first1=Nicholas|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=31–36|chapter=Philosophy, Psychiatry, and Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.27049-9}} * {{cite book|last1=Demetriou|first1=Andreas|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=313–322|chapter=Intelligence in Cultural, Social and Educational Context|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92147-0}} * {{cite book|last1=Gelso|first1=Charles J.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=69–72|chapter=Counseling Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21073-8}} * {{cite book|last1=Henley|first1=Tracy B.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=406–411|chapter=Psychology, History of (Early Period)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03235-9}} * {{cite book|last1=Knowland|first1=Victoria C.P.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|last2=Purser|first2=Harry|last3=Thomas|first3=Michael S.C.|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=354–360|chapter=Cross-Sectional Methodologies in Developmental Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23235-2}} * {{cite book|last1=Louw|first1=Dap|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=351–356|chapter=Forensic Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21074-X}} * {{cite book|last1=McWilliams|first1=Spencer A.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=412–417|chapter=Psychology, History of (Twentieth Century)|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03046-4}} * {{cite book|last1=Pe-Pua|first1=Rogelia|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=788–794|chapter=Indigenous Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24067-1}} * {{cite book|last1=Peterson|first1=Roger L.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|last2=Peterson|first2=Donald R.|last3=Abrams|first3=Jules C.|last4=Stricker|first4=George|last5=Ducheny|first5=Kelly|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=517–523|chapter=Training in Clinical Psychology in the United States: Practitioner Model|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.21086-6}} * {{cite book|last1=Poortinga|first1=Ype H.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=311–317|chapter=Cross-Cultural Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24011-7}} * {{cite book|last1=Spinath|first1=Frank M.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|last2=Spinath|first2=Birgit|last3=Borkenau|first3=Peter|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=320–325|chapter=Developmental Behavioral Genetics and Education|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.92009-9}} * {{cite book|last1=Smith|first1=Edward E.|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=103–109|chapter=Cognitive Psychology: History|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.03028-2}} * {{cite book|last1=Staerklé|first1=Christian|title=International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences|year=2015|isbn=978-0-08-097087-5|pages=427–433|chapter=Political Psychology|doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.24079-8}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Psychology}} * [http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&i_date=0&keywords=congr International PSY Congresses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051015201117/http://www.perfectionnement.info/fr/agenda.php?i_pays=0&i_date=0&keywords=congr |date=15. 10. 2005 }} * [http://free-zd.t-com.hr/psih Psihologija, linkovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051216170940/http://free-zd.t-com.hr/psih/ |date=16. 12. 2005 }} * [http://www.iltuobenessere.com/ansia/Default.htm Ansia] University of Milan Psychology Research {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija| ]] [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] g7kpintmf108s614u0061loenir911k 0 790 3847976 3843926 2026-05-20T12:28:09Z NeptuneBot 126033 /* Sistem dijalekata */ pravopis, replaced: sa c → s c using [[Project:AWB|AWB]] 3847976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = Bosanski jezik | izvorno_ime = bosanski / босански | slika = | opis_slike = | regije = [[Jugoistočna Evropa]] ([[Balkan]]) | države = {{Plainlist}} * {{ZID|Bosna i Hercegovina}} (1.866.585 - 52,86%)<ref name="Popis 2013">{{cite web|url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=9. 7. 2016|archive-date=24. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Srbija}} (138.871)<ref name="Popis_2011_SR">{{Cite web |url=http://popis2011.stat.rs/ |title=Zvanični rezultati popisa na službenom sajtu Republičkog zavoda za statistiku Srbije |access-date=1. 5. 2014 |archive-date=4. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220304180426/http://popis2011.stat.rs/ |url-status=dead }}</ref> * {{ZID|Crna Gora}} (33.077)<ref name="Popis_2011_CG">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na veb-sajtu Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> * {{ZID|Hrvatska}} (16.856)<ref name="Popis_2011" /> * {{ZID|Slovenija}} (oko 50.000) * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} (17.018)<ref>{{en simbol}} {{mk simbol}} [http://www.stat.gov.mk/PublikaciiPoOblast_en.aspx?id=54&rbrObl=31 Census of Population, Households and Dwellings 2002]</ref> * {{ZID|Kosovo}} (28.989)<ref name="Popis_2011_Kosovo">{{Cite web |url=http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |title=Popis stanovništva na Kosovu 2011. |access-date=3. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024614/http://census.rks-gov.net/istarMDAS/MD/dawinciMD.jsp?a1=yC&a2=mF0&n=1UR906$$$$$&o=0D&v=1UR060ET00V71000000&p=0&sp=null&l=1&exp=0 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> * ostatak svijeta (oko 500.000) {{Endplainlist}} | jezik1 = [[indoevropski jezici|indoevropski]] | jezik2 = [[baltoslavenski jezici|baltoslavenski]] | jezik3 = [[slavenski jezici|slavenski]] | jezik4 = [[južnoslavenski jezici|južnoslavenski]] | jezik5 = [[Zapadnojužnoslavenski jezici|zapadnojužnoslavenski]] | jezik6 = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | jezik7 = [[Štokavsko narječje|štokavski]] | etnički_govornici = [[Bošnjaci]] | govornici = Približno 2,5 miliona (2008)<ref>{{cite web|url=http://www.alsintl.com/resources/languages/Bosnian/|title=Accredited Language Services: An Outline of Bosnian Language History|publisher=Accredited Language Services|access-date=12. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160801095516/https://www.alsintl.com/resources/languages/Bosnian/|archive-date=1. 8. 2016|url-status=dead}}</ref> | datum_izumiranja = | datum_revitalizacije = | predak = [[Starobosanski jezik]] | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | rani_oblici = | standardni_oblici = | dijalekti = {{Plainlist}} * [[Istočnobosanski dijalekt|Istočnobosanski]] * [[Istočnohercegovački govor|Istočnohercegovački]] * [[Sandžački dijalekt|Sandžački]] * [[Zapadnobosanski dijalekt|Zapadnobosanski]] * [[Zapadnohercegovački govor|Zapadnohercegovački]] {{Endplainlist}} | sistem_pisanja = {{Plainlist}} * [[Latinica]] ([[Gajica]]) * [[Ćirilica]] ([[Srpska ćirilica]])¹ * [[Jugoslavensko Brailleovo pismo|Jugoslavensko]] [[Brailleovo pismo]] * '''Ranije:''' * [[Arapsko pismo]] ([[Arebica]]) * [[Bosančica]] (Bosanska ćirilica) {{Endplainlist}} | znakovni_jezik = [[jugoslavenski znakovni jezik]] | podgrupe = | služben = {{Plainlist}} * {{ZID|Bosna i Hercegovina}}² (suslužben)<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&langTag=bs-BA|title=Osnovne informacije o BiH|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=19. 11. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> * {{ZID|Crna Gora}} (suslužben)<ref name="USTAV CRNE GORE - Jezik i pismo">{{Cite web|url=https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/ustav-crne-gore.html|title=USTAV CRNE GORE - Jezik i pismo|website=www.paragraf.me|access-date=3. 4. 2021}}</ref> {{Endplainlist}} | manjinski = {{Plainlist}} * {{ZID|Srbija}} ([[Sandžak]]) * {{ZID|Hrvatska}} * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} * {{ZID|Kosovo}} {{Endplainlist}} | regulatori = [[Univerzitet u Sarajevu]] | razvojno_tijelo = | iso1 = bs | iso2 = bos | iso3 = bos | iso5 = | iso6 = | linguasphere = dio [[Srpskohrvatski jezik|53-AAA-g]] | glottolog = bosn1245 | karta = Bosnianlanguagemap.png | veličina_karte = | opis_karte = <div style="text-align:left;">{{Colorbox|#238b46}} Države gdje je bosanski suslužbeni jezik.<br>{{Colorbox|#41ae75}} Države gdje je bosanski priznat kao manjinski jezik.</div> | fusnote = {{Plainlist}} * ¹ [[Ćirilica]], uz [[Latinica|latinicu]], je zvanično službeno pismo, ali se u praksi uglavnom koristi u [[Upravna jedinica|entitetu]] [[Republika Srpska]], dok se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] uglavnom koristi [[latinica]].<ref>{{cite book|first=Ronelle |last=Alexander |year=2006 |title=Bosnian, Croatian, Serbian, a Grammar: With Sociolinguistic Commentary |pages=1–2 |publisher=Univ of Wisconsin Press |url=https://books.google.com/books?id=6HTdZ5rxJ-cC|isbn=9780299211936 }}</ref> * ² U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]]. {{Endplainlist}} }} '''Bosanski jezik''' jest normativna varijanta [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]<ref>{{cite book|last=Šipka|first=Danko|author-link=Danko Sipka|year=2019|title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages|location=New York|publisher=Cambridge University Press|page=201|doi=10.1017/9781108685795|isbn=978-953-313-086-6|s2cid=150383965|lccn=2018048005 |oclc=1061308790|quote=the Montenegrin language (one of the four ethnic variants of Serbo-Croatian)}}</ref><ref>{{cite journal|first=Jelena|last=Ćalić|title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide|journal=Sociolinguistica: European Journal of Sociolinguistics|publisher=De Gruyter|issn=0933-1883|doi=10.1515/soci-2021-0007|volume=35|issue=1|pages=113–140|year=2021|s2cid=244134335 |quote=The debate about the status of the Serbo-Croatian language and its varieties has recently shifted (again) towards a position which looks at the internal variation within Serbo-Croatian through the prism of linguistic pluricentricity|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=German|trans-title=The Croatian standard language on the way to ausbau language|chapter=Schlussbemerkung|trans-chapter=Summary|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|format=PDF|publisher=University of Zurich, Faculty of Arts, Institute of Slavonic Studies|series=UZH Dissertations|pages=196–197|location=Zurich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815|access-date=8. 6. 2022|type=Dissertation|quote=Serben, Kroaten, Bosnier und Montenegriner immer noch auf ihren jeweiligen Nationalsprachen unterhalten und problemlos verständigen. Nur schon diese Tatsache zeigt, dass es sich immer noch um eine polyzentrische Sprache mit verschiedenen Varietäten handelt.|archive-date=12. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250212225841/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|url-status=dead}}</ref> koji koriste uglavnom [[Bošnjaci]], ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]],<ref>[http://www.ohr.int/ohr-dept/legal/oth-legist/doc/fbih-constitution.doc Art. 6 of the Constitution of the Federation of Bosnia and Herzegovina] {{en simbol}}</ref> uz [[Srpski jezik|srpski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]], u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] jedan od službenih,<ref name="USTAV CRNE GORE - Jezik i pismo" /><ref name="MontenegroConstitution">{{cite web |url= http://www.pravda.gov.me/vijesti.php?akcija=rubrika&rubrika=121 |title= Član 13. Ustava Crne Gore |access-date= 19. 10. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090617081137/http://www.pravda.gov.me/vijesti.php?akcija=rubrika&rubrika=121 |archive-date=17. 6. 2009 |url-status= dead}}</ref> a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u [[Srbija|Srbiji]] ([[Sandžak]]),<ref>{{cite web |url= http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/Report/EvaluationReports/SerbiaECRML1_en.pdf |title=European charter for regional or minority languages: Application of the charter in Serbia|publisher=[[Vijeće Evrope]]|year=2009}}</ref> [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] i na [[Kosovo|Kosovu]].<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=WZ1GAAAAQBAJ&pg=PA129 |title= Handbook on Policing in Central and Eastern Europe |author=Driton Muharremi i Samedin Mehmeti |publisher=Springer|year=2013|page=129}}</ref> Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013]], 1.866.585 stanovnika u Bosni i Hercegovini govori bosanskim jezikom, što je 52,86% stanovništva Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis 2013"/> Osim toga, u [[Srbija|Srbiji]] se ovim jezikom služi 138.871 stanovnik<ref name="Popis_2011_SR"/>, [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 33.077,<ref name="Popis_2011_CG"/> [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 16.856,<ref name="Popis_2011">{{cite web |url= http://www.dzs.hr/ |title= Zvanični rezultati popisa Državnog zavoda za statistiku}}</ref> na [[Kosovo|Kosovu]] 28.898<ref name="Popis_2011_Kosovo"/> i [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] 150.000 stanovnika te neutvrđen broj iseljenika u [[Turska|Turskoj]] (neki izvori pretpostavljaju 100.000 do 200.000 govornika; na popisu stanovništva u Turskoj 1965. godine 17.627 osoba navelo je bosanski kao [[maternji jezik]], 2.345 osoba navelo je bosanski kao jedini jezik kojim govore, a 34.892 osobe navele su bosanski kao drugi jezik kojim se najbolje služe).<ref>[[Heinz Kloss]] i Grant McConnel, ''Linguistic composition of the nations of the world'', vol. 5: "Europe and USSR", Presses de l'Université Laval, [[Québec (grad)|Québec]], 1984; {{ISBN|2-7637-7044-4}}</ref> Pisma bosanskog jezika su [[Bosanska abeceda|latinica]] i [[ćirilica]], mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su [[bosančica]] i [[arebica]]. Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se [[bosnistika]]. == Osobine == Bosanski jezik spada u vrstu tonskih jezika koji se u lingvistici nazivaju jezici s tonskim akcentom, a za njega je karakteristično postojanje dvaju tonova (silazni i uzlazni) i dviju vokalnih dužina (kratak i dug vokal). Jednosložne riječi mogu imati samo silazni ton, mada im vokal može biti i kratak i dug.<ref>''O bosanskom jeziku, o propadanju Bosne, i... o vama'', [[Midhat Riđanović]]; [http://search.library.wisc.edu/catalog/ocn502872887 link]</ref> === Sistem dijalekata === Bosanski jezik je sistem četiri dijalekta štokavskog narječja: zapadnobosanski, istočnobosanski, istočnohercegovački i zetsko-južnosandžački. Udio govornika bosanskog jezika u ostalim dijalektima štokavskog narječja (npr. novoštokavski ekavski (''šumadijsko-vojvođanski'') i nenovoštokavski ekavski (''kosovsko-resavski'') dijalekt) je zanemariv. Zbog procesa jezičke asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjeg rata]], gotovo nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinog dijalekta. '''Zapadnobosanski dijalekt''' (''novoštokavski ikavski'') koristi stanovništvo u zapadnoj, srednjoj i južnoj Bosni ([[Travnik]], [[Bugojno]], [[Zenica]], [[Livno]]) i na sjeveru [[Hercegovina|Hercegovine]]. Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci i Hrvati. '''Istočnobosanski dijalekt''' (''šćakavsko-ijekavski'') koriste stanovnici širokog pojasa od [[Sarajevo|Sarajeva]] na jugu do [[Tuzla|Tuzle]] na sjeveru, s centrima u Sarajevu, [[Kladanj|Kladnju]], [[Breza (općina)|Brezi]], [[Srebrenik]]u, Tuzli, [[Zavidovići]]ma, [[Olovo (grad)|Olovu]], [[Visoko]]m, [[Fojnica|Fojnici]], [[Kakanj|Kaknju]]. Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci i Hrvati. '''Istočnohercegovački dijalekt''' (''novoštokavski ijekavski'') koriste Bošnjaci u području srednje i istočne Hercegovine ([[Čapljina]], [[Stolac]], [[Nevesinje]]), istočnoj Bosni ([[Goražde]], [[Višegrad]], [[Rogatica]]), te u većem dijelu [[Crna Gora|Crne Gore]] i dijelu [[Srbija|Srbije]] ([[Nikšić]], [[Pljevlja]], [[Prijepolje]]), kao i stanovnici većih gradova (uključujući i one protjerane iz gradova kao [[Teslić]], [[Prijedor]], [[Banja Luka]], [[Doboj]], [[Zvornik]], [[Vlasenica]]). Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci, Srbi, Crnogorci i Hrvati. '''Zetsko-južnosandžački dijalekt''' (''nenovoštokavski ijekavski'') koriste stanovnici istoka Crne Gore i jugozapada Srbije ([[Podgorica]], [[Bijelo Polje]], [[Novi Pazar]]). Ovaj dijalekt unutar štokavskog narječja koriste Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. == Historija == {{Nedostaju izvori sekcija}}[[Datoteka:Bosansko-turski riječnik 1631.jpg|mini|desno|250px|[[Makbuli-arif|Bosansko-turski rječnik]] iz 1631.]] Postanak i historijski razvoj standardnog jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uveliko zavisi od samodefinicije te zajednice, ili profila i vida narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činilaca odigralo je važnu ulogu: *jezički temelj te zajednice jest zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom tri stoljeća uoči osmanlijskog osvajanja *utjecaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina orijentalnih jezika ([[arapski jezik|arapskog]], [[turski jezik|turskog]] i [[perzijski jezik|perzijskog]]) snažno su obilježili bosanski jezik na različite načine u različitim vremenima *relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od "srpsko-hrvatske" jezičke matrice, kakva je nametana u 20. stoljeću *za razliku od Hrvata i Srba, [[Bošnjaci]] su imali i jednu dosta značajnu prednost: dijalekatsku uravnoteženost. Ako se posmatra dijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalno-dijalekatske centrifugalne tendencije kod Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija, kad je riječ o narječju kojim govore Bošnjaci, predstavljala pozitivan element za jezičku unifikaciju. === Naziv bosanskog jezika u književnim i historijskim izvorima === [[Bošnjaci]] svoj maternji jezik imenuju najčešće bosanskim. I ne samo oni, nego i njihovi susjedi često su ga imenovali tako (najčešće [[Hrvati]]), i u Bosni i Hercegovini i izvan nje, o čemu svjedoče brojna djela, dokumenti, te putnici kroz Bosnu i Hercegovinu i druge krajeve. Slijede neka svjedočanstva, argumenti, činjenici i primjeri: *Bošnjaci su ostali vezani za svoj jezik i od kraja 15. do početka 20. stoljeća stvaraju književna djela i na orijentalnim jezicima. Blizu tri stotine stvaralaca u tom periodu ostavilo je raznorodna djela, najvećim dijelom na turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Na turskom jeziku stvorena je lijepa književnost, od epskih pjesama iz najranijeg vremena preko bogate lirike i proze. U tim djelima jezik žitelja Bosne nazivan je bosanskim. Više od stotina tih autora dodalo je svom imenu odrednicu Bosnavi/Bosnali/Bosnjak/Bosanac, koja signalizira njihovu golemu i trajnu vezanost za maticu Bosnu. U četiri vijeka osmanlijske vladavine uočavaju se tri razvojna toka. Prvi je pisana aktivnost na narodnom jeziku i bosančici. Drugi je stvaralaštvo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku. Treći, [[alhamijado-literatura]], književna tvorevina na narodnom jeziku i arapskom pismu. Bosanska kurzivna ćirilica ili [[bosančica]] koja je nastala u Bosni kao posebno pismo, upotrebljava se kao svjetovno pismo i igra najvažniju ulogu u očuvanju kontinuiteta slavenske pisane riječi među bosanskim stanovništvom. Ovo pismo njeguje se na dvorovima sandžak-bega, kao i ranije kada su bosanski vladari u srednjem vijeku pisali njime, a igra veliku ulogu i u diplomatskim kontaktima sa evropskim zemljama. Većina srednjovjekovne korespodencije na prostorima Bosne i Hercegovine je pisana bosančicom. Na Porti (u Stambolu) se govorilo "bosanskim" kao diplomatskim jezikom. Bosanski begovi dugo su se u prepiskama s [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom Republikom]] i drugim susjednim zemljama služili bosančicom, koja se nazivala i "begovo pismo" ili "begovica", a bila je raširena i u privatnoj prepisci. Njome su se koristile i susjedne zemlje. Čak se neki tekstovi na turskom jeziku pišu tim pismom, što govori o dubokim korijenima ćirilične tradicije u Bosni. Djela na orijentalnim jezicima su mnogobrojna, ali sve više se i u njih unosi duh narodnog poetskog jezičkog bića i izraza kao što je to slučaj u poeziji D. Bajezidagića (umro 1566/1603), M. Nerkesije Sarajlije (oko 1584-1635), D. Mezakije (umro 1676/1677), A. Rizvanbegovića-Stočevića (1839-1903), H. Rizvanbegovićeve (1845-1890). *Naziv bosanski nije uobičajen samo kod onih koji su stvarali na orijentalnim jezicima (dovoljno je pogledati Ljetopis Mula-Mustafe Bašeskije) nego i kod Bošnjaka koji su pisali alhamijado književnost (Španska kovanica ''al agami''=stran, tuđ, bukvalno: strana književnost). Dok je [[turski jezik]] bio jezik administracije, službeni jezik, perzijski je dominirao u pjesništvu, a arapski je bio jezik vjere i nauke. Oni koji su se htjeli afirmisati bilo u politici, vojsci, umjetnosti, nauci - morali su da poznaju te jezike. Međutim, ti jezici nisu nikada ušli u šire mase i nisu uticali na njegovanje svog maternjeg bosanskog jezika. Dovoljno je spomenuti ovdje samo Muhameda Hevaiju Uskufiju. *Konstantin Filozof (pisac s kraja 14. i početka 15. stoljeća) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, češki i hrvatski.<ref>{{Cite book|last=Kostenački|first=Konstantin Filozof|title=Povest o slovima (Skazanije o pismenah - izvodi)|publisher=Srpska književna zadruga|year=1989|location=Beograd|pages=53}}</ref> *Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada [[Kotor]]a: 3. jula 1436, mletački knez u Kotoru kupio je petnaestogodišnju djevojku "bosanskog roda i rođenu u heretičkoj zabludi, nazvanu bosanskim jezikom Djevena".<ref>{{Cite book|last=Župarić, Kurtović, Dautović, Lalić, Nakaš|title=Codex diplomaticus regni bosnae - povelje i pisma stare bosanske države|publisher=Mladinska knjiga Sarajevo|year=2018|location=Sarajevo|pages=637}}</ref> *U notarskim knjigama grada [[Ancona|Ancone]] u Italiji iz 1453. zabilježeno je da su bila dvojica braće iz Bosne, koja su tamo obavljala neki posao, za koje se kaže da im je prevodilac bio neki čovjek koji poznaje njihov "bosanski jezik".<ref>Imamović, Enver, (2018), ''Korijeni i život bosanskog plemstva kroz historiju'', str. 84</ref> *Ninski biskup u Peri pisao je 1581. fra J. Arsenigu "bosanskim jezikom".<ref name="Halilović, Senahid 1991">Halilović, Senahid, (1991), ''Bosanski jezik'', str. 21, Biblioteka Ključanin</ref> *U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" ([[Frankfurt]] na Majni, početak 17. stoljeća) spominju se uz ostale govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.<ref name="Halilović, Senahid 1991"/> *Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, ilirički/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17. stoljeća naovamo: [[Matija Divković]]: "Bošnjak rođen u selu Jelaskama sjeverno od [[Vareš]]a koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; [[Stjepan Matijević]], [[Stjepan Margitić]], [[Ambroz Matić]], [[Luka Dropuljić]], [[Ivan Franjo Jukić]] (Slavoljub Bošnjak), [[Martin Nedić]], [[Antun Knežević]] itd.<ref name="Halilović, Senahid 1991"/> *Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević 1735. piše da u Bosni ima devet svećenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je učenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.<ref>{{Cite book|last=Hodžić|first=Jasmin|title=Bosanski jezik|publisher=Internacionalni univerzitet u Sarajevu|year=2018|location=Sarajevo|pages=125}}</ref> *[[Evlija Ćelebija]], osmanski putopisac iz 17. stoljeća, u poglavlju "jezik bošnjačkog i hrvatskog naroda" svog čuvenog putopisa hvali Bošnjake, za koje kaže: "Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni sami bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rječnik [[Muhamed Hevaija Uskufija|M. H. Uskufije]].<ref>{{Cite book|last=Čelebija|first=Evlija|title=Putopisi|publisher=Bosanska riječ|year=2012|location=Sarajevo|pages=40}}</ref> *Jedan od prvih gramatičara, [[Bartol Kašić]] ([[Pag (grad)|Pag]] 1575 – [[Rim]] 1650), rođeni čakavac, odlučuje se za štokavštinu bosanskog tipa, kakva je Divkovićeva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640) ističe da je za stvaranje zajedničkog književnog jezika (''lingua communis'') u južnoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaže za bosanski slijedeći na taj način preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima). *Isusovac [[Jakov Mikalja]] (1601–1654) u predgovoru "''Blagu Jezika slovinskoga''" iz 1649. kaže "da ima puno načina govora ali svakako je bosanski jezik najljepši pa zato svi ilirski (južnoslavenski) pisci bi trebali nastojati da njime pišu".<ref>{{Cite book|last=Hadžijahić|first=Muhamed|title=Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana)|publisher=Muslimanska naklada Putokaz|year=1990|location=Zagreb|pages=30}}</ref> *Dubrovački dramatičar [[Junije Palmotić|Đono (Junije) Palmotić]], pisac iz prve polovine 17. stoljeća, odlučuje se za "govor susjednih Bošnjaka".<ref>{{Cite book|last=Hodžić|first=Jasmin|title=Bosanski jezik|publisher=Internacionalni univerzitet u Sarajevu|year=2018|location=Sarajevo|pages=139}}</ref> *Hrvatski pjesnik [[Andrija Kačić Miošić]] (1704–1760) autor "Razgovora ugodnog naroda slovinskoga", snažno afirmiše štokavštinu; svoju je "Korabljicu" "prinio iz knjiga latinskih, italijanskih i hronika Pavla Vitezovića" u "jezik bosanski".<ref>Andrija Kačić Miošić (1833), [https://books.google.ba/books?id=knBgAAAAcAAJ&pg=PA463&dq=Andrija+Ka%C4%8Di%C4%87+Mio%C5%A1i%C4%87+bosanski+jezik&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjc9v3ys6L3AhXehIkEHauaA5kQ6AF6BAgGEAI#v=onepage&q=jezik%20bosanski&f=false Korabglicza Pisma svetoga i svih vikovah svita dogaglajih poglavitih u dva poglavja razdigliena],'' str. 1</ref> *Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, češkog i poljskog i pisac [[Matija Antun Reljković]] (1732-1798).<ref>Kadrić, Ševko, (1998), ''Bošnjaštvo na vjetrometini'', str. 117, BiH kulturno-informativni centar</ref> *Antun Kanižić, Francesco Maria Appendini (1808. u Dubrovniku pojavila se njegova ''Grammatica della lingua illirica'', u čijem predgovoru ističe da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavršeniji), Ivan Popović (kome je bosanski govor među slavenskim isto što i atički među grčkim), u nastojanju da [[Južni Slaveni]] formiraju jedinstven književni jezik, zalažu se za usvajanje bosanskog govora još mnogo prije Bečkog dogovora iz 1850. *[[Alberto Fortis]] (1741–1803); 1774. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na italijanski - znamenitu bosansku baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlačkim i bosanskim.<ref>Halilović, Senahid, (1991), ''Bosanski jezik'', str. 25, Biblioteka Ključanin</ref> *[[Mula Mustafa Bašeskija]] u svom ''[[Ljetopis (Bašeskija)|Ljetopisu]]'' spominje Mula Hasana Nikšićanina (1780), koji govori pola turskim, pola bosanskim jezikom.<ref>{{Cite book|last=Bašeskija|first=Mula Mustafa|title=Ljetopis|publisher=Veselin Masleša|year=1987|location=Sarajevo|pages=189}}</ref> *Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Garličić (župnik u Đakovu, 1707) i [[Matija Petar Katančić]] (1831. u Budimu objavio u šest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").<ref>{{Cite book|last=Hodžić|first=Jasmin|title=Bosanski jezik|publisher=Internacionalni univerzitet u Sarajevu|year=2018|location=Sarajevo|pages=135 i 140}}</ref> [[Datoteka:RacsunBosanskiJezik1827.jpg|mini|desno|250px|Udžbenik za latinski jezik i bosanski jezik iz 1827 (čuva se u [[Franjevački samostan u Fojnici|Muzeju franjevačkog samostana Svetog Duha]] u [[Fojnica|Fojnici]])]] *Prema svjedočenju [[Matija Mažuranić|Matije Mažuranića]] (''Pogled u Bosnu učinjen 1839–1840'', Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski paša, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i ističe "da je naš slavni bošnjački jezik od svih najljepši na svijetu". U ''Putopisu'' se kaže da se u Bosni "eglendiše Bošnjački". *Svoj jezik naziva bosanskim i Stočanin Halil Hrle, prevodilac s arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac, 1849).<ref>Alić, Džemaludin, (1998), ''Devetnaest stoljeća Bosne: historija i kultura Bosne od 6. do 1900. godine,'' str. 472</ref> *Hercegovački pravoslavni prvaci, među kojima i [[Prokopije Čokorilo]], traže od [[Ali-paša Rizvanbegović|Ali-paše Rizvanbegovića]] da se za vladiku postavi čovjek vičan bosanskom jeziku. *Bosanski biskup Vujičić još je 1881. ovaj jezik zvao bosanskim, a franjevci su 1894. godine odgovarali Mih. Politu da ne govore srpski nego bosanski.<ref>Zoranić, Hakija, (2009); ''O etnogenezi Bošnjana - Bošnjaka'', str. 462, Svjetlost</ref> *Hercegovački ustanici su ga tako zvali: Pero Tunguz, jedan od njihovih vođa, znao je reći: "Razumi me, čoječe, bosanski ti govorim".<ref>Demirović, Mujo, (1999)'', Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici,'' str. 29</ref> *Autor prvog štampanog alhamijado teksta, s prvim pokušajem stvaranja stabilnijeg arabičkog pravopisnog uzusa za štampanu praksu, jest Mustafa Rakim (1868. objavio je u [[Istanbul]]u djelo ''Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab''). Autorstvo tog djela inače je pripisivano Mehmedu Agiću iz [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]].<ref>{{Cite book|last=Hodžić|first=Jasmin|title=Bosanski jezik|publisher=Internacionalni univerzitet u Sarajevu|year=2018|location=Sarajevo|pages=142}}</ref> [[Datoteka:Bosnian Grammar for High Schools. Parts 1 and 2, Study of Voice and Form WDL7482.pdf|mini|desno|250px|''[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]]'' iz 1890.]] * Mostarac [[Omer Humo]] (umro 1880), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvođenje narodnog jezika u škole, na kraju svog Ilmihala (''Sehletul vusul'', [[Sarajevo]], 1875; jedna od prvih knjiga pisana arebicom a bosanskim jezikom, objavljena u Bosni i Hercegovini) direktno upućuje na bosanski jezik, koji zove "babin jezik" te "lugat bosnevi" (bosanski jezik), stihovima: "Prez šubhe (sumnje) je babin jezik najlašni, svako njime vama vikom besidi. Slatka braćo Bošnjaci, hak (istinu) vam Omer govori".<ref>{{Cite book|last=Drkić, Kalajdžija|title=Grafija i leksika Sehletul-vusula|publisher=Muzej Hercegovine Mostar|year=2010|pages=6}}</ref> *''[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole]]'' nepotpisanog autora Frane Vuletića prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine štampala ju je 1890. Doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911, s tim što od 1908. nosi naziv ''Gramatika srpsko-hrvatskog jezika''. *Salih Gašović, rodom Nikšićanin, autor je ''Mevluda'' (''Časni mevlud na bosanski jezik'', Sarajevo, 1878; zapravo je to prepjev ''Mevluda'' Sulejmana Čelebije), za čiji nastanak kaže: "Moliše me kolašinski prviši: Mevlud nami daj bosanski napiši." <ref>''Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Knj. 19-20'', Sarajevo, 2001, str. 303</ref> *Ibrahim Edhem Berbić štampao je ''Bosansko-turski učitelj'' (1893. u Istanbulu), Ibrahim Seljubac (1900) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udžbenika (npr. Junuz Remzi Stovro). *Sejfudin Proho izdao je 1907. u Sarajevu "Tedžvidi-inas (na najlakši i najkraći način bosanski jezik)". Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedžvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puške.<ref name="Hodžić 2018 144">{{Cite book|last=Hodžić|first=Jasmin|title=Bosanski jezik|publisher=Internacionalni univerzitet u Sarajevu|year=2018|location=Sarajevo|pages=144}}</ref> *1908. u Sarajevu se pojavljuje djelo M. Dž. Čauševića ''Bergivija'', koje je uredništvo "Tarika" prevelo na bosanski jezik, "radi općenite koristi". *Arif Sarajlija (Brkanić) također je dao svoju verziju prevoda ''Mevluda'' S. Čelebije, ("Terdžuman mevludski na jezik bosanski", Istanbul, 1909).<ref>Kadribegović, Aziz, (1998), ''Lira vječnog aška: islamski motivi u bošnjačkoj književnosti i drugi tekstovi'', str. 76</ref> *Gradonačelnik Mostara I. Kapetanović na jednoj sjednici 1895. zabranjuje da gospodin Stagner nešto kaže na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]]; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u [[Beč]]u niti [[Graz]]u već u [[Mostar]]u i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo". *U doba austro-ugarske uprave naziv bosanski jezik (Kallay ga je forsirao svojom nacionalnom politikom da suzbije hrvatski i srpski nacionalni pokret) postaje i službeni, ali ga ta uprava poslije i napušta, prihvatajući ime srpskohrvatski jezik (forsirao ga je baron Burijan, čime je napustio Kallayevu nacionalnu politiku). Potiskivanje bosanskog jezika ustranu jasno je vidljivo i po datumima. Od 1. 1. 1879. upotrebljavan je naziv bosanski jezik – kao službeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23. 1. 1879. na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stanovište da se naziva "bosanski zemaljski jezik". No, u provizornom poslovniku za organe vlasti u Bosni i Hercegovini od 16. februara 1879. već je upotrijebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10. 1907. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'". *Prvi štampani kalendar "Mali tursko-bosanski rječnik" ([[Bitolj]], 1912) što ga je sastavio Ahmed Kulender.<ref name="Hodžić 2018 144"/> === Predosmanlijsko doba === U ovo doba (do 1463) spadaju jezički spomenici koje, u različitim stepenima, oblicima i na različitim mjestima, bosanski jezik dijeli s hrvatskim i srpskim. To, što veći dio tih jezičkih spomenika nije formalno integrisan u korpus bosanske pismenosti nije previše relevantno, jer je nijedan jezik ne nastaje niotkuda. Stoga, za historiju bosanskog jezika vrijedi: *pisani korpus je od 10. ili 11. stoljeća, prvo na glagoljici, a kasnije na bosančici ili bosanskoj ćirilici. Glavni spomenici mogu se svrstati u tri kategorije: a) spisi [[Bosanska Crkva|Bosanske crkve]], 10–15 prepisa dijelova [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] i Psaltira. Jezik je staroslavenski / crkvenoslavenski s unosima narodnog bosanskog govora (ikavizam koji se pojavljuje kao intruzija u dijelovima tekstova gdje je staroslavenski ''jat'' eksplicite upisan: svidoci, vrime, lipo). Većina tekstova potječe iz 14. i 15. stoljeća, a rasuti su širom svijeta. Najpoznatiji je [[Hvalov zbornik]], pisan oko 1400. za vojvodu Hrvoja u [[Omiš]]u, te Kopitarovo evanđelje i Mletačka apokalipsa. b) tekstovi velikaša i kraljevske kuće Kotromanića, uglavnom mješavina staroslavenskog i narodnog bosanskog govora. Zavisno od kancelarije, pisara i prepisa, stepen narodnog bosanskog jezika varira. Pismo je bosančica, a u većini kasnijih povelja (od kraja 14. stoljeća do 1463) preovladava narodni bosanski jezik, najviše ikavskošćakavski (pojde, dojde, človik, priko, misto), a katkad jekavski, ponajviše u Humu (viere, ini(j)em dubrovačkiem draziem pr'jatelem). Prvi diplomatsko-trgovinski spis je [[Povelja Kulina bana]] 1189, na starobosanskom s elementima narodnog bosanskog govora (npr. "oca", a ne "otca"), dok je većina iz 14. i 15. stoljeća. Najveći dio povelja čuva se u Hrvatskoj, u [[Dubrovački arhiv|Dubrovačkom arhivu]]. c) natpisi na bilizima (mramorovima, stećcima), nadgrobnim spomenicima Bošnjana (predaka današnjih Bošnjaka) prije i neposredno nakon turskog osvajanja. Iako stećaka ima blizu 60.000 (najčešća brojka), onih s natpisima je manji broj, približno 1.000. Jezik je uglavnom štokavsko-čakavski ikavski, a rjeđe ima jekavskih oblika. Većina stećaka je u području Hercegovine i srednje Bosne, iako ih ima i u istočnoj, a nešto i u zapadnoj Bosni. Veći dio datiranih stećaka potječe iz razdoblja od 14. do 16. stoljeća iako se sreću i primjeri iz 13. i 17. stoljeća. *dijalekatski, u području Bosne i Huma se dogodila narječna diferencijacija od 12. do 15. stoljeća, u kojoj je u većini Bosne i Huma prevladala tronaglasna, zapadna štokavština. Na jugu i u srednjoj Bosni dominira štokavski, a na sjeveru šćakavski idiom; također, na zapadu i u centru ikavica, na istoku jekavica. === Osmanlijsko doba === Po osmanlijskom osvajanju, koje je počelo 1463, a nastavilo se u raznim područjima današnje Bosne i Hercegovine u narednih 50 godina, događaju se znatne jezičke promjene. Dijalekatska karta koja se formirala od 15. / 16. stoljeća mijenjala je oblike govora pojedinih područja, ali ne i samu strukturu. Osnovne karakteristike društvenih promjena u Bosni bile su seobe stanovništva. Na jezičkom području pojavljuju se novoštokavske inovacije, tj. glasovne i morfološke promjene koje su stvorile novoštokavski supstrat za kasnije standardne jezike. Novoštokavski govori potekli su iz sliva Neretve i širili se na sjever, zapad i istok. Glavne razlike u odnosu na staroštokavske govore (koji i dalje postoje na znatnom dijelu Bosne i Hercegovine) jesu: četveroakcenatski sistem, pojava duge množine (''gradovi'' prema staroštokavskoj množini ''gradi''), izjednačavanje padežnih nastavaka u dativu, lokativu i instrumentalu, kao i definitivna uspostava sufiksalnog ''-o'' u participu umjesto ''-l'' (''govorio / govoril'') te gubitak fonema ''h'' u većini govora (''oću, ajde''). [[Bošnjaci]] su zadržali taj glas u mnogo više riječi nego Srbi i Hrvati. Od vanlingvističkih faktora koji se često spominju (ili površno interpretiraju) u popularnoj literaturi vezanoj za problematiku jezika u sadašnjoj Bosni i Hercegovini valja izdvojiti sljedeće: a) Prvi se odnosi na nacionalno ime Bošnjaka. Izvorno ime "Bošnjanin" (u latinskim izvorima sing. "Bosnensis") označava narod Bosne u srednjem vijeku. Na području Bosne su jako dugo živjeli Iliri a tu došli i neki Kelti i Goti koji su se miješali s Ilirima. Oko 7. stoljeća na područje Bosne i Hercegovine došli su Slaveni i Avari i misli se da su najveći narodi bili [[Slaveni]] i [[Iliri]], ali su svi prihvatili slavenski jezik i ime države je postalo Bosna od ilirske riječi Bosona, a narod te države je sebi dao ime Bošnjani. U srednjem vijeku to ime upotrebljavaju svi i to se može vidjeti i u starobosanskim poveljama, kao, recimo, onih u kojima se Bošnjanin kontrastira sa Dubrovčanin (prva takva je iz vremena bana Stjepana II Kotromanića). Napokon, krajem 14. i u prvoj polovini 15. stoljeća, vidimo i sasvim jasne pokazatelje korištenja termina Bošnjanin i u nedvojbeno etničkom smislu, u kojim ih se razdvaja od ostalih podanika bosanske države. Primjer toga je povelja kralja Tvrtka II u kojoj se kaže "Kto godi je Bošnjanin ali Kraljevstva bosanskoga prije rata bil dlžan komu godi Dubrovčaninu...". Ime "Bošnjak" (greškom ponekad smatrano turciziranom riječju "Bošnjanin", ustvari normalna formacija sa sufiksom ''-(j)ak'', poput ''Poljak'', ''Skopljak'' itd.) korišteno je, dakle, u početnom periodu turske vladavine. Tokom osmanlijske vlasti ta riječ se udomaćila i označavala je svakog pripadnika zemlje Bosne ("Bošnjak-milleti"), pa i izraz "Bošnjak-kavmi" znači samo bošnjački narod. Nedvojbeno korištenje termina Bošnjak u narodnosnom smislu vidimo kod poznatog turskog putopisca [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], koji ponekad pri svojim opisima mjesta dodaje i stanovništvo koje u njima živi. Tako iz njegovih opisa vidimo da u Srebrenici žive [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Bugari]], u [[Herceg-Novi|Herceg-Novom]] [[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Arnauti]] itd. Tokom turske vladavine naziv ''Bošnjak'' odnosio se na ime jednog naroda s tri vjere; međutim, nakon propagandnih aktivnosti srpskih i hrvatskih misionara za vrijeme austro-ugarske vladavine Bošnjaci katolici i Bošnjaci pravoslavci počinju se identificirati sa Srbima i Hrvatima, ali mali broj Bošnjaka pravoslavaca i Bošnjaka katolika i Bošnjaci muslimani ostaju u bošnjačkoj naciji. b) druga sporna tema odnosi se na današnje ime jezika, bosansko. Budući da se oznaka za pripadnike bosanske države pojavljuje od 10. i 11. stoljeća u grčkim i latinskim izvorima da bi se nastavila u staroslavenskim, domaćem vernakularu i evropskim jezicima, potrebno je dati sumarni pregled, prvenstveno zato što je riječ o jednom od glavnih sporova o imenovanju jezika, najčešće kod Hrvata i Srba (koji su tokom historije imali pretenzije na bosansku teritoriju). Poznato je da Hrvati i Srbi smatraju da bi racionalno bilo da se jezik Bošnjaka zove bošnjački, a ne bosanski. S druge strane, Bošnjaci svoj jezik oduvijek osjećaju i nazivaju bosanskim. === Alhamijado književnost i formiranje vernakulara === {{Glavni|Alhamijado književnost}} U 15. i 16. stoljeću počinje novo doba u historiji bosanskog jezika. Bosanski jezik zasnovan je na staroj jezičkoj baštini, pretežno na razgovornom jeziku kakav se nalazi na mramorima ili stećcima, kao i na zatečenom jezičkom stanju. Na dijalekatskom nivou, može se ugrubo reći da su [[Bošnjaci]] zapadno od linije koja povezuje poriječja Neretve i Bosne štokavski ikavci s čakavskim elementima, a istočno šćakavski i štokavski ijekavci. Bošnjačko stanovništvo koje se se širilo zajedno s osmanlijskim jedinicama iz područja sadašnje Crne Gore, zapadne Srbije i istočne Hercegovine, je donijelo uglavnom novoštokavski ijekavski dijalekt. Na području sadašnje Bosne i Hercegovine dijalekatska karta je uveliko izmijenjena u odnosu na predosmanlijsko razdoblje, no, dosta je karakteristika ostalo, sudi li se po dijalektološkim istraživanjima: čakavsko narječje Bihaćke regije zamijenjeno je arhaičnim šćakavsko ikavskim, idiomom o kojem se dijalektolozi još spore; srednja Bosna je ostala štokavsko ikavska, kakva je i bila, a istočniji dijelovi šćakavsko ijekavski. Što se tiče prostorne rasprostranjenosti, najveće promjene su zabilježene na području tzv. Turske Hrvatske ili Bosanske krajine, posebno Dubica, [[Banja Luka]], [[Bosanski Novi]], [[Mrkonjić Grad]] (ranije poznat kao Varcar Vakuf) itd., gdje je novoštokavski ijekavski zamijenio čakavski i štokavski ikavski. Sumarno, moglo bi se reći da je bosanski jezik od 15. do 19. stoljeća, uz manje izmjene, uglavnom ostao isti ili se prirodno dalje razvijao na većem dijelu sadašnje Bosne i Hercegovine; jedini izuzetak čine prostrano područje Bosanske krajine i, manjim dijelom, Podrinje i Semberija. Prema tome, u 15. i 16. stoljeću događa se novi pomak u razvoju bosanskog jezika, koji sazrijeva u novom okruženju orijentalnog civlizacijskog kruga i koji je zasnovan na jezičkoj baštini stare Bosne iz srednjeg vijeka. Poznata je činjenica da nerijetko zanemarivana ostvarenja postaju, ''post festum'' gledano, proslavljenim temeljima budućnosti. U književnosti je dobar primjer [[Voltaire]], koji je mislio steći slavu epovima (sada uglavnom zaboravljenim), dok su za razonodu napisani kratki romani, kao ''[[Candide]]'', ostali piščevo trajno naslijeđe koje ga je proslavilo. Sličan je slučaj s bošnjačkom alhamijado (sreću se još i varijante kao aljamiado, aljamijado, alhamiado) književnošću, koja je služila za razonodu svojim autorima, koji su vlastitu kreativnu energiju uglavnom usmjerili na djela pisana na klasičnim orijentalnim jezicima: arapskom, turskom i perzijskom. No, s vremenom su se ta njihova djela visokih ambicija izgubila u mnoštvu djela islamsko-orijentalne književnosti na centralnim jezicima islama. Ono što je ostalo i po čemu su [[Mehmed Uskufi]], [[Hasan Kaimija]], [[Sirrija]], [[Umihana Čuvidina]] i mnogi drugi zapamćeni jest stvaralaštvo na bosanskom jeziku. Još u ranom dobu javlja se dvostruka pismenost – na bosančici i arebici (ili arabici), modificiranom arapskom pismu, u nekim elementima prilagođenom glasovnim karakteristikama bosanskog jezika. [[Slika:Abeceda.jpg|mini|centar|1000px|{{Center|[[Latinica]], [[bosančica]] i [[arebica]], historijska pisma bosanskog jezika}}]] [[Alhamijado književnost]] dala je više od 100 djela, i pjesničkih i proznih. U pjesničkom izrazu dominiraju islamske forme: ilahije, kaside, zatim poučne, satirično-političke i društveno-kritičke pjesme, te vjerski spjevovi, dok u prozi nalazimo udžbenike, praktične priručnike, vjersko-poučnu literaturu i slično. Prema podacima, koje je objelodanio Muhamed Hadžijahić u knjizi "Bosansko-Hercegovačka književna hrestomatija", 1. dio, "Starija književnost", [[Sarajevo]] 1974. prvi pjesnik na bosanskom narodnom jeziku bijaše Ajvaz Dedo, čija je pjesma o prodoru kralja Matijaša u Bosnu datirana oko 1480. Književnost Bošnjaka na bosanskom jeziku u pregledu starije književnosti nije hronološki uređena, i uz poznata imena (Uskufi, Kaimija, Čuvidina) dominiraju anonimi iz raznih zbirki, prvenstveno one samog Hadžijahića. [[Tekst]]ovi se dijele na ljubavne pjesme, pobožne, didaktične, refleksije na savremene događaje, arzuhale, legende i molitve. Većina djela je anonimnog postanka, a spomenuti autori su Zirai (Aršinović), [[Fejzo Softa]] (iz [[Travnik]]a, bez datuma), [[Mehmed Hevaji Uskufi]] (prva polovina 17. stoljeća, [[Tuzla]]), Hasan Kaimija (Sarajlija, umro u Zvorniku 1691/2), Karahodža (1779. učenik u Banjoj Luci, tekst nastao u Žepču), [[Ajvaz-dedo]] (možda najstariji tekst, 1480?), [[Umihana Čuvidina]] (umrla oko 1870), [[Hadži Jusuf Livnjak]] (jedan od najstarijih predstavnika), [[Mehmed-aga Pruščanin]] ("Duvanjski arzuhal", oko 1728). Općenito, ako je datacija tačna, može se reći da se radi o neprekinutom korpusu od 1480. do, bar, 1850. (a vjerovatno i kasnije). Tekstovi su na arebici, a potječu iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, no, najviše iz stare Bosne ([[Sarajevo]], [[Tuzla]]) te Donjih Kraja ([[Duvno]], [[Livno]]...) i Hercegovine ([[Mostar]]...). Zbirke i izvori su uglavnom Bašagićeva, Ćorović-Kemurina, Nametkova, te muzeji i ostale institucije u Bosni i Hercegovini (dobar dio je bio u Hadžijahićevoj privatnoj zbirci). Jezik se mijenja kroz vrijeme, no neke karakteristike ostaju vidljive: većina je pjesama štokavsko ikavska, a dijelom i jekavska. Praktički su nestali čakavski oblici, koji se nalaze vrlo rijetko ("črn"), dok [[turcizmi]] rastu, pa su neke pjesme gotovo nerazumljive zbog potrebe stalnog zagledanja u rječnik. Prosjek je približno 20% turcizama u tekstu, dok u početnoj, možda najstarijoj Ajvaz-dedinoj kasidi iz 1480, o prodoru kralja Matijaša u Bosnu, nema orijentalizama osim 2–3 (vada – rok, rahmet – milost, bo kaside – ovu poučnu pjesmu). Duvanjski arzuhal sačuvan je na turskom pod imenom "Bosandža lisanile arzuhal" (Molba na bosanskom jeziku), "Bošnjakuša" Karahodžina (žepački izraz, istočnobosanski u jekavsko-ikavskoj mješavini, pretovaren turcizmima; također, u njoj nalazimo šćakavske oblike poput "dojde"). Jedna je pjesma zanimljiva zbog očitog uticaja dubrovačko-dalmatinske književnosti (sonetna forma, hrvatski formalni izraz: ''tko'', gospoje u vokativu, bez turcizama), datirana oko 1750. [[Muhamed Hevaija Uskufija|Uskufi]] je autor prvog bosanskog rječnika, i to je prvi eksplicitni spomen bosanskog jezika od autora Bošnjaka. Rječnik je dovršen 1631. i objavljen pod imenom ''[[Makbuli-arif]]'', a poznatiji pod popularnim nazivom ''Potur-šahidija'', napisan po uzoru na sličan perzijsko-turski rječnik ''Tuhfe-i šahidi'' turskog pjesnika Ibrahima Šahidija. Riječ je o rimovanom bosansko-turskom rječniku štokavsko-ikavskog narječja. To djelo ima približno 700 riječi koje se objašnjavaju u 330 stihova. Kao zaključak, moglo bi se navesti da alhamijado književna produkcija, ako se gleda jezička struktura, pokazuje sljedeće karakteristike: *relativno ujednačen jezički idiom, štokavsko ikavski i jekavski; *vokabular u kojem je vidljiv porast udjela turcizama, i koji su se najviše ukorijenili na poljima vjerske terminologije, porodičnih i društvenih odnosa, kao i zanata; *promjene u morfologiji koje su vidljive u tvorbi riječi, posebno u pojavi sufiksa tipa ''-lija'' ili ''-džija'' (''sevdalija'', ''kujundžija''), kao i onomastici i toponimima (prezimena kao ''Haramija'', imena mjesta kao ''Sarajevo'', ''Tuzla'', ''Donji Vakuf'' itd.). Bošnjačko stanovništvo, za razliku od ostalih govornika štokavskog narječja, čuva fonem H u većini slučajeva kad on nestaje u novoštokavštini (''hoću'', ''hajde''). Lingvisti kao uzrok toga uzimaju u obzir činjenicu da su većina Bošnjaka bili [[Bošnjaci]] muslimani, pa se odgovor traži u vjerskom odgoju zasnovanom na [[Kur'an]]u, koji djeluje u očuvanju tog fonema (u arapskom, uz obično ''h'', postoje još dva slična fonema). Bošnjaci pravoslavci i Bošnjaci katolici sigurno su ga sačuvali zahvaljujući kontaktu s Bošnjacima muslimanima iako su ga u nekim riječima odbacili. Bosanski jezik, za razliku od srpskog i hrvatskog, većinom je zadržao glas ''h'', a i primio mnogo više orijentalizama, što se može objasniti orijentalnim načinom života Bošnjaka. === Usmena književnost === Najpoznatija bošnjačka narodna umotvorina, pjesma "[[Hasanaginica]]", postigla je svjetsku slavu prvo kao "ilirska pjesanca" koju je zabilježio Alberto Fortis u svom putopisu, a koja je ubrzo prodrla u evropska kulturna središta krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Vuk Karadžić je tu izvorno štokavsko-ikavsku (pa i čakavsku – tako ju je Fortisu u Splitu recitirao hrvatski kulturni radnik Giulio Bajamonti) pjesancu, koja opisuje zbivanja isključivo u bošnjačkoj sredini, i to u ondašnjoj turskoj Dalmaciji, u Imotskom – predstavio njemačkoj i evropskoj javnosti kao vrhunac srpske narodne poezije. Hasanaginica, koja nije isključivo bošnjačka po uticaju ni raširenosti, ali jest po postanku i nastanku – još nije dostojno nacionalno atribuirana uprkos raspadu serbo-kroatizma kao discipline. No, sve u svemu, može se reći da bošnjačka narodna poezija, epska i lirska, zauzima vidan dio stvaralaštva Bošnjaka. Najvažnije su zbirke izašle u Hrvatskoj i inozemstvu (sakupljači pisci i etnolozi Luka Marjanović, Kosta Hörmann, [[Alija Nametak]], [[Nasko Frndić]], Milman Parry; krajem 20. stoljeća te su zbirke ponovo izdane i obrađene u redakciji Đenane Buturović i Muniba Maglajlića). Zbirke su opsežne; npr., Marjanovićeva, sakupljana u Krajini, s "pivačem" Mehmedom Kolakovićem te drugima, ima više od 255.000 stihova, a Parryjeva reproducira više od 12.000 stihova bjelopoljskog "Homera" Avde Međedovića. Za jezičku situaciju važno je sljedeće: *epske i lirske pjesme, a i veoma popularne i rado bilježene sevdalinke, pružaju, u pogledu jezičkog izraza, očekivanu sliku-unatoč "prepravljanju" tekstova tokom vremena (npr., uklanjanje raznih jezičkodijalekatskih osebujnosti, a katkad i nedopustive intervencije u tekstu koje su se očitovale u dodavanju ili oduzimanju riječi ili cijelih stihova), vidljivo je da je usmeno bošnjačko stvaralaštvo, na dijalekatskom nivou, ostvareno na bosansko-dalmatinskom, istočno-bosanskom, istočnohercegovačko-krajiškom i zetsko-sandžačkom dijalektu * narodne pjesme imaju osjetno veći udio turcizama, ili islamskih orijentalizama u vokabularu, nego što je to uobičajeno u razgovornom jeziku U formalnoj standardizaciji bosanskog jezika narodno bošnjačko stvaralaštvo je učestvovalo u mjeri kojoj je to bilo moguće, a to znači da se njegov uticaj osjetio ponajviše na većoj zastupljenosti turcizama. No, budući da moderna civilizacija već ima u velikoj mjeri izgrađen vokabular, uticaj narodne poezije i usmenog stvaralaštva je uglavnom ograničen na rječnik tradicionalnih zanimanja i zanata, porodičnih odnosa i vjersko-običajne terminologije. === Književnost i pismenost na orijentalnim jezicima === Bošnjaci su, osim alhamijado literature na narodnom jeziku, razvili bogatu i raznovrsnu pismenost na orijentalnim jezicima, prije svega [[Turski jezik|turskom]]. Taj fenomen je istražen u djelima Safveta Bašagića, Muhameda Mujezinovića, Hazima Šabanovića, Fehima Nametka i Smaila Balića. Esencijalno, riječ je o izuzetno vitalnoj spisateljskoj aktivnosti koja je pokrivala velik dio ljudske aktivnosti (lirsku i mističnu poeziju, teologiju, medicinu, matematiku, logiku, alhemiju, astronomiju, filologiju, putopise, naznake historiografije...), i to većina na turskom, manji dio na arapskom, te najmanji na perzijskom. Među mnogobrojnim autorima se ističu Hasan Kafi Pruščak, Šejh Jujo, Nerkesi, Derviš-paša Bošnjak, Arif Rizvanbegović Stočević, Mula Mustafa Bašeskija, Salih Muvekkit, Fevzija Mostarac, Muhamed Enveri Kadrić... Veliki dio tih tekstova ostao je aktuelan jer je posvećen političko-historijskoj problematici (razne bune, upad Eugena Savojskog u Sarajevo...), te opisima Rusije koje su napisali zarobljenici iz Bosne. Tu su i važna djela historiografije među Bošnjacima (Muvekkit, Kadrić), a jezik je, ako je izričito spomenut, najčešće imenovan bosanskim. U taj dio korpusa bošnjačke pismenosti i književnosti spada brojna epigrafika na nišanima (grobljima), što je područje koje je sistematski obradio ugledni paleograf i epigrafičar Mehmed Mujezinović. === Situacija u 20. stoljeću i standardizacija === Prvi, i vjerovatno najvažniji period u formiranju savremenog bosanskog jezika je razodoblje prijelaza 19. u 20. vijek, ili doba bošnjačke renesanse. Jezik najvažnijih autora tog vremena je, u većini svojih glavnih crta, praktički istovjetan sadašnjem, propisanom u pravopisnim priručnicima, gramatikama i rječnicima [[Alija Isaković|Isakovića]], [[Senahid Halilović|Halilovića]] i Jahića. Potencijalni prigovor fizionomiji jezika u najistaknutijih autora tog doba (Bašagić, Ćazim Ćatić, Mulabdić) mogao bi se svesti na sljedeće: budući da su djela tih pisaca uglavnom izdavana u Hrvatskoj, njihov jezički izraz nije reprezentativan jer odslikava ideološki izbor izdavača te nekad i spomenutih autora. Taj prigovor, na prvi pogled racionalan, uvjerljivo je pobijen detaljnom gramatičkom, leksičkom i drugom tekstualnom analizom jezičkog izraza navedenih spisatelja, koja nepobitno pokazuje da je riječ o logičkom produžetku i nasljedovanju bošnjačkog književnog izraza prošlih stoljeća, a prvenstveno literature 19. stoljeća prije austrougarske okupacije. [[Datoteka:Halilovic.jpg||mini|desno|250px|''[[Pravopis bosanskog jezika|Pravopis bosanskoga jezika]]'' (1996)]] Odlike bosanskog standardnog jezika jesu sljedeće: *bosanski jezik je, kao standardni jezik, jedan od jezika (uz hrvatski i srpski) koji slijede, uz različite stepene utjecaja, iz starijeg [[Historijski pregled jezika u Bosni i Hercegovini|jezičkog naslijeđa]] nastalog na tlu Bosne i Hercegovine; *jezički standard još nije u potpunosti u upotrebi u medijima bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini; *jezičke spomenike predturskog perioda, kakve nalazimo na natpisima na kamenim mramorima i u poveljama Kotromanića, odlikuje štokavsko narječje prožeto u većoj ili manjoj mjeri crkvenoslovenskim. Predturska Bosna je područje ćirilične pismenosti, imala je i svoje autentično i posebno pismo [[Bosančica|bosančicu]], dok se latinično pismo prvi put javlja za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]; *jezički spomenici specifično bosanskog jezika (tj. oni koji nisu pisani na mješavini crkvenoslavenskog i vernakulara, kakvu nalazimo na natpisima na stećcima u 14. i 15. stoljeću) sežu u 16. i 17. stoljeće, u [[alhamijado književnost]] pisanoj na modificiranom arapskom alfabetu ([[arebica]]). Česta je bila i upotreba [[Ćirilica|ćirilice]], i to prvenstveno u korespondenciji bošnjačkih velikaša ("begovica", [[begovsko pismo]]); *tokom 19. stoljeća (prvenstveno krajem stoljeća) pojavljuje se obimnija kulturna djelatnost Bošnjaka na jeziku koji je različito imenovan: srpsko-hrvatski, hrvatski, srpski, bosanski. [[Meša Selimović]], autor djela ''[[Derviš i smrt]]'' i ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'', i [[Izet Sarajlić]] neki su od poznatijih bosanskohercegovačkih pisaca, dok se u sandžačke pisce ubrajaju [[Husein Bašić]], [[Ćamil Sijarić]], [[Murat Baltić]], [[Bajram Redžepagić]] i [[Safet Sijarić]]. [[Raspad SFRJ|Raspadom]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] počela je konačna standardizacija bosanskog jezika, i to u rječniku [[Alija Isaković|Alije Isakovića]], ''Pravopisu'' [[Senahid Halilović|Senahida Halilovića]] i ''[[Gramatika bosanskoga jezika (2000)|Gramatici]]'' [[Dževad Jahić|Dževada Jahića]], Senahida Halilovića i [[Ismail Palić|Ismaila Palića]]. Odlike bosanskog standardnog jezika, po propisima tih djela, jesu češća upotreba orijentalizama (turcizmi i arabizmi) i očuvanje fonema H i F u izvjesnom broju riječi kao odraz posebnosti govora Bošnjaka. Bosanski jezik, uz [[Srpski jezik|srpski]] i [[Hrvatski jezik|hrvatski]], jedan je od tri službena jezika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Status == Nerijetko je dovođeno u pitanje postojanje bosanskog jezika. Pokušaj odgovora na to pitanje dao je hrvatski lingvist [[Radoslav Katičić]]: {{citat|Poznato je također da je jezik ljudima uvijek i nosilac nekih vrijednosti, da se prema njemu opredjeljuju: osjećaju ga kao svoj ili tuđ, kao lijep ili ružan, kao njegovan ili zapušten. On im je simbol i uvijek nova potvrda duhovnog bića i narodnosne pripadnosti, on im je, kako veli Herder, prava domovina. Jezik je dakle taj koji jest ne samo zato što je takav, a ne drukčiji, što je postao tako, a ne drukčije, nego i po tomu što nosi te, a ne druge vrijednosti. To je vrijednosni vid jezičkog identiteta.<ref>[[Radoslav Katičić]]: ''Novi jezikoslovni ogledi'', [[Zagreb]], 1992.</ref>}} Na formalnom naučnom nivou, teorijska lingvistika opisuje jezik preko sljedećih disciplina: *[[fonetika]] *[[fonologija]] *[[morfologija (lingvistika)|morfologija]] *[[tvorba riječi]] (u slavenskim jezicima obuhvatnija od morfologije) *[[sintaksa]] *[[semantika]] *[[pragmatika]] *[[lingvostilistika]] *[[leksikologija]]. Bosanski, hrvatski i srpski dijele temeljnu gramatiku (morfologiju i sintaksu), dok stepen slaganja u ostalim granama, od fonetike do stilistike i leksika varira – od većih podudaranja do dosta izraženih razlika. No, za bitnost jezika nije toliko važan stepen razlika ili sličnosti standardnih jezika kao sistema: svaki je standardni jezik otvoreni sistem karakteristične strukture i zakonitosti među povezanim disciplinama sistema, pa je to i presudna činjenica za utvrđivanje opstojnosti jezika. == Također pogledajte == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [[Međusobna razumljivost jezika]] * [[Strane riječi u bosanskom jeziku]] * [[Bosnizacija]] * [[Vokalski sistem bosanskog jezika]] * [[Prefiksi u bosanskom jeziku]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == *[[Muhamed Huković]], ''Alhamiado književnost i njeni stvaraoci'', Sarajevo, 1980. *[[Safvet-beg Bašagić]], ''Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti'', Sarajevo, 1912. *[[Hazim Šabanović]], ''Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima'', Sarajevo, 1973. *[[Alija Isaković]], ''Rječnik bosanskoga jezika'', Sarajevo *[[Senahid Halilović]], ''Pravopis bosanskoga jezika'', Sarajevo, 1996. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnian language}} {{Wikicitat}} {{Div col|cols=3}} * [http://www.pravopis.ba Pravopis.ba] * [https://web.archive.org/web/20040606090944/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/bosanski_jezik.html Bosanski jezik - historijske činjenice] {{bs simbol}} * [http://www.bosnianlanguage.com/ Bosanski jezik] {{bs simbol}} {{en simbol}} {{fr simbol}} {{de simbol}} * [https://web.archive.org/web/20040704084624/http://www.sanoptikum.org.yu/bosanski_jezik.htm Sanoptikum - o bosanskom jeziku] {{bs simbol}} * [https://web.archive.org/web/20060113161547/http://sanoptikum.org.yu/bosanski_jezik/povelja.htm Povelja o bosanskom jeziku] {{bs simbol}} * [http://home.freeuk.net/iandart/index.htm Learn Bosnian language] {{en simbol}} * [https://web.archive.org/web/20040606090944/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/bosanski_jezik.html O bosanskom jeziku] {{bs simbol}} * [http://ucibosanski.com/ Uči bosanski] {{bs simbol}} * [https://web.archive.org/web/20060505191501/http://www.bhdani.com/arhiva/134/t344a.htm Članak iz "DANI" o bosanskom jeziku] {{bs simbol}} * [https://web.archive.org/web/20051024033537/http://www.uknetwork.freeserve.co.uk/bosjezik.html Bosanski jezik - Povijesna paradigma] {{bs simbol}} * [http://bosanskijezik.blogger.ba/ Pitanja i odgovori o bosanskom jeziku] * [http://personal.inet.fi/cool/blt/gramatika.htm Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole iz 1890.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090130080813/http://personal.inet.fi/cool/blt/gramatika.htm |date=30. 1. 2009 }} * [http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Muhsin Rizvić: Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo] * [https://slavistickikomitet.ba/GGSRBJ.pdf Senahid Halilović, Ilijas Tanović, Amela Šehović: Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik] * [https://www.scribd.com/doc/260396699/Casopis-Bosanski-Jezik Časopis ''Bosanski jezik''] * [https://www.scribd.com/doc/132706074/Bosanski-Jezik-u-100-Pitanja-i-100-Odgovora Dževad Jahić: Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora] * [https://www.scribd.com/doc/129933331/Pravopis-bosanskog-jezika-Senahid-Halilović-1996 Senahid Halilović: Pravopis bosanskoga jezika] * [https://www.scribd.com/doc/202782875/Bosnjacki-Narod-i-Jezik Dževad Jahić: Bošnjački narod i jezik] * [http://www.tekstlab.uio.no/Bosnian/Korpus2.html Korpus bosanskih tekstova na Univerzitetu u Oslu] {{Div col end}} {{Bosanski jezik}} {{Bošnjaci}} {{Slavenski jezici}} {{BiH po temama}} {{Poluzaštita}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jezici u Srbiji]] [[Kategorija:Jezici u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Jezici na Kosovu]] [[Kategorija:Jezici u Turskoj]] [[Kategorija:Jezici u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Jezici u Sloveniji]] [[Kategorija:Jezici u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Jezici u Albaniji]] 7b3nme2pp40jvjj66ldteamdnj8qv5h 0 1065 3847984 3797298 2026-05-20T12:29:07Z NeptuneBot 126033 /* top */ pravopis, replaced: sa c → s c using [[Project:AWB|AWB]] 3847984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Finska | izvorno_ime = ''{{jezik|fi|Suomen tasavalta}}''<br />''{{jezik|sv|Republiken Finland}}'' | ime_genitiv = Finske | zastava = Flag_of_Finland.svg | grb = Coat of arms of Finland.svg | uzrečica = | himna = fi: "[[Maamme]]" - sv: "Vårt land"<br />(bs: "Naša zemlja") - Ålänningens sång (u Ålandu) <ref name="finnland2015"/>{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Maamme.ogg]]}} | karta = EU-Finland.svg | glavni_grad = [[Helsinki]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|60|10|N|24|56|E}} | najveći_grad = Helsinki | službeni_jezik = [[Finski jezik|finski]], [[Švedski jezik|švedski]] | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Finske|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Alexander Stubb]] | vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Finske|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Petteri Orpo]] | nezavisnost = Od [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]] | nezavisnost_priznato = [[6. decembar|6. decembra]] [[1917.]] | površina = 338.424 | procenat_vode = 10 | po_površini_na_svijetu = 64 | stanovnika = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span> 5.521.158<ref name="population stat">{{cite web|url=http://vrk.fi/default.aspx?docid=5953&site=3&id=0|title=VÄESTÖTIETOJÄRJESTELMÄ &ndash; REKISTERITILANNE &ndash; 29.02.2012|publisher=Population Register Centre|access-date=14. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120801083251/http://vrk.fi/default.aspx?docid=5953&site=3&id=0|archive-date=1. 8. 2012|url-status=dead}} {{fi simbol}}</ref> | stanovnika_godina = Procjena 2019. | gustoća = 16 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 114. | bdp_ukupno = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span> $257 milijardi<ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=65&pr.y=7&sy=2009&ey=2012&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=172&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a= |title=Finland|publisher=[[Međunarodni monetarni fond]]|access-date=17. 4. 2013}}</ref> | bdp_godina = 2018. | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = $46.559<ref name=imf2/> | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span> 0.925<ref name="HDI">{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|title=Human Development Report 2010|year=2010|publisher=United Nations|access-date=5. 11. 2010|archive-date=21. 11. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101121150504/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table1.pdf|url-status=dead}} i {{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table2.pdf|title=Human Development Index trends, 1980&ndash;2010|year=2010|publisher=[[UN]]|access-date=7. 11. 2010|archive-date=1. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120401190207/http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2010_EN_Table2.pdf|url-status=dead}}</ref> | hdi_godina = 2018. | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = 25,9 | gini_godina = 2018 | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Euro]] (€) (EUR) | vremenska_zona = [[EET]] ([[UTC]]+2)<br /> - ljeti [[EEST]] (UTC+3) | najviša_tačka_ime = [[Halti]] | najviša_tačka_metara = 1328 | najveće_jezero_ime = [[Saimaa]] | najveće_jezero_površina = 4400 | najveća_rijeka_ime = [[Kemijoki]] | najveća_rijeka_dužina = 552 | internetski_nastavak = [[.fi]] | pozivni_broj = +358 }} '''Finska''' ({{jez-fi|Suomi}}; {{jez-sv|Finland}}), zvanično '''Republika Finska''' ({{jez-fi|Suomen tasavalta|linkovi=ne}}; {{jez-sv|Republiken Finland|linkovi=ne}}), jeste nordijska [[država]] u sjeveroistočnoj [[Evropa|Evropi]], koja spada u fenoskandiju, ograničena [[Baltičko more|Baltičkim morem]] na jugozapadu, [[Finski zaliv|Finskim zalivom]] na jugoistoku i [[Botnički zaliv|Botničkim zalivom]] na zapadu. Finska ima granice sa [[Švedska|Švedskom]], [[Norveška|Norveškom]] i [[Rusija|Rusijom]]. [[Olandska ostrva]], uz jugozapadnu obalu, pod finskim su suverenitetom, ali imaju široku autonomiju. Prema podacima iz 2016. godine u Finskoj je živjelo oko 5,5 miliona stanovnika a većina stanovništva je uglavnom koncentrisana u južnom dijelu države. 88,7% stanovništva su [[Finci]] i govore finskim jezikom dok drugu skupinu po brojnosti čine Šveđani koji govore finskim jezikom (5,3%). Po površini osma je najveća država u Evropi i najrjeđe naseljena država [[Evropska unija|Evropske unije]]. [[Parlamentarna republika|Parlamentarna je republika]] s centralnom vladom čije sjedište se nalazi u [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Helsinki]]ju, lokalnim samoupravama u 311 općini i jednom autonomnom regijom, Olandskim ostrvima. Preko 1,4 miliona stanovnika živi u [[Metropolitansko područje|metropolitenskom području]] [[Veliki Helsinki|Velikog Helsinkija]], području čija privreda predstavlja trećinu ukupnog [[BDP]]-a Finske. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima oko 60.000 jezera, mnoštvo rijeka, koje su ranije korištene za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume; stoga glavno mjesto u [[industrija|industriji]] zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se [[Helsinki]], [[glavni grad]] i najveća [[luka]] s razvijenom industrijom. Nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] iz 1917. godine, [[Finska deklaracija o nezavisnosti|Finska proglašava nezavisnost]] od Rusije. Već sljedeće godine u Finskoj izbija [[Finski građanski rat|građanski rat]], između [[Boljševizam|proboljševičke]] [[Finska socijalistička radnička republika|Crvene garde]], podržane od strane nove sovjetske Rusije i antisocijalističke [[Bijeli (Finska)|Bijele garde]] podržane od strane [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]]. Nakon kratkog pokušaja uspostavljanja kraljevstva, Finska konačno postaje republikom. Tokom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]], Sovjetski Savez je više puta tražio teritorijalne ustupke na račun gubitka teritorijalnog integriteta Finske a nakon [[Zimski rat|Zimskog rata]] Finska je izgubila dijelove [[Karelija|Karelije]], Sale, Kuusama, Petšamoa i nekih ostrva, ali je zadržala nezavisnost. == Historija == {{Glavni|Historija Finske}} [[Datoteka:Senate1917.jpg|mini|250p|desno|Finski senat 1917.]] Najstariji tragovi o ljudskom postojanju u Finskoj potiču od 8000 godine p. n. e. Ovi primitivni [[lov]]ci i sakupljači su vjerovatno stigli s istoka. Proizvodnja lonaca karakterizira drugi tip kulture ljudi iz kamenog doba poznate kao ukrasna keramika. Uspjeh Battle-Ax kulture (1800 - 1600. p. n. e) možda je donešen u Finsku od indoevropskih ljudi iz južnijih [[Baltičko more|baltičkih]] [[regija]]. Ovi ljudi su bili uspješni moreplovci i uveli zemljoradnju. Udruživanja Battle-Ax ljudi s prethodnim stanovništvom dovelo je do nove Kiukainen kulture. [[Bronzano doba]] počelo je u Finskoj oko 1300. p. n. e. Tokom prvog perioda predkršćanske ere i narednih [[vijek]]ova ljudi su govorili jedan od [[ugrofinski jezici|ugrofinskih jezika]]. Prošlost Finske je vezana za dug period dominacije [[germani|germanskih naroda]] (prvenstveno [[Šveđani|Šveđana]]), a s druge strane [[slaveni|slavenskih naroda]] ([[Rusi|Rusa]]). Etnogenetski ni s jednim susjedima nemaju ništa zajedničko. Najbliži etnički srodnici su im [[Mađari]] u Panonskoj niziji. Finci su narod ugro-finskog porijekla. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. Ona je bila njihov posjed sve do [[1809]]. godine. Dva plemena Finci i Hemejci primili su [[Katoličanstvo|rimokatoličku vjeru]], a Karelijci [[Pravoslavlje|grčko-istočnu]] od Rusa. Poslije 1809. Finska potpada pod [[Rusija|rusku]] vlast sve do [[1917]]. godine. U tom periodu, [[1906]], Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju [[Lenjin]]ovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finska je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] poražena od tadašnjeg [[SSSR]]-a i morala je ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsovog mora, te je tako Finska svedena na današnji prostor. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan [[1947]]. godine. Naknada štete u obliku roba široke potrošnje isplaćena je u potpunosti 1952, a tri godine kasnije polovina ostrva vraćena je Finskoj. Novi odnosi sa SSSR-om doveli su do legalizacije [[komunizam|komunističke partije]], sporazum o prijateljstvu, saradnji i obostranoj pomoći. == Geografija == {{Glavni|Geografija Finske}} [[Datoteka:Jolosjärvi.jpg|mini|250p|desno|Jezero Jolosjärvi]] Finska je [[Sjeverna Evropa|sjevernoevropska]], [[Skandinavija|skandinavska]] i [[Baltičko more|baltička]] zemlja. U grupaciji zemalja kojoj pripada (skandinavske zemlje) ona bi mogla ponijeti atribut nizijska jer joj najviši vrh jedva prelazi 1.300 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Za razliku od drugih skandinavskih zemalja Finska je kontinentalna zemlja bez obzira što izlazi na [[Baltičko more]]. Po mnogim osobinama je sličnija Kareliji i poluostrvu Koli ([[Rusija]]), nego drugim skandinavskim zemljama. Državna teritorija presjeca polarni krug, četvrtina njene teritorije je iznad sjeverne polarnice. Finska dopire blizu Sjevernog ledenog okeana na koji je imala izlaz prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Državna teritorija se proteže od 60° do 70° sjeverne geografske širine. Njena dužina u smjeru sjever-jug prelazi 1100&nbsp;km, a njena prosječna širina je 600&nbsp;km. Površina Finske je 338.145&nbsp;km² sa 5.183.545 ([[2002]]. godine) stanovnika s prosječnom [[gustoća stanovništva|gustoćom]] 15 stanovnika po km² što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Evropi. Finska graniči sa [[Norveška|Norveškom]] na sjeveru, na istoku sa [[Rusija|Rusijom]], Finskim zalivom, na jugozapadu s Baltičkim morem, i na zapadu s Botničkim zaljevom i sa [[Švedska|Švedskom]]. U geografskoj regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline: # [[Finska#Finska Laponija|Finska Laponija]], # [[Finska#Jezerska Finska|Jezerska Finska]] i # [[Finska#Finsko primorje|Finsko primorje]]. Ovakva regionalizacija odgovara regionalizaciji ovog prostora i po smjeru pružanja ove države. Laponija odgovara regiji Sjeverna Finska, Jezerska Finska odgovara regiji Južna Finska, a regija Finsko Primorje odgovara regiji [[Botnički zaljev|Botnička]] obala. [[Datoteka:Ristikallio.jpg|mini|195p|lijevo|Šume Finske]] ==== Finska Laponija ==== Finska Laponija je pretežno brežuljkasta [[regija]] izuzev krajnjeg sjeverozapada gdje ima [[planina|planinski]] karakter. Osobnost ovog dijela Finske je da nema [[jezero|jezera]] (iako je Finska zemlja jezera). Izuzetak čini samo jedno jezero - Inara. U Finskoj ovu regiju nazivaju Laplandija. Zauzima oko 1/3 državnog prostora (10.300 [[kvadratni kilometar|km²]]). Zimi je vrlo hladna (-15[[Celzijus (jedinica)|°C]] do -20&nbsp;°C) i pokrivena [[snijeg]]om, dok za kratkog [[ljeto|ljeta]] vlada ugodnija temperatura (zabilježeni apsolutni maksimum od +33&nbsp;°C). Što se ide sjevernije nastupa tundra bez stabala, sa lišajevima, ponekim grmom, malim močvarama i malim brojem cvjetonoša (tokom kratkog ljeta). U ljetnom periodu tu je stanište mnogobrojnih [[ptice|ptica]]. U ranijim vremenima regija je bila isključivo naseljena Laponcima. Živjeli su od uzgoja [[irvas]]a i [[ribolov]]a, te su živjeli [[nomadi|nomadski]] i polunomadski život. Smatra se da ih danas nema više od 2.000. U prirodi im je voliti nomadski život iako sve više postaju stalni stanovnici naselja. Otkada su Finci izgradili arktički put ([[1929]]. godine) u ovoj regiji se razvija i [[turizam]]. Uz savremenu cestu dugu 460&nbsp;km izgrađeni su hoteli s visokim konforom. Dolaze turisti-ribolovci, turisti-skijaši, i turisti koji su željni provozati se sanjkama koje vuku irvasi. Ipak, Sjeverna Finska je manje razvijen kraj i rijetko naseljen dio države. Nomadsko stočarstvo i sječa šume su glavne privredne aktivnosti Laponije. Centar finske Laponije je grad Rovanijemi koji leži na obali rijeke Kemi u blizini sjeverne polarnice. Do njega dopire [[željeznica]] uz postojeći arktički put i produžava prema [[Rusija|ruskoj]] luci Murmansk. On je upravni, trgovačko-prometni i turistički centar Laponije. Ističe se po trgovini [[koža|kože]]. ==== Jezerska Finska ==== Jezerska Finska se nalazi između Finske Laponije na sjeveru i Finskog primorja na jugu i jugozapadu. Finci nazivaju ovaj kraj "Suomi" - zemlja [[jezero|jezera]]. Geomorfološki to je dio morenskih bedema kojima su stvorene brojne jezerske [[depresija|depresije]]. Baš ova regija dala je atribut Finskoj amfibijska zemlja. Tu su mnogobrojna glacijalna jezera a pejsaž dopunjuju nepregledne [[četinarske šume]]. Najveće jezero je Sajma, s cjelokupnim sistemom jezera pod imenom Velika Sajma, površine od 4.400&nbsp;km². Sva jezera su tektonski predisponirana, ali za njihovo konačno oblikovanje je značajna ledenjačka erozija i akumulacija. Najveća dubina Sajme je 82 m. Zapadno od Sajme je jezero Pajane površine 1.065 m², maksimalne dubine 93 m. Jezera su međusobno odvojena kordonima morena, ali su hidrografski povezana [[Rijeka|riječnim]] tokovima i kanalima. Neke rijeke npr. Oulu, Komo imaju značajne vodne snage, koje se iskorištavaju. Oko jezera se nižu mala sela s tipičnim drvenim kućama. Neka naselja imaju fizionomiju gradskih naselja. Između jezera izgrađene su tri željezničke pruge u smjeru sjever-jug i dvije u smjeru zapad-istok. Kao gradska središta razvili su se gradovi Kuopio, Tampere i Lahti. Kuopio je izraziti centar drvne [[industrija|industrije]] i središte cijele regije i Finske. U sferi uticaja [[grad]]a je [[rudarstvo|rudarski]] revir Finske gdje se proizvodi [[bakar]], [[olovo]], [[cink]], [[azbest]] i [[kvarc]]. Tu se nalazi rudarski centar Outokumpu. Tampere je najveći grad Jezerske Finske (preko 150.000 stanovnika). Poznat je po svojoj tekstilnoj, metalnoj i papirnoj industriji. On nosi epitet ''finski Manchester''. Grad Lahti je u prijelaznoj oblasti, ima funkciju etapne stanice u kojoj se okupljaju učesnici zimskih [[sport]]ova. U istočnim i središnjim dijelovima regije osnovano je nekoliko desetina hiljada novih gazdinstava nastalih od doseljenika s teritorija koji su pripali (poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) tadašnjem [[SSSR]]-u. ==== Finsko primorje ==== [[Datoteka:Laitakarin pooki.jpg|mini|270p|desno|Ostrvo Laitakari]] Finsko primorje je predstavljeno izlaskom ove države na [[Baltičko more]] (Botnički i [[Finski zaliv]]). Nasuprot ostalim dijelovima Finske u ovoj regiji nema onih prepoznatljivih, za sjeverne zemlje, morenskih sedimenata. Ovdje se nalaze sedimenti morskog porijekla, ostaci nekadašnjeg Joldijskog mora. Finsko primorje, iako jedinstvena [[regija]], može se podijeliti na dvije podregije: Sjevernije, prostor oko Botničkog i južnije prostor oko Finskog zaliva. '''Botničko primorje''' je pojas Finske uz istoimeni zaliv dug oko 700&nbsp;km. Primorje je izloženo sjevernim vjetrovima. Od [[Švedska|Švedske]] granice na sjeveru do grada Vasa na jugu primorje je pod [[šuma|šumom]]. Značajnije naselje je grad Oulu, na ušću istoimene rijeke, koja je dio ostrva istoimenog jezera. Poznat je kao centar drvne industrije. Sjevernije od njega je grad [[Kemi]] na istoimenoj rijeci Kemi, s istom funkcijom kao Oulu. Od njega vodi željeznička pruga za Murmansk, preko centralnog grada Jezerske Finske. Najjužnije tačke Botničkog primorja su gradovi Vasa i Pori. '''Južno primorje''' Finci nazivaju "salpau selkä" (primorje uz sjevernu obalu Finskog zaliva). Regija ima povoljnije tlo i [[klima|klimu]] čime su stvoreni uslovi za intenzivnu [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[stočarstvo]]. Ovdje uspijeva pšenica i šećerna repa. Ovo je najgušće naseljena oblast Finske. Paralelno sa obalom vode glavne željezničke i cestovne komunikacije. Pored aktivne uloge u poljoprivredi ova regija je i [[industrija|industrijski]] razvijena. Na jugozapadu je grad Turku, najstariji grad Finske, nekada i prijestolnica. Njegovi stanovnici najviše govore [[švedski jezik|švedski]]. Okružen je grupama ostrva, koja tamo nazivaju "Schären", u blagoj klimi, plodnom okruženju, sa slikovitom srednjovjekovnom [[arhitektura|arhitekturom]] spada u najljepše finske gradove. Nedaleko od Turkua se nalazi arhipelag Aland, koji je bliže Švedskoj nego Finskoj. Sastoji se od oko 6.500 ostrva od kojih je 80 naseljeno. Stanovnici govore švedski a bave se poljoprivredom i ribolovom. Najveći grad oblasti, ujedno i cijele države je [[Helsinki]], veliki i moderan kulturni, politički, trgovački i industrijski centar. Istočno od njega je mali grad [[Kotka]], a zapadno gradić Hanko. === Reljef === Površinu finskog prostora sačinjava Baltički štit. Štit je izgrađen od kristalastih škriljaca, granita, gnajsa i [[vulkan]]ita iz doba arhaika. Ovo područje je bilo nabrano u prekambriju. Djelovanjem vanjskih sila teren je uravnjen. U pleistocenu, finski prostor je bio potpuno prekriven inlandajsom. Pleistocena glacijacija i moćni inlandajs su na svakom koraku ostavili svoje tragove. Ledenjaci su kod manje otpornih stijena erodirali povlatne slojeve sve do rezistentne podloge. Taj materijal je akumuliran u obliku morena. Morene su zagradile brojna jezera, tako da Finska izgleda iz aviona kao vodoravno presječena spužva u čijim se rupicama nalazi voda. Oko 80% Finske prekrivaju glacijalni nanosi u obliku morena i drumlina (izduženi brežuljci sastavljeni od [[glina|gline]] i [[pijesak|pijeska]] dužine 500 do 1000 metara, visine 20 do 30 metara). Veći dio finskog prostora čini blago ravni reljef od 100 do 300 m nadmorske visine. U Laponiji je ravan gdje se brijegovi dižu do 500 m.n.v. Na sjeverozapadu Finske su posljednji izdanci Skandinavskih [[planina]], gdje se nalazi i najviši vrh države [[Haltiotuturi]] (1.234 m). [[Datoteka:Repoveden Kansallispuisto Kesayonauringossa.jpg|mini|250p|lijevo|Nacionalni park Repovesi]] === Klima === Zbog uticaja okolnih vodenih površina, [[klima]] je značajno manje ekstremna nego što se očekuje. Prosječna [[juli|julska]] temperatura na obali je 16&nbsp;°C, a u [[februar]]u -9&nbsp;°C. Količina [[padavine|padavina]] ([[snijeg]], [[kiša]]) je 460&nbsp;mm na sjeveru i 710 na jugu. Slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje na jugu i 7 mjeseci na sjeveru. [[Helsinki]] ima prosječnu temperaturu najhladnijeg mjeseca -6,3&nbsp;°C, a Oulu na sjeveru -0,3&nbsp;°C, dok je prosječna julska temperatura u Helsinkiju 16,5&nbsp;°C, a u Oulu 15,5&nbsp;°C. Krajnji sjever je još hladniji. [[Januar]]ska temperatura u Laponiji je -15&nbsp;°C. === Hidrologija === Za Finsku se kaže da je "amfibijska zemlja", zemlja vode i kopna. Različiti su podaci o broju [[jezero|jezera]] u Finskoj, ali se procjenjuje da ih ima oko 60.000. [[Rijeke u Finskoj|Rijeke]] su većinom otoke pojedinih jezera, a najveća je Vuoksi, sa čuvenim vodopadom Imatrom, otoka je najvećeg finskog jezera Sajma (1.800 m²), a prioka je jezera Ladoge. Jezero Sajma je [[1968]]. godine spojeno plovidbenim kanalom s Finskim zalivom, a s druge strane povezano je s gradom Viborgom, kanalom dugim 60&nbsp;km. Sajma predstavlja čitav sistem jezera. Druga važna jezera su Päijänne, Kalla, Orivesi i Keitele na jugu, i jezero Anar na sjeveru. Anar je sjevernije od polarnog kruga, na 69° S geografske širine. S maksimalnom dubinom od 60 m. Po nekim podacima na jezeru ima 3.000 [[ostrvo|ostrva]], a površina akvatorija bez ostrva je 1.000 m². === Biljni i životinjski svijet === Oko 72% Finske je pod [[šuma]]ma. Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći [[jasen]], [[javor]] i [[brijest]], šume su uglavnom četinarske gdje dominiraju omorike i [[Bor (biljka)|borovi]]. Finska ima približno 1.200 vrsta [[flora|biljaka]] i paprati i oko 1.000 vrsta lišajeva. Divljač uključujući medvjede, vukove, polarne lisice, divlje mačke, uglavnom žive u nenaseljenim sjevernim područjima. Sobovi koje su pripitomili Saami izumiru u divljini. Divlje guske, labudovi, plovke, sniježne žutovoljke ([[ptice]]) prave gnijezda širom sjeverne Finske. Od riba najčešće su slatkovodne: losos, pastrva, štuka, grgeč i iz slanih voda: haringa, bakalar. U unutrašnjosti zemlje dominira sivo planinsko tlo. Sjeverni dio Finske je pokriven močvarnim tlom. Najplodnije tlo je u južnom dijelu obalske ravnice koje se sastoji od morske gline. === Prirodna bogastva === Bogata zemlja prekrivena [[šuma]]ma je najvrijedniji resurs Finske. Omorika, bor, srebrna su dominirajuće vrste drveća. Jedini prirodni resursi zemlje su drvo, [[treset]], toplokrzne životinje, [[hidroenergija]] i [[ribe|riba]]. Finska također ima neka nalazišta [[metal (hemija)|metala]] od kojih se izdvajaju [[cink]], [[bakar]], [[željezo]] i [[nikl]]. [[Vanadij]], [[srebro]] i [[zlato]] se vade. Najobilniji [[nemetali]] su [[granit]] i [[krečnjak]]. == Administrativna podjela == {{Glavni|Administrativna podjela Finske|Regije Finske}} Finska se administrativno sastoji od 19 regija, koje se nazivaju ''maakunta'' na finskom i ''landskap'' na švedskom jeziku. Regijama upravljaju regionalna vijeća koja služe kao forumi saradnje za općine regije. Glavni zadaci regija su regionalno planiranje i razvoj preduzeća i obrazovanja. Pored toga, javne zdravstvene usluge se obično organizuju na nivou regija. Trenutno, jedina regija u kojoj se održavaju izbori za Regionalno vijeće je Kainuu. Ostala regionalna vijeća biraju općinska vijeća, a svaku općinu u Regionalnom viječu predstavlja broj predstavnike srazmjeran udjelu boja stanovnika općine u ukupnoj populaciji regije. Regije se dijele na podregije kojih je u Finskoj ukupno 70. Osim toga Finska je podijeljena i na općine i gradove kao najniži nivo administrativne podjele. == Vlada i politika == [[Datoteka:Stairs of Finnish Parliament.jpg|mini|255p|lijevo|Finski parlament u [[Helsinki]]ju]] Finska je [[republika]] sa [[demokratija|demokratskim]] i [[parlament]]arnim oblikom vlasti. Vlast je konstituirana i usvojena [[1919.]] Na čelu Finske je [[predsjednik]] izabran na šestogodišnji mandat direktnim glasanjem. [[Vlada]] je izabrana od strane predsjednika i odobrena od [[parlament]]a na čijem čelu je [[premijer]]. Glasaju stariji od 18 godina. Finski parlament je jedinstveno tijelo poznato kao Eduskunta. Njenih 200 članova je narod izabrao na 4 godine. Izvršna vlast u pokrajinama pripada [[guverner]]u koji je izabran od strane predsjednika države. Na Olandskim ostrvima, koja imaju autonomiju, pokrajinsko vijeće biraju stanovnici, pokrajinski savjet bira izvršni savjet koji dijeli moć s guvernerom. Lokalni sudski sistem podijeljen je na općinske sudove u gradovima i distriktne sudove u ruralnim sredinama. Apelacijski sudovi su smješteni u Turku, Vaasi, Kuopiu, Kouvoli, Rovaniemiju i Helsinkiju. Vrhovni sud čije je sjedište u Helsinkiju je glavni sud za civilne i kriminalne slučajeve. === Obrazovanje === Školovanje je besplatno i obavezno od 7 do 16 godina. U općinama sa švedskom manjinom nastava se nudi na oba jezika, s tim da učenici imaju slobodu izbora. Nepismenost skoro da ne postoji. Uz redovno osnovno i srednje obrazovanje, postoje i škole narodne akademije i radničke institute. Osnovno obrazovanje u ''peruskoulu'' traje 9 godina.<ref name="finnland2015">Konrad Fischer, ''[http://www.wiwo.de/politik/europa/finnland-waehlt-europa-blickt-am-sonntag-auf-das-finnische-fiasko/11639978.html Finnland wählt Europa blickt am Sonntag auf das finnische Fiasko]'' sa [[Die Wirtschaftswoche|wiwo.de]], objavljeno 17.4.2015, pristupljeno 17.4.2015 {{de simbol}}</ref> Škole za odrasle su privatne, društvene ili provincijske i imaju podršku države. Finska ima sistem srednjih usmjerenih škola kao što su komercijalne, obrtničke, tehničke, trgovačke i poljoprivredne. Finski institut za više obrazovanje uključuje 13 univerziteta i nekoliko koledža i škola za obuku nastavnika sa godišnjim upisom od 205.000 studenata. Najveći je [[Helsinški univerzitet|Helsinški]]. === Odbrana === Vojni rok od 11 mjeseci je obavezan za muškarce starije od 17 godina. Finska ima vojsku, mornaricu, zračne snage, ali su vojne snage smanjene Pariskim mirovnim ugovorom iz [[1947]]. na maksimalno 41.900 osoba. Godine [[2001]], oko 32.250 ljudi je bilo je služenju vojnog roka. Rezerva broji 500.000 ljudi. [[1994]]. godine. Finska se pridružila programu "Partnerstvo za mir" kao prvi korak k punom članstvu u [[NATO]]-u. === Socijalni sistem === Finski socijalni sistem dopušta nezaposlenim, bolesnim, nemoćnim i starim osiguranje, porodičnu i dječiju zaštitu, i nadoknadu invalidima. [[Medicina|Medicinska]] zaštita se izdaje preko mjesta zaposlenja, ali nacionalnim zdravstvenim ciljem od [[1972]]. omogućeno je osnivanje zdravstvenih centara u svim općinama i isključenje doktorskih honorara. == Privreda == [[Datoteka:Nokian pääkonttori Keilaniemessä.jpg|mini|250p|desno|Sjedište kompanije [[Nokia]] u Finskoj]] [[Datoteka:Oulu Stora Enso 2006 01 15.JPG|mini|250p|desno|Tvornica papira u Oulu-u]] [[Datoteka:Helsinki-Vantaan kiitotie 33.jpg|mini|250p|desno|Helsinki - Vantaa aerodrom]] [[Datoteka:Aleksanterinkatu Helsinki.jpg|mini|250p|desno|[[Helsinki]], glavni grad Finske]] [[Datoteka:Linus Torvalds.jpeg|mini|250p|desno|[[Linus Torvalds]], finski programer]] [[Datoteka:Saami Family 1900.jpg|mini|250p|desno|Porodica Saami [[narod]]a 1900-tih]] [[Drugi svjetski rat]] je ostavio Finsku s ogromnim [[privreda|privrednim]] problemima uključujući visoku [[inflacija|inflaciju]], nezaposlenost i nepovoljan [[trgovina|trgovinski]] balans. Od tada se industrijski sektor širio do šezdesetih godina prošlog [[vijek]]a. Osim javnih ustanova, [[industrija]] i biznis su privatizirani. Nacionalni budžet [[1998]]. predviđao je 41,3 milijardi dolara budžetskih prihoda i 43,1 milijardu troškova. Porast domaće proizvodnje u [[2000]]. godini bio je 121,5 milijarda. === Poljoprivreda === [[Poljoprivreda]] je uglavnom ograničeno na plodne priobalne regije. Samo 7% površine Finske je pod poljoprivrednim kulturama. Većina farmi su manje od 20 [[hektar]]a, manje od 20% farmi upošljava plaćene radnike. U [[2001]]. godini usjevi su bili [[ječam]], [[zob]] i [[pšenica]] (3,9 miliona metričkih tona), i korjenasto povrće kao [[krompir]] i [[šećerna repa]] (816.000 metričkih tona). [[Životinje]] su uključivale 6 miliona komada peradi, 1,1 milion stoke, 1,3 miliona svinja, 106.600 ovaca. Finska ima 414.000 pripitomljenih sobova. Oko 60% šuma u Finskoj je u privatnom vlasništvu. Ulov [[ribe]] u [[1997]]. je bio 196.513 metričkih tona. Više od 1/3 ribe potiče iz unutrašnjih [[voda]]. === Industrija === Drvna masa, [[papir]], drvoprerađivačka [[industrija]] predstavlja značajan segment finske industrije. Ranih [[1990te|1990-ih]] je proizvođeno oko 1,3 metričkih tona papira godišnje. Proizvodnja ostalih papirnih i drvnih proizvoda ukupno iznosi 7,9 miliona godišnje. Finska posjeduje industriju teških strojeva, metala, brodova, štamparskih materijala, elektro industriju, industriju hrane i pića, tekstilnu industriju, industriju odjeće, hemikalija, keramike i stakla. Finska je značajan izvor bakra (proiz. 11.600 metričkih tona 2000. godine), cinka, srebra (24 metričke tone), a [[hrom]], [[nikl]] i [[zlato]] se također iskopavaju. Papir, drvna masa i drvni proizvodi čine 40% godišnjeg finskog izvoza. Uvoz uključuje [[nafta|benzin]], hemikalije, mašine, transportnu opremu, grožđe, [[čelik|čelične]] proizvode, hranu i tekstil. Značajna [[trgovina]] se vodi s [[Njemačka|Njemačkom]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], [[Švedska|Švedskom]], i drugim zemljama [[EU]]. 2000. godine uvoz je bio 32,6 milijardi dolara, a izvoz 44,5 milijardi dolara. Finska je član slobodne trgovinske unije od [[1961]]., a u januaru [[1995]]. pridružila se [[EU]]. Radna snaga broji 2,6 miliona ljudi 2000. godine. Radnike zastupaju radnički sindikati grupisani u dvije velike federacije: Centralna organizacija i Konfederacija plaćenih radnika. Tri preduzeća posjeduju monopol u prehrambenoj industriji: S-Markt, K-Markt, Suomen Lähikauppa. Klasične pekare i mesnice ne postoje, sve se nudi u samoposlugama.<ref name="finnland2015"/> === Transport === Sistem kanala koji povezuju Finska jezera s ostalim i s Finskim zalivom predstavljaju jeftin i efikasan vid transporta za drvnu industriju. Oko 6.600&nbsp;km unutrašnjih voda su plovne. Željeznica je u državnom vlasništvu (dužina oko 5.836&nbsp;km) Finska ima oko 77.900&nbsp;km puteva 65% [[asfalt]]iranih. Finer ([[Finnair]]) obuhvata inostrane letove u zemlji, Karair i Finnaviation opslužuju mnoge [[grad]]ove. Najznačajnije u Finskoj uključuju [[Aerodrom Helsinki–Vantaa]], [[Aerodromu Tampere–Pirkkala|Aerodrom Tampere–Pirkkala]], [[Aerodrom Kuopio]] i [[Aerodrom Oulu]]. === Komunikacije === Vlada kontroliše [[telefon]]ske službe, a Finska TV prenosi većinu [[televizija|TV]] i [[radio]] programa. Privatne TV stanice nude oko 20 sati komercijalnog programa sedmično. Oko 1/3 telefonije je u državnom vlasništvu. U [[2000]]. je bilo 550 telefonskih linija na svakih 1.000 stanovnika. Zemlja ima 1.498 radio i 622 TV prijemnika na 1000 domaćinstava [[1997]]. godine. Ima 56 dnevnih [[novine|novina]], te magazine, sedmičnike, mjesečnike i dr. === Valuta i bankarstvo === Novčana jedinica je [[euro]], uveden je [[1. januar]]a [[1999]], a samo za elektronske transfere i finska valuta '''markka''' je korištena u ostalim slučajevima do 1. januara [[2002]]. kada je euro postao službena valuta i prestala je upotreba markke. Pošto je prihvatila euro, Finska mora slijediti ekonomska pravila utvrđena od strane Evropske banke ([[ECB]]). ECB je u [[Frankfurt]]u i reguliše posredovanje [[novac|novcem]]. == Stanovništvo == [[Finci]] čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Istok je naseljen s oko 2.500 Saamija druge manje grupe čine manje od 1%. Iako su [[Šveđani]] u manjini oni imaju svoju političku stranku, svoje škole i druge institucije. 67% populacije je urbano. Više od 93% govori [[Finski jezik|finski]] koji je uralski jezik. Oko 6% ljudi, uglavnom koncentriranih na Alandskom arhipelagu govore [[Švedski jezik|švedski]]. Saami govore Saamskim jezikom. [[protestantizam|Evangelistička Luterovska crkva]] prevladava, njeni članovi čine 86% stanovništva. Sloboda vjeroispovjesti je zagarantirana. [[Pravoslavna crkva]], iako nacionalna, u broju pristaša opada od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Po popisu iz [[2002]]., Finska ima, 5,183,545 stanovnika (15 stanovnika/km²) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u [[Evropa|Evropi]]. Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima. [[Helsinki]] ima oko 1.054.127 stanovnika ([[2005]].), te je intelektualni, proizvodni i trgovački centar. Sljedeća tri najveća grada su [[Tampere]] - 281.092, [[Turku]] - 242.153, [[Oulu]] - 166.053 koji su također industrijski centri. == Kultura == Nakon osvajanja Finskih plemena od strane Šveđana domaća [[kultura]] je bila pod uticajem Šveđana, koji traje i danas. Među seljacima su pjevane tradicionalne [[epska pjesma|epske pjesme]]. Radovi u drvetu i tapete su još uvijek dekorisani tradicionalnim ukrasima i spiralnim i sličnim jednostavnim [[geometrija|geometrijskim]] oblicima. Među obrazovanim preovladala je švedska kultura. Govorio se švedski [[jezik]] koji je, uz rijetke iznimke, bio i književni jezik zbog toga što je švedska [[umjetnost]] i [[arhitektura]] bila iz mnogo pravaca. Mnoge Finske građevine i umjetnički radovi oslikavaju [[italija]]nske, flemanske, njemačke i druge uticaje. U [[19. vijek]]u obrazovani Finci počeli su oživljavati svoju nacionalnu tradiciju. U isto vrijeme nacionalna finska [[književnost]] nastaje na vlastitom jeziku. Parne kupke - saune - koje nastaju sipanjem vode preko vrelih stijena su finski izum. Finci veoma vole knjige, a biblioteke i muzeji su sastavni dio njihove kulture. Helsinška gradska [[biblioteka]] ima oko 2,1 miliona izdanja, univerzitetska 2,6 miliona i služi kao nacionalna biblioteka. Finska ima 1.500 biblioteka širom zemlje. ===Muzika=== Poznati komponisti [[klasična muzika|klasične muzike]] su [[Jean Sibelius]] (1865-1957) i [[Levi Madetoja]] (1887-1947). U Finskoj je popularan [[heavy metal]], u cijelom svijetu su poznati bendovi: [[Nightwish]], [[Children of Bodom]],Stratovarius,Tarot,Dreamtale,Twilightning, [[Lordi]] (pobjednici [[Eurovision Song Contest 2006]]).<ref name="finnland2015"/><ref>Markus Becker, ''[http://www.spiegel.de/kultur/musik/lordi-und-der-grand-prix-die-wollen-nur-spielen-a-417360.html Lordi und der Grand Prix: Die wollen nur spielen!]'' sa [[Der Spiegel|Spiegel]] objavljeno 22.5.2006, pristupljeno 17.4.2015 {{de simbol}}</ref> Pjevačica [[Taiska]] predstavljala je Finsku 1977. na muzičkom festivalu u Japanu. ==Sport== Poznati su vozači [[Formula 1|Formule 1]] [[Mika Häkkinen]] i [[Kimi Räikkönen]].<ref name="finnland2015"/> == Također pogledajte == * [[Helsinki]] * [[Švedski jezik]] * [[Jean Sibelius]] * [[Urho Kekkonen]] * [[Paavo Nurmi]] * [[Općine i gradovi u Finskoj]] * [[Općine i gradovi u Finskoj prema površini]] * [[Općine i gradovi u Finskoj prema broju stanovnika]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Finland|Finska}} {{Wikicitat|Kategorija:Finska|Finska}} * [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament] * [http://www.government.fi/ Vlada Finske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050203000119/http://government.fi/ |date=3. 2. 2005 }} * [http://www.president.fi/ Predsjednik Finske] * [http://www.visitfinland.com Posjetite Finsku] * [http://www.britannica.com/nations/Finland Enciklopedija Britannica o Finskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061112001040/http://www.britannica.com/nations/Finland |date=12. 11. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20060212133123/http://www.finlandforum.org/bb/ Finski forum] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Finland:_Primary_Documents Historija Finske] * [https://web.archive.org/web/20100919083847/http://www.tte.ch/finland/ Turistički stručnjaci] * [https://web.archive.org/web/20080906140404/http://virtual.finland.fi/ Virtualna Finska] * [https://web.archive.org/web/20110522104210/http://www.freewebs.com/favouritecountry/ Slike Finske] {{Finska po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Mediteranska unija}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Finska|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1917.]] [[Kategorija:Skandinavija]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] dm391pgdbuj1igp1jdxjw8u2ovvlemj 0 1122 3847986 3843102 2026-05-20T12:29:15Z NeptuneBot 126033 /* Zastava */ pravopis, replaced: sa c → s c using [[Project:AWB|AWB]] 3847986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = Magyarország |zvanično_ime = Mađarska |ime_genitiv = Mađarske |zastava = Flag_of_Hungary.svg |grb = Coat of Arms of Hungary.svg |mapa = EU-Hungary.svg |službeni_jezik = [[Mađarski jezik|mađarski]] | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[republika]] |glavni_grad = [[Budimpešta]] |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Mađarske|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = [[Tamás Sulyok]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Mađarske|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Péter Magyar]] |po_površini_na_svijetu = 109 |površina = 93.030 |procenat_vode = 0,74 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 79 |stanovnika = 9.772.756 <small>(procjena 2019)</small> |gustoća = 109 |nezavisnost = [[31. oktobar]], [[1918]]. raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1989]]- Republika Mađarska |Pristup u EU = [[1. maj]] [[2004]]. |valuta = [[Mađarska forinta|Forinta]] (HUF) |vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) |himna = [[Himnusz]] ("Isten, áldd meg a magyart...")<br />("Bože, blagoslovi Mađare"){{Center|[[Datoteka:Hu-magyarhimnusz.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.hu]] |pozivni_broj = +36 ||bdp_godina=Procjena 2019.|bdp_per_capita=$33.707|bdp_ukupno=$328,921 milijardi|gini={{Gubitak}}28,7|gini_godina=2018.|hdi=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,838|hdi_godina=2017}} '''Mađarska''' ({{hu|Magyarország}}) [[kontinentalna država|kontinentalna je država]] u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Hungary|title=Hungary {{!}} History, Map, Flag, Population, Currency, & Facts {{!}} Britannica|date=3. 8. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Smještena je u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]] i graniči se sa [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru, [[Rumunija|Rumunijom]] na istoku, [[Srbija|Srbijom]] na jugu, [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugozapadu, [[Slovenija|Slovenijom]] na zapadu, [[Austrija|Austrijom]] na sjeverozapadu i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad države je [[Budimpešta]]. Mađarska je članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], [[Višegradska grupa|Višegradske grupe]] i [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]]. Službeni jezik je [[Mađarski jezik|mađarski]]. Nakon što su stoljećima područje Mađarske naseljavali [[Kelti]], [[Antički Rim|Rimljani]], [[Huni]], [[Slaveni]], [[Gepidi]] i [[Avari]], Mađarsku državu osnovao je krajem 9. stoljeća mađarski knez [[Arpad, knez Ugarske|Arpad]] nakon [[Ugarsko osvajanje Karpatske nizije|mađarskog osvajanja Karpatske nizije]]. Njegov praunuk [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] se 1000. krunisao za cara uspostavljajući Mađarsku kao [[Kraljevina Ugarska|hrišćansko kraljevstvo]]. Do 12. stoljeća Mađarska je postala moćno carstvo koje je dostiglo svoje zlatno doba u 15. stoljeću. Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526, [[Osmanlijska Mađarska|Mađarska dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva]]. Godine 1699. Mađarska dolazi pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], a 1867. postaje dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Današnje granice Mađarske su utvrđene [[Trianonski sporazum|Trianonskim sporazumom]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], čime je izgubila 71% svoje teritorije, 58% stanovništva i 32% Mađara. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Mađarska se pridružila [[Sile Osovine|silama Osovine]] pretrpjevši značajna oštećenja i gubitke. Nakon Drugog svjetskog rata, Mađarska je došla pod uticaj [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], što je dovelo do uspostavljanja četiri decenije duge komunističke diktature (1947–1989). Mađarska je stekla međunarodnu pažnju tokom [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]] i tokom [[Kraj komunizma u Mađarskoj 1989.|otvaranja svojih granica sa Austrijom 1989.]] ubrzavajući kolaps [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. 23. oktobra 1989. Mađarska je postala demokratska parlamentarna republika. Danas Mađarska ima visoke ekonomske prihode s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja. Također je popularna turistička destinacija koja privlači 10.675.000 turista godišnje (2013). Dom je najvećeg sistema termalnih izvora, drugog najvećeg termalnog jezera na svijetu ([[Hevíz (jezero)|jezero Hevíz]]), najvećeg jezera u centralnoj Evropi ([[Balaton (jezero)|jezero Balaton]]) i najvećeg pašnjaka u Evropi ([[Nacionalni park Hortobagy]]). == Historija == {{Glavni|Historija Mađarske}} === Rana historija === Najstariji arheološki lokalitet u Mađarskoj je Vertesszolos, gdje su otkriveni alati koji datiraju u [[paleolit]] i rani ljudski fosil nazvan "Samu" (350.000-godišnji [[Homo erectus]]) koji je otkriven 1965. Rimsko carstvo je osvojilo teritoriju zapadno od [[Dunav]]a između 35. i 9. prije nove ere. Od 9. prije nove ere do kraja 4. stoljeća nove ere Panonska nizija je bila dio [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Posljednjih godina Rimskog carstva Panonska nizija je pala pod uticaj grčko-rimske kulture – gradski centri, asfaltirane ceste i pisani izvori. Ovome je došao kraj "seobom naroda" koja je okarakterizirala rani srednji vijek u Evropi. Nakon pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] u 5. stoljeću počela je migracija [[Germani|germanskih plemena]] i Karpa, što je dovelo mnoge osvajače u srednju Evropu. Među prvima koji su stigli bili su Huni, koji su izgradili snažno carstvo pod vodstvom [[Atila|Atile]] 435. Nakon odlaska Huna u 6. stoljeću, Ostrogoti, Langobardi i [[Slaveni]] su naselili Panoniju, dok su Gepidi naselili istočni dio [[Panonska nizija|Panonske nizije]]. [[Avari]] su 562. osnovali [[Avarski kaganat]] koji je imao prevlast nad cijelim regionom više od dva stoljeća. Ovaj Kaganat, oslabljen stalnim ratovima i vanjskim pritiscima, je na kraju osvojio [[Karlo Veliki]] koji je uspio da pobijedi Avare. Sredinom 9. stoljeća, [[Franci]] su osnovali slavensku Kneževinu Balaton, koja je poznata kao Donja Panonija, ali je ova vazalna država 900. uništena od strane [[Mađari|Ugarskih plemena]]. ====== Doseljavanje Mađara u Panonsku niziju ====== Mađari ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Magyarok) su bili nomadski narod čiji je jezik bio ugrofinskog porijekla, a u Panonsku niziju su došli pod vodstvom Arpada sa područja [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Don (rijeka)|Dona]] krajem 9. stoljeća. Najstarija poznata postojbina im je bila na teritoriji pored rijeke [[Volga|Volge]] koja je poznata kao Magna Hungarija. Između 7. i 9. stoljeća Mađari su živjeli na teritoriji pored rijeke Don, u kraju zvanom Etelkez. Nakon dolaska na Panonsku niziju, stvorili su jedan oblik konfederacije deset plemena. Pretpostavlja se da ime Ugri dolazi od turske riječi "Onogur" što znači deset strijela i koja označava združenu vojnu snagu u nomadskoj simbolici. Vremenom su se proširili na teritoriju današnjeg Gradišća i južne Slovačke, a nakon poraza u bici kod Lechfelda 955, smjestili su se u Panonsku niziju gdje su se pomiješali sa zatečenim [[Slaveni]]ma, [[Avari]]ma, [[Dačani]]ma i drugim narodima koji su u to vrijeme živjeli na ovom prostoru. === Srednji vijek (895–1526) === Ugarski vođa Arpad je ujedinio sva ugarska plemena preko krvne zakletve<ref>{{Cite web|url=https://americanhungarianfederation.org/news_HungarianConstitution_History.htm|title=The Hungarian Constitution: Heritage Foundation Seminar - The American Hungarian Federation, founded 1906|website=americanhungarianfederation.org|access-date=4. 8. 2025}}</ref> ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Vérszerződés) u jedinstvenu ugarsku naciju. Nakon toga je 895. stvorio novu državu na području Panonske nizije. Vojna moć nove ugarske države je dozvoljavala ugarima širenje na zapad. Poraz u bici kod Lechfelda 955. je označio kraj ugarskog širenja na zapad, ali su nastavljena proširenja na jug na račun [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskog carstva]] do 970. Tada je knez Gejza je bio nominalni vladar svih sedam ugarskih plemena. On je za cilj imao integraciju Ugarske u zapadnu Evropu kako bi izgradio državu prema zapadnom političkom i socijalnom modelu. Osnovao je dinastiju Arpad i proglasio svog sina Vajka (kasnije kralj [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]]) nasljednikom. Ova odluka nije bila u skladu sa tadašnjom tradicijom u kojoj je najstariji preživjeli član vladajuće dinastije proglašavan nasljednikom. Prema pravu predaka, princ Kopani, najstariji član dinastije, je trebao da naslijedi prijestolje. Nakon Gejzine smrti 997, Kopani je digao pobunu u kojoj su mu se pridružila mnoga ugarska plemena sa Podunavlja. Pobunjenici su tvrdili da predstavljaju stari politički poredak, drevna ljudska prava, plemensku nezavisnost i paganska vjerovanja. Nakon toga je Stjepan I dobio odlučujuću bitku protiv svog strica Kopanija i ubio ga. Nakon pobjede nad Kopanijem, [[Stjepan I, kralj Ugarske|Stjepan I]] je krunisan za kralja Ugarske 1. januara 1000. u glavnom gradu Esztergomu. Time mu je papa Silvestar II dao potpunu administrativnu vlast nad biskupijama i crkvama. Do 1006, Stjepan I je učvrstio svoju vlast nakon uklanjanja svih protivnika koji su željeli da slijede staru pagansku tradiciju ili savez sa pravoslavnim [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskim carstvom]]. Zatim je pokrenuo sveobuhvatne reforme koje su pretvorile Ugarsku u zapadnu hrišćansku feudalnu državu. Nakon uspostavljanja deset biskupija i dvije nadbiskupije, došlo je do izgradnje mnogih manastira, crkava i katedrala. Kako bi prikupio poreze, zemlju je podijelio na okruge ([[Mađarski jezik|mađarski]]: megyék) i uveo latinski jezik. Nakon smrti hrvatskog kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]], kralj [[Ladislav I, kralj Ugarske|Ladislav I]] je odlučio zaustaviti sukobe između hrvatskih plemića. Iskoristivši ove nemire, Ladislav I 1090. zauzima Slavoniju a njegov nasljednik [[Koloman, kralj Ugarske|Koloman]], nakon borbe sa [[Petar Svačić|Petrom Svačićem]], cijelu Hrvatsku. Nakon toga, Koloman sa hrvatskim plemstvom potpisuje Pacta Conventu u [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] 1102, čime Hrvatska ulazi u [[Personalna unija|personalnu uniju]] sa Kraljevinom Ugarskom. Nakon uspostavljanja personalne unije, Hrvatska je zadržala veliki stepen unutrašnje autonomije, dok je stvarna moć bila u rukama lokalnog plemstva. Nakon [[Crkveni raskol|crkvenog raskola]] između zapadne [[Rimokatolička crkva|rimokatoličke]] i istočne [[Pravoslavna crkva|pravoslavne crkve]] 1054, Ugarska je bila najistočniji bedem zapadne civilizacije. Tokom 12. stoljeća, ugarski kralj [[Bela III, kralj Ugarske|Bela III]] (1172–1196) je bio najbogatiji i najmoćniji kralj sa godišnjim porezom od 23.000&nbsp;kg čistog srebra. Ovaj iznos je premašivao sredstva francuskog kralja [[Filip II, kralj Francuske|Filipa II]] koji se procjenjuje na 17.000&nbsp;kg čistog srebra i engleskog kralja [[Rikard I, kralj Engleske|Rikarda I]] koji se procjenjuje na 11.000&nbsp;kg čistog srebra. Kako bi smanjio uticaj Bizantijskog carstva u regionu, Bela III je proširio Ugarsku na jugu i jugoistoku zauzimajući Bosnu i Dalmaciju te proširujući suverenitet nad Srbijom. === Novo doba (1526-1867) === U 150 godina provedenih u borbi protiv Turaka, Mađari su izgubili velik dio svog teritorija do 1556. Nakon bitke kod Mohaca 1526. Uslijedilo je razdoblje borbe za prevlast među plemićima i vladajućom klasom - od kojih su neki pribjegli Habsburgovcima, a drugi Osmanlijama, gdje god su vidjeli veću korist ili priliku za napredak. Podijeljeno plemstvo je izabralo dva vladara - istočni dio Mađarske je bio za Janoša Zapolju ( mađ. ''Szapolyai János'' ), dok je zapadni dio priznao Ferdinanda I. Te borbe za vlast i podjele dovele su do građanskog rata koji su 1541. iskoristili i osvojili Turci. Zbog toga sam Mađarsku podijelio na tri dijela - sjeverozapadni dio (današnja Slovačka), zapadni podunavski region (Gradište) i sjeveroistočni dio. Područja pod turskom vlašću napustila je većina plemstva i stanovništva. Mnoga manja naselja su nestala. U ovim područjima, pošto se Turci nisu miješali u vjeru, među Mađarima se raširio kalvinizam ( ''protivreformacija'' ), a među Hrvatima, zbog snažnog djelovanja Franjevaca, zadržao se katolicizam. U Hrvatskoj, Slavoniji, a kasnije i u Banatu, stvoren je vojni krajolik koji služi kao oblik zaštite od daljnje turske agresije. Grad je postao glavni grad Kraljevine Ugarske (1536.-1884.), Grad krune (1563.-1830.) I sjedište vijeća krune (1536.-1848.). Između 1604. i 1711. pobune mađarskog i hrvatskog plemstva izbile su uzastopno protiv habsburških vlasti, a nezadovoljstvo katolicizmom izraženo je i u središnjem mađarskom dijelu. Najpoznatije pobune dogodile su se 1671 - takozvana Zrinsko-frankopanska urota, koja je također ugušena 1711. i poznata kao Rakocijeva borba za nezavisnost. Potonja pobuna također je potisnuta i Ferenc Rakoczi bio je prisiljen pobjeći prvo u Poljsku, zatim u Francusku i na kraju u Tursku, gdje je 1735. i umro. Kako bi oslabile i spriječile nove pobune, habsburške vlasti rušile su mnoge pogranične tvrđave i stavile građevinski materijal na raspolaganje stanovništvu. Godine 1683. između Austrije i Turske izbio je novi sukob, tzv. Veliki turski rat, koji je trajao do 1699. Kršćanske snage tada su oslobodile prvo Bude, a potom i ostatak monarhije, osim dijela oko Temišvara. U tom razdoblju Slavonija i Lika vraćene su Hrvatskoj, a Mletačka Republika u Dalmaciju. Godine 1718. cijela teritorija Mađarske oslobođena je od Turaka. === Austro-Ugarska === [[Datoteka:Hungary1914physical.jpg|mini|Karta ''Velike Mađarske'' 1867–1920, koja je uključivala i [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.]]]] Austro-Ugarska je osnovana juna 1867. [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Austria-Hungary|title=Austria-Hungary {{!}} History, Definition, Map, & Facts {{!}} Britannica|date=11. 7. 2025|website=www.britannica.com|language=en|access-date=4. 8. 2025}}</ref> kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Nakon što je [[Pruska]] 1866. u bici kod Sadowe porazila Njemački savez s [[Austrija|Austrijom]] na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća [[Habsburg]] smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom čije je težnje za nezavisnošću ugušila 1849. uz pomoć [[Rusija|Rusije]]. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te [[Habsburg (dinastija)|habsburškim]] carem kao državnim poglavarom ustavne [[Monarhija|monarhije]]. Ovakvo se državno uređenje često opisuje izrazom realna unija. U okviru austrijske i mađarske ovlasti pojedina područja, kao [[Galicija]] i [[Hrvatska]], imala su poseban status s posebnim upravnim strukturama. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi te višenacionalne države. Posebno su [[Slaveni]] smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, početkom oktobra 1918. [[Karlo, car Austrije|Karlo IV (I)]] "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a [[Čehoslovačka]], [[Poljska]], Banatska Republika i [[Država SHS]] proglasili su nezavisnost, čime je dvojna monarhija ''de facto'' prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim sporazumima u [[Senžermenski sporazum (1919)|Saint-Germain-en-Layeu]] s [[Austrija|Austrijom]] i [[Trijanonski sporazum|Trianonu]] s Mađarskom. === Mađarska Republika 1918–1919. === Pred kraj Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske, nastala je nova situacija i za Mađarsku.<ref>{{Cite web|url=https://www2.lawrence.edu/fast/blitstep/History%20277/Hungarian_Revolutions.htm|title=Brief Chronology of Hungarian Revolutions|website=www2.lawrence.edu|access-date=4. 8. 2025}}</ref> 28. oktobra 1918. neovisnost je proglasila Čehoslovačka, čime je Mađarska ostala bez slovačkog dijela i potkarpatskog područja, 29. novembra Hrvatski sabor raskinuo je sve državno-pravne veze i s Austrijom i s Mađarskom, a 31. oktobra i sama mađarska vlada prekinula je uniju s Austrijom, čime je Austro-Ugarska i službeno prestala postojati, a Mađarska je 16. novembra postala nezavisna republika. Srpska i francuska vojska polovinom novembra osvojile su Bačku, Banat, Srijem, Pečuh i Temišvar, a skupština koja nije odražavala pravi brojčani odnos pojedinih naroda proglašava 25. novembra ujedinjenje Vojvodine sa Srbijom. Dana 22. novembra 1918. Rumunsko centralno vijeće, koje je okupljalo Rumune u [[Transilvanija|Transilvaniji]], javilo je mađarskoj vladi da je preuzelo vlast u Transilvaniji, a 1. decembra iste godine u [[Alba Iulia|Alba Iuliji]] (mađ. ''Gyulafehérvár'') [[Velika nacionalna skupština u Alba Iuliji|proglašeno je]] [[Ujedinjenje Transilvanije s Rumunijom|ujedinjenje Transilvanije]] s [[Kraljevina Rumunija|Kraljevinom Rumunijom]]. === Mađarsko Kraljevstvo 1920–1944. === U januaru 1920. održani su prvi izbori s općim pravom glasa za muškarce i žene u političkoj povijesti Mađarske. Samo glasovanje nije imalo puni demokratski legitimitet, budući da je dio lijevih stranaka i pokreta bio zabranjen, a dio je bojkotirao izbore. U jednodomnom parlamentu desnica je imala ogromnu većinu. U martu je parlament i službeno poništio Austro-ugarsku nagodbu iz 1867, a u Mađarskoj je obnovljena monarhija, dok je izbor kralja odgođen do smirivanja prilika. Umjesto kralja izabran je namjesnik u osobi [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], s ovlastima imenovanja premijera, pravom veta na zakone, pravom sazivanja i raspuštanja parlamenta i vrhovnim zapovjedništvom nad oružanim snagama. === Drugi svjetski rat === Uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata mađarski je teritorij ponovno povećan, osobito Bečkim arbitražama. Već 1938. Mađarskoj je uz posredovanje Trećeg Reicha i Italije Prvom bečkom arbitražom vraćen južni dio Slovačke, a 1940. Drugom bečkom arbitražom i sjevernu Transilvaniju. 20. novembra 1940. Mađarska pristupa Trojnom paktu, a u decembru potpisuje i Sporazum o vječnom prijateljstvu s Kraljevinom Jugoslavijom. U aprilu 1941, nakon puča u Jugoslaviji, Hitler traži od Mađarske potporu u napadu na tu zemlju. Teleki tada izvršava samoubistvo, a premijer postaje desničarski radikal László Bárdossy koji vodi zemlju u rat, te zauzima Bačku, Prekmurje i [[Međimurje]] (NDH nije nikad priznala Mađarsku vlast u Međimurju). === Narodna Republika Mađarska === Nakon [[Pariski mirovni sporazumi 1947.|Pariske mirovne konferencije]] održane 1946, Mađarska potpisuje [[Pariski mirovni sporazumi 1947.|Pariski mirovni sporazum]] kojim se ponovno vraća u granice od prije 1938, uz manje teritorijalne ustupke Čehoslovačkoj. Polovica njemačkoga stanovništva deportirana je u Njemačku, a sa Čehoslovačkom provedena je prisilna zamjena stanovništva. Na prvim izborima, u novembru 1945. komunisti osvajaju samo 17% glasova, no sovjetska vojna uprava stvara koalicijsku vladu u kojoj komunisti zauzimaju ključne pozicije. 1. februar 1946. Mađarska se proglašava republikom, a prvi je predjsednik vođa Maloposjedničke stranke Zoltán Tildy. Komunistički vođa László Rajk postaje ministar unutarnjih poslova i utemeljuje tajnu policiju. Od februara sljedeće godine počinju uhićenja članova Maloposjedničke i Seljačke Stranke. Spajanjem komunista i socijal-demokrata nastaje Mađarska radnička stranka, koja te godine na izborima postaje najjača pojedinačna stranka. 18. augusta 1949. novim ustavom Mađarska postaje Narodna Republika Mađarska s uređenjem po uzoru na sovjetski ustav iz 1936. Otada počinje staljinistička vlast u Mađarskoj koju provodi Mátyás Rákosi, a u čistkama strada i Rajk. Na doživotni zatvor osuđen je i kardinal József Mindszenty. Nakon niza namještenih sudskih procesa, a u novom ozračju koje je vladalo u Sovjetskom Savezu nakon Staljinove smrti i dolaska na vlast Nikite Hruščova, 1956. dolazi do protesta u Budimpešti, a na čelo zemlje dolazi Imre Nagy, dok vodstvo partije preuzima János Kádár. Oslobođeni su politički zatvorenici, tisak je dobio slobodu, a navijštene su i ostale političke slobode, kao i istupanje iz Varšavskog pakta. 4. novembra 1956. Hruščov šalje u Mađarsku Crvenu Armiju koja osvaja sve strateški važne točke, a mađarske su snage brzo poražene. Kádár je već ranije bio odveden u Moskvu, gdje je nakon ucjena i nagovaranja prihvatio prijeći na sovjetsku stranu. Nagy je uhićen, nakon što je povjerovavši obećanju o osobnoj sigurnosti napustio svoje sklonište u jugoslavenskoj ambasadi. Pogubljen je 1958. Razdoblje od 1962. do 1988, kroz koje je na vlasti bio János Kádár, poznato je kao razdoblje „gulaš komunizma“, budući da je proveden niz reformi, a Mađarska je smatrana jednom od najslobodnijih zemalja istočnoga bloka. 1988. Kádár se povlači, a zamjenjuje ga kao partijski vođa Imre Pozsgay. 1989. parlament donosi „demokratski paket“, kojim se dozvoljava slobodno osnivanje sindikata, sloboda udruživanja i okupljanja i sloboda tiska, ako i novi izborni zakon. U oktobru iste godine provedena je i korijenita promjena ustava. U aprilu je već Sovjetski Savez potpisao s Mađarskom sporazum o povlačenju jedinica sovjetske vojske iz te zemlje do juna 1991. U oktobru 1989. komunisti održavaju svoj posljednji kongres i utemeljuju Mađarsku socijalističku stranku, a parlament donosi odluku o višestranačkim izborima, dok je ime zemlje promijenjeno u Republika Mađarska. === Republika Mađarska od 1990 === Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima, održanim u maju 1990. komunisti su izgubili vlast, a vladu formira koalicija narodnjaka, desnog centra i liberalnih stranaka. Premijer postaje [[József Antall]]. U zemlju se uvodi tržišna ekonomija, a započinje i približavanje Evropskoj uniji. U ovom razdoblju stanovništvo osjeća pad životnog standarda, a dolazi i do porasta nezaposlenosti. 1991. zemlja postaje, zajedno s Čehoslovačkom i Poljskom članica Višegradske skupine, a 1999. i članica NATO-a. Od 1. maja 2004. Mađarska je punopravna članica Evropske unije. == Simboli == === Zastava === [[Zastava Mađarske]] je vodoravna trobojka. Usvojena je tokom revolucije 1848. Crvena boja na zastavi simbolizira snagu, bijela vjernost, a zelena nadu. Do 1945. grb kraljevske krune bio je smješten u centru zastave. Tokom [[Komunizam|komunističkog]] perioda, grb s crvenom zvijezdom nalazio se u sredini. U revoluciji 1956. grb je skinut sa zastave i stoga je prazna trobojka simbol ustanka. Nakon 1990. u upotrebi je ponovo i zastava s historijskim [[Grb Mađarske|grbom]] s krunom sv. Stjepana. === Grb === [[Grb Mađarske]] prihvaćen je u julu 1990, nakon pada komunističke vlasti. Unatoč tome što je Mađarska po svom ustavnom uređenju republika, iznad štita grba nalazi se Kruna sv. Stjepana. Ovaj je grb bio u upotrebi kroz historiju, s krunom i bez nje, ponekad i kao dio većih i složenijih grbova, a njegovi elementi sežu do [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]]. Obično se kaže da četiri srebrne grede grba prikazuju četiri rijeke: [[Dunav]], [[Tisa (rijeka)|Tisa]], [[Drava]] i [[Sava]]; a tri zelena brijega da predstavljaju tri gorja: Matra, [[Tatre]] i Fatra. Ipak, takvo razmišljanje nije potvrđeno. === Himna === [[Himnusz]] je nacionalna himna Mađarske, poznata i pod imenom [[Isten, áldd meg a magyart|Isten, áldd meg a Magyart '''(Bože, čuvaj Mađare''']]''').''' == Geografija == {{Glavni|Geografija Mađarske}} [[Datoteka:Hungary topographic map.jpg|mini|Topografska karta Mađarske]] Geografija Mađarske obuhvaća prostor površine od 93,030&nbsp;km² u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] bez izlaza na more. Od sjevera prema jugu mjeri oko 250&nbsp;km, a od istoka prema zapadu 524&nbsp;km. Ima 2,106&nbsp;km granica, dijeli ih s [[Austrija|Austrijom]] na zapadu, [[Srbija|Srbijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Slovenija|Slovenijom]] na jugu i jugozapadu, [[Rumunija|Rumunijom]] na jugoistoku, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku i [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru. Većina zemlje ima nadmorsku visinu manju od 200 m. Iako Mađarska ima nekoliko umjereno visokih planinskih područja, one koje dosežu visinu od 300 m ili više, pokrivaju manje od 2% zemlje. Najviša tačka u zemlji je [[Kékes]] (1,014 m) u planinama Mátra sjeveroistočno od [[Budimpešta|Budimpešte]]. Najniža tačka je 77,6 m iznad razine mora, smještena na jugu Mađarske, u blizini Segedina. === Vode === Glavne rijeke u zemlji su: [[Dunav]] i [[Tisa (rijeka)|Tisa]]. Dunav je plovan unutar Mađarske 418 kilometara, a Tisa plovna 444&nbsp;km unutar zemlje. Ostale važne rijeke su: [[Drava]] uz hrvatsku granicu, [[Raba (rijeka)|Rába]], [[Szamos]], [[Sió]] i [[Ipoly]] uz slovačku granicu. Mađarska ima tri glavna jezera. Najveće jezero [[Balaton]], dugačko je 78&nbsp;km i široko 3 do 14&nbsp;km, s površinom od 600 četvornih kilometara. Mađari ga često nazivaju ''mađarskim morem''. To je najveće slatkovodno jezero Srednje Europe i važno područje za rekreaciju. Plitka voda nudi ljetno kupanje, a zimi smrznuta površina pruža izvrsne mogućnosti za zimske sportove. Manja jezera su: Velence (26&nbsp;km²) u županiji Fejér i Fertő (hrv. Nežidersko jezero - oko 82&nbsp;km² unutar Mađarske) te umjetno jezero Tisa. Mađarska ima tri glavne geografske regije (koje su podijeljene na sedam manjih): Velika mađarska nizina koja leži istočno od rijeke [[Dunav]]; Transdanubija, brdovita regija koja se nalazi zapadno od Dunava i proteže se do austrijskih podnožja Alpa; i planine Sjeverne Mađarske, koja je planinska i brdovita zemlja iza sjeverne granice Velike mađarske nizine. Najbolji prirodni resurs zemlje je plodna zemlja, iako se kvaliteta tla uvelike razlikuje. Oko 70% ukupnog teritorija zemlje pogodno je za poljoprivredu; od toga 72% je obradivo tlo. U Mađarskoj nedostaju opsežni domaći izvori energije i sirovina potrebnih za industrijski razvoj. === Klima === Klima je umjereno topla, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura je 9.7&nbsp;°C. == Politika == Predsjednika Mađarske (''Elnök'') bira Parlament svakih 5 godina.<ref>{{Cite web|url=https://www.nyulawglobal.org/globalex|title=An Introduction to Hungarian Law Research|website=GlobaLex {{!}} Foreign and International Law Research|language=en-US|access-date=4. 8. 2025}}</ref> Predsjednik nema malu stvarnu moć, predlaže premijera parlamentu koji ga bira, a on djeluje kao glavni zapovjednik. Premijer ( premijer, ''Miniszterelnök'' ) ima veliku ulogu u izvršnoj vlasti vlasti u skladu s mađarskim Ustavom. Premijer bira i razrješava ministre po svom nahođenju. Svaki ministarski kandidat mora proći otvoreni ispit pred jednim ili više parlamentarnih odbora i predsjednik ga službeno prihvaća. Mađarski parlament (Nacionalna skupština ''Országgyűlés'' ) ''jednoglasan je'' i broji 199 članova. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje je predložio premijer. Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana za ulazak u parlament. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine. Mađarski ustavni sud ( ''Alkotmánybíróság'' ) je najviše sudsko tijelo, ima 15 članova i pravo sprečavanja zakona koje smatra neustavnim (ne odnosi se na zakone koje je donijela dvotrećinska većina). Mađarski Ustav (Temeljni zakon, ''Alaptörvény'' ) donesen je 18. arila 2011– a stupio je na snagu 1. januara 2012. Naslijedio je Ustav iz 1949. (detaljno revidirana 1989). U martu 2013. parlament je usvojio set amandmana kojim se proširio raspon osoba ovlaštenih za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, ograničio je opseg Ustavnog suda, utvrdio obaveznu dob za odlazak u mirovinu za suce i tužitelje, odredio obvezu studenata da rade u Mađarskoj u određenom vremenskom periodu za nadoknadu školarine, ograničeni predizbor propagandu državnim medijima, kao i naglašavanje uloge obitelji i omogućavanje vlastima da zabrane beskućnike u određenim područjima. == Vojska == [[Oružane snage Mađarske]] (mađarski: Magyar Honvédség) je nacionalna odbrambena snaga Mađarske. Predsjednik ima titulu vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Mađarske. Ministarstvo obrane zajedno s načelnikom stožera upravlja oružanim snagama, uključujući mađarske kopnene snage i mađarske zračne snage. Od 2007. mađarske oružane snage su pod jedinstvenom zapovjednom strukturom. Ministarstvo obrane održava političku i civilnu kontrolu nad vojskom. Podređeno Zapovjedništvo zajedničkih snaga koordinira i upravlja zapovjedništvom oružanih snaga Mađarske. Oružane snage su u 2016. godini imale 31 080 djelatnika u aktivnoj službi, a ima ih 50 000 s onima u rezervi. U 2017. godini vojni izdaci bili su 1,21 milijardi dolara, oko 0,94 posto [[BDP]]-a zemlje, što je znatno ispod cilja NATO-a od 2 posto. Vlada je 2012. usvojila rezoluciju u kojoj je obećala povećati izdatke za obranu na 1,4% BDP-a do 2022. Vojna služba je dobrovoljna, iako se vojni rok može dogoditi u vrijeme rata. U značajnoj modernizaciji, Mađarska je 2001. odlučila kupiti 14 borbenih zrakoplova JAS 39 Gripen za oko 800 milijuna [[Euro|eura]]. Mađarska je kupila 20 novih vojnih helikoptera Airbus i bombe za Gripene 2017. Mađarski nacionalni centar za kibernetičku sigurnost reorganiziran je 2016. kako bi postao učinkovitiji putem cyber sigurnosti. == Političke podjele == Mađarska je podijeljena na 19 [[komitat]]a ''(županija)'' i na glavni grad [[Budimpešta|Budimpeštu]]. Unutar komitata nalaze se 24 grada sa tzv. Komitat-pravom. Upravno ovi gradovi pripadaju komitatima, ali stanovnici ovih gradova nemaju prava glasa na županijskim izborima ''(Megyei Közgyűlés)''. Od 1999. država je podijeljena, po zahtjevima [[Evropska Unija|Evropske Unije]] na sedam [[Region (Evropa)|regiona]]. Županije su dalje podijeljene na [[Mikroregije Mađarske|Mikroregije]] (''kistérség''), koje odgovaraju [[NUTS]]-Sistemu lokalne samouprave Evropske Unije. === Županije === [[Datoteka:Counties of Hungary 2020 HR.svg|400px|desno|mini|Županije u Mađarskoj]] {{Glavni|Županije u Mađarskoj}} {| ! Gradovi sa županijskim pravom ! Županija, Sjedište županije |----- | * [[Budimpešta]] * [[Békéscsaba]] (1990.) * [[Debrecen]] (1954.) * [[Pentela]] (1990.) * [[Eger (Mađarska)|Eger]] (1990.) * [[Érd]] (2005.) * [[Jura]] (1970.) * [[Hódmezővásárhely]] (1990.) * [[Kapošvar]] (1990.) * [[Kečkemerac]] (1990.) * [[Miškolc]] (1954.) * [[Velika Kaniža]] (1990.) * [[Nyíregyháza]] (1990.) * [[Pečuh]] (1954.) * [[Salgótarján]] (1996.) * [[Sopron]] (1990.) * [[Segedin]] (1954.) * [[Stolni Biograd]] (1990.) * [[Szekszárd]] (1996.) * [[Szolnok]] (1990.) * [[Sambotel]] (1990.) * [[Tatabánya]] (1990.) * [[Vesprim]] (1990.) * [[Jegersek]] (1990.) | valign="top" | * [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunska]], [[Kečkemerac]] * [[Baranjska županija|Baranjska]], [[Pečuh]] * [[Bekeška županija|Bekeška]], [[Békéscsaba]] * [[Boršod-abaúj-zemlénska županija|Boršod-abaúj-zemlénska]], [[Miškolc]] * [[Čongradsko-čanadska županija|Čongradsko-čanadska]], [[Segedin]] * [[Bila županija|Bili]], [[Székesfehérvár]] * [[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Jursko-mošonjsko-šopronska]], [[Jura]] * [[Hajdu-biharska županija|Hajdu-biharska]], [[Debrecen]] * [[Heveška županija|Heveška]], [[Eger (Mađarska)|Eger]] * [[Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija|Jaziško-velikokumansko-szolnočka]], [[Szolnok]] * [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]], [[Tatabánya]] * [[Nogradska županija|Nogradska]], [[Salgótarján]] * [[Peštanski županija|Peštanska]] <small>(Budimpešta ne pripada Peštanskom komitatu)</small> * [[Šomođska županija|Šomođska]], [[Kapošvar]] * [[Szabolčko-szatmársko-bereška županija|Szabolčko-szatmársko-bereška]], [[Nyíregyháza]] * [[Tolnanska županija|Tolnanska]], [[Seksar]] * [[Željezna županija|Željezni]], [[Sambotel]] * [[Vesprimska županija|Vesprimska]], [[Veszprém]] * [[Zalska županija|Zalska]], [[Jagersak]] |}[[Datoteka:Map of regions of Hungary.PNG|400px|desno|mini|Regije Mađarske]] === Regije === {{Glavni|Regije u Mađarskoj}} * [[Zapadno Podunavlje]], mađ. ''Nyugat-Dunántúl'': ([[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Győr-Moson-Sopron]], [[Željezna županija|Željezni]], [[Zalska županija|Zalska]]) * [[Srednje Podunavlje]] mađ. ''Közép-Dunántúl'': ([[Bila županija|Bili]], [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonska]], [[Vesprimska županija|Vesprimska]]) * [[Južno Podunavlje]] mađ. ''Dél-Dunántúl'': ([[Baranjska županija|Baranjska]], [[Šomođska županija|Šomođska]], [[Tolnanska županija|Tolnanska]]) * [[Sjeverna Mađarska]] mađ. ''Észak-Magyarország'': (Borsod-Abaúj-Zemplén, Heves, Nógrád) * [[Središnja Mađarska]] mađ. ''Közép-Magyarország'': (Budimpešta, Pest) * [[Sjeverni Alföld]] mađ. ''Észak-Alföld'': (Hajdú-Bihar, Jász-Nagykun-Szolnok, Szabolcs-Szatmár-Bereg) * [[Južni Alföld]] mađ. ''Dél-Alföld'': (Bács-Kiskun, Békés, Csongrád) == Privreda == [[Datoteka:Hungary Export Treemap.jpg|mini|Grafički prikaz izvoza roba iz Mađarske]] Mađarska ima vrlo obilne, mada ne i posebno raznovrsne resurse koji omogućuju izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, zatim prostrani pašnjaci, vode pogodne za navodnjavanje i plovidbu, rudno bogatstvo i dr. Prema tome, prirodni uslovi pružaju odlične mogućnosti za razvoj poljoprivrede, kako ratarstva tako i stočarstva. Najviše se uzgajaju žitarice, a tu je još industrijsko bilje te povrće. Na pobrđima se nalaze voćnjaci i vinogradi. Iako nisu iskorištene sve mogućnosti, poljoprivredna proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, a značajan višak se izvozi. Ima razvijene industrijske potencijale. Najjači privredni centar je budimpeštanska zona u kojoj je smješten najveći broj industrijskih kapaciteta. Razvijena je proizvodnja poljoprivrednih mašina i druge opreme za poljoprivredu. Prirodni resursi su veoma oskudni. Najveće su zalihe boksita, lignita, željezne rude i zemnog gasa. Za potrebe razvijene industrije moraju se uvoziti značajne količine sirovina i energetskih sredstava. Posebno se može izdvojiti obojena indistrija. Razvijena je industrija aluminija jer posjeduje velike količine boksita, a za njegovu preradu se koristi domaći zemni gas. Tercijarne djelatnosti su nedovoljno razvijene, ali se veliki prihodi ostvaruju u trgovini.Mađarska je članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]] -a i na 58 mjestu u svijetu u privredi.Mađarska je 13. najpopularnije turističko odredište u Evropi. == Saobraćaj == Mađarska ima visoko razvijen sistem cestovnog, željezničkog, zračnog i vodnog saobraćaja. [[Budimpešta]], glavni grad, služi kao važno središte mađarskog željezničkog sistema (MÁV). Glavni grad opskrbljuju tri velike željezničke stanice pod nazivom Keleti (istočna), Nyugati (zapadna) i Déli (južna) pályaudvars. Szolnok je najvažnije željezničko čvorište izvan Budimpešte, dok su željeznički kolodvor Tiszai u Miskolcu i glavne stanice Szombathely, Győr, Szeged i Székesfehérvár također ključne za mrežu.[[Budimpešta]], [[Debrecen]], [[Miskolc]] i [[Szeged]] imaju tramvajske mreže. Budimpeštanski metro drugi je najstariji podzemni metro sistem na svijetu; linija 1 datira iz 1896. sistem se sastoji od četiri linije. Na gradskom području Budimpešte djeluje prigradski željeznički sistem HÉV. Mađarska ima ukupnu dužinu autocesta od približno 1314&nbsp;km (mađarski: autópálya). Odjeljci autocesta dodaju se postojećoj mreži koja već povezuje mnoge glavne ekonomski važne gradove sa glavnim gradom. Najvažnija luka je Budimpešta. Ostali važni su Dunaújváros i Baja. U Mađarskoj postoji pet međunarodnih zračnih luka: Budimpešta Liszt Ferenc (neformalno se naziva "Ferihegy" po svom prethodnom nazivu), Debrecen, Sármellék (također se zove zračna luka Hévíz-Balaton), Győr-Pér i Pécs-Pogány. Državni prijevoznik, MALÉV, prevozio je letove u preko 60, većinom evropskih gradova, ali prestao je s radom u 2012. Niskobudžetni avioprijevoznik WizzAir sa sjedištem u Mađarskoj, Ferihegy == Stanovništvo == [[Datoteka:Population pyramid of Hungary 2016.png|mini|Starosna piramida u Mađarskoj (2016)]] [[Stanovništvo Mađarske]] podrazumijeva demografske karakteristike stanovnika Mađarske, uključujući gustoću stanovništva, etničku pripadnost, razinu obrazovanja i zdravlja stanovništva, ekonomski status, vjersku pripadnost i druge čimbenike. Stanovništvo: 9,798.000 (2017.) Starosna struktura: 0-14 godina: 15% (muškarci 763,553; žene 720,112) 15-64 godina: 69% (muškarci 3,384,961; žene 3,475,135) 65 i više godina: 16% (muškarci 566,067; žene 995,768) (2009. procjena) Stopa rasta stanovništva: -0,25% (2017. godina procjena) [[Natalitet|Stopa nataliteta]]: 9 rođenih na 1,000 stanovnika (procjena 2017) [[Mortalitet|Stopa mortaliteta]]: 12,8 umrlih na 1,000 stanovnika (procjena 2017) Neto stopa migracije: 1,3 migranata na 1,000 stanovnika (procjena 2017) Etničke grupe: Mađari 92%, Romi 2%, Nijemci 0,6%, Slovaci 0,2%, Hrvati 0,2%, Rumuni 0,1%. Etničke podgrupe: Sekelji * Paloci * Kumani * Jasi * Hajdu-Mađari i Čango-Mađari. Religija: Najzastupljeniji su: [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]] (37,2%), zatim slijede [[kalvinisti]] (11,6%), [[Luteranizam|luterani]] (2,2%) i [[grkokatolici]] (1,8%). Međutim, svega 25% stanovništva je zaista religiozno. Većina mađarskih Židova živi u Budimpešti. [[Pismenost]]: ukupno stanovništvo: 99% muškarci: 99% žene: 98% (procjena 1980.) == Kultura == [[Kultura Mađarske]] ima svoje korijene u dugoj mađarskoj povijesti, varira unutar Mađarske, počevši od glavnoga grada Budimpešte na Dunavu do Velikih nizina koje graniče s Ukrajinom. === Arhitektura === U Mađarskoj se nalazi najveća sinagoga u Evropi (Velika sinagoga), najveće ljekovito kupalište u Evropi (Széchenyi), treća najveća crkva u Evropi (Esztergom bazilika), druga najveća teritorijalna opatija na svijetu (Pannonhalma Archabbey), drugi najveći barokni dvorac na svijetu (Gödöllő). === Muzika === [[Datoteka:Franz-liszt.jpg|mini|141x141piksel|Franz-liszt]] Mađarska muzika sastoji se uglavnom od tradicionalne mađarske narodne muzike i muzike uglednih skladatelja kao što su Ferenc Liszt (na zapadu poznat kao Franz Liszt), Franz Schmidt, Dohnányi, Bartók, Kodály, György Ligeti i Rózsa. Tradicionalna mađarska muzika ima jak daktilični ritam, jer je u mađarskom jeziku neizbježno naglašen prvi slog svake riječi. Mađarska ima i niz međunarodno poznatih skladatelja savremene [[Klasična muzika|klasične muzike]], među kojima su György Kurtág, Péter Eötvös i Zoltán Jeney. === Gastronomija === Popularna su tradicionalna jela poput svjetski poznatog [[gulaš]]a (gulaša gulaš ili gulaša). Jela su često aromatizirana [[Paprika|paprikom]] (mljevena crvena paprika), mađarskom inovacijom. [[Datoteka:Dobos cake (Gerbeaud Confectionery Budapest Hungary).jpg|mini|Dobošica]] Mađarski kajmak nazvan tejföl često se koristi za ublažavanje ukusa jela. Poznata mađarska vruća riječna riblja juha nazvana Ribarska juha ili halászlé obično je bogata mješavina nekoliko vrsta prokuhanih [[Ribe|riba]].Ostala jela uključuju pileći paprikaš, foie gras od guske jetre, pörkölt gulaš, vada (divljač od divljači s povrća i knedlama), pastrmku s bademima ili slanim i slatkim knedlama, i túrós csusza, (knedle sa svježim sirom kvarka i gustim kiselim vrhnjem ). Deserti uključuju kultni Dobos kolač, štrudle (rétes), punjene [[Jabuka|jabukom]], [[Trešnja|trešnjom]], makovim sjemenkama ili [[sir]]om, Gundel palačinku, knedle od [[šljiva]] (szilvás gombóc), somlói knedle, desertne juhe poput ohlađene kisele juhe od [[Višnja|višnje]] i slatki pire od [[kesten]]a (gesztenyepüré ) (kuhani kesten pire sa [[šećer]]om i [[rum]]om, podijeljen na mrvice i preliven šlagom). Perec i kifli su široko popularna peciva. === Sport === Samo sedam zemalja ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Kina]] i [[Njemačka]]) osvojilo je više ljetnih zlatnih olimpijskih medalja od Mađarske. Mađarska je na Ljetnim olimpijskim igrama druga zlatna olimpijska medalja po stanovniku. Mađarska je na devetom mjestu, od ukupno 211 država koje sudjeluju u ukupnom broju medalja na Olimpijskim igrama, s ukupno 465 medalja. To unatoč činjenici da je Mađarska kažnjena i zabranjena za sudjelovanje na Olimpijskim igrama 1920. i 1984. Na ljetnim olimpijskim igrama Mađarska je uvijek bila među prvih 10 najboljih nacija (po broju zlatnih medalja) između 1928. i 1996, kada su im mogli dopustiti natjecanje. Mađarska je imala treće najviše zlatnih medalja 1936, 1952, 1956 i 1960. [[Datoteka:Hungarian royal post.jpg|mini|Poštanska marka Mađarske]] === Filatelija === Poštanska historija Mađarske snažno je povezana s historijom Mađarske. Dok je sistem barbera u karpatski bazen Árpád dovezen već 895, Habsburgovci su pod Austrijskim carstvom prvi put organizirali modernu dostavu pošte. Nakon daljnjeg razvoja, poštanski sistemi Austrije i Mađarske formalno su razdvojeni nakon Kompromisa iz 1867, a oba su postala potpuno neovisna nakon 1908. Oba svjetska rata nanijela su veliku štetu infrastrukturi. Mađarska pošta nacionalizirana je nakon 1947. Do 1990. Pošta je kontrolirala ne samo dostavu pošte i paketa, već i čitav niz telekomunikacija, uključujući prijenos radija, telefona i televizije. Nakon podjele pošte na odvojena poduzeća osnovana je tvrtka Magyar Posta AD za upravljanje poštanskom upravom == Galerija == <gallery class="center"> Datoteka:Diosgyorvar.jpg|Diósgyőr Datoteka:Tihanycivertanlegi2.jpg|Tihany Datoteka:Basin of Tapolca, Balaton Uplands National Park, Hungary - Okt 04.jpg|Transdanubia Datoteka:Hollókő Ófalu Fő utca (részlet) 002.jpg|[[Hollókő]] Datoteka:Esztergom Basilica.jpg|[[Esztergom]] Datoteka:Néptánccsoport saját kép.jpg Datoteka:Esterházy-kastély (4051. számú műemlék) 2.jpg|Esterháza </gallery> == Također pogledajte == * [[Balkány]] * [[Ecser]] * [[Zichyújfalu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Hungary}} * [http://www.parlament.hu Zvanični sajt parlamenta] * [http://www.keh.hu Zvanični sajt predsjednika] * [https://web.archive.org/web/20100527040717/http://www.meh.hu/ Zvanični sajt premijera] {{Mađarska po temama}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{NATO}} {{Vijeće Evrope}} {{Mediteranska unija}} {{Organizacija turkijskih zemalja}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mađarska|*]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države u Evropi]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države članice Mediteranske unije]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] jjn36g9gpegc65xzjxgznti8uxftsoy 0 1128 3847977 3833235 2026-05-20T12:28:15Z NeptuneBot 126033 pravopis, replaced: sa c → s c (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3847977 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Slovenija | ime_genitiv = Slovenije | zastava = Flag of Slovenia.svg | grb = Coat of arms of Slovenia.svg | vrsta_simbola = Grb | uzrečica = | himna = "[[Zdravljica]]"<br>[[Datoteka:Slovenia's national anthem, performed by the United States Navy Band.oga]] | karta = EU-Slovenia.svg | opis_karte = | širina_karte =200px | glavni_grad = [[Ljubljana]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|46|03|N|14|30|E|type:city}} | najveći_grad = Ljubljana | službeni_jezik = [[slovenski jezik|slovenski]] | etničke_grupe = 83% [[Slovenci]]<br>2% Srbi<br>2% Hrvati<br>1% [[Bošnjaci]]<br>12% drugi | državno_uređenje = Republika | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Slovenije|Predsjednica]] | vladar_prva_vlast = [[Nataša Pirc Musar]] | vrsta_druge_vlasti =[[Premijer Slovenije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Robert Golob]] | nezavisnost = od SFR Jugoslavije | nezavisnost_priznato = 25. juni 1991. | površina = 20.273 | po_površini_na_svijetu = 153. | procenat_vode = 0,7 | stanovnika = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>2,110,547 | stanovnika_godina = 2022. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 144. | gustoća = 102 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 106. | bdp_ukupno = $111 milijarde US$ | bdp_godina = Procjena 2023. | po_broju_bdp_na_svijetu = 38. | bdp_per_capita = $52,517 | hdi =<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.918 | hdi_godina = 2021. | hdi_nivo = vrlo visok | po_broju_hdi_na_svijetu = 23. | gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>23,7 | gini_godina = 2017. | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[euro]] <small>(do 2007. [[slovenski tolar]])</small> | vremenska_zona = [[srednjoevropsko vrijeme]], UTC+1 i UTC+2 | najviša_tačka_ime = [[Triglav]] | najviša_tačka_metara = 2864 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.si]] | pozivni_broj = +386 | komentar = }} '''Slovenija''', zvanično '''Republika Slovenija''', jest [[Evropa|evropska]] [[država]] smještena na krajnjem sjeveru [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i krajnjem jugu [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]]. Ona na zapadu graniči s [[Italija|Italijom]], na sjeveru s [[Austrija|Austrijom]], na sjeveroistoku sa [[Mađarska|Mađarskom]], a na istoku i jugu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Slovenija leži na spoju alpskog, sredozemnog, panonskog i dinarskog svijeta. Površina Slovenije iznosi 20.273&nbsp;km², po čemu ona spada u srednje velike evropske države. Dužina državne granice iznosi 1.382&nbsp;km, od čega je 921&nbsp;km kopnene, 413&nbsp;km riječne te 47&nbsp;km morske granice. Slovenska obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]] duga je 46,6&nbsp;km. Glavni grad joj je [[Ljubljana]], privredno, kulturno i političko središte države, a najviši vrh je [[Triglav]] (2864 m). Kroz [[Historija Slovenije|slovensku historiju]] smjenjivali su se kulturni utjecaji iz srednjoevropskog i apeninskog kulturnog prostora. Prema popisu iz 2021. Slovenija je imala 2.108.977 stanovnika. [[Slovenci]] predstavljaju oko 83% stanovništva, dok je najveći udio, u ustavu spomenutih manjina,<ref name="ustavslo" /> [[Mađari|Mađara]] (0,32%), [[Italijani|Italijana]] (0,11%) i [[Romi|Roma]] (0,17%). Zvanični i nacionalni jezik je [[Slovenski jezik|slovenski]] (slov. ''slovenščina''), dok u područjima gdje je naseljena italijanska i mađarska manjina, službeni jezici su i [[Italijanski jezik|italijanski]] odnosno [[Mađarski jezik|mađarski]]. Slovenija je svoju državnost zasnovala na plebiscitu o samostalnosti održanom 23. decembra 1990. ali ju je morala i braniti tokom kratkotrajnog [[Rat u Sloveniji|slovenskog rata]], nakon što je 25. juna 1991. godine proglasila nezavisnost. Po političkom uređenju, ona je parlamentarna demokratija. U Ujedinjene narode primljena je 22. maja 1992. Danas je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovačke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE-a]], [[NATO]] saveza, [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] i drugih svjetskih organizacija. Pristupila je u punopravno članstvo [[Evropska unija|Evropske unije]] 1. maja 2004. godine. == Historija == {{Glavni|Historija Slovenije}} Slavenski preci današnjih Slovenaca doselili su se na područje današnje Slovenije vjerovatno u 6. vijeku. U 7. vijeku nastala je Karantanija, prva država alpskih Slavena. Godine 745. Karantanija je u zamjenu za odbranu protiv [[Avari|Avara]] priznala vlast [[Bavarska|Bavarske]], a zadržala je neke oblike unutrašnje samostalnosti nakon preoblikovanja u jednu od franačkih grofovija 828. godine. Već u 7. vijeku se na prostoru središnje Slovenije uobličila jedna slovenska plemenska zajednica, Karniola, koja je u 8. vijeku također bila uključena u okvir franačke države. Počev od 8. vijeka iz Salzburga i [[Akvileja|Akvileje]] počelo se širiti [[kršćanstvo]] u Sloveniji. Oko 1000. godine napisani su [[Brižinski spomenici]], prvi pisani dokument na slovenskom i prvi slavenski dokument na latinici. U 14. vijeku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburgovaca]]. Slovenija se tada dijeli na pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku, Korušku, [[Trst]] i Istru. Godine 1848. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, te dio Dalmacije, osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se ubrzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. [[Kraljevina Jugoslavija]] se raspala nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a Slovenci su se pridružili Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji što je zvanično objavljeno 10. augusta 1945. godine. Država je 29. novembra 1945. preimenovana u FNRJ (Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju) te je kasnije 1963. postala [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]. Današnja Republika Slovenija je na osnovu plebiscitnog odlučivanja objavila svoju nezavisnost od SFRJ 25. juna 1991. godine. == Simboli == === Zastava === [[Zastava Slovenije]] sastoji se od tri jednako široke vodoravne pruge bijele, plave, i crvene boje. [[Grb Slovenije]] na zastavi se nalazi pri vrhu na lijevoj strani. Na grbu je bijeli [[Triglav]], najviša planina u Sloveniji, na plavoj pozadini; pod njim su dvije valovite plave linije koje označavaju [[Jadransko more]] i lokalne rijeke. Iznad planine su tri šestokrake zvijezde. Boje zastave su [[Panslavenske boje|pan-slavenske]], ali su se upotrebljavale i ranije na bivšim zastavama i podrazumjevaju se kao narodne boje Slovenije. Prvi put su korištene na zastavi iz [[1848]]. godine za vrijeme rasta slavenskog nacionalizma. Za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]], slovenska zastava je nastavila simbolizirati Sloveniju. [[1945]]. godine, u sredinu zastave stavljena je [[crvena zvijezda]], koja je onda bila simbol [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]]. Nakon osamostaljenja Slovenije od Jugoslavije, zvijezda je zamijenjena novim grbom. Nova zastava je prihvaćena [[27. juni|27. juna]] [[1991.]] === Grb === [[Grb Slovenije]] sastoji se od plavog štita s crvenim obrubom na kojem se nalazi stilizirani prikaz bijele planine - [[Triglav]]a. Ispod te planine su dvije vijugave linije koje simbolizuju rijeke i more, a iznad Triglava su tri zlatne, šestokrake zvijezde koje čine trokut. Zvijezde potiču s grba celjskih grofova. Grb se nalazi i na [[Zastava Slovenije|slovenskoj zastavi]]. === Himna === [[Zdravljica]] je pjesma koju je napisao [[France Prešeren]]. Sedma strofa pjesme je također himna Republike Slovenije. == Geografija == {{glavni|Geografija Slovenije}} [[Datoteka:Relief map of Slovenia.png|thumb|desno|300px|Reljef Slovenije]] Geografski, Slovenija se nalazi u jugoistočnoj Evropi, na raskrižju [[Alpe|Alpa]], [[Dinara|Dinarskih planina]], [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Njeno područje je mješavina utjecaja alpske, sredozemne i kopnene klime. Više od polovine njene površine (54%) prekrivaju [[šuma|šume]]. Prema podacima FAO-a, šume u Sloveniji zauzimaju 1.076.474 hektara,<ref name="goloba" /> po čemu je, poslije Finske i Švedske, treća u Evropi. U sjeverozapadnom dijelu države preovladavaju Alpe sa najvišim vrhom [[Triglav]]om (2864 m). U pravcu prema moru prostire se pokrajina ''Kras'' (bos. ''krš''). Njen podzemni svijet sadrži neke od najveličanstvenijih podzemnih galerija u Evropi. Neke od poznatijih su [[Postojnska jama]] i [[Škocjanske jame]], koje su isklesale podzemne vode, a u njima se nalaze prelijepi pećinski ukrasi. Stoga ih je UNESCO stavio na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|Spisak svjetske i kulturne baštine]]. ==== Granice ==== * S [[Hrvatska|Hrvatskom]] – [[Granica između Hrvatske i Slovenije|670&nbsp;km]] * S [[Austrija|Austrijom]] – [[Granica između Austrije i Slovenije|318&nbsp;km]] * S [[Italija|Italijom]] – [[Granica između Italije i Slovenije|280&nbsp;km]] * S [[Mađarska|Mađarskom]] – [[Granica između Mađarske i Slovenije|102&nbsp;km]] Dužina [[Jadransko more|morske]] obale iznosi 46,69 &nbsp;km. ====Geografske odrednice==== * Centralna geometrijska tačka: [[Slivna]], {{Coord|46|07|11.8|N|14|48|55.2|E|}}; * krajnji sjever: [[Budinci]], {{Coord|46|52|37.52|N|16|14|18.14|E|}}; * krajnji jug: [[Damelj]], {{Coord|45|25|18.34|N|15|10|56.06|E|}}; * krajnji istok: [[Pince–Marof]], {{Coord|46|28|33.76|N|16|36|07.69|E|}}; * krajnji zapad: [[Robidišče]], {{Coord|46|17|54.05|N|13|23|47.81|E|}}. Vazdušna linija po geografskoj širini iznosi 1° 287' odn. 163&nbsp;km. Vazdušna linija po geografskoj dužini iznosi 3° 13' odn. 248&nbsp;km. {{Geografska lokacija |Centar = <big>'''[[Slivna]]'''</big> |Sjever = '''[[Budinci]]''' |Istok = '''[[Pince–Marof]]''' |Jug = '''[[Damelj]]''' |Zapad = '''[[Robidišče]]''' }} === Geologija === Slovenija se nalazi u prilično aktivnoj seizmičkoj zoni, zbog svog položaja na relativno malehnoj Jadranskoj ploči, stješnjenoj između evroazijske ploče na sjeveru i afričke ploče na jugu, te se rotira suprotno kazaljki sata.<ref name="Seisme" /> Stoga je zemlja na raskršću tri važne geotektonske jedinice: Alpe na sjeveru, [[Dinaridi]] na jugu i Panonski basen na istoku.<ref name="Seisme" /> Naučnici su uspjeli identificirati oko 60 razornih [[zemljotres]]a koji su ovo područje pogodili u prošlosti. Osim toga, mreža seizmičkih stanica je aktivna širom države.<ref name="Seisme" /> Mnoga područja Slovenije imaju karbonatnu površinu, te se ispod njih nalazi veoma razvijen kraški pozdemni sistem (pećina, jama i dr). === Klima === [[Datoteka:View from Mangart MC.jpg|thumb|Razni oblici oblaka iznad Julijskih Alpa (sjeverozapadna Slovenija), pogled sa vrha Mangart u septembru 2007.]] Slovenija se nalazi na geografskim širinama umjerene klime. Na njenu klimu također utiče i raznolikost reljefa, kao i uticaji Alpa i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Na sjeveroistoku države, pretežno je [[kontinentalna klima]] sa najvećim razlikama između zimskih i ljetnih temperatura. U priobalnim područjima preovladava [[sredozemna klima]]. Efekti mora na temperaturu vidljivi su sve do doline rijeke Soče, dok je oštra [[alpska klima]] zastupljena u višim planinskim područjima. Postoji snažna interakcija između ova tri klimatska sistema na gotovo cjelokupnom području države.<ref name="arso.gov.si" /><ref name="arso.gov.si Meteo Archive" /> [[Padavina|Padavine]] se znatno razlikuju od regije do regije, sa preko 3500&nbsp;mm godišnje u pojedinim zapadnim područjima, te opada idući ka istoku na oko 800&nbsp;mm u Prekmurju. [[Snijeg]] je dosta čest tokom zime, a rekord snježnih padavina u Ljubljani zabilježen je 1952. sa izmjerenih 146&nbsp;cm. U poređenju sa Zapadnom Evropom, Slovenija nije vjetrovita država, jer je relativno dobro ''zaklonjena'' padinama alpskih planina. Prosječna brzina [[vjetar|vjetra]] niža je nego u nizijama susjednih država. Zbog neravnog terena, česti su lokalni vertikalni vjetrovi na dnevnoj osnovi. Osim ovih, postoje tri vrste vjetra od naročitog regionalnog značaja: [[bura]], [[jugo]] i fen. Jugo i bura karakterišu primorske dijelove Slovenije. Jugo je obično topao i vlažan vjetar, dok je bura najčešće snažan i hladan. Fenski vjetar je tipičan za alpske predjele na sjeveru države. Općenito, u Sloveniji su pretežni sjeveroistočni, jugoistočni i sjeverni vjetrovi.<ref name="znacilnosti" /> === Hidrologija === Teritorija Slovenije najvećim dijelom (16.423&nbsp;km² odnosno 81%) pripada slivu [[Crno more|Crnog mora]], dok samo manjim dijelom (3.850&nbsp;km² odnosno 19%) pripada slivu Jadranskog mora. Ova dva sliva su podijeljena u manje jedinice u zavisnosti od njenih glavnih rijeka: rijeke Mura, [[Drava]] i [[Sava]] sa pritokom [[Kupa|Kolpom]], te rijeke jadranskog sliva.<ref name="vodnobog" /> == Vlada == [[Datoteka:Presidential Palace. Ljubljana.jpg|thumb|desno|Predsjednička palača u Ljubljani]] Slovenija je parlamentarna [[demokratija|demokratska]] [[republika]] sa [[Višestranački sistem|višestranačkim sistemom]]. Na čelu države je [[Predsjednik Slovenije|predsjednik]], koji se bira na općim izborima i ima vrlo važnu integrativnu ulogu.<ref name="Furtlehner" /> Bira se na mandat od pet godina uz ograničenje od najviše dva uzastopna mandata. On uglavnom ima ulogu predstavljanja države, a ujedno je i vrhovni zapovjednik [[Slovenska vojska|vojske Slovenije]].<ref name="lovros" /> Izvršni i upravni organi u Sloveniji su [[Vlada Republike Slovenije]],<ref name="Borak2004" /> na čijem je čelu [[Premijer Slovenije|premijer]] te vijeće ministara odnosno kabinet vlade, koju bira Narodna skupština Slovenije (slov. ''Državni zbor Republike Slovenije''). Zakonodavni organ čini dvodomni [[Parlament Slovenije]], čija je karakteristika asimetrična dualnost.<ref name="Prunk2007" /> Najveća zakonodavna moć je koncentrirana u Narodnoj skupštini od 90 članova. Od njih, 88 članova biraju svi građani države po sistemu proporcionalnog predstavljanja, dok preostala dva člana skupštine biraju registrovani članovi autohtonih mađarskih i italijanskih manjinskih zajednica. Izbori se održavaju svake četiri godine. Državno vijeće Slovenije (slov. ''Državni svet Republike Slovenije'') sačinjava 40 članova, koji su imenovani tako da predstavljaju socijalne, ekonomske, profesionalne i lokalne interesne grupe, ima dosta ograničenu savjetodavnu i kontrolnu ulogu.<ref name="Prunk2007" /> Period od 1992. do 2004. bio je obilježen vlašću stranke "[[Liberalna demokratija Slovenije]]", koja je bila ''odgovorna'' za postepeni prijelaz iz [[Titoizam|titoističke]] privrede u kapitalističku tržišnu. Međutim, ova stranka je kasnije dobila mnogo kritika od strane neoliberalnih ekonomista, koji su tražili dosta brže tranzicijske "rezove". Predsjednik ''Liberalne demokratije Slovenije'' bio je [[Janez Drnovšek]], koji je bio i premijer Slovenije između 1992. i 2002. te predsjednik Slovenije od 2002. do 2007. Mnogi ga smatraju za najutjecajnijeg slovenskog političara 1990tih,<ref name="rtvslo" /> zajedno sa predsjednikom [[Milan Kučan|Kučanom]] (koji je bio predsjednik od 1991. do 2002).<ref name="rahmet" /><ref name="attila" /> Period od 2005. do 2008. bio je obilježen ogromnim entuzijazmom zbog priključenja države Evropskoj uniji. Tokom prvog mandata vlade [[Janez Janša|Janeza Janše]], po prvi put nakon osamostaljenja, slovenske banke su zabilježile da njihov omjer kredita i depozita izmiče kontroli. Uzrok tome je bilo prezaduživanje kod inostranih banaka i prekomjerno kreditiranje svojih klijenata, naročito lokalnih tajkuna. Nakon izbijanja [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i [[Evropska dužnička kriza|evropske dužničke krize]], koalicija lijevog centra koja je naslijedila Janšinu vladu nakon izbora 2008. suočila se sa posljedicama prekomjernog kreditiranja u periodu 2005–2008. Pokušane su određene reforme koja bi pomogle u ekonomskom oporavku, ali su one naišla na studentske i radničke proteste koje je predvodio jedan student, koji je kasnije postao član [[Janez Janša|Janšinog]] [[Slovenska demokratska stranka|SDS-a]]. Predložene reforme su odgođene nakon provedenog referenduma. Vlada lijevog centra je smijenjena nakon što joj je izglasano nepovjerenje. Janez Janša je povećanje potrošnje i prekomjerno zaduživanje prebacio na teret vlade koja je došla na vlast, a predlagao je stroge mjere štednje, iste one za koje se zalagao da se odlože. == Privreda == {{Glavni|Privreda Slovenije}} [[Datoteka:Eurozone.svg|thumb|desno|Od 2007. Slovenija je dio [[Eurozona|Eurozone]] (tamno plavo).]] Slovenija ima relativno razvijenu ekonomiju, a njen dohodak po glavi stanovnika je najviši među svim slavenskim zemljama. Slovenija je 2007. bila prva "nova" članica EU koja je uvela [[euro]] kao svoju valutu, zamjenjujući dotadašnji [[slovenski tolar]]. Od 2010. ona je postala i članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]].<ref name="VE2012-03-15" /><ref name="magstadt" /> Unutar države postoji velika razlika u blagostanju između raznih subregija. Među ekonomski najprosperitetnije regije Slovenije ubrajaju se [[Srednjoslovenska statistička regija|centralna Slovenija]] koja uključuje i prijestolnicu [[Ljubljana|Ljubljanu]] te zapadne slovenske regije, kao što su [[Goriška statistička regija|Goriška]] i [[Obalno-kraška statistička regija|Obalno-kraška]]. Statistički najsiromašnije regije su [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Zasavska statistička regija|Zasavska]] i [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] regija.<ref name="bslo" /> U Sloveniji je u periodu 2004–2006. ekonomski rast iznosio je prosječno 5% godišnje, dok je 2007. njena ekonomija narasla za gotovo 7%. Rast je bio poduprt velikim zaduživanjem naročito između preduzeća među kojima se isticao sektor građevinarstva. Međutim, nakon [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i evropske dužničke krize, Slovenija se našla u situaciji da ne može kontrolirati daljnje zaduživanje i otplaćivati stare dugove.<ref name="Slovenia's Economy: Next in Line" /> Najteže je pogođen sektor građevinarstva u 2010. i 2011.<ref name="ST2012-03-13" /> Već 2009. slovenski [[bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika opao je 8%, što je najveći pad unutar Evropske unije poslije baltičkih zemalja i [[Finska|Finske]]. U augustu 2012. pad na godišnjem nivou i dalje je iznosio 0,8%, mada je u prvom kvartalu te godine zabilježen rast od 0,2% (u odnosu na prethodni kvartal, nakon što su podaci podešeni u skladu sa sezonom i radnim danima).<ref name="gdpd2" /> Pad na godišnjem nivou pripisan je padu nivoa domaće potrošnje i usporenju rasta izvoza. Smatralo se da su uzroci pada domaće potrošnje fiskalni rezovi i smanjenje [[budžet]]skih troškova krajem prethodne fiskalne godine,<ref name="Bloomberg" /> ali i neuspjeh u nastojanjima da se primijene ekonomske reforme, kao i neadekvatno finansiranje i smanjenje izvoza.<ref name="RTV2012-02-29" /> Gotovo dvije trećine stanovništva zaposleno je u tercijarnom (uslužnom) sektoru, a preko jedne trećine u [[Industrija|industriji]] i građevinarstvu.<ref name="CIA" /> Prednost Slovenije leži u njenoj dobro obrazovanoj radnoj snazi, razvijenoj infrastrukturi i njenom položaju na raskrsnici vrlo važnih trgovačkih i [[transport]]nih puteva.<ref name="VE2012-03-15" /> Nivo direktnih stranih investicija (FDI) po glavi stanovnika u Sloveniji jedan je od najnižih među članicama EU,<ref name="VE2012-03-15"/> a produktivnost radne snage i konkurentnost slovenske ekonomije još uvijek su daleko ispod prosjeka EU.<ref name="delosig" /><ref name="newsdelo2" /> [[Porez]]i su relativno visoki, a [[tržište rada]] je, po mišljenjima ekonomista, dosta nefleksibilno, dok kompanije gube svoja tržišta na uštrb kineskih, indijskih i drugih kompanija.<ref name="CIA" /> Velika otvorenost slovenskog tržišta čini njenu ekonomiju vrlo osjetljivom na ekonomske uvjete kod njenih glavnih trgovačkih partnera što može promijeniti na njenu konkurentnost u pogledu cijena na međunarodnom planu.<ref name="stuhec" /> Osnovne grane industrije u Sloveniji su proizvodnja motornih vozila, elektronske i elektroničke opreme, mašina, [[lijek]]ova i goriva.<ref name="VE2012-03-15"/> Sve više dolazi do izražaja starenje radne snage što predstavlja izražen problem slovenske ekonomije.<ref name="CNBC2012-01-23" /> U oblasti rudarstva, Slovenija je poznata po rudnicima [[živa|žive]], među kojima se naročito isticao bivši [[Rudnik žive u Idriji|rudnik]] u [[Idrija|Idriji]]. Taj rudnik, ranije drugi najveći rudnik žive na svijetu, danas je muzej, a 2012. je, zajedno sa španskim rudnikom žive Almadén, uvršten i na UNESCO-ov spisak svjetske baštine. Slovenija je također imala i brojne rudnike [[ugalj|uglja]], [[cink]]a i [[olovo|olova]]. == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="text-align:center; float: right; margin: 0 0 1em 1em;" |- !style="background: #CCCCFF" colspan="2" align="center" |Broj stanovnika po popisima<ref name="autogenerated1" /> |- ! Godina !! Broj <br> stanovnika |- | 1857. || 1.101.854 |- | 1869. || 1.128.768 |- | 1880. || 1.182.223 |- | 1890. || 1.234.056 |- | 1900. || 1.268.055 |- | 1910. || 1.321.098 |- | 1921. || 1.304.800 |- | 1931. || 1.397.650 |- | 1948. || 1.439.800 |- | 1953. || 1.504.427 |- | 1961. || 1.591.523 |- | 1971. || 1.727.137 |- | 1981. || 1.891.864 |- | 1991. || 1.965.986 |- | 2002. || 1.964.036 |- | 2011. || 2.050.189 |- | 2021. || 2.108.977 |} Sa oko 101 stanovnikom na kvadratni kilometar, Slovenija je među evropskim zemljama sa najnižom gustoćom naseljenosti (u odnosu, naprimjer, na Holandiju (402/km²) ili Italiju 195/km²). Regija [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] ima najnižu gustoću naseljenosti, dok najvišu ima [[Srednjoslovenska statistička regija|regija Srednja Slovenija]].<ref name="ljetopis2010" /> Broj stanovnika po zvaničnim podacima iznosi 2.108.977 (stanje: 1. januar 2021.)<ref name="popisstat" /> od kojih su 89% [[Slovenci]], 3% [[Hrvati]], 2% [[Srbi]], i 1,10% [[Bošnjaci]]<ref name="popisstat" /> U [[Ustav Slovenije|Ustavu Slovenije]] posebno su naglašene manjine [[Mađari|Mađara]] (u regiji [[Prekmurje]]) i [[Italijani|Italijana]] u zapadnom dijelu države. === Jezik === Zvanični jezik u Sloveniji je [[slovenski jezik]], član je porodice južnoslavenskih jezika. Prema podacima iz popisa 2002. slovenski jezik je bio maternji za oko 88% stanovništva države, dok preko 92% stanovništva govori ovaj jezik kod kuće.<ref name="siol.net" /><ref name="stat.si" /> Stoga se Slovenija svrstava među najhomogenije zemlje u EU u aspektu udjela govornika dominantnog jezika u državi.<ref name="Dular" /> === Religija === [[Datoteka:Dpp 0410.jpg|thumb|180px|lijevo|Bazlika djevice Marije u [[Brezje (Radovljica)|Brezju]], također poznata i kao slovenska nacionalna crkva, jedno je od najposjećenijih katoličkih mjesta hodočašća u Sloveniji]] Prije Drugog svjetskog rata, oko 97% stanovništva u Sloveniji se izjašnjavalo kao [[Rimokatolička crkva u Sloveniji|katolici]] (''rimskog obreda''), oko 2,5% kao luterani, dok se 0,5% stanovništva izjašnjavalo kao pripadnici drugih religija.<ref name="stat.si"/> [[Rimokatoličanstvo|Katoličanstvo]] je bilo važan faktor u socijalnom i političkom životu u predkomunističkoj Sloveniji. Nakon 1945. u državi je otpočeo proces postepene ali kontinuirane sekularizacije. Nakon desetljeća strogog "gušenja" svih religija, komunistički režim je kasnije usvojio politiku relativne tolerancije naspram crkve, ali je ograničio njenu socijalnu funkciju. Poslije 1990. Katolička crkva je vratila glavni dio svog ranijeg utjecaja na društvo, ali je Slovenija i dalje ostala pretežno sekularizirana zemlja. Prema podacima sa popisa 2002. oko 57,8% stanovništva su [[Rimokatolička crkva|katolici]]. Kao i drugdje u Evropi, udio katolika je u stalnom padu. U 1991. oko 71,6% su se izjasnili kao katolici, što prosječno predstavlja pad veći od 1% godišnje. Najveći dio slovenskih katolika pripada ''rimskom obredu'', dok vrlo mali broj grkokatolika živi u području [[Bela krajina|Bele krajine]] na jugu Slovenije.<ref name="localno" /> I pored relativno malog broja [[Protestantizam|protestanata]] (manje od 1% po popisu 2002), protestantsko naslijeđe je historijski vrlo značajno jer se slovenski standardni jezik i slovenska literatura počela razvijati nakon protestantske reformacije u 16. vijeku. Danas značajnija luteranska manjina živi u krajnjem istočnom području Prekmurja, gdje predstavljaju oko petine stanovništva, a na čijem je čelu biskup sa sjedištem u [[Murska Sobota|Murskoj Soboti]].<ref name="evangcrk" /> Prema popisu iz 2002. [[islam]] je druga najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,4% stanovništva Slovenije. Najveći broj slovenskih muslimana su [[Bošnjaci u Sloveniji|porijeklom iz Bosne]].<ref name="islamska" /> Treća najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,2% stanovništva države su pravoslavci, među kojima je najveći broj pripadnika [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], dok vrlo mali broj ostalih pravoslavaca pripada makedonskoj i drugim pravoslavnim crkvama. == Administrativna podjela == [[Datoteka:NUTS, Slovenija, 2015.png|thumb|350px|desno|Kohezijske regije, statističke regije i općine]] Zvanično, Slovenija je podijeljena na [[Spisak općina u Sloveniji|212 općina]] (od kojih [[Spisak gradskih općina u Sloveniji|11 ima status gradskih]] općina). Općine su jedini organ lokalne autonomije u Sloveniji. Na čelu svake općine je načelnik (slov. ''župan''), izabran na mandat od četiri godine na općim izborima, te općinski savjet (''občinski svet''). U većini slovenskih općina, članovi općinskog savjeta se biraju sistemom proporcionalne zastupljenosti, dok samo nekoliko manjih općina koriste sistem većinskog glasanja. U gradskim općinama, općinska vijeća se nazivaju ''gradska vijeća''.<ref name="www2.gov.si" /> Svaka općina također ima i načelnika općinske uprave (''načelnik občinske uprave''), kojeg imenuje načelnik, a u čijoj nadležnosti je funkcioniranje lokalne administracije.<ref name="www2.gov.si"/> U administrativnom smislu Republika Slovenija je podijeljena na dvije kohezijske regije, a podjela ima isključivo statističku namjenu: {| class="wikitable sortable" |- ! [[Kohezijska regija]] || [[Površina|Površina (km²)]] || [[Statističke regije Slovenije|Broj statističkih regija]] || [[Spisak općina u Sloveniji|Broj općina]] || [[Spisak naselja u Sloveniji|Broj naselja]] |- | [[Istočna Slovenija (kohezijska regija)|Istočna Slovenija]] || '''12.433''' || '''8''' || '''148''' || '''3.953''' |- | [[Zapadna Slovenija (kohezijska regija)|Zapadna Slovenija]] || '''7.840''' || '''4''' || '''64''' || '''2.082''' |- |} ===Gradovi u Sloveniji=== {{Glavni|Spisak gradova u Sloveniji}} {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Sloveniji | ime_države_u_lokativu = Sloveniji | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Sloveniji | class = nav | int_ime = Statističke regije | int_link = Statističke regije Slovenije | grad_1 = Ljubljana | int_1 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_1 = 285.604 | grad_2 = Maribor | int_2 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_2 = 94.809 | grad_3 = Celje | int_3 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_3 = 37.834 | img_3 = Celje - pogled z gradu.JPG | grad_4 = Kranj | int_4 = Gorenjska statistička regija{{!}}Gorenjska | stan_4 = 37.129 | img_4 = Kranj 19.jpg | grad_5 = Velenje | int_5 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_5 = 25.456 | grad_6 = Koper | int_6 = Obalno-kraška statistička regija{{!}}Obalno-kraška | stan_6 = 24.996 | grad_7 = Novo Mesto | int_7 = Jugoistočna Slovenija{{!}}Jugoistočna Slovenija | stan_7 = 23.341 | grad_8 = Ptuj | int_8 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_8 = 18.164 | grad_9 = Trbovlje | int_9 = Zasavska statistička regija{{!}}Zasavska | stan_9 = 14.977 | grad_10 = Kamnik | int_10 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_10 = 13.608 }} ===Općine u Sloveniji=== [[Datoteka:Slovenia, administrative divisions - de.svg|thumb|350px|desno|Općine u Sloveniji, stanje [[2018]]. godine]] {{Glavni|Spisak općina u Sloveniji}} Slovenija je podijeljena na 212 općina. {{Općine Slovenije}} ===Naselja u Sloveniji=== {{Glavni|Spisak naselja u Sloveniji}} Slovenija ima 6.035 naselja, raspoređenih u 212 općina (stanje na dan [[1. januar]] [[2023.]]). == Saobraćaj == [[Datoteka:Lukakoper.jpg|thumb|desno|Luka Koper]] Njen položaj na spoju velikih geografskih cjelina i područje kroz koje protiču važne evropske rijeke su neki od razloga križanja glavnih [[saobraćaj]]nih puteva u Sloveniji. Opći smjer puteva određen je već u antičko doba. Posebna geografska prednost u novije doba je položaj Slovenije na križanju panevropskih transportnih koridora V (najbrža veza između [[Jadransko more|sjevernog Jadrana]] i centralne i istočne Evrope) i koridora X (kojim se centralna Evropa povezuje s Balkanom). To daje Sloveniji posebnu poziciju u evropskim socijalnim ekonomskim i kulturnim integracijama i obnovama.<ref name="UKOM2000-11" /> Cestovni teretni i putnički transport čine najveći dio saobraćaja u Sloveniji sa udjelom od oko 80%.<ref name="MW2009SORS" /> U domenu putničkog transporta daleko više su popularni putnički automobili od javnog prijevoza, koji konstantno i značajno opada.<ref name="MW2009SORS"/><ref name="avtomob" /> Slovenija ima veoma veliku [[Autoputevi u Sloveniji|gustoću autoputeva]] i magistralnih puteva u odnosu na prosjek članica Evropske unije.<ref name="ECORYS2011" /> Sistem autoputeva, čija je izgradnja dosta ubrzana nakon 1994,<ref name="Oplotnik2004" /> polahko je pretvorio državu u jednu veliku [[konurbacija|konurbaciju]].<ref name="uroszcl" /> Drugi sporedni i lokalni putevi su relativno zapušteni zbog nepažnje vlade ali i zbog sveukupnog povećanja saobraćaja.<ref name="ECORYS2011" /> Postojeća [[Željeznički saobraćaj u Sloveniji|slovenska željeznička mreža]] daleko zaostaje za [[željeznica]]ma u ostalim članicama EU, i ne može se ni izbliza mjeriti s cestovnom mrežom.<ref name="ARSO420" /> Održavanje i modernizacija željezničke mreže u Sloveniji je prilično zapušteno zbog nedostatka finansijskih sredstava.<ref name="UNIMB2011-04"/> Zbog zaostale infrastrukture, udio željeznica u transportu robe je vrlo mali.<ref name="ARSO416" /> Putnički željeznički saobraćaj je u fazi oporavka, nakon velikog pada tokom 1990tih.<ref name="ARS0415" /> Panevropski željeznički koridori V i X te nekoliko drugih važnih evropskih željezničkih linija se ukršta na području Slovenije.<ref name="UNIMB2011-04"/> Gotovo svi međunarodni tranzitni vozovi u Sloveniji prolaze kroz ljubljanski željeznički čvor.<ref name="oDPN2010-03" /> == Obrazovanje == Obrazovni sistem u Sloveniji se smatra 12. najbolji u svijetu i četvrti najbolji među članicama [[Evropska unija|Evropske unije]], što je znatno više od prosjeka [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], prema podacima Programa za procjenu međunarodnih studenata (PISA).<ref name="oecd.org" /> Među osobama starosti od 25 do 64 godine, 12% ih je završilo više ili visoko obrazovanje, a prosječni Slovenac proveo je 9,6 godina u formalnom obrazovanju. Prema izvještaju OECD-a, 83% odraslih između 25 i 64 godine imaju završenu srednju školu, što je daleko iznad OECD-ovog prosjeka od 74%, dok taj procenat u starosnoj grupi od 25 do 34 godine iznosi 93%.<ref name="better" /> Prema popisu stanovništva iz 1991, stopa [[pismenost]]i u Sloveniji iznosila je 99,6%. Također, aktivnosti cjeloživotnog učenja su u stalnom porastu.<ref name="ReferenceA"/> ;Osnovno Odgovornost za osnovno i srednje obrazovanje u Sloveniji leži na ministarstvu obrazovanja i sporta. Nakon neobaveznog predškolskog obrazovanja, slovenska djeca pohađaju devetogodišnje osnovno obrazovanje, počev od šeste godine života.<ref name="solaosn" /> Osnovna škola je podijeljena na tri perioda, svaki u trajanju od po tri godine. U akademskoj 2006-2007. bilo je 166.000 učenika upisanih u osnovne škole, te više od 13.225 učitelja i nastavnika, što daje odnos od jednog nastavnika na 12 učenika i 20 učenika po jednom razredu.<ref name="ReferenceA" /> ;Srednje Nakon završetka osnovne škole, gotovo sva djeca (više od 98%) nastavljaju srednje obrazovanje, bilo u sklopu općih, tehničkih ili drugih srednjih škola (poput gimnazije). Srednjoškolsko obrazovanje završava polaganjem mature, završnog ispita kojim učenici stiču pravo upisa na fakultete. Oko 84% srednjoškolaca nakon mature upisuje neki od fakulteta ili viših škola.<ref name="ReferenceA"/> ;Više i visoko Među nekoliko univerziteta u Sloveniji, najbolje rangirani je [[Univerzitet u Ljubljani]], koji je prema podacima ARWU (Akademskog rangiranja svjetskih univerziteta) rangiran među 500 najboljih u svijetu odnosno među prvih 3% najboljih svjetskih univerziteta.<ref name="shanghair" /><ref name="uni-lj" /> Druga dva javna univerziteta su [[Univerzitet u Mariboru]]<ref name="uni-mb" /> u slovenskoj regiji Štajerska, te Univerzitet Primorske u istoimenoj regiji.<ref name="upr.si" /> Osim ovih, postoji i privatni Univerzitet u Novoj Gorici<ref name="ung.si" /> i međunarodni EMUNI univerzitet.<ref name="emuni" /> == Kultura == === Književnost === {{Također pogledajte|Slovenska književnost}} {{dvostruka slika|right |Primoz-Trubar.jpg|150px|Prešern-Goldenstein.jpg|150px |[[Primož Trubar]]|[[France Prešeren]] }} Najstariji sačuvani zapis na slovenskom jeziku odnosno na nekom od slavenskih jezika uopće jesu [[Brižinski spomenici]] (Frajsinški spomenici), nastali oko 1000. godine. Oko 1550. Primož Trubar je na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] napisao i objavio prve slovenske knjige ''Katekizam'' i ''Abecedarij''. U tim knjigama, po prvi put se zapisuje narodni slovenski jezik. Godine 1584. [[Jurij Dalmatin]] preveo je [[Biblija|Bibliju]] na slovenski jezik, dok je [[Adam Bohorič]] napisao prvu gramatiku slovenskog jezika. Prvu gramatiku na slovenskom jeziku napisao je pjesnik [[Valentin Vodnik]] početkom 19. vijeka. On je također i izdao prvi slovenski časopis, "Lublanske novice" (''Ljubljanske vijesti''). Jezik ovog vremena opisao je 1809. [[Jernej Kopitar]]. Sredinom 19. vijeka Slovenci su počeli pisati na gajici. Tako su naprimjer Prešernove pjesme 1847. objavljene na ovom pismu, ali su promjene pisma utjecale samo na neke oblike riječi. Sredinom sedamdesetih 19. vijeka [[Stanislav Škrabec]] je sastavio pravopis slovenskog jezika koji je i danas na snazi. Krajem 19. vijeka objavljen je njemačko-slovenski rječnik Maksa Pleteršnika, te 1899. ''Slovenski pravopis''. === Muzika === Slovenska filharmonija osnovana je 1701. kao dio ''Academia operosorum Labacensium'' (Akademija radnih ljudi Ljubljane), jedne je od najstarijih institucija takve vrste u Evropi. Muzici u Sloveniji historijski pripadaju brojni muzičari i kompozitori, poput [[renesansa|renesansnog]] kompozitora [[Jakob Petelin Kranjski|Jakoba Kranjskog]] (1550–1591), koji je imao znatan utjecaj na srednjoevropsku klasičnu muziku, [[barok]]nog kompozitora [[Janez Krstnik Dolar|Janeza Dolara]] (oko 1620–1673), te violinskog virtuoza Giuseppea Tartinija. U moderno doba, Slovenija je u doba SFR Jugoslavije bila centar progresivnog roka, popa i punka. Među najpopularnijim slovenskim grupama bili su grupa [[Buldožer]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], [[Lačni Franz]], [[Pankrti]], [[Pepel in kri]] i druge. Jedan od najpoznatijih slovenskih kompozitora filmske muzike [[Bojan Adamič]] napisao je muziku za preko 70 filmova. U periodu od 1962. do 1983. u bivšoj Jugoslaviji bio je poznat festival zabavne muzike [[Slovenska popevka]] (ranije ''Dani slovenske zabavne muzike''), a koji je od 1998. ponovno pokrenut. === Sport === Među najpopularnije ekipne sportove u Sloveniji ubrajaju se [[nogomet]], [[košarka]] i [[hokej na ledu]]. [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenska nogometna reprezentacija]] dvaput je izborila nastup na završnici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskih prvenstava]] u nogometu ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]), a jednom na završni turnir [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]] ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]). [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenska košarkaška reprezentacija]] više puta je nastupila na [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropskom prvenstvu]], a najveći uspjeh je osvojeno četvrto mjesto ([[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009]]). Među poznatijim slovenskim košarkašima ističe se [[Jure Zdovc]], koji je s reprezentacijom bivše Jugoslavije osvojio brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u [[NBA]]-ligi: Goran Dragić, Sasha Vujačić, Radoslav Nesterović i [[Beno Udrih]]. Najuspješniji hokejaš Slovenije je [[NHL]]-zvijezda [[Anže Kopitar]]. [[Brigita Bukovec]] je slovenska [[atletika|atletičarka]] koja je na 100 m sa preponama osvojila [[srebro]] na [[Olimpijske igre 1996.|OI 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]], a na otvaranju tih igara olimpijsku baklju nosio je slovenski [[gimnastika|gimnastičar]] [[Leon Štukelj]], kao jedan od tada najstarijih živih olimpijaca. Od pojedinačnih sportova u Sloveniji ističu se [[alpsko skijanje|alpsko]] i [[nordijsko skijanje]] (naročito [[skijaški skokovi]]/letovi, koji se održavaju na [[Letalnica|Letalnici]] u [[Planica|Planici]]). Najpoznatija imena su [[Bojan Križaj]], [[Jure Franko]] (osvajač srebra u [[veleslalom]]u na [[Zimske olimpijske igre 1984.|ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]), [[Mateja Svet]], nekadašnja svjetska prvakinja u [[slalom]]u, [[Tina Maze]], koja je pet puta proglašena slovenskom sportisticom godine, zatim skakači [[Primož Ulaga]], [[Primož Peterka]], [[Robert Kranjec]], [[Peter Prevc]] te nordijska skijašica [[Petra Majdič]]. ==Mediji== ===Elektronski mediji=== {{Glavni|Radiotelevizija Slovenija}} {{Glavni|Spisak odašiljačkih objekata "Oddajniki in zveze" u Sloveniji}} ===Štampani mediji=== == Filatelija == {{Glavni|Filatelija u Sloveniji}} [[Datoteka:Prva slovenacka marka.jpg|mini|Prva slovenska marka 26. juni 1991.]] [[Datoteka:Marka Slovenije B.jpg|mini|Marka Slovenije sa nominalnom vrijednošću ''B'' iz 2003. godine]] [[Filatelija u Sloveniji]] počinje proglašavanjem samostalnosti [[26. juni|26. juna]] [[1991.]] godine.'''Prva slovenska marka''' izlazi 26. juna 1991. godine, povodom nezavisnosti Slovenije. Vrijednost joj je 5 [[Jugoslavenski dinar|dinara]] i na njoj se nalazi nacrt zgrade [[parlament]]a slovenskog arhitekta profesora [[Jože Plečnik|Jožeta Plečnika]]. Tiraž joj je 2.000.000 komada i marka vrijedi sve do 25. aprila 1992. godine. Znamenitost ove marke je da postoje još dva tipa sa različitim nazubljenjem i marka sa pogrešnim bojama. Nije poznata količina maraka sa greškom, ali se očekuje relativno visoka kataloška vrijednost. Privatna izdanja nekih agentura ne mogu se uzeti kao poštanske marke i služile su više kao propagandni materijal i marketinšku probu, pred osamostaljenje Republike Slovenije, a ne kao poštanska marka Marke Jugoslavije vrijede sve do 25. aprila 1991. godine te postoje mnogobrojne [[Mješovita frankatura|mješovito frankirane]] pošiljke koje su interesante i zaslužuju posebnu pažnju u filateliji. 26. decembra izlazi serija sa vjerovatno najpoznatijim slovenskim motivom, [[Grb Slovenije|slovenskim grbom]]. Uvođenjem [[Slovenski tolar|tolara]] kao platežnog sredstva u odnosu 1:1 za dinar, marke bivše države prestaju se koristiti i u opticaju su samo marke Slovenije. Grb Slovenije na markama je u dvijema varijantama i razlikuju se po datumu ''26.12.1991'' u donjem uglu. Postoje u vrijednostima od 1, 4, 5 i 11 tolara. Druga serija (bez datuma) izlazi u vrijednostima od 1, 2, 4, 5, 6, 11, 20, 50 i 100 tolara. Sve su marke sa istim motivom, ali u različitim bojama pozadine. Iz prve serije postoje razni podtipovi sa raznim nazubljenjem, kao i sa različitim detaljima.Od 1992. godine slovenska pošta izdaje marke povodom Olimpijskih igara, Nogometnih prvenstava, Svjetskog skijaškog kupa u [[Maribor]]u, 500-te godišnjice otkrića Amerike, kao i rođendana i drugih obljetnica poznatih ličnosti iz historije slovenskog naroda: Anton Martin Slomšek, Martin Kogoj, Matija Čop, Jože Pogačnik, Leon Štukelj, France Prešern... ali i osobe iz evropske historije pojavljuju se na markama Slovenije: [[Ludwig van Beethoven]], Giuseppe Tartini... Motivi se vremenom sve više orijentiraju na slovenska tradicionalna područja kao što su alpinizam, [[priroda]], [[gljive]], [[Ptica|ptice]], [[ekologija]], te kulturno nasljeđe.Od 18. februara 1993. pa sve do 2000. godine izlazi serija sa markama kulturnog nasljeđa Slovenije. Na njima se nalaze npr. tradicionalna jela (slovenska potica), kuće sa sela u Prekmurju, uskršnja jaja iz Bele krajine, klapotec, vjetrenjače sa Stare gore... Marke su grafički jednostavne, ali sa nevjerovatno lijepo razrađenim grafičkim detaljima i uprkos niskoj vrijednosti, zbog visokog tiraža, obavezan su dio svake zbirke slovenskih markica. Serija se kasnije nastavlja i u prelaznom periodu pri preuzimanju [[Euro|eura]] od strane Slovenije. Od 2000. godine slovenska pošta izdaje marke bez nominalne vrijednosti u tolarima. Vrijednost je izražena slovima i postoje četiri grupe: ''A'', ''B'', ''C'' i ''D''. U zavisnosti od težine, namjene poštanske pošiljke, primjenjuje se određena grupa. Tako npr. ''A'' označava standardno pismo za unutrašnji promet prve težinske klase (do 50 grama). Uporedo izlaze i marke sa tolarskom vrijednošću, ali se sve više, pogotovo u trajnim markama [[nominalna vrijednost]] označava u slovima. Nominalna vrijednost se mijenja sa povremenim poskupljenjima i vrijednost je poznata na poštanskim šalterima. Poznatije serije su serije čipka iz [[Idrija|Idrije]] iz 1996-1997 godine. Marke sa istom vrijednošću su zajedno tiskane tako da od svake vrijednosti postoje dvije marke. Razlikuju se po motivu i boji i postoje vrijednosti od 1, 2, 5, 10, 12, 13, 15, 20, 44, 50 i 100 tolara. Marke nemaju visoku vrijednost, ali se 1996. i 1997. godine dijagonalno od lijevo dolje prema desno gore na njih utiskuje fluoroscentni žig sa tekstom ''Idrijska čipka'' i ''Idrija Lace'', pa te marke dostižu mnogostruku filatelističku vrijednost. Osim serija ''Domaće voće'', ''Stari gradovi i zamkovi u Sloveniji'' interesatna su povremena izdanja sa tradicionalnim kostimima pod nazivom ''mačkare'', koje skoro svake godine pokazuju stari narodni običaj iz druge regije u Sloveniji. Svake godine slovenska pošta izdaje prigodne marke iz serije ''Evropa'', koje su tematski iste u čitavoj Evropi, a kao serija vrlo interesantne za sakupljanje. Od 2000. godine Slovenija izdaje i samoljepljive marke. Prepoznatljive su po valovitom nazubljenju i drugačijem kvalitetu papira === Doplatne marke === [[Datoteka:Doplatne marke.jpg|mini|262x262piksel|Doplatne marke Slovenije 1992-1997. godine]] '''Prvu doplatnu marku''' Slovenija izdaje 8. maja 1992. Vrijednost joj je 3 tolara i izdata je u tiražu od 1.225.000 primjeraka. Vrijedi od 8. do 15. maja, a tematski je povezana s Crvenim križem. Od tada Slovenija izdaje svake godine dopatne marke, koje se razlikuju po tematici, kao npr. Sedmica protiv pušenja, sedmica solidarnosti itd. Grafička rješenja su im vrlo jednostavna i imaju za svrhu dodatno finansiranje organizacije Crvenog križa u Sloveniji. == Praznici i blagdani == ; Praznici * [[1. januar]] – Nova godina (slov. ''novo leto'') * [[8. februar]] – ''Prešernov dan'', slovenski kulturni praznik * [[27. april]] – ''Dan otpora okupatoru'' * [[1. maj|1.]] i [[2. maj]] – ''Praznik rada'' * [[25. juni]] – ''Dan državnosti'' * [[17. august]] – ''Udruživanje prekmurskih Slovenaca s maticom nakon Prvog svjetskog rata'' * [[15. septembar]] – ''Dan povratka Primorske matičnoj domovini'' * [[1. novembar]] – ''Dan mrtvih'' * [[23. novembar]] – ''Dan Rudolfa Maistra'' * [[26. decembar]] – ''Dan suverenosti i nezavisnosti'' ; Blagdani * [[Uskrs|Uskršnja]] nedjelja i uskršnji ponedjeljak (blagdan bez fiksnog datuma) * Duhovi (''binkošti'') (nedjelja, 50 dana nakon uskrsa) * [[15. august]] – ''Marijino uznesenje'' * [[31. oktobar]] – ''Dan reformacije'' * [[25. decembar]] – ''[[Božić]]'' == Također pogledajte == * [[Fakultet za upotrebljive društvene studije]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="ustavslo">[http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf Ustav Republike Slovenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319020100/http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf |date=19. 3. 2015 }}, sa ustavnim amandmanima. {{Simboli jezika|sl|slovenski}}</ref> <ref name="goloba">{{cite web |author=Golob A. |title=Forests and forestry in Slovenia |url=http://www.fao.org/docrep/w3722e/w3722e25.htm |publisher=FAO | access-date=17. 10. 2009}}</ref> <ref name="Seisme">{{cite web|url=http://www.arso.gov.si/en/Seismology/|title=Seismology|access-date=30. 7. 2008}}</ref> <ref name="arso.gov.si">{{cite web |url=http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |title=Climate of Slovenia at Glance |author=Tanja Cegnar |publisher=Arso.gov.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225065702/http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="arso.gov.si Meteo Archive">{{cite web |url=http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |title=National Meteorological Service of Slovenia - Archive |publisher=Meteo.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618145647/http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="znacilnosti">{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |chapter=Značilnosti vetra v Sloveniji |language=sl |title=Klimatografija Slovenije |author=Renato Bertalanič |year=2003 |publisher=Meteorology Office, Slovenian Environment Agency |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=9. 2. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060209055155/http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="vodnobog">{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%c4%8dila/Vodno_bogastvo_2tekoce_vode.pdf |title=Vodno bogastvo Slovenije: tekoče vode |publisher=Slovenian Environment Agency |access-date=17. 5. 2012}}</ref> <ref name="Furtlehner">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=uQafEg3TQJUC&pg=PA126 |title=Compliance in the Enlarged European Union: Living Rights Or Dead Letters? |author=Gerda Falkner; Oliver Treib; (ur.) Elizabeth Holzleithner |publisher=Ashgate Publishing, Ltd |year=2008 |isbn=978-0-7546-7509-9 |pages=126–127 |chapter=Slovenia}}</ref> <ref name="lovros">{{cite encyclopedia |url=http://books.google.si/books?id=M3A-xgf1yM4C&pg=PA832 |encyclopedia=Encyclopedia of World Constitutions |article=Slovenia |author=Lovro Šturm; Gerhard Robbers (ur.)|title=The President of the Republic |year=2006 |publisher=Infobase Publishing |isbn=978-0-8160-6078-8 |page=832}}</ref> <ref name="Borak2004">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=RJ6PHRLKGxoC&pg=PA58 |title=Slovenia: From Yugoslavia to the European Union |author=Neven Borak; Bistra Borak; Mojmir Mrak; Matija Rojec; Carlos Silva-Jáuregui |year=2004 |series=World Bank Publications |isbn=978-0-8213-5718-7 |chapter=Institutional Setting for the New Independent State |page=58}}</ref> <ref name="Prunk2007">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=dzAWAQAAMAAJ |title=Facts about Slovenia |author=Janko Prunk; Jernej Pikalo; Marko Milosavljevič |year=2007 |publisher=Ured Vlade za komuniciranje, Vlada Republike Slovenije |isbn=978-961-6435-45-1 |page=23}}</ref> <ref name="rtvslo">{{cite web|url=http://www.rtvslo.si/slovenija/zivljenje-janeza-drnovska/79437 |title=Življenje Janeza Drnovška :: Prvi interaktivni multimedijski portal, MMC RTV Slovenija |publisher=Rtvslo.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="rahmet">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&pg=PA30 |title=Democratic Transition in Slovenia: Value Transformation, Education, And Media |author=Sabrina P. Ramet; Danica Fink-Hafner |chapter=Key Trends in Slovenian Politics, 1988 – 2004 |page=30 |access-date=21. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130722015508/http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&pg=PA30 |archive-date=22. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="attila">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=6bz5M7-d7icC&pg=PA174 |title=The Politics of Central Europe |author=Attila Ágh |chapter=The Regions in Comparative Transition |publisher=SAGE |year=1998 |isbn=978-0-7619-5032-5}}</ref> <ref name="VE2012-03-15">{{cite web |url=http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&L=1 |title=Osnovni gospodarski podatki o Sloveniji |publisher=Ambasada Republike Slovenije u Beču |access-date=15. 3. 2012 |access-date=22. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618170200/http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&L=1 |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }} {{Simboli jezika|sl|slovenski}}</ref> <ref name="magstadt">{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=1mwG3haSo_cC&pg=PA27 |chapter=Eastern Europe |title=Nations and Government: Comparative Politics in Regional Perspective |author=Thomas M. Magstadt |edition=6. |year=2010 |isbn=978-0-495-91528-7 |publisher=Cengage Learning |page=27}}</ref> <ref name="bslo">[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:6Y8OGV0Oc5IJ:https://www.bsi.si/library/includes/datoteka.asp%3FDatotekaId%3D4696+&cd=1&hl=de&ct=clnk&gl=de "Regional Disparities in Slovenia 2/12"], pristupljeno 8. aprila 2015.</ref> <ref name="Slovenia's Economy: Next in Line">{{cite news|title=Slovenia's Economy: Next in Line |url=http://www.economist.com/node/21560567 |access-date=22. 8. 2012 |newspaper=The Economist|date=18. 8. 2012}}</ref> <ref name="ST2012-03-13">{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |title=Double Dip Recession is the 'Slovenian' Reality |newspaper=The Slovenia Times |date=13. 3. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=8. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208095317/http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |url-status=dead }}</ref> <ref name="gdpd2">{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |title=Statistics Office to Release GDP Data for Q2 |newspaper=The Slovenia Times |date=31. 8. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213170333/http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Bloomberg">{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/news/2012-02-29/slovenia-s-economy-falls-in-recession-as-export-growth-weakens.html |title=Slovenia’s Economy Falls Into a Recession as Exports Weaken |author=Boris Cerni |date=29. 2. 2012}}</ref> <ref name="RTV2012-02-29">{{cite news |url=http://www.rtvslo.si/gospodarstvo/zdrs-v-recesijo-so-ekonomisti-pricakovali/277878 |title=Zdrs v recesijo so ekonomisti pričakovali |newspaper=MMC RTV Slovenija |publisher=RTV Slovenija |issn=1581-372X |date=29. 2. 2012}}</ref> <ref name="CIA">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |at=Slovenia |title=The World Factbook |publisher=Central Intelligence Agency, United States |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=24. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424112304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="delosig">{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |title=Dr. Pavle Sicherl: Slovenija je po produktivnosti dela 23 let za Evropo |newspaper=Delo.si |date=8. 8. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225133029/http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |archive-date=25. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="newsdelo2">{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |title=Konkurenčnost slovenske industrije pod evropskim povprečjem |newspaper=Delo.si |date=14. 10. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111015180328/http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |archive-date=15. 10. 2011 |url-status=dead }}</ref> <ref name="stuhec">{{cite book |url=http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |title=Slovenia’S Trade in Goods / In The 2000-2010 Period |author=Simon Perše; Snježana Štuhec Lončarević; Alenka Kozar; Almira Urbiha ''et.al''. |date=1. 1. 2012 |isbn=978-961-239-240-6 |page=20 |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=2. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502205618/http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="CNBC2012-01-23">{{cite news |url=http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |title=Countries with Aging Populations |newspaper=Cnbc.com |date=23. 1. 2012 |author=Rajeshni Naidu-Ghelani |publisher=CNBC LLC |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=23. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130223035533/http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |url-status=dead }}</ref> <ref name="autogenerated1">Nelka Vertot, et al.: "[http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf Popisi na Slovenskem 1948-1991 in Popis 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918150821/http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf |date=18. 9. 2013 }}", Statistični urad Republike Slovenije, 2001, Ljubljana, {{ISBN|961-6349-64-3}}</ref> <ref name="ljetopis2010">{{cite web |url=http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |title=30.9 Gostota naseljenosti 1.7 - Population Density, 1 July |publisher=Stat.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826070232/http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |url-status=dead }}</ref> <ref name="popisstat">{{Cite web |url=http://www.stat.si/Popis2002/gradivo/si-92.pdf |title=Popis stanovništva 2002 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=7. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111207073705/http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/aktuell/stories/24367/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="siol.net">{{cite web |url=http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |title=Slovenščina materni jezik za 88 odstotkov državljanov |publisher=Siol |date=19. 2. 2009 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516055023/http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |archive-date=16. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="stat.si">{{cite book |url=http://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |title=Verska, jezikovna in narodna sestava prebivalstva Slovenije: Popisi 1921-2002 |format=PDF |publisher=Statistični urad Republike Slovenije |year=2003 |issue=2 |author=Milivoja Šircelj |isbn=961-239-024-X |access-date=27. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213063506/https://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="Dular">{{cite news |url=http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&id=1482640 |title=Linguist Says Slovenian Language Not Endangered |date=21. 2. 2010 |publisher=Slovenska novinska agencija}}</ref> <ref name="localno">{{cite web |url=http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |title=Uskoška dediščina Bele krajine na RTVS&#124;Ljudje&#124;Lokalno aktualno |publisher=Lokalno.si |date=6. 1. 2012 |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=8. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100208205928/http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |url-status=dead }}</ref> <ref name="evangcrk">{{cite web |url=http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&id_language=1&id_meta_type=10 |title=Predstavitev |publisher=Evang-cerkev.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610182949/http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&id_language=1&id_meta_type=10 |archive-date=10. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="islamska">{{cite web|url=http://www.islamska-skupnost.si/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2 |title=Islamska Skupnost v Republiki Sloveniji |publisher=Islamska-skupnost.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="www2.gov.si">{{cite web|url=http://www2.gov.si/zak/Zak_vel.nsf/0/660b7ab7cbd45736c125662d0037c142?OpenDocument |title=Sprejet zakon |publisher=.gov.si |date=13. 7. 2000 |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="UKOM2000-11">{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |title=Slovenia, a Country at the Crossroads of Transport Links |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |date=1. 11. 2000 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708045103/http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="MW2009SORS">{{cite web |url=http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |title=Teden mobilnosti 2009 |publisher=Statistical Office of the Republic of Slovenia |date=15. 9. 2009 |access-date=26. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213181341/http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |url-status=dead }}</ref> <ref name="avtomob">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=214 |title=Lastništvo avtomobilov v gospodinjstvih |publisher=Environment Agency of Slovenia |author=Bernard Vukadin, Barbara. Kušar, Urška. Burja, Alenka |date=25. 10. 2009}}</ref> <ref name="ECORYS2011">{{cite book |url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/evaluation/pdf/evasltrat_tran/slovenia.pdf |chapter=Situation per mode of transport |title=Study on Strategic Evaluation on Transport Investment Priorities under Structural and Cohesion funds for the Programming Period 2007-2013 |date=1. 8. 2006 |publisher=ECORYS Nederland BV}}</ref> <ref name="Oplotnik2004">{{cite conference |url=http://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |title=National motorway construction program (NMCP) in Slovenia (financing, impact on national economy and realization) |author=Oplotnik, Žan. Križanič, France |booktitle=Highways: cost and regulation in Europe |date=1. 11. 2004 |access-date=26. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121120161909/https://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |archive-date=20. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="uroszcl">{{cite conference |url=ftp://ftp.cgs.si/Uporabniki/UrosZ/clanki/10.%20kongres%20o%20cestah%20in%20prometu/19-24.pdf |title=Narodnogospodarske koristi in razvojne možnosti prometnih sistemov v RS |author=Peter Gabrijelčič |booktitle=10th Slovenian Road and Transport Congress |date=1. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="ARSO420">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=420#comment |title=Vlaganja v prometno infrastrukturo: Komentar |date=18. 11. 2011 |publisher=Slovenian Environment Agency |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}</ref> <ref name="UNIMB2011-04">{{cite book |url=http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |chapter=Executive Summary |title=Analysis of the infrastructure network in Slovenia and report on SWOT analysis |publisher=Fakultet za hemiju i hemijski inženjering Univerziteta u Mariboru. Luka Koper |date=1. 4. 2011 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510062631/http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |archive-date=10. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="ARSO416">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=416#comment |title=Obseg in sestava blagovnega prevoza in prometa: Komentar |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}</ref> <ref name="ARS0415">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=415#comment |title=Obseg in sestava potniškega prevoza in prometa: Komentar |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}</ref> <ref name="oDPN2010-03">{{cite book |url=http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |title=Državni prostorski načrt za Ljubljansko železniško vozlišče |date=1. 3. 2010 |author=LUZ, d. d. |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708094000/http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="oecd.org">{{cite web|url=http://www.oecd.org/dataoecd/42/8/39700724.pdf |format=PDF|title=Table: Range of rank on the PISA 2006 science scale |date=4. 12. 2007 |access-date=15. 4. 2008|work=PISA 2006 |publisher=OECD}}</ref> <ref name="better">{{cite web|author=OECD |url=http://www.oecdbetterlifeindex.org/countries/slovenia/ |title=Slovenia – OECD Better Life Index |publisher=Oecdbetterlifeindex.org |access-date=25. 11. 2012}}</ref> <ref name="ReferenceA">{{cite web|url=http://www.culture.si/en/Slovenia#Education |title=About Slovenia - Culture of Slovenia |publisher=Culture.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="solaosn">[https://web.archive.org/web/20110802032836/http://www.mss.gov.si/si/solstvo/osnovnosolsko_izobrazevanje/osnovna_sola/ Osnovna šola], na stranici slovenskog ministarstva školstva i sporta, pristupljeno 2. augusta 2011.</ref> <ref name="shanghair">{{cite web |url=http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |title=Statistics (by Country) of Academic Ranking of World Universities; ARWU; First World University Ranking; Shanghai Ranking |publisher=ARWU |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=17. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817221125/http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |url-status=dead }}</ref> <ref name="uni-lj">{{cite web |url=http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |title=University of Ljubljana once again on Shanghai and Webometrics ranking lists |publisher=Uni-lj.si |access-date=4. 4. 2014 |archive-date=28. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140328061623/http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |url-status=dead }}</ref> <ref name="uni-mb">{{cite web |url=http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&langID=1060 |title=Univerza v Mariboru |publisher=Uni-mb.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=2. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402054336/http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&langID=1060 |url-status=dead }}</ref> <ref name="upr.si">{{cite web|url=http://www.upr.si/ |title=Univerza na Primorskem: SLO |publisher=Upr.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="ung.si">{{cite web |url=http://www.ung.si/si/ |title=Univerza v Novi Gorici |publisher=Ung.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=20. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520194855/http://www.ung.si/si/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="emuni">{{cite web |url=http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |title=EMUNI University |access-date=13. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110222025646/http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |archive-date=22. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commons|Slovenija}} {{Commonscat|Slovenia}} {{wikiatlas|Slovenia}} * {{službeni sajt|http://www.gov.si}} Vlade Slovenije * [http://www.slovenia.si/ Slovenia.si] * [http://www.slovenia.info Turizam u Sloveniji] * {{CIA World Factbook link|si|Slovenija}} {{en simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=SI Slovenija] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17846376 Slovenija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Statističke regije Slovenije}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} [[Kategorija:Slovenija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] guhp4tfjxd94auh44aw660croe39p6m 3848260 3847977 2026-05-21T09:53:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848260 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Slovenija | ime_genitiv = Slovenije | zastava = Flag of Slovenia.svg | grb = Coat of arms of Slovenia.svg | vrsta_simbola = Grb | uzrečica = | himna = "[[Zdravljica]]"<br>[[Datoteka:Slovenia's national anthem, performed by the United States Navy Band.oga]] | karta = EU-Slovenia.svg | opis_karte = | širina_karte =200px | glavni_grad = [[Ljubljana]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|46|03|N|14|30|E|type:city}} | najveći_grad = Ljubljana | službeni_jezik = [[slovenski jezik|slovenski]] | etničke_grupe = 83% [[Slovenci]]<br>2% Srbi<br>2% Hrvati<br>1% [[Bošnjaci]]<br>12% drugi | državno_uređenje = Republika | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Slovenije|Predsjednica]] | vladar_prva_vlast = [[Nataša Pirc Musar]] | vrsta_druge_vlasti =[[Premijer Slovenije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Robert Golob]] | nezavisnost = od SFR Jugoslavije | nezavisnost_priznato = 25. juni 1991. | površina = 20.273 | po_površini_na_svijetu = 153. | procenat_vode = 0,7 | stanovnika = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>2,110,547 | stanovnika_godina = 2022. | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 144. | gustoća = 102 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 106. | bdp_ukupno = $111 milijarde US$ | bdp_godina = Procjena 2023. | po_broju_bdp_na_svijetu = 38. | bdp_per_capita = $52,517 | hdi =<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.918 | hdi_godina = 2021. | hdi_nivo = vrlo visok | po_broju_hdi_na_svijetu = 23. | gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>23,7 | gini_godina = 2017. | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[euro]] <small>(do 2007. [[slovenski tolar]])</small> | vremenska_zona = [[srednjoevropsko vrijeme]], UTC+1 i UTC+2 | najviša_tačka_ime = [[Triglav]] | najviša_tačka_metara = 2864 | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | internetski_nastavak = [[.si]] | pozivni_broj = +386 | komentar = }} '''Slovenija''', zvanično '''Republika Slovenija''', jest [[Evropa|evropska]] [[država]] smještena na krajnjem sjeveru [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i krajnjem jugu [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]]. Ona na zapadu graniči s [[Italija|Italijom]], na sjeveru s [[Austrija|Austrijom]], na sjeveroistoku sa [[Mađarska|Mađarskom]], a na istoku i jugu sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Slovenija leži na spoju alpskog, sredozemnog, panonskog i dinarskog svijeta. Površina Slovenije iznosi 20.273&nbsp;km², po čemu ona spada u srednje velike evropske države. Dužina državne granice iznosi 1.382&nbsp;km, od čega je 921&nbsp;km kopnene, 413&nbsp;km riječne te 47&nbsp;km morske granice. Slovenska obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]] duga je 46,6&nbsp;km. Glavni grad joj je [[Ljubljana]], privredno, kulturno i političko središte države, a najviši vrh je [[Triglav]] (2864 m). Kroz [[Historija Slovenije|slovensku historiju]] smjenjivali su se kulturni utjecaji iz srednjoevropskog i apeninskog kulturnog prostora. Prema popisu iz 2021. Slovenija je imala 2.108.977 stanovnika. [[Slovenci]] predstavljaju oko 83% stanovništva, dok je najveći udio, u ustavu spomenutih manjina,<ref name="ustavslo" /> [[Mađari|Mađara]] (0,32%), [[Italijani|Italijana]] (0,11%) i [[Romi|Roma]] (0,17%). Zvanični i nacionalni jezik je [[Slovenski jezik|slovenski]] (slov. ''slovenščina''), dok u područjima gdje je naseljena italijanska i mađarska manjina, službeni jezici su i [[Italijanski jezik|italijanski]] odnosno [[Mađarski jezik|mađarski]]. Slovenija je svoju državnost zasnovala na plebiscitu o samostalnosti održanom 23. decembra 1990. ali ju je morala i braniti tokom kratkotrajnog [[Rat u Sloveniji|slovenskog rata]], nakon što je 25. juna 1991. godine proglasila nezavisnost. Po političkom uređenju, ona je parlamentarna demokratija. U Ujedinjene narode primljena je 22. maja 1992. Danas je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovačke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|OSCE-a]], [[NATO]] saveza, [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] i drugih svjetskih organizacija. Pristupila je u punopravno članstvo [[Evropska unija|Evropske unije]] 1. maja 2004. godine. == Historija == {{Glavni|Historija Slovenije}} Slavenski preci današnjih Slovenaca doselili su se na područje današnje Slovenije vjerovatno u 6. vijeku. U 7. vijeku nastala je Karantanija, prva država alpskih Slavena. Godine 745. Karantanija je u zamjenu za odbranu protiv [[Avari|Avara]] priznala vlast [[Bavarska|Bavarske]], a zadržala je neke oblike unutrašnje samostalnosti nakon preoblikovanja u jednu od franačkih grofovija 828. godine. Već u 7. vijeku se na prostoru središnje Slovenije uobličila jedna slovenska plemenska zajednica, Karniola, koja je u 8. vijeku također bila uključena u okvir franačke države. Počev od 8. vijeka iz Salzburga i [[Akvileja|Akvileje]] počelo se širiti [[kršćanstvo]] u Sloveniji. Oko 1000. godine napisani su [[Brižinski spomenici]], prvi pisani dokument na slovenskom i prvi slavenski dokument na latinici. U 14. vijeku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburgovaca]]. Slovenija se tada dijeli na pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku, Korušku, [[Trst]] i Istru. Godine 1848. brojne narode zahvata narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, te dio Dalmacije, osnovana je [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] koja se ubrzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca koja se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. [[Kraljevina Jugoslavija]] se raspala nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a Slovenci su se pridružili Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji što je zvanično objavljeno 10. augusta 1945. godine. Država je 29. novembra 1945. preimenovana u FNRJ (Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju) te je kasnije 1963. postala [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFRJ]]. Današnja Republika Slovenija je na osnovu plebiscitnog odlučivanja objavila svoju nezavisnost od SFRJ 25. juna 1991. godine. == Simboli == === Zastava === [[Zastava Slovenije]] sastoji se od tri jednako široke vodoravne pruge bijele, plave, i crvene boje. [[Grb Slovenije]] na zastavi se nalazi pri vrhu na lijevoj strani. Na grbu je bijeli [[Triglav]], najviša planina u Sloveniji, na plavoj pozadini; pod njim su dvije valovite plave linije koje označavaju [[Jadransko more]] i lokalne rijeke. Iznad planine su tri šestokrake zvijezde. Boje zastave su [[Panslavenske boje|pan-slavenske]], ali su se upotrebljavale i ranije na bivšim zastavama i podrazumjevaju se kao narodne boje Slovenije. Prvi put su korištene na zastavi iz [[1848]]. godine za vrijeme rasta slavenskog nacionalizma. Za vrijeme [[Jugoslavija|Jugoslavije]], slovenska zastava je nastavila simbolizirati Sloveniju. [[1945]]. godine, u sredinu zastave stavljena je [[crvena zvijezda]], koja je onda bila simbol [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]]. Nakon osamostaljenja Slovenije od Jugoslavije, zvijezda je zamijenjena novim grbom. Nova zastava je prihvaćena [[27. juni|27. juna]] [[1991.]] === Grb === [[Grb Slovenije]] sastoji se od plavog štita s crvenim obrubom na kojem se nalazi stilizirani prikaz bijele planine - [[Triglav]]a. Ispod te planine su dvije vijugave linije koje simbolizuju rijeke i more, a iznad Triglava su tri zlatne, šestokrake zvijezde koje čine trokut. Zvijezde potiču s grba celjskih grofova. Grb se nalazi i na [[Zastava Slovenije|slovenskoj zastavi]]. === Himna === [[Zdravljica]] je pjesma koju je napisao [[France Prešeren]]. Sedma strofa pjesme je također himna Republike Slovenije. == Geografija == {{glavni|Geografija Slovenije}} [[Datoteka:Relief map of Slovenia.png|thumb|desno|300px|Reljef Slovenije]] Geografski, Slovenija se nalazi u jugoistočnoj Evropi, na raskrižju [[Alpe|Alpa]], [[Dinara|Dinarskih planina]], [[Panonska nizija|Panonske nizije]] i [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Njeno područje je mješavina utjecaja alpske, sredozemne i kopnene klime. Više od polovine njene površine (54%) prekrivaju [[šuma|šume]]. Prema podacima FAO-a, šume u Sloveniji zauzimaju 1.076.474 hektara,<ref name="goloba" /> po čemu je, poslije Finske i Švedske, treća u Evropi. U sjeverozapadnom dijelu države preovladavaju Alpe sa najvišim vrhom [[Triglav]]om (2864 m). U pravcu prema moru prostire se pokrajina ''Kras'' (bos. ''krš''). Njen podzemni svijet sadrži neke od najveličanstvenijih podzemnih galerija u Evropi. Neke od poznatijih su [[Postojnska jama]] i [[Škocjanske jame]], koje su isklesale podzemne vode, a u njima se nalaze prelijepi pećinski ukrasi. Stoga ih je UNESCO stavio na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi|Spisak svjetske i kulturne baštine]]. ==== Granice ==== * S [[Hrvatska|Hrvatskom]] – [[Granica između Hrvatske i Slovenije|670&nbsp;km]] * S [[Austrija|Austrijom]] – [[Granica između Austrije i Slovenije|318&nbsp;km]] * S [[Italija|Italijom]] – [[Granica između Italije i Slovenije|280&nbsp;km]] * S [[Mađarska|Mađarskom]] – [[Granica između Mađarske i Slovenije|102&nbsp;km]] Dužina [[Jadransko more|morske]] obale iznosi 46,69 &nbsp;km. ====Geografske odrednice==== * Centralna geometrijska tačka: [[Slivna]], {{Coord|46|07|11.8|N|14|48|55.2|E|}}; * krajnji sjever: [[Budinci]], {{Coord|46|52|37.52|N|16|14|18.14|E|}}; * krajnji jug: [[Damelj]], {{Coord|45|25|18.34|N|15|10|56.06|E|}}; * krajnji istok: [[Pince–Marof]], {{Coord|46|28|33.76|N|16|36|07.69|E|}}; * krajnji zapad: [[Robidišče]], {{Coord|46|17|54.05|N|13|23|47.81|E|}}. Vazdušna linija po geografskoj širini iznosi 1° 287' odn. 163&nbsp;km. Vazdušna linija po geografskoj dužini iznosi 3° 13' odn. 248&nbsp;km. {{Geografska lokacija |Centar = <big>'''[[Slivna]]'''</big> |Sjever = '''[[Budinci]]''' |Istok = '''[[Pince–Marof]]''' |Jug = '''[[Damelj]]''' |Zapad = '''[[Robidišče]]''' }} === Geologija === Slovenija se nalazi u prilično aktivnoj seizmičkoj zoni, zbog svog položaja na relativno malehnoj Jadranskoj ploči, stješnjenoj između evroazijske ploče na sjeveru i afričke ploče na jugu, te se rotira suprotno kazaljki sata.<ref name="Seisme" /> Stoga je zemlja na raskršću tri važne geotektonske jedinice: Alpe na sjeveru, [[Dinaridi]] na jugu i Panonski basen na istoku.<ref name="Seisme" /> Naučnici su uspjeli identificirati oko 60 razornih [[zemljotres]]a koji su ovo područje pogodili u prošlosti. Osim toga, mreža seizmičkih stanica je aktivna širom države.<ref name="Seisme" /> Mnoga područja Slovenije imaju karbonatnu površinu, te se ispod njih nalazi veoma razvijen kraški pozdemni sistem (pećina, jama i dr). === Klima === [[Datoteka:View from Mangart MC.jpg|thumb|Razni oblici oblaka iznad Julijskih Alpa (sjeverozapadna Slovenija), pogled sa vrha Mangart u septembru 2007.]] Slovenija se nalazi na geografskim širinama umjerene klime. Na njenu klimu također utiče i raznolikost reljefa, kao i uticaji Alpa i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Na sjeveroistoku države, pretežno je [[kontinentalna klima]] sa najvećim razlikama između zimskih i ljetnih temperatura. U priobalnim područjima preovladava [[sredozemna klima]]. Efekti mora na temperaturu vidljivi su sve do doline rijeke Soče, dok je oštra [[alpska klima]] zastupljena u višim planinskim područjima. Postoji snažna interakcija između ova tri klimatska sistema na gotovo cjelokupnom području države.<ref name="arso.gov.si" /><ref name="arso.gov.si Meteo Archive" /> [[Padavina|Padavine]] se znatno razlikuju od regije do regije, sa preko 3500&nbsp;mm godišnje u pojedinim zapadnim područjima, te opada idući ka istoku na oko 800&nbsp;mm u Prekmurju. [[Snijeg]] je dosta čest tokom zime, a rekord snježnih padavina u Ljubljani zabilježen je 1952. sa izmjerenih 146&nbsp;cm. U poređenju sa Zapadnom Evropom, Slovenija nije vjetrovita država, jer je relativno dobro ''zaklonjena'' padinama alpskih planina. Prosječna brzina [[vjetar|vjetra]] niža je nego u nizijama susjednih država. Zbog neravnog terena, česti su lokalni vertikalni vjetrovi na dnevnoj osnovi. Osim ovih, postoje tri vrste vjetra od naročitog regionalnog značaja: [[bura]], [[jugo]] i fen. Jugo i bura karakterišu primorske dijelove Slovenije. Jugo je obično topao i vlažan vjetar, dok je bura najčešće snažan i hladan. Fenski vjetar je tipičan za alpske predjele na sjeveru države. Općenito, u Sloveniji su pretežni sjeveroistočni, jugoistočni i sjeverni vjetrovi.<ref name="znacilnosti" /> === Hidrologija === Teritorija Slovenije najvećim dijelom (16.423&nbsp;km² odnosno 81%) pripada slivu [[Crno more|Crnog mora]], dok samo manjim dijelom (3.850&nbsp;km² odnosno 19%) pripada slivu Jadranskog mora. Ova dva sliva su podijeljena u manje jedinice u zavisnosti od njenih glavnih rijeka: rijeke Mura, [[Drava]] i [[Sava]] sa pritokom [[Kupa|Kolpom]], te rijeke jadranskog sliva.<ref name="vodnobog" /> == Vlada == [[Datoteka:Presidential Palace. Ljubljana.jpg|thumb|desno|Predsjednička palača u Ljubljani]] Slovenija je parlamentarna [[demokratija|demokratska]] [[republika]] sa [[Višestranački sistem|višestranačkim sistemom]]. Na čelu države je [[Predsjednik Slovenije|predsjednik]], koji se bira na općim izborima i ima vrlo važnu integrativnu ulogu.<ref name="Furtlehner" /> Bira se na mandat od pet godina uz ograničenje od najviše dva uzastopna mandata. On uglavnom ima ulogu predstavljanja države, a ujedno je i vrhovni zapovjednik [[Slovenska vojska|vojske Slovenije]].<ref name="lovros" /> Izvršni i upravni organi u Sloveniji su [[Vlada Republike Slovenije]],<ref name="Borak2004" /> na čijem je čelu [[Premijer Slovenije|premijer]] te vijeće ministara odnosno kabinet vlade, koju bira Narodna skupština Slovenije (slov. ''Državni zbor Republike Slovenije''). Zakonodavni organ čini dvodomni [[Parlament Slovenije]], čija je karakteristika asimetrična dualnost.<ref name="Prunk2007" /> Najveća zakonodavna moć je koncentrirana u Narodnoj skupštini od 90 članova. Od njih, 88 članova biraju svi građani države po sistemu proporcionalnog predstavljanja, dok preostala dva člana skupštine biraju registrovani članovi autohtonih mađarskih i italijanskih manjinskih zajednica. Izbori se održavaju svake četiri godine. Državno vijeće Slovenije (slov. ''Državni svet Republike Slovenije'') sačinjava 40 članova, koji su imenovani tako da predstavljaju socijalne, ekonomske, profesionalne i lokalne interesne grupe, ima dosta ograničenu savjetodavnu i kontrolnu ulogu.<ref name="Prunk2007" /> Period od 1992. do 2004. bio je obilježen vlašću stranke "[[Liberalna demokratija Slovenije]]", koja je bila ''odgovorna'' za postepeni prijelaz iz [[Titoizam|titoističke]] privrede u kapitalističku tržišnu. Međutim, ova stranka je kasnije dobila mnogo kritika od strane neoliberalnih ekonomista, koji su tražili dosta brže tranzicijske "rezove". Predsjednik ''Liberalne demokratije Slovenije'' bio je [[Janez Drnovšek]], koji je bio i premijer Slovenije između 1992. i 2002. te predsjednik Slovenije od 2002. do 2007. Mnogi ga smatraju za najutjecajnijeg slovenskog političara 1990tih,<ref name="rtvslo" /> zajedno sa predsjednikom [[Milan Kučan|Kučanom]] (koji je bio predsjednik od 1991. do 2002).<ref name="rahmet" /><ref name="attila" /> Period od 2005. do 2008. bio je obilježen ogromnim entuzijazmom zbog priključenja države Evropskoj uniji. Tokom prvog mandata vlade [[Janez Janša|Janeza Janše]], po prvi put nakon osamostaljenja, slovenske banke su zabilježile da njihov omjer kredita i depozita izmiče kontroli. Uzrok tome je bilo prezaduživanje kod inostranih banaka i prekomjerno kreditiranje svojih klijenata, naročito lokalnih tajkuna. Nakon izbijanja [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i [[Evropska dužnička kriza|evropske dužničke krize]], koalicija lijevog centra koja je naslijedila Janšinu vladu nakon izbora 2008. suočila se sa posljedicama prekomjernog kreditiranja u periodu 2005–2008. Pokušane su određene reforme koja bi pomogle u ekonomskom oporavku, ali su one naišla na studentske i radničke proteste koje je predvodio jedan student, koji je kasnije postao član [[Janez Janša|Janšinog]] [[Slovenska demokratska stranka|SDS-a]]. Predložene reforme su odgođene nakon provedenog referenduma. Vlada lijevog centra je smijenjena nakon što joj je izglasano nepovjerenje. Janez Janša je povećanje potrošnje i prekomjerno zaduživanje prebacio na teret vlade koja je došla na vlast, a predlagao je stroge mjere štednje, iste one za koje se zalagao da se odlože. == Privreda == {{Glavni|Privreda Slovenije}} [[Datoteka:Eurozone.svg|thumb|desno|Od 2007. Slovenija je dio [[Eurozona|Eurozone]] (tamno plavo).]] Slovenija ima relativno razvijenu ekonomiju, a njen dohodak po glavi stanovnika je najviši među svim slavenskim zemljama. Slovenija je 2007. bila prva "nova" članica EU koja je uvela [[euro]] kao svoju valutu, zamjenjujući dotadašnji [[slovenski tolar]]. Od 2010. ona je postala i članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]].<ref name="VE2012-03-15" /><ref name="magstadt" /> Unutar države postoji velika razlika u blagostanju između raznih subregija. Među ekonomski najprosperitetnije regije Slovenije ubrajaju se [[Srednjoslovenska statistička regija|centralna Slovenija]] koja uključuje i prijestolnicu [[Ljubljana|Ljubljanu]] te zapadne slovenske regije, kao što su [[Goriška statistička regija|Goriška]] i [[Obalno-kraška statistička regija|Obalno-kraška]]. Statistički najsiromašnije regije su [[Pomurska statistička regija|Pomurska]], [[Zasavska statistička regija|Zasavska]] i [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] regija.<ref name="bslo" /> U Sloveniji je u periodu 2004–2006. ekonomski rast iznosio je prosječno 5% godišnje, dok je 2007. njena ekonomija narasla za gotovo 7%. Rast je bio poduprt velikim zaduživanjem naročito između preduzeća među kojima se isticao sektor građevinarstva. Međutim, nakon [[Svjetska finansijska kriza od 2007.|finansijske krize 2007–2010.]] i evropske dužničke krize, Slovenija se našla u situaciji da ne može kontrolirati daljnje zaduživanje i otplaćivati stare dugove.<ref name="Slovenia's Economy: Next in Line" /> Najteže je pogođen sektor građevinarstva u 2010. i 2011.<ref name="ST2012-03-13" /> Već 2009. slovenski [[bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika opao je 8%, što je najveći pad unutar Evropske unije poslije baltičkih zemalja i [[Finska|Finske]]. U augustu 2012. pad na godišnjem nivou i dalje je iznosio 0,8%, mada je u prvom kvartalu te godine zabilježen rast od 0,2% (u odnosu na prethodni kvartal, nakon što su podaci podešeni u skladu sa sezonom i radnim danima).<ref name="gdpd2" /> Pad na godišnjem nivou pripisan je padu nivoa domaće potrošnje i usporenju rasta izvoza. Smatralo se da su uzroci pada domaće potrošnje fiskalni rezovi i smanjenje [[budžet]]skih troškova krajem prethodne fiskalne godine,<ref name="Bloomberg" /> ali i neuspjeh u nastojanjima da se primijene ekonomske reforme, kao i neadekvatno finansiranje i smanjenje izvoza.<ref name="RTV2012-02-29" /> Gotovo dvije trećine stanovništva zaposleno je u tercijarnom (uslužnom) sektoru, a preko jedne trećine u [[Industrija|industriji]] i građevinarstvu.<ref name="CIA" /> Prednost Slovenije leži u njenoj dobro obrazovanoj radnoj snazi, razvijenoj infrastrukturi i njenom položaju na raskrsnici vrlo važnih trgovačkih i [[transport]]nih puteva.<ref name="VE2012-03-15" /> Nivo direktnih stranih investicija (FDI) po glavi stanovnika u Sloveniji jedan je od najnižih među članicama EU,<ref name="VE2012-03-15"/> a produktivnost radne snage i konkurentnost slovenske ekonomije još uvijek su daleko ispod prosjeka EU.<ref name="delosig" /><ref name="newsdelo2" /> [[Porez]]i su relativno visoki, a [[tržište rada]] je, po mišljenjima ekonomista, dosta nefleksibilno, dok kompanije gube svoja tržišta na uštrb kineskih, indijskih i drugih kompanija.<ref name="CIA" /> Velika otvorenost slovenskog tržišta čini njenu ekonomiju vrlo osjetljivom na ekonomske uvjete kod njenih glavnih trgovačkih partnera što može promijeniti na njenu konkurentnost u pogledu cijena na međunarodnom planu.<ref name="stuhec" /> Osnovne grane industrije u Sloveniji su proizvodnja motornih vozila, elektronske i elektroničke opreme, mašina, [[lijek]]ova i goriva.<ref name="VE2012-03-15"/> Sve više dolazi do izražaja starenje radne snage što predstavlja izražen problem slovenske ekonomije.<ref name="CNBC2012-01-23" /> U oblasti rudarstva, Slovenija je poznata po rudnicima [[živa|žive]], među kojima se naročito isticao bivši [[Rudnik žive u Idriji|rudnik]] u [[Idrija|Idriji]]. Taj rudnik, ranije drugi najveći rudnik žive na svijetu, danas je muzej, a 2012. je, zajedno sa španskim rudnikom žive Almadén, uvršten i na UNESCO-ov spisak svjetske baštine. Slovenija je također imala i brojne rudnike [[ugalj|uglja]], [[cink]]a i [[olovo|olova]]. == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="text-align:center; float: right; margin: 0 0 1em 1em;" |- !style="background: #CCCCFF" colspan="2" align="center" |Broj stanovnika po popisima<ref name="autogenerated1" /> |- ! Godina !! Broj <br> stanovnika |- | 1857. || 1.101.854 |- | 1869. || 1.128.768 |- | 1880. || 1.182.223 |- | 1890. || 1.234.056 |- | 1900. || 1.268.055 |- | 1910. || 1.321.098 |- | 1921. || 1.304.800 |- | 1931. || 1.397.650 |- | 1948. || 1.439.800 |- | 1953. || 1.504.427 |- | 1961. || 1.591.523 |- | 1971. || 1.727.137 |- | 1981. || 1.891.864 |- | 1991. || 1.965.986 |- | 2002. || 1.964.036 |- | 2011. || 2.050.189 |- | 2021. || 2.108.977 |} Sa oko 101 stanovnikom na kvadratni kilometar, Slovenija je među evropskim zemljama sa najnižom gustoćom naseljenosti (u odnosu, naprimjer, na Holandiju (402/km²) ili Italiju 195/km²). Regija [[Primorsko-notranjska statistička regija|Primorsko-notranjska]] ima najnižu gustoću naseljenosti, dok najvišu ima [[Srednjoslovenska statistička regija|regija Srednja Slovenija]].<ref name="ljetopis2010" /> Broj stanovnika po zvaničnim podacima iznosi 2.108.977 (stanje: 1. januar 2021.)<ref name="popisstat" /> od kojih su 89% [[Slovenci]], 3% [[Hrvati]], 2% [[Srbi]], i 1,10% [[Bošnjaci]]<ref name="popisstat" /> U [[Ustav Slovenije|Ustavu Slovenije]] posebno su naglašene manjine [[Mađari|Mađara]] (u regiji [[Prekmurje]]) i [[Italijani|Italijana]] u zapadnom dijelu države. === Jezik === Zvanični jezik u Sloveniji je [[slovenski jezik]], član je porodice južnoslavenskih jezika. Prema podacima iz popisa 2002. slovenski jezik je bio maternji za oko 88% stanovništva države, dok preko 92% stanovništva govori ovaj jezik kod kuće.<ref name="siol.net" /><ref name="stat.si" /> Stoga se Slovenija svrstava među najhomogenije zemlje u EU u aspektu udjela govornika dominantnog jezika u državi.<ref name="Dular" /> === Religija === [[Datoteka:Dpp 0410.jpg|thumb|180px|lijevo|Bazlika djevice Marije u [[Brezje (Radovljica)|Brezju]], također poznata i kao slovenska nacionalna crkva, jedno je od najposjećenijih katoličkih mjesta hodočašća u Sloveniji]] Prije Drugog svjetskog rata, oko 97% stanovništva u Sloveniji se izjašnjavalo kao [[Rimokatolička crkva u Sloveniji|katolici]] (''rimskog obreda''), oko 2,5% kao luterani, dok se 0,5% stanovništva izjašnjavalo kao pripadnici drugih religija.<ref name="stat.si"/> [[Rimokatoličanstvo|Katoličanstvo]] je bilo važan faktor u socijalnom i političkom životu u predkomunističkoj Sloveniji. Nakon 1945. u državi je otpočeo proces postepene ali kontinuirane sekularizacije. Nakon desetljeća strogog "gušenja" svih religija, komunistički režim je kasnije usvojio politiku relativne tolerancije naspram crkve, ali je ograničio njenu socijalnu funkciju. Poslije 1990. Katolička crkva je vratila glavni dio svog ranijeg utjecaja na društvo, ali je Slovenija i dalje ostala pretežno sekularizirana zemlja. Prema podacima sa popisa 2002. oko 57,8% stanovništva su [[Rimokatolička crkva|katolici]]. Kao i drugdje u Evropi, udio katolika je u stalnom padu. U 1991. oko 71,6% su se izjasnili kao katolici, što prosječno predstavlja pad veći od 1% godišnje. Najveći dio slovenskih katolika pripada ''rimskom obredu'', dok vrlo mali broj grkokatolika živi u području [[Bela krajina|Bele krajine]] na jugu Slovenije.<ref name="localno" /> I pored relativno malog broja [[Protestantizam|protestanata]] (manje od 1% po popisu 2002), protestantsko naslijeđe je historijski vrlo značajno jer se slovenski standardni jezik i slovenska literatura počela razvijati nakon protestantske reformacije u 16. vijeku. Danas značajnija luteranska manjina živi u krajnjem istočnom području Prekmurja, gdje predstavljaju oko petine stanovništva, a na čijem je čelu biskup sa sjedištem u [[Murska Sobota|Murskoj Soboti]].<ref name="evangcrk" /> Prema popisu iz 2002. [[islam]] je druga najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,4% stanovništva Slovenije. Najveći broj slovenskih muslimana su [[Bošnjaci u Sloveniji|porijeklom iz Bosne]].<ref name="islamska" /> Treća najbrojnija vjerska grupa sa oko 2,2% stanovništva države su pravoslavci, među kojima je najveći broj pripadnika [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], dok vrlo mali broj ostalih pravoslavaca pripada makedonskoj i drugim pravoslavnim crkvama. == Administrativna podjela == [[Datoteka:NUTS, Slovenija, 2015.png|thumb|350px|desno|Kohezijske regije, statističke regije i općine]] Zvanično, Slovenija je podijeljena na [[Spisak općina u Sloveniji|212 općina]] (od kojih [[Spisak gradskih općina u Sloveniji|11 ima status gradskih]] općina). Općine su jedini organ lokalne autonomije u Sloveniji. Na čelu svake općine je načelnik (slov. ''župan''), izabran na mandat od četiri godine na općim izborima, te općinski savjet (''občinski svet''). U većini slovenskih općina, članovi općinskog savjeta se biraju sistemom proporcionalne zastupljenosti, dok samo nekoliko manjih općina koriste sistem većinskog glasanja. U gradskim općinama, općinska vijeća se nazivaju ''gradska vijeća''.<ref name="www2.gov.si" /> Svaka općina također ima i načelnika općinske uprave (''načelnik občinske uprave''), kojeg imenuje načelnik, a u čijoj nadležnosti je funkcioniranje lokalne administracije.<ref name="www2.gov.si"/> U administrativnom smislu Republika Slovenija je podijeljena na dvije kohezijske regije, a podjela ima isključivo statističku namjenu: {| class="wikitable sortable" |- ! [[Kohezijska regija]] || [[Površina|Površina (km²)]] || [[Statističke regije Slovenije|Broj statističkih regija]] || [[Spisak općina u Sloveniji|Broj općina]] || [[Spisak naselja u Sloveniji|Broj naselja]] |- | [[Istočna Slovenija (kohezijska regija)|Istočna Slovenija]] || '''12.433''' || '''8''' || '''148''' || '''3.953''' |- | [[Zapadna Slovenija (kohezijska regija)|Zapadna Slovenija]] || '''7.840''' || '''4''' || '''64''' || '''2.082''' |- |} ===Gradovi u Sloveniji=== {{Glavni|Spisak gradova u Sloveniji}} {{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Sloveniji | ime_države_u_lokativu = Sloveniji | drž_ref = | list_by_pop = Spisak gradova u Sloveniji | class = nav | int_ime = Statističke regije | int_link = Statističke regije Slovenije | grad_1 = Ljubljana | int_1 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_1 = 285.604 | grad_2 = Maribor | int_2 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_2 = 94.809 | grad_3 = Celje | int_3 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_3 = 37.834 | img_3 = Celje - pogled z gradu.JPG | grad_4 = Kranj | int_4 = Gorenjska statistička regija{{!}}Gorenjska | stan_4 = 37.129 | img_4 = Kranj 19.jpg | grad_5 = Velenje | int_5 = Savinjska statistička regija{{!}}Savinjska | stan_5 = 25.456 | grad_6 = Koper | int_6 = Obalno-kraška statistička regija{{!}}Obalno-kraška | stan_6 = 24.996 | grad_7 = Novo Mesto | int_7 = Jugoistočna Slovenija{{!}}Jugoistočna Slovenija | stan_7 = 23.341 | grad_8 = Ptuj | int_8 = Podravska statistička regija{{!}}Podravska | stan_8 = 18.164 | grad_9 = Trbovlje | int_9 = Zasavska statistička regija{{!}}Zasavska | stan_9 = 14.977 | grad_10 = Kamnik | int_10 = Srednjoslovenska statistička regija{{!}}Srednja Slovenija | stan_10 = 13.608 }} ===Općine u Sloveniji=== [[Datoteka:Slovenia, administrative divisions - de.svg|thumb|350px|desno|Općine u Sloveniji, stanje [[2018]]. godine]] {{Glavni|Spisak općina u Sloveniji}} Slovenija je podijeljena na 212 općina. {{Općine Slovenije}} ===Naselja u Sloveniji=== {{Glavni|Spisak naselja u Sloveniji}} Slovenija ima 6.035 naselja, raspoređenih u 212 općina (stanje na dan [[1. januar]] [[2023.]]). == Saobraćaj == [[Datoteka:Lukakoper.jpg|thumb|desno|Luka Koper]] Njen položaj na spoju velikih geografskih cjelina i područje kroz koje protiču važne evropske rijeke su neki od razloga križanja glavnih [[saobraćaj]]nih puteva u Sloveniji. Opći smjer puteva određen je već u antičko doba. Posebna geografska prednost u novije doba je položaj Slovenije na križanju panevropskih transportnih koridora V (najbrža veza između [[Jadransko more|sjevernog Jadrana]] i centralne i istočne Evrope) i koridora X (kojim se centralna Evropa povezuje s Balkanom). To daje Sloveniji posebnu poziciju u evropskim socijalnim ekonomskim i kulturnim integracijama i obnovama.<ref name="UKOM2000-11" /> Cestovni teretni i putnički transport čine najveći dio saobraćaja u Sloveniji sa udjelom od oko 80%.<ref name="MW2009SORS" /> U domenu putničkog transporta daleko više su popularni putnički automobili od javnog prijevoza, koji konstantno i značajno opada.<ref name="MW2009SORS"/><ref name="avtomob" /> Slovenija ima veoma veliku [[Autoputevi u Sloveniji|gustoću autoputeva]] i magistralnih puteva u odnosu na prosjek članica Evropske unije.<ref name="ECORYS2011" /> Sistem autoputeva, čija je izgradnja dosta ubrzana nakon 1994,<ref name="Oplotnik2004" /> polahko je pretvorio državu u jednu veliku [[konurbacija|konurbaciju]].<ref name="uroszcl" /> Drugi sporedni i lokalni putevi su relativno zapušteni zbog nepažnje vlade ali i zbog sveukupnog povećanja saobraćaja.<ref name="ECORYS2011" /> Postojeća [[Željeznički saobraćaj u Sloveniji|slovenska željeznička mreža]] daleko zaostaje za [[željeznica]]ma u ostalim članicama EU, i ne može se ni izbliza mjeriti s cestovnom mrežom.<ref name="ARSO420" /> Održavanje i modernizacija željezničke mreže u Sloveniji je prilično zapušteno zbog nedostatka finansijskih sredstava.<ref name="UNIMB2011-04"/> Zbog zaostale infrastrukture, udio željeznica u transportu robe je vrlo mali.<ref name="ARSO416" /> Putnički željeznički saobraćaj je u fazi oporavka, nakon velikog pada tokom 1990tih.<ref name="ARS0415" /> Panevropski željeznički koridori V i X te nekoliko drugih važnih evropskih željezničkih linija se ukršta na području Slovenije.<ref name="UNIMB2011-04"/> Gotovo svi međunarodni tranzitni vozovi u Sloveniji prolaze kroz ljubljanski željeznički čvor.<ref name="oDPN2010-03" /> == Obrazovanje == Obrazovni sistem u Sloveniji se smatra 12. najbolji u svijetu i četvrti najbolji među članicama [[Evropska unija|Evropske unije]], što je znatno više od prosjeka [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], prema podacima Programa za procjenu međunarodnih studenata (PISA).<ref name="oecd.org" /> Među osobama starosti od 25 do 64 godine, 12% ih je završilo više ili visoko obrazovanje, a prosječni Slovenac proveo je 9,6 godina u formalnom obrazovanju. Prema izvještaju OECD-a, 83% odraslih između 25 i 64 godine imaju završenu srednju školu, što je daleko iznad OECD-ovog prosjeka od 74%, dok taj procenat u starosnoj grupi od 25 do 34 godine iznosi 93%.<ref name="better" /> Prema popisu stanovništva iz 1991, stopa [[pismenost]]i u Sloveniji iznosila je 99,6%. Također, aktivnosti cjeloživotnog učenja su u stalnom porastu.<ref name="ReferenceA"/> ;Osnovno Odgovornost za osnovno i srednje obrazovanje u Sloveniji leži na ministarstvu obrazovanja i sporta. Nakon neobaveznog predškolskog obrazovanja, slovenska djeca pohađaju devetogodišnje osnovno obrazovanje, počev od šeste godine života.<ref name="solaosn" /> Osnovna škola je podijeljena na tri perioda, svaki u trajanju od po tri godine. U akademskoj 2006-2007. bilo je 166.000 učenika upisanih u osnovne škole, te više od 13.225 učitelja i nastavnika, što daje odnos od jednog nastavnika na 12 učenika i 20 učenika po jednom razredu.<ref name="ReferenceA" /> ;Srednje Nakon završetka osnovne škole, gotovo sva djeca (više od 98%) nastavljaju srednje obrazovanje, bilo u sklopu općih, tehničkih ili drugih srednjih škola (poput gimnazije). Srednjoškolsko obrazovanje završava polaganjem mature, završnog ispita kojim učenici stiču pravo upisa na fakultete. Oko 84% srednjoškolaca nakon mature upisuje neki od fakulteta ili viših škola.<ref name="ReferenceA"/> ;Više i visoko Među nekoliko univerziteta u Sloveniji, najbolje rangirani je [[Univerzitet u Ljubljani]], koji je prema podacima ARWU (Akademskog rangiranja svjetskih univerziteta) rangiran među 500 najboljih u svijetu odnosno među prvih 3% najboljih svjetskih univerziteta.<ref name="shanghair" /><ref name="uni-lj" /> Druga dva javna univerziteta su [[Univerzitet u Mariboru]]<ref name="uni-mb" /> u slovenskoj regiji Štajerska, te Univerzitet Primorske u istoimenoj regiji.<ref name="upr.si" /> Osim ovih, postoji i privatni Univerzitet u Novoj Gorici<ref name="ung.si" /> i međunarodni EMUNI univerzitet.<ref name="emuni" /> == Kultura == === Književnost === {{Također pogledajte|Slovenska književnost}} {{dvostruka slika|right |Primoz-Trubar.jpg|150px|Prešern-Goldenstein.jpg|150px |[[Primož Trubar]]|[[France Prešeren]] }} Najstariji sačuvani zapis na slovenskom jeziku odnosno na nekom od slavenskih jezika uopće jesu [[Brižinski spomenici]] (Frajsinški spomenici), nastali oko 1000. godine. Oko 1550. Primož Trubar je na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] napisao i objavio prve slovenske knjige ''Katekizam'' i ''Abecedarij''. U tim knjigama, po prvi put se zapisuje narodni slovenski jezik. Godine 1584. [[Jurij Dalmatin]] preveo je [[Biblija|Bibliju]] na slovenski jezik, dok je [[Adam Bohorič]] napisao prvu gramatiku slovenskog jezika. Prvu gramatiku na slovenskom jeziku napisao je pjesnik [[Valentin Vodnik]] početkom 19. vijeka. On je također i izdao prvi slovenski časopis, "Lublanske novice" (''Ljubljanske vijesti''). Jezik ovog vremena opisao je 1809. [[Jernej Kopitar]]. Sredinom 19. vijeka Slovenci su počeli pisati na gajici. Tako su naprimjer Prešernove pjesme 1847. objavljene na ovom pismu, ali su promjene pisma utjecale samo na neke oblike riječi. Sredinom sedamdesetih 19. vijeka [[Stanislav Škrabec]] je sastavio pravopis slovenskog jezika koji je i danas na snazi. Krajem 19. vijeka objavljen je njemačko-slovenski rječnik Maksa Pleteršnika, te 1899. ''Slovenski pravopis''. === Muzika === Slovenska filharmonija osnovana je 1701. kao dio ''Academia operosorum Labacensium'' (Akademija radnih ljudi Ljubljane), jedne je od najstarijih institucija takve vrste u Evropi. Muzici u Sloveniji historijski pripadaju brojni muzičari i kompozitori, poput [[renesansa|renesansnog]] kompozitora [[Jakob Petelin Kranjski|Jakoba Kranjskog]] (1550–1591), koji je imao znatan utjecaj na srednjoevropsku klasičnu muziku, [[barok]]nog kompozitora [[Janez Krstnik Dolar|Janeza Dolara]] (oko 1620–1673), te violinskog virtuoza Giuseppea Tartinija. U moderno doba, Slovenija je u doba SFR Jugoslavije bila centar progresivnog roka, popa i punka. Među najpopularnijim slovenskim grupama bili su grupa [[Buldožer]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], [[Lačni Franz]], [[Pankrti]], [[Pepel in kri]] i druge. Jedan od najpoznatijih slovenskih kompozitora filmske muzike [[Bojan Adamič]] napisao je muziku za preko 70 filmova. U periodu od 1962. do 1983. u bivšoj Jugoslaviji bio je poznat festival zabavne muzike [[Slovenska popevka]] (ranije ''Dani slovenske zabavne muzike''), a koji je od 1998. ponovno pokrenut. === Sport === Među najpopularnije ekipne sportove u Sloveniji ubrajaju se [[nogomet]], [[košarka]] i [[hokej na ledu]]. [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenska nogometna reprezentacija]] dvaput je izborila nastup na završnici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskih prvenstava]] u nogometu ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]), a jednom na završni turnir [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskog prvenstva]] ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|2000]]). [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenska košarkaška reprezentacija]] više puta je nastupila na [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropskom prvenstvu]], a najveći uspjeh je osvojeno četvrto mjesto ([[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009]]). Među poznatijim slovenskim košarkašima ističe se [[Jure Zdovc]], koji je s reprezentacijom bivše Jugoslavije osvojio brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u [[NBA]]-ligi: Goran Dragić, Sasha Vujačić, Radoslav Nesterović i [[Beno Udrih]]. Najuspješniji hokejaš Slovenije je [[NHL]]-zvijezda [[Anže Kopitar]]. [[Brigita Bukovec]] je slovenska [[atletika|atletičarka]] koja je na 100 m sa preponama osvojila [[srebro]] na [[Olimpijske igre 1996.|OI 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]], a na otvaranju tih igara olimpijsku baklju nosio je slovenski [[gimnastika|gimnastičar]] [[Leon Štukelj]], kao jedan od tada najstarijih živih olimpijaca. Od pojedinačnih sportova u Sloveniji ističu se [[alpsko skijanje|alpsko]] i [[nordijsko skijanje]] (naročito [[skijaški skokovi]]/letovi, koji se održavaju na [[Letalnica|Letalnici]] u [[Planica|Planici]]). Najpoznatija imena su [[Bojan Križaj]], [[Jure Franko]] (osvajač srebra u [[veleslalom]]u na [[Zimske olimpijske igre 1984.|ZOI 1984.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]), [[Mateja Svet]], nekadašnja svjetska prvakinja u [[slalom]]u, [[Tina Maze]], koja je pet puta proglašena slovenskom sportisticom godine, zatim skakači [[Primož Ulaga]], [[Primož Peterka]], [[Robert Kranjec]], [[Peter Prevc]] te nordijska skijašica [[Petra Majdič]]. ==Mediji== ===Elektronski mediji=== {{Glavni|Radiotelevizija Slovenija}} {{Glavni|Spisak odašiljačkih objekata "Oddajniki in zveze" u Sloveniji}} ===Štampani mediji=== == Filatelija == {{Glavni|Filatelija u Sloveniji}} [[Datoteka:Prva slovenacka marka.jpg|mini|Prva slovenska marka 26. juni 1991.]] [[Datoteka:Marka Slovenije B.jpg|mini|Marka Slovenije sa nominalnom vrijednošću ''B'' iz 2003. godine]] [[Filatelija u Sloveniji]] počinje proglašavanjem samostalnosti [[26. juni|26. juna]] [[1991.]] godine.'''Prva slovenska marka''' izlazi 26. juna 1991. godine, povodom nezavisnosti Slovenije. Vrijednost joj je 5 [[Jugoslavenski dinar|dinara]] i na njoj se nalazi nacrt zgrade [[parlament]]a slovenskog arhitekta profesora [[Jože Plečnik|Jožeta Plečnika]]. Tiraž joj je 2.000.000 komada i marka vrijedi sve do 25. aprila 1992. godine. Znamenitost ove marke je da postoje još dva tipa sa različitim nazubljenjem i marka sa pogrešnim bojama. Nije poznata količina maraka sa greškom, ali se očekuje relativno visoka kataloška vrijednost. Privatna izdanja nekih agentura ne mogu se uzeti kao poštanske marke i služile su više kao propagandni materijal i marketinšku probu, pred osamostaljenje Republike Slovenije, a ne kao poštanska marka Marke Jugoslavije vrijede sve do 25. aprila 1991. godine te postoje mnogobrojne [[Mješovita frankatura|mješovito frankirane]] pošiljke koje su interesante i zaslužuju posebnu pažnju u filateliji. 26. decembra izlazi serija sa vjerovatno najpoznatijim slovenskim motivom, [[Grb Slovenije|slovenskim grbom]]. Uvođenjem [[Slovenski tolar|tolara]] kao platežnog sredstva u odnosu 1:1 za dinar, marke bivše države prestaju se koristiti i u opticaju su samo marke Slovenije. Grb Slovenije na markama je u dvijema varijantama i razlikuju se po datumu ''26.12.1991'' u donjem uglu. Postoje u vrijednostima od 1, 4, 5 i 11 tolara. Druga serija (bez datuma) izlazi u vrijednostima od 1, 2, 4, 5, 6, 11, 20, 50 i 100 tolara. Sve su marke sa istim motivom, ali u različitim bojama pozadine. Iz prve serije postoje razni podtipovi sa raznim nazubljenjem, kao i sa različitim detaljima.Od 1992. godine slovenska pošta izdaje marke povodom Olimpijskih igara, Nogometnih prvenstava, Svjetskog skijaškog kupa u [[Maribor]]u, 500-te godišnjice otkrića Amerike, kao i rođendana i drugih obljetnica poznatih ličnosti iz historije slovenskog naroda: Anton Martin Slomšek, Martin Kogoj, Matija Čop, Jože Pogačnik, Leon Štukelj, France Prešern... ali i osobe iz evropske historije pojavljuju se na markama Slovenije: [[Ludwig van Beethoven]], Giuseppe Tartini... Motivi se vremenom sve više orijentiraju na slovenska tradicionalna područja kao što su alpinizam, [[priroda]], [[gljive]], [[Ptica|ptice]], [[ekologija]], te kulturno nasljeđe.Od 18. februara 1993. pa sve do 2000. godine izlazi serija sa markama kulturnog nasljeđa Slovenije. Na njima se nalaze npr. tradicionalna jela (slovenska potica), kuće sa sela u Prekmurju, uskršnja jaja iz Bele krajine, klapotec, vjetrenjače sa Stare gore... Marke su grafički jednostavne, ali sa nevjerovatno lijepo razrađenim grafičkim detaljima i uprkos niskoj vrijednosti, zbog visokog tiraža, obavezan su dio svake zbirke slovenskih markica. Serija se kasnije nastavlja i u prelaznom periodu pri preuzimanju [[Euro|eura]] od strane Slovenije. Od 2000. godine slovenska pošta izdaje marke bez nominalne vrijednosti u tolarima. Vrijednost je izražena slovima i postoje četiri grupe: ''A'', ''B'', ''C'' i ''D''. U zavisnosti od težine, namjene poštanske pošiljke, primjenjuje se određena grupa. Tako npr. ''A'' označava standardno pismo za unutrašnji promet prve težinske klase (do 50 grama). Uporedo izlaze i marke sa tolarskom vrijednošću, ali se sve više, pogotovo u trajnim markama [[nominalna vrijednost]] označava u slovima. Nominalna vrijednost se mijenja sa povremenim poskupljenjima i vrijednost je poznata na poštanskim šalterima. Poznatije serije su serije čipka iz [[Idrija|Idrije]] iz 1996-1997 godine. Marke sa istom vrijednošću su zajedno tiskane tako da od svake vrijednosti postoje dvije marke. Razlikuju se po motivu i boji i postoje vrijednosti od 1, 2, 5, 10, 12, 13, 15, 20, 44, 50 i 100 tolara. Marke nemaju visoku vrijednost, ali se 1996. i 1997. godine dijagonalno od lijevo dolje prema desno gore na njih utiskuje fluoroscentni žig sa tekstom ''Idrijska čipka'' i ''Idrija Lace'', pa te marke dostižu mnogostruku filatelističku vrijednost. Osim serija ''Domaće voće'', ''Stari gradovi i zamkovi u Sloveniji'' interesatna su povremena izdanja sa tradicionalnim kostimima pod nazivom ''mačkare'', koje skoro svake godine pokazuju stari narodni običaj iz druge regije u Sloveniji. Svake godine slovenska pošta izdaje prigodne marke iz serije ''Evropa'', koje su tematski iste u čitavoj Evropi, a kao serija vrlo interesantne za sakupljanje. Od 2000. godine Slovenija izdaje i samoljepljive marke. Prepoznatljive su po valovitom nazubljenju i drugačijem kvalitetu papira === Doplatne marke === [[Datoteka:Doplatne marke.jpg|mini|262x262piksel|Doplatne marke Slovenije 1992-1997. godine]] '''Prvu doplatnu marku''' Slovenija izdaje 8. maja 1992. Vrijednost joj je 3 tolara i izdata je u tiražu od 1.225.000 primjeraka. Vrijedi od 8. do 15. maja, a tematski je povezana s Crvenim križem. Od tada Slovenija izdaje svake godine dopatne marke, koje se razlikuju po tematici, kao npr. Sedmica protiv pušenja, sedmica solidarnosti itd. Grafička rješenja su im vrlo jednostavna i imaju za svrhu dodatno finansiranje organizacije Crvenog križa u Sloveniji. == Praznici i blagdani == ; Praznici * [[1. januar]] – Nova godina (slov. ''novo leto'') * [[8. februar]] – ''Prešernov dan'', slovenski kulturni praznik * [[27. april]] – ''Dan otpora okupatoru'' * [[1. maj|1.]] i [[2. maj]] – ''Praznik rada'' * [[25. juni]] – ''Dan državnosti'' * [[17. august]] – ''Udruživanje prekmurskih Slovenaca s maticom nakon Prvog svjetskog rata'' * [[15. septembar]] – ''Dan povratka Primorske matičnoj domovini'' * [[1. novembar]] – ''Dan mrtvih'' * [[23. novembar]] – ''Dan Rudolfa Maistra'' * [[26. decembar]] – ''Dan suverenosti i nezavisnosti'' ; Blagdani * [[Uskrs|Uskršnja]] nedjelja i uskršnji ponedjeljak (blagdan bez fiksnog datuma) * Duhovi (''binkošti'') (nedjelja, 50 dana nakon uskrsa) * [[15. august]] – ''Marijino uznesenje'' * [[31. oktobar]] – ''Dan reformacije'' * [[25. decembar]] – ''[[Božić]]'' == Također pogledajte == * [[Fakultet za upotrebljive društvene studije]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="ustavslo">[http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf Ustav Republike Slovenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319020100/http://www.us-rs.si/media/ustava.republike.slovenije.pdf |date=19. 3. 2015 }}, sa ustavnim amandmanima. {{Simboli jezika|sl|slovenski}}</ref> <ref name="goloba">{{cite web |author=Golob A. |title=Forests and forestry in Slovenia |url=http://www.fao.org/docrep/w3722e/w3722e25.htm |publisher=FAO | access-date=17. 10. 2009}}</ref> <ref name="Seisme">{{cite web|url=http://www.arso.gov.si/en/Seismology/|title=Seismology|access-date=30. 7. 2008}}</ref> <ref name="arso.gov.si">{{cite web |url=http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |title=Climate of Slovenia at Glance |author=Tanja Cegnar |publisher=Arso.gov.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225065702/http://www.arso.gov.si/en/Weather/climate/Climate_of_Slovenia_at_glance.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="arso.gov.si Meteo Archive">{{cite web |url=http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |title=National Meteorological Service of Slovenia - Archive |publisher=Meteo.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618145647/http://www.meteo.si/met/en/app/webmet/#webmet==8Sdwx2bhR2cv0WZ0V2bvEGcw9ydlJWblR3LwVnaz9SYtVmYh9iclFGbt9SaulGdugXbsx3cs9mdl5WahxXYyNGapZXZ8tHZv1WYp5mOnMHbvZXZulWYnwCchJXYtVGdlJnOn0UQQdSf; |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="znacilnosti">{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |chapter=Značilnosti vetra v Sloveniji |language=sl |title=Klimatografija Slovenije |author=Renato Bertalanič |year=2003 |publisher=Meteorology Office, Slovenian Environment Agency |access-date=4. 6. 2015 |archive-date=9. 2. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060209055155/http://www.arso.gov.si/cd/klima1/Zaslon/PDF%20Zaslon/19-Znacilnosti%20vetra%20v%20Sloveniji.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="vodnobog">{{cite book |url=http://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%c4%8dila/Vodno_bogastvo_2tekoce_vode.pdf |title=Vodno bogastvo Slovenije: tekoče vode |publisher=Slovenian Environment Agency |access-date=17. 5. 2012}}</ref> <ref name="Furtlehner">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=uQafEg3TQJUC&pg=PA126 |title=Compliance in the Enlarged European Union: Living Rights Or Dead Letters? |author=Gerda Falkner; Oliver Treib; (ur.) Elizabeth Holzleithner |publisher=Ashgate Publishing, Ltd |year=2008 |isbn=978-0-7546-7509-9 |pages=126–127 |chapter=Slovenia}}</ref> <ref name="lovros">{{cite encyclopedia |url=http://books.google.si/books?id=M3A-xgf1yM4C&pg=PA832 |encyclopedia=Encyclopedia of World Constitutions |article=Slovenia |author=Lovro Šturm; Gerhard Robbers (ur.)|title=The President of the Republic |year=2006 |publisher=Infobase Publishing |isbn=978-0-8160-6078-8 |page=832}}</ref> <ref name="Borak2004">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=RJ6PHRLKGxoC&pg=PA58 |title=Slovenia: From Yugoslavia to the European Union |author=Neven Borak; Bistra Borak; Mojmir Mrak; Matija Rojec; Carlos Silva-Jáuregui |year=2004 |series=World Bank Publications |isbn=978-0-8213-5718-7 |chapter=Institutional Setting for the New Independent State |page=58}}</ref> <ref name="Prunk2007">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=dzAWAQAAMAAJ |title=Facts about Slovenia |author=Janko Prunk; Jernej Pikalo; Marko Milosavljevič |year=2007 |publisher=Ured Vlade za komuniciranje, Vlada Republike Slovenije |isbn=978-961-6435-45-1 |page=23}}</ref> <ref name="rtvslo">{{cite web|url=http://www.rtvslo.si/slovenija/zivljenje-janeza-drnovska/79437 |title=Življenje Janeza Drnovška :: Prvi interaktivni multimedijski portal, MMC RTV Slovenija |publisher=Rtvslo.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="rahmet">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&pg=PA30 |title=Democratic Transition in Slovenia: Value Transformation, Education, And Media |author=Sabrina P. Ramet; Danica Fink-Hafner |chapter=Key Trends in Slovenian Politics, 1988 – 2004 |page=30 |access-date=21. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130722015508/http://books.google.si/books?id=OegWny-r8TEC&pg=PA30 |archive-date=22. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="attila">{{cite book |url=http://books.google.si/books?id=6bz5M7-d7icC&pg=PA174 |title=The Politics of Central Europe |author=Attila Ágh |chapter=The Regions in Comparative Transition |publisher=SAGE |year=1998 |isbn=978-0-7619-5032-5}}</ref> <ref name="VE2012-03-15">{{cite web |url=http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&L=1 |title=Osnovni gospodarski podatki o Sloveniji |publisher=Ambasada Republike Slovenije u Beču |access-date=15. 3. 2012 |access-date=22. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618170200/http://dunaj.veleposlanistvo.si/index.php?id=4035&L=1 |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead }} {{Simboli jezika|sl|slovenski}}</ref> <ref name="magstadt">{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=1mwG3haSo_cC&pg=PA27 |chapter=Eastern Europe |title=Nations and Government: Comparative Politics in Regional Perspective |author=Thomas M. Magstadt |edition=6. |year=2010 |isbn=978-0-495-91528-7 |publisher=Cengage Learning |page=27}}</ref> <ref name="bslo">[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:6Y8OGV0Oc5IJ:https://www.bsi.si/library/includes/datoteka.asp%3FDatotekaId%3D4696+&cd=1&hl=de&ct=clnk&gl=de "Regional Disparities in Slovenia 2/12"], pristupljeno 8. aprila 2015.</ref> <ref name="Slovenia's Economy: Next in Line">{{cite news|title=Slovenia's Economy: Next in Line |url=http://www.economist.com/node/21560567 |access-date=22. 8. 2012 |newspaper=The Economist|date=18. 8. 2012}}</ref> <ref name="ST2012-03-13">{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |title=Double Dip Recession is the 'Slovenian' Reality |newspaper=The Slovenia Times |date=13. 3. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=8. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208095317/http://www.sloveniatimes.com/double-dip-recession-is-the-%E2%80%98official%E2%80%99-reality |url-status=dead }}</ref> <ref name="gdpd2">{{cite news |url=http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |title=Statistics Office to Release GDP Data for Q2 |newspaper=The Slovenia Times |date=31. 8. 2012 |access-date=24. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213170333/http://www.sloveniatimes.com/statistics-office-to-release-gdp-data-for-q2 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Bloomberg">{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/news/2012-02-29/slovenia-s-economy-falls-in-recession-as-export-growth-weakens.html |title=Slovenia’s Economy Falls Into a Recession as Exports Weaken |author=Boris Cerni |date=29. 2. 2012}}</ref> <ref name="RTV2012-02-29">{{cite news |url=http://www.rtvslo.si/gospodarstvo/zdrs-v-recesijo-so-ekonomisti-pricakovali/277878 |title=Zdrs v recesijo so ekonomisti pričakovali |newspaper=MMC RTV Slovenija |publisher=RTV Slovenija |issn=1581-372X |date=29. 2. 2012}}</ref> <ref name="CIA">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |at=Slovenia |title=The World Factbook |publisher=Central Intelligence Agency, United States |date=23. 2. 2012 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=24. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200424112304/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/si.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="delosig">{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |title=Dr. Pavle Sicherl: Slovenija je po produktivnosti dela 23 let za Evropo |newspaper=Delo.si |date=8. 8. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225133029/http://www.delo.si/gospodarstvo/posel-in-denar/dr-pavle-sicherl-slovenija-je-po-produktivnosti-dela-23-let-za-evropo_2.html |archive-date=25. 2. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="newsdelo2">{{cite news |url=http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |title=Konkurenčnost slovenske industrije pod evropskim povprečjem |newspaper=Delo.si |date=14. 10. 2011 |issn=1854-6544 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111015180328/http://www.delo.si/gospodarstvo/makromonitor/konkurencnost-slovenske-industrije-pod-evropskim-povprecjem.html |archive-date=15. 10. 2011 |url-status=dead }}</ref> <ref name="stuhec">{{cite book |url=http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |title=Slovenia’S Trade in Goods / In The 2000-2010 Period |author=Simon Perše; Snježana Štuhec Lončarević; Alenka Kozar; Almira Urbiha ''et.al''. |date=1. 1. 2012 |isbn=978-961-239-240-6 |page=20 |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=2. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120502205618/http://www.stat.si/doc/pub/Blagovna_menjava_ang.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="CNBC2012-01-23">{{cite news |url=http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |title=Countries with Aging Populations |newspaper=Cnbc.com |date=23. 1. 2012 |author=Rajeshni Naidu-Ghelani |publisher=CNBC LLC |access-date=25. 5. 2015 |archive-date=23. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130223035533/http://www.cnbc.com/id/46010334/Countries_With_Aging_Populations?slide=3 |url-status=dead }}</ref> <ref name="autogenerated1">Nelka Vertot, et al.: "[http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf Popisi na Slovenskem 1948-1991 in Popis 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130918150821/http://www.stat.si/popis2002/gradivo/popisna.pdf |date=18. 9. 2013 }}", Statistični urad Republike Slovenije, 2001, Ljubljana, {{ISBN|961-6349-64-3}}</ref> <ref name="ljetopis2010">{{cite web |url=http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |title=30.9 Gostota naseljenosti 1.7 - Population Density, 1 July |publisher=Stat.si |access-date=25. 11. 2012 |archive-date=26. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130826070232/http://www.stat.si/letopis/2010/30_10/30-09-10.htm |url-status=dead }}</ref> <ref name="popisstat">{{Cite web |url=http://www.stat.si/Popis2002/gradivo/si-92.pdf |title=Popis stanovništva 2002 |access-date=9. 9. 2009 |archive-date=7. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111207073705/http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/aktuell/stories/24367/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="siol.net">{{cite web |url=http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |title=Slovenščina materni jezik za 88 odstotkov državljanov |publisher=Siol |date=19. 2. 2009 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516055023/http://www.siol.net/kultura/novice/2009/02/slovenscina_materni_jezik_za_88_odstotkov_drzavljanov.aspx |archive-date=16. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="stat.si">{{cite book |url=http://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |title=Verska, jezikovna in narodna sestava prebivalstva Slovenije: Popisi 1921-2002 |format=PDF |publisher=Statistični urad Republike Slovenije |year=2003 |issue=2 |author=Milivoja Šircelj |isbn=961-239-024-X |access-date=27. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213063506/https://www.stat.si/popis2002/gradivo/2-169.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="Dular">{{cite news |url=http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&id=1482640 |title=Linguist Says Slovenian Language Not Endangered |date=21. 2. 2010 |publisher=Slovenska novinska agencija |access-date=27. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213185903/http://www.sta.si/en/vest.php?s=a&id=1482640 |url-status=dead }}</ref> <ref name="localno">{{cite web |url=http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |title=Uskoška dediščina Bele krajine na RTVS&#124;Ljudje&#124;Lokalno aktualno |publisher=Lokalno.si |date=6. 1. 2012 |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=8. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100208205928/http://www.lokalno.si/si/aktualno/ljudje/?id=26004 |url-status=dead }}</ref> <ref name="evangcrk">{{cite web |url=http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&id_language=1&id_meta_type=10 |title=Predstavitev |publisher=Evang-cerkev.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120610182949/http://www.evang-cerkev.si/sl/page.asp?id_informacija=35&id_language=1&id_meta_type=10 |archive-date=10. 6. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="islamska">{{cite web|url=http://www.islamska-skupnost.si/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2 |title=Islamska Skupnost v Republiki Sloveniji |publisher=Islamska-skupnost.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="www2.gov.si">{{cite web|url=http://www2.gov.si/zak/Zak_vel.nsf/0/660b7ab7cbd45736c125662d0037c142?OpenDocument |title=Sprejet zakon |publisher=.gov.si |date=13. 7. 2000 |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="UKOM2000-11">{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |title=Slovenia, a Country at the Crossroads of Transport Links |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |date=1. 11. 2000 |access-date=25. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708045103/http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/transport/slovenia_a_country_at_the_crossroads_of_transport_links/ |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="MW2009SORS">{{cite web |url=http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |title=Teden mobilnosti 2009 |publisher=Statistical Office of the Republic of Slovenia |date=15. 9. 2009 |access-date=26. 5. 2015 |archive-date=13. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213181341/http://www.stat.si/novica_prikazi.aspx?id=2582 |url-status=dead }}</ref> <ref name="avtomob">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=214 |title=Lastništvo avtomobilov v gospodinjstvih |publisher=Environment Agency of Slovenia |author=Bernard Vukadin, Barbara. Kušar, Urška. Burja, Alenka |date=25. 10. 2009}}</ref> <ref name="ECORYS2011">{{cite book |url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/evaluation/pdf/evasltrat_tran/slovenia.pdf |chapter=Situation per mode of transport |title=Study on Strategic Evaluation on Transport Investment Priorities under Structural and Cohesion funds for the Programming Period 2007-2013 |date=1. 8. 2006 |publisher=ECORYS Nederland BV}}</ref> <ref name="Oplotnik2004">{{cite conference |url=http://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |title=National motorway construction program (NMCP) in Slovenia (financing, impact on national economy and realization) |author=Oplotnik, Žan. Križanič, France |booktitle=Highways: cost and regulation in Europe |date=1. 11. 2004 |access-date=26. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121120161909/https://dinamico2.unibg.it/highways/paper/oplotnik.pdf |archive-date=20. 11. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="uroszcl">{{cite conference |url=ftp://ftp.cgs.si/Uporabniki/UrosZ/clanki/10.%20kongres%20o%20cestah%20in%20prometu/19-24.pdf |title=Narodnogospodarske koristi in razvojne možnosti prometnih sistemov v RS |author=Peter Gabrijelčič |booktitle=10th Slovenian Road and Transport Congress |date=1. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="ARSO420">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=420#comment |title=Vlaganja v prometno infrastrukturo: Komentar |date=18. 11. 2011 |publisher=Slovenian Environment Agency |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}</ref> <ref name="UNIMB2011-04">{{cite book |url=http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |chapter=Executive Summary |title=Analysis of the infrastructure network in Slovenia and report on SWOT analysis |publisher=Fakultet za hemiju i hemijski inženjering Univerziteta u Mariboru. Luka Koper |date=1. 4. 2011 |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120510062631/http://www.losamedchem.eu/web/attachments/article/20/SWOT%20KOPER%20+%20UM.pdf |archive-date=10. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="ARSO416">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=416#comment |title=Obseg in sestava blagovnega prevoza in prometa: Komentar |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}</ref> <ref name="ARS0415">{{cite web |url=http://kazalci.arso.gov.si/?data=indicator&ind_id=415#comment |title=Obseg in sestava potniškega prevoza in prometa: Komentar |publisher=Slovenian Environment Agency |date=18. 11. 2011 |author=Plevnik, Aljaž. Polanec, Vesna}}</ref> <ref name="oDPN2010-03">{{cite book |url=http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |title=Državni prostorski načrt za Ljubljansko železniško vozlišče |date=1. 3. 2010 |author=LUZ, d. d. |access-date=27. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120708094000/http://arhiv.mm.gov.si/mop/javno/zeleznisko_vozlisce_ljubljana/1_tekstualni_del/12_uredba/oDPN_Zeleznica_100323.pdf |archive-date=8. 7. 2012 |url-status=dead }}</ref> <ref name="oecd.org">{{cite web|url=http://www.oecd.org/dataoecd/42/8/39700724.pdf |format=PDF|title=Table: Range of rank on the PISA 2006 science scale |date=4. 12. 2007 |access-date=15. 4. 2008|work=PISA 2006 |publisher=OECD}}</ref> <ref name="better">{{cite web|author=OECD |url=http://www.oecdbetterlifeindex.org/countries/slovenia/ |title=Slovenia – OECD Better Life Index |publisher=Oecdbetterlifeindex.org |access-date=25. 11. 2012}}</ref> <ref name="ReferenceA">{{cite web|url=http://www.culture.si/en/Slovenia#Education |title=About Slovenia - Culture of Slovenia |publisher=Culture.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="solaosn">[https://web.archive.org/web/20110802032836/http://www.mss.gov.si/si/solstvo/osnovnosolsko_izobrazevanje/osnovna_sola/ Osnovna šola], na stranici slovenskog ministarstva školstva i sporta, pristupljeno 2. augusta 2011.</ref> <ref name="shanghair">{{cite web |url=http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |title=Statistics (by Country) of Academic Ranking of World Universities; ARWU; First World University Ranking; Shanghai Ranking |publisher=ARWU |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=17. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120817221125/http://www.shanghairanking.com/ARWU-Statistics-2012.html#2 |url-status=dead }}</ref> <ref name="uni-lj">{{cite web |url=http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |title=University of Ljubljana once again on Shanghai and Webometrics ranking lists |publisher=Uni-lj.si |access-date=4. 4. 2014 |archive-date=28. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140328061623/http://www.uni-lj.si/en/news.aspx?id=7606 |url-status=dead }}</ref> <ref name="uni-mb">{{cite web |url=http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&langID=1060 |title=Univerza v Mariboru |publisher=Uni-mb.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=2. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140402054336/http://www.uni-mb.si/podrocje.aspx?id=0&langID=1060 |url-status=dead }}</ref> <ref name="upr.si">{{cite web|url=http://www.upr.si/ |title=Univerza na Primorskem: SLO |publisher=Upr.si |access-date=2. 6. 2012}}</ref> <ref name="ung.si">{{cite web |url=http://www.ung.si/si/ |title=Univerza v Novi Gorici |publisher=Ung.si |access-date=2. 6. 2012 |archive-date=20. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520194855/http://www.ung.si/si/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="emuni">{{cite web |url=http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |title=EMUNI University |access-date=13. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110222025646/http://www.emuni.si/en/strani/29/EMUNI-University.html |archive-date=22. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commons|Slovenija}} {{Commonscat|Slovenia}} {{wikiatlas|Slovenia}} * {{službeni sajt|http://www.gov.si}} Vlade Slovenije * [http://www.slovenia.si/ Slovenia.si] * [http://www.slovenia.info Turizam u Sloveniji] * {{CIA World Factbook link|si|Slovenija}} {{en simbol}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=SI Slovenija] na "International Futures" {{en simbol}} * [http://www.bbc.com/news/world-europe-17846376 Slovenija] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}} {{Države Evrope}} {{EU}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Mediteranska unija}} {{NATO}} {{Statističke regije Slovenije}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} {{Mediteranske države}} [[Kategorija:Slovenija|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.]] [[Kategorija:Države članice Evropske unije]] o7wq0gz6n2e0kx6langef911itj66qh 0 1549 3848204 3822608 2026-05-21T05:36:17Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku Florence_Griffith_Joyner.jpg datotekom [[:File:President_Ronald_Reagan_Greeting_Florence_Griffith_Joyner_of_The_United_States_Olympic_Team_in_The_Oval_Office_-_DPLA_-_80c2b6323f406616bcad1ab77b7a176e.jpg|President_Ronald_Reagan_Greeti 3848204 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Prijevod}} [[Datoteka:Official 2008 Summer Olympics Torch in Vilnius.jpg|mini|Nekoliko mjeseci prije Olimpijskih igara trkači, uglavnom bivši sportisti, istaknuti pojedinci ali i mnogi građani, Olimpijskom bakljom prenose štafetno [[Olimpijski plamen]] od drevne [[Olimpija|Olimpije]] do mjesta svečanog otvaranja na olimpijskom stadionu. (Na slici: Olimpijska baklja za [[Olimpijske igre 2008.|OI u Pekingu 2008]].)|280x280px]] '''Olimpijske igre''' ('''OI''') su veličanstveno [[sport|višesportsko]] takmičenje koje se održava svake 4 godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.olympics.com/ioc/celebrate-olympic-games|title=Olympic Games}}</ref> [[Olimpijada|Olimpijadom]] je u staroj [[Grčka|Grčkoj]] nazivano razdoblje između dviju Olimpijskih igara,<ref>{{Cite web|url=https://www.open.edu/openlearn/history-the-arts/the-ancient-olympics-bridging-past-and-present/content-section-9.1/?printable=1|title=The Ancient Olympics: Bridging past and present: View as single page {{!}} OpenLearn|website=www.open.edu|access-date=28. 3. 2026}}</ref> pa tako završetkom Olimpijskih igara počinje jedna olimpijada, a završetkom te olimpijade počinju sljedeće Olimpijske igre itd. Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara 2004. u [[Atina|Atini]], glasi: "Igre XXVIII olimpijade modernog doba". Igre VI, XII i XIII olimpijade modernog doba, koje su trebale biti održane u [[VI Olimpijske igre Berlin 1916.|Berlinu 1916.]],<ref>{{Cite web|url=https://olympics.com/ioc/news/the-modern-games-caught-in-the-upheavals-of-history|title=The modern Olympic Games caught in the upheavals of history}}</ref> [[Olimpijske igre 1940.|Helsinkiju 1940.]] i [[Olimpijske igre 1944.|Londonu 1944]], zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog]] ili [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata, nisu održane.<ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/articles/modern-olympic-games-timeline|title=The Modern Summer Olympic Games: A Timeline|last=Editors|first=HISTORY com|date=19. 7. 2021|website=HISTORY|language=en|access-date=28. 3. 2026}}</ref> Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem [[19. vijek]]a djelovanjem [[Francuska|francuskog]] humaniste i zanešenjaka [[Pierre de Coubertin|baruna Pierre de Coubertina]]. Na njegov prijedlog je u [[Pariz]]u [[23. juni|23. juna]] [[1894]]. osnovan [[Međunarodni olimpijski odbor]] ([[MOO]]), franc. [[CIO]], engl. [[IOC]]), a prvi predsjednik tog najvišeg olimpijskog i uopće sportskog tijela postao je Grk [[Demetrios Vikelas]]. Ispravno zvane: "Igre I olimpijade", tj. Prve olimpijske igre modernog doba (nisu imale prefiks "ljetne", jer tada još nije bilo spomena o potrebi održavanja posebnih, Zimskih olimpijskih igara), održane su [[1896]]. godine u Atini i otad se održavaju svake 4 godine osim u vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog]] svjetskog rata. Pošto se ubrzo ukazala potreba za jednako kvalitetnim takmičenjima u [[Zimski sportovi|zimskim sportovima]], uskoro su održane i prve [[Zimske olimpijske igre]] u [[Zimske olimpijske igre 1924.|Chamonixu]] ([[Francuska]]) [[1924.]] Zimske olimpijske igre održavale su se također kao i ljetne, svake 4 godine, iste godine, zaključno do 1992. i Igara u [[Zimske olimpijske igre 1992.|Albertvilleu]], kad je, zbog glomaznosti olimpijskog programa, ali i zbog zahtjeva moćnih TV-kuća, odlučeno da se razdvoje termini održavanja Ljetnih i Zimskih igara, pa su prve iduće Zimske olimpijske igre održane 1994. u [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lillehammeru]] u [[Norveška|Norveškoj]]. Olimpijske igre su natjecanja između sportista u pojedinačnim i ekipnim disciplinama. U ekipnim disciplinama svaka država, sudionica Igara, smije poslati samo jednu ekipu Olimpijske igre okupljaju sportisti koje su imenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori, a čije je prijave prihvatio Međunarodni olimpijski odbor. Sportisti, ma kako poznati i kvalitetni bili, za razliku od natjecanja na nekoliko početnih Olimpijskih igara, ne mogu se samoinicijativno i sami prijavljivati za sudjelovanje na Igrama jer bi očito broj, na taj način, prijavljenih sportista bio nepodnošljivo velik. == Starovjekovne Olimpijske igre == Pravi izvori o nastanku [[Antika|starovjekovnih]] Olimpijskih igara su izgubljeni u vihorima vijekova, ali kruže mnoge legende i predaje o njihovom nastanku.<ref>{{Cite web|url=https://obtic.huma-num.fr/obvil-web/corpus/mythographie/html/guerber_myths_1909.html|website=obtic.huma-num.fr|access-date=28. 3. 2026}}</ref> Jedna legenda govori da je Igre ustanovio sam [[Zeus]] kao proslavu svoje pobjede, u bitki za vrhovništvom, nad ocem [[Kron]]om. Druga kaže da je [[Heraklo]] (rimski: [[Herkul (mitologija)|Herkul]]), jednom pobijedio na nekoj utrci u Olimpiji, pa je odlučio da se na taj spomen svake 4 godine održavaju takve utrke. Međutim, osim Igara u Olimpiji održavale su se i druge "konkurentne", slične Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske igre, ali su Olimpijske igre, spletom političkih okolnosti, nadvladale 572. p. n. e. Sve te priče u vezi sa starovjekovnim Igrama dovode nas u vezu sa starogrčkim pojmom [[Olimpijsko primirje|Olimpijskog primirja]], kada su, prema legendama, grčke državice prekidale međusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara. Prvi vjerodostojan zapis o održavanju Igara u [[Olimpija|Olimpiji]] datira iz 776. p. n. e, premda nije sigurno da su to bile i prve Igre u staroj Grčkoj. Neki histričari su skloni zaključiti da su se slična natjecanja sporadično održavala čak i od 13. vijeka p. n. e. Isprva su Igre bile uglavnom događaj lokalnog značaja, a do XV starovjekovnih Olimpijskih igara održavala se samo jedna disciplina – utrka na 1 stadij (nešto manje od 185 m). Onda je dodana utrka na 2 stadija, a prva dugoprugaška utrka, na 24 stadija (oko 4420 m), održana je 720. p. n. e. Baš uz te Igre vezana je i jedna zanimljivost. Isprva su se sportisti natjecali obučeni, u laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su, na tim Igrama, tokom utrke, jednom trkaču – spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno, pa su se natjecatelji od tada takmičili goli. Ubrzo se počeo povećavati i broj sportova: 748. godine uveden je ''pankraton'' (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasično hrvanje i petoboj, 688. ''šakanje'' (kao današnji boks), 680. godine utrke kočija, itd Olimpijske igre postaju sve važniji momenat u historiji stare Grčke, dostižući svoj vrhunac tokom 6. i 5. vijeka p. n. e. Olimpijske su igre također imale velik vjerski značaj, održavane su u slavu vrhovnog boga Zeusa, kojem je podignut veličanstveni kip u Olimpiji. Broj disciplina ubrzo je narastao do dvadesetak, a same su se Igre održavale nekoliko dana. Olimpijski pobjednici uskoro su postali osobe sveopćeg poštovanja; prilikom povratka u rodni grad, ako je trebalo, rušili su se i dijelovi gradskih bedema da bi s pratnjom mogli ući, te bi bili ovjekovječeni kroz pjesme, predaje i podizali bi im se kipovi, a njihovi uspjesi bili su i materijalno nagrađivani (raznorazne beneficije, oslobođenje od poreza, itd). Ustalio se ritam održavanja Igara – svake 4 godine, a vrijeme između prošlih i budućih igara prozvano je olimpijadom. Stari su Grci te periode koristili i kao jednu od metoda brojanja godina. Igre su polako gubile važnost tokom [[Rimski imperij|rimske]] vladavine nad Grčkom iako su i tada imale veliki ugled i značaj. Priča se čak da je sam [[Spisak rimskih careva|rimski car]] [[Tiberije]] maštao o naslovu i časti olimpijskog pobjednika, a i [[Neron]] je rado posjećivao olimpijska borilišta. Međutim, s jačanjem [[Kršćanstvo|kršćanstva]], a pogotovo kad je ono postalo državna religija (391) Olimpijske igre sve su više smatrane slavljenjem paganskih božanstava i ostacima paganskih rituala, pa je konačno 393. godine [[Spisak Rimskih careva|rimski car]] [[Teodozije I Veliki|Teodozije]] ukinuo Igre, zaključujući tako gotovo 12-vjekovnu historiju ovog sportskog događanja. == Oživljavanje Olimpijskih igara == [[Datoteka:Baron Pierre de Coubertin.jpg|mini|[[Pierre de Coubertin]], "otac" modernih Olimpijskih igara, sahranjen je u [[Lausanna|Lausanni]], [[Švicarska]], gdje je danas sjedište [[MOO]]-a, a njegovo je srce, po njegovoj vlastitoj želji, sahranjeno u drevnoj Olimpiji]] Olimpijski duh i olimpijska ideja nisu umrli 393. Već u [[17. vijek]]u u [[Engleska|Engleskoj]] su se počele održavati sportske svečanosti izdaleka nalik drevnim starogrčkim Igrama. Tokom sljedećih vijekova slična sportska događanja organizirana su i u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Grčka|Grčkoj]], ali to su bila mala takmičenja, bez ikakvog međunarodnog značenja. Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima [[Njemačka|njemačkih]] [[Arheologija|arheologa]], sredinom 19. vijeka otkrivani ostaci starogrčke Olimpije. Nekako u isto vrijeme baron [[Pierre de Coubertin]]<ref>{{Cite web|url=https://library.olympics.com/digitalCollection/DigitalCollectionAttachmentDownloadHandler.ashx?parentDocumentId=69353&documentId=3154527&skipWatermark=true&skipCopyright=true|title=PIERRE DE COUBERTIN THE VISIONARY|website=library.olympics.com|access-date=28. 3. 2026}}</ref> istraživao je razloge francuskog poraza u [[Francusko-pruski rat|Francusko – Pruskom ratu]] (1870–1871). On je zaključio da je razlog (i) u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati. U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima, želja o takmičenju svjetske mladosti na sportskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživotvorenju plemenitog olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao. Dalje je sve bila historija. Na kongresu na [[Pariz|pariskom]] univerzitetu [[Sorbonne|Sorboni]], održanom od 16. juna do 23. juna 1894, on je uspješno iznio svoju ideju pred međunarodnim auditorijem. Posljednjeg dana kongresa odlučeno je da se prve Olimpijske igre modernog doba, tj. Igre prve Olimpijade, održe 1896. godine u [[Atina|Atini]], u njihovoj domovini, Grčkoj, gdje su i rođene prije 2672 godine. Radi organizacije Igara utemeljen je [[Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), a [[Demetrios Vikelas]] je, kao pripadnik grčkog naroda, dobio čast da postane prvim predsjednik. [[Olimpijske igre 1896.]], Igre I. Olimpijade modernog doba, bile su uspješne. Održane su od [[5. april]]a do [[14. april]]a [[1896]]. Iako je učestvovalo samo 285 sportista (samo muškarci) iz 13 država, a koji su se natjecali u 9 sportova i 43 sportske discipline, bilo je to najveće međunarodno sportsko takmičenje ikada održano (ne zaboravimo na starovjekovnim Olimpijskim igrama natjecali su se samo [[Grci]]). Grčki čelnici i grčka javnost bili su, s pravom, ushićeni te su očekivali da će imati monopol na Igre, tj. očekivali su da će se Olimpijske igre, kao prije, održavati samo u [[Grčka|Grčkoj]], ali MOO je odlučio drukčije, pa su Igre II. Olimpijade održane [[1900]]. u [[Pariz]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], a te su Igre već bile i puno veće: 24 zemlje sudionice, 1225 sportista, među njima 19 žena! Inače, čuveno olimpijsko geslo '''''Citius, altius, fortius''''' ("Brže, više, jače"), koje je ustvari postalo moto Olimpijskih igara, nije, kako bi neko pomislio, ostalo iz starog vijeka, nego je to u svom govoru, prilikom osnivanja školskog sportskog društva u školi u kojoj je bio direktor, izrekao prijatelj barona de Coubertina, dominikanac, otac Henry Martin Didon. I "utješno" geslo ''Važno je učestvovati, ne pobijediti,'' koje se, pogrešno, pripisuje samom De Coubertinu, također je "autorsko djelo" jednog crkvenog čovjeka – u propovijedi na misi za sudionike Olimpijskih igara u Londonu 1908. to je izrekao pensilvanijski biskup Ethelbert Talbot. == Moderne Olimpijske igre == Nakon početnog uspjeha Olimpijske igre su imale poteškoća. Igre održane u [[Olimpijske igre 1900.|Parizu 1900.]] i [[Olimpijske igre 1904.|St. Louisu 1904.]] bile su u sjeni, bolje reći, bile su privjesak [[Svjetska izložba|svjetskim izložbama]] koje su u tim gradovima tada održavane. A i samo trajanje tih Olimpijskih igara govori dosta: one u Parizu trajale su 5 i po mjeseci (!?), a one u St. Louisu uvjetno rečeno ”manje” – nešto preko 4 mjeseca i 20 dana. Kako Englezi ne bi bili "gori" od Francuza to su četvrte Igre, održane u [[Olimpijske igre 1908.|Londonu]], trajale od [[27. april]]a do [[31. oktobar|31. oktobra]] 1908, dakle, preko 6 mjeseci, što je za današnje pojmove neshvatljivo. Trajanje Igara tako je variralo; neke su trajale manje, neke više, da bi se s Igrama u [[Olimpijske igre 1932.|Los Angelesu 1932.]], pa 1936. u [[Olimpijske igre 1936.|Berlinu]] vrijeme trajanja ustalilo na današnjih 15 dana. U spomen na prve Igre iz 1896. održane su, također u Atini, 1906, na njihovu 10-godišnjicu, tzv. "međuigre". Iako su i te Igre organizirane od strane MOO-a, taj isti MOO ih ne vodi ostale "redovne" Olimpijske igre nego više kao neku jubilarnu proslavu. Ima, međutim, mnogih savremenih historičara Olimpizma koji su za to da i te Igre budu smatrane službenim Olimpijskim igrama. Svejedno, iako nepriznate kao službene, i te su Igre pridonijele popularizaciji i širenju olimpijskog pokreta. === Zimske olimpijske igre === Kad je utemeljen [[MOO]], jedan od predviđenih sportova bilo je i [[klizanje na ledu]], a prvo takmičenje takvog tipa, održano na Igrama 1908. u [[London]]u, bile su 4 discipline [[Umjetničko klizanje|umjetničkog klizanja]]. Predloženo je osnivanje posebnih zimskih Igara, ali je ta ideja minirana glasovima [[Skandinavija|Skandinavaca]] koji su protežirali svoje "Nordijske igre". Ipak neke discipline zimskih sportova bile su uvrštene u program Igara 1916. u [[Berlin]]u (koje nisu održane) i onih [[1920]]. u [[Antwerpen]]u. A onda je, 1924. u [[Chamonix]]u u [[Francuska|Francuskoj]] pod pokroviteljstvom MOO-a a u sklopu [[Olimpijske igre 1924.|VIII Olimpijskih igara 1924. u Parizu, prvo organiziran "Međunarodna sedmica zimskih sportova" koji je postigao uspjeh, pa je iduće, 1925. godine MOO odlučio ustanoviti posebne [[Zimske olimpijske igre]] koje će se održavati neovisno o [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]. Na zasjedanju MOO-a, 1926. odlučeno je da se ta sportska priredba, održana 1924, računa kao [[Zimske olimpijske igre 1924.|prve Zimske olimpijske igre]]. Do 1992. i Ljetne i Zimske olimpijske igre održavane su u istoj godini, a onda je, iz navedenih razloga, MOO odlučio "razdvojiti" ih. Zbog toga su sljedeće [[Zimske olimpijske igre 1994.|Zimske olimpijske igre, 1994]], održane samo dvije godine poslije prethodnih Igara. === Razvoj === Od 245 sudionika (samo muških) iz 15 država, [[Olimpijske igre 1896.|1896. u Atini]], Igre su narasle na više od 10.500 natjecatelja (tačnije:10.651), i to 6.582 sportista i 4.069 sportistkinja iz 199 država, [[Olimpijske igre 2000.|2000. godine u Sidneju]]. Broj sportista na Zimskim igrama ipak je manji od njihovih "ljetnih kolega": oko 2.400 sportista i sportistkinja je u 78 disciplina učestvovalo na Igrama u [[Zimske olimpijske igre 2002.|Salt Lejk Sitiju, 2002.]] godine. Sa preko 16.000 TV i novinskih izvjestitelja (u Sydneyu) Olimpijske su igre najveći medijski događaj na svijetu. Procjenjuje se da je Igre u Sydneyu na [[Televizija|televiziji]] gledalo oko 3,8 milijardi ljudi. Ali rast Olimpizma je veliki, a uz strah od terorizma, i najveći problem samom olimpijskom pokretu. Iako su nastupi slavnih profesionalnih sportista, te sponzorstva najvećih svjetskih [[Međunarodna korporacija|multinacionalnih kompanija]] riješili finansijske probleme Olimpijskih igara, činjenica je da je ogroman broj sportista, novinara i gledalaca, prevelik zalogaj za mnoge gradove koji bi rado organizirali Olimpijske igre. === Politički utjecaj === Nasuprot onoga čemu se Coubertin nadao, Olimpijski pokret nije ostao pošteđen posljedica [[Politika|političkih]] zbivanja oko sebe. Sveta je ideja Olimpizma ustuknula tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ali ne samo tada. [[Politika]] je umiješala prste još nekoliko puta. [[Olimpijske igre 1936.|Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine]] je [[Adolf Hitler]] koristio kao platformu da promovira političku ideologiju. Nacistička Njemačka je htjela prikazati [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalističku]] stranku kao dobročiniteljsku i miroljubivu, a ujedno su koristili igre da prikažu superiornost arijevske rase. Kasnije, [[1970te|70-ih]] i [[1980te|80-ih]] godina [[20. vijek|XX. vijeka]], zbog rasnih, političkih, [[Hladni rat|hladnoratovskih]] i inih podjela došlo je do četiri prijeteća [[bojkot]]a Olimpijskih igara koji su ozbiljno zaprijetili plemenitoj ideji Olimpizma. Najprije su [[Olimpijske igre 1976.|Olimpijske igre u Montrealu, 1976.]] bojkotirale mnoge [[Afrika|afričke]] države jer nije udovoljeno njihovu zahtjevu da se s Igara udalji [[Novi Zeland]] čija je [[ragbi]] momčad nastupala u, tada rasističkoj, [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], iako ragbi (engl. rugby) nije tada bio, a nije ni danas, na rasporedu natjecanja na OI. Onda su [[Sjedinjene Američke Države]] i nekoliko drugih zapadnih zemalja, kao i još mnogo [[država]] s drugih kontinenata, američkih saveznica ili ekonomski bliskih sa SAD (kao npr. [[Japan]]), te [[Kina]], sveukupno 65 država (!), [[bojkot]]irale [[Olimpijske igre 1980.|Olimpijske igre u Moskvi, 1980. godine]] zbog [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetske]] vojne intervencije u [[Afganistan]]u. Odgovor je, očekivano, uslijedio 4 godine poslije. Sovjetski Savez i zemlje [[Varšavski ugovor|Istočnog bloka]], osim [[Rumunija|Rumunije]], ali zato uz "pomoć" [[Socijalizam|socijalističke]] [[Kuba|Kube]], [[Etiopija|Etiopije]] i [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]], ukupno 14 [[država]], "uzvratile" su bojkotom [[Olimpijske igre 1984.|Olimpijskih igara u Los Angelesu, 1984. godine]]. Posljednji, doduše "mini", [[bojkot]] zadesio je [[Olimpijske igre 1988.|OI u Seoulu 1988.]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Na ovim Igrama nisu se pojavile [[Sjeverna Koreja]], [[Kuba]], [[Etiopija]] i [[Nikaragva]]. Međutim najtragičniji i najgori udarac u olimpijskoj historiji desio se za vrijeme [[Olimpijske igre 1972.|Olimpijskih igara u Münchenu, 1972. godine]] [[Palestina|Palestinski]] [[Terorizam|teroristi]] iz organizacije zvane [[Crni septembar]] upali su [[5. septembar|5. septembra]], 11-og dana Igara, u olimpijsko selo, ubili dvojicu [[izrael]]skih sportista, a devetoricu uzeli za taoce. U nastavku drame, došlo je do pokolja. U minhenskoj (vojnoj) zračnoj luci, poslije neuspjele akcije spašavanja talaca, ubijeno je svih devet izraelskih sportista, petorica terorista i jedan njemački policajac. Svijet je bio u šoku, ali su Igre, nakon 34-satnog prekida, nastavljene. == Olimpijski pokret == Brojne su organizacije uključene u organizaciju Olimpijskih igara. One sve zajedno čine Olimpijski pokret. Pravila i načela po kojima djeluju regulirana su [[Olimpijska povelja|Olimpijskom poveljom]]. Na čelu je Olimpijskog pokreta [[Međunarodni olimpijski odbor]] (MOO), čiji je sadašnji (od 2001.) predsjednik [[Belgija]]nac [[Jacques Rogge]]. MOO je, mogli bismo ga tako nazvati, "vlada" Olimpizma, on brine o tekućim pitanjima i donosi važne odluke kao što su izbor grada – domaćina Olimpijskih igara, program Igara i druge odluke. Tri skupine organizacija djeluju i rješavaju pitanja iz svoje nadležnosti: * Međunarodne sportske federacije. To su najviša tijela u svakom pojedinom sportu, (npr. [[FINA]] u [[Plivanje|plivanju]], [[FIBA]] u [[Košarka|košarci]], [[FIFA]] u [[nogomet]]u, itd). Trenutno 35 međunarodnih sportskih federacija djeluje unutar Olimpijskog pokreta. * Nacionalni Olimpijski odbori. Svaka zemlja članica ima svoj Olimpijski odbor, npr. Olimpijski odbor BiH, SAD imaju USOC (United States Olympic Committee), itd. Svaki Olimpijski odbor pojedine zemlje članice zastupa u svojoj domovini Olimpijski pokret, promiče njegova načela i pravila, pa se može reći da, ako je MOO "vlada" Olimpizma, onda su nacionalni Olimpijski odbori njegovi "veleposlanici" u svojim zemljama. Trenutno pod okriljem MOO djeluje 202 nacionalna Olimpijska odbora. * Organizacijski odbor Olimpijskih igara. Formira ga nacionalni Olimpijski odbor one zemlje članice onda kada ta zemlja dobije čast organizirati Igre. Organizacijski se odbor raspušta po (uspješno) obavljenom zadatku tj. završetkom Olimpijskih igara (ne samim zatvaranjem Igara, nego sređivanjem cjelokupne bilance upravo održanih Igara). Međutim, njegov zadatak odmah nastavlja Organizacijski odbor one države koja organizira iduće Olimpijske igre. === Kritike === Donedavno je MOO bio često kritiziran da je zatvorena organizacija s nekoliko članova "zacementiranih" u članstvu do kasne životne dobi, pa i doživotno. Posebno je donedavni predsjednik MOO-a [[Španija|Španac]] [[Juan Antonio Samaranch]] bio često kritiziran. Pod njegovim vodstvom Olimpijski je pokret veoma napredovao, ali mu se predbacivalo da se ponaša autokratski, a razmahala se, unutar MOO-a, i boljka savremenog društva – korupcija. Sam Samaranch je bio obilježen [[Hipoteka|hipotekom]] saradnje s bivšom [[Francisco Franco|Frankovom]] [[Fašizam|fašističkom]] vladom u [[Španija|Španiji]], a i njegovo dugo predsjedanje MOO-om (21 godinu, tj. do svoje 81. godine) također je bilo predmet kritike. Da bi se izbjegli budući skandali predviđaju se neke reforme, kao što je izbor grada-domaćina Igara, jer sadašnji način mami, i pojedine članove MOO-a i gradske oce gradova željnih organizacije Olimpijskih igara, na korupciju. Pojednostavljeno rečeno da bi neki nesavjesni član MOO-a dao glas nekom gradu, kandidatu za organizaciju Igara, na scenu, u posljednje vrijeme, često stupa – mito. Između ostalog, i zato, se planira u članstvo MOO-a uvoditi bivše ali i još aktivne velike sportiste, jer se vjeruje, tj pretpostavlja se, da takav sportista, koji je svoju sportsku slavu (ali i, naravno, materijalnu satisfakciju tj. novac) godinama mukotrpno, te znojem i odricanjima sticao na sportskom polju, neće tako lako upropastiti i prodati se "za šaku dolara". Planira se, također, i vremenski ograničiti članstvo u MOO-u. == Olimpijska znamenja == Olimpijski pokret koristi mnoga znamenja i simbole, od kojih mnoga prezentiraju ideje ideale koje je Coubertin imao u svojim vizijama. Svakako najpoznatiji simbol su ''Olimpijski krugovi''. Ovih pet međusobno povezanih krugova predstavlja jedinstvo pet (naseljenih) kontinenata ([[Afrika]], cijela [[Amerika]], [[Australija]], [[Azija]] i [[Evropa]]), a boje tih krugova (s lijeva na desno: plava, žuta, crna, zelena i crvena) izabrane su zato što svaka država svijeta ima na svojoj [[Zastave država|nacionalnoj zastavi]] bar jednu od tih boja. Olimpijski se krugovi nalaze i na ''Olimpijskoj zastavi'' koja se podiže, vijori i spušta prilikom otvaranja, trajanja, odnosno zatvaranja Olimpijskih igara. Olimpijski su krugovi prvi puta predstavljeni, a olimpijska se zastava prvi put zavijorila na [[Olimpijske igre 1920.|Olimpijskim igrama u Antwerpenu, 1920]]. Zastava se u Olimpijski stadion unosi dok se svira svečana ''Olimpijska himna''. Službeni je ''Olimpijski moto'' [[Latinski jezik|latinski]] izraz: ''Citius, Altius, Fortius'' (brže, više, jače). A Coubertinovi su ideali, vjerovatno, najbolje opisani u ''Olimpijskom credu:'' ''"Najvažnije na Olimpijskim igrama nije pobijediti, nego učestvovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda nego borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe."'' [[Datoteka:2002 Winter Olympics flame.jpg|mini|lijevo|Olimpijski plamen gori za cijelo vrijeme održavanja Igara]] ''Olimpijski plamen'' pali se u grčkoj Olimpiji, i to ne bilo kako, nego sunčevom svjetlošću uz pomoć konkavnog zrcala. Zatim tako nastali plamen, na ''Olimpijskoj baklji'' nosi hiljade trkača, štafetno, preko svih kontinenata, do grada u kojem će se održavati Olimpijske igre i, na kraju, do istaknutog mjesta na Olimpijskom stadionu na kom će plamen, upaljen u drevnoj Olimpiji, plamtjeti čitavo vrijeme održavanja Igara. Prvi je put plamen na otvaranju nekih OI upaljen na [[Olimpijske igre 1928.|Olimpijskim igrama u Amsterdamu, 1928]], a način štafetnog (pre)nošenja plamena bakljom inauguriran je u sklopu priprema i otvaranja [[Olimpijske igre 1936.|Olimpijskih igara u Berlinu, 1936]] godine. == Olimpijski sportovi == Na Olimpijskim igrama u Sydneyu sportisti su se natjecali u 28 sportova. Ali samo je pet sportova zastupljeno na Olimpijskim igrama od 1896. To su [[atletika]], [[biciklizam]], [[gimnastika]], [[mačevanje]] i [[plivanje]]. Tu bi spadalo i [[veslanje]] koje je također trebalo biti održano na prvim Igrama, ali nije zbog lošeg vremena. A na Zimskim Olimpijskim igrama stalni su sportovi [[alpsko skijanje]], [[skijaško trčanje]], [[umjetničko klizanje]], [[hokej na ledu]], [[nordijska kombinacija]], [[skijaški skokovi]] i [[brzo klizanje]]. Treba napomenuti da su umjetničko klizanje i hokej na ledu bili na rasporedu nekih Olimpijskih igara i prije ustanovljenja, posebnih, Zimskih igara. Proteklih godina MOO je, naročito zbog mlađeg gledateljstva, uveo i neke nove atraktivne sportove kao što su [[snowboard]]ing tj. surfanje (daskom) na snijegu te odbojka na pijesku. Premda MOO nije isključivao neki sport s još od Igara [[1924]] godine u Parizu, (nakon njih je isključen [[tenis]], pa ponovo uveden [[1988]] u [[Seoul]]u), čini se da bi se to, nažalost, nekima, poslije Igara [[2004]] godine, ipak moglo dogoditi. Do 1992, u cilju atraktivnosti, povremeno, a i privremeno, uvođeni su novi, demonstracijski sportovi, obično po jedan, po izboru zemlje organizatora Igara. Cilj je bio zainteresirati, uglavnom, domaću publiku kojoj su ti sportovi bliski. Pobjednici u ovim demonstracijskim sportovima nisu stjecali naslov olimpijskog pobjednika. Neki od demonstracijskih sportova kao [[Bejzbol na Olimpijskim igrama|bejzbol]] na Ljetnim, ili [[karling]] na Zimskim igrama, uvršteni su u redovni program Olimpijskih igara. == Amaterizam i profesionalizam == U Coubertinovoj viziji na Olimpijskim igrama sportisti su se trebali takmičiti iz sportskih ideala, a nikako za novac, i zato na Igrama nije bilo mjesta profesionalnim sportistima. Ovo je načelo rezultiralo s nekoliko skandala tokom moderne olimpijske historije. Pobjednik u [[petoboj]]u i [[desetoboj]]u na [[Olimpijske igre 1912.|Olimpijskim igrama u Stockholmu 1912]], američki [[Indijanci|Indijanac]] [[Jim Thorpe]], diskvalificiran je kad je otkriveno da je poluprofesionalno igrao bejzbol prije svojih olimpijskih pobjeda. Zlatne su mu medalje oduzete, umro je bez njih, a MOO ga je rehabilitirao tek 1983. [[Datoteka:Jim Thorpe, 1912 Summer Olympics.jpg|mini|'''[[Jim Thorpe]]''', prva žrtva krutih amaterskih načela]] Dvadeset i četiri godine kasnije [[Švicarska|švicarski]] i [[Austrija|Austrijski]] skijaši [[bojkot]]irali su natjecanja na [[Zimske olimpijske igre 1936.|Zimskim olimpijskim igrama u Garmisch-Partenkirchenu 1936]], solidarizirajući se sa svojim trenerima i kolegama kojima je bio zabranjen nastup jer su zarađivali kao učitelji skijanja. Postepeno je mnogima postajalo jasno da je mnoga amaterska načela pregazilo vrijeme. Naprimjer, mnogi sportisti [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] vodili su se kao amateri, bili su službeno zaposleni pri državnim ustanovama, ali sav posao im je bio samo treniranje i bili su amateri samo na papiru. Svejedno, MOO je insistirao na amaterizmu. Pamti se smiješna situacija sa [[Olimpijske igre 1972.|Olimpijskih igara u Munchenu 1972]] kad je slavni devetostruki olimpijski pobjednik u [[Plivanje|plivanju]] [[Mark Spitz]] zamalo bio diskvalificiran i ostao bez medalja jer je na jednom proglašenju, na pobjedničkom postolju, slavodobitno podigao desnu ruku u vis, a, na nesreću, u ruci je držao tenisice jedne renomirane sportske kuće. Tokom 80-ih godina XX vijeka stroga amaterska stega je popuštala; nastupali su, sve više, mnogi sportisti za koje je i malom djetetu bilo jasno da kruh (pa i puno više od toga) zarađuju isključivo baveći se sportom. Situacija se naročito iskristalizirala tih 80-ih, te naročito 90-ih godina prošlog vijeka. Mnogi sportisti, u međuvremenu, više uopće nisu skrivali da za svoje nastupe primaju novac. Činili su to svi vrhunski atletičari, pa i mnogi drugi. A zabraniti njima, zbog toga, nastup na Olimpijskim igrama bio bi krah Olimpizma, jer ih je bilo sve više, i besmisleno bi bilo gledati natjecanja na Igrama bez takvih veličina. Tačka na i konačno je stavljena na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijskim igrama u Barceloni 1992]] godine, nastupom famoznog [[košarka]]škog ''[[Dream team]]a'', sastavljenog od najvećih veličina američke profesionalne [[NBA liga|NBA lige]] koji su, i službeno, bili profesionalci. Jedini sport u kojem se, još, profesionalci ne takmiče jeste [[boks]], a u [[nogomet]]u se također takmiče profesionalci, ali samo do 23 godine starosti, da maksimalna konkurencija najkvalitetnijih takmičara na Olimpijskim igrama ne bi kvarila draž samog takmičenja na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom nogometnom prvenstvu]], inače velikom biznisu i manifestaciji (po praćenju, ne po takmičarima, jer tu nastupa puno manje sportista: 32 ekipe s po 23 igrača), tek nešto manjoj od Olimpijskih igara. Ali pravila o reklamama i reklamiranju su i dalje vrlo stroga. Reklama ne smije biti na samim sportskim borilištima, a službeni sponzori Olimpijskih igara sponzoriraju sve natjecatelje. Od osobnog reklamiranja sportistima je jedino dozvoljeno na dresovima, tenisicama ili trenerkama nositi logotipe proizvođača, ali su veličine tih natpisa limitirane. == Doping == Jedan od najvećih problema i opasnosti današnjeg sporta u cjelini, a samim tim i Olimpijskih igara je upotreba nedozvoljenih stimulativnih sredstava, droga, hemijskih i medicinskih medikamenata, jednom riječju znanih kao doping. Uzimanje, tj. konzumiranje tih sredstava na kraći rok može i donijeti bolji rezultat, ako, naravno, sportista posjeduje ostale kvalitete potrebne da ga učine prvakom. Ali na dulji rok to može dovesti do fizioloških, fizičkih, zdravstvenih smetnji, čak i raka, a može dovesti i do iznenadne smrti čak i za vrijeme takmičenja. Još je vrlo opasno i to što se posljedice mogu javiti i u kasnijih naraštaja. Ali kod svakog je sportista želja za sudjelovanjem na Olimpijskim igrama, a kamoli Olimpijska pobjeda, prevelik izazov, pa neki, u posljednje doba nažalost mnogi, pribjegavaju svim sredstvima da bi došli do tog, za svakog pravog sportiste, najuzvišenijeg cilja. Još u ranim godinama 20. vijeka olimpijski su natjecatelji koristili slične medikamente za poboljšanje svojih sposobnosti, pa time i rezultata. Npr. pobjednik u [[maraton]]u na [[Olimpijske igre 1904.|Olimpijskim igrama u St. Louisu, 1904]] godine, [[Thomas Hicks]] kao stimulanse je od svog trenera primao strihnin (!) i konjak, čak i za vrijeme utrke! Tako je to išlo do kasnih 60-ih prošlog vijeka, kada su sportske federacije počele uviđati zlo dopinga i zabranjivati ga a MOO je zabranio doping 1967. Sportista koji je neslavno ušao u historiju kao prvi pozitivan na doping kontroli bio je moderni petobojac, [[Švedska|Šveđanin]] [[Hans-Gunnar Liljenwall]], na [[Olimpijske igre 1968.|Olimpijskim igrama u Mexico Cityju 1968.]] Preko pedeset sportista otkriveno je, poput njega, u sljedeće 34 godine, najviše u [[Dizanje tegova|dizanju tegova]]. Međutim, daleko "najčuveniji" slučaj dopinga, uopće u historiji sporta, je slučaj [[Kanada|kanadskog]] sprintera [[Ben Johnson (sprinter)|Bena Johnsona]], na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seoulu 1988.]] On je pobijedio u finalu utrke na 100 m, koristeći, dakako nedozvoljenu, supstancu stanozolol, koja, između ostalog, razara [[Jetra|jetru]]. Ali njegova želja da bude olimpijski pobjednik bila je jača od svih mogućih opasnosti. Naravno, pobjeda i zlatna medalja su mu oduzete, a svjetski rekord iz te utrke (9,79) poništen mu je. [[Datoteka:President Ronald Reagan Greeting Florence Griffith Joyner of The United States Olympic Team in The Oval Office - DPLA - 80c2b6323f406616bcad1ab77b7a176e.jpg|mini|[[Florence Griffith Joyner]] sa američkim predsjednikom [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]]]] Usprkos provjerama, mnogi sportisti koriste doping i ne budu uhvaćeni "na djelu". Tek 90-ih godina na vidjelo su izišli dokazi da su mnogi, bolje reći velika većina [[Istočna Njemačka|Istočnonjemačkih]] sportista, a pogotovu sportistkinja, koristili [[Anabolički steroidi|anaboličke steroide]], te mnoga druga sredstva medicinske i hemijske prirode, a u tome su bili poticani od svojih stručnih stožera, pa čak i od službene državne politike. Međutim, i nažalost, nekim od tih sportistkinja se desilo veliko zlo kao posljedica dugotrajnog konzumiranja hemijskih medikamenata: neke su rodile malformiranu djecu (žalosni slučajevi nekih, nekad vrhunskih, plivačica bivše [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] koje su suvereno vladale svjetskim bazenima 70-ih i 80-ih godina XX vijeka). Američka atletičarka [[Florence Griffith Joyner]], je [[1988]] postavila svjetske rekorde na 100 i 200 m (10,49 sec na 100 m na američkim kvalifikacijama za OI i 21,34 sec na 200 m na samim OI U Seoulu) umrla je [[21. septembar|21. septembra]] [[1998]], u 39. godini, u snu, od komplikacija izazvanih [[Astma|astmom]]. Ponukan ovakvim i sličnim, sve brojnijim primjerima i skandalima, kasnih 90-ih MOO je poveo oštru bitku protiv dopinga, zbog čega je formirana Svjetska anti-doping Agencija (WADA – World Anti-Doping Agency). Kad je Agencija počela svoj rad pokazalo se da će bitki biti mnogo, rat će biti dug, a pobjeda, daleka i neizvjesna. Na Olimpijskim igrama [[2000]] i [[2002]] godine borba je počela donositi ploda: "stradali" su neki osvajači medalja u dizanju tegova i skijaškom trčanju jer su im otkrivena nedopuštena stimulativna sredstva primjenom najsavremenijih i najsofisticiranijih znanstvenih metoda. Ali uprkos svemu, unatoč svim primjerima, upozorenjima i prijetnjama, na [[Olimpijske igre 2004.|XXVIII olimpijskim igrama u Atini 2004]] 23 sportista diskvalificirano je zbog dopinga. Zato se ne treba zanositi (početnim) uspjesima. Jasno je da bitka MOO-a i ostalih svjetskih sportskih foruma veoma nalikuje igri policajca i lopova. Naime, čim policija otkrije metodu koju su lopovi dotada koristili, oni izmisle novu, i uvijek su u prednosti pred [[zakon]]om. Isto je tako i u sportu. Kada neko stimulativno sredstvo bude otkriveno, pa proglašeno nedozvoljenim, postoje sportisti, njihovi stručni stožeri i, u njihovoj službi, moćni laboratoriji koji će pronaći novo sredstvo dopinga. Pošto se danas u sportu vrti golem novac, postoje grupe sportista, ili čak medijski atraktivni sportisti-pojedinci, iza kojih stoje laboratoriji, sofisticiraniji i opremljeniji od onih koji su na raspolaganju MOO-u. Nažalost, više je nego izvjesno da će rat protiv dopinga jako dugo trajati. == Nagrađivanje pobjednika == Za sve discipline, svih sportova zastupljenih na Olimpijskim igrama, pobjednicima, pojedinačnim i ekipnim, dijele se medalje: za prvo mjesto [[Zlato|zlatna]] medalja (u stvarnosti je to srebro presvučeno zlatom), za drugo mjesto [[Srebro|srebrna]] medalja a za treće mjesto dodjeljuje se [[Bronca|bronzana]] medalja. Ovaj način dodjele odličja uveden je na [[Olimpijske igre 1908.|Olimpijskim igrama u Londonu, 1908]]. Na prvim modernim Igrama, 1896. godine u Atini, medalje je primalo samo dvoje prvoplasiranih, a na Igrama [[1900]] i [[1904]] godine pobjednicima su se dodjeljivale raznorazne nagrade i pokali. [[Datoteka:Nancy Johnson (sport shooter) 5.jpg|mini|Dobitnici zlatne, srebrne i bronzane medalje]] Baš stoga što se Olimpijske igre održavaju svake četiri godine, i javnost i sportisti cijene ih, i uspjeh na njima priželjkuju, mnogo više nego na svjetskim prvenstvima ili raznim turnirima, kojih se svake godine održava mnoštvo. Mnogi vrhunski npr. plivači ili atletičari, nerijetko, jednostavno ne dođu na svjetska prvenstva koja se održavaju u predolimpijskoj godini da im to ne bi remetilo zacrtani plan priprema za Olimpijske igre. Naravno da je tu izuzetno važna i historijska dimenzija Olimpijskih igara. Nije zato nimalo čudno da mnogi [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]] bivaju u svojim zemljama dočekivani i slavljeni kao istinski heroji, baš kao što je to bilo i tisućljećima ranije, a u današnje vrijeme Olimpijska pobjeda donosi često i materijalnu satisfakciju. Zbog svega toga i tu velikim dijelom leži objašnjenje zašto se neki sportisti nastoje pošto-poto dokopati naslova [[Olimpijski pobjednik|Olimpijskog pobjednika]], riskirajući, upotrebom dopinga svoje zdravlje, ponekad i život, a ponekad i zdravlje svog budućeg potomstva. Neki, najuspješniji [[Olimpijski pobjednik|Olimpijski pobjednici]], stječu i svjetsku slavu i ulaze u, ne samo sportsku, nego i u opću historiju čovječanstva. Sasvim je sigurno da će se [[Paavo Nurmi]], [[Jesse Owens]], [[Emil Zatopek]], [[Mark Spitz]], [[Carl Lewis]] i još poneki Olimpionik naći u [[leksikon]]ima i [[enciklopedija]]ma "rame uz rame" sa [[Cezar]]om, [[Karlo Veliki|Karlom Velikim]], [[Leonardo da Vinci|Leonardom]], [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]] i drugim velikanima historije. Tolika je važnost Olimpijskih igara a pogotovo Olimpijske pobjede, pa gore navedeno olimpijsko geslo: ''Važno je učestvovati, ne pobijediti,'' nažalost, sve više blijedi. Možda se može ići toliko daleko pa čak i ustvrditi da je Olimpijska pobjeda najveće dostignuće i čast koju neki čovjek može postići (kao sportista, sigurno). S ovim dostignućem i čašću mjerljiva je jedino [[Nobelova nagrada]], ali to je ipak najveće dostignuće u umno-znanstvenom djelovanju. Međutim treba ovom prilikom staviti ruku na srce, pa iskreno priznati: kao što ni svaka [[Nobelova nagrada]] nema jednaku "težinu" (ne može se mjeriti [[Nobelova nagrada]] jedne [[Marie Curie]] za [[Hemija|hemiju]] ili [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] za [[Fizika|fiziku]] s onom npr.[[Henry Kissinger|Henrya Kissingera]] ili [[Jimmy Carter|Jimmyia Cartera]] za mir); tako nije isto postati [[Olimpijski pobjednik]] na 400 m prepone u [[Atletika|atletici]], na 200 m leđno u [[Plivanje|plivanju]] ili na konju s hvataljkama u [[Gimnastika|gimnastici]]; kao postati to isto u [[badminton]]u ili [[Odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]]. Međutim, osim stručnog pogleda na takve vrijednosti, veliki značaj ima i medijska snaga pojedinog sporta, što, opet, varira od jednog do drugog dijela svijeta. == Ko je najveći olimpijac u historiji Igara? == Pitanje je teško i slojevito. Različitosti u konkurenciji koja je vladala na početnim Olimpijskim igrama od one strahovite koja vlada danas, ali i razlika u znanosti koja je pomagala sportu nekad i sad, razlika od nekadašnjeg amaterskog bavljenja sportom do današnjeg, gotovo od reda, profesionalnog, te različitosti samih sportova; stavljaju pred objektivnog promatrača veliko pitanje: zaista, a tko je najveći [[Olimpijci s najviše medalja|Olimpijac]] u historiji Igara? Ako mjerimo brojem osvojenih medalja, treba znati da sportisti u nekim sportovima, ma kako fantastični bili, ne mogu osvojiti više od jedne medalje na jednim Igrama. Npr. jedan [[Hrvanje|hrvač]], [[odbojka]]š ili [[Dizanje tegova|dizač tegova]], pa da je i natčovjek, može osvojiti samo jednu (zlatnu) medalju na jednim Igrama. S druge strane, u nekim sportovima sportisti mogu, osim svojih podviga, računati i na ekipne medalje ([[atletika]], [[biciklizam]], [[gimnastika]], [[konjički sport]], [[plivanje]], [[mačevanje]]). Nadalje, bilo je veličanstvenih sportista koji nisu imali ”ekipnu” pozadinu, a ušli su u historiju sporta i Olimpijskih igara, npr. [[Rusija|ruski]] plivač [[Aleksandr Popov]] osvojio je na Igrama [[1992]] i [[1996]], sam, četiri (2 + 2) zlatne medalje, i nije mogao više, jer Rusi nisu imali još nekoliko tako maestralnih plivača da bi Popov mogao osvajati zlata i u štafetama. Suprotan je primjer [[Sjedinjene Američke Države|američke]] plivačice Jenny Thompson. Svrstala se odmah do najvećih velikana sporta: Nurmija, Spitza, Lewisa, jer je na Igrama [[1992]], [[1996]] i [[2000]] osvojila osam zlatnih medalja, ali – apsolutno sve – u štafetama, a sama – niti jednu. Ali, postoje i sportisti koji su osvojili samo jednu jedinu zlatnu olimpijsku medalju a zauvijek su ušli, i ostat će, u historiji Olimpizma. Najočitiji je primjer za to američki [[Atletika|atletičar]] [[Bob Beamon]], koji je na [[Olimpijske igre 1968.|Olimpijskim igrama u Mexico Cityiju, 1968]], pobijedio postavivši u finalu [[Skok u dalj|skoka u dalj]] tada nezamislivi svjetski rekord od 8 m i 90&nbsp;cm, šokirao sportski svijet i tim jednim skokom odletio – u historiju. Ipak, ako bi se baš trebalo odlučiti, tada, kada se sve zbroji i oduzme, uzevši u obzir broj osvojenih olimpijskih medalja, pa broj samostalno osvojenih zlatnih olimpijskih medalja, dominaciju kojom je pobjeđivao, trajanje te dominacije, raznovrsnost disciplina u kojima je pobjeđivao, stil i sportsko savršenstvo; za mnoge je stručnjake, historičare sporta i Olimpizma, najveći Olimpijac u historiji Igara – američki atletičar [[Carl Lewis]]. == Spisak najuspješnijih olimpijaca == Vidi: [[Olimpijci s najviše medalja]] == Predsjednici MOO-a 1894-2001. == [[Datoteka:14-01-10-tbh-015.jpg|mini|desno|[[Thomas Bach]], deveti predsjednik MOO-a|202x202piksel]] # [[Demetrios Vikelas]], [[Grčka]], 1894–1896. # baron [[Pierre de Coubertin]], [[Francuska]], 1896–1925. # grof [[Henri de Baillet-Latour]], [[Belgija]], 1925–1942. # [[Sigfrid Edström]], [[Švedska]], 1946–1952. # [[Avery Brundage]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], 1952–1972. # lord [[Michael Killanin|Michael Morris Killanin]], [[Irska]], 1972–1980. # [[Juan Antonio Samaranch]], [[Španija]], 1980–2001. # [[Jacques Rogge]], [[Belgija]], 2001–2013. # [[Thomas Bach]], [[Njemačka]], 2013–2025 # [[Kirsty Coventry]], 2025 == Palitelji olimpijskog plamena == (od OI 1936 u Berlinu) {{div col}} # [[Olimpijske igre 1936.]] – Fritz Schilgen, [[Atletika|atletičar]] # [[Olimpijske igre 1948.]] – John Mark, atletičar # [[Olimpijske igre 1952.]] – [[Paavo Nurmi]], atletičar # [[Olimpijske igre 1956.]] – Ronald Clarke, atletičar # [[Olimpijske igre 1960.]] – Giancarlo Peris, atletičar # [[Olimpijske igre 1964.]] – Yoshiori Sakai, atletičar # [[Olimpijske igre 1968.]] – Norma Enriqueta Basilio de Sotelo, atletičarka # [[Olimpijske igre 1972.]] – Günter Zahn, atletičar # [[Olimpijske igre 1976.]] – Sandra Henderson i Steve Prefontaine, [[Gimnastika|gimnastičarka]] i atletičar # [[Olimpijske igre 1980.]] – Sergej Bjelov, [[košarka]]š # [[Olimpijske igre 1984.]] – Rafer Johnson, atletičar # [[Olimpijske igre 1988.]] – Lim Chin Ale, atletičar # [[Olimpijske igre 1992.]] – Antonio Rebollo, [[Streličarstvo|streličar]] # [[Olimpijske igre 1996.]] – [[Muhammad Ali]], [[boks]]ač # [[Olimpijske igre 2000.]] – Cathy Freeman, atletičarka # [[Olimpijske igre 2004.]] – Nikolaos Kaklamanakis, [[Jedrenje|jedriličar]] {{div col end}} == Ljetne olimpijske igre == {{div col}} * [[Olimpijske igre 1896.]] * [[Olimpijske igre 1900.]] * [[Olimpijske igre 1904.]] * [[Olimpijske igre 1908.]] * [[Olimpijske igre 1912.]] * [[Olimpijske igre 1916.]] – nisu održane * [[Olimpijske igre 1920.]] * [[Olimpijske igre 1924.]] * [[Olimpijske igre 1928.]] * [[Olimpijske igre 1932.]] * [[Olimpijske igre 1936.]] * [[Olimpijske igre 1940.]] – nisu održane * [[Olimpijske igre 1944.]] – nisu održane * [[Olimpijske igre 1948.]] * [[Olimpijske igre 1952.]] * [[Olimpijske igre 1956.]] * [[Olimpijske igre 1960.]] * [[Olimpijske igre 1964.]] * [[Olimpijske igre 1968.]] * [[Olimpijske igre 1972.]] * [[Olimpijske igre 1976.]] * [[Olimpijske igre 1980.]] * [[Olimpijske igre 1984.]] * [[Olimpijske igre 1988.]] * [[Olimpijske igre 1992.]] * [[Olimpijske igre 1996.]] * [[Olimpijske igre 2000.]] * [[Olimpijske igre 2004.]] * [[Olimpijske igre 2008.]] * [[Olimpijske igre 2012.]] * [[Olimpijske igre 2016.]] * [[Olimpijske igre 2020.]] {{div col end}} == Zimske olimpijske igre == {{div col}} * [[Zimske olimpijske igre 1924.]] * [[Zimske olimpijske igre 1928.]] * [[Zimske olimpijske igre 1932.]] * [[Zimske olimpijske igre 1936.]] * Zimske olimpijske igre 1940 – nisu održane * Zimske olimpijske igre 1944 – nisu održane * [[Zimske olimpijske igre 1948.]] * [[Zimske olimpijske igre 1952.]] * [[Zimske olimpijske igre 1956.]] * [[Zimske olimpijske igre 1960.]] * [[Zimske olimpijske igre 1964.]] * [[Zimske olimpijske igre 1968.]] * [[Zimske olimpijske igre 1972.]] * [[Zimske olimpijske igre 1976.]] * [[Zimske olimpijske igre 1980.]] * [[Zimske olimpijske igre 1984.]] * [[Zimske olimpijske igre 1988.]] * [[Zimske olimpijske igre 1992.]] * [[Zimske olimpijske igre 1994.]] * [[Zimske olimpijske igre 1998.]] * [[Zimske olimpijske igre 2002.]] * [[Zimske olimpijske igre 2006.]] * [[Zimske olimpijske igre 2010.]] * [[Zimske olimpijske igre 2014.]] * [[Zimske olimpijske igre 2018.]] * [[Zimske olimpijske igre 2022.]] * [[Zimske olimpijske igre 2026.]] {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama]] * [[Paraolimpijske igre]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.olympic.org/ * http://www.wikia.com/wiki/c:olympic * https://web.archive.org/web/20070318010246/http://www.databaseolympics.com/index.htm * https://www.stgregoriosudaipur.ac.in/pdf/fiction/Myths-and-Legends-of-Ancient-Greece-and-Rome.pdf * [https://www.nytimes.com/interactive/2008/08/04/sports/olympics/20080804_MEDALCOUNT_MAP.html Interaktivni prikaz svih medalja na modernim Olimpijskim igrama], ''[[The New York Times]]'' * [http://www.insidethegames.biz/ insidethegames – najnovije i najažurnije vijesti i intervjui iz svijeta Olimpijskih, Igara Commonwealtha i Paraolimpijskih igara] * [http://www.gamesbids.com/eng/ GamesBids.com – Autoritativni pregled poslovanja s olimpijskim ponudama (dom BidIndex™)] * [https://web.archive.org/web/20070318010246/http://www.databaseolympics.com/index.htm Baza podataka Olimpijskih igara] * [http://www.olympicgameswinners.com/ Referentna knjiga o svim osvajačima olimpijskih medalja svih vremena] {{Olimpijske igre}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sport]] [[Kategorija:Olimpijske igre]] [[Kategorija:Ljetne olimpijske igre]] [[Kategorija:Zimske olimpijske igre]] [[Kategorija:Francuski izumi]] iu91pg51qw4hx0j1tn26yoeg83xu0jy 0 1592 3848140 3823323 2026-05-20T22:10:54Z Mhare 481 3848140 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Orašje | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Orašje | naselje_vrsta = Grad | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Orasje.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Orašje.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Orašje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|02|12.4|N|18|41|36.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Posavski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Marijan Oršolić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/22/0|title=Lokalni izbori 2024 - Orašje|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_naselja = 11.54 | površina_grada = 128.67 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 86 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3614 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 19861 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 270 | pozivni_broj = (+387) 31 | matični_broj_naselja = 136000<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11533 | veb-sajt = {{URL|https://www.orasje.ba/}} | fusnote = | mapframe_zoom = 14 }} '''Orašje''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]]. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, a, općina je imala 28.367 stanovnika. [[Most Županja-Orašje]] preko Save spaja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u 1991. godini zbog moguće agresije [[JNA]] i neodređenosti političkog vrha [[SDA]] po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna [[skela]] je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save. U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade [[pontonski most]] s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u [[Tuzla|Tuzli]]. == Historija == Historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje ''Terra Tolis'' na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu. Na historijski razvoj područja snažno su utjecali njegov [[Bosanska Posavina|posavski]] položaj uz [[Sava|Savu]], migracije stanovništva, nastanak naselja [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]], [[Donja Azizija|Donje Azizije]] (današnjeg Orašja) i uloga Orašja kao jednog od važnijih središta sjeverne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="Blažanović 1993">{{cite book|last=Blažanović|first=Stjepan|url=https://books.google.com/books/about/Bosanska_Posavina.html?id=XMURAQAAMAAJ|title=Bosanska Posavina|publisher=Domovinska zajednica Bosanske Posavine|year=1993|access-date=13. 3. 2026|via=Google Books}}</ref> Šire područje današnjeg Orašja ima i prahistorijske nalaze. U zbirci [[Franjevački samostan Tolisa|franjevačkog samostana u Tolisi]] čuva se bronzanodobni mač pronađen kod Orašja, koji je u radovima [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]] izdvojen kao važan nalaz za proučavanje kasnoga bronzanog doba u bosanskoj Posavini.<ref>{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/59|title=Neue Schwertfunde aus Bosnien – ein Beitrag zur Erforschung bronzezeitlicher Vollgriffschwerter|website=Godišnjak ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Osmanski period === U drugoj polovini [[18. stoljeće|18. stoljeća]] sela srednje Bosanske Posavine koja danas pripadaju oraškom području bila su povezana s katoličkom kapelanijom u [[Tolisa|Tolisi]]. Tokom [[Dubički rat|Dubičkog rata]] (1788–1791) osmanske vlasti sistematski su preselile dio katoličkog stanovništva iz tih sela u unutrašnjost Bosne, prema podnožjima [[Majevica|Majevice]] i [[Trebava|Trebave]].<ref name="Matolic2020">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44437798/KATOLI%C4%8CKO_STANOVNI%C5%A0TVO_SELA_TOLI%C5%A0KE_KAPELANIJE_ZA_VRIJEME_DUBI%C4%8CKOG_RATA_1788_1791_Scrinia_Slavonica_Godi%C5%A1njak_Podru%C5%BEnice_za_povijest_Slavonije_Srijema_i_Baranje_Hrvatskog_instituta_za_povijest_Broj_20_2020_str_79_92_|title=Katoličko stanovništvo sela toliške kapelanije za vrijeme „Dubičkog rata“ (1788.-1791.)|last=Matolić|first=Marko|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Važno mjesto u kulturnoj historiji područja imala je [[Tolisa]]. Fra [[Ilija Starčević]] je 1823. godine u Tolisi osnovao školu koja se u historiografiji često navodi kao prva ili jedna od prvih obrazovnih ustanova modernog tipa u Bosni i Hercegovini. U vezi s tom školom vezuje se i djelovanje fra Ambrože Matića te rana upotreba izraza ''bosanski jezik'' u školskim udžbenicima.<ref name="Hodzic2022">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/287043|title=The Official Bosnian Language at the Beginning of Public Schooling in B&H: Bosniakdom and the Bosnian Language in the Textbooks of Bosnian Franciscans Ambroža Matić and Augustin Miletić|last=Hodžić|first=Jasmin|year=2022|website=Hrčak|publisher=University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Turkology, Hungarian Studies and Judaic Studies|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Na oraškom području odjeknula je i [[Posavska buna]] 1857–1858, koja je u historiografiji vezana uz otpor uvođenju tzv. ''trećine'' iz 1848. godine. U radu Tade Oršolića posebno je obrađena uloga fra Martina Nedića u tim događajima, kao i podatak da su se Tolisa, Donja Mahala i Ugljara otkupile 1861. godine.<ref>{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/144074|title=Role of Fra Martin Nedić Regarding Introduction of the Taxing Third of 1848 in the Uprising of Posavina (Orašje) in 1857/1858|last=Oršolić|first=Tado|year=2015|website=Hrčak|publisher=Croatica Christiana periodica|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Donja Azizija i nastanak savremenog Orašja === Savremeno Orašje razvilo se iz [[Donja Azizija|Donje Azizije]], naselja formiranog u osmanskom periodu za smještaj [[Muhadžiri|muhadžira]] protjeranih iz [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] nakon protokola donesenog na konferenciji u [[Kanlıca|Kanlıci]] 1862. godine. U novijoj historiografiji naglašava se da su Donja Azizija (Orašje) i Gornja Azizija (Šamac) bile među najznačajnijim novoosnovanim naseljima za prihvat tog stanovništva.<ref name="Maslo2024">{{cite web|url=https://www.academia.edu/128545092/Vijesti_o_Donjoj_Aziziji_i_Gornjoj_Aziziji_u_vilajetskom_listu_Bosna|title=Vijesti o Donjoj Aziziji i Gornjoj Aziziji u vilajetskom listu Bosna|last=Maslo|first=Amer|year=2024|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema vijestima iz vilajetskog lista ''Bosna'', objavljenim 1868, obje Azizije bile su planski uređene varošice, a u Donjoj Aziziji zabilježen je razvoj trgovine i lokalnog privrednog života već u prvim godinama nakon osnivanja.<ref name="Maslo2024" /> === Austrougarski i kasniji period === Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, Orašje i njegova okolina uključeni su u novi administrativni i privredni sistem Monarhije. U tom razdoblju dodatno se učvrstila uloga Toliškog samostana kao vjerskog, obrazovnog i kulturnog središta Posavine.<ref name="Hodzic2022" /> Kao jedan od najvažnijih spomenika historijskog razvoja ovog područja, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je nacionalnim spomenikom graditeljsku cjelinu župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevačkog samostana u Tolisi, u općini Orašje.<ref>{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) === Uoči rata Orašje je bilo dio šireg prostora [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], koji je u političkim planovima bosanskohercegovačkih Hrvata početkom 1990-ih imao posebno mjesto. U presudi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]] u predmetu ''Prlić i drugi'' navodi se da je na sjednici Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske 12. novembra 1991. spomenuto sedam općina Hrvatske zajednice Bosanske Posavine, među kojima i Orašje.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/bcs/130529_6.pdf|title=Presuda – tom 6 od 6 (predmet Prlić i drugi)|year=2013|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] oraško područje bilo je jedno od rijetkih dijelova Bosanske Posavine koje nije palo pod kontrolu [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Prema radu Tade Oršolića, nakon sloma većeg dijela Bosanske Posavine 1992. godine, odbrana preostalog slobodnog područja koncentrirana je na oraško-šamačko-domaljevački prostor, a veliki napad VRS-a pod nazivom ''[[Plamen 95]]'' trajao je od 5. maja do 12. juna 1995. godine. Napad nije doveo do pada Orašja.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/64693737/Napad_vojske_Republike_srpske_na_ora%C5%A1ko_podru%C4%8Dje_operacija_Plamen_95|title=Napad vojske Republike Srpske na oraško područje: operacija „Plamen 95“|last=Oršolić|first=Tado|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Ratna dešavanja na području općine Orašje bila su i predmet postupaka pred domaćim pravosuđem. [[Sud Bosne i Hercegovine]] vodio je više predmeta zbog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992–1993, uključujući predmete protiv Mate Baotića, Đure Matuzovića i drugih, kao i Mirka Jurića.<ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/20468-mato-baotic-osudjen-na-10-godina-zatvora|title=Mato Baotić osuđen na 10 godina zatvora|date=9. 12. 2016|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1104|title=S1 1 K 024158 17 Kri Đuro Matuzović i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1114|title=S1 1 K 023630 17 Kri Mirko Jurić|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Orašje je ostalo u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i zadržalo ulogu administrativnog središta [[Posavski kanton|Posavskog kantona]].<ref name="Blažanović 1993"/> == Geografija == [[Datoteka:Općina Orašje.svg|mini|desno|285px|Geografski položaj općine Orašje.]] Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]]) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja. Hladne zime s puno [[snijeg]]a i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine. === Geografski položaj === {{Susjedne općine | SZ = [[Štitar]], | S = [[Županja]] | SI = [[Bošnjaci (Hrvatska)]] | Z = [[Domaljevac]] | I = [[Posavski Podgajci]], [[Drenovci]] | JZ = [[Šamac]] | J = [[Donji Žabar]] | JI = [[Vučilovac]], [[Brčko]] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Orašja|Spisak naseljenih mjesta u gradu Orašju}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Čović Polje]], [[Donji Žabar]] i [[Lončari]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Lepnica]], [[Jenjić]] i [[Oštra Luka]]. Od ovog područja formirana je općina [[Donji Žabar]]. === Nacionalni sastav stanovništva – grad Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11533 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2) |work=fzs.ba |access-date= 23. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 19861 | g2013_bosnjaci = 2015 | g2013_srbi = 157 | g2013_hrvati = 17345 | g2013_bosanci = 56 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 37 | g2013_bosanciihercegovci = 19 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 5 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 100 | g2013_nepoznato = 26 | g1991_ukupno = 28367 | g1991_muslimani = 1893 | g1991_srbi = 4235 | g1991_hrvati = 21308 | g1991_jugosloveni = 626 | g1981_ukupno = 27806 | g1981_muslimani = 1548 | g1981_srbi = 4151 | g1981_hrvati = 20705 | g1981_jugosloveni = 1153 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 18 | g1981_albanci = 42 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 25740 | g1971_muslimani = 1867 | g1971_srbi = 4266 | g1971_hrvati = 19354 | g1971_jugosloveni = 131 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 15 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 21662 | g1961_muslimani = 815 | g1961_srbi = 4421 | g1961_hrvati = 15938 | g1961_jugosloveni = 407 | g1961_slovenci = 5 | g1961_crnogorci = 5 | g1961_albanci = 34 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 3 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 136000 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="FZS">{{Cite web| url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/04/Knjiga2.zip |title=KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK |access-date= 21. 12. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 3614 | g2013_bosnjaci = 1974 | g2013_srbi = 42 | g2013_hrvati = 1350 | g2013_bosanci = 51 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 32 | g2013_bosanciihercegovci = 18 | g2013_albanci = 27 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 84 | g2013_nepoznato = 7 | g1991_ukupno = 3907 | g1991_muslimani = 1843 | g1991_srbi = 875 | g1991_hrvati = 591 | g1991_jugosloveni = 470 | g1981_ukupno = 3420 | g1981_muslimani = 1503 | g1981_srbi = 662 | g1981_hrvati = 426 | g1981_jugosloveni = 761 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 10 | g1981_albanci = 29 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 2787 | g1971_muslimani = 1840 | g1971_srbi = 442 | g1971_hrvati = 333 | g1971_jugosloveni = 92 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 14 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 | g1961_ukupno = 1860 | g1961_muslimani = 798 | g1961_srbi = 457 | g1961_hrvati = 158 | g1961_jugosloveni = 399 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_albanci = 31 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 1 }} == Kultura == "Dani općine Orašje" održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, [[predstava|predstave]], [[nogomet]]ne turnire, [[folklor]] i mnoge druge aktivnosti. U Orašju se održava godišnja [[motorijada]] "Internacionalni susret motorista", sa područja [[Posavina|Posavine]] i drugih dijelova [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Slovenija|Slovenije]]. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju. U Orašju je osnovana "Filmsko pozorišno udruženje Lipa", koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s "Pozorišnom grupom Jozo Ivakić" iz [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija "Dani hrvatskog filma". Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Ponekad se u okviru manifestacije prikazuje i jedan bosanskohercegovački film. Manifestaciju su organizovali [[Ivo Gregurević]], porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje. === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik: * [[Samostan u Tolisi|Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan u Tolisi]], zajedno sa pokretnom imovinom (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=10 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 1. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Privreda == Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka: *Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina *Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada [[duhan]]a) *Posavina Koka d.o.o. Orašje *Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane) == Školstvo == U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje: *Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika *Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika *Vrtić "Pčelica" == Zdravlje == U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: [[pedijatrija]], [[ginekologija]], odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, [[hitna pomoć]], stomatološki odjel, [[mikrobiologija]] i [[biohemija]] interni odjel te [[hirurgija]]. U Domu zdravlja nalaze se [[neuro-psihijatrija]], [[ginekologija]], [[pedijatrija]], [[interna medicina]], [[oftalmologija]], [[psihologija]] i stomatološki odjel. == Mediji == "Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvosedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije. == Zanimljivosti == * Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "[[Put lubenica]]" hrvatskog režisera [[Branko Schmidt|Branka Schmidta]]. U filmu glume [[Armin Omerović]] i Ivo Gregurović, obojica rođeni u Orašju. * Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini. * Općina Orašje je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ([[USAID]]) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU". == Sport == *[[NK "Orašje"]] * NK "Hajduk" == Poznate ličnosti == *[[Vedran Živković]] *[[Ivo Gregurević]] *[[Mato Neratljak]] *[[Marko Topić]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Orašje}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.orasje.ba Zvanični sajt grada Orašja] {{Sava}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Posavski kanton}} {{Grad Orašje}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Posavskom kantonu]] [[Kategorija:Orašje|*]] m8x2w8f08ulou8a9vidjfo2rmyy4gfc 3848141 3848140 2026-05-20T22:11:40Z Mhare 481 3848141 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Orašje | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Orašje | naselje_vrsta = Grad | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Orasje.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Orašje.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Orašje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|02|12.4|N|18|41|36.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Posavski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Marijan Oršolić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/22/0|title=Lokalni izbori 2024 - Orašje|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_naselja = 11.54 | površina_grada = 128.67 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 86 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 3614 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 19861 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 76 270 | pozivni_broj = (+387) 31 | matični_broj_naselja = 136000<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11533 | veb-sajt = {{URL|https://www.orasje.ba/}} | fusnote = | mapframe_zoom = 11 }} '''Orašje''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] na sjeveroistoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Sava|Savi]]. Grad je 1991. brojao oko 3.400 stanovnika, a, općina je imala 28.367 stanovnika. [[Most Županja-Orašje]] preko Save spaja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Gradnja mosta je završena 1998. godine. Prijašnji most na identičnoj lokaciji je bio srušen od strane [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u 1991. godini zbog moguće agresije [[JNA]] i neodređenosti političkog vrha [[SDA]] po pitanju nezavisnosti. U međuvremenu, riječna [[skela]] je bila jedini način prelaska sa desne na lijevu stranu Save. U 1995. godini pripadnici Vojske Sjedinjenih Američkih Država (US Army) grade [[pontonski most]] s ciljem prevoženja osoblja i opreme preko Save do baze u [[Tuzla|Tuzli]]. == Historija == Historija Orašja i okoline seže još od 13. vijeka kada je osnovano prvo naselje ''Terra Tolis'' na području današnje Tolise hrvatskim stanovništvom. Hrvatska sela oko Orašja su godinama imala kmetovski status pogotovo u doba turske vladavine kada je Trgovište preimenovano su u Donju Mahalu. Na historijski razvoj područja snažno su utjecali njegov [[Bosanska Posavina|posavski]] položaj uz [[Sava|Savu]], migracije stanovništva, nastanak naselja [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]], [[Donja Azizija|Donje Azizije]] (današnjeg Orašja) i uloga Orašja kao jednog od važnijih središta sjeverne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].<ref name="Blažanović 1993">{{cite book|last=Blažanović|first=Stjepan|url=https://books.google.com/books/about/Bosanska_Posavina.html?id=XMURAQAAMAAJ|title=Bosanska Posavina|publisher=Domovinska zajednica Bosanske Posavine|year=1993|access-date=13. 3. 2026|via=Google Books}}</ref> Šire područje današnjeg Orašja ima i prahistorijske nalaze. U zbirci [[Franjevački samostan Tolisa|franjevačkog samostana u Tolisi]] čuva se bronzanodobni mač pronađen kod Orašja, koji je u radovima [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH-a]] izdvojen kao važan nalaz za proučavanje kasnoga bronzanog doba u bosanskoj Posavini.<ref>{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/59|title=Neue Schwertfunde aus Bosnien – ein Beitrag zur Erforschung bronzezeitlicher Vollgriffschwerter|website=Godišnjak ANUBiH|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Osmanski period === U drugoj polovini [[18. stoljeće|18. stoljeća]] sela srednje Bosanske Posavine koja danas pripadaju oraškom području bila su povezana s katoličkom kapelanijom u [[Tolisa|Tolisi]]. Tokom [[Dubički rat|Dubičkog rata]] (1788–1791) osmanske vlasti sistematski su preselile dio katoličkog stanovništva iz tih sela u unutrašnjost Bosne, prema podnožjima [[Majevica|Majevice]] i [[Trebava|Trebave]].<ref name="Matolic2020">{{cite web|url=https://www.academia.edu/44437798/KATOLI%C4%8CKO_STANOVNI%C5%A0TVO_SELA_TOLI%C5%A0KE_KAPELANIJE_ZA_VRIJEME_DUBI%C4%8CKOG_RATA_1788_1791_Scrinia_Slavonica_Godi%C5%A1njak_Podru%C5%BEnice_za_povijest_Slavonije_Srijema_i_Baranje_Hrvatskog_instituta_za_povijest_Broj_20_2020_str_79_92_|title=Katoličko stanovništvo sela toliške kapelanije za vrijeme „Dubičkog rata“ (1788.-1791.)|last=Matolić|first=Marko|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Važno mjesto u kulturnoj historiji područja imala je [[Tolisa]]. Fra [[Ilija Starčević]] je 1823. godine u Tolisi osnovao školu koja se u historiografiji često navodi kao prva ili jedna od prvih obrazovnih ustanova modernog tipa u Bosni i Hercegovini. U vezi s tom školom vezuje se i djelovanje fra Ambrože Matića te rana upotreba izraza ''bosanski jezik'' u školskim udžbenicima.<ref name="Hodzic2022">{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/287043|title=The Official Bosnian Language at the Beginning of Public Schooling in B&H: Bosniakdom and the Bosnian Language in the Textbooks of Bosnian Franciscans Ambroža Matić and Augustin Miletić|last=Hodžić|first=Jasmin|year=2022|website=Hrčak|publisher=University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Turkology, Hungarian Studies and Judaic Studies|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Na oraškom području odjeknula je i [[Posavska buna]] 1857–1858, koja je u historiografiji vezana uz otpor uvođenju tzv. ''trećine'' iz 1848. godine. U radu Tade Oršolića posebno je obrađena uloga fra Martina Nedića u tim događajima, kao i podatak da su se Tolisa, Donja Mahala i Ugljara otkupile 1861. godine.<ref>{{cite web|url=https://hrcak.srce.hr/144074|title=Role of Fra Martin Nedić Regarding Introduction of the Taxing Third of 1848 in the Uprising of Posavina (Orašje) in 1857/1858|last=Oršolić|first=Tado|year=2015|website=Hrčak|publisher=Croatica Christiana periodica|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Donja Azizija i nastanak savremenog Orašja === Savremeno Orašje razvilo se iz [[Donja Azizija|Donje Azizije]], naselja formiranog u osmanskom periodu za smještaj [[Muhadžiri|muhadžira]] protjeranih iz [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] nakon protokola donesenog na konferenciji u [[Kanlıca|Kanlıci]] 1862. godine. U novijoj historiografiji naglašava se da su Donja Azizija (Orašje) i Gornja Azizija (Šamac) bile među najznačajnijim novoosnovanim naseljima za prihvat tog stanovništva.<ref name="Maslo2024">{{cite web|url=https://www.academia.edu/128545092/Vijesti_o_Donjoj_Aziziji_i_Gornjoj_Aziziji_u_vilajetskom_listu_Bosna|title=Vijesti o Donjoj Aziziji i Gornjoj Aziziji u vilajetskom listu Bosna|last=Maslo|first=Amer|year=2024|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema vijestima iz vilajetskog lista ''Bosna'', objavljenim 1868, obje Azizije bile su planski uređene varošice, a u Donjoj Aziziji zabilježen je razvoj trgovine i lokalnog privrednog života već u prvim godinama nakon osnivanja.<ref name="Maslo2024" /> === Austrougarski i kasniji period === Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, Orašje i njegova okolina uključeni su u novi administrativni i privredni sistem Monarhije. U tom razdoblju dodatno se učvrstila uloga Toliškog samostana kao vjerskog, obrazovnog i kulturnog središta Posavine.<ref name="Hodzic2022" /> Kao jedan od najvažnijih spomenika historijskog razvoja ovog područja, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je nacionalnim spomenikom graditeljsku cjelinu župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevačkog samostana u Tolisi, u općini Orašje.<ref>{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) === Uoči rata Orašje je bilo dio šireg prostora [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], koji je u političkim planovima bosanskohercegovačkih Hrvata početkom 1990-ih imao posebno mjesto. U presudi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ-a]] u predmetu ''Prlić i drugi'' navodi se da je na sjednici Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske 12. novembra 1991. spomenuto sedam općina Hrvatske zajednice Bosanske Posavine, među kojima i Orašje.<ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/bcs/130529_6.pdf|title=Presuda – tom 6 od 6 (predmet Prlić i drugi)|year=2013|website=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] oraško područje bilo je jedno od rijetkih dijelova Bosanske Posavine koje nije palo pod kontrolu [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]. Prema radu Tade Oršolića, nakon sloma većeg dijela Bosanske Posavine 1992. godine, odbrana preostalog slobodnog područja koncentrirana je na oraško-šamačko-domaljevački prostor, a veliki napad VRS-a pod nazivom ''[[Plamen 95]]'' trajao je od 5. maja do 12. juna 1995. godine. Napad nije doveo do pada Orašja.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/64693737/Napad_vojske_Republike_srpske_na_ora%C5%A1ko_podru%C4%8Dje_operacija_Plamen_95|title=Napad vojske Republike Srpske na oraško područje: operacija „Plamen 95“|last=Oršolić|first=Tado|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Ratna dešavanja na području općine Orašje bila su i predmet postupaka pred domaćim pravosuđem. [[Sud Bosne i Hercegovine]] vodio je više predmeta zbog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992–1993, uključujući predmete protiv Mate Baotića, Đure Matuzovića i drugih, kao i Mirka Jurića.<ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/20468-mato-baotic-osudjen-na-10-godina-zatvora|title=Mato Baotić osuđen na 10 godina zatvora|date=9. 12. 2016|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1104|title=S1 1 K 024158 17 Kri Đuro Matuzović i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/1114|title=S1 1 K 023630 17 Kri Mirko Jurić|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Orašje je ostalo u sastavu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i zadržalo ulogu administrativnog središta [[Posavski kanton|Posavskog kantona]].<ref name="Blažanović 1993"/> == Geografija == [[Datoteka:Općina Orašje.svg|mini|desno|285px|Geografski položaj općine Orašje.]] Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]]) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja. Hladne zime s puno [[snijeg]]a i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine. === Geografski položaj === {{Susjedne općine | SZ = [[Štitar]], | S = [[Županja]] | SI = [[Bošnjaci (Hrvatska)]] | Z = [[Domaljevac]] | I = [[Posavski Podgajci]], [[Drenovci]] | JZ = [[Šamac]] | J = [[Donji Žabar]] | JI = [[Vučilovac]], [[Brčko]] }} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Orašja|Spisak naseljenih mjesta u gradu Orašju}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Čović Polje]], [[Donji Žabar]] i [[Lončari]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Lepnica]], [[Jenjić]] i [[Oštra Luka]]. Od ovog područja formirana je općina [[Donji Žabar]]. === Nacionalni sastav stanovništva – grad Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11533 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 81/2) |work=fzs.ba |access-date= 23. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 19861 | g2013_bosnjaci = 2015 | g2013_srbi = 157 | g2013_hrvati = 17345 | g2013_bosanci = 56 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 37 | g2013_bosanciihercegovci = 19 | g2013_albanci = 28 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 5 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 100 | g2013_nepoznato = 26 | g1991_ukupno = 28367 | g1991_muslimani = 1893 | g1991_srbi = 4235 | g1991_hrvati = 21308 | g1991_jugosloveni = 626 | g1981_ukupno = 27806 | g1981_muslimani = 1548 | g1981_srbi = 4151 | g1981_hrvati = 20705 | g1981_jugosloveni = 1153 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 18 | g1981_albanci = 42 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 12 | g1971_ukupno = 25740 | g1971_muslimani = 1867 | g1971_srbi = 4266 | g1971_hrvati = 19354 | g1971_jugosloveni = 131 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 15 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 | g1971_makedonci = 2 | g1961_ukupno = 21662 | g1961_muslimani = 815 | g1961_srbi = 4421 | g1961_hrvati = 15938 | g1961_jugosloveni = 407 | g1961_slovenci = 5 | g1961_crnogorci = 5 | g1961_albanci = 34 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 3 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Orašje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Orašje | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 136000 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="FZS">{{Cite web| url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/04/Knjiga2.zip |title=KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK |access-date= 21. 12. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 3614 | g2013_bosnjaci = 1974 | g2013_srbi = 42 | g2013_hrvati = 1350 | g2013_bosanci = 51 | g2013_romi = 2 | g2013_muslimani = 32 | g2013_bosanciihercegovci = 18 | g2013_albanci = 27 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 84 | g2013_nepoznato = 7 | g1991_ukupno = 3907 | g1991_muslimani = 1843 | g1991_srbi = 875 | g1991_hrvati = 591 | g1991_jugosloveni = 470 | g1981_ukupno = 3420 | g1981_muslimani = 1503 | g1981_srbi = 662 | g1981_hrvati = 426 | g1981_jugosloveni = 761 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 10 | g1981_albanci = 29 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 2787 | g1971_muslimani = 1840 | g1971_srbi = 442 | g1971_hrvati = 333 | g1971_jugosloveni = 92 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 14 | g1971_albanci = 34 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 5 | g1961_ukupno = 1860 | g1961_muslimani = 798 | g1961_srbi = 457 | g1961_hrvati = 158 | g1961_jugosloveni = 399 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_albanci = 31 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 1 }} == Kultura == "Dani općine Orašje" održavaju se krajem oktobra svake godine. 2005. godine, od 19. do 24. oktobra u gradu i okolnim mjestima program uključuje izložbe, [[predstava|predstave]], [[nogomet]]ne turnire, [[folklor]] i mnoge druge aktivnosti. U Orašju se održava godišnja [[motorijada]] "Internacionalni susret motorista", sa područja [[Posavina|Posavine]] i drugih dijelova [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Slovenija|Slovenije]]. Motorijada se održava svake godine prvog vikenda u mjesecu maju. U Orašju je osnovana "Filmsko pozorišno udruženje Lipa", koja okuplja amaterske glumce. Do sada su izveli dvije predstave od kojih je posljednja u saradnji s "Pozorišnom grupom Jozo Ivakić" iz [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Svake godine u jesen u Orašju se održava tradicionalna manifestacija "Dani hrvatskog filma". Na ovoj manifestaciji se prikazuju filmovi s Pulskog festivala. Ponekad se u okviru manifestacije prikazuje i jedan bosanskohercegovački film. Manifestaciju su organizovali [[Ivo Gregurević]], porijeklom iz Donje Mahale kod Orašja i Iljo Benković, predsjednik FKU Lipa Orašje. === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Orašje se nalazi sljedeći spomenik: * [[Samostan u Tolisi|Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i franjevački samostan u Tolisi]], zajedno sa pokretnom imovinom (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=10 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Orašje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 1. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Privreda == Grad je sjedište sljedećih nositelja razvitka: *Mehanika d.d. Orašje (metaloprerađivačka djelatnost) tvornica traktorskih kabina *Bosanac d.d. Orašje (proizvodnja i prerada [[duhan]]a) *Posavina Koka d.o.o. Orašje *Mix d.o.o. Orašje (proizvodnja stočne hrane) == Školstvo == U gradu se nalazi jedna osnovna škola, jedna srednja škola, kao i vrtić za predškolsko obrazovanje: *Osnovna škola "Orašje" - ~600 učenika, ~30 nastavnika *Srednjoškolski centar "Fra Martin Nedić" - ~750 učenika, ~35 nastavnika *Vrtić "Pčelica" == Zdravlje == U gradu su kantonalna bolnica "Orašje" kao i Dom zdravlja "Orašje" sa ukupno oko 150 zaposlenih. U bolnici postoje sljedeće usluge: [[pedijatrija]], [[ginekologija]], odjel za zaštitu zdravlja zaposlenih osoba, higijenska epidemiologija, [[hitna pomoć]], stomatološki odjel, [[mikrobiologija]] i [[biohemija]] interni odjel te [[hirurgija]]. U Domu zdravlja nalaze se [[neuro-psihijatrija]], [[ginekologija]], [[pedijatrija]], [[interna medicina]], [[oftalmologija]], [[psihologija]] i stomatološki odjel. == Mediji == "Hrvatski Radio Orašje" je jedina radio stanica na području općine. "Posavski Glasnik" su bile lokalne dvosedmične novine, koje su pokrivale područje cijelog [[Posavski kanton|Posavskog kantona]]. U Orašju je instaliran i Informativno-tehnički centar Federalne televizije. == Zanimljivosti == * Tokom 2005. i 2006. godine u Orašju se snimao dio filma "[[Put lubenica]]" hrvatskog režisera [[Branko Schmidt|Branka Schmidta]]. U filmu glume [[Armin Omerović]] i Ivo Gregurović, obojica rođeni u Orašju. * Granični prijelaz prema Hrvatskoj je jedan od tri savremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini. * Općina Orašje je tokom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] ([[USAID]]) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinansiranja sa USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih projekata i Projekt Šalter sale "SVE NA JEDNOM MJESTU". == Sport == *[[NK "Orašje"]] * NK "Hajduk" == Poznate ličnosti == *[[Vedran Živković]] *[[Ivo Gregurević]] *[[Mato Neratljak]] *[[Marko Topić]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Orašje}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.orasje.ba Zvanični sajt grada Orašja] {{Sava}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Posavski kanton}} {{Grad Orašje}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Posavskom kantonu]] [[Kategorija:Orašje|*]] 41tgz6ls3ndiyo9hbptz6ig0yjnj7gd 0 1600 3848304 3847078 2026-05-21T11:56:10Z Mhare 481 3848304 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Goražde (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Goražde | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Goražde | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | total_width = 300 | border = infobox | perrow = 1/2/2 | caption_align = center | image1 = Gorazdenocu.jpg | image2 = Goražde Drina 2.JPG | image3 = Goražde Drina 4.JPG | image4 = Goražde panorama.jpg | image5 = Goražde Panorama.JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Goražde | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb Gorazde.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Goražde.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Goražde u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|40|N|18|59|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Ernest Imamović<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/167/0|title=Lokalni izbori 2024 - Goražde|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | površina_naselja = 6.07 | površina_grada = 253.80 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 11806 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 20897 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 000 | pozivni_broj = (+387) 38 | matični_broj_naselja = 117994<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11452 | veb-sajt = {{URL|https://gorazde.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756604 | mapframe_shape = yes }} '''Goražde''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde]], u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu - 16.273. Na području grada Goražde danas živi oko 20.000 stanovnika. == Historija == Postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka mjesta bili naseljeni već u mlađem [[Kameno doba|kamenom dobu]]. Kao i ostatak Bosne i Hercegovine, područje Goražda je u antici bilo naseljeno [[Iliri]]ma. Na to upućuje i ime naselja Glamoč, a pleme koje je živjelo na području Goražda jesu čuveni [[Autarijati]].<ref>{{Cite web|url=https://gorazde.ba/historija/|title=Historija - Goražde|website=Grad Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz [[Rimska imperija|rimskog perioda]]. Godine 2015. u naselju Hubjeri otkriveni su ostaci rimske vile stare više od 1800 godina.<ref>{{Cite web|url=http://mo.bpkg.gov.ba/novosti/3723/nova-otkrica-potvrduju-dugi-kontinuitet-zivota-na-ovom-prostoru|title=Nova otkrića potvrđuju dugi kontinuitet života na ovom prostoru|date=17. mart 2015|website=Vlada BPK-a Goražde: Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauke, kulturu i sport|publisher=BPK Goražde|access-date=12. januar 2022}}</ref> === Srednji vijek === Prvi spomen Goražda u pisanim historijskim izvorima je iz [[1376]]. godine. Radi se o dokumentu koji predstavlja ugovor o prevozu robe između [[Dubrovnik]]a do Goražda i iz Goražda u Dubrovnik. Goražde se javlja kao značajno [[tržište]] za [[sol]]. Vlah [[Burmazi|Burmaz]] iz [[Vlaški katun|katuna]] Krajslava Mrđenovića obavezao se Ivanu Ogreji da će prevesti tri [[tovar]]a soli do Goražda do Ivana Brelje Bogojevića ili Obrada Nekojevića za cijenu od 12 [[perper]]a.<ref>Državni arhiv u Dubrovniku, Diversa Cancellariae, Svezak XXIV, Folija 129.</ref> Goražde leži na lijevoj strani rijeke [[Drina|Drine]] na čuvenom [[Bosanski (Drinski) put|Bosanskom (drinskom) putu]] koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću [[Balkana]]. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ ([[Milica Grković]]), od riječi 'gorjeti' ([[Đoko Mazalić]]) ili gorovitih predjela u okolini. [[Prvi spomen Goražda|Prvi podatak o Goraždu]] kao naselju potiče iz marta 1379. (''in Gorasde''). Tadašnji registriran prijevoz robe od [[Dubrovnik]]a do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda [[Kosače]] ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]] 1444. i 1454. (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis). Uprkos jakom prometu i značajnom prisustvu Dubrovčana, u Goraždu nije bilo dubrovačke kolonije. Nosioci privrednog razvoja bili su domaći trgovci koji su uvozili tkanine i luksuznu robu, a izvozili vosak, kože, crvac, olovo i srebro. Istaknuti su Pribilovići, Obradovići, Rogačići, Radosalići, Pribisalići, Vukosalići, Bogosalići, Bogoštići i [[Zlatarići]] koji su djelovali duži niz godina u poslovima sa Dubrovčanima. Maja [[1409]]-te, Goraždanin [[Pavao Branković]] vratio se s puta iz [[Lombardija|Lombardije]] u [[Italija|Italiji]]. U Goraždu je bila carina roda Kosače. U doba hercega Stjepana Vukčića Kosače, u [[Sopotnica|Sopotnici kraj Goražda]] [[1454]]. izgrađena je crkva [[Sveti Juraj|sv. Đurđa]]. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – [[stećci]]. === Novi vijek === Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465. Administrativno je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-23. uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova [[Sijerčići|Sijerčića]]. U doba austrougarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba austrougarske iprave izgrađena je kasarna 1886. godine. Danas je to obnovljena Osnovna škola "[[Husein-ef. Đozo]]" (ranije O.Š. "Nikola Tesla"). === Savremeno doba === ==== Prvi svjetski rat ==== Prvi svjetski rat Bosna i Hercegovina su pod Austro-Ugarskom okupacijom. ==== Drugi svjetski rat ==== U toku Drugog svjetskog rata Goražde više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]]. U tom sukobu najviše strada civilno stanovništvo. === Rat 1992-1995. === Planovi oko stvaranja "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć bosanskih Srba i [[JNA]], aprila 1992. godine izvrši napad na grad. [[Datoteka:Jahorina Jabuka 2.JPG|mini|"Put spasa" do Grepka]] Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. U vrijeme blokade grada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije. Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150&nbsp;km² prostora, došlo se do oružja i municije. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija. Nakon oslobađanja 150&nbsp;km² na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija zauzinanja teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan. Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde. == Geografija == U gornjem toku rijeke [[Drina|Drine]], otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine [[Jahorina|Jahorine]], na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima. Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], dobra veza sa [[Sarajevo]]m i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - [[Čemerno (Gacko)|Čemerno]] - [[Gacko]] - [[Dubrovnik]]. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Goražda|Spisak naseljenih mjesta u gradu Goraždu}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Bašabulići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bosanje, Bučje, Dragolji, Dragovići, Džuha, Đakovići, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Ropovići, Rusanj, Seoca, Surovi, Šovšići, Trebeševo, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina [[Novo Goražde]] (prije Ustiprača). [[Datoteka:Goražde Mosque.JPG|mini|Džamija Kajserija u centru grada]] === Nacionalni sastav stanovništva - grad Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11452 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20897 | g2013_bosnjaci = 19692 | g2013_srbi = 707 | g2013_hrvati = 23 | g2013_bosanci = 166 | g2013_romi = 29 | g2013_muslimani = 89 | g2013_bosanciihercegovci = 39 | g2013_albanci = 15 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 73 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 37573 | g1991_muslimani = 26296 | g1991_srbi = 9843 | g1991_hrvati = 80 | g1991_jugosloveni = 789 | g1981_ukupno = 36924 | g1981_muslimani = 25142 | g1981_srbi = 9107 | g1981_hrvati = 99 | g1981_jugosloveni = 2017 | g1981_albanci = 41 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 16 | g1981_romi = 89 | g1981_slovenci = 17 | g1981_crnogorci = 243 | g1971_ukupno = 34685 | g1971_muslimani = 24544 | g1971_srbi = 9293 | g1971_hrvati = 179 | g1971_jugosloveni = 168 | g1971_albanci = 26 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 12 | g1971_romi = 38 | g1971_slovenci = 30 | g1971_crnogorci = 280 | g1961_ukupno = 31303 | g1961_muslimani = 19305 | g1961_srbi = 9569 | g1961_hrvati = 314 | g1961_jugosloveni = 1501 | g1961_albanci = 38 | g1961_madari = 6 | g1961_makedonci = 33 | g1961_slovenci = 75 | g1961_crnogorci = 402 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Goražde === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Goražde | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 165450 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11806 | g2013_bosnjaci = 11065 | g2013_srbi = 392 | g2013_hrvati = 20 | g2013_bosanci = 124 | g2013_muslimani = 56 | g2013_bosanciihercegovci = 27 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 5 | g2013_slovenci = 2 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 60 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 16273 | g1991_muslimani = 9568 | g1991_srbi = 5584 | g1991_hrvati = 62 | g1991_jugosloveni = 663 | g1981_ukupno = 13022 | g1981_muslimani = 6746 | g1981_srbi = 4376 | g1981_hrvati = 75 | g1981_jugosloveni = 1495 | g1981_albanci = 23 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 13 | g1981_slovenci = 13 | g1981_crnogorci = 198 | g1971_ukupno = 9482 | g1971_muslimani = 5266 | g1971_srbi = 3675 | g1971_hrvati = 133 | g1971_jugosloveni = 100 | g1971_albanci = 17 | g1971_madari = 3 | g1971_makedonci = 10 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 212 | g1961_ukupno = 6914 | g1961_muslimani = 2198 | g1961_srbi = 3280 | g1961_hrvati = 217 | g1961_jugosloveni = 826 | g1961_albanci = 14 | g1961_madari = 4 | g1961_makedonci = 14 | g1961_slovenci = 30 | g1961_crnogorci = 301 }} == Politika == === Sastav grada === Grad Goražde je podijeljena na 20 mjesnih zajednica:<ref>{{Cite web| url=http://www.gorazde.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=104&Itemid=140 |title=Mjesne zajednice Grada Goražde |work=gorazde.ba |access-date= 4. 10. 2015}}</ref> {| class="wikitable" style="border-collapse:collapse;" |1. Goražde I || 11. Osječani |- |2. Goražde II || 12. Sadba |- |3. Goražde III || 13. Vranići |- |4. Goražde IV || 14. Posestra |- |5. Hubjeri || 15. Osanica |- |6. Zupčići || 16. Rešetnica |- |7. Vitkovići || 17. Ilovača |- |8. Mravinjac || 18. Faočići |- |9. Bogušići || 19. Kraboriš |- |10. Berič || 20. Orahovice |- |} == Privreda == === Turizam === ====Splavarenje==== Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta. Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila. ====Ribolov==== Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima. ====Lov==== Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova. == Kultura == === Manifestacije === ==== [[Internacionalni Festival prijateljstva]] ==== Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "Internacionalni Festival prijateljstva", koji se održava pod sloganom: "Prijateljstvo, druženje, igra i zabava". Ovaj festival, koji traje od 1. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte. "Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala. ==== [[Festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović"]] ==== U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike. ==== Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom ==== U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu. Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955. godine. ==== [[Dani jabuke]] ==== Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu. Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina. === Književnost === ==== Knjige o Goraždu ==== * "Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH) * "Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E) * "Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika) * "Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić) * "GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia) * "Safe Area Goražde" (Napisao: [[Joe Sacco]], Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics) * "No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown) === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Goražde se nalaze sljedeći spomenici: * ″[[Nekropola Kućarin-Donje Polje|Nekropola sa stećcima u Hrančićima]]″ (historijsko područje), * ″[[Nekropola stećaka Kosače|Nekropola sa stećcima u selu Kosače]]″ (historijsko područje), * ″[[Arheološko područje Lug|Neolitsko naselje Lug]]″ (arheološko područje).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Goražde) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Sport == Uspjeh u sportu Goraždani postigli u karateu, odbojci, košarci i rukometu. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh, a osobito se dobro afirmisao sport u karateu. Osim tih, goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji vise od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaćini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima. === Rukomet === Prvu rukometnu loptu u Goražde je 1956 godine donio nastavnik fizičke kulture Fikret Pašić koji je te godine formirao ekipu „Gimnazijalac“ i postao njen prvi trener. Polovinom 1957 godine, formirao se Opštinski rukometni odbor na čelu sa profesorom Otašom Kosorićem. Te godine nastaju ekipe: „Izviđač“, „Partizan“ a kasnije i „Radnički“. Prvi predsjednik R.K. “Radnički“ je bio Antun Jurjević-Tona. Prvi trener i igrač je bio Dragoljub Mičović. Rukomet je osvojio mlade u gradu, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Sve ovo je doprinijelo razvoju rukometnog sporta u Goraždu. Oba rukometna kluba Goražde (muški i zenski) takmče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine. === Nogomet === Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića" iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata. Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957. godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitkovići === Košarka === [[KK Radnički Goražde]] je profesionalni košarkaški klub iz Goražda, Bosna i Hercegovina. Osnovan je 10.10.2010. Počeo je u drugoj ligi a potom je napredovao do A1 lige, te je u sezoni 2023/24. osvajanjem titule šampiona A1 lige ostvario plasman u najviši rang, Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine. === Karate === Karate klub "HOLIDAY" je počeo sa radom Marta 1998. Sada ovaj klub broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su u proteklih godina osvojili preko 200 medalja. Iz kluba je u reprezentaciji BiH bilo preko 10 takmičara od dječije do seniorske selekcije. Sportisti karate kluba "Holiday" i treneri su proglašavani među najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu. === Ribolov === Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava a to su: * Sportsko ribolovno društvo "Goražde" * Sportsko ribolovno društvo "Halil Sofradžija Ustikolina" * Sportsko ribolovno društvo "TOPLIK" Prača. == Poznate ličnosti == * [[Redžo Bekto]] * [[Isak Samokovlija]] * [[Rade Jovanović]] * [[Elvir Laković - Laka]] * [[Emir Bukovica]] * [[Aziz Gluščević - Zisko]] * [[Zona Isključenja]] * [[Senjanin Maglajlija]] * [[Kasim Kamenica]] * [[Anabela Funky G]] * [[Nudžeim Geca]] * [[Zaim Imamović (oficir)]] * [[Džejla Ramović]] == Gradovi partneri == * {{ZD|NJE}} [[Gera]], [[Njemačka]] * {{ZD|NJE}} [[Mettmann]], [[Njemačka]] * {{ZD|IRN}} [[Maragheh]], [[Iran]] == Također pogledajte == * [[Drinske mučenice]] == Literatura == * [[Ludwig Thallóczy]], Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München und Leipzig 1914, 361, 398. * [[Mihailo Dinić]], Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SKA 182, Beograd 1940, 151-297. * Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 76-77, 134. * [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 90-91, 102-103. * [[Rasim Živojević]], Goražde u prošlosti i danas, Sarajevo 1964. * [[Bogumil Hrabak]], Goražde u XIV-XVI veku, JIČ XXX/2, Beograd 1997, 17-40. * [[Amila Brajlović Zukanović]], Hajde, dušo, idemo dalje, Sarajevo, 2025. * [[Muamer Džananović]], Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade, Goražde 2015. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Goražde Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gorazde.ba/ Zvanični sajt grada Goražda] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} {{Grad Goražde}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Bosansko-podrinjskom kantonu]] [[Kategorija:Goražde|*]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] 52t9ua57jzlz4ynhussh7ivjzl2lwme 0 1687 3848013 3839687 2026-05-20T15:20:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848013 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Rapko Orman | slika = | alt_slike = | opis = Rapko Orman, 2018. godine | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1945|03|18}} | mjesto_rođenja = [[Livno]], [[DFJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = nastavnik, pjesnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Rapko Orman''' rođen 18. marta 1945. u [[Sturba|Sturbi]] kod [[Livno|Livna]] je bosanskohercegovački pjesnik. == Biografija == Srednju školu završio u Livnu, a Višu pedagošku u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], grupa srpskohrvatski jezik i istorija. Radio u Narodnom univerzitetu – u Centru za obrazovanje i kulturu u Livnu. Početkom školske 2001/2002. primljen u OŠ "Ivan Goran Kovačić" – područno odjeljenje u [[Lištani]]ma, gdje radi sve do odlaska u mirovinu. Živi u Livnu.<ref>{{Cite web|url=http://ormanica.weebly.com/o-autoru.html|title=O autoru|website=Rapko Orman - ormanica|access-date=1. 5. 2020}}</ref> Objavljivao je radove u sljedećim listovima i časopisima: [[Putevi (časopis)|Putev]], [[Behar (časopis)|Behar]], [[Most (časopis)|Most]], [[Preporod (novine)|Preporod]], [[Diwan]], [[Kabes]], [[Glas (časopis)|Glas]], [[Livanjski vidici]], [[Prosvjetni list]], [[Oslobođenje]], [[Svjetlo riječi]], [[Odjek]], [[Cvitak]], [[Motrišta]], portal Strane, [[Bošnjački glas]], web-stranica Ivana Lovrenovića.<ref>{{Cite web|url=http://ivanlovrenovic.com/clanci/varia/rapko-orman-samo-da-svane-iz-izabranih-pjesama-|title=Ivan Lovrenović - Rapko Orman, SAMO DA SVANE (iz izabranih pjesama)|website=ivanlovrenovic.com|access-date=1. 5. 2020}}</ref> U vrijeme Kebine uredničke epohe bio je član redakcije časopisa [[Most (časopis)|Most]]. Član je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]. Za poeziju nagrađivan – Slovo Gorčina u Stocu (1979), Teslićko proljeće u Tesliću (1989), KU „ Musa Ćazim Ćatić “ u Odžaku (2018). Na natječajima PEN centra BiH  2011. i 2012. njegove pjesme ušle su u najuži izbor za titulu "Vitez poezije" Evropskog pjesničkog turnira u Mariboru. Njegovu knjigu izabranih pjesama Nikako da svane BZK „Preporod“, Sarajevo, uvrstila je u ediciju „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ i objavila 2023. zajedno sa knjigom Muje Musagića " Polje me moje prevarilo". Na stihove Rapke Ormana dirigent [[Aldo Kezić]] komponirao je [[oratorij]] "Jadi NE Vujadine". Ormanova poezija nadahnula je Kezića i za simfonijsku poemu "Deber niz Teber", kao i za kompozicije "Ambos" (Nakovanj)," Vola Angele" (Leti Anđele) i druge. == Bibliografija == * "Jadi ne Vujadine" (pjesme),  Općinska zajednica kulture, Livno, 1982. * "Od vidika do povika" (pjesme),  Općinska zajednica kulture, Livno, 1985. * "Žig žive rane" (pjesme), Islamski centar, Mostar, 1996. * "Svlak gole kože" (pjesme), Kujundžić, Lukavac, 1999. * "Blago pod kupolom" (Monografija: Livanjske potkupolne džamije), Planjax, Tešanj, 1999. * "Glas obojen slikom" (pjesme), Planjax, Tešanj, 2000. * "Sitni sati nesanice" (pjesme), Planjax, Tešanj, 2001. * "Album vidnih polja" (pjesme), Autorsko izdanje, Livno, 2004. * "Dobro nema veze" (pjesme), Planjax, Tešanj, 2009. * "Pjesmovita proza života" (pjesme), Autorsko izdanje, Livno, 2011. * "Dah za uzdah" (pjesme), Print - GS, Travnik, 2013. * "Mašem kad odlaze" (pjesme), Print - GS, Travnik, 2015. * "Samo da svane" (izabrane pjesme), Print - GS, Travnik, 2016. * "Pusta polja elegija" (pjesme), Print - GS, Travnik, 2018. * "Nikako da svane" (izabrane pjesme), Bošnjačka zajednica kulture " Preporod", Sarajevo, 2023. * "Pusto polje pustopolje" ( izabrane i nove pjesme), Print - GS, Novi Travnik, 2025. == Nagrade == * [[Slovo Gorčina]] u [[Stolac|Stocu]] 1979, Teslićkog proljeća u [[Teslić]]u (1989) , * [[Nagrada "Musa Ćazim Ćatić"]] u [[Odžak]]u (2018)<ref>{{cite web | url =http://www.kns.ba/index.php/vijesti/aktuelno/211-rezultati-konkursa-za-knjizevnu-nagradu-musa-c-azim-c-atic-za-najbolju-pjesmu-2018-godine | title =Rezultati konkursa za književnu nagradu "Musa Ćazim Ćatić | last =Ismailović | first =Husein | date =29. 1. 2019 | website =www.kns.ba | publisher = | access-date =27. 4. 2020 | language = }}{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Orman, Rapko}} [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Mak Dizdar"]] [[Kategorija:Rođeni 1945.]] [[Kategorija:Biografije, Livno]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 78pwzrjno6afzve133zkth3ifob2bih 10 1715 3848030 3831092 2026-05-20T15:55:22Z Srđan 73336 3848030 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = Peter-Magyar-portrait-2026.jpg | širina = | opis = Magyar 2026. | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[16. maj]] – {{Vijest|Na [[Eurosong 2026.|Eurosongu u Beču]] pobijedila [[Bugarska]] s pjesmom "[[Bangaranga]]" u izvedbi [[Dara (pjevačica)|Dare]].}} * [[12. april]] – {{Vijest|Na [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026.|parlamentarnim izborima]] u [[Mađarska|Mađarskoj]], uvjerljivo pobijedila stranka [[Tisza]], na čelu s [[Péter Magyar|Péterom Magyarom]] (''na fotografiji''), okončavši 16 godina vladavine stranke [[Fidesz]] na čelu s premijerom [[Viktor Orbán|Viktorom Orbánom]].}} * [[8. april]] – {{Vijest|U 68. godini umro [[Duško Vujošević]], crnogorski košarkaški stručnjak i bivši selektor [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]].}} * [[6. april]] – Posada [[NASA]]-ine misije [[Artemis II]] postavila rekord udaljenosti od [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] preletjevši [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. * [[6. april]] – {{Vijest|Umro [[Christian Schwarz-Schilling]], [[političar]] i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini]] od 2006. do 2007.}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] | nedavne_smrti = * [[Oscar Schmidt]] * [[Duško Vujošević]] * [[Chuck Norris]] * [[Jürgen Habermas]] * [[Robert Duvall]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> 29gorxhsml7s4ciptm8vz4nmu6880xl 0 2746 3848153 3833661 2026-05-20T22:30:59Z Mhare 481 3848153 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Velika Kladuša | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Velika Kladuša | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Velika Kladusa, Bosnia-Herzegovina, Castle.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Stari grad u Velikoj Kladuši | slika_zastava = Flag of Velika Kladusa.png | zastava_alt = | slika_grb = Velika Kladuša grb.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Velika Kladuša.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|11|N|15|48|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = [[Boris Horvat]]<ref name="Izbori_2024">{{Cite web |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/1/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2024. za Načelnika za općinu Velika Kladuša |work=izbori.ba |access-date= 15. 11. 2024}}</ref> | načelnik_stranka = "Zajedno za Veliku Kladušu" – [[Stranka demokratske akcije|SDA]]/[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]/[[Demokratska narodna zajednica|DNZ]]/[[Naša stranka|NS]]/[[Narod i pravda|NiP]]/[[Demokratska fronta|DF]] | površina_naselja = 2.17 | površina_općine = 331.73 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4520 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 40419 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 77 230 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 157309<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11118 | veb-sajt = {{URL|http://velikakladusa.gov.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756590 | mapframe_shape = yes }} '''Velika Kladuša''' je [[naseljeno mjesto]] i središte općine na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Graniči na jugu s općinama [[Bužim]] i [[Cazin]] u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]], a na zapadu, sjeveru i istoku s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i općinama [[Cetingrad]], [[Vojnić]], [[Topusko]], [[Glina (Hrvatska)|Glina]] i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]. Godine 2013. općina je imala 40.419 stanovnika, a prostire se na površini od 331,73&nbsp;km². Ovo općinu Velika Kladuša čini jednim od najgušće naseljenih područja u Bosni i Hercegovini. Administrativno je općina podijeljena na 14 mjesnih zajednica. Općinu presijeca [[Magistralni put M4.2]] koji je povezuje s južnim središtem kantona i privrednim središtima Hrvatske na sjeveru. Najveći dio ukupne površine čine poljoprivredna zemljišta, 22.375 ha ili 67,48% ukupne površine. Početkom 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. Ovaj period karakterizira ravnomjeran gospodarski razvoj, s formiranjem poljoprivrednih i prehrambenih pogona u gotovo svim mjesnim zajednicama pod okriljem poljoprivredno-prehrambenog kombinata [[Agrokomerc]]. Prepoznatljivosti Velike Kladuše značajno su doprinijeli Saniteks u tekstilnoj industriji i Grupex u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija. Geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina na ovom području. Značajna nalazišta metalnih minerala uključuju [[barit]] (intenzivna eksploatacija od 1948), [[krečnjak]] i [[dolomit]]. Iako su izvori metalnih minerala na području općine još uvijek nedovoljno istraženi i eksploatirani, nalazišta [[mangan]]a se procjenjuju među najvećima u Evropi.{{Nedostaje referenca}} Ostala prirodna bogatstva, kao što su tekuće i termalne vode te 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta i kestena, također značajno pridonose lokalnoj privredi. == Historija == === Prahistorija i antika === Širi prostor današnje Velike Kladuše pripada području sjeverozapadne Bosne koje je u prahistoriji bilo povezano s kulturnom grupom [[Japodi|Japoda]], jednog od najvažnijih ilirskih naroda na prostoru između današnje [[Lika|Like]], [[Kordun]]a i [[Pounje|Pounja]].<ref name="Olujić 1999 59–64">{{cite journal|last=Olujić|first=Boris|year=1999|title=Japodi, Apijanovi plemeniti barbari|url=https://hrcak.srce.hr/file/8620|journal=Opuscula Archaeologica|volume=23–24|pages=59–64|access-date=11. 3. 2026}}</ref> Iako se glavni japodski centri obično traže južnije i zapadnije, kladuški kraj pripada širem prostoru na kojem su se osjećali politički i kulturni utjecaji japodske zajednice prije rimskog osvajanja.<ref name="Olujić 1999 59–64"/> U rimsko doba ovaj prostor bio je uključen u sistem rimske uprave i komunikacija na području sjeverozapadne Bosne. Lokalni pregledi historije Velike Kladuše ističu da su tragovi naseljenosti i rada ljudi na ovim prostorima potvrđeni još iz rimskog doba, premda je za pojedine lokalitete potrebna detaljnija arheološka obrada.<ref>{{cite web|url=https://velikakladusa.gov.ba/o-opcini/historija-opcine/|title=Historija općine|website=Općina Velika Kladuša|access-date=11. 3. 2026}}</ref> === Rani srednji vijek === Za rani srednji vijek posebno je značajan arheološki nalaz zlatne naušnice s privjeskom u obliku obrnute piramide iz Velike Kladuše. Taj predmet je u stručnoj literaturi obrađen kao nalaz avarskog ili šireg ranosrednjovjekovnog kulturnog kruga, a datira se u kasni [[6. stoljeće|VI]] ili rani [[7. stoljeće|VII vijek]].<ref name="AMZ">{{cite journal|last=Demo|first=Željko|year=1993|title=Ranosrednjovjekovna zbirka – kataloške jedinice, bibliografija|url=https://www.academia.edu/1118726/Ranosrednjovjekovna_zbirka_Katalo%C5%A1ke_jedinice_Bibliografija_The_Early_Medieval_Collection_Catalogue_units_Bibliography_in_Arheolo%C5%A1ki_muzej_u_Zagrebu_Izbor_iz_fundusa_The_Archaeological_Museum_in_Zagreb_Selection_from_the_Collections_Arheolo%C5%A1ki_muzej_u_Zagrebu_Ed_A_Rendi%C4%87_Mio%C4%8Devi%C4%87_Zagreb_1993_184_197_cat_units_271_272_278_281_284_290_293_297_300_304_199_202_Croatian_only|journal=Arheološki muzej u Zagrebu – Izbor iz fundusa|location=Zagreb|access-date=11. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/arh/Amila-Kurtovic.pdf|title=Srednjovjekovne naušnice na tlu BiH u svjetlu arheoloških nalaza|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=11. 3. 2026}}</ref> Takvi nalazi pokazuju da je kladuški kraj bio uključen u šire procese seobe naroda i ranosrednjovjekovne kulturne kontakte na području između Panonije i zapadnog Balkana.<ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/arh/Amila-Kurtovic.pdf|title=Srednjovjekovne naušnice na tlu BiH u svjetlu arheoloških nalaza|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=11. 3. 2026}}</ref> === Srednji vijek === Velika Kladuša, (Кладуша, Cladussa; ranije Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja je bila Gornja Kladuša) [[tvrđava]] na uzvišenju iznad desne obale rijeke [[Graborska|Graborske]], pritoke [[Kladušnica|Kladušnice]]. Kladuša se prvi put spominje 1280. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradski zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku. Tvrđava pripada knezovima [[Babonići-Blagajski|Babonićima-Blagajskim]]. Od 1314. pripada [[Radoslav Blagajski|Radoslavu Blagajskom]]. Knez [[Šimun Kladuški]], sin [[Juraj Kladuški|Jurja Kladuškog]] (1433.) bio je suprug [[Doroteja|Doroteje]], kćerke [[Balša Hercegović|Balše Hercegovića]] i unuke [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] (кнз Шимуњ Кладушки и госпоja Доротиja кћи кнза Баљше херцеговића; done Dorathee filie Balse olim filii ducis Cheruoie et consortis Simonis filii Georgii de Cladusa). Godine 1464. polovinu kladuškog posjeda kupio je hrvatski plemić Martin [[Frankopani|Frankopan]], a drugu polovinu 1470. ugarski vlastelin Janoš (Ivan) Tuz de Lak. Kada se 1507. godine Sofija Tuz de Lak udala za Matiju Frankopana, cijela je Kladuša postala frankopanski posjed, sve do 1572. godine. Sredinom 16. vijeka bila je sve više izložena napadima Osmanlija.<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64146|title=Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža|website=www.enciklopedija.hr|access-date=21. 5. 2023}}</ref> Malkoč-beg je spalio Kladušu 1558. i poslije toga ona je bila pusta pola stoljeća. [[Osmanlije]] zauzimaju Kladušu 1633. Dograđuju grad i opasuju bedemima. Kladuša tada pripada Ostrožačkoj kapetaniji. Prema izvještaju Krste Frankopana Tržačkog iz 1641. ovdje je živio harambaša [[Mujo Hrnjica]] s braćom i četovođa [[Mustafa Kozličić]] o kojima pjevaju narodne pjesme. Posadu u gradu do 1790. činilo je 120 vojnika. Poslije pada Cetine tu se preseljava i cetinska posada sa 72 vojnika. Posljednji [[dizdar]] u Kladuši bio je [[Huseinaga Alagić]] čiji su preci preko 150 godina obnašali funkciju dizdara. Grad je 1833. imao svega 5 topova. Oktobra 1835. pod Kladušom je ostrožački kapetan [[Muratbeg Beširović]] izgubio bitku od karlovačkog generala. U Kladuši je pružen posljednji otpor austrougarskoj okupaciji 1878. Po popisu 1879. ima 277 kuća sa 1.733 stanovnika, a 1910. ima 516 kuća sa 2.157 stanovnika (većina muslimani). === Rat u BiH === {{Kontroverzno}} {{Neutralnost}} Dana 29. septembra 1993, [[Fikret Abdić]] preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i uspostavio [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]] po ugledu na Srpske autonomne oblasti (SAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz 1991. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavnan i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zbog kršenja ustavnog poretka RBiH je izbačen iz [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. === Ratni zločini === U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne Republici Bosni i Hercegovini. [[Narodna odbrana Zapadne Bosne|Narodnu odbranu Zapadne Bosne]] organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.{{Izvor}} ==== Logori ==== Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u "vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika". Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd), na što Fikret Abdić nije reagovao. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Velike Kladuše|Spisak naseljenih mjesta u općini Velika Kladuša}} === Općina Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11118 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 115/116) |work=fzs.ba |access-date= 28. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 11. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 40419 | g2013_bosnjaci = 32561 | g2013_srbi = 146 | g2013_hrvati = 636 | g2013_bosanci = 4781 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 1366 | g2013_bosanciihercegovci = 111 | g2013_albanci = 26 | g2013_jugosloveni = 13 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 598 | g2013_nepoznato = 71 | g1991_ukupno = 52908 | g1991_muslimani = 48305 | g1991_srbi = 2266 | g1991_hrvati = 740 | g1991_jugosloveni = 993 | g1981_ukupno = 45520 | g1981_muslimani = 40238 | g1981_srbi = 2456 | g1981_hrvati = 701 | g1981_jugosloveni = 1918 | g1981_slovenci = 10 | g1981_crnogorci = 37 | g1981_albanci = 16 | g1981_madari = 1 | g1981_makedonci = 5 | g1971_ukupno = 36079 | g1971_muslimani = 32110 | g1971_srbi = 2845 | g1971_hrvati = 742 | g1971_jugosloveni = 191 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 21 | g1971_albanci = 25 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 29267 | g1961_muslimani = 23585 | g1961_srbi = 4489 | g1961_hrvati = 870 | g1961_jugosloveni = 250 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 16 | g1961_albanci = 10 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 3 }} === Naseljeno mjesto Velika Kladuša === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Velika Kladuša | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 157309 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4520 | g2013_bosnjaci = 3412 | g2013_srbi = 39 | g2013_hrvati = 140 | g2013_bosanci = 580 | g2013_muslimani = 163 | g2013_bosanciihercegovci = 42 | g2013_albanci = 22 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_slovenci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 95 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 6902 | g1991_muslimani = 5391 | g1991_srbi = 540 | g1991_hrvati = 186 | g1991_jugosloveni = 586 | g1981_ukupno = 5206 | g1981_muslimani = 3823 | g1981_srbi = 515 | g1981_hrvati = 202 | g1981_jugosloveni = 598 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 6 | g1981_albanci = 12 | g1981_makedonci = 2 | g1971_ukupno = 2831 | g1971_muslimani = 2343 | g1971_srbi = 226 | g1971_hrvati = 131 | g1971_jugosloveni = 68 | g1971_slovenci = 3 | g1971_crnogorci = 2 | g1971_albanci = 20 | g1961_ukupno = 1034 | g1961_muslimani = 659 | g1961_srbi = 235 | g1961_hrvati = 117 | g1961_jugosloveni = 11 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_albanci = 5 | g1961_makedonci = 3 }} U periodu 25-28. aprila 1973. velikokladušku Osnovnu školu "Ibrahim Mržljak", od 3. do 8. razreda, pohađalo je 720-730 učenika. Te godine ova škola nije mogla primiti svu prispjelu djecu za upis u prvi razred, zbog nedostatka učioničkog prostora.<ref name=Hadžiselimović>{{cite journal |author=Hadžiselimović R.|year=1981|title= Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)|journal=Collegium Antropologicum |volume=5 |issue=Supplement |pages=63–66}}</ref><ref name=<"Hadžiselimović">{{cite book|authors=Hadžiselimović R. et al.|year=1985|title=Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta|publisher= Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|place= Sarajevo}}</ref> == Simboli == === Grb === {{Glavni|Grb općine Velika Kladuša}} === Zastava === {{Glavni|Zastava općine Velika Kladuša}} == Obrazovanje == * Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578, zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno. * Srednje škole: jedna opšta gimnazija, dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama. * Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95-oro djece i 19 zaposlenih. == Zdravstvo == * Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara. * Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik. == Kultura i sport == Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje Zuhdija Žalić u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, [[Biblioteka|biblioteku]] sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture. Veoma je zapažena i aktivnost Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"-Općinsko društvo Velika Kladuša. Nosioci razvoja sporta su: NK "Krajišnik", NK "Mladost" (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe), Karate klub "Saniteks", Karate klub "23. februar", Konjički klub "Krajišnik", Sportsko društvo "Polet" Šumatac. Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) sa 170 članova, Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša sa 780 članova, HO "Svijetlija budućnost", Udruženje "Stope znanja", Udruženje žena Bošnjakinja"; Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova, Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova, Udruženje ribolovaca "Štuka", Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša. Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%. Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443. Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha. Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50% ima tretman goleti. Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina ([[prirodna granica]] dijela granice BiH i Hrvatske) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291&nbsp;km². Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27-28&nbsp;°C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda. Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Velikoj Kladuši}} == Infrastruktura općine == Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6&nbsp;km, regionalni putevi dužine 79&nbsp;km i lokalni putevi dužine 103&nbsp;km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850&nbsp;km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše. === Objekti kulturno-historijskog naslijeđa === [[Datoteka:Velika Kladusa Mosque.jpg|mini|180p|Gradska džamija]] * srednjevjekovni gradovi (utvrde): [[Stari grad Kladuša]] (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, [[Todorovo]], [[Vrnograč]]; * rimski lokaliteti "Crkvine"; * ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom; * lokalitet "Hrnjičin bunar" * neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi * Gradska džamija (iz 1901. godine), * spomen - objekti iz historije [[NOB]]-a (spomenici palim borcima, žrtvama [[fašizam|fašističkog]] terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja); * objekti tradicionalne krajiške [[arhitektura|arhitekture]] (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare). Turističko-ugostiteljski objekti: * izletišta uz rijeke [[Glinica|Glinicu]] i [[Kladušnica|Kladušnicu]], * lokalitet pećine [[Hukavica]], * lovišta Bukovlje i Stabandža, * bazen sa termalnom vodom [[Mala Kladuša]], * izvorišta termalne vode [[Šumatac]], == Literatura == * [[Ljubomir Stojanović]], ''Старе српске повеље и писма I/2'', Beograd-S. Karlovci 1934, 33. * [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 34. * [[Marko Vego]], Naselja bosanske srednjevjekovne države, Sarajevo 1957, 53. * [[Branka Raunig]], Velika Kladuša 1, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1988, 26. * Svjetlost Evrope u BiH, Sarajevo 2004, 35. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Velika Kladuša Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} *[http://www.velikakladusa.gov.ba/ Zvanični sajt općine Velika Kladuša] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Velika Kladuša}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Velika Kladuša|*]] gajbg0qlvxh1ig613ubw0xg6xs5ssr2 0 2821 3847979 3844613 2026-05-20T12:28:29Z NeptuneBot 126033 /* Savezna republika Jugoslavija */ pravopis, replaced: sa C → s C using [[Project:AWB|AWB]] 3847979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Република Србија | zvanično_ime = Republika Srbija | ime_genitiv = Srbije | zastava = Flag_of_Serbia.svg{{!}}border | grb = Coat of arms of Serbia.svg | mapa = Location Serbia Europe.png | službeni_jezik = [[Srpski jezik|srpski]]¹⁾ | glavni_grad = [[Beograd]] | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Aleksandar Vučić]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Srbije|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Đuro Macut]] | po_površini_na_svijetu = 111. | površina = 88.361 (sa Kosovom)<br>77.474 (bez Kosova) | procenat_vode = 0.13 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 107. | stanovnika = {{Gubitak}} 6.647.003 (procjena 2022)<ref name="PS">{{Cite web |url=http://popis2011.stat.rs/ |title=Zvanični rezultati popisa na službenoj stranici Republičkog zavoda za statistiku Srbije |access-date=1. 5. 2014 |archive-date=4. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220304180426/http://popis2011.stat.rs/ |url-status=dead }}</ref> | gustoća = 97 | nezavisnost = [[5. juni]] [[2006]] iz saveza [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] | valuta = [[Dinar]] (RSD) | vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) | himna = "[[Bože pravde]]"{{Center|[[Datoteka:Serbian National Anthem, instrumental.oga]]}} | internetski_nastavak = [[.rs]] | pozivni_broj = +381 | komentar = ¹⁾u Vojvodini [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Slovački jezik|slovački]], [[Rumunski jezik|rumunski]] i [[Rusinski jezik|rusinski]] | bdp_godina = Procjena 2023. | bdp_ukupno = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>$173.075 | bdp_per_capita = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>$26,074 | gini = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▼</span>33,3 | gini_godina = 2019 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.805 | hdi_godina = 2022 }} '''Srbija''', službeno '''Republika Srbija''', jest [[suverena država]] na razmeđu [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne]] i [[Srednja Evropa|srednje Evrope]]. Graniči s [[Mađarska|Mađarskom]] na sjeveru, [[Rumunija|Rumunijom]] sjeveroistoku, [[Bugarska|Bugarskom]] na jugoistoku, [[Sjeverna Makedonija|Makedonijom]] na jugu, [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugozapadu i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska|Hrvatskom]] na zapadu. Takođe se graniči sa [[Albanija|Albanijom]] preko sporne teritorije [[Kosovo|Kosova]]. Srbija zvanično ne priznaje otcjepljenje Kosova te ga smatra [[Autonomna Pokrajina Kosovo i Metohija|svojom teritorijom]]. Novija historija Srbije vezana je za raspad [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. [[Raspad SFRJ|Nakon otcjepljenja bivših republika SFRJ]] 1992. Srbija se smatra zakonskom nasljednicom [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]].<ref>{{Cite web |url=http://www.eu2007.de/de/About_the_EU/Enlargement_Process/Serbia.html |title=EU-Erweiterungsprozess: Länderinformation Serbien |access-date=19. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080229063423/http://www.eu2007.de/de/About_the_EU/Enlargement_Process/Serbia.html |archive-date=29. 2. 2008 |url-status=dead }}</ref> Glavni grad Srbije je [[Beograd]]. Srbija je članica [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]], [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]], [[Organizacija za crnomorsku saradnju|Organizacije za crnomorsku saradnju]] (BSEC), [[CEFTA]]-e i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] od 2000. i [[Pristupanje Srbije Evropskoj uniji|kandidat za članstvo]] u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. == Historija == {{Glavni|Historija Srbije}} === Prahistorija === {{multiple image | align = right | direction = horizontal | total_width = 250 | image1 = Lepenski vir Praroditeljka (Foremother, cca 7000 BCE).jpg | caption1 = [[Lepenski Vir]], 7000 PH. | image2 = Vinca clay figure 02.jpg | caption2 = Figurina iz [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]], 4000–4500 PH. }} Krajem ledenog doba, tokom holocena, velike promjene klime, ali i flore i faune, dovele su do stvaranja ljudskih zajednica koje će stvoriti jednu od najkompleksnijih prahistorijskih kultura, kulturu Lepenskog Vira. Karakteriziraju je naseobine građene po utvrđenom pravilu, sa sprovodima unutar njih i karakterističnim kućama trapezaste osnove, usavršena izrada [[alat]]a i [[Oružje|oružja]], a smatra se da je u njoj postojala društvena hijerarhija i privatna svojina, kao i razvijena religija (sa kultnim mjestima i sakralnim objektima) i umjetnost (javljaju se prve skulpture ribolikih ljudi, riba i jelena). === Antičko doba === U starom vijeku teritorija Srbije je bila rimska provincija [[Mezija]]. [[Srbi]] su naselili oblast u [[7. vijek]]u, u 8. su osnovali prvu državu, te u 9. primili [[kršćanstvo]]. Prvi srpski poznati knez zvao se [[Višeslav]], rodonačelnik dinastije [[Vlastimirovići]], koja je vladala Srbijom [[750]]-[[959]]. Prve sukobe Srbi su imali s [[Bizantija|Bizantincima]] i kasnije, [[Bugarska|Bugarima]]. [[1085]]-[[1106]] Srbijom upravlja dinastija [[Vukanovići|Vukanovića]], čiji je rodonačelnik veliki župan Vukan. === Srednji vijek === [[File:Serb lands in the 9th century.png|mini|200п|Srpske teritorije na Balkanu, IX stoljeće]] ==== Stefan Nemanja ==== [[1168]]. godine na vlast dolazi veliki župan Stefan Nemanja. Nemanjina država je obuhvaćala područja: Zahumlje, Neretvanska Krajina, [[Makarska|Makarsko]] primorje, Travunja, Duklja, [[Kosovo]], Metohija bez Prizrena, Južno i Veliko Pomoravlje, oblast između [[Drina|Drine]] i Velike Morave, te gornje i srednje Podrinje. [[1217]]. [[papa]] Honorije III daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevinom (Stefan Prvovenčani). Dvije godine kasnije Rastko Nemanjić tj. [[Sveti Sava]] postaje prvim srpskim arhiepiskopom. Na najvećem vrhuncu moći Srbija je bila za vrijeme cara [[Stefana Dušana]], kada je obuhvaćala teritoriju današnje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, južne [[Dalmacija|Dalmacije]] (bez [[Dubrovnik]]a), [[Albanija|Albanije]], [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]], Tesalije i Epira. Smrću Dušanovog sina, cara Stefana Uroša [[1371]], rasulo se Srpsko carstvo i ugasila loza [[Nemanjići|Nemanjića]]. [[Datoteka:Battle of Kosovo, Adam Stefanović, 1870.jpg|mini|[[Boj na Kosovu]]]] 1371.-1427. Srbijom je vladala dinastija [[Lazarevići|Lazarevića]] tj. knjaz Lazar i njegov sin despot Stefan. [[28. juni|28. juna]] [[1389]]. dogodila se Kosovska bitka između Srbije i Osmanlijskog carstva. U bitki je poginuo sveti knez Lazar i osmanlijski sultan Murat. [[1402]]. Lazarev sin, Stefan, postaje despotom. [[1427]].-[[1459]]. Srbijom vlada dinastija [[Brankovići|Brankovića]]. ==== Pad pod Osmanlijsko carstvo ==== Srbija je konačno pala pod Osmanlijsko carstvo [[1459]]. Prva seoba Srba sa Kosova u Austro-Ugarsko carstvo se dešava pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem [[1690]]. Do Druge seobe Srba je došlo nakon Požarevačkog mira [[1739]]. pod patrijarhom Arsenijem IV Jovanovićem Šakabendom. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije (Sandžaka i Kosova), ta područja su naseljavali Albanci. Posljedice ovakvog premještaja stanovništva bit će dugotrajne. ==== Ustanci ==== Zbog turskih [[zulum]]a nad srpskim stanovništvom, 1804. godine, u [[Topola|Topoli]] je podignut [[Prvi srpski ustanak]] pod vodstvom Karađorđa Petrovića. U tom periodu osnovan je [[Univerzitet u Beogradu]] (1808). Ustanak je ugušen 1813. U [[Orašac|Orašcu]] je 1815. podignut [[Drugi srpski ustanak]] na čelu sa knezom [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]]. Rezultati ovog ustanka su vidljivi 1830. kada Porta proglašava Srbiju vazalnom kneževinom. Prvi ustav Srbija je dobila 1835. Godine 1867. je donijet ferman o povlačenju turskih garnizona iz srpskih gradova. Nezavisnost Srbije je priznata na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. Knez Milan Obrenović postaje srpskim kraljem 1882. [[Obrenovići]] i [[Karađorđevići]] su naizmjence vladali u 19. vijeku. Posljedni Obrenović, kralj [[Aleksandar Obrenović|Aleksandar]], ubijen je zajedno sa kraljicom Dragom 1903. Tad na vlast dolazi kralj [[Petar I Karađorđević]]. === Novi vijek === ==== Balkanski ratovi ==== [[File:Serbia1817 1913-sr.png|170п|mini|десно|Teritorijalna proširenja Srbije 1817—1913]] Srbija, Bugarska, Crna Gora i Grčka krenule su [[1912]]. u Prvom balkanskom ratu u konačno oslobađanje od osmanlijske vlasti. Nakon rata Srbiji je uskraćen izlazak na [[Jadransko more]], preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovljna podjelom Makedonije. To je prouzrokovalo [[Drugi balkanski rat]] [[1913]]. kada su Srbija, [[Grčka]], [[Osmanlijsko carstvo]] i [[Rumunija]] brzo pobijedile [[Bugarska|Bugarsku]]. ==== Prvi svjetski rat ==== [[Austro-Ugarska]] je bila uplašena jačanjem Srbije, koja joj je remetila planove za ''prodor na istok''. Iskoristila je Sarajevski atentat za objavu rata Srbiji [[28. juli|28. jula]] [[1914]]. Tada je počeo Prvi svjetski rat. Cerska i Kolubarska bitka su bile prve savezničke pobjede u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Povlačenje preko Albanije je počelo [[1915]]. Tri godine kasnije probijena je Solunska fronta. Srbija je iz rata, kao i iz prethodnih dva, izašla kao pobjednik. Država Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se plašila italijanskog napada, se ujedinila sa proširenom Srbijom odlukom Narodnog vijeća u [[Zagreb]]u [[25. novembar|25. novembra]] [[1918]]. ==== Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ==== Dana [[1. decembar|1. decembra]] [[1918]] je stvorena [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja je [[1929]]. promijenila ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Kralj [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]] je ubijen od strane makedonskog [[VMRO]] i hrvatskih ustaša [[1934]]. ==== Drugi svjetski rat ==== [[File:Nemacki zarobljenici u Uzicu 1941.JPG|thumb|righ|[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]] i [[Četnici|ravnogorci]] sprovode njemačke zarobljenike u [[Užice|Užicu]]. Srbi su činili natpolovičnu većinu partizanskog i većinu ravnogorskog pokreta.]] U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], [[Jugoslavija]] je okupirana od strane [[Hitler]]ovske koalicije. [[Bosna i Hercegovina]] je ušla u sistem [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Baranja i Bačka su pripojena [[Mađarska|Mađarskoj]]. [[Crna Gora]] je bila pod italijanskom okupacijom. Kosovo i zapadna Makedonija su postale dijelom tzv. ''Velike Albanije''. [[Sjeverna Makedonija]] je ušla u sastav Bugarske. Sužena Srbija i Banat su bile pod njemačkom okupacijom. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: Jugoslovenska vojska u otadžbini – Četnički oslobodilački pokret generala Dragoljuba Mihailovića, Odredi Komunističke Partije Jugoslavije – Partizanski oslobodilački pokret [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], te kvislinzi Srpska državna straža generala Milana Nedića i Srpski dobrovoljački korpus Dimitrija Ljotića. Od 1945.-1992. Srbija je federalna jedinica Socijalističke federalne republike Jugoslavije. ==== Savezna republika Jugoslavija ==== [[27. april]]a [[1992]]. zajedno je s Crnom Gorom formirala Saveznu republiku Jugoslaviju. 1992-95 bila pod općim sankcijama Vijeća sigurnosti [[UN]]. Od [[1998]]. na Kosovu počinju sukobi terorističke ''Oslobodilačke Vojske Kosova'' i srpske policije. 24.03-10.06.[[1999]]. bombardirana od strane Sjevernoatlantskog saveza. [[2004]]. predsjednik Republike je [[Boris Tadić]] (Demokratska Stranka), predsjednik vlade je [[Vojislav Koštunica]] (Demokratska Stranka Srbije), a predsjednik Narodne Skupštine Predrag Marković (G17+). Od [[5. juni|5. juna]] [[2006]]. godine, odvajanjem Crne Gore postaje nezavisna država. Otcjepljivanjem [[Kosovo|Kosova]] [[17. februar]]a 2008. godine Srbija se prostire u [[AVNOJ]]-evskim granicama SR Srbije i SAP Vojvodine. === Moderno doba === Teritorija Srbije je predmet međunarodnog neslaganja. Zvanični stav Srbije, koji se poziva na Ustav prihvaćen u novembru 2007. godine kao i [[Rezolucija Ujedinjenih naroda 1244|Rezoluciju Ujedinjenih naroda broj 1244]] je da Srbija u svom sastavu ima [[Vojvodina|Autonomnu pokrajinu Vojvodina]], [[Centralna Srbija|centralnu ili užu Srbiju]] i [[Autonomnu pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]]. [[Kosovo]], koje je od [[NATO napad na SRJ|1999. godine]] po administrativnom kontrolom [[UN|Ujedinjenih nacija]], jednostrano je proglasilo nezavisnost [[17. februar]]a [[2008]]. [[godina|godine]]. == Simboli == === Zastava === [[File:Civil flag of Serbia.svg|thumb|Srpska trobojka, danas narodna zastava Republike Srbije. Zastava je u kontinuiranoj upotrebi od 1835.]] [[Zastava Srbije]] je [[trobojka]] s [[Panslavenske boje|panslavenskim bojama]]. Sastoji se od tri jednaka vodoravna polja [[Crvena|crvene]] (na vrhu), [[Plava|plave]] (u sredini) i [[Bijela|bijele boje]] (na dnu). Narodna zastava Srbije nema grb, dok se na državnoj zastavi nalazi [[grb Srbije]]. Grb se je pomjeren od centra ka jarbolu za jednu sedminu ukupne dužine zastave. Omjer širine i dužine zastave je 2:3. Decembra 1835. godine sultan [[Mahmud II]] uputio je ferman o tome da srpski narod ima pravo da razvija trobojku na trgovačkim lađama. Svima je poslao i primjerak te zastave: tkaninu na kojoj se, prvi put tim redosledom, pojavljuju vodoravno raspoređene crvena, plava i bijela boja, koja je i danas važeća. Ovo je ujedno jedna od najstarijih trikolora na [[Balkan]]u i [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. === Grb === [[Grb Srbije]], jedan od simbola suvereniteta Republike Srbije, usvojen je [[17. august]]a [[2004]]. godine, zajedno sa drugim državnim znamenjima, kada je zamijenio grb [[SR Srbija|SR Srbije]]. Na njemu su prikazani dvoglavi orao [[Nemanjići|Nemanjića]], crveni štit sa krstom i četiri ognjila, kraljevska kruna, plašt od hermelina i dva ljiljana. === Himna === ''[[Bože pravde]]'' је [[himna]] Srbije. Muziku je napisao Davorin Jenko, a tekst Jovan Đorđević [[1872]]. godine. == Geografija == {{Glavni|Općine i naselja u Srbiji|Klima Srbije|Vode Srbije}} === Reljef === Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: [[Panonska nizija]], [[brdo]]viti predjeli s nižim planinama i nizinskim proširenjima, te planinsko područje. Panonska nizina zauzima 29% teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja: [[Fruška gora]] (538 m) i [[Vršačka planina|Vršačke planine]] (639 m).[[Datoteka:Serbien topo.png|mini|242x242piksel|Topografska karta Srbije]] Južno od Save i Dunava prevladava brdovito područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko dvije trećine površine Srbije. U tom području nizija ima tek uz Posavinu, Pomoravlju i dijelu Timočke krajine. === Vode === Rijeke Srbije najvećim dijelom pripadaju Crnom moru, a sve vode tog toka okuplja [[Dunav]]. Vode s većeg dijela metohijskog područja pripadaju Jadranskom slivu, a krajnji jugoistočni dijelovi Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588&nbsp;km), Sava (206&nbsp;km), Tisa (168&nbsp;km), i dijelom Velika Morava. Ostale veće rijeke Srbije su: [[Zapadna Morava]] (308&nbsp;km), [[Južna Morava]] (295&nbsp;km), [[Ibar]] (272&nbsp;km), [[Drina]] (220&nbsp;km) i [[Timok]] (202&nbsp;km). Najveće jezero u Srbiji, Đerdapsko jezero, nalazi se na granici s Rumunijom i ima površinu od 163&nbsp;km² (ukupna površina jezera je 253&nbsp;km ²). === Klima === [[Klima Srbije]] pretežno je umjereno-kontinentalnog karaktera sa stepskim osobinama na [[sjever]]u u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[istok]]u u Negotinskoj krajini. Na zaravnjenim dijelovima Staroga Vlaha u jugozapadnoj Srbiji i na najvišim [[planina]]ma klima ima planinske karakteristike s kratkim svježim [[Ljeto|ljetima]] i oštrim dugim [[zima]]ma. Poznato je da [[Sjenica]], na nadmorskoj visini od 1015 metara, ima prosječnu [[Temperatura|temperaturu]] [[zrak]]a u [[januar]]u −5,3&nbsp;°C, a u [[Juli|julu]] tek 16,3&nbsp;°C. Srednje [[januar]]ske temperature zraka u najvećem se dijelu kreću između 0 i −2&nbsp;°C, u višim planinskim krajevima između −2 i −4&nbsp;°C. Julske srednje temperature zraka veće su od 22&nbsp;°C u Vojvodini i Pomoravlju te Negotinskoj krajini, a u planinskim krajevima i na visoravnima manje od 18&nbsp;°C. Srednje godišnje temperaturne amplitude najveće su u Banatu i Negotinskoj krajini vise od 24&nbsp;°C. Pojedini dijelovi Srbije ubrajaju se u stepska područja. To su sjeveroistočni dijelovi Vojvodine gdje, naprimjer, u Kikindi padne samo 589&nbsp;mm padavina, u Senti 569&nbsp;mm godišnje. Srednje i južno Pomoravlje, čiji je predstavnik [[Niš]], ima 555&nbsp;mm, a [[Leskovac]] 587&nbsp;mm. Godišnji režim padavina ima dva maksimuma: primarni, u kasno proljeće i sekundarni, u kasnu jesen; zime i ljeta su sušni periodi. U Vojvodini i Pomoravlju snježni se pokrivač zadržava na tlu do 40 dana, u ostalim, višim dijelovima preko 40 dana, a na najvišim planinama preko 120 dana. == Uprava == * ''Oblik vladavine:'' republika * ''Glasačko pravo:'' 18 godina (16 godina ako je osoba zaposlena) * ''Stranke:'' [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] ([[Boris Tadić]]), [[Srpska radikalna stranka]] ([[Vojislav Šešelj]]), [[Demokratska stranka Srbije]] ([[Vojislav Koštunica]]), G17 plus ([[Mlađan Dinkić]]), [[Socijalistička partija Srbije]] ([[Ivica Dačić]]), [[Srpski pokret obnove]] ([[Vuk Drašković]]), [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]] ([[Nenad Čanak]]), [[Savez vojvođanskih Mađara]] ([[Jožef Kasa]]), [[Sandžačka demokratska partija]] ([[Rasim Ljajić]]). == Ustavno uređenje i politički sistem == Republika Srbija je sekularna država s republikanskim oblikom vladavine . === Teritorijalna organizacija === {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:260px; float:right; margin-left:15px; border-collapse:collapse; border-color:silver;" |- | halign="top"|[[Datoteka:Serbian political divisions.bg.png|100px|Srbija|border]] | halign="top" text allign="left" style="width:60%;"|Republika Srbija <br /> <small> ''' Autonomne pokrajine: ''' </small > <br/> - [[Vojvodina]] <br/>- [[Kosovo i Metohija]] (predmet spora) |} Po [[Ustav Srbije#2006.|Ustavu iz 2006]]. godine, Srbija je podijeljena na dvije autonomne pokrajine [[Vojvodina|Vojvodinu]], na sjeveru i [[Kosovo i Metohija|Kosovo i Metohiju]] na jugu. Ovim je Ustavom srbijanskim pokrajinama vraćena autonomija koju su te pokrajine imale u periodu od 1974-89, a koja je ukinuta 1989. godine, centraliziranjem Srbije unutar [[SFRJ]]. Ostatak Srbije, često kolokvijalno nazvan [[Centralna Srbija]], ili ''Uža Srbija'', ne predstavlja političku jedinicu Srbije, te samim tim nema ni posebno ime. Otcjepljivanjem [[Kosova]] i proglašavanjem nezavisnosti 2009. godine, Srbija se ''de facto'' sastoji od jedne pokrajine i Centralne Srbije, mada srbijanski zakoni i dalje Kosovo, pod nazivom Kosovo i Metohija ''(Kosmet)'' smatraju sastavnim dijelom države. Administrativni centri pokrajina su [[Novi Sad]] i [[Priština]]. Ustavnim i drugim zakonskim promjenama u Srbiji 2013. godine teži se ka promjeni zakonskih odredaba u Vojvodini, koja se želi pretvoriti u region, bez prava na Skupštinu i drugih institucija, koje bi mogle imati važan politički značaj. Drugi nivo podjela je podjela na [[Okruzi u Srbiji|okruge]]. Srbija je podijeljena na 30 okruga, od kojih [[Beogradski okrug]] ima poseban status. Osamnaest okruga nalazi se u Centralnoj Srbiji, sedam u Vojvodini, a pet na Kosovu. Okruzi su podijeljeni na [[Gradovi u Srbiji|gradove]] i [[Općine u Srbiji|općine]], a neki veći gradovi su podijeljeni na [[Gradske općine u Srbiji|gradske općine]] ([[Beograd]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Požarevac]], [[Vranje]] i [[Kragujevac]]). U Srbiji status grada ima ukupno 24 naselja, a status općina ukupno 150 naselja, od kojih su 30 na Kosovu. === Statistički regioni === [[Datoteka:Statistical regions of Serbia NUTS 2.svg|mini|130p|[[Statistički regioni Srbije|Pet statističkih regiona]]]] {{Glavni|Statistički regioni Srbije}} Srbija je regionalno po normama [[NUTS]]-a podijeljena na pet statističkih regiona: [[Vojvodina|Vojvodinu]], [[Beograd]], [[Šumadija i zapadna Srbija|Šumadiju i zapadnu Srbiju]], [[Južna i istočna Srbija|Južnu i istočnu Srbiju]] i [[Kosovo]]. Ovi regioni su na [[NUTS]]-2 razini po [[NUTS|Nomenklaturi statističkih teritorijalnih jedinica - NUTS]] [[Evropska unija|Evropske unije]] i grupirani su u dvije više [[NUTS]]-1 jedinice.<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/uredbePrva.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113152124/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/uredbePrva.htm|date=13. 11. 2010}}, pristupljeno 25. 4. 2013.</ref> * [[Srbija - Sjever]]: ([[Vojvodina]] i [[Beograd]]) * [[Srbija - Jug]]: ([[Šumadija i zapadna Srbija]], [[Južna i istočna Srbija]] i [[Kosovo]]{{efn|Zakoni Republike Srbije, ne priznaju otcijepljenje Kosova, te Kosovo i dalje vode kao autonomnu pokrajinu i jedan statički region po normama NUTS-a}}) === Okruzi === [[Datoteka:Okruzi Srbije.PNG|mini|130p|Okruzi Republike Srbije]] {{Glavni|Okruzi u Srbiji}} Teritorija Srbije je podijeljena na 29 [[Okruzi u Srbiji|upravnih okruga]] i teritoriju grada [[Beograd]]a. upravni okruzi su oblik dekoncentracije vlasti tzv. deataširani centri, na čelu upravnog okruga nalazi se načelnik, koji nema velike nadležnosti, ali je odgovoran [[Vlada Srbije|Vladi Srbije]] za provođenje propisa Vlade na području okruga, a praktički on ima položaj emisara, no njegove nadležnosti su znatno veće u slučaju velikih nesreća ili elementarnih nepogoda. Okrug se sastoji od nekoliko jedinica lokalne samouprave: [[Gradovi u Srbiji|gradova]] i [[Općine u Srbiji|općina]], koje za razliku od okruga predstavljaju vid decentralizacije vlasti, i kao takve imaju svoje originerne prihode i organe lokalne vlasti. Od 29 okruga, pet okruga se nalazi na teritoriji [[Kosovo|Kosova]] i Srbija nad njima od proglašavanja nezavisnosti 2009. nema upravu. === Gradovi i općine=== {{Glavni|Gradovi u Srbiji|Općine u Srbiji}} U Srbiji, status grada ima 25 naselja, od kojih [[Beograd]] ima poseban status. Veći gradovi su podijeljeni na gradske općine, dok su ostala naselja definirana kao općine, jedinice lokalne samouprave. {{Najveći gradovi u Srbiji}} == Međunarodne integracije == {{Glavni|Pristupanje Srbije Evropskoj uniji}} [[File:Zgrada vlade - panoramio.jpg|mini|Zgrada [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]]] === Pristupanje Evropskoj uniji === Dana 7. novembra 2007. godine, Srbija potpisala [[sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] s [[Evropska unija|Evropskom unijom]].Između [[Evropska unija|EU]] i Srbije je prestala biti potrebna viza 19. decembra 2009. godine.Srbija je službeno podnijela zahtjev za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] 22.decembra 2009. godine, i [[Evropska komisija]] preporučila da Srbija postane službeni kandidat 12. oktobra 2011. Nakon preporuke [[Vijeće Evrope|Vijeća]] od 28. februara 2012. godine, Srbija dobila status kandidata 1. marta 2012. Dana 28. juna 2013. godine [[Evropsko vijeće]] prihvatilo Vijeće zaključaka i preporuka za otvaranje pristupnih pregovora sa Srbijom. U decembru 2013. godine Vijeće Evropske unije odobrilo otvaranje pregovora o pristupanju Srbije u januaru 2014. i održana je 21. januara na sastanku [[Evropsko vijeće|Evropskog vijeća]] u [[Bruxelles]]u prva Međuvladina konferencija. == Demografija == Po [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.|popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011.]] u Srbiji koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2011, u Srbiji je živjelo je ukupno 7.186.862 stanovnika.<ref name="PS"/> Popis stanovništva provoden je na temelju Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. Godini ("Službeni glasnik RS", br. 104/09 i 24/11).<ref name="PS"/> Popis je trebalo da se održi od 1. do 15. aprila, ali je zbog nedostataka sredstava odložena za oktobar. Popisivanje je naknadno produženo do 18. oktobra, a u [[Beograd]]u, [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Niš]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]] i drugim gradovima i općinama gdje je bilo potrebno do 20. oktobra. Rezultati popisa su nepotpuni zbog bojkota dijela albanskog stanovništa u općinama [[Bujanovo]] i [[Preševo]], te u manjoj mjeri u općini [[Medveđa]]. {{col-begin|width=90%}} {{col-break}} {|class="wikitable" font-size: 80%" |- !align=center colspan=3| Nacionalna pripadnost |- ! width="100px"| Narod ! width="75px"| Broj<br />stanovnika ! width="55px"|% |- | [[Srbi]] ||align=right| 5.988.150 ||align=right| 83,32% |- | [[Mađari]] ||align=right| 253.899 ||align=right| 3,53% |- | ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' {{efn|U grupu ''Neizjašnjeni i neopredijeljeni'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavnom]] članu 47. da se ne izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="KP_1">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right| 160.346 ||align=right| 2,23% |- | [[Romi]] ||align=right| 147.604 ||align=right| 2,05% |- | [[Bošnjaci]] ||align=right| 145.278 ||align=right| 2,02% |- | ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, za koja nije upisan odgovor o nacionalnoj pripadnosti, ili je upisan nečitak odgovor, ili je upisan odgovor koji ne predstavlja izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti (Vanzemaljac, Crvena Zvezda, Zemljanin, kosmopolit, itd.).<ref name="KP_1">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Nacionalna%20pripadnost-Ethnicity.pdf Knjiga Popisa br.1 – Nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }}||align=right|81.740 ||align=right| 1,14% |- | [[Hrvati]] ||align=right| 57.900 ||align=right| 0,81% |- | [[Slovaci]] ||align=right| 52.750 ||align=right| 0,73% |- | [[Crnogorci]] ||align=right| 38.527 ||align=right| 0,54% |- | [[Vlasi]] ||align=right| 35.330 ||align=right| 0,49% |- |align=center colspan=3| <small> [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.#Nacionalna pripadnost|Kompletna tabela]]<small> |} {{col-break}} {|class="wikitable" font-size: 90%" |- !align=center colspan=3| Maternji jezik |- ! width="100px" | Jezik ! width="75px" | Broj<br />stanovnika ! width="55px" |% |- | [[Srpski jezik|Srpski]] {{efn|U grupu ''Srpski jezik'' svrstana su lica, koja su se izjasnila za srpski i [[srpskohrvatski jezik]] kao svoj maternji jezik.<ref name="KP_4">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/Popis2011/Knjiga4_Veroispovest.pdf Knjiga Popisa br.4 – Vjeroispovijest, maternji jezik i nacionalna pripadnost, Beograd 2012.]</ref> }} ||align=right| 6.330.919 ||align=right| 88,09% |- | [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||align=right| 243.146 ||align=right| 3,38% |- | [[Bosanski jezik|Bosanski]] ||align=right| 138.871||align=right| 1,93% |- | [[Romski jezik|Romski]] ||align=right| 100.668 ||align=right| 1,40% |- | ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, čiji su odgovori bili nečitki, ili ne predstavljaju izjašnjavanje o maternjem jeziku (domaći, ljudski, bilingvista, poliglota, ćirilica, niški, lalinski i sl.), kao i ukupan broj neupisanih odgovora.<ref name="KP_4" /> }} ||align=right| 81.692 ||align=right| 1,14% |- | [[Slovački jezik|Slovački]] ||align=right| 49.796||align=right| 0,69% |- | ''Broj popisnika koji se nisu izjasnili''{{efn|U grupu ''Popisnika koji se nisu izjasnili'' svrstana su lica, koja nisu željela da se izjasne.<ref name="KP_4" /> }} ||align=right| 46.499 ||align=right|0,65% |- | [[Vlaški jezik|Vlaški]] ||align=right| 43.095 ||align=right| 0,60% |- | ''Ostali''{{efn|U grupu ''Ostali'' svrstana su lica, koja su se izjasnila za maternji jezik, koji u Srbiji govori manje od 2.000 ljudi (ukrajinski, goranski, kineski, češki i sl.).<ref name="KP_4"/> }} ||align=right|39.463 ||align=right| 0,55% |- | [[Rumunski jezik|Rumunski]] ||align=right| 29.075 ||align=right| 0,40% |- |align=center colspan=3| <small> [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.#Maternji jezik|Kompletna tabela]]<small> |} {{col-break}} {|class="wikitable" font-size: 90%" |- !align=center colspan=3| Vjeroispovijest |- ! width="100px" | Religija ! width="75px" | Broj<br />stanovnika ! width="55px" |% |- | [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] ||align=right| 6.079.396||align=right| 84,59% |- | [[Katoličanstvo|Katolička]] ||align=right| 356.957 ||align=right| 4,97% |- | [[Islam]]ska ||align=right| 222.828 ||align=right| 3,10% |- | ''Ne izjašnjavaju se'' {{efn|U grupu ''Ne izjašnjavaju se'' svrstana su lica, koja su iskoristila svoje pravo po [[Ustav Srbije|Ustavu]] da se ne izjasne o svojoj religioznoj pripadnosti.<ref name="KP_4" /> }}||align=right| 220.735 ||align=right| 3,07% |- | ''Nepoznato'' {{efn|U grupu ''Nepoznato'' svrstana su lica, čiji su odgovori bili nečitki ili ne predstavljaju religioznu pripadnost (pacifista, mistik, roker, hedonista, džedaj i sl.), kao i neupisani odgovori.<ref name="KP_4" /> }}||align=right| 99.714 ||align=right|1,39% |- | [[Ateizam|Ateisti]] ||align=right| 80.053||align=right| 1,11% |- | [[Protestantizam|Protestanti]] ||align=right| 71.284 ||align=right|0,99% |- | [[Agnosticizam|Agnostici]] ||align=right|4010 ||align=right| 0,06% |- | ''Ostale kršćanske religije'' {{efn|U grupu ''Ostale kršćanske religije'' svrstana su lica, koja su se izjasnila sa religioznom pripadnošću [[Jehovini svjedoci]], orijentalni kršćani i drugi kršćani.<ref name="KP_4" /> }} ||align=right| 3.211 ||align=right| 0,04% |- |align=center colspan=3| <small> [[Popis stanovništva u Srbiji 2011.#Vjeroispovijest|Kompletna tabela]]<small> |} {{col-end}} {{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|boja_stuba1=#FF0000|boja_stuba2=#403021|boja_stuba3=#C154C1|boja_stuba4=#007FFF|boja_stuba5=#228B22|boja_stuba6=#FFBF00|cifra_stuba1=84.59|cifra_stuba2=4.97|cifra_stuba3=3.10|cifra_stuba4=0.99|cifra_stuba5=1.11|cifra_stuba6=3.54|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Pravoslavlje]]|ime_stuba2=[[Rimokatoličanstvo]]|ime_stuba3=[[Islam]]|ime_stuba4=[[Protestantizam]]|ime_stuba5=[[Ateizam]]|ime_stuba6=Ostali|maks=100|naslov=Religije u Srbiji 2011}} === Religija === Najveći broj stanovništva Srbije je pravoslavne vjere. Slijede [[Muslimani (narod)|muslimani]], [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]] i [[Protestantizam|protestanti]]. Ustav i zakoni Srbije dozvoljavaju slobodu vjere. Vlada na svim razinama nastoji zaštiti ovo pravo u cjelini. Srbija nema državnu religiju, pa se ni vjerski blagdani ne slave kao državni praznici. No, građanima je dozvoljeno da za svoje velike vjerske praznike uzmu slobodan dan. === Jezik === U Srbiji je službeni jezik srpski i [[Ćirilica|ćirilično]] pismo dok je [[latinica]] u ravnopravnoj uporabi. Po podacima iz 2014. ćirilicu koristi 36% srpske populacije dok latinicom koja je ipak zastupljenija piše 47%. U AP Vojvodini su, uz srpski, službeni jezici su> mađarski, slovački, bunjevački, hrvatski, rumunjski i rusinski. <br />{{Energetski izvori Srbije}} == Ekonomija == Srpska ekonomija je bila u kolapsu tokom 1990ih. Godine 1993. zabeležena je druga najveća inflacija u istoriji ekonomije 2,35 · 10²³ procenata (64% dnevno).Prosečna plata u decembru 1993. iznosila je 21 marku. U najkritičnijim momentima dolazilo je i do nestašica hrane. Srbiji su uvedene opšte sankcije Saveta bezbednosti UN 1992. Veći deo sankcija je ukinut 1996, 2000, 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizovana trgovina sa SAD. Poljoprivreda čini 16,6% nacionalnog BDP-a, industrija 25,5% i uslužne delatnosti 57,9%. Ukupni BDP za 2007. je bio oko 44,8 milijardi dolara. Dok je BDP-PPP za 2007. po stanovniku iznosio 10,375 dolara. Srbija se nalazi na površini od ukupno 8.840.000 hektara (''vidi još: Poljoprivreda Srbije''). Površina poljoprivrednog zemljišta obuhvata 5.734.000 hektara (0,56 ha po stanovniku), a na oko 4.867.000 hektara te površine prostire se obradivo zemljište (0,46 ha po stanovniku). Oko 70% ukupne teritorije Srbije čini poljoprivredno zemljište, dok je 30% pod šumama. Najveći ratarski kraj je Vojvodina. Gaji se [[Pšenica|žito]], [[kukuruz]], [[suncokret]] i [[soja]], te u manjoj meri povrtarske kulture. Najpoznatiji krompir je iz Ivanjice, paprika iz Leskovca, a kupus iz Futoga. Šumadija je poznata po voćarstvu; Vršac, obronci Fruške gore, Aleksandrovačka Župa i deo Metohije po vinogradima. Stočarstvo je razvijeno u Raškoj i u istočnoj Srbiji. Metohija je plodna žitnica. Kosovo je najveće nalazište lignita u Evropi. Homoljske planine su nalazište bakra. Severni deo Banata je bogat naftom i zemnim gasom. Prema podacima iz 2021-2022 Srbija je među prvih pet zemalja u svetu po proizvodnji malina, šljiva i višanja, a u Evropi je u vodećih pet država po proizvodnji borovnica, jagoda, kupina, soje i kukuruza, te u prvih 10 izvoznika kukuruza i suncokreta u Evropi.<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/499622/Srbija-je-zemlja-sljiva-malina-i-visanja|title=Србија је земља шљива, малина и вишања|last=П.О|website=Politika Online|access-date=7. 4. 2022}}</ref> Srbija raspolaže sa oko 2.961.000 radno-sposobnog stanovništva, sa stopom nezaposlenosti od 21,56% (Kosovo oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%, industriji 46% i uslužnim delatnostima 24% (2002, bez Kosova i Metohije). Stopa inflacionog rasta preko 6,5%. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Republike Srbije za period januar-decembar 2007. godine iznosila je 19.790,9 miliona eura. Izvoz je iznosio 6432,2 miliona, a uvoz 13358,7 miliona. Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa članicama Evropske unije, oko 60%. U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: [[Italija]] (1.094,2 miliona dolara); [[Bosna i Hercegovina]] (1.042,1 miliona dolara) i [[Crna Gora]] (950,9 miliona dolara). U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su: [[Rusija|Ruska Federacija]] (2.625,9 miliona dolara, uglavnom uvoz energenata); [[Njemačka]] (2.169,7 miliona dolara) i [[Italija]] (1.777,8 miliona dolara). U izvozu za 2007. godinu najveće učešće imaju: željezo i čelik (1.094 miliona dolara); obojeni metali (694 miliona dolara); povrće i voće (467 miliona dolara); odjeća (445 miliona dolara) i proizvodi od metala (426 miliona dolara). Kod uvoza, najviše su zastupljeni: nafta i naftni derivati (1.962 miliona dolara); drumska vozila (1.503 miliona dolara); gvožđe i čelik (917 miliona dolara); industrijske mašine za opću upotrebu (881 miliona dolara) i električne mašine i aparati (807 miliona dolara). Po podacima Svjetske banke i MMF Srbija je 1991. godine bila dužna 3.9 milijardi eura, a 2009 godine se taj dug povećao na 30.6 milijardi , dok je istovremeno industrijska proizvodnja pala na 40 % one iz 1989. godine == Saobraćaj == Cestovni saobraćaj je najdominantniji oblik putničkog prijevoza. Danas na njega otpada 70% putničkih kilometara. Poslije Drugog svjetskog rata u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30000&nbsp;km, od čega je 20% magistralnih puteva. Izgrađeni su ili modernizirani mnogi međugradski i međumjesni putevi. Glavni cestovni pravac je paneuropski koridor X koji ide usporedno sa željezničkom magistralom [[Horgoš]]-[[Subotica]]-[[Novi Sad]]-[[Beograd]]-[[Niš]], gdje se račva u dva kraka, jedan prema Sofiji, a drugi prema Skopju. == Telekomunikacije == 89% domaćinstava u Srbiji ima fiksnu telefonsku liniju. Istovremeno preko 9,60 miliona ljudi koristi mobilne telefone, što je više od samog broja stanovnika za oko 30%. == Transport == [[File:Air Serbia ATR-72-202 taking off from Belgrade Airport.jpg|thumb|Avion nacionalne aviokmpanije ''Air Serbia'' poleće sa Aerodroma Nikola Tesla u Beogradu]] Cestovni saobraćaj najdominantniji je oblik putničkog prijevoza. Danas na njega otpada 70% putničkih kilometara. Poslije Drugog svjetskog rata u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30000&nbsp;km, od čega je 20% magistralnih puteva. Izgrađeni su ili modernizirani mnogi međugradski i međumjesni putevi. Glavni cestovni pravac je paneuropski koridor X koji ide usporedno sa željezničkom magistralom Horgoš-Subotica-Novi Sad-Beograd-Niš, gdje se račva u dva kraka, jedan prema Sofiji, a drugi prema Skopju. Postoje sljedeći međunarodni aerodromi u Srbiji: Aeorodrom Nikola Tesla, Beograd; Konstantin Veliki u Nišu, međunarodni aerodrom u Vršcu. == Vojska == [[File:Serbian mig-29 missiles.jpg|thumb|[[MiG-29]] Vojske Srbije]] [[Vojska Srbije]] (skraćeno VS) službeno je proglašena 8. juna [[2006]]. godine uredbom Narodne skupštine Republike Srbije. Nastala je nakon proglašenja nezavisnosti [[Crna Gora|Crne Gore]] od onih dijelova Vojske Srbije i Crne Gore koji su se nalazili na teritoriju Srbije. Vojska Srbije su oružane snage Republike Srbije namijenjena za odbranu zemlje od oružanog ugrožavanja izvan teritorija Republike Srbije, kao i za izvršavanje drugih misija i zadataka, u skladu s Ustavom, zakonom i načelima [[Međunarodno pravo|međunarodnog prava]] koji uređuju upotrebu [[Vojska|vojne]] sile. Vojska Srbije se može upotrijebiti izvan granica Republike Srbije samo po odluci Narodne skupštine Republike Srbije. Vojska Srbije je organizirana na strategijskom, operativnom i taktičkom nivou i u komandne jedinice i ustanove. Vojska je podijeljena na grane, rodove i službe. Grane Vojske Srbije su: * [[kopnena vojska]], * [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Srbije|ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]]. Brojno stanje Vojske Srbije je oko 36.000 profesionalne vojske. Precizan broj pripadnika vojske i civila koji sarađuju sa vojskom država Srbija ne iznosi u javnost.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2021/12/28/mediji-vojska-srbije-i-dalje-najbrojnija-u-regiji-bivse-sfrj|title=Mediji: Vojska Srbije i dalje najbrojnija u regiji bivše SFRJ|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=27. 12. 2023}}</ref> Vojska provodi značajne organizacijske promjene i nabavku savremenog naoružanja. Srbija ima velike kapacitete obrazovanja, vojnomedicinske zaštite, istraživanja i razvoja naoružanja i logistike.<ref name=":0" /> [[File:Manastir Visoki Dečani (Манастир Високи Дечани) - by Pudelek..jpg|thumb|[[Manastir Visoki Dečani]], svjetska baština Uneska]] [[Datoteka:Kosovski božuri.jpg|mini|[[Nadežda Petrović]] - Kosovski božuri]] [[Datoteka:Novak Djokovic (36093069155).jpg|mini|219x219piksel|[[Novak Đoković]] jedan od najboljih tenisača u historiji.]] == Kultura == === Arhitektura === Na području Srbije postoje ostatci prapovijesnih kultura. Najpoznatija neolitska kultura na tlu Srbije je kultura Lepenskog vira. U Srbiji su se nalazili raskošni carski gradovi i palače u doba kasnog Rimskog Carstva i ranog Bizanta, čiji se ostatci mogu vidjeti u Sirmiumu, Gamzigradu i Caričinom gradu ''(Justiniana Prima)''. Srpski srednjovjekovni spomenici koji su se očuvali do danas uglavnom su crkve i manastiri. Većina ovih spomenika ima freskama ukrašene zidove. Najznačajniji spomenik srpske srednjovjekovne umjetnosti je manastir Studenica (oko 1190.) Ovaj manastir je bio model za kasnije manastire Mileševa, Sopoćani i Visoki Dečani. Vjerojatno najpoznatija srpska srednjovjekovna freska je prikaz „Mironosnice na grobu“ (ili Bijeli anđeo) iz manastira Mileševa. Ikonoslikarstvo je također dio srpskog srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa. === Slikarstvo === Mnogi mladi umjetnici srpske države iz 19. vijeka su se školovali u inozemstvu, posebno u Francuskoj i Njemačkoj, i donijeli su sa sobom avangardne stilove. Pored Pariza i Münchena, Beograd je u prvoj polovici 20. vijeka bio jedno od središta impresionizma. Nadežda Petrović je slikala u stilu fovizma, dok je Sava Šumanović bio pod utjecajem kubizma. === Književnost === Početak srpske pismenosti povezan je s djelovanjem braće Ćirila i Metoda na Balkanu. Postoje spomenici rane srpske pismenosti iz 11. vijeka, pisani glagoljicom. Već u 12. vijeku, pojavljuju se tekstovi pisani ćirilicom. Iz ovog razdoblja je i najstarija ćirilična knjiga srpske redakcije, evanđelje zahumskog kneza Miroslava, brata Stefana Nemanje. Miroslavljevo evanđelje je i najstarija i najljepše ilustrirana srpska knjiga srednjeg vijeka.Za vrijeme turske vladavine, u Srbiji se razvijala usmena lirska i epska književnost. === Sport === Iako je površinom Srbija mala zemlja s malim brojem stanovništva, srpski predstavnici u sportu su jako uspješni na međunarodnim natjecanjima. Još za vrijeme SFRJ srpski predstavnici davali su veliki doprinos skoro svim nacionalnim reprezentacijama. Srbija je davala velike predstavnike u košarci, nogometu, rukometu, vaterpolu te u mnogim pojedinačnim sportovima. Srbija je danas jedna od sportskih velesila u vaterpolu (trenutni evropski i bivši svjetski prvaci), košarci (bivši višestruki svjetski i europski prvaci), odbojci (trenutni europski prvaci u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i u tenisu gdje su čak četiri tenisača/tenisačice bili prvi na ATP i WTA listama: [[Novak Đoković]], Jelena Janković i Ana Ivanović u pojedinačnoj konkurenciji, te Nenad Zimonjić u igri parova. Novak Đoković je trenutno najbolji tenisač na svijetu. Jedan od najuspješnijih plivača današnjice je Milorad Čavić, a od atletičara ističu se dugoprugašica Olivera Jevtić i skakač u vis Dragutin Topić. Višestruka osvajačica odličja s velikih natjecanja je i bivša olimpijska prvakinja u streljaštvu Jasna Šekarić.[[Datoteka:First stamp of Serbia 1866.jpg|mini|210x210piksel|Prva marka Srbije sa likom likom kneza Mihajla III Obrenovića iz 1866. godine, 10 para]] === Filatelija === [[Filatelija u Srbiji]] počinje [[13. juli|13. jula]] [[1866]]. izdavanjem marke od 10 para sa likom kneza Mihajla III Obrenovića. Marka je naranđaste boje i izdata u 12.000 primjeraka. Srbija izdaje marke sve do 1918. godine, te ujedinjenjem u zajedničku državu, koriste se marke Jugoslavije. 2006. godine Srbija izdaje ponovo marke koje vrijede, na čitavoj teritoriji Srbije, osim [[Kosovo|Kosova]] koje ima posebne marke u izdanju misije Ujedinjenih nacija.Prva marka Srbije, nakon otcjepljenja Crne Gore izlazi 30. juna 2006. godine. Na njoj je zastava i grb Srbije. [[Nominalna vrijednost]] im je 16,50 dinara sa motivom [[Zastava Srbije|srpske zastave]] i 20 [[dinar]]a sa motivom [[Grb Srbije|srpskog grba]]. Tiraž je 3.000.000 primjeraka u vrijednosti od 16,50 dinara i 500.000 primjeraka u vrijednosti od 20 dinara. Pored serija iz prirode, 2007. godine, prisutni su motivi iz sporta, npr. Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2006., Evropsko prvenstvo u stonom tenisu održano u Beogradu 2007. godine, kao i religiozni motivi povodom [[Uskrs]]a, motivi iz Srbije, Kopaonik, [[Zapadna Morava]], [[Zlatibor]], Goč, Pionirski park u Beogradu. Srpska pošta za oznake na poštanskim markama koristi naizmjenično latinicu i ćirilicu. == Praznici == {| class="wikitable" !Datum !Naziv |- |1. i 2. januara |[[Nova godina]] |- |7. januara |[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |14. januara |[[Julijanska Nova godina]] |- |27. januara |[[Sveti Sava|Dan Svetog Save]] |- |15. i 16. februara |[[Dan državnosti Srbije|Dan državnosti]] (Sretenje) |- | |[[Veliki petak]] |- | |[[Vaskrs]] |- | |[[Uskrsni ponedjeljak|Vaskrsni ponedjeljak]] |- |1. i 2. maja |[[Praznik rada]] |- |9. maja |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |- |21. oktobra |[[Dan sjećanja na srpske žrtve u 2. svjetskom ratu]] |- |11. novemrba |[[Dan primirja u 1. svjetskom ratu]] |} == Također pogledajte == {{Portal Srbija}} * [[Spisak predsjednika vlada Srbije]] * [[Spisak nogometnih stadiona u Srbiji]] * [[Ozren (planina u Srbiji)|Ozren, planina u Srbiji]] == Napomene == {{spisaknapomena|notes= }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Serbia}} {{Wikivijesti|Referendum o novom ustavu Srbije}} * [https://web.archive.org/web/20080329034926/http://www.srbija.sr.gov.yu/ Vlada Republike Srbije] {{Države Evrope}} {{Okruzi u Srbiji}} {{Vijeće Evrope}} {{Balkanske države}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Srbija| ]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 2006.]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] pv2gdlgesxhzhpfa7zaz5maiwve0diw 0 3116 3848305 3802887 2026-05-21T11:58:48Z Mhare 481 3848305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Pale | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Pale | naselje_vrsta = Općina | slika = Praca Valley M 5 2.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Kanjon Prače | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Pale FBiH grb.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Pale-Prača.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Pale u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43.764|N|18.764|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Almin Ćutuk<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Pale (FBiH) |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/143/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_općine = 87.01 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_općina = 904 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 73 290 | pozivni_broj = (+387) 38 | matični_broj_općine = 11576<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | veb-sajt = {{URL|http://www.praca.ba/}} | fusnote = | mapframe_shape = yes }} '''Pale''' (prije '''Pale-Prača''') jedna je od tri općine [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]. Centar općine je naselje [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]]. Geografski položaj, plodno tlo, pogodna klima, šume bogate raznom divljači i šumskim plodovima davale su ljudima u davna vremena dobre uslove za život tako da se i danas mogu naći ostaci civilizacije iz srednjeg vijeka. == Geografija == Prača i Hrenovica su smještene na obalama rijeke [[Prača (rijeka)|Prače]] u veoma plodnoj dolini, opasane planinama [[Jahorina|Jahorinom]] nadmorske visine oko 1900 m i [[Romanija|Romanijom]] nadmorske visine oko 1400 m te visovima: Crnim rajskim vrhom, Klekom i Borovcom. Udaljena je od sjedišta kantona, grada [[Goražde]], oko 40&nbsp;km. U općini se nalazi 15 naselja: [[Brdarići (Pale, FBiH)|Brdarići]], [[Brojnići]], [[Bulozi (Pale, FBiH)|Bulozi]], [[Čeljadinići]], [[Čemernica (Pale, FBiH)|Čemernica]], [[Datelji]], [[Donja Vinča (Pale, FBiH)|Donja Vinča]], [[Kamenica (Pale, FBiH)|Kamenica]], [[Komrani]], [[Prača (Pale, FBiH)|Prača]], [[Hrenovica]], [[Srednje (Pale, FBiH)|Srednje]], [[Šainovići]], [[Turkovići (Pale, FBiH)|Turkovići]] i [[Vražalice (Pale, FBiH)|Vražalice]].<ref>{{Cite web|url=http://www.praca.ba/stanovnistvo/|title=Stanovništvo|date=|access-date=8. 3. 2021|website=Općina Pale u Federaciji BiH|archive-date=18. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418075055/http://www.praca.ba/stanovnistvo/|url-status=dead}}</ref> == Historija == Naselje Prača se nalazi na trasi ceste koja se spominje u raznim historijskim periodima. Komunikaciju su prvi uspostavili ilirsko pleme [[Dezitijati]], koji su nastanjivali ovo područje pred sam kraj bronzanog doba. Iz trgovačkih odnosa Ilira i Grka razvila se grčka kolonija u Prači. O tome svjedoči pronađeni novac, isti kao i iz grčke kolonije Thasos.<ref>{{Cite web |url=http://www.praca.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=132&Itemid=121 |title=OBILJEŽEN 27.SEPTEMBAR DAN OPĆINE PALE FBIH I DAN OSLOBOĐENJA HRENOVICE |work=praca.ba |access-date=10. 11. 2016}}</ref> Rimljani su uspostavili frekventnu saobraćajnicu koja je povezivale tadašnju [[Narona|Naronu]] (Metković) sa Podrinjem i Podunavljem. U srednjem vijeku u naselju je bilo smješteno vrlo važno trgovište, jer je samo naselje predstavljalo raskrižje putnih pravaca koji su, između ostalog, vodili za Borač, rezidenciju porodice Radinovića-Pavlovića. U 14. vijeku je potpuno razvijeno trgovište sa dubrovačkom kolonijom. Na lokalitetima sela Komrani, Cemernica i drugim mjestima i danas se nalazi veliki broj stećaka. U blizini Prače nalaze se ostaci drevnog grada Pavlovac kojim je vladala neobična vladarka [[Jerina Branković|Jerina]]. U srednjem vijeku, ovuda prolazi trasa historijskog bosanskog druma, tzv. "Bosanske džade", koji iz srednje Evrope prolazi kroz Hrvatsku, Bosnu i Srbiju. Trasa ove ceste je preko Prače, [[Goražde|Goražda]] i Novog Pazara povezivala [[Sarajevo]] sa [[Carigrad]]om. Kasnije je austrougarska uprava na istoj trasi podigla uskotračnu prugu.<ref>http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2845{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika</ref> === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Pale se nalazi sljedeći spomenik: * ″[[Turbe Semiz-ali paše|Semiz Ali-pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije]]″ (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=17 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Pale, FBiH) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=22. 12. 2015 |archive-date=15. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615041250/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=17 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Pale (FBiH)}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Pale (FBiH)=== {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pale (FBiH) | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11576 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 904 | g2013_bosnjaci = 859 | g2013_srbi = 33 | g2013_hrvati = 1 | g2013_bosanci = 8 | g2013_muslimani = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 1 | g1991_ukupno = 526 | g1991_muslimani = 494 | g1991_srbi = 32 }} == Također pogledajte == *[[Prača]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Pale (FBiH)}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20161021123020/http://praca.ba/pocetna/ Zvanični sajt općine Pale] * [http://www.bpkg.gov.ba/opcine/3156/opcina-pale-praca-2 Općina Pale-Prača na zvaničnoj stranici BPK] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} {{Općina Pale (FBiH)}} [[Kategorija:Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Bosansko-podrinjskom kantonu]] [[Kategorija:Bivše prigradske općine Sarajeva]] p5clq2lpskqqo6qad2oq7bnh3g0o94n 0 3281 3848158 3816225 2026-05-20T22:36:40Z Mhare 481 3848158 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Bužim | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Bužim | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2 | image1 = Pogled na Bužim sa starog grada (29. 4. 2017. - 14-15).jpg | image2 = Buzim Castle, Bosnia-Herzegovina.JPG | image3 = Pogled na Bužim sa turbeta generala Izeta Nanić (29. 4. 2017. - 10-05).jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Bužim.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Bužim.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Bužim u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|45|03|33.2|N|16|01|54.9|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | općina = Bužim | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mersudin Nanić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Bužim |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/5/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_ukupno = | površina_naselja = 5.76 | površina_općine = 130.32 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 2191 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 19340 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = Bužimljanin | poštanski_broj = 77 245 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 104167<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11240 | veb-sajt = {{URL|opcinabuzim.ba}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756588 | mapframe_shape = yes }} [[Datoteka:Općina Bužim.svg|mini|desno|265px|<center><small>''Geografski položaj općine Bužim</small></center>]] '''Bužim''' je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Graniči sa općinama [[Bosanska Krupa]] (na istoku), [[Cazin]] (na jugu), [[Velika Kladuša]] (na zapadu i sjeveru), te sa Republikom [[Hrvatska|Hrvatskom]] (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito. Općina Bužim zauzima površinu od 129&nbsp;km² i u njoj živi 19.340 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi oko 150 stanovnika/km², što je po ovom kriteriju svrstava u sami vrh Bosne Hercegovine (BiH je prema popisu iz 1991. imala gustinu naseljenosti 80,5 stanovnika na km²). Današnje područje općine čini 14 mjesnih zajednica: Bužim, administrativno, privredno, kulturno-obrazovno i urbano središte sa Mješovitom srednjom školom "Hasan Musić-Musa" i osmogodišnjom školom "12. septembar", Konjodor sa osmogodišnjom školom "Suljo Mirvić", Cava sa osmogodišnjom skolom "Mirsad Salkić-Džaja", Varoška Rijeka sa osmogodišnjom školom "Lotos i ljiljan", te mjesne zajednice Vrhovska, Lubarda, Elkasova Rijeka, Zaradostovo, Bučevci, Mrazovac, Radoč i Brigovi sa četverorazrednim osnovnim školama, a mjesne zajednice Bag i Jusufovića Most su bez osnovne škole. == Geografija == [[Spisak naseljenih mjesta u općini Bužim|Naseljena mjesta u općini]] nalaze se na nadmorskoj visini od 180 do 400&nbsp;m. Po nadmorskoj visini ističu se: Radoč (630&nbsp;m), Čorkovaća (603&nbsp;m), Konjodor (Kaukoviča brdo, 476&nbsp;m), Veliko brdo (464&nbsp;m), Lubarda (420&nbsp;m), Čajino brdo (352&nbsp;m). Bužim je povezan sa svim susjednim općinama i Bihaćem kao regionalnim centrom i sjedištem Unsko-sanskog kantona. Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalni put Bužim – [[Otoka (F BiH)|Otoka]] – [[Bosanska Krupa]], odnosno Otoka – [[Novi Grad]]. Osim toga Bužim je povezan sa [[Bihać]]em i [[Banja Luka|Banjom Lukom]]. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za [[Cazin]] i dalje prema [[Bihać]]u, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bučevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde – Pašin Broda – Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim – Varoška Rijeka – Radića Most – Vrnograč – Velika Kladuša i dalje prema [[Zagreb]]u, odnosno Radića Most – [[Bosanska Bojna]] – [[Glina]] – Zagreb. Pravac Bužim – Varoška Rijeka – Abdići – Čaglica – Crvarevac – Vrnograč – Velika Kladuša također vodi do Zagreba. === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Velika Kladuša]] | SZ = [[Velika Kladuša]] | SI = [[Velika Kladuša]] | Z = [[Cazin]] | I = [[Hrvatska]] | J = [[Bosanska Krupa]] | JZ = [[Cazin]]<br>[[Bosanska Krupa]] | JI = [[Bosanska Krupa]] }} == Historija == [[Datoteka:Buzim Castle, Bosnia-Herzegovina.JPG|mini|desno|265px|Bužimska tvrđava]] Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska [[Rimljani|Rimljana]] u ove krajeve. U srednjem vijeku ovo je područje bilo naseljeno [[Hrvati]]ma i nalazilo se u sastavu [[Historija Hrvatske|Hrvatskog]] i [[Ugarska|Ugarskog kraljevstva]]. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. vijeku govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja i kasnije, nakon dolaska [[Osmanlijsko Carstvo|Turaka]], sve do vladavine [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]]. Naselje je nastalo u podnožju srednjovjekovnog grada. Stari grad (nadmorska visina 325&nbsp;m) sastoji se iz dva dijela. Unutrašnji stariji dio grada ima trapezoidan oblik (cca 30 × 30 m) s četvrtastom kapi-kulom na istočnom zidu i s 4 okrugle kule na uglovima. Vanjski grad je trapeznog oblika (veličine cca 80 × 55 m), sa 4 višeugaone tabije i ulazom u SZ uglu. Stari grad Bužim ranije se nazivao Čava ili Čavski grad. Prema glagoljskom natpisu koji je stajao na ulazu, vanjski grad je sazidan u doba Juraja Mikuličića krajem 15. stoljeća. Ugarski kralj Karlo I Robert darovao je Bužim Grguru Gallesu čiji ga potomci posjeduju do 1425, a onda do 1429. pripada knezovima Blagajskim. Dalje su gospodari Bužima bili [[Celjski grofovi]], [[Frankopani]], [[Juraj Mikuličić]] od 1479. do 1494. i [[Keglevići]] (Bužimski). U Čavskom gradu 1334. pominje se crkva [[Sveti Kliment|svetog Klimenta]]. Početkom 16. stoljeća u doba [[Petar Keglević|Petra Keglevića]], jajačkog i hrvatskog bana, započela je rudarska djelatnost i kovanje novca u bužimskom kraju. [[Osmanlije]] pod zapovjedništvom [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhad paše Sokolovića]] zauzimaju Bužim 1576, grade prvu džamiju u starom gradu i postavljaju posadu od 150 pješaka i 50 konjanika. Gradom je upravljao dizdar. U sastavu je krupske kapetanije i Bihaćkog sandžaka. Grad je napušten 1851. Industrijske pogone dobija tek u drugoj polovini 20. vijeka. Tokom 19. i 20. vijeka administrativno pripada općini [[Bosanska Krupa]], a od februara 1995. je samostalna općina. Ispod staroga grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih [[alim]]a, gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi. === Rat u Bosni i Hercegovini === U ratnim operacijama na bihaćkom ratištu Bužim je imao važnu ulogu kao jedan od ključnih odbrambenih oslonaca [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa ARBiH]]. Prema studiji ''Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995'', u kasno ljeto i ranu jesen 1994. godine snage [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] i [[Vojska Republike Srpske Krajine|SVK-a]] napredovale su iz pravca srpski kontrolirane Hrvatske i iz bosanskih položaja istočno od [[Bosanska Otoka|Bosanske Otoke]], potiskujući jedinice ARBiH prema Bužimu i Otoci uz snažnu artiljerijsku podršku. Na glavnom pravcu prema Bužimu, međutim, naišle su na žestok otpor i uspjele su napredovati samo ograničeno. Ista studija navodi da je [[505. viteška brdska brigada|505. bužimska brigada]] na čelu sa [[Izet Nanić|Izetom Nanićem]], kao udarna jedinica 5. korpusa, bila nosilac protunapada kojim su srpske prethodnice bočno ugrožene i prisiljene na povlačenje, čime je ofanziva zaustavljena. Autori zaključuju da su te borbe pokazale kako je dobro pripremljena odbrana 5. korpusa, uz korištenje diverzantsko-izviđačkih grupa i poznavanje teškog terena oko Bužima, mogla zaustaviti i snažnije protivničke napade.<ref name="BalkanBattlegroundsBuzim">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995|date=2002|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|volume=I|place=Washington, DC|page=247}}</ref> ==Stanovništvo== {{Glavni|Spisak naseljenih mjesta u općini Bužim}} === Općina Bužim === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bužim | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11240 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 19340 | g2013_bosnjaci = 19207 | g2013_srbi = 1 | g2013_hrvati = 8 | g2013_bosanci = 45 | g2013_muslimani = 39 | g2013_bosanciihercegovci = 7 | g2013_slovenci = 4 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 6 | g2013_nepoznato = 22 | g1991_ukupno = 16940 | g1991_muslimani = 16680 | g1991_srbi = 91 | g1991_hrvati = 5 | g1991_jugosloveni = 23 | g1981_ukupno = 15413 | g1981_muslimani = 15091 | g1981_srbi = 124 | g1981_hrvati = 16 | g1981_jugosloveni = 119 | g1971_ukupno = 12579 | g1971_muslimani = 12280 | g1971_srbi = 229 | g1971_hrvati = 18 | g1971_jugosloveni = 2 }} === Naselje Bužim === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bužim | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 104167 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g2013_ukupno = 2191 | g2013_bosnjaci = 2171 | g2013_srbi = 1 | g2013_hrvati = 1 | g2013_bosanci = 8 | g2013_muslimani = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 1697 | g1991_muslimani = 1643 | g1991_srbi = 20 | g1991_hrvati = 3 | g1991_jugosloveni = 10 | g1981_ukupno = 1550 | g1981_muslimani = 1468 | g1981_srbi = 20 | g1981_hrvati = 7 | g1981_jugosloveni = 37 | g1981_crnogorci = 8 | g1971_ukupno = 1312 | g1971_muslimani = 1275 | g1971_srbi = 29 | g1971_hrvati = 2 | g1971_albanci = 1 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 1232 | g1961_muslimani = 1113 | g1961_srbi = 75 | g1961_hrvati = 20 | g1961_slovencu = 1 | g1961_crnogorci = 2 | g1961_jugosloveni = 20 | g1961_slovenci = 1 }} == Privreda == Na području općine Bužim nalazi se jedini rudnik [[mangan]]ove rude u Bosni i Hercegovini, a jedan od dva na području bivše SFRJ. Danas je rudnik van funkcije, a njegova privatizacija je završena 2012. godine. == Turizam == Izvor ljekovite vode [[Svetinja]] nalazi se 12&nbsp;km istočno od Bužima, nadomak starog grada [[Cavnik]]a. Voda počinje da teče u određeno vrijeme svake godine oko podne, obično 6. maja, te se ta ista voda zahvata sa tog izvora i nakon 24 sata upotrebljava za liječenje vida. Općina Bužim s okolinom bogata je površinskim i podzemnim vodama, isto je uslovljeno geološkim sastavom zemljišta i klimatskim faktorima. Na području općine također je stvorena vještačka akumulacija koja predstavlja "zelenu oazu" i ista je poribljena sa [[šaran]]om. Ima funkciju riborevira kao zona za rekreaciju, kupanja (pogodnost vožnje čamcem), [[Bužimsko jezero]]. Na području MZ Elkasova Rijeka i Čava postoje još dobro neistražene pećine. === Saobraćaj === Područje općine Bužim se povezuje sa drugim općinama sa regionalnim putem RP 401A [[Bosanska Otoka]] – Bužim – [[Velika Kladuša]] i RP 401 B [[Gornji Brigovi]] – [[Konjodor (Bužim)|Konjodor]] – [[Cazin]]. Isto tako bitno je istaknuti da pored gore navedenih putnih komunikacija povezivanje sa drugim općinama se ostvaruje i lokalnim putevima. Obzirom na važnost putne komunikacije RP 401A isti se nalazi u postupku kategorizacije puta u [[magistralni put]]. Jedna od bitnih budućih saobraćajnih komunikacija je lokalni put Bužim – Bućevci koja povezuje Bosnu i Hercegovinu sa Hrvatskom preko malograničnog prelaza Kekić. Ista se dalje oslanja preko naselja Žirovac, na komunikaciju [[Novi Grad]] – [[Sisak]]. Aktiviranjem malograničnog prelaza Kekić ostvarila bi se bolja povezanost sa [[Sarajevo]]m na istoku i [[Zagreb]]om na zapadu. === Bazeni === Na području općine Bužim u naselju Konjodor privredno društvo izgradilo je otvoreni [[bazen]] s pratećim ugostiteljskim sadržajem i ostalim pogodnostima. === Izletišta === Jedno od izletišta nalazi se u Čavi-Svetinji. I faza uređenja izletišta Svetinja završena je maja, 2007. godine. Na samom izletištu postoji lovačka kuća. Ovo izletište interesantno je zbog prirodnog fenomena izvora Svetinja koja daje poseban ugođaj sa izbacivanjem [[Voda|vode]] iz izvora u količini od oko 20 l/s stvaranjem [[vodopad]]a u visini od 16 m. Izvršeno je i postavljanje rasvjete uz sami vodopad. === Flora i fauna === Kotlina je vegetativno bogato područje. U vegetativnom obliku najraznovrsnije biljne zajednice sastoji se od bijelog i crnog [[bor]]a, [[hrast kitnjak|hrasta kitnjaka]] koji je po kvaliteti II na Balkanu u donjem spratu ovih zajednica dominiraju [[mahovine]] i žbunsko grmlje. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Bužim se nalaze sljedeći spomenici:Stara drvena džamija u Bužimu * "[[Stara drvena džamija u Bužimu]]" (graditeljska cjelina), * "[[Stara džamija u Lubardi]]" (historijska građevina), * "[[Bužimska tvrđava|Stari grad Bužim]]" (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Bužim) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180306202714/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=3 |archive-date=6. 3. 2018 |url-status=dead }}</ref> === Kulturno historijski sadržaji === Srednjovjekovni grad Bužim sazidan je u 1251. godine. U međuprostoru između gornjeg i donjeg grada početkom 19. vijeka nalazila su se 22 objekta bosanske stambene arhitekture. Stari grad pruža vrlo raznovrsne mogućnosti prezentacije, počev od najjednostavnijeg načina organizovanog turističkog obilježja grada uz njegovo predanje o njihovoj historiji, značaja, arhitektonskim karakteristikama te idealnog rješenje potpune obnove starog grada Bužima, koji uz staru džamiju predstavlja osnovne vrijednosti svog vremena. Stara tvrđava Bužim i stara džamija predstavljaju zaštićena spomen obilježja i kao takvi su proglašeni kao zaštićeni nacionalni spomenici u Bosni i Hercegovini. === Vjerski objekti === Na području ove općine ima otprilike 20 [[džamija]], jedna od njih je locirana na Starom gradu i spada među najstarije džamije na Balkanu, te je ista proglašena kao zaštićeno nacionalno obilježje. == Poznate osobe == * [[Izet Nanić]], komandant [[505. viteška brdska brigada|505. viteške brdske brigade]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo kao [[šehid]] * [[Josip Jelačić|Josip Jelačić Bužimski]], hrvatski ban i vojskovođa == Također pogledajte == * [[Slobodarski dani viteškog grada Bužima]] * [[Unsko-sanski kanton]] * [[Bosanska krajina]] * [[Jelačići]] == Literatura == * [[Branislav Fučić]], ''Glagoljski natpisi'', Zagreb 1982, 112. * [[Ćiro Truhelka]], ''Naši gradovi'', Sarajevo 1904, 35–40. * [[Radoslav Lopašić]], ''Bihać i bihaćka krajina'', Zagreb 1943. * [[Hamdija Kreševljaković]], ''Stari bosanski gradovi'', Naše starine 1, Sarajevo 1953, 35. * [[Branka Raunig]], ''Bužim 2 (B. Krupa)'', Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Sarajevo 1988, 14. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bužim Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://opcinabuzim.ba/ Zvanični sajt općine Bužim] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općine Unsko-sanskog kantona}} {{Općina Bužim}} [[Kategorija:Bužim|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] gu0uuezyerodzvygle63hkwo48r56w7 0 4661 3848006 3845603 2026-05-20T14:01:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848006 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Signal_processing_system.png|mini|desno|200px|Sistem procesiranja signala]] '''Radio''' je bežični prijenos [[signal]]a korištenjem [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] kojima su [[frekvencija|frekvencije]] niže od frekvencija [[infracrveno zračenje|infracrvene svjetlosti]], pa se prema tome zovu i [[radiotalas]]i. Radio ima uticaj na mnoga područja, pa se pojam radio koristi većinom u riječima kao što su radiotehnika, radio-komunikacije, radio-difuzija, radio-uređaji itd. {{Radio spektar}} == Pitanje izumitelja == [[Datoteka:Mobiliário (7.1), Acervo do Museu do Colono (Santa Leopoldina).jpg|mini]] Pitanje ko je izumio radio, tada nazvan bežična telegrafija, je veoma sporno. Ipak, dolje će biti nabrojani glavni naučnici i izumitelji koji su doprinijeli razvoju radija: * [[Alexander Stepanovich Popov]], je [[1894]]. izgradio prvi [[radio prijemnik]] koji će kasnije biti prerađen i nazvan kao detektor svjetlosti. Prvi put ga je predstavio [[5. maj]]a [[1895]]. godine [[Rusija|Ruskom]] Fizičkom i Hemijskom društvu. * [[Nikola Tesla]] je razvio način kako da proizvede radio [[Frekvencija|frekvenciju]], što je i javno pokazao u izlaganju o principima radio tehnike. On drži [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[patent]] za izum radija, koji je tada definisan kao ''"bežični prijenos podataka."'' * [[Guglielmo Marconi]] je bio rani radio istraživač i osnovao prvu komercijalnu organizaciju namijenjenu za razvoj i korištenje radija. * [[Reginald Fessenden]] i [[Lee de Forest]] su izumili dalekosežni radio (amplitude-modulated ili AM) tako da više stanica može slati signale za razliku od ranijih radija gdje je [[Radio odašiljač|odašiljač]] pokrivao čitav opseg frekvencija. * [[Edwin H. Armstrong]] je izumio frekvencijski radio (frequency-modulated ili FM) tako da zvučni signal može izbjeći smetnje nastale od [[Elektrika|električke]] opreme i [[Atmosfera|atmosfere]]. * [[Roberto Landell de Moura]] je između [[1893]]. i [[1894]]. godine vršio eksperimente. Ipak, svoje dosege nije predstavio javnosti do [[1900]]. godine, za koje će kasnije dobiti [[brazil]]ske i američke patente. == Također pogledajte == * [[Radio-amaterizam]] * [[Vojni radio sistemi]] * [[Satelitski radio]] * [[SETI]] * [[Radio stanice]] * [[Bežične mreže]] * [[Radio elektronika]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20090301052131/http://www.buzzle.com/articles/history-of-radio-who-invented-the-radio.html * https://web.archive.org/web/20080509060133/http://history.sandiego.edu/GEN/recording/radio.html * http://www.vk2bv.org/museum {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211124434/http://www.vk2bv.org/museum/ |date=11. 12. 2007 }} * http://www.ntia.doc.gov/files/ntia/publications/spectrum_wall_chart_aug2011.pdf * http://www.worldofradio.com/ {{Commonscat}} {{Telekomunikacije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Radio| ]] [[Kategorija:Elektrotehnika]] [[Kategorija:Britanski izumi]] [[Kategorija:Italijanski izumi]] 3026f3z9d2r844r0eel5p1ihv2r60rw 0 4820 3847998 3821729 2026-05-20T13:16:36Z KWiki 9400 3847998 wikitext text/x-wiki {{MajKalendar}} '''20. maj / svibanj (20. 5)''' jest 140. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (141. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 225 dana. == Događaji == * [[1902]] – Američke trupe napustile [[Kuba|Kubu]] nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsjednik republike bio je [[Tomas Estrada Palma]]. * [[1992]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755]], o primanju [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. * [[2002]] – [[Istočni Timor]] proglašen nezavisnom državom. * [[2014]] – Najmanje pet osoba poginulo, a 45 povrijeđeno u sudaru putničkog i teretnog [[voz]]a [[jugozapad]]no od [[Moskva|Moskve]]. * [[2015]] – [[Američka vojska]] počela test letjelice [[X-37B]], koja ima ugrađeni [[ionski pogon]]. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1656]] – [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]], [[Austrija|austrijski]] [[arhitekt]] i [[kiparstvo|kipar]] === 18. vijek === * [[1799]] – [[Honoré de Balzac]], francuski [[književnik]] === 19. vijek === * [[1804]] – [[Mihail Glinka]], ruski [[kompozitor]] * [[1806]] – [[John Stuart Mill]], engleski [[filozof]] i ekonom * [[1822]] – [[Frédéric Passy]], francuski humanist * [[1830]] – [[Hector Malot]], francuski pjesnik * [[1860]] – [[Eduard Buchner]], njemački [[hemičar]] * [[1882]] – [[Sigrid Undset]], norveška književnica * [[1883]] – [[Fejsal I]], irački kralj === 20. vijek === * [[1901]] – [[Max Euwe]], [[Nizozemska|nizozemski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] i predsjednik [[FIDE]] * [[1908]] – [[James Stewart]], američki glumac i oficir * [[1912]] – [[Nereo Rocco]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener * [[1922]] – [[Krešo Golik]], hrvatski filmski i TV-režiser * [[1924]] – [[Dmitrij Sokolov (biatlonac)|Dmitrij Sokolov]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1928]] – [[Andromaqi Gjergji]], albanska etnologinja * [[1935]] – [[José Mujica]], [[urugvaj]]ski političar i [[Spisak predsjednika Urugvaja|62.]] [[predsjednik Urugvaja]] * [[1943.]] ** [[Al Bano Carrisi]], italijanski pjevač ** [[Holmfrid Olsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[1944.]] ** [[Joe Cocker]], britanski pjevač ** [[Rudolph Giuliani]], američki političar i bivši gradonačelnik [[New York]]a * [[1945]] – [[Anton Zeilinger]], austrijski fizičar i nobelovac * [[1946]] – [[Cher]], američka pjevačica i [[glumica]] * [[1962]] – [[Deborah Nordyke]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[1967]] – [[Steve Cyr]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1968]] – [[Milica Milša]], srbijanska glumica * [[1971]] – [[Šárka Kašpárková]], češka atletičarka * [[1972]] – [[Ademir Zurapović]], bosanskohercegovački košarkaški sudija * [[1981]] – [[Iker Casillas]], [[Španija|španski]] [[nogomet]]ni [[golman]] * [[1982.]] ** [[Petr Čech]], [[Češka|češki]] [[nogomet]]ni [[golman]] ** [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac * [[1987]] – [[Taku Takeuchi]], [[japan]]ski [[skijaš-skakač]] * [[1992]] – [[Damir Džumhur]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[tenis]]er == Umrli == * [[1506]] – [[Kristofor Kolumbo]], italijanski istraživač i trgovac koji je preplovio [[Atlantski okean]] i doplovio do [[Amerika|Amerike]] [[1492.]] * [[1622]] – [[Osman II]], sultan Osmanskog Carstva * [[1859]] – [[Josip Jelačić]], hrvatski ban * [[1896]] – [[Clara Schumann]], njemačka pijanistica i kompozitor * [[1918]] – [[Ferdinand Hodler]], švicarski slikar * [[1947]] – [[Philipp Lenard]], njemački fizičar * [[2008]] – [[Hiuaz Dospanova]], kazahstanska pilotkinja * [[2019]] – [[Niki Lauda]], austrijski vozač Formule 1, trostruki svjetski prvak * [[2021]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija == Praznici == * [[Dan nezavisnosti Istočnog Timora]] * [[Dan sjećanja (Kambodža)]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|20 May}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/20 Na današnji dan (20. maj), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/may-20/ Na današnji dan (20. maj), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|maj020]] svribht7zutew5si0hsjvnbibpdcru9 0 5432 3848299 3811606 2026-05-21T11:27:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848299 wikitext text/x-wiki {{Epistemologija – bočna traka|rasklopljeno=pogledi}} '''Solipsizam''' je filozofsko vjerovanje da postoji samo osoba i njeno iskustvo. Solipsizam je ekstremna posljedica vjerovanja da se znanje mora tražiti unutar ličnog iskustva i potom neuspjeha da se nađe most preko koga bi osoba mogla da nas obavjesti o bilo čemu što je izvan nje. Solipsizam sadašnjeg trenutka proteže svoj [[skepticizam]] čak i na vlastita prethodna stanja, tako da sve što je ostalo, jesam ja, sada. Solipsizam je poseban oblik [[Subjektivni idealizam|subjektivnog idealizma]].<ref>{{Cite web|url=https://maartens.home.xs4all.nl/philosophy/Dictionary/S/Solipsism.htm|title=Philosophical Dictionary: Solipsism|website=maartens.home.xs4all.nl|access-date=4. 2. 2026|archive-date=3. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170103023018/https://maartens.home.xs4all.nl/philosophy/Dictionary/S/Solipsism.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite book|last=Boucher|first=David|url=https://books.google.ba/books?id=9T5MDwAAQBAJ&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Appropriating Hobbes: Legacies in Political, Legal, and International Thought|date=2018|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-881721-5|language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Novovjekovna filozofija]] * [[Subjektivni idealizam]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Epistemološke teorije]] [[Kategorija:Idealizam]] [[Kategorija:Teorija uma]] qq1i8ebe18mj6djujnjh5xzyegp2243 0 5505 3848139 3798318 2026-05-20T22:05:24Z Mhare 481 3848139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Široki Brijeg | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Široki Brijeg | naselje_vrsta = Grad | slika = Panorama-široki07419.JPG | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Širokog Brijega | slika_zastava = Flag of Široki Brijeg.gif | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Siroki Brijeg.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Široki Brijeg.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Široki Brijeg u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|22|59.8|N|17|35|35.0|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovački]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Ivo Pavković<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/150/0|title=Lokalni izbori 2024 - Široki Brijeg|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_naselja = 2.34 | površina_grada = 387.59 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 6149 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 28929 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 88 220 | pozivni_broj = (+387) 39 | matični_broj_naselja = 130109<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10570 | veb-sajt = {{URL|http://www.sirokibrijeg.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q15736756 | mapframe_shape = yes }} '''Široki Brijeg''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovne]] i središte [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]]. Smješten je na rijeci [[Lištica (rijeka)|Lištici]], oko 20&nbsp;km zapadno od [[Mostar]]a. Naseljeno mjesto ima oko 6.149 stanovnika, dok grad ima oko 28.929. Grad se do 1992. zvao Lištica. == Historija == === Rimsko doba === Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u antičko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i puteva. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerovatno [[Mokriskika]], što ga sredinom X vijeka spominje [[Konstantin Porfirogenet]]. === Srednjovjekovna Bosna === Bazilika u Mokrom rušena je i podizana, te je i u srednjem vijeku služila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII do XV vijeka bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom, poznat pod imenom [[Natpis Vignja Miloševića|Kočerinska ploča]]. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lištice, sačuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde. === Osmanlijsko doba === Dolaskom pod [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] sredinom druge polovine XV vijeka narod ovog kraja razbježao se i prorijedio.{{Izvor}} Prvi osmanlijski popisi u [[Hercegovina|Hercegovini]] (1468/69, potom 1475/76. i 1519) pokazuju da se narod zadržao samo u brdskim selima. Od dolaska Osmanlija, pa do sredine XIX vijeka područje današnje Hercegovine bilo je gotovo posve odsječeno od društvenih, kulturnih i političkih dešavanja u susjednim [[Katoličanstvo|katoličkim]] područjima. Kao jedine vođe s preostalim narodom pokazali su se [[franjevci]]. Katolici su izgubili dio prava, a porušeni su i dotad postojeći crkveni objekti.{{Izvor}} === 19. vijek === Novija historija širokobriješkog kraja usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo duhovno, civilizacijsko i kulturno djelovanje katoličke crkve. Gradić je počeo nastajati početkom XX vijeka oko vodenice Ćemer (turski: ćemer = svod), pa se početkom istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon putnog povezivanja s Mostarom godine 1900. neki bivši fratarski dijaci/učenici (ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podigli su dućane i gostionoce, i tako je nastao gradić, koji se po rijeci [[Lištica (rijeka)|Lištici]] (izvedenica od imena Lise) prozvao ''Lišticom''. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. aprila 1952, službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg. I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korijene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je prethodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu [[Čerigaj]] od 1844. do 1848), samostan je u XIX i XX vijeku osnovao i vodio: pučku školu (1867), apoteku, dućane (trgovinice i kafanu), vodenicu (1868), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868), gimnazijsku zgradu (1924-1931), đački dom (1929-1932), hidroelektranu (1934), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni duhački i tamburaški orkestri, više samostalnih biblioteka, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu [[banka|banku]], a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima učestvovao ili je bio glavni nosilac. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905, a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878-1918) nisu bile naklone [[franjevci]]ma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a [[Kraljevina Jugoslavija]] još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX vijeka zacrtane programe. === Drugi svjetski rat === Partizani su 7. februara 1945. zauzeli Široki Brijeg s namjerom da ga unište kao duhovno i kulturno središte hercegovačkih [[Hrvati|Hrvata]]. Pri tom su ubili 30 [[Franjevci|franjevaca]], te više desetina nenaoružanih stanovnika, a sljedećih mjeseci i godina na stotine nedužnih ljudi, čime je navodno ubijen svaki deseti stanovnik Širokog Brijega. Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8004 člana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon kraja rata oko 740. Ukupan broj žrtava bio je 786. Klerikalizmu i vjeri općenito neskloni partizani uništili su kulturno blago samostana, zajedno s inventarom, a zgrade su teško oštećene.{{Izvor}} Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige, a [[franjevci]] protjerani.{{Izvor}} === 20. vijek=== Posebni događaji bila su tzv. marijanska hodočašća 1971, kao i veoma posjećena hodočašća katoličke mladeži iz cijeloga svijeta, koja su se u Širokom Brijegu ponavljala svake godine. 1980-ih godina samostan je s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela ponovo mogao govoriti o nekim zlatnim vremenima. 1970-ih godina samostan je počeo sistematski djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S početka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u medijima, priređivao je likovne izložbe, organizirao dramsku grupu koja je uspješno djelovala, potom je (1979) uređena Samostanska riznica i ''Biblia pauperum'' (prošlost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Nakon dovršenja zgrade koja je podignuta za umjetničku galeriju i vjeronaučno središte (1990) otvorena je 25. jula 1990. Franjevačka galerija. Ona posjeduje preko 1500 umjetnina, počevši od slika starih majstora (XVII-XIX stoljeće), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura savremena likovnog izraza. Uspješno je djelovala i u vrijeme proteklog rata i bila je pokretačem i nosiocem priprema u osnivanju Likovne akademije Univerziteta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Akademija djeluje od februara 1996. i smještena je u zgradi nekadašnjeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visokoškolska ustanova koja djeluje na Širokom Brijegu. Naime, osim što je u vrijeme proteklog rata Univerzitet u Mostaru sa većim brojem svojih fakulteta djelovao u ovome gradu, u samostanu je postojala tzv. kućna teologija (''Studium domesticum Sacrae Theologiae'') 1892/93, a možda i sve do osnivanja teologije u Mostaru 1895. Samostan i univerzitet običnim su ljudima najprije simbol [[Katoličanstvo|katoličanstva]], a potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najveći vjernički skup je 15. augusta, jer su crkva i samostan, kao i Hercegovačka franjevačka provincija, posvećeni Marijinu uznesenju na nebo. U proteklom ratu crkva i samostanske zgrade ostale su neoštećene, iako je grad raketiran i bombardiran u više navrata. == Kultura == [[Datoteka:Crkva04743.JPG|mini|desno|250px|Franjevačka crkva]] === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Široki Brijeg se nalazi sljedeći spomenik: * [[Samostan u Širokom Brijegu|Franjevački samostan i crkva]] (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2962 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Široki Brijeg) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 1. 2016 |archive-date=20. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161220082441/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2962 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Širokog Brijega|Spisak naseljenih mjesta u gradu Širokom Brijegu}} === Grad Široki Brijeg === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Široki Brijeg | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10570 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 11. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 28929 | g2013_bosnjaci = 6 | g2013_srbi = 45 | g2013_hrvati = 28814 | g2013_albanci = 12 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 8 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 27160 | g1991_muslimani = 9 | g1991_srbi = 148 | g1991_hrvati = 26864 | g1991_jugosloveni = 20 | g1981_ukupno = 26076 | g1981_muslimani = 7 | g1981_srbi = 180 | g1981_hrvati = 25638 | g1981_jugosloveni = 164 | g1981_albanci = 5 | g1981_crnogorci = 9 | g1981_madari = 2 | g1971_ukupno = 27285 | g1971_muslimani = 43 | g1971_srbi = 234 | g1971_hrvati = 26940 | g1971_jugosloveni = 12 | g1971_albanci = 1 | g1971_crnogorci = 4 | g1971_madari = 4 | g1971_makedonci = 2 | g1971_slovenci = 1 | g1961_ukupno = 24732 | g1961_muslimani = 8 | g1961_srbi = 360 | g1961_hrvati = 24323 | g1961_jugosloveni = 4 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_madari = 1 | g1961_makedonci = 3 | g1961_slovenci = 2 }} === Naseljeno mjesto Široki Brijeg === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Široki Brijeg | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 130109 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 6149 | g2013_bosnjaci = 2 | g2013_srbi = 2 | g2013_hrvati = 6131 | g2013_albanci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 2 | g2013_nepoznato = 4 | g1991_ukupno = 5039 | g1991_muslimani = 8 | g1991_srbi = 6 | g1991_hrvati = 4979 | g1991_jugosloveni = 10 | g1981_ukupno = 3611 | g1981_muslimani = 5 | g1981_srbi = 15 | g1981_hrvati = 3464 | g1981_jugosloveni = 108 | g1981_albanci = 5 | g1981_crnogorci = 5 | g1971_ukupno = 2280 | g1971_muslimani = 17 | g1971_srbi = 52 | g1971_hrvati = 2192 | g1971_jugosloveni = 10 | g1971_albanci = 1 | g1971_madari = 4 | g1971_slovenci = 1 | g1961_ukupno = 1464 | g1961_muslimani = 7 | g1961_srbi = 115 | g1961_hrvati = 1331 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_madari = 1 | g1961_slovenci = 1 }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Široki Brijeg}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sirokibrijeg.ba/ Zvanični veb-sajt grada Širokog Brijega] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zapadnohercegovački kanton}} {{Grad Široki Brijeg}} [[Kategorija:Široki Brijeg|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Zapadnohercegovačkom kantonu]] [[Kategorija:Naselja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Širokom Brijegu]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] f5jae5qhyozk142yyzea8km954z67m9 0 5684 3848192 3766842 2026-05-21T02:12:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848192 wikitext text/x-wiki {{O...|državi|istoimeni grad|San Marino (grad)}} {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država | izvorno_ime = Serenissima Repubblica di San Marino | zvanično_ime = Republika San Marino | ime_genitiv = San Marina | zastava = Flag of San Marino.svg{{!}}border | grb = Coat of arms of San Marino.svg | mapa = Europe location SMO.png | službeni_jezik = [[Italijanski jezik|italijanski]] | glavni_grad = [[San Marino (grad)|San Marino]] | vrsta_prve_vlasti = [[Spisak kapetana San Marina|Kapetan okruga]] | vladar_prva_vlast = [[Matteo Rossi]]<br />[[Lorenzo Bugli]] | vrsta_druge_vlasti = [[Strani ministar San Marina|Strani ministar]] | vladar_druga_vlast = [[Luca Beccari]] | po_površini_na_svijetu = 223. | površina = 61,19 | procenat_vode = zanemariv | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 212. | stanovnika = 32,471 <small>Procjena 2012</small> | gustoća = 533 | nezavisnost = [[3. septembar]] [[301]]. | valuta = [[Euro]] (€) (EUR) | vremenska_zona = [[CET]] ([[UTC]]+1)<br /> - ljeti [[CEST]] (UTC+2) | himna = "[[Inno Nazionale della Repubblica]]"<br />("Nacionalna himna") | internetski_nastavak = [[.sm]] | pozivni_broj = +378 |}} '''San Marino''', zvanično '''La Serenissima Repubblica di San Marino''', jest najstarija i najmanja [[republika]] u [[Evropa|Evropi]] i jedna od najmanjih na cijelom svijetu. Teritorija San Marina je [[enklava]] unutar [[italija]]nskog teritorija u podnožju planine [[Monte Titano]] u blizini [[jadran]]ske obale. == Historija == Smatra se da je San Marino najstarija do danas postojeća republika na svijetu jer ju je po tradiciji osnovao [[kršćanstvo|kršćanski]] svetac sv. Marin (San Marino) porijeklom sa [[Rab (ostrvo)|Raba]] [[301]]. godine, bježeći od [[car]]skog progona. Stalno u centru sukoba između porodica Rimini i Monefeltro, San Marino je uspio odbraniti svoju nezavisnost i vremenom čak i proširiti svoju teritoriju. [[Papa]] je priznao suverenost i nezavisnost San Marina [[1631]]. godine. [[Francuska]] pod vlašću [[Napoleon]]a je prva zemlja koja je zvanično priznala nezavisnost San Marina ([[1797]]. godine, a ostale evropske zemlje su to učinile [[1815]]. godine na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]]. Unatoč službenoj nezavisnosti, San Marino u velikoj mjeri zavisi od [[Italija|Italije]] budući da je nakon ujedinjenja Italije u [[19. vijek]]u postala potpuno okružena italijanskim teritorijem. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka|njemačke]] snage su po [[Hitler]]ovoj naredbi [[1943]]. godine okupirale i San Marino. Nešto kasnije prelazi u ruke saveznika, ali je [[Nijemci]] ponovo zauzimanju u [[kontraofanziva|kontraofanzivi]]. Konačno je oslobođena [[1945]]. godine kada je ponovo uspostavljena demokratska vlast. San Marinom je do [[1957]]. godine vladala [[koalicija]] [[socijalisti|socijalista]] i [[komunisti|komunista]], koju je zamijenila vlada [[demokršćani|demokršćana]]. Od [[1973]]. godine sve do danas, San Marinom upravlja koalicija socijalista i demokršćana. == Vlada i politika == Zakonodavna vlast je ''Il Consiglio Grande e Generale'' (Opće i veliko vijeće) kojeg narod bira na direktnim [[izbori]]ma svakih pet godina. Ovo vijeće izabire iz svojih redova dva tzv. upravna kapetana (''Capitanes Regentes'') na period od šest mjeseci. Ova dva kapetana i [[Vijeće ministara]] vrše izvršnu vlast u San Marinu. Opće i veliko vijeće također bira tzv. Vijeće dvanaestorice (''Consiglio dei XII'') koji vrši sudsku vlast do sljedećih izbora. == Političko-administrativno uređenje == [[Datoteka:San Marino.png|mini|desno|260p|Karta općina u San Marinu]] San Marino je podijeljen u devet općina koje se nazivaju "dvorci" (''castelli'') koji imaju status gradova: {| | * [[Acquaviva]] * [[Borgo Maggiore]] * [[Chiesanuova]] * [[Montegiardino]] * [[Domagnano]] | * [[Faetano]] * [[Fiorentino]] * [[Grad San Marino|San Marino grad]] * [[Serravalle]] |} == Geografija == San Marino je [[enklava]] unutar [[Italija|Italije]] i nalazi se u vijencu [[Apenini|Apenina]]. Najviša tačka je [[Monte Titano]] (749 metara iznad mora). Ne postoje važniji vodeni tokovi. [[Klima]] je [[meditranska klima|mediteranska]], sa toplim [[ljeto|ljetima]] i blagim [[zima]]ma. San Marino je treća najmanja zemlja u [[Evropa|Evropi]], nakon [[Vatikan]]a i [[Monako|Monaka]]. == Stanovništvo == Najveći dio stanovnika San Marino su italijanskog porijekla. Zvanična religija je [[katoličanstvo]] a zvanični jezik [[italijanski jezik|italijanski]]. == Također pogledajte == * [[Zastava San Marino]] == Vanjski linkovi == {{commonscat|San Marino}} * [http://www.esteri.sm/ Sekretarijat vanjskih poslova San Marina] * [http://www.visitsanmarino.com/ Zvanična web prezentacija San Marina] * [http://www.sanmarinortv.sm/ Radio-televizija San Marina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010627012121/http://www.sanmarinortv.sm/ |date=27. 6. 2001 }} * [https://web.archive.org/web/20050720010319/http://www.formula1.sm/ Velika nagrada San Marina Formule 1] {{stub-država}} {{Države Evrope}} {{Vijeće Evrope}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:San Marino]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] 1gdafy55j5ualnxi2pjgof22xc0foih 0 5842 3848237 3841599 2026-05-21T08:20:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848237 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Sjećaš li se Dolly Bell? | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = | režija = [[Emir Kusturica]] | producent = [[Berislav Petrušić]] | scenarist = [[Abdulah Sidran]] | narator = | uloge = {{plainlist| * [[Slavko Štimac]] * [[Slobodan Aligrudić]] * [[Ljiljana Blagojević]] * [[Mira Banjac]] * [[Pavle Vujišić]] * [[Nada Pani]] * [[Borislav Stjepanović|Boro Stjepanović]] * [[Žika Ristić]] }} | muzika = [[Zoran Simjanović]] | kinematografija = | žanr = [[Drama]] | montaža = | studio = | distributer = {{plainlist| * [[Jadran Film]] * [[Sutjeska film]] * [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]] * [[CFS Košutnjak]] }} | datum = 1981. | trajanje = 90 minuta | zemlja = [[SFRJ]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] | budžet = | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Sjećaš li se Doli Bel?''''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je humorističko-dramski film [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]]<ref>{{Citation|title=Sjecas li se, Dolly Bell|url=https://www.imdb.com/title/tt0083089/|publisher=Sutjeska Film, Kinema Sarajevo, RO Forum, Sarajevo|date=15. 8. 1986|access-date=10. 10. 2023|first=Slavko|last=Stimac|first2=Slobodan|last2=Aligrudic|first3=Ljiljana|last3=Blagojevic}}</ref> iz 1981.Prvi je dugometražni film koji je Kusturica režirao, a scenario je napisao [[Abdulah Sidran]]. Film prati mladića Dinu ([[Slavko Štimac]]), koji spoznaje svijet i odrasta uz filmove koje gleda u lokalnom kinu i muziku koju sluša u omladinskom centru, dok istovremeno doživljava svoju prvu ljubav zaljubljujući se u prostitutku Doli Bel ([[Ljiljana Blagojević]]) koju, po zahtevu njenog makroa, treba da sakrije. Ovaj film se često uzima kao početak nove bosanske škole filma, koja je predstavljala fantastičnu simbiozu italijanskog nadrealizma [[Federico Fellini|Federica Fellinija]] i visokoprofesionalnih iskustava praške akademije za film i televiziju, a koja je završila filmovima ''[[Kuduz]]'' i ''[[Praznik u Sarajevu]]'' početkom devedesetih godina 20. vijeka. Glasovita ja uzrečica iz filma "Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem".<ref name="buka">{{cite web |title=Kokan Mladenović, reditelj za BUKU: Neće biti mladosti za nove ratove |url=http://www.6yka.com/index.php/novosti/kokan-mladenovic-reditelj-za-buku-nece-biti-mladosti-za-nove-ratove |website=6yka.com |publisher=Buka magazin |access-date=23. 1. 2019 |date=21. 1. 2019 }}</ref> Film je osvojio nagradu [[Srebrni lav]] za najbolji debitantski rad na [[Venecijanski filmski festival|Filmskom festivalu u Veneciji]]. Bio je jugoslavenski kandidat za Oscara u kategoriji za najbolji film van engleskog govornog područja, ali nije ušao u uži izbor za nagradu. == Uloge == {| class="wikitable" !Glumac !Uloga |- |[[Slavko Štimac]] |Dino |- |[[Slobodan Aligrudić]] |otac Maho |- |[[Ljiljana Blagojević]] |Doli Bel |- |[[Mira Banjac]] |majka Sena |- |[[Pavle Vuisić]] |tetak |- |[[Borislav Stjepanović|Boro Stjepanović]] |cvikeraš |- |[[Nada Pani]] |tetka |- |[[Saša Zurovac]] |Vlado Kliker |} == Nagrade == {| class="wikitable" !Nagrada !Kategorija !Nominovan !Rezultat |- | rowspan="4" |[[Pulski filmski festival|Nagrade Filmskog festivala u Puli]]<ref>{{Cite web|url=https://arhiva.pulafilmfestival.hr/28-pulski-filmski-festival/|title=28. filmski festival – Arhiva Pula Film Festivala|language=hr|access-date=2025-03-07|archive-date=27. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250327030208/https://arhiva.pulafilmfestival.hr/28-pulski-filmski-festival/|url-status=dead}}</ref> |Zlatna arena za scenarij |Abdulah Sidran |Osvojeno |- |Zlatni vijenac za debitantski film |Emir Kusturica |Osvojeno |- |Plaketa sa diplomom |Emir Kusturica |Osvojeno |- |Nagrada lista mladost mladim autorima-debitantima |Emir Kusturica |Osvojeno |- |[[Filmski susreti|Nagrade Festivala - "Filmski susreti"]]<ref>{{Cite web|url=https://www.filmskisusreti.rs/festival/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82|title=Istorijat|date=31. 1. 2021|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210131193155/https://www.filmskisusreti.rs/festival/%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%82|archive-date=31. 1. 2021|url-status=|access-date=7. 3. 2025}}</ref> |Nagrada Car Konstantin |Slobodan Aligrudić |Osvojeno |- | rowspan="2" |[[Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji|Nagrade Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji]] |Druga nagrada za scenario |Abdulah Sidran |Osvojeno |- |Nagrada grada domaćina |Slobodan Aligrudić |Osvojeno |- | rowspan="3" |[[Venecijanski filmski festival|Nagrade Filmskog festivala u Veneciji]]<ref>{{Cite news|url=https://archivio.unita.news/assets/main/1981/09/12/page_011.pdf|title=Così si infransero i sogni del nuovo cinema italiano|last=Borelli|first=Sauro|date=12. 9. 1981|work=Unita|access-date=8. 3. 2025}}</ref> |Srebrni lav za najbolji debitantski rad | rowspan="3" |''Sjećaš li se Doli Bel?'' |Osvojeno |- |Nagrada FIPRESCI |Osvojeno |- |Nagrada AGIS |Osvojeno |} ==Reference== {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Spisak jugoslavenskih filmova]] == Vanjski linkovi == * {{Imdb title|id=0083089|title=Sjećaš li se Dolly Bell?}} * [http://www.filmovi.com/yu/film/545.shtml Sjećaš li se Dolly Bell? - filmska banka] * [http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087&yyyy=2016&mm=10&dd=10&nav_id=1186318 Umro Saša Zurovac, izvođač "Na morskome plavom žalu" (B92, 10. oktobar 2016)] * [http://bhfilm.ba/bs/film/637 Sinopsis filma]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190216035355/http://bhfilm.ba/bs/film/637 |date=16. 2. 2019 }} na sajtu ''bhfilm.ba'' [[Kategorija:Filmovi iz 1981.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Emira Kusturice]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne palme]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sarajevu]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u 1960-ima]] [[Kategorija:Filmovi s radnjom u Jugoslaviji]] i4zcnjowieay58ecqv4la6chx55u1yd 0 5861 3848150 3822959 2026-05-20T22:28:38Z Mhare 481 3848150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Cazin | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Cazin | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/1 | image1 = Cazin - New Square - panoramio.jpg | image2 = Utvrda Ostrozac01.JPG }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Trg u Cazinu, [[Ostrožac (tvrđava)|Tvrđava Ostrožac]] | slika_zastava = Zastava Cazina.svg | zastava_alt = | slika_grb = Grb Cazina.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Cazin.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Cazin u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44.966|N|15.942|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Nermin Ogrešević<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/2/0|title=Lokalni izbori 2024 - Cazin|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Narodni evropski savez|NES]] | površina_ukupno = | površina_naselja = 21.60 | površina_grada = 355.77 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 13863 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 66149 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = Cazinjanin | poštanski_broj = 77 220 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 109452<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=28. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10227 | veb-sajt = {{URL|gradcazin.gov.ba}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756695 | mapframe_shape = yes }} '''Cazin''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na križanju puteva koji vode od [[Bihać]]a prema [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], susjednoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i dalje prema zapadnoj [[Evropa|Evropi]], zatim preko Tržačkih Raštela prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i jugozapadno preko [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]] prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]] i dalje prema istoku. Teritorija grada Cazina zahvata 355,7&nbsp;km²<ref name="statutOpcine" /> u kojem prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|rezultatima popisa iz 2013.]] živi 66.149 stanovnika, organizovanih u 23 mjesne zajednice sa 54 naseljenih mjesta. Gustoća naseljenosti iznosi 194,97&nbsp;stanovnika/km². Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin imala je 63.409 stanovnika od čega 97,56% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 1,21% [[Srbi|Srba]] i 1,23% građana ostalih nacionalnosti, dok je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 180 stanovnika/km². Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine. Od 2017. godine Cazin ima status [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|službenog grada Bosne i Hercegovine]]. Tako je postao prvi službeni grad u Federaciji Bosne i Hercegovine koji nije sjedište kantona. == Historija == [[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, Cazin 2 (ca 1906).jpg|lijevo|mini|Cazin 1906.]] [[Datoteka:Općina Cazin.svg|mini|desno|200px|Geografski položaj grada Cazina]]Historija Cazina obuhvata razvoj Cazina od prahistorijskih i srednjovjekovnih tragova naseljenosti preko osmanskog i austrougarskog perioda do savremenog doba. Zbog položaja u [[Cazinska krajina|Cazinskoj krajini]], na prostoru između [[Bihać]]a, [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]] i granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]], Cazin je kroz veći dio svoje prošlosti imao izrazito granični, vojni i upravni značaj.<ref name="ZavodStariGrad"/><ref name="CKTStariGrad"/> === Najstariji tragovi i srednji vijek === Područje Cazina bilo je naseljeno još u prahistoriji, a historijski razvoj gradskog jezgra vezan je za utvrđenje poznato kao [[Stari grad Cazin]]. U sačuvanim pisanim izvorima Cazin se prvi put spominje 1494. godine. U predosmanskom razdoblju riječ je o utvrđenom gradu s podgrađem, a u historiografiji se povezuje s prostorom pod vlašću [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]].<ref name="CKTStariGrad">{{cite web|url=https://ckt.ba/stari-grad-cazin-sa-dzamijom/|title=Stari grad Cazin sa džamijom|website=Centar za kulturu i turizam Cazin|access-date=19. 3. 2026}}</ref> Posebno važan događaj u ranijoj historiji Cazina desio se 1522. godine, kada je nakon osmanskog osvajanja [[Knin]]a u Cazin premješteno sjedište [[Kninska biskupija|Kninske biskupije]]. Tokom 16. stoljeća cazinski kraj bio je izložen učestalim osmanskim prodorima, a utvrda je zbog pograničnog položaja imala istaknutu odbrambenu ulogu.<ref name="ZavodStariGrad">{{cite web|url=https://www.kulturnonaslijedjeusk.ba/bs/clanak/stari-grad-cazin-sa-dzamijom-graditeljska-cjelina/33|title=Stari grad Cazin sa džamijom, graditeljska cjelina|website=Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona|access-date=19. 3. 2026}}</ref><ref name="CKTStariGrad" /> === Osmanski period === Cazin je pod osmansku vlast došao 1578. godine. U osmanskom periodu nalazio se u sastavu [[Ostrožačka kapetanija|Ostrožačke kapetanije]] i razvio se kao značajna krajiška tvrđava. Krajem 16. stoljeća cazinsku posadu činilo je oko 150 vojnika, početkom 17. stoljeća 202 graničara, a sredinom 17. stoljeća 237 graničara. Sredinom 18. stoljeća tvrđava je imala više topova i posadu od oko 250 ljudi, što svjedoči o njenom važnom mjestu u sistemu osmanske pogranične odbrane prema habsburškim zemljama.<ref name="ZavodStariGrad" /> U osmansko doba Cazin je bio dio šireg prostora koji je u kolektivnom i historijskom smislu oblikovao identitet [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]], područja obilježenog čestim vojnim sukobima, seobama i graničarskim načinom života.<ref>{{cite journal|last=Brkić|first=Anđelka|year=2019|title=Fotografije Rudolfa Bruner-Dvořáka: Mala, neiskvarena Turska i dojmovi koje su fotografije ostavile na posjetitelje izložbe „Bosna 1905 na fotografijama Rudolfa Brunera-Dvořáka“|url=https://hrcak.srce.hr/en/231036|journal=Studia ethnologica Croatica|volume=31|access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Austrougarski period === Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] je preuzela upravu nad [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], ali je na području Cazinske krajine naišla na snažan otpor. U literaturi se navodi da je otpor na cazinskom području trajao relativno dugo te da je tek slomom pobune u Cazinskoj krajini Austro-Ugarska učvrstila vlast u Bosni. Nakon okupacije uslijedile su represivne mjere, progoni i iseljavanja dijela stanovništva prema [[Sandžak]]u i drugim dijelovima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref>{{cite journal|last=Brkić|first=Anđelka|year=2019|title=Fotografije Rudolfa Bruner-Dvořáka: Mala, neiskvarena Turska i dojmovi koje su fotografije ostavile na posjetitelje izložbe „Bosna 1905 na fotografijama Rudolfa Brunera-Dvořáka“|url=https://hrcak.srce.hr/en/231036|journal=Studia ethnologica Croatica|volume=31|access-date=19. 3. 2026}}</ref> Krajem 19. stoljeća Cazin je poprimio izrazitija urbana obilježja i postao središte istoimenog kotara, što je dodatno učvrstilo njegov upravni značaj u sjeverozapadnoj Bosni.<ref>{{cite web|url=https://cazin.ba/akademik-enver-ljubovic-porijeklo-toponima-i-imena-grada-cazina-foto/|title=Akademik Enver Ljubović: Porijeklo toponima i imena grada Cazina|date=15. 9. 2024|website=Grad Cazin|access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Cazin u 20. stoljeću === ==== Drugi svjetski rat ==== U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]] Cazin je bio zahvaćen sukobima između snaga [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Partizani|partizana]] i drugih vojnih formacija na prostoru Bihaćke krajine. Prema dostupnim izvorima, partizanske snage ušle su u Cazin 2. septembra 1942. godine i zadržale se u gradu kratko vrijeme. ==== Cazinska buna ==== Jedan od najznačajnijih događaja u savremenoj historiji Cazina bila je [[Cazinska buna]] iz maja 1950. godine, seljačka pobuna protiv agrarne i otkupne politike komunističkih vlasti u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. U historiografiji se buna smatra jednim od važnijih događaja bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća, a njeno istraživanje bilo je dugo opterećeno političkim ograničenjima.<ref>{{cite web|url=https://gradcazin.gov.ba/istina-nakon-pola-stoljeca|title=Istina nakon pola stoljeća|date=8. 5. 2007|website=Grad Cazin|access-date=19. 3. 2026}}</ref> ==== Rat u Bosni i Hercegovini ==== Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Cazin je bio dio Bihaćkog džepa, enklave koja je od 1992. godine bila okružena teritorijama pod srpskom kontrolom. U vojnoj organizaciji [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Cazin je imao značajnu ulogu unutar [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa]], uključujući 503. cazinsku brigadu, 510. oslobodilačku brigadu i centar za obuku i regrutaciju sa sjedištem u Cazinu.<ref>{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=475–476}}</ref> Od 1993. do 1995. širi prostor Cazinske krajine bio je zahvaćen i unutrašnjim bošnjačkim sukobom između snaga lojalnih vlastima u [[Sarajevo|Sarajevu]] i pristalica [[Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna]] pod vodstvom [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]].<ref name="HasicRG"/><ref>{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/030204IT.htm|title=Transcript, ''Prosecutor v. Slobodan Milošević''|date=4. 2. 2003|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=19. 3. 2026}}</ref> Snage 5. korpusa su u više navrata branile prostor Bihaća, Cazina i Bužima od ofanziva [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]]. Tokom borbi 1994. godine 503. cazinska brigada učestvovala je u protivnapadu na području Grabeža, dok su u septembru iste godine raketni i artiljerijski udari pogađali i područje Cazina.<ref>{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=530, 534–535}}</ref> Rat je ostavio duboke demografske, političke i memorijske posljedice na Cazin i cijelu Cazinsku krajinu, a sjećanje na sukobe 1990-ih ostalo je važna tema u lokalnoj historiografiji i javnom prostoru.<ref name="HasicRG">{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/335078849_The_Politics_of_Memory_in_Cazinska_Krajina_Case_Study_of_%27%27Autonomous_Province_of_Western_Bosnia%27%27|title=The Politics of Memory in Cazinska Krajina: Case Study of ''Autonomous Province of Western Bosnia''|last=Hasić|first=Jasmin|year=2012|website=ResearchGate|access-date=19. 3. 2026}}</ref> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji spomenik historije Cazina jeste [[Stari grad Cazin]], proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine u okviru graditeljske cjeline sa džamijom. Pored njega, historijski identitet grada oblikuju i brojna lokalna utvrđenja, mezarja, stećci i tradicija Cazinske krajine kao graničarskog prostora.<ref name="ZavodStariGrad" /><ref>{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/nacionalni-spomenici-tabela|title=Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=19. 3. 2026}}</ref> Dan grada je 6. august koji se obilježava povodom dana spajanja jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] sa [[Oružane snage Republike Hrvatske|Vojskom Republike Hrvatske]] u [[Tržačka Raštela|Tržačkim Raštelima]] na dan 6. august 1995. Povodom dana grada dodjeljuju se gradska priznanja što se uređuje odlukom gradskog vijeća.<ref name="statutOpcine">Općinsko vijeće Općine Cazin: ''Statut Općine Cazin'' Cazin, 22. decembar 2010.</ref> == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Cazinu}} == Ekonomija == [[Datoteka:Dz cazin.jpg|mini|Dom zdravlja Cazin|265px|desno]] Posebno mjesto u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog [[mlijeko|kravljeg mlijeka]]. Grad Cazin je trenutno najveći proizvođač mlijeka u BiH.{{Izvor}} Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "[[Agrokomerc]]a" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova. Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše u gradu. Veliki dio ulaganja u ovom gradu je rezultat slijevanja svježeg kapitala iz zemalja zapadne Evrope, u kojima se nalazi mnoštvo radnika sa ovog područja. Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. == Mineralni resursi == Na području grada Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala. Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1&nbsp;km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu. Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istočno od [[Tržac|Tržca]] i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5–20&nbsp;cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod [[Ćoralići|Ćoralića]], postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]]. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području grada Cazin. Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do [[Šturlić]]a na sjeverozapadu, na dužini od oko 20&nbsp;km i prosječnoj širini oko 6&nbsp;km. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki [[ugalj]] koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: [[Pjanići]], [[Crnaja (Cazin)|Crnaja]] i [[Šturlić]].<ref>''Mineralne sirovine Bosne i Hercegovine'', 1 tom, Ležišta uglja, Geoinžinjering Sarajevo, 1976.</ref> Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara. Prema raspoloživim podacima ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja. Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Cazina|Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazinu}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Cazin === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Cazin | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10227 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 66149 | g2013_bosnjaci = 63463 | g2013_srbi = 29 | g2013_hrvati = 320 | g2013_bosanci = 1441 | g2013_romi = 4 | g2013_muslimani = 310 | g2013_bosanciihercegovci = 92 | g2013_albanci = 11 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_slovenci = 15 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 331 | g2013_nepoznato = 61 | g1991_ukupno = 63409 | g1991_muslimani = 61693 | g1991_srbi = 778 | g1991_hrvati = 139 | g1991_jugosloveni = 430 | g1981_ukupno = 57110 | g1981_muslimani = 55401 | g1981_srbi = 826 | g1981_hrvati = 122 | g1981_jugosloveni = 575 | g1981_slovenci = 17 | g1981_crnogorci = 22 | g1981_albanci = 21 | g1981_madari = 7 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 45468 | g1971_muslimani = 43880 | g1971_srbi = 1196 | g1971_hrvati = 175 | g1971_jugosloveni = 51 | g1971_slovenci = 16 | g1971_crnogorci = 8 | g1971_albanci = 8 | g1971_madari = 2 | g1971_romi = 1 | g1971_makedonci = 4 | g1961_ukupno = 34672 | g1961_muslimani = 29585 | g1961_srbi = 2552 | g1961_hrvati = 365 | g1961_jugosloveni = 2067 | g1961_slovenci = 34 | g1961_crnogorci = 7 | g1961_albanci = 3 | g1961_madari = 8 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 5 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Cazin === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Cazin | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 109452 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 13863 | g2013_bosnjaci = 12938 | g2013_srbi = 10 | g2013_hrvati = 175 | g2013_bosanci = 435 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 69 | g2013_bosanciihercegovci = 64 | g2013_albanci = 10 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_slovenci = 8 | g2013_nisu_izjasnili = 113 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 12203 | g1991_muslimani = 11536 | g1991_srbi = 129 | g1991_hrvati = 95 | g1991_jugosloveni = 275 | g1981_ukupno = 1924 | g1981_muslimani = 1601 | g1981_srbi = 75 | g1981_hrvati = 45 | g1981_jugosloveni = 186 | g1981_slovenci = 3 | g1981_madari = 5 | g1971_ukupno = 1253 | g1971_muslimani = 1061 | g1971_srbi = 97 | g1971_hrvati = 66 | g1971_jugosloveni = 17 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 1 | g1971_madari = 2 | g1961_ukupno = 795 | g1961_muslimani = 305 | g1961_srbi = 240 | g1961_hrvati = 133 | g1961_jugosloveni = 108 | g1961_slovenci = 6 | g1961_crnogorci = 1 | g1961_madari = 2 }} ==Politika== Gradom rukovodi [[gradonačelnik]] koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[gradsko vijeće]], koje se sastoji od 29 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi gradskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u gradskom vijeću. Ovlasti gradnačelnika i gradskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom grada. Jedan član vijeća pripada pripadniku nacionalnih manjina. == Turizam == [[Datoteka:Utvrda Ostrozac01.JPG|mini|Kula u naselju [[Ostrožac (Cazin)|Ostrožac]]|300px|lijevo]] U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista u sklopu manifestacija "Una-regata" [[rafting]]a rijekom [[Una|Unom]] od [[Bihać]]a preko Cazina do [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra. Poseban značaj razvoju turizma u Cazinu daje srednjovjekovni ''[[Ostrožac (tvrđava)|Stari grad Ostrožac]]'' kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na [[Balkan]]u. Također, tu je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: [[Pećigrad]], [[Stijena (Cazin)|Stijena]], [[Šturlić]]. == Mediji == Na području Cazina djeluje lokalna radio i TV-stanica u okviru javnog preduzeća [[RTV Cazin]]. == Klima == Ovo područje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Srednja godišnja temperatura zraka je 9,5&nbsp;°C, sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20,6&nbsp;°C. Najhladniji mjeseci su: januar, zatim decembar i februar, dok su najtopliji juli, august, te juni. == Poznate ličnosti == * [[Husnija Topić]] - likovni umjetnik * [[Nurija Pozderac]] - narodni poslanik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[narodni heroj Jugoslavije]], pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]], potpredsjednik izvršnog odbora AVNOJ-a. * [[Hamdija Pozderac]] - jugoslavenski političar, pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]]. * [[Hakija Pozderac]] - jugoslavenski političar, pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]]. * [[Hazim Akmadžić]] - književnik * [[Ibro Šarić]] - šahovski velemajstor * [[Osman Hadžić]] - pjevač * [[Safet Nadarević]] - nogometaš * [[Nermin Puškar]] - muzičar == Galerija == <gallery> Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna 4 (ca 1906).jpg|Cazin 1906. Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, Cazin (ca 1906).jpg|Cazin 1906. Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, asi Cazin (ca 1906).jpg|Cazin 1906. Datoteka:Cazin (Željeznički kolodvor).jpg|Željeznički kolodvor </gallery> == Također pogledajte == * [[503. slavna brdska brigada]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Cazin}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://gradcazin.gov.ba Zvanični sajt] {{Grad Cazin}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Cazin|*]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine]] 9di7t7u61k8yngz8s6te61y53mkhx3t 0 5905 3848142 3844665 2026-05-20T22:12:15Z Mhare 481 3848142 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Novi Travnik | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Novi Travnik | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/3/2 | image1 = Panorama of Novi Travnik.jpg | image2 = Novi Travnik – centar (2022) 03.jpg | image3 = Ive Andrića, Novi Travnik - panoramio.jpg | image4 =Crkva Uzašašća Gospodnjeg,Novi Travnik.jpg | image5 = Necropolis to the victims of Fascism Novi Travnik.jpg | image6 =Red Sunset (128597625).jpeg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od vrha, s lijeva na desno: panorama grada Novi Travnik, centralni dio Novog Travnika, crkva Uzašašće, [[nekropola|nekropole]] žrtvama fašizma u okolini Novog Travnika, panorama i zalazak sunca. | slika_zastava = Novi Travnik Flag.svg | zastava_alt = | slika_grb = Novi Travnik Coat of Arms.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Novi Travnik.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Novi Travnik u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|10|33.1|N|17|39|46.2|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Stjepan Dujo<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/111/0|title=Lokalni izbori 2024 - Novi Travnik|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | površina_naselja = 2.04 | površina_grada = 242.47 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 516 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 9008 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 23832 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 72 290 | pozivni_broj = (+387) 30 | matični_broj_naselja = 152692<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 10774 | veb-sajt = {{URL|http://www.ont.gov.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756651 }} '''Novi Travnik''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] na nadmorskoj visini od 516 metara. Novi Travnik, koja zauzima 242&nbsp;km², ima 30 naseljenih mjesta organizovanih u 17 mjesnih zajednica. Prema popisu iz 1991. godine ukupan broj stanovnika grada bio je 30.713, a po popisu stanovništva 2013. 23.832. Novi Travnik smještena je najvećim dijelom u dolini rječice Grlonice, između planina [[Vilenica|Vilenice]], [[Komar]]a, [[Radovan]]a i [[Vranica|Vranice]]. Grad je pretežno je naseljen [[Bošnjaci]]ma i [[Hrvati]]ma. Okružena je općinama [[Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Fojnica]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] i [[Bugojno]]. 1980. je promijenjeno ime u Pucarevo, te 1991. ponovo vraćeno u Novi Travnik, da bi 18. jula 2024. općina dobila status grada.<ref>{{Cite web|url=https://www.federalna.ba/novom-travniku-dodjeljen-status-grada-ap70o|title=Novom Travniku dodijeljen status grada}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bhrt.ba/predstavni%C4%8Dki-dom-parlamenta-fbih-usvojio-prijedlog-zakona-o-gradu-novi-travnik|title=Status grada Novi Travnik}}</ref> == Historija == Grad je osnovan [[1949]]. godine uz Mašinsko-metalurški kombinat „Bratstvo”, a njegov urbani i privredni razvoj u velikoj je mjeri bio vezan za širenje vojne i metalne industrije.<ref name="GradNT">{{cite web|url=https://novitravnik.gov.ba/index.php/o-novom-travniku|title=O Novom Travniku|website=Službene stranice Grada Novi Travnik|access-date=12. 3. 2026}}</ref><ref name="Dzananovic">{{cite journal|last=Džananović|first=Mirza|year=2020|title=Uloga fabrike „Bratstvo“ u razvoju Novog Travnika|journal=Historijski pogledi|volume=III|issue=4|pages=228–239|doi=10.52259/historijskipogledi.2020.3.4.228}}</ref> === Nastanak i razvoj u Jugoslaviji === Novi Travnik pripada skupini najmlađih gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Njegova historija započinje 1949. godine, kada je na prostoru dotadašnje slabo naseljene i močvarne doline započeta izgradnja industrijskog kompleksa „Bratstvo” i pratećega radničkog naselja.<ref name="GradNT" /> Izgradnja tvornice i naselja odvijala se paralelno, pa su već u prvim godinama podizani stanovi, pekara, pošta i drugi osnovni komunalni sadržaji potrebni za prihvat radnika i graditelja pristiglih iz raznih krajeva tadašnje države.<ref name="GradNT" /> U socijalističkom periodu razvoj grada bio je usko povezan s poslovanjem fabrike „Bratstvo”. Prema historiografskim istraživanjima, širenje proizvodnje u tom preduzeću pratila je izgradnja stambenih, komunalnih, zdravstvenih, sportskih i kulturnih objekata, zbog čega je cjelokupan razvoj Novog Travnika zavisio od privredne snage kombinata.<ref name="Dzananovic" /> Novi Travnik zato se ubraja među karakteristične primjere planske industrijalizacije i urbanizacije u poslijeratnoj Jugoslaviji.<ref name="Dzananovic" /> Tokom 1980. godine gradu i općini promijenjeno je ime u Pucarevo, po [[Đuro Pucar|Đuri Pucaru]].<ref name="GradNT2">{{cite web|url=https://novitravnik.gov.ba/|title=Početna|website=Službene stranice Grada Novi Travnik|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Službene stranice grada navode da je naziv Pucarevo bio u upotrebi od 1980. do 1992. godine.<ref name="GradNT2" /> Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novi Travnik imala je 30.713 stanovnika.<ref name="Popis1991">{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/stanovnistva-prema-broju-stanovnika-po-opstinama.pdf|title=POPIS 1991. godine|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Novi Travnik imao je poseban strateški značaj zbog vojnoindustrijskih pogona. Grad su u prvim mjesecima rata nadzirale hrvatske i bošnjačke snage, dok su ga srpske jedinice i zrakoplovi [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] više puta napadali, nastojeći pogoditi i vojnoindustrijske objekte.<ref name="HEnt">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/novi-travnik|title=Novi Travnik|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Već u junu 1992. godine u Novom Travniku došlo je do ozbiljnog pogoršanja odnosa između lokalnih hrvatskih i bošnjačkih vojno-političkih struktura. Presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u predmetu ''Kordić i Čerkez'' navodi da je [[18. juni|18. juna]] 1992. [[Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine|Teritorijalna odbrana]] u Novom Travniku dobila ultimatum [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] kojim se tražilo ukidanje postojećih institucija [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], uspostava vlasti [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], podređivanje TO-a HVO-u i protjerivanje muslimanskih izbjeglica. Nakon sastanka predstavnika HVO-a i TO-a 19. juna izbio je oružani sukob u kojem su oštećeni štab TO-a, osnovna škola i pošta.<ref name="ICTYKordic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|title=Prosecutor v. Kordić and Čerkez, Trial Judgement|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Novi Travnik se potom našao među prvim mjestima srednje Bosne u kojima je otvoreno eskalirao sukob između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i HVO-a. U predmetu ''Prlić i dr.'' navodi se da je sukob između HVO-a i ARBiH u Novom Travniku započeo 19. oktobra 1992, dok se kao datum primirja navodi 23. oktobar iste godine.<ref name="ICTYPrlic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/custom5/en/110331_1.pdf|title=Bruno Stojić's Redacted Final Trial Brief|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> I presuda u predmetu ''Kordić i Čerkez'' opisuje da je između 19. i 26. oktobra 1992. u gradu vođena žestoka borba, uz paljenje i rušenje dijela objekata u vlasništvu Bošnjaka.<ref name="ICTYKordic2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e-6.htm|title=Kordić and Čerkez - Judgement - Part three: V and VI|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Tokom 1993. godine širi prostor [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]] ostao je jedno od glavnih ratišta hrvatsko-bošnjačkog sukoba u srednjoj Bosni, a Novi Travnik bio je važna tačka razdvajanja, logistike i kontrole komunikacija između okolnih općina.<ref name="IRMCT">{{cite web|url=https://www.irmct.org/specials/war-bosnia/|title=War in Bosnia: 1992–1995|website=International Residual Mechanism for Criminal Tribunals|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Rat je ostavio teške posljedice na privredu grada, posebno na industrijski kompleks nastao u jugoslavenskom periodu, kao i na njegovu demografsku i društvenu strukturu.<ref name="HEnt" /> == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Novom Travniku}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Novog Travnika|Spisak naseljenih mjesta u gradu Novom Travniku}} Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novi Travnik imala je 30.713 stanovnika. === Nacionalni sastav stanovništva – grad Novi Travnik === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Novi Travnik | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 10774 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 86/7) |work=fzs.ba |access-date= 4. 3. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 3. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 4. 3. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 23832 | g2013_bosnjaci = 12067 | g2013_srbi = 367 | g2013_hrvati = 11002 | g2013_bosanci = 94 | g2013_romi = 43 | g2013_muslimani = 53 | g2013_bosanciihercegovci = 14 | g2013_albanci = 7 | g2013_jugosloveni = 6 | g2013_crnogorci = 9 | g2013_turci = 3 | g2013_slovenci = 5 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 104 | g2013_nepoznato = 22 | g1991_ukupno = 30713 | g1991_muslimani = 11625 | g1991_srbi = 4097 | g1991_hrvati = 12162 | g1991_jugosloveni = 2132 | g1981_ukupno = 26154 | g1981_muslimani = 9164 | g1981_srbi = 3521 | g1981_hrvati = 10548 | g1981_jugosloveni = 2400 | g1981_slovenci = 31 | g1981_crnogorci = 136 | g1981_albanci = 23 | g1981_madari = 29 | g1981_romi = 8 | g1981_makedonci = 14 | g1971_ukupno = 22847 | g1971_muslimani = 8200 | g1971_srbi = 4129 | g1971_hrvati = 9852 | g1971_jugosloveni = 301 | g1971_slovenci = 62 | g1971_crnogorci = 136 | g1971_albanci = 15 | g1971_madari = 41 | g1971_makedonci = 14 | g1961_ukupno = 18374 | g1961_muslimani = 4124 | g1961_srbi = 4180 | g1961_hrvati = 8088 | g1961_jugosloveni = 1455 | g1961_slovenci = 241 | g1961_crnogorci = 148 | g1961_albanci = 18 | g1961_madari = 50 | g1961_makedonci = 12 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Novi Travnik === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Novi Travnik | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 138720 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 9008 | g2013_bosnjaci = 3624 | g2013_srbi = 329 | g2013_hrvati = 4815 | g2013_bosanci = 74 | g2013_muslimani = 9 | g2013_bosanciihercegovci = 10 | g2013_albanci = 7 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_crnogorci = 8 | g2013_turci = 3 | g2013_slovenci = 5 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 91 | g2013_nepoznato = 6 | g1991_ukupno = 11522 | g1991_muslimani = 3176 | g1991_srbi = 3200 | g1991_hrvati = 2751 | g1991_jugosloveni = 1887 | g1981_ukupno = 8473 | g1981_muslimani = 1783 | g1981_srbi = 2464 | g1981_hrvati = 1985 | g1981_jugosloveni = 1899 | g1981_slovenci = 28 | g1981_crnogorci = 132 | g1981_albanci = 18 | g1981_madari = 28 | g1981_makedonci = 14 | g1971_ukupno = 6681 | g1971_muslimani = 1415 | g1971_srbi = 2897 | g1971_hrvati = 1778 | g1971_jugosloveni = 275 | g1971_slovenci = 59 | g1971_crnogorci = 130 | g1971_albanci = 6 | g1971_madari = 38 | g1971_makedonci = 14 | g1961_ukupno = 5824 | g1961_muslimani = 221 | g1961_srbi = 3034 | g1961_hrvati = 1744 | g1961_jugosloveni = 361 | g1961_slovenci = 218 | g1961_crnogorci = 133 | g1961_albanci = 11 | g1961_madari = 49 | g1961_makedonci = 11 }} == Klima == {| class="wikitable centre" style="text-align:center;font-size:87%;line-height:120%" width="90%" |- !style="text-align:right"|Mjesec!!Jan.!!Feb.!!Mart!!Apr.!!Maj!!Juni!!Juli!!Aug.!!Sep.!!Okt.!!Nov.!!Dec.!!Prosjek |- !style="text-align:left"|Prosječna maksimalna temperatura (°C) <ref name="klima">{{Cite web |url=http://fr.climate-data.org/location/25700/ |title=Klima u općini Novi Travnik |work=fr.climate-data.org |access-date= 4. 3. 2016}}</ref> |style="background:#FDF1B8"|2,5 |style="background:#FDF1B8"|5,6 |style="background:#FFFF99"|10,6 |style="background:#FFFF99"|15,5 |style="background:#FFCC66"|20,5 |style="background:#FFCC66"|24,1 |style="background:#FFCC66"|26,7 |style="background:#FFCC66"|26,2 |style="background:#FFCC66"|22,0 |style="background:#FFFF99"|15,6 |style="background:#FDF1B8"|9,0 |style="background:#FDF1B8"|3,9 |style="background:#FFFF99"|'''15,2''' |- !style="text-align:left" | Prosječna temperatura (°C)<ref name="klima"/> | style="background: #FFFFFF; color:#000000;" | -0,7 | style="background: #FDF1B8; color:#000000;" | 1,6 | style="background: #FDF1B8; color:#000000;" | 5,8 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 10,3 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 14,9 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 18,3 | style="background: #FFCC66; color:#000000;" | 20,3 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 19,7 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 15,8 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" | 10,7 | style="background: #FDF1B8; color:#000000;" | 5,5 | style="background: #FDF1B8; color:#000000;" | 1,1 | style="background: #FFFF99; color:#000000;" |'''10,3''' |- !style="text-align:left"|Prosječna minimalna temperatura (°C)<ref name="klima"/> |style="background:#FFFFFF"|-3,8 |style="background:#FFFFFF"|-2,4 |style="background:#FDF1B8"|1,0 |style="background:#FDF1B8"|5,1 |style="background:#FDF1B8"|9,3 |style="background:#FFFF99"|12,6 |style="background:#FFFF99"|13,9 |style="background:#FFFF99"|13,2 |style="background:#FDF1B8"|9,7 |style="background:#FDF1B8"|5,8 |style="background:#FDF1B8"|2,1 |style="background:#FFFFFF"|-1,7 |style="background:#FDF1B8"|'''5,4''' |- !style="text-align:left"|Prosjek padavina (mm)<ref name="klima"/> |style="background:#80CCFF"|62 |style="background:#80CCFF"|64 |style="background:#80CCFF"|59 |style="background:#80CCFF"|71 |style="background:#80CCFF"|85 |style="background:#80CCFF"|85 |style="background:#80CCFF"|71 |style="background:#80CCFF"|70 |style="background:#80CCFF"|70 |style="background:#80CCFF"|83 |style="background:#0080FF"|106 |style="background:#80CCFF"|91 | style="background: #80CCFF; color:#000000;" |'''76''' |- |} == Politika == [[Datoteka:Novi Travnik Map.jpg|lijevo|mini|250x250piksel|Mapa grada Novi Travnik]] Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i [[Općinsko vijeće]], koje se sastoji od 25 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu stranke, zastupaju biranu stranku u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.<ref>{{Cite web|url=https://www.ont.gov.ba/index.php/nacelnik/nadleznosti-nacelnika|title=Nadležnost gradonačelnika Novog Travnika|access-date=8. 8. 2024|archive-date=8. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240808012933/https://www.ont.gov.ba/index.php/nacelnik/nadleznosti-nacelnika|url-status=dead}}</ref> === Gradonačelnik === {{Glavni|Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020 (Novi Travnik)}} Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.|lokalnim izborima]] održanim 15. novembra 2020. za načelnika općine Novi Travnik izabran je Stjepan Dujo, član stranke [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]] sa 43,71% ili ukupno 5.035 glasova. == Poznate ličnosti == * [[Senad Agić]], glavni [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[imam]] za [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Novi Travnik Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.ont.gov.ba/ Zvanični sajt grada Novog Travnika] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Srednjobosanski kanton}} {{Grad Novi Travnik}} [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Srednjobosanskom kantonu]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]] [[Kategorija:Novi Travnik|*]] b6oa2qiajp4nrqmwzfwq65ry01tkhoe 0 5935 3848270 3827804 2026-05-21T10:14:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848270 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Smallville (višeznačnica)}} {{Infokutija TV-emisija |ime serije= Smallville |slika= Smallville 2001 logo.svg |veličina_slike = 260px |originalni naslov=Smallville |jezik= [[engleski jezik|Engleski]] |format serije= [[Naučna fantastika]]<br />[[Drama]] |trajanje epizode= oko 42 minute |autor= [[Alfred Gough]]<br />[[Miles Millar]] |glumci= [[Tom Welling]]<br />[[Allison Mack]]<br />[[Erica Durance]]<br />[[Aaron Ashmore]]<br />[[Cassidy Freeman]]<br />[[Sam Witwer]]<br />[[Justin Hartley]] |država= [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |tv mreža= Warner Bros (SAD) 2001-2006 <br /> [[CW]] 2006- |izvršni producent= [[Alfred Gough]]<br />[[Miles Millar]]<br />[[Mike Tollin]]<br />[[Brian Robbins]]<br />[[Joe Davola (TV producent)|Joe Davola]]<br />[[Ken Horton]]<br />[[Greg Beeman]]<br />[[Todd Slavkin]]<br />[[Darren Swimmer]]<br />[[Kelly Souders]]<br />[[Brian Wayne Peterson|Brian Peterson]]<br />[[Brian Robbins]]<br />[[Mike Tollin]] |režija= - |lokacija= [[Vancouver]], Kanada |početak serije= [[16. oktobar]] [[2001]] |kraj serije= [[13. maj]] [[2011.]] |broj epizoda= 218 ([[Spisak epizoda serije Smallville|Spisak epizoda]]) |broj sezona= 10 |prethodna= [[Smallville (sezona 9)]] |sljedeća= [[Smallville (sezona 11)]] |u BiH= [[TV Pink BH]] - 6 sezona |}} '''''Smallville''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[televizija|televizijska]] serija kreirana od strane producenata [[Alfred Gough|Alfreda Gougha]] i [[Miles Millar]]a, koju je , na početku, emitovala televizijska kuća [[The WB Television Network|The WB]]. Nakon pete sezone, WB i [[UPN]] se se spojili u televizijsku kuću [[The CW Television Network|The CW]], koja je trenutni emiter serije u [[SAD]]-u.<ref name="new CW">{{cite news|author=Jessic Seid|url=http://money.cnn.com/2006/01/24/news/companies/cbs_warner/index.htm|title='Gilmore Girls' meet 'Smackdown':CW Network to combine WB, UPN in CBS-Warner venture beginning in September.|publisher=CNN Money|date=24. 1. 2006|access-date=19. 8. 2007|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813001025/https://money.cnn.com/2006/01/24/news/companies/cbs_warner/index.htm|url-status=dead}}</ref> ''Smallville'' je doživio premijeru [[16. oktobar|16. oktobra]] [[2001]]. godine, a šesta sezone serije završena je [[17. maj]]a [[2007]]. godine<ref name="tvg">{{cite web|url=http://www.tvguide.com/detail/tv-show.aspx?tvobjectid=100398&more=ucepisodelist|title=Smallville Episodes <nowiki>|</nowiki> TVGuide.com|publisher=[[TV Guide]]|access-date=9. 7. 2007}}</ref> [[Smallville (sezona 7)|Sedma sezone]] je službeno najavljena na CW-u [[16. maj]]a [[2007]]. godine,<ref>{{cite news|author=Neil Wilkes|url=http://www.digitalspy.co.uk/ustv/a46667/smallville-supernatural-one-tree-hill-safe.html|title='Smallville', 'Supernatural', 'One Tree Hill' safe|publisher=DigitalSpy|date=16. 5. 2007|access-date=17. 5. 2007|archive-date=18. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070518043317/http://www.digitalspy.co.uk/ustv/a46667/smallville-supernatural-one-tree-hill-safe.html|url-status=dead}}</ref> , a premijeru je doživjela [[27. septembar|27. septembra]] [[2007]]. godine. Serija se snima unutar i u okolini grada [[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]]. Sve je počelo dolaskom Clarka u svemirskom brodu, uz kišu zelenih meteora, koji su običnim ljudima podarili posebne moći. Priča govori i o neobičnom prijateljstvu Clarka i [[Lex Luthor|Lexa Luthora]], koji će kasnije biti [[Superman|Superman-ov]] najveći neprijatelj. Uz sve te muke, Clark mora održati "prijateljske" odnose sa dvije djevojke u svom životu, [[Lana Lang|Lanom Lang]] i [[Chloe Sullivan]]. == Uloge i likovi == {{Glavni|Likovi u "Smallvilleu"}} === Trenutna postava === {| {{prettytable}} | bgcolor="#add8e6" width="200"| '''Ime glumca/glumice''' | bgcolor="#add8e6" width="300"| '''Uloga u seriji''' | bgcolor="#add8e6" | '''Sezona u seriji''' |- |[[Tom Welling]]|| Clark Kent|| 1 - sadašnjost |- |[[Allison Mack]]|| Chloe Sullivan|| 1 - sadašnjost |- |[[Erica Durance]]|| Lois Lane|| 5 - sadašnjost ( gost u 4. ) |- |[[Aaron Ashmore]]|| Jimmy Olsen|| 7 - sadašnjost ( gost u 6. ) |- |[[Cassidy Freeman]]|| Tess Mercer|| 8 - sadašnjost |- |[[Sam Witwer]]|| Davis Bloome|| 8 - sadašnjost |- |[[Justin Hartley]]|| Oliver / Green Arrow|| 6 - sadašnjost |- |} === Seriju su napustili === {| {{prettytable}} | bgcolor="#add8a6" width="200"| '''Ime glumca/glumice''' | bgcolor="#add8a6" width="300"| '''Uloga u seriji''' | bgcolor="#add8a6" | '''Sezone u seriji''' |- |[[Kristin Kreuk]]|| Lana Lang|| 1 - 7 (gost u 8.) |- |[[Michael Rosenbaum]]|| Lex Luthor|| 1 - 7 |- |[[John Glover]]|| Lionel Luthor|| 2 - 7 ( gost u 1. ) |- |[[Annette O'Toole]]||Martha Kent|| 1 - 6 |- |[[John Schneider]]|| Jonathan Kent|| 1 - 5 |- |[[Sam Jones III]]|| Pete Ross || 1 - 3 ( gost u 7. ) |- |[[Eric Johnson (glumac)|Eric Johnson]]|| Whitney Fordman || 1 ( gost u 2. i 4. ) |- |[[Jensen Ackles]]|| Jason Teague|| 4 |- |} == Osoblje == * [[Joe Davola]] - [[Izvršni producent]] * [[Alfred Gough]] - Izvršni producent * [[Ken Horton]] - Izvršni producent * [[Miles Millar]] - Izvršni producent * [[Brian Robbins]] - Izvršni producent * [[Mike Tollin]] - Izvršni producent == Priča == Trinaest godina nakon što je meteorska kiša razorila gradić Smallville, Clark je izrastao u teenager-a, koji počinje biti svjestan kakve moći posjeduje (super-snaga i super-brzina). Jedini ljudi, koji znaju za njegovu tajnu, su njegovi "roditelji", Jonathan i Martha Kent - oni su mu na kraju otkrili njegovo vanzemaljsko prijeklo. Clark, također, pohađa ''[[Smallville High]]'' srednju školu, zajedno sa svojim prijateljima Peteom Rossom i Chloe Sullivan, te zajedno sa njima, radi na [[Školske novine|školskim novinama]], ''[[The Torch]]''. Clark je od prvog dana smrtno zaljubljen u školsku najvijačicu Lanu Lang, koja, na njegovu žalost, već izlazi sa Whitneyem Fordmanom, igračem ragbija u školskom timu. Takođe, Lana nosi ogrlicu, napravljenu od dijela zelenog meteora, koji je ubio njene roditelje, jedine supstance, koja šteti Clarku Kentu, te on upada svaki put kada mu se Lana približi. Clark, u međuvremenu, spašava život bogataša Lexa Luthora. Lex je došao u Smallville kako bi upravljao fabrikom đubriva u ime svoga oca, Lionela, vlasnika [[LuthorCorp]]-a, sa kojim je Lex vrlo često u sukobu. Pošto mu je spasio život, te podario, kako on to naziva, 'Drugu šansu', Lex razvija prijateljstvo sa Clarkom, ali ipak ostaje sumnjičav prema njemu i njegovoj porodici. Lex je tražio pomoć od korumpiranog novinara, Rogera Nixona, da mu pomogne da istraži što više o Clarku. Clark, na svoju radost, razvija prijateljstvo sa Lanom, te se oni jako zbližavaju, a kako se Whitney morao brinuti za svog trajno oboljeloga oca, sve se manje viđao sa Lanom. Lana proživljava nekoliko promjena u svom životu, uključujući i odustajanje od navijanja, te zapošljavanje kao konobarica u ''Talonu'', gdje ona postaje i menadžer kada ga Lex Lutor kupi. == Epizode == === Sezona 1 (2001–2002) === {{Glavni|Smallville (sezona 1)}} === Sezona 2 (2002–2003) === {{Glavni|Smallville (sezona 2)}} === Sezona 3 (2003–2004) === {{Glavni|Smallville (sezona 3)}} === Sezona 4 (2004–2005) === {{Glavni|Smallville (sezona 4)}} === Sezona 5 (2005–2006) === {{Glavni|Smallville (sezona 5)}} === Sezona 6 (2006–2007) === {{Glavni|Smallville (sezona 6)}} === Sezona 7 (2007–2008) === {{glavni|Smallville (sezona 7)}} === Sezona 8 (2008–2009) === {{glavni|Smallville (sezona 8)}} === Sezona 9 (2009–2010) === {{glavni|Smallville (sezona 9)}} == Tehnologija Kriptona == * '''Clarkov brod''': Spasilački brod u kojem je [[Kal-El]] (Clark Kent) pobijegao od neobjašnjivog uništenja planete Kripton. Brod je uništio Clark pomoću oktogonalnog ključa od kriptonita. * '''Oktagonalni ključ''': Ključ od kriptonskog metala, koji može otvoriti sve, te pohraniti informacije. * '''Kawatche Pećine''': Pećine u gradiću Smallville, koje su osnovali Kawatche Indijanci, a koje su stvorili Kriptonci, kako bi sačuvali znanje za stanovnike planete. * '''Kriptonitski kristali''': Moćno kamenje, koji kada se spoji, mogu otvoriti ''Tvrđavu Samoće''. == DVD izdanja == {{glavni|Smallville DVD izdanja}} * Kompletna 1. sezona - 23. septembar 2003. godine [http://www.amazon.com/exec/obidos/tg/detail/-/B00005JLKB/qid=1118697064/sr=8-4/ref=pd_csp_4/103-2061068-7227835?v=glance&s=dvd&n=507846 DVD] * Kompletna 2. sezona - 18. maj 2004. godine [http://www.amazon.com/exec/obidos/tg/detail/-/B0001JXPPC/qid=1118697064/sr=8-5/ref=pd_csp_5/103-2061068-7227835?v=glance&s=dvd&n=507846 DVD] * Kompletna 3. sezona - 16. novembar 2004. godine [http://www.amazon.com/exec/obidos/tg/detail/-/B0002Y0QV2/qid=1118697064/sr=8-3/ref=pd_csp_3/103-2061068-7227835?v=glance&s=dvd&n=507846 DVD] * Kompletna 4. sezona - 13. septembar 2005. godine [http://www.amazon.com/exec/obidos/tg/detail/-/B0009A5MUO/qid=1118697064/sr=8-1/ref=pd_csp_1/103-2061068-7227835?v=glance&s=dvd&n=507846 DVD] * Kompletna 5. sezona - 12. septembar 2006. godine [http://www.amazon.com/gp/product/B000G1R4SO/102-4016628-3718511?n=130 DVD] * Kompletna 6. sezona - 18. septembar 2007. godine [http://www.amazon.com/gp/product/B000N6SE4U/ref=pd_cp_d_1/103-4753071-6691855?pf_rd_m=ATVPDKIKX0DER&pf_rd_s=center-41&pf_rd_r=1A34N79N0KESH4HMQ75M&pf_rd_t=201&pf_rd_p=316286001&pf_rd_i=B000G1R4SO DVD] * Kompletna 7. sezona - 9. septembar 2008. godine [http://www.amazon.com/Smallville-Complete-Seventh-Tom-Welling/dp/B000X5SMXY/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=dvd&qid=1223722676&sr=1-1 DVD] == Soundtrackovi == === ''Smallville: The Talon Mix'' (2003) === {{Infokutija album | naziv = Smallville: The Talon Mix | vrsta = [[Soundtrack]] | pozadina = drugo | izvođač_gen = | slika = TheTalonMix.jpg | objavljen = [[25. februar]] [[2003.]] | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = [[Soundtrack]] | trajanje = | izdavač = [[Elektra Records]] | producent = [[John Kirkpatrick]] | prethodni_album = | ovaj_album = | sljedeći_album = }} Ovo je prvi izdati CD sa soundtrackovima iz serije ''Smallville''. CD je pušten u komercijalnu upotrebu [[2003]]. ==== Spisak pjesama ==== # "Save Me" – [[Remy Zero]] # "Inside Out" – [[Vonray]] # "Island in the Sun" – [[Weezer]] # "Superman (It's Not Easy)" – [[Five For Fighting]] # "Nuclear" – [[Ryan Adams]] # "Lonely Day" – [[Phantom Planet]] # "Fight Test" – [[Flaming Lips]] # "Don't Dream It's Over" – [[Sixpence None the Richer]] # "Wave Goodbye" – [[Steadman]] # "I Just Wanna Be Loved" – [[AM Radio]] # "Everything" – [[Lifehouse]] # "Time After Time" – [[Eva Cassidy]] === ''Smallville: The Metropolis Mix'' (2005) === {{Infokutija album | naziv = Smallville: The Metropolis Mix | vrsta = Soundtrack | pozadina = drugo | izvođač_gen = | slika = MetropolisMix.jpg | objavljen = [[8. novembar]] [[2005.]] | snimljen = | mjesto = | studio = | žanr = Soundtrack | trajanje = 55:57 | izdavač = [[Hollywood Records]] | producent = [[Dominic Griffin]], [[Madonna Wade-Reed]] | prethodni_album = | ovaj_album = | sljedeći_album = }} Ovo je drugi izdati CD sa [[soundtrack]]ovima iz serije ''Smallville''. CD je pušten u komercijalnu upotrebu 2005. ==== Spisak pjesama ==== # "Forget It" – [[Breaking Benjamin]] # "Precious" – [[Depeche Mode]] # "You and Me (Extended Wedding Version)" – [[Lifehouse]] # "Superman" – [[Stereophonics]] # "Dirty Little Secret" – [[The All-American Rejects]] # "Almost Honest" – [[Josh Kelley]] # "All the Money or the Simple Life Honey (Remix)" – [[The Dandy Warhols]] # "Cold Hands (Warm Heart)" – [[Brendan Benson]] # "The Girl's Attractive" – [[Diamond Nights]] # "I'm a Human" – [[Flashlight Brown]] # "Wicked Game" – [[HIM]] # "Other Side of the World" – [[KT Tunstall]] # "Hungry Heart" – [[Minnie Driver]] # "Feels Like Today" – [[Rascal Flatts]] {{clear}} === Televizijski rejting u SAD-u === Sezonski rejting (baziran na posječnom broju gledalaca po epizodi) gledanosti serije ''Smallville'' '''The WB-u''' i '''The CW-u''': {| class="wikitable" width=99% | |- ! Sezona ! Termin ! Premijera sezone ! Finale sezone ! Godine ! Rank ! Gledalaca<br />(u milionima) |- ! Prva ! Utorak <ref name="RobOwen">{{cite news|author=Rob Owen|url=http://www.post-gazette.com/tv/20011129owen1129p3.asp|title=Tuned In: It's time to revisit the season's new shows|publisher=[[Post Gazette]]|date=29. 11. 2001|access-date=27. 5. 2007}}</ref> | [[16. oktobar]] [[2001]]. | [[21. maj]] [[2002]]. | 2001.-2002. ! style="text-align:center" | '''115''' <ref name="#r0102">{{cite web|url=http://www.usatoday.com/life/television/2002/2002-05-28-year-end-chart.htm|title=How did your favorite show rate? (2001-02)|date=28. 5. 2002|publisher=[[USA Today]]|access-date=25. 5. 2007}}</ref> ! style="text-align:center" | '''5.9'''<ref name="#r0102"/> |- ! Druga ! Utorak <ref name="BrianLowry">{{cite news|author=Brian Lowry|url=http://www.variety.com/review/VE1117921991.html?categoryid=32&cs=1|title=Smallville|publisher=[[Variety]]|date=30. 9. 2003|access-date=27. 5. 2007}}</ref> | [[24. septembar]] [[2002]]. | [[20. maj]] [[2003]]. | 2002.-2003. ! style="text-align:center" | '''113''' <ref name=#0203>{{cite web|url=http://groups.google.com/group/rec.arts.tv/browse_thread/thread/ee82c0640bcaeb06/82c78e0fe7710443?lnk=st&q=%22practice%22++2002-03+%22primetime%22+friends+survivor&rnum=1&hl=en#82c78e0fe7710443|title=2002-03 Ratings|access-date=25. 5. 2007}}</ref> ! style="text-align:center" | '''6,3''' <ref name=#0203/> |- ! Treća ! Srijeda <ref name="BrianLowry"/> | [[1. oktobar]] [[2003]]. | [[19. maj]] [[2004]]. | 2003.-2004. ! style="text-align:center" | '''141''' <ref name=#0304>{{cite web|url=http://www.abcmedianet.com/Web/progcal/dispDNR.aspx?id=060204_12|title=2003-04 Ratings|publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]] Medianet|access-date=25. 5. 2007|archive-date=30. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930171419/http://www.abcmedianet.com/Web/progcal/dispDNR.aspx?id=060204_11|url-status=dead}}</ref> ! style="text-align:center" | '''4,9''' <ref name=#0304/> |- ! Četvrta ! Srijeda <ref>{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/news.aspx?id=20040909wb01|title=BIG SCREEN 'SUPERMAN' STAR MARGOT KIDDER TO VISIT THE WB'S 'SMALLVILLE' |publisher=[[The Futon Critic]]|access-date=14. 7. 2007}}</ref> | [[22. septembar]] [[2004]]. | [[18. maj]] [[2005]]. | 2004.-2005. ! style="text-align:center" | '''124''' <ref name=#0405>{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/thr/television/feature_display.jsp?vnu_content_id=1000937471|publisher=[[Hollywood Reporter]]|date=27. 5. 2005|title=2004-05 Primetime Wrap|access-date=25. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20051226102306/http://www.hollywoodreporter.com/thr/television/feature_display.jsp?vnu_content_id=1000937471|archive-date=26. 12. 2005|url-status=live}}</ref> ! style="text-align:center" | '''4,4''' <ref name=#0405/> |- ! Peta ! Četvrtak <ref>{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/news.aspx?id=20050722wb01| title=THE WB'S 2005 PREMIERE SCHEDULE|publisher=The Futon Critic|access-date=14. 7. 2007}}</ref> | [[29. septembar]] [[2005]]. | [[11. maj]] [[2006]]. | 2005.-2006. ! style="text-align:center" | '''117''' <ref name="#0506">{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|title=Series|publisher=[[The Hollywood Reporter]]|date=26. 5. 2006|access-date=25. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20061208201731/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|archive-date=8. 12. 2006|url-status=live}}</ref> ! style="text-align:center" | '''4,7''' <ref name=#0506/> |- ! Šesta ! Četvrtak <ref>{{cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/news.aspx?id=20060518cw02|title=THE CW UNVEILS ITS FIRST PRIMETIME SCHEDULE|publisher=The Futon Critic|access-date=14. 7. 2007}}</ref> | [[28. septembar]] [[2006]]. | [[17. maj]] [[2007]]. | 2006.-2007. ! style="text-align:center" | '''125''' <ref name="#0607">{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|title=2006-07 primetime wrap|publisher=[[The Hollywood Reporter]]|date=25. 5. 2007|access-date=25. 5. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070528062839/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|archive-date=28. 5. 2007|url-status=live}}</ref> ! style="text-align:center" | '''4,1''' <ref name=#0607/> |- ! Sedma ! Četvrtak <ref>{{cite web|url=http://www.metacritic.com/tv/seasons/2007fall/networks.shtml|title=Fall 2007 schedule|date=18. 6. 2007|publisher=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071011040824/http://www.metacritic.com/tv/seasons/2007fall/networks.shtml|archive-date=11. 10. 2007|url-status=dead|access-date=29. 9. 2007}}</ref> | [[27. septembar]] [[2007]]. | | 2007.- ! ! |} == Nagrade i nominacije == * 2001. godine, [[Michael Rosenbaum]] je dobio nagradu ''[[Saturn Award|Saturn]]'' za ulogu Lexa Luthora. == Vanjski linkovi == {{Commons|Smallville}} * [http://www.smallvillededication.com SmallvilleDedication] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200803044828/http://www.smallvillededication.com/ |date=3. 8. 2020 }} * [http://thewb.warnerbros.com/web/show.jsp?id=SM Službena stranica serije Smallville] * [http://www.kryptonsite.com Krypton Site] * [http://www.smallvilleph.com Neslužbena fan stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191118145103/http://www.smallvilleph.com/ |date=18. 11. 2019 }} * [http://www.devotedtosmallville.com Fan stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028104655/https://www.devotedtosmallville.com/ |date=28. 10. 2020 }} == Reference == {{refspisak}} {{Smallville}} [[Kategorija:Smallville]] [[Kategorija:Američke TV-serije]] [[Kategorija:Kanadske TV-serije]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2001.]] [[Kategorija:Kanadske TV-serije sa početkom prikazivanja 2001.]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američke TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Američke TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Kanadske TV-serije iz 2000-tih]] [[Kategorija:Kanadske TV-serije iz 2010-ih]] [[Kategorija:Američke fantazijske serije]] [[Kategorija:Kanadske fantazijske serije]] hyd01s6ptxa9n9ajcpdtbbs045pswq7 0 6152 3848160 3846015 2026-05-20T22:42:05Z Mhare 481 3848160 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Živinice | drugo_ime = | službeno_ime = Grad Živinice | naselje_vrsta = Grad | slika = Živinice – Aerial 1.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Živinica | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Živinice.grb.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Živinice municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Grad Živinice u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|27|00.4|N|18|39|01.1|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | gradonačelnik = Began Muhić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/79/0|title=Lokalni izbori 2024 - Živinice|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 13.61 | površina_grada = 290.67 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16157 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_grad = 57765 | stanovništvo_grad_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 75 270 | pozivni_broj = (+387) 35 | matični_broj_naselja = 164291<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11215 | veb-sajt = {{URL|https://gradzivinice.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756615 | mapframe_shape = yes }} '''Živinice''' su [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], južno od [[Tuzla|Tuzle]]. Administrativno pripada [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] u sklopu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Prema posljednjem [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva]] broji 57.765 stanovnika. == Geografija == Živinice, kao osnovna jedinica lokalne samouprave, formirana je Odlukom Narodne skupštine [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]], br. 28/59, 19. juna 1959. Danas obuhvata područje od oko 300&nbsp;km² na kome trenutno skupa sa prognaničkom populacijom živi oko 75.000 stanovnika. Na području grada konstituisano je 26 mjesnih zajednica, od kojih četiri čine gradsko naselje. Prema procjenama, u gradu i prigradskim naseljima živi oko 23.000 stanovnika, što je u odnosu na predratni period skoro udvostručen broj.<ref name="gradzivinice.ba">{{Cite web|url=https://gradzivinice.ba/geografija-demografija/|title=Geografija – demografija – Grad Živinice|language=bs-BA|access-date=5. 10. 2024}}</ref><ref name="gradzivinice.ba"/> == Historija == === Srednji vijek i stariji tragovi naseljenosti === Područje današnjih Živinica ima tragove starije naseljenosti, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta, gradine i nekropole sa [[Stećak|stećcima]]. U evidenciji kulturno-historijskog naslijeđa grada navedeni su, između ostalog, lokaliteti [[Gradina]] u Nevrenči, Džebarska gradina, grad Jasičak iznad Bašigovaca, kao i veći broj nekropola stećaka u Đurđeviku, Gračanici, Donjoj Višći, Tupkovićima, Brnjici i drugim naseljima.<ref name="BastinaZivinice">{{cite web|url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2024/01/Evidencija-dobara-ZIVINICE.pdf|title=Evidencija dobara kulturno-historijskog naslijeđa grada Živinice|website=Baština.ba|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Zvanični historijat grada navodi da je srednjovjekovna teritorija Živinica bila u sastavu [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanske države]], u okvirima oblasti Gostilj, Dramešin i Soli.<ref name="HistorijatGrada">{{cite web|url=https://gradzivinice.ba/historijat/|title=Historijat|website=Grad Živinice|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Kontinuitet života na širem živiničkom prostoru potvrđuju i naučni radovi o okolnim naseljima. Tako je za naselje [[Djedino]] utvrđeno da je postojalo još u srednjem vijeku te da se može pratiti kroz prve osmanske popise [[Zvornički sandžak|Zvorničkog sandžaka]] iz 1519. i 1533. godine.<ref name="SofticDjedino">{{cite journal|last=Softić|first=Sakib|year=2023|title=Stanovništvo naselja Djedino kod Živinica u drugoj polovini 19. stoljeća|url=https://bastina.ba/wp-content/uploads/2024/05/29-45.pdf|journal=Baština sjeveroistočne Bosne|volume=15|pages=29–45|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Registrirano je oko 25 [[nekropola]] i desetak stećaka samaca. Danas je sačuvano oko 250 stećaka na raznim lokalitetima, posebnu pažnju predstavlja stećak "Vrpolje" u [[Đurđevik]]u, koji je ujedno i jedini stećak sa pisanim tekstom. === Osmanski period === Nakon osmanskog osvajanja ovaj prostor ulazi u sastav [[Nahija|nahije]] Tuzla. Prema zvaničnom historijatu grada, urbano naselje Živinice vjerovatno je nastalo u [[18. stoljeće|XVIII stoljeću]].<ref name="HistorijatGrada" /> U istom izvoru, pozivajući se na stariju literaturu, navodi se da se u osmanskom dokumentu iz [[1764]]. spominju Živinice pod drugim nazivom, što se u lokalnoj historiografiji uzima kao jedan od najstarijih pisanih tragova o samom naselju.<ref name="HistorijatGrada" /> Postanak imena Živinice još uvijek nije utvrđen. Prema M. Hadžijaniću Živinice se pominju u jednom turskom dokumentu iz 1764. kao ''"Živinice zvano Uskopči, vjerovatno (Oskovci) u nahiji Tuzla".'' Za osmanski period karakterističan je razvoj seoskih naselja u živiničkom kraju, posebno u dolinama i na padinama [[Konjuh]]a i prema dolini [[Spreča|Spreče]]. Naselja poput Djedina dokumentirana su u osmanskim popisima i kasnijim administrativnim izvorima, što pokazuje da je današnje područje grada bilo naseljeno i prije formiranja savremenog urbanog središta Živinica.<ref name="SofticDjedino" /> === Austro-Ugarska uprava === Poslije 1878. godine živinički kraj ulazi u sastav Kondominija Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom. U tom periodu uvedeni su moderniji oblici uprave, katastarske evidencije i zemljišnih knjiga. Za okolna živinička naselja, poput Djedina, postoje podaci o austrougarskim popisima stanovništva i uspostavljanju gruntovnice krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name="SofticDjedino" /> Iako su sama Živinice kao urbano središte tada još bila manje naselje, austrougarski period predstavlja važnu etapu u administrativnom i saobraćajnom povezivanju područja s [[Tuzla|Tuzlom]] i drugim dijelovima sjeveroistočne Bosne. === 20. stoljeće === Veći privredni značaj živinički kraj dobija u [[20. stoljeće|20 stoljeću]], naročito razvojem rudarstva u [[Đurđevik]]u. Prema monografiji [[Rudnik mrkog uglja Đurđevik|Rudnika „Đurđevik“]], prve tone uglja iz đurđevičkog ugljenokopa iskopane su 1936. godine, kada je počela eksploatacija u jami „Suhodanj“, a ubrzo potom i u jami „Frelih“.<ref name="RMUDjurdjevik">{{cite book|url=https://www.rudnikdjurdjevik.ba/download/75%20godina%20rudnika%20djurdjevik.pdf|title=Sedamdeset pet godina Rudnika Đurđevik: 1936–2011|publisher=RMU „Đurđevik“ / PrintCom|year=2011|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Razvoj rudnika snažno je uticao na demografski i privredni rast šireg područja Živinica.<ref name="RMUDjurdjevik" /> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] rudarska i saobraćajna infrastruktura na području Đurđevika bila je teško oštećena, a proizvodnja uglja obustavljena.<ref name="RMUDjurdjevik" /> Nakon rata uslijedila je obnova i daljnja industrijalizacija, što je doprinijelo pretvaranju Živinica u jedno od važnijih lokalnih središta tuzlanske regije.<ref name="RMUDjurdjevik" /> === Formiranje općine === Savremena [[općina]] Živinice formirana je Odlukom Narodne skupštine [[Narodna Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]], broj 28/59, od 19. juna [[1959]]. godine.<ref name="HistorijatGrada" /> Taj datum kasnije je prihvaćen i kao Dan grada Živinica, jer je tada utvrđena današnja teritorija općine, odnosno grada.<ref name="DanGrada">{{cite web|url=https://gradzivinice.ba/grb-i-dan-opcine/|title=Grb i Dan|website=Grad Živinice|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U drugoj polovini XX stoljeća Živinice su rasle kao upravno, saobraćajno i industrijsko središte južno od Tuzle, a razvoj rudarstva, trgovine i usluga oblikovao je savremeni identitet grada. U periodu SFR Jugoslavije je postojalo naselje ''Živinice Tvornica'' koje je preimenovano u Živinice.<ref name="promjene">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 122) |work=SL. L. SRBIH, 17/55, 28/81, 24/85 |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> Godine 1981. su naselju Živinicama pridružene ''Donje Živinice'' (bivše ''Živinice Hrvatske'').<ref name="promjene" /> Živinice su do 1985. nosile ime Živinice, a onda im je ime promijenjeno u ''Živinice Grad''.<ref name="promjene" /> Iste je godine izdvojen dio naselja koji je s naseljem [[Barice|Baricama]] spojen u novo naselje [[Živinice Donje]].<ref name="promjene" /> === Rat u Bosni i Hercegovini i poratni period === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) Živinice su imale važnu ulogu u odbrani sjeveroistočne Bosne i u organizaciji jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Na području grada danas djeluju memorijalne i muzejske ustanove koje čuvaju sjećanje na taj period, uključujući Muzej Armije BiH u Dubravama.<ref name="MuzejARBiH">{{cite web|url=https://gradzivinice.ba/posjeta-muzeju-armije-bih-u-gradu-zivinice/|title=Posjeta Muzeju Armije BiH u Gradu Živinice|website=Grad Živinice|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U poratnom periodu Živinice su nastavile demografski i urbanistički rast. Zakon o Gradu Živinice donesen je 2019. godine, čime je dotadašnja općina dobila status grada.<ref name="ZakonGrad">{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/userfiles/file/Usvojeni%20materijali_2019/ZAKON%20O%20GRADU%20ZIVINICE-bos.pdf|title=Zakon o Gradu Živinice|website=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Historija Živinica vidljiva je i kroz sačuvano naslijeđe. U evidenciji kulturnih dobara grada nalaze se nacionalni spomenici i druga evidentirana dobra, među kojima su nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici, [[Drvena džamija u Priluku]] te više arheoloških lokaliteta i nekropola stećaka širom današnjeg gradskog područja.<ref name="BastinaZivinice" /> == Kultura == === Nacionalni spomenici kulture === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Živinice se nalaze sljedeći spomenici: * "[[Drvena džamija u Priluku|Drvena džamija u selu Priluk]]" (prirodno-graditeljska cjelina), * "[[Nekropola stećaka Jasik|Nekropola sa stećcima na lokalitetu Jasik u Gračanici]]" (historijsko područje).<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=111 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (grad Živinice) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=19. 12. 2015 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Živinica|Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinicama}} === Nacionalni sastav stanovništva – grad Živinice === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Živinice | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11215 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 128/9) |work=fzs.ba |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 4. 2017}}</ref> | g2013_ukupno = 57765 | g2013_bosnjaci = 53089 | g2013_srbi = 242 | g2013_hrvati = 2508 | g2013_bosanci = 546 | g2013_romi = 535 | g2013_muslimani = 356 | g2013_bosanciihercegovci = 130 | g2013_albanci = 33 | g2013_jugosloveni = 14 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_turci = 12 | g2013_slovenci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 172 | g2013_nepoznato = 38 | g2013_hrvati = 2508 | g1991_ukupno = 54783 | g1991_muslimani = 44017 | g1991_srbi = 3525 | g1991_hrvati = 3976 | g1991_jugosloveni = 2130 | g1981_ukupno = 48515 | g1981_muslimani = 38433 | g1981_srbi = 3284 | g1981_hrvati = 4540 | g1981_jugosloveni = 1953 | g1981_slovenci = 11 | g1981_crnogorci = 54 | g1981_albanci = 19 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 66 | g1981_makedonci = 7 | g1971_ukupno = 40335 | g1971_muslimani = 32319 | g1971_srbi = 3133 | g1971_hrvati = 4404 | g1971_jugosloveni = 147 | g1971_slovenci = 8 | g1971_crnogorci = 60 | g1971_albanci = 20 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 40 | g1961_ukupno = 29794 | g1961_muslimani = 21588 | g1961_srbi = 2900 | g1961_hrvati = 3819 | g1961_jugosloveni = 1383 | g1961_slovenci = 33 | g1961_crnogorci = 9 | g1961_albanci = 9 | g1961_madari = 5 | g1961_romi = 6 | g1961_makedonci = 9 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Živinice Grad === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Živinice Grad | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 164291 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16157 | g2013_bosnjaci = 13765 | g2013_srbi = 184 | g2013_hrvati = 1334 | g2013_bosanci = 255 | g2013_romi = 187 | g2013_muslimani = 145 | g2013_bosanciihercegovci = 73 | g2013_albanci = 26 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 12 | g2013_slovenci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 106 | g2013_nepoznato = 9 | g1991_ukupno = 11947 | g1991_muslimani = 7083 | g1991_srbi = 1597 | g1991_hrvati = 1552 | g1991_jugosloveni = 1276 | g1981_ukupno = 7957 | g1981_muslimani = 4077 | g1981_srbi = 1137 | g1981_hrvati = 1475 | g1981_jugosloveni = 1113 | g1981_slovenci = 9 | g1981_crnogorci = 36 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 12 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 5426 | g1971_muslimani = 3106 | g1971_srbi = 815 | g1971_hrvati = 1326 | g1971_jugosloveni = 61 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 36 | g1971_albanci = 14 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 3 | g1961_ukupno = 4022 | g1961_muslimani = 1579 | g1961_srbi = 916 | g1961_hrvati = 1221 | g1961_jugosloveni = 254 | g1961_slovenci = 22 | g1961_crnogorci = 1 | g1961_albanci = 8 | g1961_madari = 2 | g1961_makedonci = 2 }} == Sportski timovi == * [[RK Konjuh namještaj]] * [[ŽRK Živinice]] * [[FK Slaven Živinice|FK Slaven]] == Poznate ličnosti == * [[Adnan Babajić]], pjevač * [[Boris Živković]], nogometaš * [[Cvijan Milošević]], nogometaš * [[Denijal Pirić]], nogometaš, trener * [[Elvir Rahimić]], nogometaš * [[Hidajet Tulumović]], nogometaš, trener * [[Ivo Andrić-Lužanski]], političar * [[Jasmin Fejzić]], nogometaš * [[Jusuf Nurkić]], košarkaš * [[Latif Havkić]], pjevač * [[Mato Đaković]], novinar * [[Mirsad Bešlija]], nogometaš * [[Murat Hasanagić]], glumac * [[Nesib Malkić]], komadant * [[Salih Delalić]], nogometaš == Također pogledajte == * [[Konjuh (preduzeće)]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Živinice Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://gradzivinice.ba/ Zvanični veb-sajt grada Živinica] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Tuzlanski kanton}} {{Grad Živinice}} [[Kategorija:Živinice|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Tuzlanskom kantonu]] tjmrfctootgasstde9hw5nryond09cd 0 6788 3848149 3823304 2026-05-20T22:27:35Z Mhare 481 3848149 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Bosanska Krupa | službeno_ime = Grad Bosanska Krupa | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/3 | image1 = Bos.krupa.jpg | image2 = Bosanska Krupa (1).jpg | image3 = Bosanska Krupa (3).jpg | image4 = Bosanska Krupa, pevnost z 15. stol.jpg }} | slika_opis = Bosanska Krupa | slika_veličina = 250px | slika_zastava = | slika_grb = Coat of Arms of Bosanska Krupa.svg | slika_karta = BiH municipality location Bosanska Krupa.svg | karta_opis = Grad Bosanska Krupa u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|53|05.7|N|16|09|09.8|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | površina_naselja = 24.97 | površina_grada = 566.73 | nadmorska_visina = 177 | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_naselje = 10196 | stanovništvo_grad = 25545 | stanovništvo_demonim = Krupljanin | gradonačelnik = Armin Halitović<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/4/0|title=Lokalni izbori 2024 - Bosanska Krupa|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] | poštanski_broj = 77 240 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 104159<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11428 | veb-sajt = {{URL|https://gradbosanskakrupa.ba/}} | mapframe_shape = yes | mapframe_id = Q12756583 }} '''Bosanska Krupa''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Smještena je u dolinama rijeka [[Una|Une]] i [[Krušnica|Krušnice]]. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m u proširenom dijelu rijeke Une. Općina Bosanska Krupa graniči sa općinama: [[Bihać]], [[Cazin]], [[Bužim]], [[Bosanski Petrovac]], [[Sanski Most]], [[Novi Grad]], te [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Rijeka [[Una]], prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom [[Evropa|Evropom]].<ref>[http://www.opcinabosanskakrupa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=875&Itemid=143 ''Geografski položaj Bosanske Krupe, opcinabosanskakrupa.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131101062539/http://opcinabosanskakrupa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=875&Itemid=143 |date=1. 11. 2013 }}; pristupljeno: 5. 2. 2015.</ref> == Historija == [[Datoteka:Srednjovjekovna_Krupa.jpg|mini|desno|265px|Grafika sredjovjekovne Bosanske Krupe]] Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi "[[krupa]]" koja ima više značenja. Riječ ''krupa'' se sačuvala u imenu vrste atmosferskih padavina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, međutim jedno od najviše spominjanih značenja za naziv ''krupa'' jeste da je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u sadašnjoj Krupi. === Prahistorija === O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u [[prahistorija|prahistorijsko doba]] svjedoče lokaliteti zvani [[gradine]], a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopani su na Kekića glavici pored Zalina, na Oblali kod Malog Radića i na gradini pored sela Suvaja. Područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena [[japodi|Japoda]] koje su [[Rimljani]] pokorili 35. godine prije nove ere. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono što je otkriveno na mjestu Gromila u selu Ljusina kod Krupe. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada i razni predmeti. Mnogobrojni otkopani grobovi rimskih vojnika u kojima su pored ljudskih kostiju nađeni rimski [[novac]], jedna sablja i drugi predmeti, govore o prisustvu starih rimljana na ovom područjima. U periodu rimske vlasti područje oko srednje Une pripadalo je rimskoj provinciji [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Nakon podjele Rimskog carstva 395. godine na Istočno i Zapadno, Pounje je ušlo u sastav Zapadnog rimskog carstva. Ne postoje nikakvi pouzdani podaci o zbivanjima na ovim prostorima u vrijeme Zapadnog rimskog carstva. Poznato je samo da su u 5, 6, i 7. vijeku u pounske krajeve prodirali [[Goti]] i širila se vlast [[Bizantija|Bizantije]] da bi na kraju doselili [[Avari]] i [[slaveni|slavensko stanovništvo]]. === Srednji vijek === [[Datoteka:Krupa_1890.JPG|mini|desno|265px|Bosanska Krupa 1890. godine]] U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] područje današnje krupske općine pripadalo je [[Hrvatska|hrvatskoj kraljevini]] i [[Ugarska|Ugarskoj državi]]. U 10. vijeku ulazilo je u sastav župe [[Pset]]. U 13. vijeku gubi se ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za [[tvrđava|tvrđavu]] u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po legendi ovu tvrđavu sazidala je djevojka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su vlastela [[Babonići]]. Od 1410. do 1429. godine Krupa je kraljevski grad kojim su upravljali [[kastelan]]i u ime ugarskog kralja. Kasnije je Krupa darovana [[Grofovi Celjski|Fridrihu Celjskom]] da bi je 1456. godine prisvojio [[Martin Frankopan]]. Od 1463. do 1490. godine Krupa je opet u posjedu ugarskog vladara i njom upravljaju [[senj]]ski kapetani. Od 1490. godine vlasnik grada je [[Ivan Korvin]]. Nakon toga Krupa po treći put postaje kraljevski grad, da bi uskoro došla u ruke bana [[Ivan karlović|Ivana Karlovića]]. Od [[1531]]. godine do pada pod [[Osmanlije|osmansku vlast]] Krupa je bila vlasništvo knezova Zrinjski. [[Kara-Mustafa paša Sokolović]] je 23. juna 1565. godine zauzeo krupsku tvrađavu i od tada je Krupa pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom vlašću]] sve do 1878. kada vladavinu u cijeloj Bosni preuzima Austo-ugarska monarhija. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda [[Matija Bakić]], koji se utopio na utoku rijeke [[Krušnica|Krušnice]] u [[Una|Unu]]. Dok se vodila presudna bitka na lijevoj obali rijeke Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznička stanica nalazila se utaborena desetak dana ugarska vojska, sastavljena većinom od [[slaveni|Slavena]], pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim Krupljanima. Jedna grupa od osamdesetak Slavena je pokušala doći u pomoć, ali su ih [[osmanlije|osmanski vojnici]] spriječili. === Novi vijek i Savremeno doba === [[Habsburško Carstvo|Austrijanci]] su opsijedali Krupu 1581, 1690, 1692 i 1716. Krupski grad je popravljan 1783. i 1816. Godine 1833. bilo je u gradu 12 topova. Osmanlije su u grad smjestili jaku posadu, koja je 1577. imala 300 konjanika i 400 pješaka. U Krupi je bio [[dizdar]] i [[kapetan]]. Od druge polovine 18. vijeka dizdari i kapetani Krupe bili su Badanjkovići ili [[Badnjevići]]. Među poznatijim krupskim dizdarima su: Turhanaga 1627, Omeraga 1637, Redžepaga 1638 i 1641, Mehmedaga 1730, i zadnji Muharemaga (umro u Krupi 1875. u 82-oj godini života). Prema službenom austrougarskom popisu Krupa je 1885. godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i sloma Austo-ugarske Krupa je u sastavu [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] a zatim [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Bosanska Krupa se nalazila u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. === Rat u Bosni i Hercegovini === [[Datoteka:Krupa_nakon_rata.JPG|mini|desno|265px|Bosanska Krupa nakon rata 1995.]] ==== Vojne akcije i preuzimanje grada 1992. ==== Prema presudi u predmetu ''Brđanin'', borbe u Bosanskoj Krupi počele su 22. aprila 1992, nakon čega su srpske snage uspostavile kontrolu nad gradom i njegovom okolinom.<ref name="ICTYBrdaninBK">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Prosecutor v. Radoslav Brđanin, Judgement|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', srpske teritorijalne snage iz područja [[Grmeč]]a, uz učešće jedinica [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], prešle su [[Una|Unu]], opkolile Bosansku Krupu i do 23. aprila 1992. zauzele veći dio grada, dok su se preostale snage lojalne Republici Bosni i Hercegovini povukle prema zapadnim i uzvisinskim dijelovima općine.<ref name="ICTYBrdaninBK" /><ref name="CIA1992BK">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=84–86}}</ref> Nakon uspostavljanja vojne i policijske kontrole, bošnjački i hrvatski civili zatvarani su u više objekata na području općine. MKSJ je utvrdio da su od 21. i 22. aprila 1992. civili zatvarani u osnovnu školu u [[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenici]], a početkom maja prebačeni u školu ''Petar Kočić'' u Bosanskoj Krupi, gdje su bili izloženi premlaćivanju, mučenju i ubistvima.<ref name="ICTYBrdaninBK" /><ref name="CIA1995BK">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–382}}</ref> ==== Zločini, logori i sudski postupci za 1992. ==== U presudi navedeno je da su u školi ''Petar Kočić'' ubijeni brojni zatočenici, uključujući grupu civila strijeljanih automatskim oružjem, dok su zatočenici u [[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenici]] i Bosanskoj Krupi bili izloženi fizičkom zlostavljanju od strane lokalnih srpskih policajaca i paravojnih grupa.<ref name="ICTYBrdaninBK" /> Sud Bosne i Hercegovine je 15. augusta 2022. prvostepeno proglasio [[Dušan Ćulibrk|Dušana Ćulibrka]] krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Bosanske Krupe i osudio ga na 20 godina zatvora, utvrdivši da je kao pripadnik rezervnog sastava policije učestvovao u ubistvu 51 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.<ref name="SudBiHCulibrk1">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Post/Read/Prvostepena%20presuda%20u%20predmetu%20Du%C5%A1an%20%C4%86ulibrk|title=Prvostepena presuda u predmetu Dušan Ćulibrk|date=15. 8. 2022|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema podacima na stranici predmeta i izvještavanju portala ''Detektor'', ta presuda je potom potvrđena u žalbenom postupku.<ref name="SudBiHCulibrk2">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1934|title=S1 1 K 038748 21 Kri Ćulibrk Dušan|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorCulibrk">{{cite web|url=https://detektor.ba/2023/01/10/dusanu-culibrku-potvrdjena-kazna-od-20-godina-zatvora/|title=Dušanu Ćulibrku potvrđena kazna od 20 godina zatvora|date=10. 1. 2023|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Na stranici predmeta ''Milorad Kotur'' Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optužnica protiv Kotura potvrđena 11. januara 2021. te da ga tereti za učešće u ubistvu 51 civila na području Bosanske Krupe, uključujući ubistva 44 logoraša izvedenih iz [[Koncentracijski logor Omarska|logora Omarska]] i likvidiranih kod jame ''Lisac'' u [[Donji Dubovik|Donjem Duboviku]], kao i ubistva sedam civila koji su se kretali iz pravca [[Prijedor]]a prema [[Bihać]]u.<ref name="SudBiHKotur">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/2213|title=S1 1 K 041736 21 Kro Milorad Kotur|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U ranijem predmetu protiv [[Gojko Kličković|Gojka Kličkovića]], [[Mladen Drljača|Mladena Drljače]] i [[Jovan Ostojić|Jovana Ostojića]], Sud Bosne i Hercegovine je [[2010]]. prvostepeno oslobodio optužene, a u odnosu na Ostojića oslobađajuća presuda je potvrđena i u žalbenom postupku; za Kličkovića i Drljaču je nakon ponovljenog postupka donesena pravosnažna oslobađajuća presuda.<ref name="SudBiHOsl1">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/17854-gojko-klickovic-mladen-drljaca-i-jovan-ostojic-oslobodjeni-optuzbi|title=Gojko Kličković, Mladen Drljača i Jovan Ostojić oslobođeni optužbi|date=5. 11. 2010|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="SudBiHOsl2">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/18799-gojko-klickovic-i-mladen-drljaca-pravosnazno-oslobodjeni|title=Gojko Kličković i Mladen Drljača pravosnažno oslobođeni|date=9. 5. 2013|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> ==== Operacije 1995. ==== Jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) pružile su otpor i s vremenom oslobodile područje, najprije za vrijeme [[Operacija "Južni potez"|operacije "Južni potez"]] u septembru 1995, tokom kojih su zajedno djelovale ARBiH, [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] (HV) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO). Ova operacija zaustavila je VRS ofanzivu kod [[Ključ (općina)|Ključa]] i Bosanske Krupe, što je značajno uticalo na preokret u regiji.<ref name=":0">{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=jodpAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict|date=2002|publisher=[[Centralna obavještajna agencija]], Ured za rusku i evropsku analizu|isbn=978-0-16-066472-4|language=en}}</ref> Bosanska Krupa bila je jedan od glavnih ciljeva [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa ARBiH-a]] u operaciji ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]''. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operativna grupa ''Sjever'' 5. korpusa, sastavljena od 503, 505. i 511. brigade, napala je pravac [[Bosanska Otoka]] – Bosanska Krupa sredinom septembra 1995., a nakon dvodnevnih borbi odbrana [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] je slomljena te je grad zauzet.<ref name="CIA1995BK" /> U službenim i komemorativnim objavama lokalnih institucija kao datum konačnog oslobođenja Bosanske Krupe navodi se 17. septembar 1995.<ref name="OpcinaBKDan">{{cite web|url=https://opcinabosanskakrupa.ba/page/166/?Itemid=134&dir=DESC&gid=42&limit=5&limitstart=5&option=com_docman&order=date&task=cat_view|title=Dan oslobođenja Bosanske Krupe|website=Općina Bosanska Krupa|publisher=Grad Bosanska Krupa|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Zauzimanje Bosanske Krupe bilo je dio šireg prodora ARBiH-a prema [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]], [[Ključ (općina)|Ključu]] i [[Sanski Most|Sanskom Mostu]], čime je VRS potisnut iz velikog dijela zapadne Bosne.<ref name="CIA1995BK" /> ==== Zločini i postupci vezani za 1995. ==== Za događaje nakon zauzimanja područja Bosanske Krupe u ljeto i jesen [[1995]]. pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeno je više postupaka protiv pripadnika ARBiH-a i policije. Potvrđena optužnica protiv više bivših pripadnika 511. slavne brdske brigade tereti ih da su prilikom napada na položaje Kobiljnjaka, Osmače i Ćojluka od maja do jula 1995. zarobili najmanje 25 pripadnika VRS-a, od kojih je dio ubijen neposredno nakon zarobljavanja, dok su drugi držani i zlostavljani u vojnom pritvoru u [[Pištaline|Pištalinama]].<ref name="Detektor511">{{cite web|url=https://detektor.ba/2023/02/08/potvrdjena-optuznica-protiv-bivsih-pripadnika-armije-bih-za-zlocine-u-bosanskoj-krupi/|title=Potvrđena optužnica protiv bivših pripadnika Armije BiH za zločine u Bosanskoj Krupi|date=8. 2. 2023|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> [[Nermin Porić]] optužen za zločin protiv ratnih zarobljenika na području Bosanske Krupe 1995, pri čemu mu se na teret stavlja komandna odgovornost jer nije spriječio ubistva i zlostavljanja njemu podređenih pripadnika niti je nakon toga pokrenuo postupke kažnjavanja odgovornih.<ref name="DetektorPoric">{{cite web|url=https://detektor.ba/2024/08/02/optuzeni-za-zlocine-u-bosanskoj-krupi-iduce-sedmice-se-izjasnjava-o-krivnji/|title=Optuženi za zločine u Bosanskoj Krupi iduće sedmice se izjašnjava o krivnji|date=2. 8. 2024|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema podacima [[Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo|Istraživačko dokumentacionog centra Sarajevo]], u regiji pod opsadom ([[Opsada Bihaća|Bihać]], Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša) nestalo je ili poginulo oko 4.856 osoba, uključujući civile.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/656787217/Mujo-Begic-Bosanska-Krupa|title=Mujo Begic Bosanska Krupa {{!}} PDF|website=Scribd|language=en|access-date=20. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sarajevotimes.com/bih-prosecutors-office-has-filed-an-indictment-against-seven-persons-for-war-crimes/|title=BiH Prosecutor's Office has filed an Indictment against Seven Persons for War Crimes|last=sarajevo_times|date=30. 12. 2022|website=Sarajevo Times|language=en-US|access-date=20. 6. 2025}}</ref> ==== Značaj ==== Zbog položaja na [[Una|Uni]] i na komunikacijama prema [[Bihać]]u, [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]] i unutrašnjosti [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], Bosanska Krupa imala je veliki operativni značaj za obje zaraćene strane. Tokom 1992. kontrola grada omogućila je srpskim snagama stabilizaciju fronta prema Bihaću, dok je u 1995. njegovo zauzimanje otvorilo ARBiH-u pravac daljeg napredovanja prema dolinama Sane i [[Japra|Japre]].<ref name="CIA1992BK" /><ref name="CIA1995BK" /> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] koji je označio kraj rata, Bosanska Krupa je administrativno preuređena, glavno sjedište ostalo je u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] ([[Unsko-sanski kanton]]), dok je preostali dio područja pripalo [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], kao posebna općina [[Krupa na Uni]]. == Geografija == Općina Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine zauzimala prostor od 778&nbsp;km². U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|proteklog rata]] došlo je do otcjepljenja općina [[Bužim]] i [[Krupa na Uni]], kojima granicu čini rijeka [[Una]], tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556&nbsp;km². Prema popisu stanovnika iz 1991. općina Bosanska Krupa imala je 58.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi 32.465 stanovnika. Sâm grad Bosanska Krupa danas ima oko 15.400 stanovnika. === Geografski položaj === {{Susjedne općine | SZ = [[Cazin]] | S = [[Bužim]] | SI = [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]]<br />[[Novi Grad]] | Z = [[Bihać]] | I = [[Krupa na Uni]] | JZ = [[Bihać]] | J = [[Bosanski Petrovac]] | JI = [[Sanski Most]] }} Općina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: [[Bihać]], [[Cazin]], [[Bužim]], [[Bosanski Petrovac]], [[Sanski Most]], [[Novi Grad]] i [[Dvor (Hrvatska)|Dvor]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Međunarodna, a ujedno i najveća rijeka kantona, [[Una]], prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Također, putnim komunikacijama općina je povezana sa [[Zapadna Evropa|Zapadnom]] i [[Južna Evropa|Južnom Evropom]]. Bosanska Krupa se teritorijalno smjestila u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une. === Klimatske karakteristike === U bosanskokrupskoj općini vlada [[kontinentalna klima]] što se ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjesecima, a srednja godišnja temperatura iznosi 11,3&nbsp;°C. Također postoji vrlo skokovit prelazak temperatura između zime i proljeća (mjesec [[mart]] 7&nbsp;°C – mjesec [[april]] 11&nbsp;°C). Jesen je godišnje doba s najvećom količinom padavina, zatim proljeće, tako da jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723&nbsp;mm/m² padavina. Kiše koje se izliju tokom proljetnih i jesenjih mjeseci su dugotrajne, tihe, obilne i veoma često izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje. Bosanska Krupa je područje s visokim procentom relativne i apsolutne [[vlažnost zraka|vlažnosti zraka]]. Dolina Une uvjetuje i pojavu i pravce regionalnih i lokalnih vjetrova. Aproksimativni pokazatelji pokazuju da su najučestaliji vjetrovi iz: * jugozapadnog kvadranta 13,8%, * sjeverozapadnog kvadranta 22,90%. Olujnih vjetrova nema, a najjači vjetrovi javljaju se u [[februar]]u. {{Klimatske karakteristike općine Bosanska Krupa}} === Vodotokovi === [[Datoteka:Bosanska Krupa, mestecko na Une.jpg|mini|desno|265px|Rijeka Una u Bosanskoj Krupi]] Pored toka [[Una|Une]] i [[Krušnica|Krušnice]] za razvoj naselja Bosanske Krupe karakteristične su i etaže izvora na kontaktu krečnjačkog okvira pa se javljaju izvori i vrela različitog intenziteta. Tok Une je jako razvođen u bosanskokrupskom proširenju što je posljedica izrazito intezivne bočne [[erozija|erozije]] i pojave naplavina sedre. U Bosanskoj Krupi u Unu se uljeva više potoka i rijeka, a na periferiji grada se u Unu ulijeva rjeka Krušnica. Maksimalan vodostaj se javlja sa intenzitetom i do 5 m relativne visinske razlike, tako visoke vode izazivaju poplavu sa dužim ili kraćim intervalima. Srednji mjesečni nivo vodostaja na Uni iznosi cca 1,84 m, a srednji godišnji cca 1,15 m. U području Bosanske Krupe, odnosno njene najbliže okoline, javljaju se izvori, karakteristični u dvije etaže. Izvori značajni za ovu etažu u području Bosanske Krupe javljaju se u dolini Krušnice. Djelimično su izvori vezani za gravitacijsku vodu koja kao podzemna voda cirkulira kroz krečnjake kontinentalnog okolnog prostora. Na udaljenosti cca 5&nbsp;km od grada nalazi se izvor rijeke Krušnice koji je jedan od najjačih u [[Evropa|Evropi]]. Na izvoru je smještena hidrocentrala koja je u funkciji a u vlasništvu je elektrodistribucije [[Bihać]]. === Pedološke karakteristike zemljišta === Okvir doline [[Una|Une]] i bosanskokrupskog proširenja sastavljen je od triarskih [[dolomit]]a i [[krečnjak]]a sa primjesama rožnica i gline. Tako je bosansko-krupsko proširenje uokvireno krečnjačkim anfiteatrima jurske starosti. U kontinetalnom okviru bosanskokrupske općine formiraju se bregovita tla i to: ** [[smeđa duboka tla]] i [[deluvijalna tla]] vrtača na tvrdim krečnjacima i dolomitima, ** smeđa duboka tla na krečnjacima i dolomitima, ** [[smeđa plitka tla]] posmeđena i opodžoljene crvenice na jedrim krečnjacima i dolomitima, ** [[posmeđene plitke crvenice]] na jedrim krečnjacima i dolomitima. U prostornom dijelu dna bosanskokrupskog proširenja na vrlo debelim pleistocenskim i aluvijalnim naslagama razvila su se dolinska tla i to: ** [[aluvijalno-karbonatna tla]] na pjescima i ilovačama (čine tlo u dnu proširenog dijela kotline uz obale Une, uglavnom se nalaze pod oranicama i kukuruzom), ** [[aluvijalno-deluvijalno-bikarbonatna tla]] (matični supstrat ovog tla je nanos ili pjeskovito-ilovasti sediment, ovo tlo je pod oranicama i livada === Putevi === Područje općine je povezano sa susjednim općinama mrežom magistralnih asfaltnih cesta. Ukupna dužina cesta na području općine Bosanska Krupa iznosi 150&nbsp;km od čega je 100&nbsp;km asfaltnih. Osnovna cestovna komunikacija je [[Magistralni put M14]]. Općinom Bosanska Krupa prolaze i regionalni putevi: * Bosanska Krupa - Sanski Most * Bosanska Otoka - Bužim - Velika Kladuša * Ljusina - Pištaline - Cazin == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Bosanske Krupe|Spisak naseljenih mjesta u gradu Bosanskoj Krupi}} Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. Iz sastava općine Bosanska Krupa u februaru 1995. godine izdvojeno je sedam naselja: [[Bag (Bužim)|Bag]], [[Bužim]], [[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]], [[Konjodor (Bužim)|Konjodor]], [[Lubarda]], [[Mrazovac]] i [[Varoška Rijeka]], od kojih je formirana općina [[Bužim]]. Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]], najveći dio općine Bosanska Krupa je ušao u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovići, Osredak i dijelovi naseljenih mjesta: Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Srednji Bušević i Srednji Dubovik. Od ovih naselja formirana je općina [[Krupa na Uni]]. <center> {{Line chart | color_background = white | width = 500 | height = 250 | padding_left = 40 | padding_right = 15 | padding_top = 10 | padding_bottom = 20 | number_of_series = 3 | number_of_x-values = 5 | label_x1 = 1961 | label_x2 = 1971 | label_x3 = 1981 | label_x4 = 1991 | label_x5 = 2013 | y_max = 60 | y_min = 0 | scale = yes | interval_primary_scale = 10 | interval_secondary_scale = 2 | S03V01 = 46.020 | S03V02 = 50.856 | S03V03 = 55.229 | S03V04 = 58.320 | S03V05 = 29.659 | points = yes }} {{legenda|green|Demografija stanovništva općine Bosanska Krupa (Broj stanovnika prikazan u hiljadama)}} </center> === Grad Bosanska Krupa === [[Bošnjaci]] su na popisima stanovništva [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971]], [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981]]. i [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]]. godine označavani kao [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer im nije bilo dozvoljeno izjašnjavanje u izvornom obliku Bošnjak. Modalitet Musliman (pripadnost narodu) miješan je lahko sa modalitetom [[musliman]] (pripadnost vjeri). Prema izbornom zakonu, Ustavu Bosne i Hercegovine i drugim zakonskim aktima, kada se govori o popisu i kada se navodi termin Muslimani mijenja se sa terminom Bošnjaci, jer se novo-staro nacionalno ime odnosi na tadašnji termin Muslimani. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]. godine, općina Bosanska Krupa imala je 25.545 stanovnika raspoređenih u 37 naselja.<ref name="Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.">{{cite web |url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |title=Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. (str. 56) |work=popis2013.ba |access-date=5. 3. 2017 |archive-date=24. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf |url-status=dead }}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bosanska Krupa | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11428 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date=26. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005002409/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf |archive-date=5. 10. 2013 |url-status=dead }}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 25545 | g2013_bosnjaci = 23578 | g2013_srbi = 1260 | g2013_hrvati = 66 | g2013_bosanci = 136 | g2013_romi = 118 | g2013_muslimani = 142 | g2013_bosanciihercegovci = 30 | g2013_albanci = 23 | g2013_jugosloveni = 5 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 5 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 106 | g2013_nepoznato = 41 | g1991_ukupno = 58320 | g1991_muslimani = 43104 | g1991_srbi = 13841 | g1991_jugosloveni = 708 | g1991_hrvati = 139 | g1981_ukupno = 55229 | g1981_muslimani = 37381 | g1981_srbi = 15029 | g1981_jugosloveni = 2314 | g1981_hrvati = 173 | g1981_crnogorci = 49 | g1981_albanci = 13 | g1981_slovenci = 9 | g1981_makedonci = 7 | g1981_romi = 3 | g1981_madari = 2 | g1971_ukupno = 50856 | g1971_muslimani = 31842 | g1971_srbi = 18230 | g1971_hrvati = 286 | g1971_jugosloveni = 239 | g1971_crnogorci = 19 | g1971_albanci = 13 | g1971_slovenci = 11 | g1971_madari = 5 | g1961_ukupno = 46020 | g1961_muslimani = 23721 | g1961_srbi = 20453 | g1961_hrvati = 453 | g1961_jugosloveni = 1271 | g1961_crnogorci = 12 | g1961_albanci = 10 | g1961_slovenci = 19 | g1961_madari = 15 | g1961_makedonci = 5 }} === Naselje Bosanska Krupa === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bosanska Krupa | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 104159 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{Cite web| url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx |title=Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima |work=popis.gov.ba |access-date= 1. 2. 2018|format=xls}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 10196 | g2013_bosnjaci = 9658 | g2013_srbi = 53 | g2013_hrvati = 50 | g2013_bosanci = 98 | g2013_romi = 116 | g2013_muslimani = 75 | g2013_bosanciihercegovci = 28 | g2013_albanci = 21 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 56 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 14416 | g1991_muslimani = 9519 | g1991_srbi = 4044 | g1991_jugosloveni = 551 | g1991_hrvati = 102 | g1981_ukupno = 12055 | g1981_muslimani = 6858 | g1981_srbi = 3142 | g1981_jugosloveni = 1764 | g1981_hrvati = 109 | g1971_ukupno = 8974 | g1971_muslimani = 6070 | g1971_srbi = 2433 | g1971_hrvati = 202 | g1971_jugosloveni = 183 | g1961_ukupno = 6191 | g1961_muslimani = 3133 | g1961_srbi = 2009 | g1961_hrvati = 298 | g1961_jugosloveni = 697 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_albanci = 7 | g1961_slovenci = 11 | g1961_madari = 13 | g1961_makedonci = 4 }} == Demografija == ; Legenda {{legenda|#008000|Većinsko stanovništvo u naselju su: [[Bošnjaci]]}}{{legenda|#FF0000|Većinsko stanovništvo u naselju su: [[Srbi]]}} === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|Popis stanovništva 1971]]. === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.]] sproveden je 1971. Prema popisu stanovništva 1971. općina Bosanska Krupa imala je 50.856 stanovnika raspoređenih u 48 naselja.<ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; font-size: 85%;" width="100%" ! width="15%" |[[Naselje]] ! width="9%" |Ukupno ! width="9%" |[[Bošnjaci]] ! width="9%" |[[Srbi]] ! width="9%" |[[Hrvati]] ! width="9%" |[[Jugosloveni]] ! width="8%" |[[Albanci]] ! width="8%" |[[Crnogorci]] ! width="8%" |[[Slovenci]] ! width="8%" |[[Mađari]] ! width="8%" |Ostali |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp; ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! |- | align="left" |[[Arapuša]] |538 | bgcolor="008000" |504 |32 |0 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Bag (Bužim)|Bag]] |526 | bgcolor="008000" |525 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] |708 |47 | bgcolor="ff0000" |658 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Baštra]] |210 |57 | bgcolor="ff0000" |150 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Benakovac]] |329 |1 | bgcolor="ff0000" |328 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |Bosanska Krupa |8.974 | bgcolor="008000" |6.070 |2.433 |202 |183 |11 |14 |8 |3 |50 |- | align="left" |[[Bužim]] |1.312 | bgcolor="008000" |1.275 |29 |2 |0 |1 |0 |0 |1 |4 |- | align="left" |[[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]] |1.369 | bgcolor="008000" |1.179 |181 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |8 |- | align="left" |[[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] |645 |1 | bgcolor="ff0000" |632 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |12 |- | align="left" |[[Donji Dubovik (Krupa na Uni)|Donji Dubovik]] |637 |1 | bgcolor="ff0000" |625 |3 |0 |0 |3 |0 |0 |5 |- | align="left" |[[Donji Petrovići]] |530 |0 | bgcolor="ff0000" |530 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Drenova Glavica]] |273 |112 | bgcolor="ff0000" |159 |1 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] |224 |2 | bgcolor="ff0000" |221 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Gorinja]] |303 |0 | bgcolor="ff0000" |303 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] |581 |4 | bgcolor="ff0000" |574 |1 |1 |0 |0 |1 |0 |0 |- | align="left" |[[Gornji Bušević (Bosanska Krupa)|Gornji Bušević]] |777 |33 | bgcolor="ff0000" |743 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Gornji Petrovići]] |674 |16 | bgcolor="ff0000" |657 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Gudavac]] |429 |0 | bgcolor="ff0000" |429 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]] |780 |1 | bgcolor="ff0000" |774 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |4 |- | align="left" |[[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] |708 |1 | bgcolor="ff0000" |703 |2 |0 |0 |1 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] |655 |3 | bgcolor="ff0000" |648 |2 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Jezerski]] |2.411 | bgcolor="008000" |2.318 |70 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |22 |- | align="left" |[[Konjodor (Bužim)|Konjodor]] |1.250 | bgcolor="008000" |1.235 |3 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |12 |- | align="left" |[[Lubarda]] |2.377 | bgcolor="008000" |2.363 |4 |5 |0 |0 |0 |1 |0 |4 |- | align="left" |[[Ljusina]] |921 | bgcolor="008000" |658 |258 |1 |2 |0 |0 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Mahmić-selo]] |1.255 | bgcolor="008000" |1.247 |3 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |5 |- | align="left" |[[Mali Badić]] |304 | bgcolor="008000" |303 |0 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Mali Dubovik]] |591 |2 | bgcolor="ff0000" |587 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Mali Radić]] |299 |0 | bgcolor="ff0000" |298 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Mrazovac]] |2.252 | bgcolor="008000" |2.239 |3 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |9 |- | align="left" |[[Osredak (Krupa na Uni)|Osredak]] |364 |0 | bgcolor="ff0000" |364 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Ostrožnica]] |950 | bgcolor="008000" |832 |112 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |4 |- | align="left" |[[Bosanska Otoka|Otoka]] |3.221 | bgcolor="008000" |2.930 |211 |27 |28 |0 |1 |0 |0 |24 |- | align="left" |[[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] |1.090 | bgcolor="008000" |607 |461 |11 |9 |0 |0 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Pištaline]] |1.233 | bgcolor="008000" |1.136 |91 |1 |2 |0 |0 |0 |1 |2 |- | align="left" |[[Potkalinje (Bosanska Krupa)|Potkalinje]] |523 |104 | bgcolor="ff0000" |417 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Pučenik]] |465 |1 | bgcolor="ff0000" |464 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Srednji Bušević (Bosanska Krupa)|Srednji Bušević]] |844 |34 | bgcolor="ff0000" |800 |4 |0 |0 |0 |0 |0 |6 |- | align="left" |[[Srednji Dubovik (Bosanska Krupa)|Srednji Dubovik]] |596 |0 | bgcolor="ff0000" |592 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Varoška Rijeka]] |3.493 | bgcolor="008000" |3.464 |9 |10 |1 |0 |0 |1 |0 |8 |- | align="left" |[[Velika Jasenica]] |288 |132 | bgcolor="ff0000" |155 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Veliki Badić]] |1.115 | bgcolor="008000" |1.108 |1 |4 |0 |0 |0 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]] |444 | bgcolor="008000" |263 |181 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Veliki Radić]] |639 |3 | bgcolor="ff0000" |633 |1 |1 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Vojevac]] |689 |1 | bgcolor="ff0000" |688 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Voloder (Bosanska Krupa)|Voloder]] |882 | bgcolor="008000" |847 |23 |3 |2 |1 |0 |0 |0 |6 |- | align="left" |[[Vranjska (Bosanska Krupa)|Vranjska]] |629 |1 | bgcolor="ff0000" |627 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Zalin]] |549 |182 | bgcolor="ff0000" |366 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- !Ukupno !50.856 !31.842 !18.230 !286 !239 !13 !19 !11 !5 !211 |} === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|Popis stanovništva 1981]]. === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.]] sproveden je u martu 1981. Prema popisu stanovništva 1981. općina Bosanska Krupa imala je 55.229 stanovnika raspoređenih u 48 naselja.<ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> {| class="wikitable sortable" style="text-align: center; font-size: 85%;" width="100%" ! width="15%" |[[Naselje]] ! width="8%" |Ukupno ! width="7%" |[[Bošnjaci]] ! width="7%" |[[Srbi]] ! width="7%" |[[Hrvati]] ! width="7%" |[[Jugosloveni]] ! width="7%" |[[Albanci]] ! width="7%" |[[Crnogorci]] ! width="7%" |[[Makedonci]] ! width="7%" |[[Slovenci]] ! width="7%" |[[Mađari]] ! width="7%" |[[Romi]] ! width="7%" |Ostali |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp; ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! |- | align="left" |[[Arapuša]] |601 | bgcolor="008000" |574 |21 |0 |5 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Bag (Bužim)|Bag]] |626 | bgcolor="008000" |622 |0 |0 |2 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] |537 |181 | bgcolor="ff0000" |328 |3 |24 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Baštra]] |185 |89 | bgcolor="ff0000" |94 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Benakovac]] |258 |0 | bgcolor="ff0000" |258 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |Bosanska Krupa |12.055 | bgcolor="008000" |6.858 |3.142 |109 |1.764 |8 |28 |3 |4 |1 |3 |135 |- | align="left" |[[Bužim]] |1.550 | bgcolor="008000" |1.468 |20 |7 |37 |0 |8 |0 |0 |0 |0 |10 |- | align="left" |[[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]] |1.569 | bgcolor="008000" |1.469 |87 |1 |8 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |4 |- | align="left" |[[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] |556 |0 | bgcolor="ff0000" |519 |2 |29 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |5 |- | align="left" |[[Donji Dubovik (Krupa na Uni)|Donji Dubovik]] |501 |0 | bgcolor="ff0000" |491 |0 |6 |0 |4 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Donji Petrovići]] |386 |0 | bgcolor="ff0000" |386 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Drenova Glavica]] |391 | bgcolor="008000" |208 |180 |2 |0 |0 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] |157 |0 | bgcolor="ff0000" |157 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Gorinja]] |266 |0 | bgcolor="ff0000" |260 |0 |6 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] |530 |0 | bgcolor="ff0000" |523 |0 |3 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Gornji Bušević (Bosanska Krupa)|Gornji Bušević]] |658 |1 | bgcolor="ff0000" |647 |0 |9 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Gornji Petrovići]] |551 |0 | bgcolor="ff0000" |539 |2 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |9 |- | align="left" |[[Gudavac]] |350 |0 | bgcolor="ff0000" |338 |0 |9 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]] |618 |0 | bgcolor="ff0000" |607 |0 |9 |0 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] |592 |0 | bgcolor="ff0000" |580 |0 |11 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] |614 |133 | bgcolor="ff0000" |445 |1 |35 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Jezerski]] |3.002 | bgcolor="008000" |2.929 |47 |0 |22 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |4 |- | align="left" |[[Konjodor (Bužim)|Konjodor]] |1.618 | bgcolor="008000" |1.611 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |6 |- | align="left" |[[Lubarda]] |2.957 | bgcolor="008000" |2.937 |2 |4 |5 |0 |2 |0 |2 |0 |0 |5 |- | align="left" |[[Ljusina]] |1.130 | bgcolor="008000" |1.006 |117 |2 |1 |0 |0 |1 |0 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Mahmić-selo]] |1.539 | bgcolor="008000" |1.533 |0 |0 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |4 |- | align="left" |[[Mali Badić]] |320 | bgcolor="008000" |319 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Mali Dubovik]] |450 |2 | bgcolor="ff0000" |446 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Mali Radić]] |250 |0 | bgcolor="ff0000" |247 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Mrazovac]] |2.740 | bgcolor="008000" |2.680 |13 |0 |38 |0 |1 |1 |0 |0 |0 |7 |- | align="left" |[[Osredak (Krupa na Uni)|Osredak]] |333 |6 | bgcolor="ff0000" |325 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Ostrožnica]] |1.094 | bgcolor="008000" |995 |89 |4 |5 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Bosanska Otoka|Otoka]] |3.234 | bgcolor="008000" |3.024 |140 |18 |47 |1 |0 |1 |0 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] |155 |0 | bgcolor="ff0000" |153 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Pištaline]] |1.458 | bgcolor="008000" |1.381 |56 |2 |7 |1 |0 |0 |0 |1 |0 |10 |- | align="left" |[[Potkalinje (Bosanska Krupa)|Potkalinje]] |446 |100 | bgcolor="ff0000" |332 |1 |13 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Pučenik]] |384 |0 | bgcolor="ff0000" |383 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Srednji Bušević (Bosanska Krupa)|Srednji Bušević]] |655 |2 | bgcolor="ff0000" |635 |0 |12 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |6 |- | align="left" |[[Srednji Dubovik (Bosanska Krupa)|Srednji Dubovik]] |402 |1 | bgcolor="ff0000" |399 |0 |1 |0 |0 |0 |1 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Varoška Rijeka]] |4.353 | bgcolor="008000" |4.304 |1 |4 |29 |0 |0 |0 |1 |0 |0 |14 |- | align="left" |[[Velika Jasenica]] |127 |7 | bgcolor="ff0000" |120 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Veliki Badić]] |1.160 | bgcolor="008000" |1.133 |2 |1 |22 |2 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]] |444 | bgcolor="008000" |301 |142 |0 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Veliki Radić]] |461 |2 | bgcolor="ff0000" |455 |1 |3 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Vojevac]] |540 |1 | bgcolor="ff0000" |492 |0 |46 |0 |0 |0 |1 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Voloder (Bosanska Krupa)|Voloder]] |1.334 | bgcolor="008000" |1.274 |15 |6 |33 |1 |0 |0 |0 |0 |0 |5 |- | align="left" |[[Vranjska (Bosanska Krupa)|Vranjska]] |535 |1 | bgcolor="ff0000" |526 |0 |5 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Zalin]] |557 |229 | bgcolor="ff0000" |268 |1 |59 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |0 |- !Ukupno !55.229 !37.381 !15.029 !173 !2.314 !13 !49 !7 !9 !2 !3 !249 |} === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Popis stanovništva 1991]]. === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.]] sproveden je u martu 1991. Prema popisu stanovništva 1991. općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika raspoređenih u 48 naselja.<ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 22/3)|work=fzs.ba|access-date=5. 3. 2017}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" width="75%" ! width="15%" |[[Naselje]] ! width="10%" |Ukupno ! width="10%" |[[Bošnjaci]] ! width="10%" |[[Srbi]] ! width="10%" |[[Hrvati]] ! width="10%" |[[Jugosloveni]] ! width="10%" |Ostali |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp; ! ! ! ! ! ! |- | align="left" |[[Arapuša]] |536 | bgcolor="008000" |513 |21 |0 |1 |1 |- | align="left" |[[Bag (Bužim)|Bag]] |644 | bgcolor="008000" |636 |0 |1 |0 |7 |- | align="left" |[[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] |501 |241 | bgcolor="ff0000" |255 |1 |0 |4 |- | align="left" |[[Baštra]] |186 | bgcolor="008000" |120 |66 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Benakovac]] |229 |0 | bgcolor="ff0000" |225 |0 |1 |3 |- | align="left" |Bosanska Krupa |14.416 | bgcolor="008000" |9.519 |4.044 |102 |551 |200 |- | align="left" |[[Bužim]] |1.697 | bgcolor="008000" |1.643 |20 |3 |10 |21 |- | align="left" |[[Dobro Selo (Bužim)|Dobro Selo]] |1.752 | bgcolor="008000" |1.680 |51 |1 |1 |19 |- | align="left" |[[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] |376 |1 | bgcolor="ff0000" |352 |0 |11 |12 |- | align="left" |[[Donji Dubovik (Krupa na Uni)|Donji Dubovik]] |338 |0 | bgcolor="ff0000" |337 |1 |0 |0 |- | align="left" |[[Donji Petrovići]] |335 |0 | bgcolor="ff0000" |333 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Drenova Glavica]] |376 | bgcolor="008000" |220 |153 |0 |2 |1 |- | align="left" |[[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] |119 |0 | bgcolor="ff0000" |118 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Gorinja]] |226 |0 | bgcolor="ff0000" |222 |3 |1 |0 |- | align="left" |[[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] |446 |0 | bgcolor="ff0000" |434 |1 |6 |5 |- | align="left" |[[Gornji Bušević (Bosanska Krupa)|Gornji Bušević]] |493 |0 | bgcolor="ff0000" |491 |1 |0 |1 |- | align="left" |[[Gornji Petrovići]] |464 |0 | bgcolor="ff0000" |459 |0 |4 |1 |- | align="left" |[[Gudavac]] |272 |0 | bgcolor="ff0000" |268 |0 |0 |4 |- | align="left" |[[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]] |414 |0 | bgcolor="ff0000" |414 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] |633 |0 | bgcolor="ff0000" |614 |1 |13 |5 |- | align="left" |[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] |584 |124 | bgcolor="ff0000" |438 |0 |19 |3 |- | align="left" |[[Jezerski]] |3.322 | bgcolor="008000" |3.272 |27 |1 |3 |19 |- | align="left" |[[Konjodor (Bužim)|Konjodor]] |1.762 | bgcolor="008000" |1.746 |4 |0 |0 |12 |- | align="left" |[[Lubarda]] |2.944 | bgcolor="008000" |2.903 |10 |0 |0 |31 |- | align="left" |[[Ljusina]] |1.315 | bgcolor="008000" |1.185 |122 |1 |2 |5 |- | align="left" |[[Mahmić-selo]] |1.714 | bgcolor="008000" |1.704 |1 |0 |0 |9 |- | align="left" |[[Mali Badić]] |313 | bgcolor="008000" |312 |0 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Mali Dubovik]] |300 |0 | bgcolor="ff0000" |298 |1 |1 |0 |- | align="left" |[[Mali Radić]] |249 |1 | bgcolor="ff0000" |246 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Mrazovac]] |3.149 | bgcolor="008000" |3.130 |2 |0 |4 |13 |- | align="left" |[[Osredak (Krupa na Uni)|Osredak]] |267 |0 | bgcolor="ff0000" |267 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Ostrožnica]] |1.201 | bgcolor="008000" |1.093 |98 |0 |4 |6 |- | align="left" |[[Bosanska Otoka|Otoka]] |4.063 | bgcolor="008000" |3.803 |151 |13 |52 |44 |- | align="left" |[[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] |140 |0 | bgcolor="ff0000" |139 |0 |0 |1 |- | align="left" |[[Pištaline]] |1.541 | bgcolor="008000" |1.486 |50 |0 |0 |5 |- | align="left" |[[Potkalinje (Bosanska Krupa)|Potkalinje]] |284 |69 | bgcolor="ff0000" |214 |0 |1 |0 |- | align="left" |[[Pučenik]] |358 |0 | bgcolor="ff0000" |356 |0 |2 |0 |- | align="left" |[[Srednji Bušević (Bosanska Krupa)|Srednji Bušević]] |470 |0 | bgcolor="ff0000" |462 |2 |1 |5 |- | align="left" |[[Srednji Dubovik (Bosanska Krupa)|Srednji Dubovik]] |327 |0 | bgcolor="ff0000" |325 |0 |0 |2 |- | align="left" |[[Varoška Rijeka]] |4.992 | bgcolor="008000" |4.942 |4 |0 |8 |38 |- | align="left" |[[Velika Jasenica]] |107 |0 | bgcolor="ff0000" |107 |0 |0 |0 |- | align="left" |[[Veliki Badić]] |1.237 | bgcolor="008000" |1.211 |11 |0 |0 |15 |- | align="left" |[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]] |392 | bgcolor="008000" |291 |98 |1 |1 |1 |- | align="left" |[[Veliki Radić]] |380 |0 | bgcolor="ff0000" |377 |0 |0 |3 |- | align="left" |[[Vojevac]] |399 |0 | bgcolor="ff0000" |392 |0 |7 |0 |- | align="left" |[[Voloder (Bosanska Krupa)|Voloder]] |1.060 | bgcolor="008000" |1.039 |6 |4 |0 |11 |- | align="left" |[[Vranjska (Bosanska Krupa)|Vranjska]] |553 |1 | bgcolor="ff0000" |538 |0 |2 |12 |- | align="left" |[[Zalin]] |444 |219 | bgcolor="ff0000" |221 |1 |0 |3 |- !Ukupno !58.320 !43.104 !13.841 !139 !708 !528 |} === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popis stanovništva 2013]]. === [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]] sproveden je u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. Prema popisu stanovništva 2013. općina Bosanska Krupa imala je 25.545 stanovnika raspoređenih u 37 naselja.<ref name="Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013." /> {{Proširiti sekciju}} {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" width="65%" ! width="15%" |[[Naselje]] ! width="10%" |Ukupno ! width="10%" |[[Bošnjaci]] ! width="10%" |[[Srbi]] ! width="10%" |[[Hrvati]] ! width="10%" |Ostali |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp; ! ! ! ! ! |- | align="left" |[[Arapuša]] | | | | | |- | align="left" |[[Banjani (Bosanska Krupa)|Banjani]] | | | | | |- | align="left" |[[Baštra]] | | | | | |- | align="left" |[[Benakovac]] | | | | | |- | align="left" |Bosanska Krupa | | | | | |- | align="left" |[[Bosanska Otoka]] | | | | | |- | align="left" |[[Donja Suvaja (Bosanska Krupa)|Donja Suvaja]] | | | | | |- | align="left" |[[Drenova Glavica]] | | | | | |- | align="left" |[[Glavica (Bosanska Krupa)|Glavica]] | | | | | |- | align="left" |[[Gorinja]] | | | | | |- | align="left" |[[Gornja Suvaja (Bosanska Krupa)|Gornja Suvaja]] | | | | | |- | align="left" |[[Gornji Bušević (Bosanska Krupa)|Gornji Bušević]] | | | | | |- | align="left" |[[Gornji Petrovići]] | | | | | |- | align="left" |[[Gudavac]] | | | | | |- | align="left" |[[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]] | | | | | |- | align="left" |[[Ivanjska (Bosanska Krupa)|Ivanjska]] | | | | | |- | align="left" |[[Jasenica (Bosanska Krupa)|Jasenica]] | | | | | |- | align="left" |[[Jezerski]] | | | | | |- | align="left" |[[Ljusina]] | | | | | |- | align="left" |[[Mahmić-selo]] | | | | | |- | align="left" |[[Mali Badić]] | | | | | |- | align="left" |[[Mali Radić]] | | | | | |- | align="left" |[[Ostrožnica]] | | | | | |- | align="left" |[[Perna (Bosanska Krupa)|Perna]] | | | | | |- | align="left" |[[Pištaline]] | | | | | |- | align="left" |[[Potkalinje (Bosanska Krupa)|Potkalinje]] | | | | | |- | align="left" |[[Pučenik]] | | | | | |- | align="left" |[[Srednji Bušević (Bosanska Krupa)|Srednji Bušević]] | | | | | |- | align="left" |[[Srednji Dubovik (Bosanska Krupa)|Srednji Dubovik]] | | | | | |- | align="left" |[[Velika Jasenica]] | | | | | |- | align="left" |[[Veliki Badić]] | | | | | |- | align="left" |[[Veliki Dubovik (Bosanska Krupa)|Veliki Dubovik]] | | | | | |- | align="left" |[[Veliki Radić]] | | | | | |- | align="left" |[[Vojevac]] | | | | | |- | align="left" |[[Voloder (Bosanska Krupa)|Voloder]] | | | | | |- | align="left" |[[Vranjska (Bosanska Krupa)|Vranjska]] | | | | | |- | align="left" |[[Zalin]] | | | | | |- !Ukupno !25.545 !23.578 !1.260 !66 !641 |} == Obrazovanje == Na području ovog grada radi i jedan privatni fakultet: * IBCollege-Industry and Business-Fakultet za industriju i posao Bosanska Krupa ima dvije [[škola|škole]] u kojima se može steći [[srednje obrazovanje]]: * JU "Opća gimnazija" - Bosanska Krupa * JU "Srednja mješovita škola Safet Krupić" - Bosanska Krupa Na području grada Bosanske Krupe se nalazi više [[osnovna škola|osnovnih škola]]: * JU "Prva osnovna škola" - Bosanska Krupa * JU "Druga osnovna škola" - Bosanska Krupa * JU "Druga osnovna škola" - područna škola na Pilani - Bosanska Krupa * JU "Druga osnovna škola" - područna škola Ostrožnica - Ostrošnica * JU "Druga osnovna škola" - područna škola Veliki Badić - Veliki Badić * JU "Druga osnovna škola" - područna škola Arapuša - Arapuša * JU "Osnovna škola Otoka" - Bosanska Otoka * JU "Osnovna škola Jezeski" - Jezerski * JU "Prva osnovna škola Pištaline" - Pištaline * JU "Osnovna škola Mahmić selo" - Mahmić Selo == Kultura == [[Datoteka:Bosanska Krupa 1.jpg|mini|desno|265px|Džamija i tvrđava u centru grada]] [[Datoteka:Bosanska Krupa Churches.JPG|mini|desno|265px|Katolička crkva, džamija i pravoslavna crkva u Bosanskoj Krupi]] Zgrada Doma kulture u Bosanskoj Krupi je jedan od najstarijih objekata ovakve vrste i načina gradnje na području općine. Po svom specificnom arhitektonskom, te građevinskom zdanju koje je sagrađeno od kamena, vidi se i na prvim fotografijama panorame Bosanske Krupe da je izgrađen 1903. godine. Prije izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, zgrada Doma kulture je bila jedino zdanje u čijem su se prostoru svakodnevno odvijale sve kulturne aktivnosti i potrebe za duhovnu nadogradnju stanovnika općine Bosanska Krupa: kinofikacija, pozorišne predstave, estradna djelatnost, gostovanje velikih muzičkih orkestara kao npr. [[zagreb]]ačkih filharmoničara, Sarajevske filharmonije, redovna gostovanja istaknutih horskih mješovitih grupa, književni susreti po kojima smo bili poznati na cijeloj teritoriji bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], te međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja ima svoju tridesetogodišnju tradiciju. Kao i općina Bosanska Krupa, koja je iz rata 1992. izašla među najporušenijim općinama u Bosni i Hercegovini, tako i zdanje Doma kulture je pretrpjelo velika oštećenja i dovelo ovaj objekat u stanje opće neupotrebljivosti. Zahvaljujući italijanskoj asocijaciji "Ponti di Pace" Doma kulture je obnovljen. JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje općine Bosanska Krupa objedinjuje sve organizacije, udruženja graðana koja rade na polju kulture i amaterizma mladih i njihovih kreativnih organizacionih projekata, te likovne umjetnike i slikarsku koloniju “Krušnica” koja ima tradiciju dugu 32 godine. Trenutno pri Centru za kulturu aktivno djeluju: -KUD “Grmeč”, Otvorena kamerna scena, atelje likovnih umjetnika, Omladinski informativni kulturni centar (OIKC), Internet klub "Teledom" sa savremenom informatičkom opremom, Galerija Doma kulture, Kamerni teatar. === Programske aktivnosti tokom godine === *Tradicionalna manifestacija festival "Djeca pjevaju hitove" *[[Septembar]]ski dani kulture i sporta sa mnogobrojnim kulturnim i sportskim sadržajima *Međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja okuplja umjetnike iz evropskih zemalja za Ljetnom školom slikanja za mlade umjetnike *[[turizam|Turističko]], [[kultura|kulturne]] i [[sport]]ske manifestacije jedinstvene po svom sadržaju od početka juna do kraja augusta ** Memorijalna trka unskih lađara ** Tradicionalno takmičenje unskih lađara ** Internacionalna [[Una-regata]] * Festival folklora u [[Bosanska Otoka|Bosanskoj Otoci]] * Takmičenje pjevača amatera "Prvi glas Unsko-Sanske doline" * Obilježavanje svih značajnih državnih i vjerskih praznika kao i značajnih datuma iz bliže prošlosti. *Međunarodne manifestacije: Smotra folklora u Bosanskoj Otoci, Smotra folklora u Bosanskoj Krupi, Festival Horskog staralaštvaa(mješoviti horovi) Međunarodna likovna kolonija "Krušnica". Sve ove aktivnosti realiziraju Kulturno umjetnička društva: KUD “Grmeč”, KUD “Mladost” - Otoka, KUD “Art Fantasy”, KUD “Jezerski”, KUD “Una” i ULU “Krusnica”. === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bosanskoj Krupi}} == Sport == U nogometu, općini postoje četiri nogometna kluba. Najstariji su [[NK Bratstvo Bosanska Krupa|NK Bratstvo]] iz Bosanske Krupe osnovano još 1918. godine, zatim [[NK Sloga Bosanska Otoka|NK Sloga]] iz Otoke Bosanske (1922) i [[NK Željezničar Bosanska Krupa|NK Željezničar]] iz Bosanske Krupe (1973) te [[ŽNK Željezničar 2011 Bosanska Krupa|ŽNK Željezničar 2011]] osnovan 2011. godine. Trenutno sva tri kluba igraju u istom rangu, u Drugoj nogometnoj ligi F BiH grupa "Zapad". Pored ovih nogometnih klubova gravitiraju pri istim i škole nogometa gdje se aktivno radi sa omladinskim pogonom. Jedini košarkaški klub na općini je KK "Bratstvo", zatim su tu ŽOK "Una", Kajak-kanu klub "Kormora", Ronilački klub "Slap", dva karate kluba - KK "Una" i KK "Feniks" i drugi. Nekoliko godina najzapaženiju sportsku ulogu imao je ženski RK "Magram" koji se takmičio u rukometnoj Premijer ligi BiH, ali je zbog financijskih problema morao istupiti iz takmičenja. == Poznate ličnosti == * [[Džemaludin Čaušević]], reis-ul-ulema * [[Kosta Hakman]], slikar * [[Enver Krupić]], akademski slikar * [[Muhamed Delić]], akademski slikar * [[Branko Ćopić]], pisac * [[Boško Karanović]], grafičar * [[Faruk Šehić]], pisac * [[Rizo Džafić]], univerzitetski profesor i književni kritičar * [[Enes Kišević]], pjesnik * [[Murat Šuvalić]], pjesnik i književnik * [[Redžo Terzić]], pukovnik i ambasador * [[Bora Drljača]], pjevač narodne muzike * grof [[Martin Frankopan]] * grof [[Stjepan Babonić]] Krupski * [[Safet Krupić]], filozof == Također pogledajte == {{Wikivoyage}} * [[Unsko-sanski kanton]] * [[Bosanska krajina]] == Literatura== * [[Radoslav Lopašić]], Bihać i bihaćka krajina, Matica hrvatska, Zagreb 1943, 160-177; * [[Hamdija Kreševljaković]], Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, 35; * [[Ivan Bojanovski]], Krupa na Uni, Krupa – srednjovjekovno i tursko utvrđenje, Arheološki pregled 16, 129-132; * Ivan Bojanovski, Neki rezultati proučavanja srednjovjekovnih gradova u Bosni s posebnim osvrtom na transformaciju burga u artiljerijsku tvrđavu, Naše starine 18-19, Sarajevo 1989, 114-115; * [[Benedikt Kuripešić]], Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, Sarajevo 1950. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosanska Krupa Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcinabosanskakrupa.ba/ Zvanični sajt grada Bosanske Krupe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125191755/http://www.opcinabosanskakrupa.ba/ |date=25. 1. 2021 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općine Unsko-sanskog kantona}} {{Grad Bosanska Krupa}} [[Kategorija:Bosanska Krupa|*]] [[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Gradovi u Unsko-sanskom kantonu]] 82yp66y1i6k1d9i7i254guguxfovzcr 0 7285 3848300 3846008 2026-05-21T11:28:34Z Mhare 481 /* Poznate ličnosti */ 3848300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sanski Most | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sanski Most | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Centar Sanskog Mosta.jpg | image2 = Gradski most Sanski Most 2.jpg | image3 = Mašinski most Sanski Most.jpg | image4 = Sanski Most Waterfall.jpg | image5 = Hamzibegova džamija.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od lijeve prema desnoj strani: centar, gradski most, rijeka [[Sana]], [[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]], pogled na [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begovu džamiju]] | slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png | zastava_alt = | slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = Grad na devet rijeka | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sanski Most u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|48|N|16|40|12|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | mapframe_type = shape | wikidata_općina = Q12756667 | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mensur Seferović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/32/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 20.31 | površina_općine = 766.83 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 158 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16913 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 41475 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 260 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 141909<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11541 | veb-sajt = {{URL|https://www.sanskimost.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Sanski Most''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na rijeci [[Sana|Sani]] u regionu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] između [[Prijedor]]a i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Administrativno pripada [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. == Geografija == Grad Sanski Most iznosi površinu od 12,90&nbsp;km², a općina 781,17&nbsp;km².<ref name="biscevic_grada">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.</ref> Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protiču rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica (rijeka)|Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], [[Majdanska rijeka]], [[Japra]], [[Sasinka]] i [[Kozica (pritoka Sane)|Kozica]], te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime. == Historija == {{Glavni|Historija Sanskog Mosta}} === Prahistorija === Povoljan geografski položaj i umjerena klima pogodovali su ranom naseljavanju područja današnje općine Sanski Most. Na to upućuju brojna nalazišta gradinskog tipa, kojih je na ovom terenu evidentirano osamnaest.<ref>{{Cite book|last=Bokan|first=J. Branko|title=Opština Sanski Most dio I do jula 1941. g|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=11.}}</ref> Arheološka istraživanja provedena između 1946. i 1971. godine potvrdila su postojanje utvrđenih naselja u mjestima [[Trnova (Sanski Most)|Trnova]], [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]], [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]], [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Donja Tramošnja]], [[Kljevci]] i [[Jelašinovci]]. Gradina u Staroj Rijeci uništena je modernom eksploatacijom rudnika.{{sfn|J. Branko|p=12}} [[Datoteka:Sanski Most - 1912. godine.png|mini|desno|270px|Sanski Most 1912. godine]] Antički izvori navode da su u dolini rijeka [[Sana|Sane]] i [[Vrbas|Vrbasa]] živjeli [[Mezeji]], [[Iliri|ilirsko]] pleme poznato po rudarstvu. Iz rimskog perioda evidentirano je 19 lokaliteta, uključujući ostatke puteva i tragove eksploatacije željezne rude. === Srednji vijek === O ranom srednjem vijeku pa sve do [[13. vijek]]a o ovom, kao i o ostalim okolnim područjima, nema nikakvih tragova, što ne znači da ona nisu bila naseljena. Najstariji do sada pronađeni dokument koji govori o ovim krajevima je Listina [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] od 20. jula 1244. godine.<ref>{{Cite book|last=Šišić|first=Ferdo|title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba|publisher=Matica Hrvatska|year=1902|isbn=|location=Zagreb|pages=3}}</ref> U tom dokumentu, uz [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], spominju se za vladavine [[Matej Ninoslav|Matije Ninoslava]] i ''Donji Kraji'' kao dijelovi banovine Bosne. Dosadašnji radovi historičara, putopisaca i drugih, a na osnovu pronađenih i djelomično publiciranih dokumenata, ukazuju na to da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Prema jednom dokumentu od 30. marta 1304. stanovništvo u "Donjim krajima" je bilo [[Patareni|patarenske]] vjeroispovijesti, zbog čega je došlo do sukoba između bosanskog bana Mladena (katolika) i knezova Hrvatinića (patarena). U Listini Bele IV od 20. jula 1244. prvi put se spominju i župe sanska, dubička, mrenska i vrbaška, koje čine Donje krajeve. U jednom dokumentu iz 1258. spominje se sanski župan (knez) Mihailo, a prema drugom dokumentu od 15. marta 1264. taj sanski župan prodaje zemlju "krala" opatiji Topuskoj. Polovinom 13. vijeka u naslovu bosanskog bana spominju se i Donji kraji. Oni su najprije zahvatali krajeve južnije od područja današnjeg Sanskog Mosta, ali su se potom proširili i na područje srednjeg toka rijeke Sane. Prema jednom dokumentu iz 1334. Sana je imala crkveni distinkt vezan uz [[zagreb]]ačku biskupiju. U borbama ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda]] protiv bosanske i hrvatske vlastele, župa Sana je došla u ruke Kralja Sigismunda. On ju je 1413. oduzeo od vojvode Hrvoja i poklonio knezovima Blagajskim. Zato je vojvoda Hrvoje 1415. nastavio borbu protiv Sigismunda zajedno sa Turcima. Svi do sada navedeni dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da je postojao grad Zana (Sana), da je postojala župa Zana (Sana), a pošto su srednjovjekovne župe nosile ime prema glavnom gradu župe, to znači da je glavni grad župe Sana bio grad Sana. === Osmanlijsko carstvo === Nakon mnogih bitaka i promjene vladara, sanska oblast od 1499. pripada pod upravu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], a Kamengrad je jedno od njihovih glavnih uporišta. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena. Ono što je poznato vezano je isključivo za tvrđavu i naselje Kamengrad, a nešto kasnije i tvrđavu i naselje Stari Majdan. Kad su Turci zauzeli Kamengrad, on je postao i sjedište istoimene nahije, koja je obuhvatala i dio nekadašnje sanske župe. Kad su Turci 1565. godine zauzeli Krupu, u nju je prešla većina kamengradske posade, a Kamengrad gubi onu ulogu i moć kakvu je imao do tada. U dubičkom ratu 1788-1791, koji je započela Austrija protiv Turske napadima na granicu oko [[Una|Une]] i u [[Lika|Lici]], vjerovatno su učestvovali i muslimani sa sanskog područja, koji su dali veoma jak otpor austrijskim četama. Kako je tada Turska izgubila neke gradove, došlo je do brojnog povlačenja muslimanskih porodica sa tog područja u područje sanske doline. Nakon ukidanja [[bihać]]kog sandžaka 1711. reorganizacijom bosanskog pašaluka, Kamengrad je postao središte novog kadiluka, kakav su status imali i [[Banja Luka]], Bihać, [[Jajce]]. Njegovo sjedište je tada bilo u Starom Majdanu (Madeni Atik). Tada je kadiluk Kamengrad obuhvatio ove župe i gradove: Kamengrad, Pećigrad (Tur Mihalpekler), Šturlić, Mala Kladuša, [[Velika Kladuša]], Podvizd, Vranograd (Vrnograč), Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Sana (Ključ), Bilaj, Blagaj, Jezerski, Krupa, Otoka (Adai Kebir), Most na Sani (Džisri Sana), [[Cazin]] i Ostrožac. Da su uporedo postojale nahije Sana i nahija Kamengrad, potvrđuju dva turska deftera. Prema ovim propisima izlazi da nahija Kamengrad zahvata područje zapadno, sjeverno i južno od Kamengrada, i nešto teritorije istočno od njega; Pobriježje i neka sela na desnoj obali rijeke Sane, a južno od današnjeg Sanskog Mosta: Tominu, Kijevo i Čaplje. Nahija Sana zahvata sela sa obje strane rijeke Sane, a sjeverno od današnjeg Sanskog Mosta: Oštru Luku, Sasinu, Stratinsku i Čarakovo. Kapetanije u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Kamengradska, imale su imena prema gradovima. Jedna takva je i Džisri Sana kapetanija (''džisum'', arapski - most). U 1796. i 1812. spominje se kapetan Mustafa-beg, koji je umro 1813. Njega je naslijedio Murat-beg, koji je 27. septembra 1822. fermanom izgubio titulu kapetana, a za nasljednika je imenovan Husein-beg, sin Hasana-bega Čekića, koji je najvjerovatnije bio posljednji kapetan u ovoj kapetaniji, jer su kapetanije ukinute 1835. Međutim, istina je drugačija, jer postoje kako predanja, tako i činjenični dokazi. Naime, kapetani Kamengrada bili su do iza 1700. iz nepoznate ili nepoznatih porodica, a onda je kapetanija došla u ruke jedne grane novskih Cerića. Prvi po imenu poznati kapetan bio je Omer-aga. Spomen mu se sačuvao u jednom [[Jajce|jajačkom]] sidžilu. On je 11. Redžepa 1105 (5. marta 1694) prisustvovao kao svjedok na jednom vjenčanju. Nešto prije toga, tj. 24. Zilkade 1104 (27. jula 1693), izdao je bosanski vezir bujruldiju jajačkom kadiji, da se pobrine za konje koji će prenijeti četiri tovara baruta u Kamengrad i palanke njegova područja. Baš u to vrijeme harale su hrvatske čete Vakuf, Majdan i druga mjesta oko Kamengrada, pa će s ovim u vezi biti slanje municije i boravak kapetana Omer-age i novskog dizdara Arslan-age u Jajcu. Godine 1629. hrvatske su čete popalile Majdan, a sljedeće su ga godine i zauzele na kraće vrijeme. Godine 1699. bio je zapovjednik kamengradske krajine od Sane do [[Krka|Krke]] Ibrahim-aga. Poslije ove dvojice u poznatim izvorima nema spomena kamengradskim (majdanskim) kapetanima sve do druge polovine [[18. vijek]]a, ali se je iz više isprava vidjelo da je kapetanija postojala. Iz porodice Cerića bila su četiri kamengradska (majdanska) kapetana: Mehmed, sin mu Alija, unuk Salih i praunuk Derviš. O Mehmedu se zna samo iz predanja. Kako mu nema mezara ni u Starom Majdanu ni na Brdarima, moglo bi biti da je poginuo u Dubičkom ratu, kako i predanje kaže. Svakako je bio kamengradski kapetan u drugoj polovini [[17. vijek]]a, kao i sin mu i nasljednik Ali-kapetan. Njegovo je ime zapisano na nišanu njegova sina Salih-kapetana. Završio je kapetanovanje oko 1800. Predanje kaže da je sahranjen na Brdarima, ali njegovog nadgrobnog spomenika nije bilo. Ali-kapetanov sin i nasljednik je Salih-kapetan. Sigurno se zna da je bio kapetan do svoje smrti 1827. Umro je na svom imanju u Lušci Palanki i odande je prevučen na kolima u Stari Majdan i pokopan desno od ulaza u džamiju. To je put preko 30&nbsp;km. Svijet s ovog kraja rado je davao volove da vuku kola s mrtvim tijelom, jer se svako, bez razlike na vjeru, veselio što je nestalo jednog teškog zulumćara. U ovom kraju se pripovijeda, kako se za uprave Salih-kapetana desio [[Ramazan]] i katolički [[Božić]] u isto vrijeme i kako je neki katolik uoči Božića ubio krme, kad su muslimani klanjali teraviju. Cika krmeta čula se u džamiji. Sutradan je imam tužio tog kršćanina kapetanu i on ga je odmah pozvao da ga sudi. U prisustvu imama i drugih ljudi pitao je kapetan toga kršćanina šta je on prošle noći uradio, i kad je on odgovorio da ne zna da je išta krivo učinio, kaže mu kapetan zašto ga imam tuži. "Jesam kapetane" - odgovori kršćanin - "nama je [[Isus]] zapovjedio da o Božiću nešto zakoljemo, pa ja eto učinio kako je zapovijeđeno". Kapetan je pogledao imama i odgovorio "Ovdje nema suđenja, jer se krst krije za jaka leđa. Idi, krstu, i slušaj Isusa!". Ovu priču su pričala trojica muslimana. Vidljivo je njegovo ponašanje kao akt tolerancije, jer je došao od čovjeka čijoj se smrti radovala čitava kapetanija. Salih-kapetan je imao tri sina: Derviša, Ahmeda i Aliju, od kojih su posljednja dvojica pokopani na Brdarima. Ali-beg je umro [[1880]]. godine, a kapetaniju je naslijedio Derviš-beg. U narodu je zvan i Dedo-kapetan, nije bio ništa bolji čovjek od oca. Pošto je bio pristaša reformi, [[Zmaj od Bosne]] je naredio da mu se spali odžak. On je ostao vjeran sultanu i pokoravao se bosanskom veziru. Nakon ukinuća kapetanija postao je muselim i u svojoj nahiji i dalje provodio zulume. Tek kad je bosanski vezir Čerkez Hadži Ćamil-paša 1846. izdao naredbu o nizamskoj nošnji i zabranio upotrebu naziva kapetana, koji se i nakon ukinuća upotrebljavao u privatnom razgovoru, diže se Krajina zbog toga na ustanak. Kažu da je bio tada prognan kao jedan od vođa i Derviš-beg u Janjinu, dok Jukić zna da ga je prognao [[Omer-paša Latas]] 1851. Tako je i posljednji kamengradski kapetan ostavio kosti izvan Bosne. Derviš-beg je imao tri sina, od kojih je Ibrahim-beg umro [[1846]], a Tosun-beg i Hrustem-beg doživješe okupaciju Bosne 1878. Sva trojica su umrli na Brdarima i ondje su pokopana na porodičnim mezarlucima. U istim je mezarlucima pokopana i Fatima (zvali su je Naja), kći Mustafe, bihaćkog kapetana. Ona je bila žena Salih-kapetana Cerića. Tradicija zna da je Derviš-kapetan imao ogroman posjed, koji se sterao od Sane do Iline vode, i da ga je uglavnom pribavio svojoj kući kupnjom, tako da bi prodavcu pošteno isplatio ugovorenu sumu, a kad bi ovaj otišao, on bi za njim ponekad opremio svoje ljude koji bi mu novac oteli i predali kapetanu. Kao kadiluk Kamengrad je osnovan između 1562. i 1574, kad je bio u sastavu [[Vilajet Bosna|Bosanskog sandžaka]]. Što se tiče teritorijalnog opsega Kamengrada kao kadiluka u najranije doba zna se da su mu, pored Kamengradske, pripadale još i nahije Sana ili Ključ, Sanica i Bilaj-Blagaj. Na teritoriji ovog kadiluka spominju se u izvorima gradovi: Kamengrad, Pećigrad (turski Mihapekler), Mala i Velika Kladuša, Šturlić, Podzvizd, Vranograč, Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Jezerski, Krupa, Otoka (Ada-i Kebir), Sanski Most (Džisri Sana) i Cazin. Turci su u pograničnim područjima gradili utvrđenja od drveta, koja su zvali palanke. Na ovom području postoje dva naselja koja su se razvila iz palanke: Lušci Palanka i Tominska Palanka. Turska feudalna gospoda je po svojim spahilucima (imanjima) gradila kamene dvorce (kule) na više spratova i u njima stanovala, a kad je bilo potrebno iz njih se i branila, te su takve kule bile osnova za osnivanje gradova-naselja. Takvih gradova i kula bilo je i na sanskom području. Poznatiji gradovi su: Kamengrad, Mren, Kamičak, Vakup (Sanski Most), Stari Majdan i Japra, a kule: Miralimova kula (Tomina), Cerića kula (Brdari), Kula u Lipniku, Kula u Kamengradu, Kula u Starom Majdanu. Prodor Turaka u ove krajeve izazvao je velike promjene u sastavu stanovništva, a intenzivnije naseljavanje muslimanskog stanovništva u ove krajeve uslijedilo je u 18. vijeku povlačenjem Turaka iz Like i još nekih područja Hrvatske. Tursko carstvo je izmijenilo demografsku kartu sanske općine tako što je dio stanovništva poturčila, tj. prevela na [[islam]]sku vjeru. Dokaz tog obrata su i mnoge porodice koje nose srpska prezimena, a i hrvatska. Naseljavanje hrišćanskog stanovništva je naročito intenzivno polovinom [[19. vijek]]a, a još više nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine poslije 1878. godine. Tada dolazi do većeg pomjeranja Srba i Hrvata iz sela u veća naselja (palanke, varošice), koja su do polovine 19. vijeka bila isključivo muslimanska. === Austro-Ugarska monarhija === O događajima i razvoju sanskog kraja u 19. i 20. vijeku ima dosta podataka u dokumentima, pa ipak ni za jedan period u tim vjekovima, zaključno sa okupacijom zemlje 1941, nema dovoljno ni dokumenata ni podataka za potpunije praćenje razvoja događaja. Najveći broj dokumenata omogućuje tek da se u sklopu općih zbivanja na širim područjima ([[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Jugoslavija]]) tek malo spomenu neke pojedinosti vezane za sansko područje. Od Austro-Ugarske je zavisilo kada će i kako izvesti okupaciju Bosne i Hercegovine. Da bi za tu odluku dobila podršku i Hrvata i Muslimana, pa i Srba, ona je preko svojih diplomata i agenata razvila propagandu u Bosni i Hercegovini. Zbog znatne propagande jednog dijela klera, Hrvati su u većini prihvatili okupaciju, dok su jedino muslimani organizovali brojne jedinice za borbu protiv okupacijskih trupa. Austro-Ugarska je započela okupaciju Bosne i Hercegovine 29. jula 1878. U Bosanskoj krajini su vođene najžešće i završne borbe. Nakon zauzeća Ključa 8. septembra uslijedilo je zauzimanje Sanskog Mosta, Starog Majdana i Kamengrada. Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare (srezove) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910, kotar Sanski Most je imao površinu od 1017&nbsp;km², dvije gradske općine (Sanski Most i Stari Majdan), te 38.422 stanovnika. Prema nacionalnoj strukturi, na ovom području su živjeli Muslimani, Srbi, Hrvati, španski Jevreji, te jedan evangelista. Samo Sanski Most je prema popisu stanovništva imao 1914. 2.234 stanovnika, od toga 1.249 Muslimana, 679 Srba, 249 Hrvata, 41 španskih Jevreja, 1 evangelistu i 14 Jevreja. U gradu je bilo preko 50 trgovina i zanatskih radnji, jedan hotel, te Agencija Zemaljske banke. U toku Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine Austro-Ugarska je mobilisala veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, i poslala ih na bojište prema [[Italija|Italiji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Rusija|Rusiji]]. Kako je rat odmicao, Austro-Ugarska je sa svojim saveznicima trpjela sve veće gubitke, te je na sanskom području 1917/18. godine bilo jako puno dezertera. Nakon poraza na balkanskom, a potom i italijanskom frontu, došlo je do pada Austro-Ugarske, te stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. godine u [[Beograd]]u. Agitacija za pripajanje Bosne i Hercegovine Srbiji je bila veoma jaka, te je ona na kraju i pripojena 1918. godine. Za vrijeme postojanja Kraljevine SHS od 1. decembra 1918, odnosno Kraljevine Jugoslavije od 6. januara 1929, Sanski Most je bio središte sreza. Od 1929. do 1941. srez Sanski Most je u sastavu vrbaske banovine. Sanski srez je 1930. imao 87 naselja raspoređenih u 8 općina: Budimlić Japra, Dabar, Gornji Kamengrad, Lušci Palanka, Sanski Most, Sasina, Stari Majdan i Tomina. Teritorija današnje sanske općine (ranije sreza) 1931. je imala 50.671 stanovnika, a početkom 1941. 65.880 stanovnika. === Drugi svjetski rat === U toku Drugog svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva koje je stalo u odbranu zemlje. Značajan događaj je bio Drugo zasjedanje [[ZAVNOBiH]]-a u Sanskom Mostu (30. juna - 2. jula 1944). Prema statističkim podacima na području općine Sanski Most u toku Drugog svjetskog rata bilo je 3.605 žrtava. Po završetku rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. je zapisano: "Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma". === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće 1992. srpske političke i vojne strukture preuzele su vlast u općini, nakon čega je uslijedio širok i sistematski napad na [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] civilno stanovništvo, praćen nezakonitim zatvaranjima, ubistvima, mučenjima, prisilnim premještanjem, deportacijama i razaranjem vjerskih objekata.<ref name="DetektorCinjenice">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sanski-most/74|title=Sanski Most – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYSZ">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="CIAII19922">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|location=Washington, D.C.|pages=303–306}}</ref> U drugoj polovini [[april]]a [[1992]]. jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], naročito [[6. partizanska brigada]], preuzele su ključne objekte u Sanskom Mostu, uključujući policijsko sjedište, radio-stanicu i elektroenergetska postrojenja, čime je stvoren vojni okvir za kasnije operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] u gradu i njegovoj okolini.<ref name="CIAII1992" /> Nakon formiranja VRS-a, srpske snage pristupile su razoružavanju nesrpskog stanovništva u širem području [[Prijedor]]a, Sanskog Mosta i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operacije u ovom prostoru otpočele su krajem maja [[1992]]. s ciljem uklanjanja otpora i učvršćivanja kontrole nad dolinom [[Sana|Sane]].<ref name="CIAI1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=144–145}}</ref><ref name="CIAI19952">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–383}}</ref> Dana [[25. maj]]a 1992. jedinice 6. partizanske brigade počele su minobacačko djelovanje po sanskom naselju [[Mahala]], a narednog dana uslijedilo je zauzimanje terena i uspostavljanje pune kontrole nad gradom. Istovremeno su vođene akcije prema okolnim selima i komunikacijama prema Ključu, u kojima su, pored 6. partizanske brigade, učestvovali i inžinjerijski elementi VRS-a, a vjerovatno i dijelovi 13. partizanske brigade.<ref name="CIAII1992" /> Tokom [[Juni|juna]] 1992. operacije su nastavljene kroz čišćenje sela i uzvisina južno i jugoistočno od grada te osiguravanje pravaca prema [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] i Ključu. Završna faza te kampanje izvedena je krajem jula 1992. kada je VRS izvela posljednju veću akciju u šumovitom i planinskom pojasu iznad Sanskog Mosta, nastojeći razbiti preostale slabo naoružane bošnjačke grupe koje su djelovale izvan gradskog područja.<ref name="CIAII1992" /><ref name="CIAI1992" /> Nakon tih operacija Sanski Most ostao je pod kontrolom VRS-a, dok su preostale borbene jedinice postepeno prebacivane na druga ratišta u zapadnoj i sjevernoj Bosni.<ref name="CIAI1992" /> ==== Operacija ''Sana 95'' i zauzimanje grada 1995. ==== U jesen 1995. Sanski Most ponovo je postao važno operativno središte, ovaj put u završnoj fazi rata. 5. korpus i 7. korpus ARBiH-a dobili su zadatak u okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]'' da preko pravaca [[Bosanska Krupa]] – Sanski Most i [[Bosanski Petrovac]] – [[Ključ (općina)|Ključ]] – Sanski Most prodre prema dolini Sane i dalje prema [[Prijedor]]u.<ref name="CIAI1995" /> Poslije zauzimanja Ključa 17. septembra 1995. jedinice 5. korpusa nastavile su napredovanje prema Sanskom Mostu. Međutim, [[18. septembar|18]]. i [[19. septembar]]a VRS je u područje Sanskog Mosta dovukao oko 14.000 vojnika iz više brigada i pukova, stavljajući ih pod komandu reaktivirane operativne grupe ''Prijedor'' kojom je zapovijedao pukovnik [[Radmilo Zeljaja]]. Srpske snage u tom području dodatno su pojačane dolaskom specijalnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]], uključujući i formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]].<ref name="CIAI1995" /> Zbog tih pojačanja prvi nalet 5. korpusa prema gradu zaustavljen je na prilazima Sanskom Mostu, gdje su uslijedile višednevne borbe i pokušaji VRS-a da stabilizira liniju odbrane na desnoj i lijevoj obali Sane.<ref name="CIAI1995" /> Obnovljeni napad ARBiH-a počeo je 9. oktobara 1995., kada su operativne grupe 5. korpusa krenule prema gradu iz više pravaca. Glavni udar izvršen je u središnjem sektoru, gdje su jedinice 502. i 510. brigade potisnule branioce i natjerale susjedne formacije VRS-a na povlačenje radi izbjegavanja opkoljavanja. Narednog dana, 10. oktobra, elementi [[43. motorizovana brigada VRS|43. motorizovane brigade]] i [[11. dubička brigada VRS|11. dubičke brigade]] nisu uspjeli zaustaviti napad na samim prilazima gradu, nakon čega je Sanski Most prešao pod kontrolu ARBiH-a.<ref name="CIAI1995" /> Poslije ulaska u grad borbe su se još nekoliko dana nastavile sjeveroistočno od Sanskog Mosta, gdje su se linije pomjerale bez odlučujućeg proboja, sve do stupanja na snagu primirja sredinom oktobra 1995.<ref name="CIAI1995" /> Neposredno prije zauzimanja grada, prema srpskim izvorima, oko 27.000 srpskog stanovništva<ref>{{Cite web |url=http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821014241/http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> zajedno s vojskom pobjeglo je i napustilo grad, dok su srpske paravojne formacije i Vojska Republike Srpske, na čelu s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnjatovićem Arkanom]], vršile brojne zločine i ubistva preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u gradu i okolini. Kraj rata i oslobođenje grada dočekalo je samo oko 1.000 nesrba, a procjenjuje se da je grad izgubio gotovo pola predratnog stanovništva. ==== Zločini i nasilje ==== Prema sudski utvrđenim činjenicama i kasnijim presudama, politička kriza u Sanskom Mostu intenzivirana je uoči izbijanja rata. Predsjednik lokalnog ogranka [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] je 25. marta 1992. objavio da su sva srpska područja u općini proglašena dijelom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U aprilu iste godine [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpske snage uspostavile su punktove u gradu, dok je formiran i krizni štab pod kontrolom SDS-a.<ref name="ICTYSZ" /> Prema svjedočenjima zabilježenim u predmetima za ratne zločine, sredinom aprila 1992. godine na ulicama grada već su bili vojska i naoružane formacije, a preko [[Radio Sana|Radija Sana]] objavljeno je da je Sanski Most postao „Srpska općina Sanski Most”.<ref name="DetektorDan">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/04/27/dan-koji-je-promijenio-zivote-sanjana/|title=Dan koji je promijenio živote Sanjana|date=27. 4. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave srpske vlasti, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo otpuštanjima s posla, ograničavanju kretanja, zastrašivanju i nasilju.<ref name="ICTYSZ" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića naveo da su, kao visoki oficiri i članovi kriznog štaba Sanski Most, zajedno s drugim licima učestvovali u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ubistvima, prisilnim preseljenjem, deportacijama, zatvaranjem, granatiranjem nebranjenih sela i rušenjem vjerskih objekata.<ref name="SudBasara">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/928|title=S1 1 K 016738 14 Kro Branko Basara i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krajem maja 1992. srpske snage granatirale Sanski Most, zaselak Okreč te bošnjačka naselja Mahalu, Muhiće i Otoku. Stanovnici Mahale bili su prisiljeni okupiti se na igralištu, nakon čega je naselje granatirano, a kuće i lokalna džamija djelimično razoreni.<ref name="DetektorCinjenice" /> Do kraja 1992. gotovo svi Bošnjaci iz općine bili su protjerani ili su izbjegli usljed kampanje nasilja.<ref name="ICTYSZ2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026|quote=By the end of 1992, almost all of the Muslims of Sanski Most had fled as a consequence of the campaign of violence carried out against them by Serb Forces.}}</ref> Prema podacima koje prenosi Detektor na osnovu haških presuda, u augustu i septembru 1992. najmanje tri konvoja, organizirana od strane općinskih vlasti bosanskih Srba i pod pratnjom civilne i vojne policije, prevezla su najmanje 6.100 Bošnjaka iz općine Sanski Most prema [[Travnik]]u.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Zatočenički objekti, logori i ubistva ==== Na području općine uspostavljen je veći broj mjesta zatočenja. Civilno stanovništvo, pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, držano je u 16 zatočeničkih centara, među kojima su bili zgrada policije u Sanskom Mostu, sala Osnovne škole „Hasan Kikić“, garaže „Betonirke“, hala fabrike „Krings“, vojna garaža, sportska dvorana u Krkojevcima, zgrada policije u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], zatvor „Sana“ i drugi objekti.<ref name="DetektorCinjenice" /> Počev od 27. maja 1992. pripadnici civilne i vojne policije bosanskih Srba lišavali su slobode Bošnjake i Hrvate i zatvarali ih u te objekte, gdje su bili izloženi ispitivanjima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Nikola Kovačević (ratni zločinac)|Nikole Kovačevića]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u zatvaranju civila u objekt „Betonirka”, gdje su zatočenici bili izloženi mučenjima, te u njihovom transportu prema logoru [[Manjača]]. Kovačević je pravosnažno osuđen na 12 godina zatvora.<ref name="SudKovacevic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/4|title=X-KRŽ-05/40 Nikola Kovačević|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krizni štab Sanskog Mosta je, prema sudski utvrđenim činjenicama, početkom maja 1992. otvorio zatvoreničke centre u „Betonirki“, hali fabrike „Krings“ i sportskoj dvorani „Hasan Kikić“, u kojima je bilo 1.655 zatočenih osoba, od čega više od 1.500 Bošnjaka.<ref name="DetektorCinjenice" /> Više stotina zatočenika kasnije je transportirano u logor Manjača; prema istim izvorima, približno 900 ljudi poslano je tamo po naređenju kriznog štaba, dok je oko 600 oslobođeno.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među najpoznatijim zločinima u općini ubrajaju se ubistva kod [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolja]] 31. maja 1992, kada su muškarci prethodno odvojeni od žena i djece i odvedeni prema mostu, gdje je više njih ubijeno, kao i druga masovna ubistva civila na području općine.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYBrdjanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Radoslav Brđanin|date=1. 9. 2004|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Navodi se i da je u Sanskom Mostu u istom periodu ubijeno najmanje 1.500 ljudi.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Jadranko Palija|Jadranka Palije]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u napadu na selo Kljevci 31. maja 1992, u ubistvu pet muškaraca, te u ubijanju 14 zatvorenika kod Vrhpoljskog mosta, kao i u [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|silovanju]] jedne žene. Sud je zabilježio i navode da je Palija od 1993. do oktobra 1995. zaustavljao, zastrašivao i premlaćivao civile bošnjačke nacionalnosti na području Sanskog Mosta.<ref name="SudPalija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2123|title=X-KRŽ-06/290 Jadranko Palija|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOptuznica2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/10/bivsim-logorasima-obecano-da-ce-optuznica-za-zlocine-u-sanskom-mostu-biti-dostavljena-sudu-nakon-dorade/|title=Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade|date=10. 2. 2026|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine u općini su teško oštećeni ili potpuno razoreni brojni bošnjački i katolički vjerski objekti. Uništeno je oko 20 bošnjačkih i katoličkih vjerskih spomenika.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među pojedinačno navedenim primjerima su džamije u Trnovi i Skucanom Vakufu te katolička crkva u Staroj Rijeci.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Sudski epilog ==== Zločini počinjeni na području Sanskog Mosta bili su predmet postupaka pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim pravosuđem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U haškim predmetima protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYSZ" /><ref name="ICTYBrdjanin" /> Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i pojedinačni predmeti za zločine u Sanskom Mostu. Među poznatijim osuđujućim presudama su one u predmetima protiv Nikole Kovačevića i Jadranka Palije.<ref name="SudKovacevic" /><ref name="SudPalija" /> Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio i optužnice u drugim predmetima koji se odnose na širi progon stanovništva u Sanskom Mostu, uključujući predmet protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića.<ref name="SudBasara" /><ref name="DetektorLogorasi">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/05/10/torture-i-ubistva-logorasa-iz-sanskog-mosta/|title=Torture i ubistva logoraša iz Sanskog Mosta|date=10. 5. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Naselja == Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], 51 naselje je ušlo u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (u općinu Sanski Most), a 8 u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u općinu [[Oštra Luka]]), a 16 naselja je podijeljeno.<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini Sanski Most: [[Bjeline]], [[Bojište]], [[Bosanski Milanovac]], [[Bošnjaci (Sanski Most)|Bošnjaci]], [[Brdari]], [[Čaplje]], [[Demiševci]], [[Djedovača]], [[Donji Dabar]], [[Donji Kamengrad]], [[Donji Lipnik]], [[Đurići (Sanski Most)|Đurići]], [[Dževar]], [[Fajtovci]], [[Glavice (Sanski Most)|Glavice]], [[Gorice (Sanski Most)|Gorice]], [[Gornji Dabar]], [[Gornji Kamengrad]], [[Gornji Lipnik]], [[Grdanovci]], [[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]], [[Husimovci]], [[Ilidža (Sanski Most)|Ilidža]], [[Jelašinovci]], [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]], [[Kljevci]], [[Kozin]], [[Krkojevci]], [[Kruhari]], [[Lukavice]], [[Lušci Palanka]], [[Lužani]], [[Majkić Japra Donja]], [[Majkić Japra Gornja]], [[Miljevci (Sanski Most)|Miljevci]], [[Modra]], [[Naprelje]], [[Okreč]], [[Otiš]], [[Podbriježje]], [[Podlug]], [[Podovi]], [[Poljak]], [[Praštali]], Sanski Most, [[Skucani Vakuf]], [[Stari Majdan]], [[Suhača]], [[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]], [[Tomina]], [[Vrhpolje]].<ref name="sistematskispisak" /> Podijeljena sela: [[Batkovci (Sanski Most)|Batkovci]], [[Donja Kozica]], [[Donja Tramošnja]], [[Gornja Kozica (Sanski Most)|Gornja Kozica]], [[Gornja Tramošnja (Sanski Most)|Gornja Tramošnja]], [[Hadrovci (Sanski Most)|Hadrovci]], [[Koprivna]], [[Mrkalji]], [[Podvidača]], [[Sasina]], [[Slatina]], [[Stara Rijeka]], [[Škrljevita]], [[Trnova]], [[Usorci]], [[Zenkovići]].<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini [[Oštra Luka]]: [[Budimlić Japra]], [[Duge Njive]], [[Garevica]], [[Halilovci]], [[Hazići]], [[Marini]], [[Oštra Luka]], [[Ovanjska]].<ref name="sistematskispisak">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Sistematski/Sustavni spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine'' Sarajevo, 2013.</ref> ==== Mjesne zajednice ==== ===== Gradske mjesne zajednice===== * MZ Pobriježje * MZ Sanski Most - desna obala * MZ Sanski Most - lijeva obala * MZ Zdena obuhvataju naseljena mjesta: Đedovača, Pobriježje i Sanski Most =====Seoske mjesne zajednice ===== * MZ Bosanski Milanovac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Milanovac i Bošnjaci * MZ Brdari - obuhvata naseljeno mjesto Brdari * MZ Budimlić Japra - obuhvata naseljena mjesta: Budimlić Japra, Duge Njive, Hadrovci, Halilovci, Marini, Mrkalji, Ovanjska, Slatina i Zenkovići * MZ Čaplje - obuhvata naseljeno mjesto Čaplje * MZ Dabar - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dabar, Gornji Dabar i Grdanovci * MZ Demiševci - obuhvata naseljeno mjesto Demiševci * MZ Donji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Donji Kamengrad i Suhača * MZ Dževar - obuhvata naseljeno mjesto Dževar * MZ Fajtovci - obuhvata naseljena mjesta: Fajtovci, Gorice, Modra i Naprelje * MZ Gornja Tramošnja - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Tramošnja * MZ Gornji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Kamengrad i Okreč * MZ Hrustovo - obuhvata naseljeno mjesto Hrustovo * MZ Husimovci - obuhvata naseljeno mjesto Husimovci * MZ Jelašinovci - obuhvata naseljena mjesta: Bojište i Jelašinovci * MZ Kijevo - oobuhvata naseljeno mjesto Kijevo * MZ Kljevci - obuhvata naseljeno mjesto Kljevci * MZ Koprivna - obuhvata naseljeno mjesto Koprivna * MZ Kozica - obuhvata naseljena mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica i Hazići * MZ Krkojevci - obuhvata naseljeno mjesto Krkojevci * MZ Kruhari - obuhvata naseljeno mjesto Kruhari * MZ Lipnik - obuhvata naseljena mjesta: Bjeline, Donji Lipnik, Đurići, Gornji Lipnik i Kozin * MZ Lukavice - obuhvata naseljeno mjesto Lukavice * MZ Lušci Palanka - obuhvata naseljena mjesta: Glavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Otiš i Praštali * MZ Oštra Luka - obuhvata naseljena mjesta: Oštra Luka i Usorci * MZ Podlug - obuhvata naseljeno mjesto Podlug * MZ Podovi - obuhvata naseljena mjesta: Ilidža i Podovi * MZ Podvidača - obuhvata naseljeno mjesto Podvidača * MZ Poljak - obuhvata naseljeno mjesto Poljak * MZ Sasina - obuhvata naseljena mjesta: Sasina i Škrljevita * MZ Skucani Vakuf - obuhvata naseljeno mjesto Skucani Vakuf * MZ Stara Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Batkovci, Garevica i Stara Rijeka * MZ Stari Majdan - obuhvata naseljeno mjesto Stari Majdan * MZ Šehovci - obuhvata naseljeno mjesto Šehovci * MZ Tomina - obuhvata naseljena mjesta: Donja Tramošnja, Lužani i Tomina * MZ Trnova - obuhvata naseljeno mjesto Trnova * MZ Vrhpolje - obuhvata naseljeno mjesto Vrhpolje == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sanskog Mosta|Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most}} Po službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, raspoređenih u 75 naselja. Po [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.]] u općini Sanski Most živi 47.359 stanovnika.<ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11541 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 41475 | g2013_bosnjaci = 38344 | g2013_srbi = 1837 | g2013_hrvati = 722 | g2013_bosanci = 202 | g2013_romi = 16 | g2013_muslimani = 43 | g2013_bosanciihercegovci = 25 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 127 | g2013_nepoznato = 70 | g1991_ukupno = 60307 | g1991_muslimani = 28136 | g1991_srbi = 25363 | g1991_hrvati = 4322 | g1991_jugosloveni = 1247 | g1981_ukupno = 62467 | g1981_muslimani = 27083 | g1981_srbi = 26619 | g1981_hrvati = 5314 | g1981_jugosloveni = 2936 | g1981_slovenci = 16 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_romi = 75 | g1981_albanci = 26 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 62102 | g1971_muslimani = 24839 | g1971_srbi = 30422 | g1971_hrvati = 6307 | g1971_jugosloveni = 195 | g1971_slovenci = 23 | g1971_crnogorci = 59 | g1971_romi = 12 | g1971_albanci = 22 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 39483 | g1961_muslimani = 12350 | g1961_srbi = 19156 | g1961_hrvati = 4844 | g1961_jugosloveni = 3014 | g1961_crnogorci = 20 | g1961_makedonci = 8 | g1961_slovenci = 17 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 23 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 141909 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16913 | g2013_bosnjaci = 15930 | g2013_srbi = 401 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 165 | g2013_romi = 13 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 94 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 17144 | g1991_muslimani = 7245 | g1991_srbi = 7831 | g1991_hrvati = 646 | g1991_jugosloveni = 901 | g1981_ukupno = 14027 | g1981_muslimani = 6067 | g1981_srbi = 5691 | g1981_hrvati = 523 | g1981_jugosloveni = 1504 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_makedonci = 4 | g1981_slovenci = 9 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 5 | g1971_ukupno = 8682 | g1971_muslimani = 4545 | g1971_srbi = 3410 | g1971_hrvati = 558 | g1971_jugosloveni = 96 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_makedonci = 3 | g1971_slovenci = 9 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 5096 | g1961_muslimani = 1350 | g1961_srbi = 1732 | g1961_hrvati = 338 | g1961_jugosloveni = 1644 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_slovenci = 5 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 }} == Obrazovanje == U općini Sanski Most se nalazi sedam osnovnih škola, te tri srednjoškolske ustanove: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, koje su smještene u srednjoškolskom centru, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum. == Zdravstvo == === Prije 2. svjetskog rata === Prvi doktor je došao u Sanski Most 1898, a apoteka je otvorena 1911. Sanski Most je imao babicu već 1885. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u općini, koja je imala oko 57.000 stanovnika, bio je samo 1 ljekar i jedan apotekar, bez bolnice ili bilo kakvog stacionara. Za mnoge ljekarske usluge stanovništvo je moralo ići u [[Prijedor]], gdje također do 1940. nije bilo bolnice, a za bolničke usluge se išlo u [[Banja Luka|Banju Luku]] ili [[Zagreb]]. Tek 1939. sagrađena je bolnička zgrada u Sanskom Mostu, ali do rata nije otvorena jer nije bilo sredstava za opremu bolnice i angažovanje potrebnog osoblja.<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB I|year=1980|pages=214-215}}</ref> S obzirom na siromaštvo znatnog dijela stanovništva, najveći broj oboljelih, naročito u selima, bio je upućen na nadriljekare i vračare, i na narodno liječenje čajevima od lipe, bazge, raznih plodova i ljekovitih biljaka. Doktoru se išlo najčešće tek onda kad nikakvi domaći, narodni lijekovi nisu više pomagali. Zbog toga je smrtnost oboljelih bila velika. Rijetko je koja porodilja išla u bolnicu radi porođaja, izuzev kada bi nastale komplikacije zbog nestručne intervencije seoske žene. Najčešće su u takvim slučajevima, kod porođaja u selima, pomagale samouke babice, žene koje su rodile više djece, pa imale nekog iskustva, ali i nadribabice, koje su se poluprofesionalno bavile ovim poslom.<ref name="branko" /> [[Tuberkuloza]] je bila znatno raširena te uzrok brojnoj smrtnosti djece i odraslih. S obzirom na veoma veliku raširenost ušiju (u kosi i odjeći) kod naročito seoskog stanovništva povremeno se pojavljivao pjegavi [[tifus]], a zbog nehigijenskih bunara i razne epidemije (trbušni tifus, srdobolje i sl.).<ref name="branko" /> U selima, i u nekim siromašnim gradskim domaćinstvima sapun se veoma malo koristio, a rublje se obično otkuhavalo i pralo u lukšiji (pepel od drveta). U mnogim selima nije bilo pitke izvorske vode, već su kopali bunare, a u sušnim i bezvodnim brdskim selima pravljene su cisterne za kišnicu. Zbog toga je voda bila dragocjenost koja se čuvala, pa su je u nekim selima veoma malo trošili za ličnu higijenu i higijenu stanovanja. Tek 1931. sagrađena su tri javna kupatila: u Sanskom Mostu, Starom Majdanu i Lušci Palanci.<ref name="branko" /> Sanski Most nije imao vodovod iako se još 1922. započelo raditi na njegovom projektu.<ref>{{Cite book|title=Bosna i Hercegovina|publisher=Sarajevska sekcija Udruženja jug. inženjera i arhitekata|year=1922|location=Sarajevo|pages=134}}</ref> Ni u drugim naseljima nije bilo vodovoda u kućama, te nije bilo ni uslova za neki viši higijenski standard života. Jedino je u Lušci Palanci, 1932. sagrađen je vodovod sa česmama postavljenim pored puteva. Neposredno pred rat, 1938–40, izgrađena je crpna stanica na plinski motor u Podgori u Miljevcima i po nekoliko rezervoara za vodu u selima Dabar, [[Grdanovci]], Bošnjaci i [[Bosanski Milanovac]]. U budžetu vrbaske banovine za 1940. bilo je planirano 30.000 dinara za dovršenje vodovoda. Međutim, rat je 1941. prekinuo tu akciju za snabdijevanje bezvodnih sela zdravom i pitkom vodom.<ref name="branko" /> == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu}} {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu (privremena lista)}} Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] u Sanskom Mostu je proglašeno šest [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Nacionalni spomenici na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417100201/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>, dok ih je osam na privremenoj listi.<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Privremena lista Nacionalnih spomenika na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417091307/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Poznate ličnosti == * [[Mehmed Alagić]] - general * [[Amir Kazić Leo]] - pjevač * [[Amir Talić]] - pisac * [[Ismet Kurtović]] - flautist * [[Senijad Ibričić]] - nogometaš * [[Kemal Malovčić]] - pjevač * [[Vukašin Brajić]] - pjevač i gitarista * [[Mladen Ivanić]] - političar * [[Branislav Borenović]] - političar * [[Sanjin Halimović]] - političar * [[Faris Hasanbegović]] - političar * [[Enver Redžić]] - historičar * [[Edin Šarčević]] - pravnik * [[Brano Miljuš]] - političar i univerzitetski profesor * [[Milan Vukić]] - šahist * [[Milenko Zorić]] - kajakaš * [[Ćana]] - pjevačica * [[Dinko Husadžić Sansky]] - književnik == Galerija == <gallery> Datoteka:Fatihova Musalla.JPG|[[Fatihova Musalla]] Datoteka:Pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla.jpg|pravoslavna crkva Datoteka:Bliha from above.jpg|[[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]] u Fajtovcima kod Sanskog Mosta Datoteka:Sanski Most1.JPG|[[Sana]] Datoteka:Gradski most Sanski Most 2.jpg|gradski most Datoteka:Ušće rijeke Zdene u Sanu.jpg|ušće rijeke Zdene u Sanu u centru Datoteka:Park Sanski Most.jpg|jedan od nekoliko parkova u Sanskom Mostu Datoteka:Stara željeznička stanica Sanski Most.jpg|[[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]] </gallery> == Također pogledajte == *[[Spisak naseljenih mjesta u Sanskom Mostu]] *[[Musalla (Sanski Most)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sanski Most}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Sanski Most}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Sanski Most|*]] ntkh4ihywqckjqfvv1mr0mgydojqss3 3848301 3848300 2026-05-21T11:29:04Z Mhare 481 /* Poznate ličnosti */ 3848301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sanski Most | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sanski Most | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Centar Sanskog Mosta.jpg | image2 = Gradski most Sanski Most 2.jpg | image3 = Mašinski most Sanski Most.jpg | image4 = Sanski Most Waterfall.jpg | image5 = Hamzibegova džamija.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od lijeve prema desnoj strani: centar, gradski most, rijeka [[Sana]], [[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]], pogled na [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begovu džamiju]] | slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png | zastava_alt = | slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = Grad na devet rijeka | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sanski Most u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|48|N|16|40|12|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | mapframe_type = shape | wikidata_općina = Q12756667 | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mensur Seferović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/32/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 20.31 | površina_općine = 766.83 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 158 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16913 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 41475 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 260 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 141909<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11541 | veb-sajt = {{URL|https://www.sanskimost.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Sanski Most''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na rijeci [[Sana|Sani]] u regionu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] između [[Prijedor]]a i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Administrativno pripada [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. == Geografija == Grad Sanski Most iznosi površinu od 12,90&nbsp;km², a općina 781,17&nbsp;km².<ref name="biscevic_grada">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.</ref> Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protiču rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica (rijeka)|Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], [[Majdanska rijeka]], [[Japra]], [[Sasinka]] i [[Kozica (pritoka Sane)|Kozica]], te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime. == Historija == {{Glavni|Historija Sanskog Mosta}} === Prahistorija === Povoljan geografski položaj i umjerena klima pogodovali su ranom naseljavanju područja današnje općine Sanski Most. Na to upućuju brojna nalazišta gradinskog tipa, kojih je na ovom terenu evidentirano osamnaest.<ref>{{Cite book|last=Bokan|first=J. Branko|title=Opština Sanski Most dio I do jula 1941. g|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=11.}}</ref> Arheološka istraživanja provedena između 1946. i 1971. godine potvrdila su postojanje utvrđenih naselja u mjestima [[Trnova (Sanski Most)|Trnova]], [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]], [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]], [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Donja Tramošnja]], [[Kljevci]] i [[Jelašinovci]]. Gradina u Staroj Rijeci uništena je modernom eksploatacijom rudnika.{{sfn|J. Branko|p=12}} [[Datoteka:Sanski Most - 1912. godine.png|mini|desno|270px|Sanski Most 1912. godine]] Antički izvori navode da su u dolini rijeka [[Sana|Sane]] i [[Vrbas|Vrbasa]] živjeli [[Mezeji]], [[Iliri|ilirsko]] pleme poznato po rudarstvu. Iz rimskog perioda evidentirano je 19 lokaliteta, uključujući ostatke puteva i tragove eksploatacije željezne rude. === Srednji vijek === O ranom srednjem vijeku pa sve do [[13. vijek]]a o ovom, kao i o ostalim okolnim područjima, nema nikakvih tragova, što ne znači da ona nisu bila naseljena. Najstariji do sada pronađeni dokument koji govori o ovim krajevima je Listina [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] od 20. jula 1244. godine.<ref>{{Cite book|last=Šišić|first=Ferdo|title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba|publisher=Matica Hrvatska|year=1902|isbn=|location=Zagreb|pages=3}}</ref> U tom dokumentu, uz [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], spominju se za vladavine [[Matej Ninoslav|Matije Ninoslava]] i ''Donji Kraji'' kao dijelovi banovine Bosne. Dosadašnji radovi historičara, putopisaca i drugih, a na osnovu pronađenih i djelomično publiciranih dokumenata, ukazuju na to da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Prema jednom dokumentu od 30. marta 1304. stanovništvo u "Donjim krajima" je bilo [[Patareni|patarenske]] vjeroispovijesti, zbog čega je došlo do sukoba između bosanskog bana Mladena (katolika) i knezova Hrvatinića (patarena). U Listini Bele IV od 20. jula 1244. prvi put se spominju i župe sanska, dubička, mrenska i vrbaška, koje čine Donje krajeve. U jednom dokumentu iz 1258. spominje se sanski župan (knez) Mihailo, a prema drugom dokumentu od 15. marta 1264. taj sanski župan prodaje zemlju "krala" opatiji Topuskoj. Polovinom 13. vijeka u naslovu bosanskog bana spominju se i Donji kraji. Oni su najprije zahvatali krajeve južnije od područja današnjeg Sanskog Mosta, ali su se potom proširili i na područje srednjeg toka rijeke Sane. Prema jednom dokumentu iz 1334. Sana je imala crkveni distinkt vezan uz [[zagreb]]ačku biskupiju. U borbama ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda]] protiv bosanske i hrvatske vlastele, župa Sana je došla u ruke Kralja Sigismunda. On ju je 1413. oduzeo od vojvode Hrvoja i poklonio knezovima Blagajskim. Zato je vojvoda Hrvoje 1415. nastavio borbu protiv Sigismunda zajedno sa Turcima. Svi do sada navedeni dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da je postojao grad Zana (Sana), da je postojala župa Zana (Sana), a pošto su srednjovjekovne župe nosile ime prema glavnom gradu župe, to znači da je glavni grad župe Sana bio grad Sana. === Osmanlijsko carstvo === Nakon mnogih bitaka i promjene vladara, sanska oblast od 1499. pripada pod upravu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], a Kamengrad je jedno od njihovih glavnih uporišta. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena. Ono što je poznato vezano je isključivo za tvrđavu i naselje Kamengrad, a nešto kasnije i tvrđavu i naselje Stari Majdan. Kad su Turci zauzeli Kamengrad, on je postao i sjedište istoimene nahije, koja je obuhvatala i dio nekadašnje sanske župe. Kad su Turci 1565. godine zauzeli Krupu, u nju je prešla većina kamengradske posade, a Kamengrad gubi onu ulogu i moć kakvu je imao do tada. U dubičkom ratu 1788-1791, koji je započela Austrija protiv Turske napadima na granicu oko [[Una|Une]] i u [[Lika|Lici]], vjerovatno su učestvovali i muslimani sa sanskog područja, koji su dali veoma jak otpor austrijskim četama. Kako je tada Turska izgubila neke gradove, došlo je do brojnog povlačenja muslimanskih porodica sa tog područja u područje sanske doline. Nakon ukidanja [[bihać]]kog sandžaka 1711. reorganizacijom bosanskog pašaluka, Kamengrad je postao središte novog kadiluka, kakav su status imali i [[Banja Luka]], Bihać, [[Jajce]]. Njegovo sjedište je tada bilo u Starom Majdanu (Madeni Atik). Tada je kadiluk Kamengrad obuhvatio ove župe i gradove: Kamengrad, Pećigrad (Tur Mihalpekler), Šturlić, Mala Kladuša, [[Velika Kladuša]], Podvizd, Vranograd (Vrnograč), Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Sana (Ključ), Bilaj, Blagaj, Jezerski, Krupa, Otoka (Adai Kebir), Most na Sani (Džisri Sana), [[Cazin]] i Ostrožac. Da su uporedo postojale nahije Sana i nahija Kamengrad, potvrđuju dva turska deftera. Prema ovim propisima izlazi da nahija Kamengrad zahvata područje zapadno, sjeverno i južno od Kamengrada, i nešto teritorije istočno od njega; Pobriježje i neka sela na desnoj obali rijeke Sane, a južno od današnjeg Sanskog Mosta: Tominu, Kijevo i Čaplje. Nahija Sana zahvata sela sa obje strane rijeke Sane, a sjeverno od današnjeg Sanskog Mosta: Oštru Luku, Sasinu, Stratinsku i Čarakovo. Kapetanije u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Kamengradska, imale su imena prema gradovima. Jedna takva je i Džisri Sana kapetanija (''džisum'', arapski - most). U 1796. i 1812. spominje se kapetan Mustafa-beg, koji je umro 1813. Njega je naslijedio Murat-beg, koji je 27. septembra 1822. fermanom izgubio titulu kapetana, a za nasljednika je imenovan Husein-beg, sin Hasana-bega Čekića, koji je najvjerovatnije bio posljednji kapetan u ovoj kapetaniji, jer su kapetanije ukinute 1835. Međutim, istina je drugačija, jer postoje kako predanja, tako i činjenični dokazi. Naime, kapetani Kamengrada bili su do iza 1700. iz nepoznate ili nepoznatih porodica, a onda je kapetanija došla u ruke jedne grane novskih Cerića. Prvi po imenu poznati kapetan bio je Omer-aga. Spomen mu se sačuvao u jednom [[Jajce|jajačkom]] sidžilu. On je 11. Redžepa 1105 (5. marta 1694) prisustvovao kao svjedok na jednom vjenčanju. Nešto prije toga, tj. 24. Zilkade 1104 (27. jula 1693), izdao je bosanski vezir bujruldiju jajačkom kadiji, da se pobrine za konje koji će prenijeti četiri tovara baruta u Kamengrad i palanke njegova područja. Baš u to vrijeme harale su hrvatske čete Vakuf, Majdan i druga mjesta oko Kamengrada, pa će s ovim u vezi biti slanje municije i boravak kapetana Omer-age i novskog dizdara Arslan-age u Jajcu. Godine 1629. hrvatske su čete popalile Majdan, a sljedeće su ga godine i zauzele na kraće vrijeme. Godine 1699. bio je zapovjednik kamengradske krajine od Sane do [[Krka|Krke]] Ibrahim-aga. Poslije ove dvojice u poznatim izvorima nema spomena kamengradskim (majdanskim) kapetanima sve do druge polovine [[18. vijek]]a, ali se je iz više isprava vidjelo da je kapetanija postojala. Iz porodice Cerića bila su četiri kamengradska (majdanska) kapetana: Mehmed, sin mu Alija, unuk Salih i praunuk Derviš. O Mehmedu se zna samo iz predanja. Kako mu nema mezara ni u Starom Majdanu ni na Brdarima, moglo bi biti da je poginuo u Dubičkom ratu, kako i predanje kaže. Svakako je bio kamengradski kapetan u drugoj polovini [[17. vijek]]a, kao i sin mu i nasljednik Ali-kapetan. Njegovo je ime zapisano na nišanu njegova sina Salih-kapetana. Završio je kapetanovanje oko 1800. Predanje kaže da je sahranjen na Brdarima, ali njegovog nadgrobnog spomenika nije bilo. Ali-kapetanov sin i nasljednik je Salih-kapetan. Sigurno se zna da je bio kapetan do svoje smrti 1827. Umro je na svom imanju u Lušci Palanki i odande je prevučen na kolima u Stari Majdan i pokopan desno od ulaza u džamiju. To je put preko 30&nbsp;km. Svijet s ovog kraja rado je davao volove da vuku kola s mrtvim tijelom, jer se svako, bez razlike na vjeru, veselio što je nestalo jednog teškog zulumćara. U ovom kraju se pripovijeda, kako se za uprave Salih-kapetana desio [[Ramazan]] i katolički [[Božić]] u isto vrijeme i kako je neki katolik uoči Božića ubio krme, kad su muslimani klanjali teraviju. Cika krmeta čula se u džamiji. Sutradan je imam tužio tog kršćanina kapetanu i on ga je odmah pozvao da ga sudi. U prisustvu imama i drugih ljudi pitao je kapetan toga kršćanina šta je on prošle noći uradio, i kad je on odgovorio da ne zna da je išta krivo učinio, kaže mu kapetan zašto ga imam tuži. "Jesam kapetane" - odgovori kršćanin - "nama je [[Isus]] zapovjedio da o Božiću nešto zakoljemo, pa ja eto učinio kako je zapovijeđeno". Kapetan je pogledao imama i odgovorio "Ovdje nema suđenja, jer se krst krije za jaka leđa. Idi, krstu, i slušaj Isusa!". Ovu priču su pričala trojica muslimana. Vidljivo je njegovo ponašanje kao akt tolerancije, jer je došao od čovjeka čijoj se smrti radovala čitava kapetanija. Salih-kapetan je imao tri sina: Derviša, Ahmeda i Aliju, od kojih su posljednja dvojica pokopani na Brdarima. Ali-beg je umro [[1880]]. godine, a kapetaniju je naslijedio Derviš-beg. U narodu je zvan i Dedo-kapetan, nije bio ništa bolji čovjek od oca. Pošto je bio pristaša reformi, [[Zmaj od Bosne]] je naredio da mu se spali odžak. On je ostao vjeran sultanu i pokoravao se bosanskom veziru. Nakon ukinuća kapetanija postao je muselim i u svojoj nahiji i dalje provodio zulume. Tek kad je bosanski vezir Čerkez Hadži Ćamil-paša 1846. izdao naredbu o nizamskoj nošnji i zabranio upotrebu naziva kapetana, koji se i nakon ukinuća upotrebljavao u privatnom razgovoru, diže se Krajina zbog toga na ustanak. Kažu da je bio tada prognan kao jedan od vođa i Derviš-beg u Janjinu, dok Jukić zna da ga je prognao [[Omer-paša Latas]] 1851. Tako je i posljednji kamengradski kapetan ostavio kosti izvan Bosne. Derviš-beg je imao tri sina, od kojih je Ibrahim-beg umro [[1846]], a Tosun-beg i Hrustem-beg doživješe okupaciju Bosne 1878. Sva trojica su umrli na Brdarima i ondje su pokopana na porodičnim mezarlucima. U istim je mezarlucima pokopana i Fatima (zvali su je Naja), kći Mustafe, bihaćkog kapetana. Ona je bila žena Salih-kapetana Cerića. Tradicija zna da je Derviš-kapetan imao ogroman posjed, koji se sterao od Sane do Iline vode, i da ga je uglavnom pribavio svojoj kući kupnjom, tako da bi prodavcu pošteno isplatio ugovorenu sumu, a kad bi ovaj otišao, on bi za njim ponekad opremio svoje ljude koji bi mu novac oteli i predali kapetanu. Kao kadiluk Kamengrad je osnovan između 1562. i 1574, kad je bio u sastavu [[Vilajet Bosna|Bosanskog sandžaka]]. Što se tiče teritorijalnog opsega Kamengrada kao kadiluka u najranije doba zna se da su mu, pored Kamengradske, pripadale još i nahije Sana ili Ključ, Sanica i Bilaj-Blagaj. Na teritoriji ovog kadiluka spominju se u izvorima gradovi: Kamengrad, Pećigrad (turski Mihapekler), Mala i Velika Kladuša, Šturlić, Podzvizd, Vranograč, Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Jezerski, Krupa, Otoka (Ada-i Kebir), Sanski Most (Džisri Sana) i Cazin. Turci su u pograničnim područjima gradili utvrđenja od drveta, koja su zvali palanke. Na ovom području postoje dva naselja koja su se razvila iz palanke: Lušci Palanka i Tominska Palanka. Turska feudalna gospoda je po svojim spahilucima (imanjima) gradila kamene dvorce (kule) na više spratova i u njima stanovala, a kad je bilo potrebno iz njih se i branila, te su takve kule bile osnova za osnivanje gradova-naselja. Takvih gradova i kula bilo je i na sanskom području. Poznatiji gradovi su: Kamengrad, Mren, Kamičak, Vakup (Sanski Most), Stari Majdan i Japra, a kule: Miralimova kula (Tomina), Cerića kula (Brdari), Kula u Lipniku, Kula u Kamengradu, Kula u Starom Majdanu. Prodor Turaka u ove krajeve izazvao je velike promjene u sastavu stanovništva, a intenzivnije naseljavanje muslimanskog stanovništva u ove krajeve uslijedilo je u 18. vijeku povlačenjem Turaka iz Like i još nekih područja Hrvatske. Tursko carstvo je izmijenilo demografsku kartu sanske općine tako što je dio stanovništva poturčila, tj. prevela na [[islam]]sku vjeru. Dokaz tog obrata su i mnoge porodice koje nose srpska prezimena, a i hrvatska. Naseljavanje hrišćanskog stanovništva je naročito intenzivno polovinom [[19. vijek]]a, a još više nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine poslije 1878. godine. Tada dolazi do većeg pomjeranja Srba i Hrvata iz sela u veća naselja (palanke, varošice), koja su do polovine 19. vijeka bila isključivo muslimanska. === Austro-Ugarska monarhija === O događajima i razvoju sanskog kraja u 19. i 20. vijeku ima dosta podataka u dokumentima, pa ipak ni za jedan period u tim vjekovima, zaključno sa okupacijom zemlje 1941, nema dovoljno ni dokumenata ni podataka za potpunije praćenje razvoja događaja. Najveći broj dokumenata omogućuje tek da se u sklopu općih zbivanja na širim područjima ([[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Jugoslavija]]) tek malo spomenu neke pojedinosti vezane za sansko područje. Od Austro-Ugarske je zavisilo kada će i kako izvesti okupaciju Bosne i Hercegovine. Da bi za tu odluku dobila podršku i Hrvata i Muslimana, pa i Srba, ona je preko svojih diplomata i agenata razvila propagandu u Bosni i Hercegovini. Zbog znatne propagande jednog dijela klera, Hrvati su u većini prihvatili okupaciju, dok su jedino muslimani organizovali brojne jedinice za borbu protiv okupacijskih trupa. Austro-Ugarska je započela okupaciju Bosne i Hercegovine 29. jula 1878. U Bosanskoj krajini su vođene najžešće i završne borbe. Nakon zauzeća Ključa 8. septembra uslijedilo je zauzimanje Sanskog Mosta, Starog Majdana i Kamengrada. Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare (srezove) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910, kotar Sanski Most je imao površinu od 1017&nbsp;km², dvije gradske općine (Sanski Most i Stari Majdan), te 38.422 stanovnika. Prema nacionalnoj strukturi, na ovom području su živjeli Muslimani, Srbi, Hrvati, španski Jevreji, te jedan evangelista. Samo Sanski Most je prema popisu stanovništva imao 1914. 2.234 stanovnika, od toga 1.249 Muslimana, 679 Srba, 249 Hrvata, 41 španskih Jevreja, 1 evangelistu i 14 Jevreja. U gradu je bilo preko 50 trgovina i zanatskih radnji, jedan hotel, te Agencija Zemaljske banke. U toku Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine Austro-Ugarska je mobilisala veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, i poslala ih na bojište prema [[Italija|Italiji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Rusija|Rusiji]]. Kako je rat odmicao, Austro-Ugarska je sa svojim saveznicima trpjela sve veće gubitke, te je na sanskom području 1917/18. godine bilo jako puno dezertera. Nakon poraza na balkanskom, a potom i italijanskom frontu, došlo je do pada Austro-Ugarske, te stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. godine u [[Beograd]]u. Agitacija za pripajanje Bosne i Hercegovine Srbiji je bila veoma jaka, te je ona na kraju i pripojena 1918. godine. Za vrijeme postojanja Kraljevine SHS od 1. decembra 1918, odnosno Kraljevine Jugoslavije od 6. januara 1929, Sanski Most je bio središte sreza. Od 1929. do 1941. srez Sanski Most je u sastavu vrbaske banovine. Sanski srez je 1930. imao 87 naselja raspoređenih u 8 općina: Budimlić Japra, Dabar, Gornji Kamengrad, Lušci Palanka, Sanski Most, Sasina, Stari Majdan i Tomina. Teritorija današnje sanske općine (ranije sreza) 1931. je imala 50.671 stanovnika, a početkom 1941. 65.880 stanovnika. === Drugi svjetski rat === U toku Drugog svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva koje je stalo u odbranu zemlje. Značajan događaj je bio Drugo zasjedanje [[ZAVNOBiH]]-a u Sanskom Mostu (30. juna - 2. jula 1944). Prema statističkim podacima na području općine Sanski Most u toku Drugog svjetskog rata bilo je 3.605 žrtava. Po završetku rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. je zapisano: "Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma". === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće 1992. srpske političke i vojne strukture preuzele su vlast u općini, nakon čega je uslijedio širok i sistematski napad na [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] civilno stanovništvo, praćen nezakonitim zatvaranjima, ubistvima, mučenjima, prisilnim premještanjem, deportacijama i razaranjem vjerskih objekata.<ref name="DetektorCinjenice">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sanski-most/74|title=Sanski Most – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYSZ">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="CIAII19922">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|location=Washington, D.C.|pages=303–306}}</ref> U drugoj polovini [[april]]a [[1992]]. jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], naročito [[6. partizanska brigada]], preuzele su ključne objekte u Sanskom Mostu, uključujući policijsko sjedište, radio-stanicu i elektroenergetska postrojenja, čime je stvoren vojni okvir za kasnije operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] u gradu i njegovoj okolini.<ref name="CIAII1992" /> Nakon formiranja VRS-a, srpske snage pristupile su razoružavanju nesrpskog stanovništva u širem području [[Prijedor]]a, Sanskog Mosta i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operacije u ovom prostoru otpočele su krajem maja [[1992]]. s ciljem uklanjanja otpora i učvršćivanja kontrole nad dolinom [[Sana|Sane]].<ref name="CIAI1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=144–145}}</ref><ref name="CIAI19952">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–383}}</ref> Dana [[25. maj]]a 1992. jedinice 6. partizanske brigade počele su minobacačko djelovanje po sanskom naselju [[Mahala]], a narednog dana uslijedilo je zauzimanje terena i uspostavljanje pune kontrole nad gradom. Istovremeno su vođene akcije prema okolnim selima i komunikacijama prema Ključu, u kojima su, pored 6. partizanske brigade, učestvovali i inžinjerijski elementi VRS-a, a vjerovatno i dijelovi 13. partizanske brigade.<ref name="CIAII1992" /> Tokom [[Juni|juna]] 1992. operacije su nastavljene kroz čišćenje sela i uzvisina južno i jugoistočno od grada te osiguravanje pravaca prema [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] i Ključu. Završna faza te kampanje izvedena je krajem jula 1992. kada je VRS izvela posljednju veću akciju u šumovitom i planinskom pojasu iznad Sanskog Mosta, nastojeći razbiti preostale slabo naoružane bošnjačke grupe koje su djelovale izvan gradskog područja.<ref name="CIAII1992" /><ref name="CIAI1992" /> Nakon tih operacija Sanski Most ostao je pod kontrolom VRS-a, dok su preostale borbene jedinice postepeno prebacivane na druga ratišta u zapadnoj i sjevernoj Bosni.<ref name="CIAI1992" /> ==== Operacija ''Sana 95'' i zauzimanje grada 1995. ==== U jesen 1995. Sanski Most ponovo je postao važno operativno središte, ovaj put u završnoj fazi rata. 5. korpus i 7. korpus ARBiH-a dobili su zadatak u okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]'' da preko pravaca [[Bosanska Krupa]] – Sanski Most i [[Bosanski Petrovac]] – [[Ključ (općina)|Ključ]] – Sanski Most prodre prema dolini Sane i dalje prema [[Prijedor]]u.<ref name="CIAI1995" /> Poslije zauzimanja Ključa 17. septembra 1995. jedinice 5. korpusa nastavile su napredovanje prema Sanskom Mostu. Međutim, [[18. septembar|18]]. i [[19. septembar]]a VRS je u područje Sanskog Mosta dovukao oko 14.000 vojnika iz više brigada i pukova, stavljajući ih pod komandu reaktivirane operativne grupe ''Prijedor'' kojom je zapovijedao pukovnik [[Radmilo Zeljaja]]. Srpske snage u tom području dodatno su pojačane dolaskom specijalnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]], uključujući i formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]].<ref name="CIAI1995" /> Zbog tih pojačanja prvi nalet 5. korpusa prema gradu zaustavljen je na prilazima Sanskom Mostu, gdje su uslijedile višednevne borbe i pokušaji VRS-a da stabilizira liniju odbrane na desnoj i lijevoj obali Sane.<ref name="CIAI1995" /> Obnovljeni napad ARBiH-a počeo je 9. oktobara 1995., kada su operativne grupe 5. korpusa krenule prema gradu iz više pravaca. Glavni udar izvršen je u središnjem sektoru, gdje su jedinice 502. i 510. brigade potisnule branioce i natjerale susjedne formacije VRS-a na povlačenje radi izbjegavanja opkoljavanja. Narednog dana, 10. oktobra, elementi [[43. motorizovana brigada VRS|43. motorizovane brigade]] i [[11. dubička brigada VRS|11. dubičke brigade]] nisu uspjeli zaustaviti napad na samim prilazima gradu, nakon čega je Sanski Most prešao pod kontrolu ARBiH-a.<ref name="CIAI1995" /> Poslije ulaska u grad borbe su se još nekoliko dana nastavile sjeveroistočno od Sanskog Mosta, gdje su se linije pomjerale bez odlučujućeg proboja, sve do stupanja na snagu primirja sredinom oktobra 1995.<ref name="CIAI1995" /> Neposredno prije zauzimanja grada, prema srpskim izvorima, oko 27.000 srpskog stanovništva<ref>{{Cite web |url=http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821014241/http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> zajedno s vojskom pobjeglo je i napustilo grad, dok su srpske paravojne formacije i Vojska Republike Srpske, na čelu s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnjatovićem Arkanom]], vršile brojne zločine i ubistva preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u gradu i okolini. Kraj rata i oslobođenje grada dočekalo je samo oko 1.000 nesrba, a procjenjuje se da je grad izgubio gotovo pola predratnog stanovništva. ==== Zločini i nasilje ==== Prema sudski utvrđenim činjenicama i kasnijim presudama, politička kriza u Sanskom Mostu intenzivirana je uoči izbijanja rata. Predsjednik lokalnog ogranka [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] je 25. marta 1992. objavio da su sva srpska područja u općini proglašena dijelom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U aprilu iste godine [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpske snage uspostavile su punktove u gradu, dok je formiran i krizni štab pod kontrolom SDS-a.<ref name="ICTYSZ" /> Prema svjedočenjima zabilježenim u predmetima za ratne zločine, sredinom aprila 1992. godine na ulicama grada već su bili vojska i naoružane formacije, a preko [[Radio Sana|Radija Sana]] objavljeno je da je Sanski Most postao „Srpska općina Sanski Most”.<ref name="DetektorDan">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/04/27/dan-koji-je-promijenio-zivote-sanjana/|title=Dan koji je promijenio živote Sanjana|date=27. 4. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave srpske vlasti, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo otpuštanjima s posla, ograničavanju kretanja, zastrašivanju i nasilju.<ref name="ICTYSZ" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića naveo da su, kao visoki oficiri i članovi kriznog štaba Sanski Most, zajedno s drugim licima učestvovali u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ubistvima, prisilnim preseljenjem, deportacijama, zatvaranjem, granatiranjem nebranjenih sela i rušenjem vjerskih objekata.<ref name="SudBasara">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/928|title=S1 1 K 016738 14 Kro Branko Basara i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krajem maja 1992. srpske snage granatirale Sanski Most, zaselak Okreč te bošnjačka naselja Mahalu, Muhiće i Otoku. Stanovnici Mahale bili su prisiljeni okupiti se na igralištu, nakon čega je naselje granatirano, a kuće i lokalna džamija djelimično razoreni.<ref name="DetektorCinjenice" /> Do kraja 1992. gotovo svi Bošnjaci iz općine bili su protjerani ili su izbjegli usljed kampanje nasilja.<ref name="ICTYSZ2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026|quote=By the end of 1992, almost all of the Muslims of Sanski Most had fled as a consequence of the campaign of violence carried out against them by Serb Forces.}}</ref> Prema podacima koje prenosi Detektor na osnovu haških presuda, u augustu i septembru 1992. najmanje tri konvoja, organizirana od strane općinskih vlasti bosanskih Srba i pod pratnjom civilne i vojne policije, prevezla su najmanje 6.100 Bošnjaka iz općine Sanski Most prema [[Travnik]]u.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Zatočenički objekti, logori i ubistva ==== Na području općine uspostavljen je veći broj mjesta zatočenja. Civilno stanovništvo, pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, držano je u 16 zatočeničkih centara, među kojima su bili zgrada policije u Sanskom Mostu, sala Osnovne škole „Hasan Kikić“, garaže „Betonirke“, hala fabrike „Krings“, vojna garaža, sportska dvorana u Krkojevcima, zgrada policije u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], zatvor „Sana“ i drugi objekti.<ref name="DetektorCinjenice" /> Počev od 27. maja 1992. pripadnici civilne i vojne policije bosanskih Srba lišavali su slobode Bošnjake i Hrvate i zatvarali ih u te objekte, gdje su bili izloženi ispitivanjima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Nikola Kovačević (ratni zločinac)|Nikole Kovačevića]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u zatvaranju civila u objekt „Betonirka”, gdje su zatočenici bili izloženi mučenjima, te u njihovom transportu prema logoru [[Manjača]]. Kovačević je pravosnažno osuđen na 12 godina zatvora.<ref name="SudKovacevic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/4|title=X-KRŽ-05/40 Nikola Kovačević|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krizni štab Sanskog Mosta je, prema sudski utvrđenim činjenicama, početkom maja 1992. otvorio zatvoreničke centre u „Betonirki“, hali fabrike „Krings“ i sportskoj dvorani „Hasan Kikić“, u kojima je bilo 1.655 zatočenih osoba, od čega više od 1.500 Bošnjaka.<ref name="DetektorCinjenice" /> Više stotina zatočenika kasnije je transportirano u logor Manjača; prema istim izvorima, približno 900 ljudi poslano je tamo po naređenju kriznog štaba, dok je oko 600 oslobođeno.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među najpoznatijim zločinima u općini ubrajaju se ubistva kod [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolja]] 31. maja 1992, kada su muškarci prethodno odvojeni od žena i djece i odvedeni prema mostu, gdje je više njih ubijeno, kao i druga masovna ubistva civila na području općine.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYBrdjanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Radoslav Brđanin|date=1. 9. 2004|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Navodi se i da je u Sanskom Mostu u istom periodu ubijeno najmanje 1.500 ljudi.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Jadranko Palija|Jadranka Palije]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u napadu na selo Kljevci 31. maja 1992, u ubistvu pet muškaraca, te u ubijanju 14 zatvorenika kod Vrhpoljskog mosta, kao i u [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|silovanju]] jedne žene. Sud je zabilježio i navode da je Palija od 1993. do oktobra 1995. zaustavljao, zastrašivao i premlaćivao civile bošnjačke nacionalnosti na području Sanskog Mosta.<ref name="SudPalija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2123|title=X-KRŽ-06/290 Jadranko Palija|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOptuznica2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/10/bivsim-logorasima-obecano-da-ce-optuznica-za-zlocine-u-sanskom-mostu-biti-dostavljena-sudu-nakon-dorade/|title=Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade|date=10. 2. 2026|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine u općini su teško oštećeni ili potpuno razoreni brojni bošnjački i katolički vjerski objekti. Uništeno je oko 20 bošnjačkih i katoličkih vjerskih spomenika.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među pojedinačno navedenim primjerima su džamije u Trnovi i Skucanom Vakufu te katolička crkva u Staroj Rijeci.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Sudski epilog ==== Zločini počinjeni na području Sanskog Mosta bili su predmet postupaka pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim pravosuđem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U haškim predmetima protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYSZ" /><ref name="ICTYBrdjanin" /> Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i pojedinačni predmeti za zločine u Sanskom Mostu. Među poznatijim osuđujućim presudama su one u predmetima protiv Nikole Kovačevića i Jadranka Palije.<ref name="SudKovacevic" /><ref name="SudPalija" /> Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio i optužnice u drugim predmetima koji se odnose na širi progon stanovništva u Sanskom Mostu, uključujući predmet protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića.<ref name="SudBasara" /><ref name="DetektorLogorasi">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/05/10/torture-i-ubistva-logorasa-iz-sanskog-mosta/|title=Torture i ubistva logoraša iz Sanskog Mosta|date=10. 5. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Naselja == Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], 51 naselje je ušlo u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (u općinu Sanski Most), a 8 u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u općinu [[Oštra Luka]]), a 16 naselja je podijeljeno.<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini Sanski Most: [[Bjeline]], [[Bojište]], [[Bosanski Milanovac]], [[Bošnjaci (Sanski Most)|Bošnjaci]], [[Brdari]], [[Čaplje]], [[Demiševci]], [[Djedovača]], [[Donji Dabar]], [[Donji Kamengrad]], [[Donji Lipnik]], [[Đurići (Sanski Most)|Đurići]], [[Dževar]], [[Fajtovci]], [[Glavice (Sanski Most)|Glavice]], [[Gorice (Sanski Most)|Gorice]], [[Gornji Dabar]], [[Gornji Kamengrad]], [[Gornji Lipnik]], [[Grdanovci]], [[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]], [[Husimovci]], [[Ilidža (Sanski Most)|Ilidža]], [[Jelašinovci]], [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]], [[Kljevci]], [[Kozin]], [[Krkojevci]], [[Kruhari]], [[Lukavice]], [[Lušci Palanka]], [[Lužani]], [[Majkić Japra Donja]], [[Majkić Japra Gornja]], [[Miljevci (Sanski Most)|Miljevci]], [[Modra]], [[Naprelje]], [[Okreč]], [[Otiš]], [[Podbriježje]], [[Podlug]], [[Podovi]], [[Poljak]], [[Praštali]], Sanski Most, [[Skucani Vakuf]], [[Stari Majdan]], [[Suhača]], [[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]], [[Tomina]], [[Vrhpolje]].<ref name="sistematskispisak" /> Podijeljena sela: [[Batkovci (Sanski Most)|Batkovci]], [[Donja Kozica]], [[Donja Tramošnja]], [[Gornja Kozica (Sanski Most)|Gornja Kozica]], [[Gornja Tramošnja (Sanski Most)|Gornja Tramošnja]], [[Hadrovci (Sanski Most)|Hadrovci]], [[Koprivna]], [[Mrkalji]], [[Podvidača]], [[Sasina]], [[Slatina]], [[Stara Rijeka]], [[Škrljevita]], [[Trnova]], [[Usorci]], [[Zenkovići]].<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini [[Oštra Luka]]: [[Budimlić Japra]], [[Duge Njive]], [[Garevica]], [[Halilovci]], [[Hazići]], [[Marini]], [[Oštra Luka]], [[Ovanjska]].<ref name="sistematskispisak">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Sistematski/Sustavni spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine'' Sarajevo, 2013.</ref> ==== Mjesne zajednice ==== ===== Gradske mjesne zajednice===== * MZ Pobriježje * MZ Sanski Most - desna obala * MZ Sanski Most - lijeva obala * MZ Zdena obuhvataju naseljena mjesta: Đedovača, Pobriježje i Sanski Most =====Seoske mjesne zajednice ===== * MZ Bosanski Milanovac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Milanovac i Bošnjaci * MZ Brdari - obuhvata naseljeno mjesto Brdari * MZ Budimlić Japra - obuhvata naseljena mjesta: Budimlić Japra, Duge Njive, Hadrovci, Halilovci, Marini, Mrkalji, Ovanjska, Slatina i Zenkovići * MZ Čaplje - obuhvata naseljeno mjesto Čaplje * MZ Dabar - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dabar, Gornji Dabar i Grdanovci * MZ Demiševci - obuhvata naseljeno mjesto Demiševci * MZ Donji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Donji Kamengrad i Suhača * MZ Dževar - obuhvata naseljeno mjesto Dževar * MZ Fajtovci - obuhvata naseljena mjesta: Fajtovci, Gorice, Modra i Naprelje * MZ Gornja Tramošnja - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Tramošnja * MZ Gornji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Kamengrad i Okreč * MZ Hrustovo - obuhvata naseljeno mjesto Hrustovo * MZ Husimovci - obuhvata naseljeno mjesto Husimovci * MZ Jelašinovci - obuhvata naseljena mjesta: Bojište i Jelašinovci * MZ Kijevo - oobuhvata naseljeno mjesto Kijevo * MZ Kljevci - obuhvata naseljeno mjesto Kljevci * MZ Koprivna - obuhvata naseljeno mjesto Koprivna * MZ Kozica - obuhvata naseljena mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica i Hazići * MZ Krkojevci - obuhvata naseljeno mjesto Krkojevci * MZ Kruhari - obuhvata naseljeno mjesto Kruhari * MZ Lipnik - obuhvata naseljena mjesta: Bjeline, Donji Lipnik, Đurići, Gornji Lipnik i Kozin * MZ Lukavice - obuhvata naseljeno mjesto Lukavice * MZ Lušci Palanka - obuhvata naseljena mjesta: Glavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Otiš i Praštali * MZ Oštra Luka - obuhvata naseljena mjesta: Oštra Luka i Usorci * MZ Podlug - obuhvata naseljeno mjesto Podlug * MZ Podovi - obuhvata naseljena mjesta: Ilidža i Podovi * MZ Podvidača - obuhvata naseljeno mjesto Podvidača * MZ Poljak - obuhvata naseljeno mjesto Poljak * MZ Sasina - obuhvata naseljena mjesta: Sasina i Škrljevita * MZ Skucani Vakuf - obuhvata naseljeno mjesto Skucani Vakuf * MZ Stara Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Batkovci, Garevica i Stara Rijeka * MZ Stari Majdan - obuhvata naseljeno mjesto Stari Majdan * MZ Šehovci - obuhvata naseljeno mjesto Šehovci * MZ Tomina - obuhvata naseljena mjesta: Donja Tramošnja, Lužani i Tomina * MZ Trnova - obuhvata naseljeno mjesto Trnova * MZ Vrhpolje - obuhvata naseljeno mjesto Vrhpolje == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sanskog Mosta|Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most}} Po službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, raspoređenih u 75 naselja. Po [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.]] u općini Sanski Most živi 47.359 stanovnika.<ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11541 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 41475 | g2013_bosnjaci = 38344 | g2013_srbi = 1837 | g2013_hrvati = 722 | g2013_bosanci = 202 | g2013_romi = 16 | g2013_muslimani = 43 | g2013_bosanciihercegovci = 25 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 127 | g2013_nepoznato = 70 | g1991_ukupno = 60307 | g1991_muslimani = 28136 | g1991_srbi = 25363 | g1991_hrvati = 4322 | g1991_jugosloveni = 1247 | g1981_ukupno = 62467 | g1981_muslimani = 27083 | g1981_srbi = 26619 | g1981_hrvati = 5314 | g1981_jugosloveni = 2936 | g1981_slovenci = 16 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_romi = 75 | g1981_albanci = 26 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 62102 | g1971_muslimani = 24839 | g1971_srbi = 30422 | g1971_hrvati = 6307 | g1971_jugosloveni = 195 | g1971_slovenci = 23 | g1971_crnogorci = 59 | g1971_romi = 12 | g1971_albanci = 22 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 39483 | g1961_muslimani = 12350 | g1961_srbi = 19156 | g1961_hrvati = 4844 | g1961_jugosloveni = 3014 | g1961_crnogorci = 20 | g1961_makedonci = 8 | g1961_slovenci = 17 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 23 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 141909 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16913 | g2013_bosnjaci = 15930 | g2013_srbi = 401 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 165 | g2013_romi = 13 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 94 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 17144 | g1991_muslimani = 7245 | g1991_srbi = 7831 | g1991_hrvati = 646 | g1991_jugosloveni = 901 | g1981_ukupno = 14027 | g1981_muslimani = 6067 | g1981_srbi = 5691 | g1981_hrvati = 523 | g1981_jugosloveni = 1504 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_makedonci = 4 | g1981_slovenci = 9 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 5 | g1971_ukupno = 8682 | g1971_muslimani = 4545 | g1971_srbi = 3410 | g1971_hrvati = 558 | g1971_jugosloveni = 96 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_makedonci = 3 | g1971_slovenci = 9 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 5096 | g1961_muslimani = 1350 | g1961_srbi = 1732 | g1961_hrvati = 338 | g1961_jugosloveni = 1644 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_slovenci = 5 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 }} == Obrazovanje == U općini Sanski Most se nalazi sedam osnovnih škola, te tri srednjoškolske ustanove: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, koje su smještene u srednjoškolskom centru, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum. == Zdravstvo == === Prije 2. svjetskog rata === Prvi doktor je došao u Sanski Most 1898, a apoteka je otvorena 1911. Sanski Most je imao babicu već 1885. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u općini, koja je imala oko 57.000 stanovnika, bio je samo 1 ljekar i jedan apotekar, bez bolnice ili bilo kakvog stacionara. Za mnoge ljekarske usluge stanovništvo je moralo ići u [[Prijedor]], gdje također do 1940. nije bilo bolnice, a za bolničke usluge se išlo u [[Banja Luka|Banju Luku]] ili [[Zagreb]]. Tek 1939. sagrađena je bolnička zgrada u Sanskom Mostu, ali do rata nije otvorena jer nije bilo sredstava za opremu bolnice i angažovanje potrebnog osoblja.<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB I|year=1980|pages=214-215}}</ref> S obzirom na siromaštvo znatnog dijela stanovništva, najveći broj oboljelih, naročito u selima, bio je upućen na nadriljekare i vračare, i na narodno liječenje čajevima od lipe, bazge, raznih plodova i ljekovitih biljaka. Doktoru se išlo najčešće tek onda kad nikakvi domaći, narodni lijekovi nisu više pomagali. Zbog toga je smrtnost oboljelih bila velika. Rijetko je koja porodilja išla u bolnicu radi porođaja, izuzev kada bi nastale komplikacije zbog nestručne intervencije seoske žene. Najčešće su u takvim slučajevima, kod porođaja u selima, pomagale samouke babice, žene koje su rodile više djece, pa imale nekog iskustva, ali i nadribabice, koje su se poluprofesionalno bavile ovim poslom.<ref name="branko" /> [[Tuberkuloza]] je bila znatno raširena te uzrok brojnoj smrtnosti djece i odraslih. S obzirom na veoma veliku raširenost ušiju (u kosi i odjeći) kod naročito seoskog stanovništva povremeno se pojavljivao pjegavi [[tifus]], a zbog nehigijenskih bunara i razne epidemije (trbušni tifus, srdobolje i sl.).<ref name="branko" /> U selima, i u nekim siromašnim gradskim domaćinstvima sapun se veoma malo koristio, a rublje se obično otkuhavalo i pralo u lukšiji (pepel od drveta). U mnogim selima nije bilo pitke izvorske vode, već su kopali bunare, a u sušnim i bezvodnim brdskim selima pravljene su cisterne za kišnicu. Zbog toga je voda bila dragocjenost koja se čuvala, pa su je u nekim selima veoma malo trošili za ličnu higijenu i higijenu stanovanja. Tek 1931. sagrađena su tri javna kupatila: u Sanskom Mostu, Starom Majdanu i Lušci Palanci.<ref name="branko" /> Sanski Most nije imao vodovod iako se još 1922. započelo raditi na njegovom projektu.<ref>{{Cite book|title=Bosna i Hercegovina|publisher=Sarajevska sekcija Udruženja jug. inženjera i arhitekata|year=1922|location=Sarajevo|pages=134}}</ref> Ni u drugim naseljima nije bilo vodovoda u kućama, te nije bilo ni uslova za neki viši higijenski standard života. Jedino je u Lušci Palanci, 1932. sagrađen je vodovod sa česmama postavljenim pored puteva. Neposredno pred rat, 1938–40, izgrađena je crpna stanica na plinski motor u Podgori u Miljevcima i po nekoliko rezervoara za vodu u selima Dabar, [[Grdanovci]], Bošnjaci i [[Bosanski Milanovac]]. U budžetu vrbaske banovine za 1940. bilo je planirano 30.000 dinara za dovršenje vodovoda. Međutim, rat je 1941. prekinuo tu akciju za snabdijevanje bezvodnih sela zdravom i pitkom vodom.<ref name="branko" /> == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu}} {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu (privremena lista)}} Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] u Sanskom Mostu je proglašeno šest [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Nacionalni spomenici na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417100201/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>, dok ih je osam na privremenoj listi.<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Privremena lista Nacionalnih spomenika na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417091307/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Poznate ličnosti == * [[Mehmed Alagić]] - general * [[Amir Kazić Leo]] - pjevač * [[Amir Talić]] - pisac * [[Ismet Kurtović]] - flautist * [[Senijad Ibričić]] - nogometaš * [[Kemal Malovčić]] - pjevač * [[Vukašin Brajić]] - pjevač i gitarista * [[Mladen Ivanić]] - političar * [[Branislav Borenović]] - političar * [[Sanjin Halimović]] - političar * [[Faris Hasanbegović]] - političar * [[Enver Redžić]] - historičar * [[Edin Šarčević]] - pravnik * [[Brano Miljuš]] - političar i univerzitetski profesor * [[Milan Vukić]] - šahist * [[Milenko Zorić]] - kajakaš * [[Ćana]] - pjevačica == Galerija == <gallery> Datoteka:Fatihova Musalla.JPG|[[Fatihova Musalla]] Datoteka:Pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla.jpg|pravoslavna crkva Datoteka:Bliha from above.jpg|[[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]] u Fajtovcima kod Sanskog Mosta Datoteka:Sanski Most1.JPG|[[Sana]] Datoteka:Gradski most Sanski Most 2.jpg|gradski most Datoteka:Ušće rijeke Zdene u Sanu.jpg|ušće rijeke Zdene u Sanu u centru Datoteka:Park Sanski Most.jpg|jedan od nekoliko parkova u Sanskom Mostu Datoteka:Stara željeznička stanica Sanski Most.jpg|[[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]] </gallery> == Također pogledajte == *[[Spisak naseljenih mjesta u Sanskom Mostu]] *[[Musalla (Sanski Most)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sanski Most}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Sanski Most}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Sanski Most|*]] jxz4ihvv67kt2sxq5ibv53uo0hwo14p 3848303 3848301 2026-05-21T11:30:09Z Mhare 481 3848303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Sanski Most | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Sanski Most | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2/ | image1 = Centar Sanskog Mosta.jpg | image2 = Gradski most Sanski Most 2.jpg | image3 = Mašinski most Sanski Most.jpg | image4 = Sanski Most Waterfall.jpg | image5 = Hamzibegova džamija.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Od lijeve prema desnoj strani: centar, gradski most, rijeka [[Sana]], [[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]], pogled na [[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begovu džamiju]] | slika_zastava = Zastava Sanskog Mosta.png | zastava_alt = | slika_grb = Grb Sanskog Mosta.png | grb_alt = | etimologija = | nadimak = Grad na devet rijeka | moto = | slika_karta = BiH municipality location Sanski Most.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Sanski Most u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|45|48|N|16|40|12|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | mapframe_type = shape | wikidata_općina = Q12756667 | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mensur Seferović<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/32/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 20.31 | površina_općine = 766.83 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 158 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 16913 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 41475 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 260 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 141909<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11541 | veb-sajt = {{URL|https://www.sanskimost.gov.ba/}} | fusnote = }} '''Sanski Most''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u sjeverozapadnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Nalazi se na rijeci [[Sana|Sani]] u regionu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] između [[Prijedor]]a i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Administrativno pripada [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]]. == Geografija == Grad Sanski Most iznosi površinu od 12,90&nbsp;km², a općina 781,17&nbsp;km².<ref name="biscevic_grada">Vedad Biščević, Edin Biščević: ''Građa za historiju Općine Sanski Most'' Sanski Most 2009.</ref> Sanski Most sa okolinom nalazi se u srednjem toku rijeke Sane, sa osloncem na planinu [[Grmeč]] na zapadu i planine [[Mulež]] i Behremaginicu na istoku. Kroz općinu Sanski Most protiču rijeke [[Sana]] i osam rječica: [[Sanica (rijeka)|Sanica]], [[Dabar (rijeka)|Dabar]], [[Zdena]], [[Bliha]], [[Majdanska rijeka]], [[Japra]], [[Sasinka]] i [[Kozica (pritoka Sane)|Kozica]], te nekoliko kraćih ponornica. Na sanskom području ima nekoliko jakih kraških vrela koja su istovremeno i izvori rječica: Saničko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene. U selu Ilidža, podno planine Mulež, ima jači izvor radioaktivne sumporne vode sa značajnim ljekovitim svojstvima. Na svom području ima i nekoliko većih pećina, među kojima su [[Hrustovačka pećina|Hrustovača]], [[Dabarska pećina]] i [[Fajtovačka pećina]]. Zbog otvorenosti doline Sane prema sjeveru, ovo područje je pod uticajem srednjoevropske klime. == Historija == {{Glavni|Historija Sanskog Mosta}} === Prahistorija === Povoljan geografski položaj i umjerena klima pogodovali su ranom naseljavanju područja današnje općine Sanski Most. Na to upućuju brojna nalazišta gradinskog tipa, kojih je na ovom terenu evidentirano osamnaest.<ref>{{Cite book|last=Bokan|first=J. Branko|title=Opština Sanski Most dio I do jula 1941. g|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=11.}}</ref> Arheološka istraživanja provedena između 1946. i 1971. godine potvrdila su postojanje utvrđenih naselja u mjestima [[Trnova (Sanski Most)|Trnova]], [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolje]], [[Čaplje (Sanski Most)|Čaplje]], [[Donja Tramošnja (Sanski Most)|Donja Tramošnja]], [[Kljevci]] i [[Jelašinovci]]. Gradina u Staroj Rijeci uništena je modernom eksploatacijom rudnika.{{sfn|J. Branko|p=12}} [[Datoteka:Sanski Most - 1912. godine.png|mini|desno|270px|Sanski Most 1912. godine]] Antički izvori navode da su u dolini rijeka [[Sana|Sane]] i [[Vrbas|Vrbasa]] živjeli [[Mezeji]], [[Iliri|ilirsko]] pleme poznato po rudarstvu. Iz rimskog perioda evidentirano je 19 lokaliteta, uključujući ostatke puteva i tragove eksploatacije željezne rude. === Srednji vijek === O ranom srednjem vijeku pa sve do [[13. vijek]]a o ovom, kao i o ostalim okolnim područjima, nema nikakvih tragova, što ne znači da ona nisu bila naseljena. Najstariji do sada pronađeni dokument koji govori o ovim krajevima je Listina [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] od 20. jula 1244. godine.<ref>{{Cite book|last=Šišić|first=Ferdo|title=Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba|publisher=Matica Hrvatska|year=1902|isbn=|location=Zagreb|pages=3}}</ref> U tom dokumentu, uz [[Usora|Usoru]] i [[Oblast Soli|Soli]], spominju se za vladavine [[Matej Ninoslav|Matije Ninoslava]] i ''Donji Kraji'' kao dijelovi banovine Bosne. Dosadašnji radovi historičara, putopisaca i drugih, a na osnovu pronađenih i djelomično publiciranih dokumenata, ukazuju na to da je ovo područje, najprije kratko vrijeme, pripadalo [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a potom srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Prema jednom dokumentu od 30. marta 1304. stanovništvo u "Donjim krajima" je bilo [[Patareni|patarenske]] vjeroispovijesti, zbog čega je došlo do sukoba između bosanskog bana Mladena (katolika) i knezova Hrvatinića (patarena). U Listini Bele IV od 20. jula 1244. prvi put se spominju i župe sanska, dubička, mrenska i vrbaška, koje čine Donje krajeve. U jednom dokumentu iz 1258. spominje se sanski župan (knez) Mihailo, a prema drugom dokumentu od 15. marta 1264. taj sanski župan prodaje zemlju "krala" opatiji Topuskoj. Polovinom 13. vijeka u naslovu bosanskog bana spominju se i Donji kraji. Oni su najprije zahvatali krajeve južnije od područja današnjeg Sanskog Mosta, ali su se potom proširili i na područje srednjeg toka rijeke Sane. Prema jednom dokumentu iz 1334. Sana je imala crkveni distinkt vezan uz [[zagreb]]ačku biskupiju. U borbama ugarsko-hrvatskog kralja [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismunda]] protiv bosanske i hrvatske vlastele, župa Sana je došla u ruke Kralja Sigismunda. On ju je 1413. oduzeo od vojvode Hrvoja i poklonio knezovima Blagajskim. Zato je vojvoda Hrvoje 1415. nastavio borbu protiv Sigismunda zajedno sa Turcima. Svi do sada navedeni dokumenti nedvosmisleno potvrđuju da je postojao grad Zana (Sana), da je postojala župa Zana (Sana), a pošto su srednjovjekovne župe nosile ime prema glavnom gradu župe, to znači da je glavni grad župe Sana bio grad Sana. === Osmanlijsko carstvo === Nakon mnogih bitaka i promjene vladara, sanska oblast od 1499. pripada pod upravu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], a Kamengrad je jedno od njihovih glavnih uporišta. Historija sanskog područja u prva tri vijeka turske vladavine je veoma malo istražena. Ono što je poznato vezano je isključivo za tvrđavu i naselje Kamengrad, a nešto kasnije i tvrđavu i naselje Stari Majdan. Kad su Turci zauzeli Kamengrad, on je postao i sjedište istoimene nahije, koja je obuhvatala i dio nekadašnje sanske župe. Kad su Turci 1565. godine zauzeli Krupu, u nju je prešla većina kamengradske posade, a Kamengrad gubi onu ulogu i moć kakvu je imao do tada. U dubičkom ratu 1788-1791, koji je započela Austrija protiv Turske napadima na granicu oko [[Una|Une]] i u [[Lika|Lici]], vjerovatno su učestvovali i muslimani sa sanskog područja, koji su dali veoma jak otpor austrijskim četama. Kako je tada Turska izgubila neke gradove, došlo je do brojnog povlačenja muslimanskih porodica sa tog područja u područje sanske doline. Nakon ukidanja [[bihać]]kog sandžaka 1711. reorganizacijom bosanskog pašaluka, Kamengrad je postao središte novog kadiluka, kakav su status imali i [[Banja Luka]], Bihać, [[Jajce]]. Njegovo sjedište je tada bilo u Starom Majdanu (Madeni Atik). Tada je kadiluk Kamengrad obuhvatio ove župe i gradove: Kamengrad, Pećigrad (Tur Mihalpekler), Šturlić, Mala Kladuša, [[Velika Kladuša]], Podvizd, Vranograd (Vrnograč), Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Sana (Ključ), Bilaj, Blagaj, Jezerski, Krupa, Otoka (Adai Kebir), Most na Sani (Džisri Sana), [[Cazin]] i Ostrožac. Da su uporedo postojale nahije Sana i nahija Kamengrad, potvrđuju dva turska deftera. Prema ovim propisima izlazi da nahija Kamengrad zahvata područje zapadno, sjeverno i južno od Kamengrada, i nešto teritorije istočno od njega; Pobriježje i neka sela na desnoj obali rijeke Sane, a južno od današnjeg Sanskog Mosta: Tominu, Kijevo i Čaplje. Nahija Sana zahvata sela sa obje strane rijeke Sane, a sjeverno od današnjeg Sanskog Mosta: Oštru Luku, Sasinu, Stratinsku i Čarakovo. Kapetanije u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Kamengradska, imale su imena prema gradovima. Jedna takva je i Džisri Sana kapetanija (''džisum'', arapski - most). U 1796. i 1812. spominje se kapetan Mustafa-beg, koji je umro 1813. Njega je naslijedio Murat-beg, koji je 27. septembra 1822. fermanom izgubio titulu kapetana, a za nasljednika je imenovan Husein-beg, sin Hasana-bega Čekića, koji je najvjerovatnije bio posljednji kapetan u ovoj kapetaniji, jer su kapetanije ukinute 1835. Međutim, istina je drugačija, jer postoje kako predanja, tako i činjenični dokazi. Naime, kapetani Kamengrada bili su do iza 1700. iz nepoznate ili nepoznatih porodica, a onda je kapetanija došla u ruke jedne grane novskih Cerića. Prvi po imenu poznati kapetan bio je Omer-aga. Spomen mu se sačuvao u jednom [[Jajce|jajačkom]] sidžilu. On je 11. Redžepa 1105 (5. marta 1694) prisustvovao kao svjedok na jednom vjenčanju. Nešto prije toga, tj. 24. Zilkade 1104 (27. jula 1693), izdao je bosanski vezir bujruldiju jajačkom kadiji, da se pobrine za konje koji će prenijeti četiri tovara baruta u Kamengrad i palanke njegova područja. Baš u to vrijeme harale su hrvatske čete Vakuf, Majdan i druga mjesta oko Kamengrada, pa će s ovim u vezi biti slanje municije i boravak kapetana Omer-age i novskog dizdara Arslan-age u Jajcu. Godine 1629. hrvatske su čete popalile Majdan, a sljedeće su ga godine i zauzele na kraće vrijeme. Godine 1699. bio je zapovjednik kamengradske krajine od Sane do [[Krka|Krke]] Ibrahim-aga. Poslije ove dvojice u poznatim izvorima nema spomena kamengradskim (majdanskim) kapetanima sve do druge polovine [[18. vijek]]a, ali se je iz više isprava vidjelo da je kapetanija postojala. Iz porodice Cerića bila su četiri kamengradska (majdanska) kapetana: Mehmed, sin mu Alija, unuk Salih i praunuk Derviš. O Mehmedu se zna samo iz predanja. Kako mu nema mezara ni u Starom Majdanu ni na Brdarima, moglo bi biti da je poginuo u Dubičkom ratu, kako i predanje kaže. Svakako je bio kamengradski kapetan u drugoj polovini [[17. vijek]]a, kao i sin mu i nasljednik Ali-kapetan. Njegovo je ime zapisano na nišanu njegova sina Salih-kapetana. Završio je kapetanovanje oko 1800. Predanje kaže da je sahranjen na Brdarima, ali njegovog nadgrobnog spomenika nije bilo. Ali-kapetanov sin i nasljednik je Salih-kapetan. Sigurno se zna da je bio kapetan do svoje smrti 1827. Umro je na svom imanju u Lušci Palanki i odande je prevučen na kolima u Stari Majdan i pokopan desno od ulaza u džamiju. To je put preko 30&nbsp;km. Svijet s ovog kraja rado je davao volove da vuku kola s mrtvim tijelom, jer se svako, bez razlike na vjeru, veselio što je nestalo jednog teškog zulumćara. U ovom kraju se pripovijeda, kako se za uprave Salih-kapetana desio [[Ramazan]] i katolički [[Božić]] u isto vrijeme i kako je neki katolik uoči Božića ubio krme, kad su muslimani klanjali teraviju. Cika krmeta čula se u džamiji. Sutradan je imam tužio tog kršćanina kapetanu i on ga je odmah pozvao da ga sudi. U prisustvu imama i drugih ljudi pitao je kapetan toga kršćanina šta je on prošle noći uradio, i kad je on odgovorio da ne zna da je išta krivo učinio, kaže mu kapetan zašto ga imam tuži. "Jesam kapetane" - odgovori kršćanin - "nama je [[Isus]] zapovjedio da o Božiću nešto zakoljemo, pa ja eto učinio kako je zapovijeđeno". Kapetan je pogledao imama i odgovorio "Ovdje nema suđenja, jer se krst krije za jaka leđa. Idi, krstu, i slušaj Isusa!". Ovu priču su pričala trojica muslimana. Vidljivo je njegovo ponašanje kao akt tolerancije, jer je došao od čovjeka čijoj se smrti radovala čitava kapetanija. Salih-kapetan je imao tri sina: Derviša, Ahmeda i Aliju, od kojih su posljednja dvojica pokopani na Brdarima. Ali-beg je umro [[1880]]. godine, a kapetaniju je naslijedio Derviš-beg. U narodu je zvan i Dedo-kapetan, nije bio ništa bolji čovjek od oca. Pošto je bio pristaša reformi, [[Zmaj od Bosne]] je naredio da mu se spali odžak. On je ostao vjeran sultanu i pokoravao se bosanskom veziru. Nakon ukinuća kapetanija postao je muselim i u svojoj nahiji i dalje provodio zulume. Tek kad je bosanski vezir Čerkez Hadži Ćamil-paša 1846. izdao naredbu o nizamskoj nošnji i zabranio upotrebu naziva kapetana, koji se i nakon ukinuća upotrebljavao u privatnom razgovoru, diže se Krajina zbog toga na ustanak. Kažu da je bio tada prognan kao jedan od vođa i Derviš-beg u Janjinu, dok Jukić zna da ga je prognao [[Omer-paša Latas]] 1851. Tako je i posljednji kamengradski kapetan ostavio kosti izvan Bosne. Derviš-beg je imao tri sina, od kojih je Ibrahim-beg umro [[1846]], a Tosun-beg i Hrustem-beg doživješe okupaciju Bosne 1878. Sva trojica su umrli na Brdarima i ondje su pokopana na porodičnim mezarlucima. U istim je mezarlucima pokopana i Fatima (zvali su je Naja), kći Mustafe, bihaćkog kapetana. Ona je bila žena Salih-kapetana Cerića. Tradicija zna da je Derviš-kapetan imao ogroman posjed, koji se sterao od Sane do Iline vode, i da ga je uglavnom pribavio svojoj kući kupnjom, tako da bi prodavcu pošteno isplatio ugovorenu sumu, a kad bi ovaj otišao, on bi za njim ponekad opremio svoje ljude koji bi mu novac oteli i predali kapetanu. Kao kadiluk Kamengrad je osnovan između 1562. i 1574, kad je bio u sastavu [[Vilajet Bosna|Bosanskog sandžaka]]. Što se tiče teritorijalnog opsega Kamengrada kao kadiluka u najranije doba zna se da su mu, pored Kamengradske, pripadale još i nahije Sana ili Ključ, Sanica i Bilaj-Blagaj. Na teritoriji ovog kadiluka spominju se u izvorima gradovi: Kamengrad, Pećigrad (turski Mihapekler), Mala i Velika Kladuša, Šturlić, Podzvizd, Vranograč, Todornovi, Bužim, Stijena, Stari Majdan (Madeni Atik), Jezerski, Krupa, Otoka (Ada-i Kebir), Sanski Most (Džisri Sana) i Cazin. Turci su u pograničnim područjima gradili utvrđenja od drveta, koja su zvali palanke. Na ovom području postoje dva naselja koja su se razvila iz palanke: Lušci Palanka i Tominska Palanka. Turska feudalna gospoda je po svojim spahilucima (imanjima) gradila kamene dvorce (kule) na više spratova i u njima stanovala, a kad je bilo potrebno iz njih se i branila, te su takve kule bile osnova za osnivanje gradova-naselja. Takvih gradova i kula bilo je i na sanskom području. Poznatiji gradovi su: Kamengrad, Mren, Kamičak, Vakup (Sanski Most), Stari Majdan i Japra, a kule: Miralimova kula (Tomina), Cerića kula (Brdari), Kula u Lipniku, Kula u Kamengradu, Kula u Starom Majdanu. Prodor Turaka u ove krajeve izazvao je velike promjene u sastavu stanovništva, a intenzivnije naseljavanje muslimanskog stanovništva u ove krajeve uslijedilo je u 18. vijeku povlačenjem Turaka iz Like i još nekih područja Hrvatske. Tursko carstvo je izmijenilo demografsku kartu sanske općine tako što je dio stanovništva poturčila, tj. prevela na [[islam]]sku vjeru. Dokaz tog obrata su i mnoge porodice koje nose srpska prezimena, a i hrvatska. Naseljavanje hrišćanskog stanovništva je naročito intenzivno polovinom [[19. vijek]]a, a još više nakon [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine poslije 1878. godine. Tada dolazi do većeg pomjeranja Srba i Hrvata iz sela u veća naselja (palanke, varošice), koja su do polovine 19. vijeka bila isključivo muslimanska. === Austro-Ugarska monarhija === O događajima i razvoju sanskog kraja u 19. i 20. vijeku ima dosta podataka u dokumentima, pa ipak ni za jedan period u tim vjekovima, zaključno sa okupacijom zemlje 1941, nema dovoljno ni dokumenata ni podataka za potpunije praćenje razvoja događaja. Najveći broj dokumenata omogućuje tek da se u sklopu općih zbivanja na širim područjima ([[Bosanska krajina]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Jugoslavija]]) tek malo spomenu neke pojedinosti vezane za sansko područje. Od Austro-Ugarske je zavisilo kada će i kako izvesti okupaciju Bosne i Hercegovine. Da bi za tu odluku dobila podršku i Hrvata i Muslimana, pa i Srba, ona je preko svojih diplomata i agenata razvila propagandu u Bosni i Hercegovini. Zbog znatne propagande jednog dijela klera, Hrvati su u većini prihvatili okupaciju, dok su jedino muslimani organizovali brojne jedinice za borbu protiv okupacijskih trupa. Austro-Ugarska je započela okupaciju Bosne i Hercegovine 29. jula 1878. U Bosanskoj krajini su vođene najžešće i završne borbe. Nakon zauzeća Ključa 8. septembra uslijedilo je zauzimanje Sanskog Mosta, Starog Majdana i Kamengrada. Dolaskom na ove prostore Austro-Ugarska je provela i novu administrativnu podjelu na kotare (srezove) i okruge. Prema jednom popisu stanovništva iz 1910, kotar Sanski Most je imao površinu od 1017&nbsp;km², dvije gradske općine (Sanski Most i Stari Majdan), te 38.422 stanovnika. Prema nacionalnoj strukturi, na ovom području su živjeli Muslimani, Srbi, Hrvati, španski Jevreji, te jedan evangelista. Samo Sanski Most je prema popisu stanovništva imao 1914. 2.234 stanovnika, od toga 1.249 Muslimana, 679 Srba, 249 Hrvata, 41 španskih Jevreja, 1 evangelistu i 14 Jevreja. U gradu je bilo preko 50 trgovina i zanatskih radnji, jedan hotel, te Agencija Zemaljske banke. U toku Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine Austro-Ugarska je mobilisala veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine, i poslala ih na bojište prema [[Italija|Italiji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Rusija|Rusiji]]. Kako je rat odmicao, Austro-Ugarska je sa svojim saveznicima trpjela sve veće gubitke, te je na sanskom području 1917/18. godine bilo jako puno dezertera. Nakon poraza na balkanskom, a potom i italijanskom frontu, došlo je do pada Austro-Ugarske, te stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1. decembra 1918. godine u [[Beograd]]u. Agitacija za pripajanje Bosne i Hercegovine Srbiji je bila veoma jaka, te je ona na kraju i pripojena 1918. godine. Za vrijeme postojanja Kraljevine SHS od 1. decembra 1918, odnosno Kraljevine Jugoslavije od 6. januara 1929, Sanski Most je bio središte sreza. Od 1929. do 1941. srez Sanski Most je u sastavu vrbaske banovine. Sanski srez je 1930. imao 87 naselja raspoređenih u 8 općina: Budimlić Japra, Dabar, Gornji Kamengrad, Lušci Palanka, Sanski Most, Sasina, Stari Majdan i Tomina. Teritorija današnje sanske općine (ranije sreza) 1931. je imala 50.671 stanovnika, a početkom 1941. 65.880 stanovnika. === Drugi svjetski rat === U toku Drugog svjetskog rata na ovim područjima došlo je do masovnijeg odziva stanovništva koje je stalo u odbranu zemlje. Značajan događaj je bio Drugo zasjedanje [[ZAVNOBiH]]-a u Sanskom Mostu (30. juna - 2. jula 1944). Prema statističkim podacima na području općine Sanski Most u toku Drugog svjetskog rata bilo je 3.605 žrtava. Po završetku rata krenulo se u obnovu porušenog grada, te prema jednom članku Enciklopedije Jugoslavije iz 1968. je zapisano: "Sanski Most, varoš i središte općine u srezu Banja Luka. Leži na 158 m nadmorske visine. Ima pilanu, građevinsko i električno preduzeće, tvornicu panel ploča, ciglanu, rudnik uglja u Kamengradu, te stovarište duhana. Kroz Sanski Most prolazi uskotračna pruga Prijedor-Drvar-Lička Kaldrma". === Rat u Bosni i Hercegovini === U proljeće 1992. srpske političke i vojne strukture preuzele su vlast u općini, nakon čega je uslijedio širok i sistematski napad na [[Bošnjaci|bošnjačko]] i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] civilno stanovništvo, praćen nezakonitim zatvaranjima, ubistvima, mučenjima, prisilnim premještanjem, deportacijama i razaranjem vjerskih objekata.<ref name="DetektorCinjenice">{{cite web|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/sanski-most/74|title=Sanski Most – Sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYSZ">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="CIAII1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume II|publisher=Central Intelligence Agency|year=2003|location=Washington, D.C.|pages=303–306}}</ref> U drugoj polovini [[april]]a [[1992]]. jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], naročito [[6. partizanska brigada]], preuzele su ključne objekte u Sanskom Mostu, uključujući policijsko sjedište, radio-stanicu i elektroenergetska postrojenja, čime je stvoren vojni okvir za kasnije operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] u gradu i njegovoj okolini.<ref name="CIAII1992" /> Nakon formiranja VRS-a, srpske snage pristupile su razoružavanju nesrpskog stanovništva u širem području [[Prijedor]]a, Sanskog Mosta i [[Ključ (općina)|Ključa]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', operacije u ovom prostoru otpočele su krajem maja [[1992]]. s ciljem uklanjanja otpora i učvršćivanja kontrole nad dolinom [[Sana|Sane]].<ref name="CIAI1992">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=144–145}}</ref><ref name="CIAI1995">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–383}}</ref> Dana [[25. maj]]a 1992. jedinice 6. partizanske brigade počele su minobacačko djelovanje po sanskom naselju [[Mahala]], a narednog dana uslijedilo je zauzimanje terena i uspostavljanje pune kontrole nad gradom. Istovremeno su vođene akcije prema okolnim selima i komunikacijama prema Ključu, u kojima su, pored 6. partizanske brigade, učestvovali i inžinjerijski elementi VRS-a, a vjerovatno i dijelovi 13. partizanske brigade.<ref name="CIAII1992" /> Tokom [[Juni|juna]] 1992. operacije su nastavljene kroz čišćenje sela i uzvisina južno i jugoistočno od grada te osiguravanje pravaca prema [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] i Ključu. Završna faza te kampanje izvedena je krajem jula 1992. kada je VRS izvela posljednju veću akciju u šumovitom i planinskom pojasu iznad Sanskog Mosta, nastojeći razbiti preostale slabo naoružane bošnjačke grupe koje su djelovale izvan gradskog područja.<ref name="CIAII1992" /><ref name="CIAI1992" /> Nakon tih operacija Sanski Most ostao je pod kontrolom VRS-a, dok su preostale borbene jedinice postepeno prebacivane na druga ratišta u zapadnoj i sjevernoj Bosni.<ref name="CIAI1992" /> ==== Operacija ''Sana 95'' i zauzimanje grada 1995. ==== U jesen 1995. Sanski Most ponovo je postao važno operativno središte, ovaj put u završnoj fazi rata. 5. korpus i 7. korpus ARBiH-a dobili su zadatak u okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana 95]]'' da preko pravaca [[Bosanska Krupa]] – Sanski Most i [[Bosanski Petrovac]] – [[Ključ (općina)|Ključ]] – Sanski Most prodre prema dolini Sane i dalje prema [[Prijedor]]u.<ref name="CIAI1995" /> Poslije zauzimanja Ključa 17. septembra 1995. jedinice 5. korpusa nastavile su napredovanje prema Sanskom Mostu. Međutim, [[18. septembar|18]]. i [[19. septembar]]a VRS je u područje Sanskog Mosta dovukao oko 14.000 vojnika iz više brigada i pukova, stavljajući ih pod komandu reaktivirane operativne grupe ''Prijedor'' kojom je zapovijedao pukovnik [[Radmilo Zeljaja]]. Srpske snage u tom području dodatno su pojačane dolaskom specijalnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]], uključujući i formacije [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpske dobrovoljačke garde]].<ref name="CIAI1995" /> Zbog tih pojačanja prvi nalet 5. korpusa prema gradu zaustavljen je na prilazima Sanskom Mostu, gdje su uslijedile višednevne borbe i pokušaji VRS-a da stabilizira liniju odbrane na desnoj i lijevoj obali Sane.<ref name="CIAI1995" /> Obnovljeni napad ARBiH-a počeo je 9. oktobara 1995., kada su operativne grupe 5. korpusa krenule prema gradu iz više pravaca. Glavni udar izvršen je u središnjem sektoru, gdje su jedinice 502. i 510. brigade potisnule branioce i natjerale susjedne formacije VRS-a na povlačenje radi izbjegavanja opkoljavanja. Narednog dana, 10. oktobra, elementi [[43. motorizovana brigada VRS|43. motorizovane brigade]] i [[11. dubička brigada VRS|11. dubičke brigade]] nisu uspjeli zaustaviti napad na samim prilazima gradu, nakon čega je Sanski Most prešao pod kontrolu ARBiH-a.<ref name="CIAI1995" /> Poslije ulaska u grad borbe su se još nekoliko dana nastavile sjeveroistočno od Sanskog Mosta, gdje su se linije pomjerale bez odlučujućeg proboja, sve do stupanja na snagu primirja sredinom oktobra 1995.<ref name="CIAI1995" /> Neposredno prije zauzimanja grada, prema srpskim izvorima, oko 27.000 srpskog stanovništva<ref>{{Cite web |url=http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110821014241/http://www.ex-yupress.com/neznov/neznov13.html |archive-date=21. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> zajedno s vojskom pobjeglo je i napustilo grad, dok su srpske paravojne formacije i Vojska Republike Srpske, na čelu s [[Željko Ražnatović|Željkom Ražnjatovićem Arkanom]], vršile brojne zločine i ubistva preostalog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u gradu i okolini. Kraj rata i oslobođenje grada dočekalo je samo oko 1.000 nesrba, a procjenjuje se da je grad izgubio gotovo pola predratnog stanovništva. ==== Zločini i nasilje ==== Prema sudski utvrđenim činjenicama i kasnijim presudama, politička kriza u Sanskom Mostu intenzivirana je uoči izbijanja rata. Predsjednik lokalnog ogranka [[Srpska demokratska stranka|SDS-a]] je 25. marta 1992. objavio da su sva srpska područja u općini proglašena dijelom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U aprilu iste godine [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] i srpske snage uspostavile su punktove u gradu, dok je formiran i krizni štab pod kontrolom SDS-a.<ref name="ICTYSZ" /> Prema svjedočenjima zabilježenim u predmetima za ratne zločine, sredinom aprila 1992. godine na ulicama grada već su bili vojska i naoružane formacije, a preko [[Radio Sana|Radija Sana]] objavljeno je da je Sanski Most postao „Srpska općina Sanski Most”.<ref name="DetektorDan">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/04/27/dan-koji-je-promijenio-zivote-sanjana/|title=Dan koji je promijenio živote Sanjana|date=27. 4. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Nakon uspostave srpske vlasti, bošnjačko i hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo otpuštanjima s posla, ograničavanju kretanja, zastrašivanju i nasilju.<ref name="ICTYSZ" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića naveo da su, kao visoki oficiri i članovi kriznog štaba Sanski Most, zajedno s drugim licima učestvovali u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva ubistvima, prisilnim preseljenjem, deportacijama, zatvaranjem, granatiranjem nebranjenih sela i rušenjem vjerskih objekata.<ref name="SudBasara">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/928|title=S1 1 K 016738 14 Kro Branko Basara i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krajem maja 1992. srpske snage granatirale Sanski Most, zaselak Okreč te bošnjačka naselja Mahalu, Muhiće i Otoku. Stanovnici Mahale bili su prisiljeni okupiti se na igralištu, nakon čega je naselje granatirano, a kuće i lokalna džamija djelimično razoreni.<ref name="DetektorCinjenice" /> Do kraja 1992. gotovo svi Bošnjaci iz općine bili su protjerani ili su izbjegli usljed kampanje nasilja.<ref name="ICTYSZ2">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/en/130327-summary.pdf|title=Judgement Summary: Stanišić and Župljanin|date=27. 3. 2013|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026|quote=By the end of 1992, almost all of the Muslims of Sanski Most had fled as a consequence of the campaign of violence carried out against them by Serb Forces.}}</ref> Prema podacima koje prenosi Detektor na osnovu haških presuda, u augustu i septembru 1992. najmanje tri konvoja, organizirana od strane općinskih vlasti bosanskih Srba i pod pratnjom civilne i vojne policije, prevezla su najmanje 6.100 Bošnjaka iz općine Sanski Most prema [[Travnik]]u.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Zatočenički objekti, logori i ubistva ==== Na području općine uspostavljen je veći broj mjesta zatočenja. Civilno stanovništvo, pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, držano je u 16 zatočeničkih centara, među kojima su bili zgrada policije u Sanskom Mostu, sala Osnovne škole „Hasan Kikić“, garaže „Betonirke“, hala fabrike „Krings“, vojna garaža, sportska dvorana u Krkojevcima, zgrada policije u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], zatvor „Sana“ i drugi objekti.<ref name="DetektorCinjenice" /> Počev od 27. maja 1992. pripadnici civilne i vojne policije bosanskih Srba lišavali su slobode Bošnjake i Hrvate i zatvarali ih u te objekte, gdje su bili izloženi ispitivanjima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Nikola Kovačević (ratni zločinac)|Nikole Kovačevića]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u zatvaranju civila u objekt „Betonirka”, gdje su zatočenici bili izloženi mučenjima, te u njihovom transportu prema logoru [[Manjača]]. Kovačević je pravosnažno osuđen na 12 godina zatvora.<ref name="SudKovacevic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/4|title=X-KRŽ-05/40 Nikola Kovačević|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Krizni štab Sanskog Mosta je, prema sudski utvrđenim činjenicama, početkom maja 1992. otvorio zatvoreničke centre u „Betonirki“, hali fabrike „Krings“ i sportskoj dvorani „Hasan Kikić“, u kojima je bilo 1.655 zatočenih osoba, od čega više od 1.500 Bošnjaka.<ref name="DetektorCinjenice" /> Više stotina zatočenika kasnije je transportirano u logor Manjača; prema istim izvorima, približno 900 ljudi poslano je tamo po naređenju kriznog štaba, dok je oko 600 oslobođeno.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među najpoznatijim zločinima u općini ubrajaju se ubistva kod [[Vrhpolje (Sanski Most)|Vrhpolja]] 31. maja 1992, kada su muškarci prethodno odvojeni od žena i djece i odvedeni prema mostu, gdje je više njih ubijeno, kao i druga masovna ubistva civila na području općine.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYBrdjanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/en/press/judgement-case-prosecutor-v-radoslav-brdjanin-radoslav-brdjanin-sentenced-32-years|title=Judgement in the Case The Prosecutor v. Radoslav Brđanin|date=1. 9. 2004|website=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Navodi se i da je u Sanskom Mostu u istom periodu ubijeno najmanje 1.500 ljudi.<ref name="DetektorCinjenice" /> U predmetu protiv [[Jadranko Palija|Jadranka Palije]] Sud Bosne i Hercegovine naveo je da je optuženi učestvovao u napadu na selo Kljevci 31. maja 1992, u ubistvu pet muškaraca, te u ubijanju 14 zatvorenika kod Vrhpoljskog mosta, kao i u [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini|silovanju]] jedne žene. Sud je zabilježio i navode da je Palija od 1993. do oktobra 1995. zaustavljao, zastrašivao i premlaćivao civile bošnjačke nacionalnosti na području Sanskog Mosta.<ref name="SudPalija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/2123|title=X-KRŽ-06/290 Jadranko Palija|website=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorOptuznica2026">{{cite web|url=https://detektor.ba/2026/02/10/bivsim-logorasima-obecano-da-ce-optuznica-za-zlocine-u-sanskom-mostu-biti-dostavljena-sudu-nakon-dorade/|title=Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade|date=10. 2. 2026|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom 1992. godine u općini su teško oštećeni ili potpuno razoreni brojni bošnjački i katolički vjerski objekti. Uništeno je oko 20 bošnjačkih i katoličkih vjerskih spomenika.<ref name="DetektorCinjenice" /> Među pojedinačno navedenim primjerima su džamije u Trnovi i Skucanom Vakufu te katolička crkva u Staroj Rijeci.<ref name="DetektorCinjenice" /> ==== Sudski epilog ==== Zločini počinjeni na području Sanskog Mosta bili su predmet postupaka pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] i domaćim pravosuđem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U haškim predmetima protiv [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], [[Mićo Stanišić|Miće Stanišića]], [[Stojan Župljanin|Stojana Župljanina]], [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] i drugih.<ref name="DetektorCinjenice" /><ref name="ICTYSZ" /><ref name="ICTYBrdjanin" /> Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i pojedinačni predmeti za zločine u Sanskom Mostu. Među poznatijim osuđujućim presudama su one u predmetima protiv Nikole Kovačevića i Jadranka Palije.<ref name="SudKovacevic" /><ref name="SudPalija" /> Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio i optužnice u drugim predmetima koji se odnose na širi progon stanovništva u Sanskom Mostu, uključujući predmet protiv Branka Basare i Nedeljka Aničića.<ref name="SudBasara" /><ref name="DetektorLogorasi">{{cite web|url=https://detektor.ba/2006/05/10/torture-i-ubistva-logorasa-iz-sanskog-mosta/|title=Torture i ubistva logoraša iz Sanskog Mosta|date=10. 5. 2006|website=Detektor|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Naselja == Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], 51 naselje je ušlo u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (u općinu Sanski Most), a 8 u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u općinu [[Oštra Luka]]), a 16 naselja je podijeljeno.<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini Sanski Most: [[Bjeline]], [[Bojište]], [[Bosanski Milanovac]], [[Bošnjaci (Sanski Most)|Bošnjaci]], [[Brdari]], [[Čaplje]], [[Demiševci]], [[Djedovača]], [[Donji Dabar]], [[Donji Kamengrad]], [[Donji Lipnik]], [[Đurići (Sanski Most)|Đurići]], [[Dževar]], [[Fajtovci]], [[Glavice (Sanski Most)|Glavice]], [[Gorice (Sanski Most)|Gorice]], [[Gornji Dabar]], [[Gornji Kamengrad]], [[Gornji Lipnik]], [[Grdanovci]], [[Hrustovo (Sanski Most)|Hrustovo]], [[Husimovci]], [[Ilidža (Sanski Most)|Ilidža]], [[Jelašinovci]], [[Kijevo (Sanski Most)|Kijevo]], [[Kljevci]], [[Kozin]], [[Krkojevci]], [[Kruhari]], [[Lukavice]], [[Lušci Palanka]], [[Lužani]], [[Majkić Japra Donja]], [[Majkić Japra Gornja]], [[Miljevci (Sanski Most)|Miljevci]], [[Modra]], [[Naprelje]], [[Okreč]], [[Otiš]], [[Podbriježje]], [[Podlug]], [[Podovi]], [[Poljak]], [[Praštali]], Sanski Most, [[Skucani Vakuf]], [[Stari Majdan]], [[Suhača]], [[Šehovci (Sanski Most)|Šehovci]], [[Tomina]], [[Vrhpolje]].<ref name="sistematskispisak" /> Podijeljena sela: [[Batkovci (Sanski Most)|Batkovci]], [[Donja Kozica]], [[Donja Tramošnja]], [[Gornja Kozica (Sanski Most)|Gornja Kozica]], [[Gornja Tramošnja (Sanski Most)|Gornja Tramošnja]], [[Hadrovci (Sanski Most)|Hadrovci]], [[Koprivna]], [[Mrkalji]], [[Podvidača]], [[Sasina]], [[Slatina]], [[Stara Rijeka]], [[Škrljevita]], [[Trnova]], [[Usorci]], [[Zenkovići]].<ref name="sistematskispisak" /> Naselja u općini [[Oštra Luka]]: [[Budimlić Japra]], [[Duge Njive]], [[Garevica]], [[Halilovci]], [[Hazići]], [[Marini]], [[Oštra Luka]], [[Ovanjska]].<ref name="sistematskispisak">Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Sistematski/Sustavni spisak općina i naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine'' Sarajevo, 2013.</ref> ==== Mjesne zajednice ==== ===== Gradske mjesne zajednice===== * MZ Pobriježje * MZ Sanski Most - desna obala * MZ Sanski Most - lijeva obala * MZ Zdena obuhvataju naseljena mjesta: Đedovača, Pobriježje i Sanski Most =====Seoske mjesne zajednice ===== * MZ Bosanski Milanovac - obuhvata naseljena mjesta: Bosanski Milanovac i Bošnjaci * MZ Brdari - obuhvata naseljeno mjesto Brdari * MZ Budimlić Japra - obuhvata naseljena mjesta: Budimlić Japra, Duge Njive, Hadrovci, Halilovci, Marini, Mrkalji, Ovanjska, Slatina i Zenkovići * MZ Čaplje - obuhvata naseljeno mjesto Čaplje * MZ Dabar - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dabar, Gornji Dabar i Grdanovci * MZ Demiševci - obuhvata naseljeno mjesto Demiševci * MZ Donji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Donji Kamengrad i Suhača * MZ Dževar - obuhvata naseljeno mjesto Dževar * MZ Fajtovci - obuhvata naseljena mjesta: Fajtovci, Gorice, Modra i Naprelje * MZ Gornja Tramošnja - obuhvata naseljeno mjesto Gornja Tramošnja * MZ Gornji Kamengrad - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Kamengrad i Okreč * MZ Hrustovo - obuhvata naseljeno mjesto Hrustovo * MZ Husimovci - obuhvata naseljeno mjesto Husimovci * MZ Jelašinovci - obuhvata naseljena mjesta: Bojište i Jelašinovci * MZ Kijevo - oobuhvata naseljeno mjesto Kijevo * MZ Kljevci - obuhvata naseljeno mjesto Kljevci * MZ Koprivna - obuhvata naseljeno mjesto Koprivna * MZ Kozica - obuhvata naseljena mjesta: Donja Kozica, Gornja Kozica i Hazići * MZ Krkojevci - obuhvata naseljeno mjesto Krkojevci * MZ Kruhari - obuhvata naseljeno mjesto Kruhari * MZ Lipnik - obuhvata naseljena mjesta: Bjeline, Donji Lipnik, Đurići, Gornji Lipnik i Kozin * MZ Lukavice - obuhvata naseljeno mjesto Lukavice * MZ Lušci Palanka - obuhvata naseljena mjesta: Glavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Otiš i Praštali * MZ Oštra Luka - obuhvata naseljena mjesta: Oštra Luka i Usorci * MZ Podlug - obuhvata naseljeno mjesto Podlug * MZ Podovi - obuhvata naseljena mjesta: Ilidža i Podovi * MZ Podvidača - obuhvata naseljeno mjesto Podvidača * MZ Poljak - obuhvata naseljeno mjesto Poljak * MZ Sasina - obuhvata naseljena mjesta: Sasina i Škrljevita * MZ Skucani Vakuf - obuhvata naseljeno mjesto Skucani Vakuf * MZ Stara Rijeka - obuhvata naseljena mjesta: Batkovci, Garevica i Stara Rijeka * MZ Stari Majdan - obuhvata naseljeno mjesto Stari Majdan * MZ Šehovci - obuhvata naseljeno mjesto Šehovci * MZ Tomina - obuhvata naseljena mjesta: Donja Tramošnja, Lužani i Tomina * MZ Trnova - obuhvata naseljeno mjesto Trnova * MZ Vrhpolje - obuhvata naseljeno mjesto Vrhpolje == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Sanskog Mosta|Spisak naseljenih mjesta u općini Sanski Most}} Po službenom [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991]], općina Sanski Most imala je 60.307 stanovnika, raspoređenih u 75 naselja. Po [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013.]] u općini Sanski Most živi 47.359 stanovnika.<ref name="preliminari_5nov">[http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.'' Sarajevo 5. novembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181123135507/http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf |date=23. 11. 2018 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}}{{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> === Nacionalni sastav stanovništva - općina Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11541 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 41475 | g2013_bosnjaci = 38344 | g2013_srbi = 1837 | g2013_hrvati = 722 | g2013_bosanci = 202 | g2013_romi = 16 | g2013_muslimani = 43 | g2013_bosanciihercegovci = 25 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 10 | g2013_nisu_izjasnili = 127 | g2013_nepoznato = 70 | g1991_ukupno = 60307 | g1991_muslimani = 28136 | g1991_srbi = 25363 | g1991_hrvati = 4322 | g1991_jugosloveni = 1247 | g1981_ukupno = 62467 | g1981_muslimani = 27083 | g1981_srbi = 26619 | g1981_hrvati = 5314 | g1981_jugosloveni = 2936 | g1981_slovenci = 16 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_romi = 75 | g1981_albanci = 26 | g1981_madari = 2 | g1981_makedonci = 10 | g1971_ukupno = 62102 | g1971_muslimani = 24839 | g1971_srbi = 30422 | g1971_hrvati = 6307 | g1971_jugosloveni = 195 | g1971_slovenci = 23 | g1971_crnogorci = 59 | g1971_romi = 12 | g1971_albanci = 22 | g1971_madari = 2 | g1971_makedonci = 8 | g1961_ukupno = 39483 | g1961_muslimani = 12350 | g1961_srbi = 19156 | g1961_hrvati = 4844 | g1961_jugosloveni = 3014 | g1961_crnogorci = 20 | g1961_makedonci = 8 | g1961_slovenci = 17 | g1961_albanci = 5 | g1961_madari = 7 | g1961_romi = 23 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Sanski Most === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Sanski Most | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 141909 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 25. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 31. 8. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 16913 | g2013_bosnjaci = 15930 | g2013_srbi = 401 | g2013_hrvati = 177 | g2013_bosanci = 165 | g2013_romi = 13 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 94 | g2013_nepoznato = 33 | g1991_ukupno = 17144 | g1991_muslimani = 7245 | g1991_srbi = 7831 | g1991_hrvati = 646 | g1991_jugosloveni = 901 | g1981_ukupno = 14027 | g1981_muslimani = 6067 | g1981_srbi = 5691 | g1981_hrvati = 523 | g1981_jugosloveni = 1504 | g1981_crnogorci = 23 | g1981_makedonci = 4 | g1981_slovenci = 9 | g1981_albanci = 14 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 5 | g1971_ukupno = 8682 | g1971_muslimani = 4545 | g1971_srbi = 3410 | g1971_hrvati = 558 | g1971_jugosloveni = 96 | g1971_crnogorci = 22 | g1971_makedonci = 3 | g1971_slovenci = 9 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 1 | g1961_ukupno = 5096 | g1961_muslimani = 1350 | g1961_srbi = 1732 | g1961_hrvati = 338 | g1961_jugosloveni = 1644 | g1961_crnogorci = 13 | g1961_slovenci = 5 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 2 }} == Obrazovanje == U općini Sanski Most se nalazi sedam osnovnih škola, te tri srednjoškolske ustanove: gimnazija Sanski Most, MSŠ Sanski Most, koje su smještene u srednjoškolskom centru, te srednja poljoprivredna škola Sanus Futurum. == Zdravstvo == === Prije 2. svjetskog rata === Prvi doktor je došao u Sanski Most 1898, a apoteka je otvorena 1911. Sanski Most je imao babicu već 1885. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u općini, koja je imala oko 57.000 stanovnika, bio je samo 1 ljekar i jedan apotekar, bez bolnice ili bilo kakvog stacionara. Za mnoge ljekarske usluge stanovništvo je moralo ići u [[Prijedor]], gdje također do 1940. nije bilo bolnice, a za bolničke usluge se išlo u [[Banja Luka|Banju Luku]] ili [[Zagreb]]. Tek 1939. sagrađena je bolnička zgrada u Sanskom Mostu, ali do rata nije otvorena jer nije bilo sredstava za opremu bolnice i angažovanje potrebnog osoblja.<ref name="branko">{{Cite book|last=J. Bokan|first=Branko|title=Srez Sanski Most u NOB I|year=1980|pages=214-215}}</ref> S obzirom na siromaštvo znatnog dijela stanovništva, najveći broj oboljelih, naročito u selima, bio je upućen na nadriljekare i vračare, i na narodno liječenje čajevima od lipe, bazge, raznih plodova i ljekovitih biljaka. Doktoru se išlo najčešće tek onda kad nikakvi domaći, narodni lijekovi nisu više pomagali. Zbog toga je smrtnost oboljelih bila velika. Rijetko je koja porodilja išla u bolnicu radi porođaja, izuzev kada bi nastale komplikacije zbog nestručne intervencije seoske žene. Najčešće su u takvim slučajevima, kod porođaja u selima, pomagale samouke babice, žene koje su rodile više djece, pa imale nekog iskustva, ali i nadribabice, koje su se poluprofesionalno bavile ovim poslom.<ref name="branko" /> [[Tuberkuloza]] je bila znatno raširena te uzrok brojnoj smrtnosti djece i odraslih. S obzirom na veoma veliku raširenost ušiju (u kosi i odjeći) kod naročito seoskog stanovništva povremeno se pojavljivao pjegavi [[tifus]], a zbog nehigijenskih bunara i razne epidemije (trbušni tifus, srdobolje i sl.).<ref name="branko" /> U selima, i u nekim siromašnim gradskim domaćinstvima sapun se veoma malo koristio, a rublje se obično otkuhavalo i pralo u lukšiji (pepel od drveta). U mnogim selima nije bilo pitke izvorske vode, već su kopali bunare, a u sušnim i bezvodnim brdskim selima pravljene su cisterne za kišnicu. Zbog toga je voda bila dragocjenost koja se čuvala, pa su je u nekim selima veoma malo trošili za ličnu higijenu i higijenu stanovanja. Tek 1931. sagrađena su tri javna kupatila: u Sanskom Mostu, Starom Majdanu i Lušci Palanci.<ref name="branko" /> Sanski Most nije imao vodovod iako se još 1922. započelo raditi na njegovom projektu.<ref>{{Cite book|title=Bosna i Hercegovina|publisher=Sarajevska sekcija Udruženja jug. inženjera i arhitekata|year=1922|location=Sarajevo|pages=134}}</ref> Ni u drugim naseljima nije bilo vodovoda u kućama, te nije bilo ni uslova za neki viši higijenski standard života. Jedino je u Lušci Palanci, 1932. sagrađen je vodovod sa česmama postavljenim pored puteva. Neposredno pred rat, 1938–40, izgrađena je crpna stanica na plinski motor u Podgori u Miljevcima i po nekoliko rezervoara za vodu u selima Dabar, [[Grdanovci]], Bošnjaci i [[Bosanski Milanovac]]. U budžetu vrbaske banovine za 1940. bilo je planirano 30.000 dinara za dovršenje vodovoda. Međutim, rat je 1941. prekinuo tu akciju za snabdijevanje bezvodnih sela zdravom i pitkom vodom.<ref name="branko" /> == Kultura == ===Nacionalni spomenici=== {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu}} {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu (privremena lista)}} Odlukom [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] u Sanskom Mostu je proglašeno šest [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] <ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Nacionalni spomenici na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417100201/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref>, dok ih je osam na privremenoj listi.<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |title=Privremena lista Nacionalnih spomenika na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=26. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150417091307/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=85 |archive-date=17. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Poznate ličnosti == * [[Mehmed Alagić]] - general * [[Amir Kazić Leo]] - pjevač * [[Amir Talić]] - pisac * [[Ismet Kurtović]] - flautist * [[Senijad Ibričić]] - nogometaš * [[Kemal Malovčić]] - pjevač * [[Vukašin Brajić]] - pjevač i gitarista * [[Mladen Ivanić]] - političar * [[Branislav Borenović]] - političar * [[Sanjin Halimović]] - političar * [[Faris Hasanbegović]] - političar * [[Enver Redžić]] - historičar * [[Edin Šarčević]] - pravnik * [[Brano Miljuš]] - političar i univerzitetski profesor * [[Milan Vukić]] - šahist * [[Milenko Zorić]] - kajakaš * [[Ćana]] - pjevačica == Galerija == <gallery> Datoteka:Fatihova Musalla.JPG|[[Fatihova Musalla]] Datoteka:Pravoslavna crkva sv. Petra i Pavla.jpg|pravoslavna crkva Datoteka:Bliha from above.jpg|[[Bliha (vodopad)|vodopad Blihe]] u Fajtovcima kod Sanskog Mosta Datoteka:Sanski Most1.JPG|[[Sana]] Datoteka:Gradski most Sanski Most 2.jpg|gradski most Datoteka:Ušće rijeke Zdene u Sanu.jpg|ušće rijeke Zdene u Sanu u centru Datoteka:Park Sanski Most.jpg|jedan od nekoliko parkova u Sanskom Mostu Datoteka:Stara željeznička stanica Sanski Most.jpg|[[Zgrada stare željezničke stanice (Sanski Most)|zgrada stare željezničke stanice u Sanskom Mostu]] Datoteka:Hamzibegova džamija Sanski Most.jpg|[[Hamza-begova džamija (Sanski Most)|Hamza-begova džamija]] </gallery> == Također pogledajte == *[[Spisak naseljenih mjesta u Sanskom Mostu]] *[[Musalla (Sanski Most)]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sanski Most}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sanskimost.gov.ba/ Zvanični sajt općine Sanski Most] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Sanski Most}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Sanski Most|*]] eug7ak2fuxkr2warqfqeq1b472x38b1 0 7296 3848154 3816242 2026-05-20T22:31:46Z Mhare 481 3848154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Bosanski Petrovac | službeno_ime = Općina Bosanski Petrovac | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 2/2 | image1 = Bosanski Petrovac 1.jpg | image2 = Bosanski Petrovac - Dom kulture.jpg | image3 = Oštrelj – Proleterka 03.jpg | image4 = Osječenica iz Bjelajskog polja.jpg }} | slika_opis = | slika_veličina = | slika_zastava = | slika_karta = BiH municipality location Bosanski Petrovac.svg | karta_opis = Općina Bosanski Petrovac u Bosni i Hercegovini | slika_grb = Bosanski Petrovac grb.png | koordinate = {{coord|44|33||N|16|22||E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton]] | općina = Bosanski Petrovac | površina_naselja = 20.27 | površina_općine = 742.60 | nadmorska_visina = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_naselje = 3427 | stanovništvo_općina = 7328 | stanovništvo_demonim = Petrovčanin | načelnik = Mahmut Jukić<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Bosanski Petrovac |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/30/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | poštanski_broj = 77 250 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 105554<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11436 | veb-sajt = {{URL|https://www.bosanskipetrovac.gov.ba/}} | mapframe_id = Q12756584 | mapframe_shape = yes }} '''Bosanski Petrovac''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene općine u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], sa 14.346 stanovnika prema popisu iz 1991. Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva BiH 2013. u općini Bosanski Petrovac živi 7.946 stanovnika. Bosanski Petrovac se nalazi između općina [[Bihać]] na zapadu, [[Drvar]] na jugu, [[Ključ]] i [[Petrovac]] na jugoistoku, [[Sanski Most]] na sjeveru i [[Bosanska Krupa]] na sjeverozapadu. == Geografija == Grad Bosanski Petrovac se nalazi na raskrsnici puteva [[Bihać]]-[[Jajce]]-[[Knin]], u [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]], između planina [[Osječenica|Osječenice]], [[Klekovača|Klekovače]] i [[Grmeč]]a na nadmorskoj visini od 664 m. Općinu okružuju planine Grmeč sa sjevera, sa zapada Risovac i Čava, a sa juga Osječenica. Gorje je bogato šumama, što predstavlja osnovu ekonomskog razvoja općine. Samu visoravan najviše karakteriše kraško tlo. Osim nekoliko neznatnih izvora po podnožju okolnih obronaka na ovoj visoravni nema niti jedne rijeke, čak niti ovećeg potoka. Površina općine Bosanski Petrovac iznosi oko 750,1002&nbsp;km², a ukupna dužina granice je 144,20&nbsp;km. Ovaj kraj posjeduje izvrsne uvjete za planinski i lovni [[turizam]]. Na obroncima planine Grmeč nalaze se tereni za planinarenje, izlete i lov. Na razmeđu dvaju, šumom bogatim planinama Osječenice i Klekovače, smjestio se prevoj [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]]. Od davnina poznat kao vazdušna banja i vrijedno [[klima]]tsko odmaralište, privlačilo je pažnju znatiželjnika ali i zaljubljenika odmora u prirodi. Za Bosanski Petrovac značajno je napomenuti proizvodnju ćilima u kućnoj radinosti. Gradsko naselje Bosanski Petrovac se sastoji od sljedećih naselja ili ulica: Centar, Gaj, Donji, Srednji, Gornji Bišćani, Bahići, Jukići, Linića Lokva, Hujići, Pekijska, Ploča, Novo Naselje, Skenderovo naselje, Didovići. == Historija == Kao naselje Bosanski Petrovac je postojao i u rimsko doba kao raskrsnica puteva [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimskog carstva]], a [[Konstantin Porfirogenet]] ga spominje [[950.]] godine pod nazivom ''Pset''. Razdoblje rimske dominacije ovdje je potvrđeno nalazima na 15 lokaliteta. Na lokalitetu [[Bukovača (Bosanski Petrovac)|Bukovača]] nalaze se tragovi rimske [[nekropola|nekropole]], gdje je otkrivena kasno-antička grobnica i [[rimski novac]]. Još su sačuvani tragovi rimskog života na lokalitetima ''[[Cimeše|Cimeša]]'', ''[[Bjelajski Vaganac|Bjelajskog Vaganca]]'' i kod lokaliteta ''[[Vođenica]]''. Samo 16 lokaliteta iz perioda srednjeg vijeka govori da je ovo [[geografija|geografski]] veoma prostrano područje slabo naseljeno i u ovom periodu. Srednjovjekovni grad [[Bjelaj]] (stari toponim Bilaj) koji se nalazi na rubu [[Bjelajsko polje|Bjelajskog]] (Bilajskog) polja. Prvi put se u dokumentima spominje [[1495.]] godine. Srednjovjekovna [[arhitektura]] ovog grada je i danas dosta dobro očuvana. Najstarijem jezgru grada pripada moćna okrugla kula visoka oko 16 m i gradsko dvorište s cisternom opasano snažnim bedemom. Pored kule je i glavni ulaz u grad. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Stari grad Bjelaj">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |title=Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bjelaju, historijska cjelina |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190220063001/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |archive-date=20. 2. 2019 |url-status=dead }}</ref> Od [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] naselja je grad Čovku koji se spominje u 15. vijeku. Ruševine ovog grada nalaze se na prvobitnoj [[prahistorija|prethistorijskoj]] gradini. Historijski izvori ga spominju kao kraljevski grad u Humskoj župi. Najpoznatiji gospodari Čovke bili su plemići Orlovići, koji su ovaj grad održavali sve do njegovog pada pod [[Osmanlije|osmansku]] vlast [[1524.]] godine. U pisanim dokumentima, naselje koje je bilo na mjestu današnjeg Bosanskog Petrovca spominje se [[1334.]] godine pod nazivom ''St. Petri de eodem''. Historiograf Šišić stavlja na ovo mjesto stari grad [[Pset]] u istoimenoj župi, koju spominje još [[Konstantin VII Porfirogenet]] u 10. vijeku. Međutim ubikacija Pseta i Psetske župe još do danas je ostalo nerazrješeno. Arheološko područje sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u [[Kolunić]]u, najbolje odslikava život iz perioda župe Pset. Područje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="Crkva u Koluniću">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |title=Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa stećima na lokalitetu Crkvina u Koluniću |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190220063001/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&page=4 |archive-date=20. 2. 2019 |url-status=dead }}</ref> Osmanlije ovo područje osvajaju između [[1520]]. i [[1530]]. godine i tu organiziraju [[kadiluk]] Novosel. Grad u Petrovcu sagrađen je za vrijeme [[Ahmed III|sultana Ahmeda III]]. Iza [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] ([[1699.]] godine) [[Lika]] i [[Dalmacija]], koje su do tada bile u sastavu velikog [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]], potpadaju pod vlast [[Austrija|Austrije]], odnosno [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], a muslimansko stanovništvo se povlači iz tih oblasti i naseljava područja [[Kulen Vakuf]]a, [[Bjelaj]]a, [[Bihać]]a, [[Cazin]]a i područje sadašnjeg Bosanskog Petrovca, gdje osnivaju grad i [[Petrovačka kapetanija|Petrovačku kapetaniju]].<ref name="Kapetanije">{{Cite web|url= http://www.camo.ch/kapetanijebh.htm|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI 1463. - 1606.- HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -|work= Sva prava © by Prof. Hamdo Ćamo, Sarajevo: Svijetlost, 1980,|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 5. 3. 2016|archive-url= https://web.archive.org/web/20160305012039/http://www.camo.ch/kapetanijebh.htm|url-status= dead}}</ref> Bosanski Petrovac pripada među mlađa gradska naselja u [[Bosanska krajina|Krajini]]. U gradu je bila jedna tabija i jedna kula na više katova, a bila je među najvišim u području [[Bosanska krajina|Krajine]].<ref name="Mirza Hasan Ćeman">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3649645/_Urgent_Urban_Interventions_by_Ottoman_Authorities_in_Western_Bosnia_and_the_Question_of_the_Foundation_of_the_Settlement_of_Bosanski_Petrovac_In_Anali_GHB_40_32_2011_163-215_Sarajevo._In_Bosnian |title= URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC |work= Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“ |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 20. 4. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230420191847/https://www.academia.edu/3649645/_Urgent_Urban_Interventions_by_Ottoman_Authorities_in_Western_Bosnia_and_the_Question_of_the_Foundation_of_the_Settlement_of_Bosanski_Petrovac_In_Anali_GHB_40_32_2011_163-215_Sarajevo._In_Bosnian |url-status= dead }}</ref> Petrovački grad je dočekao u dobrom stanju okupaciju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1878.]] godine. Vjerovatno je porušen [[1905.]] godine prilikom provođenja regulacionog plana, koji je izgradila austro-ugarska vlast. U vrijeme osmanske dominacije bio je sjedište Petrovačke kapetanije. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosanskom Petrovcu je održana [[Prva zemaljska konferencija AFŽ-a]] i [[Prvi kongres ljekara partizana]]. U to vrijrme [[Vrhovni štab NOVJ]] i [[Josip Broz Tito]] boravili su u vozu na [[Oštrelj (Bosanski Petrovac)|Oštrelj]]u. Voz je proglašen za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Titov voz">{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3709 |title= Partizanski – Titov voz na Oštrelju |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 13. 2. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210213033106/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3709 |url-status= dead }}</ref> === Rat u Bosni i Hercegovini === Bosanski Petrovac bio je zahvaćen ratnim dešavanjima od 1992. do 1995. godine. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina je bila poprište preuzimanja vlasti od strane srpskih političkih, policijskih i vojnih struktura, progona i zločina nad bošnjačkim civilnim stanovništvom 1992. godine, a zatim i značajnih vojnih operacija 1995. u završnoj fazi rata.<ref name="ICTYKrajisnik">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/tjug/en/kra-jud060927e.pdf|title=Prosecutor v. Momčilo Krajišnik, Judgement|date=27. 9. 2006|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="ICTYBrdanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Prosecutor v. Radoslav Brđanin, Judgement|date=1. 9. 2004|website=ICTY|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prema utvrđenjima [[MKSJ|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u presudama u predmetima protiv [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] i [[Radoslav Brđanin|Radoslava Brđanina]], u Bosanskom Petrovcu su u proljeće i ljeto 1992. uvedene diskriminatorne mjere protiv nesrpskog stanovništva, brojni Bošnjaci otpuštani su s posla i ograničavano im je kretanje, a u ljeto 1992. u gradu su ubijene desetine nenaoružanih Bošnjaka, među njima žene, djeca i starije osobe. U istim presudama navedeno je da su vršena hapšenja i zatočenja u stanici javne bezbjednosti u Bosanskom Petrovcu te u logoru [[Kozila]], gdje su zatočenici držani u nehumanim uvjetima i zlostavljani, dok su džamije u općini oštećivane ili minirane. MKSJ je također utvrdio da su lokalne vlasti i krizni štab 1992. organizirali i iseljavanje nesrpskog stanovništva uz pritisak da svoju imovinu prenese na srpske općinske strukture.<ref name="ICTYKrajisnik" /><ref name="ICTYBrdanin" /> O tim zločinima vođeni su i postupci pred domaćim pravosuđem. [[Kantonalni sud u Bihaću]] je osudio Slavka Stričevića, pripadnika rezervnog sastava policije [[Republika Srpska|Republike Srpske]], na deset godina zatvora zbog nečovječnog postupanja prema ratnim zarobljenicima i učešća u ubistvu dvije osobe u junu 1992. na području Bosanskog Petrovca, ali je [[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] tu presudu više puta ukidao i predmet vraćao na ponovno suđenje.<ref name="DetektorStricevic1">{{cite web|url=https://detektor.ba/2016/10/24/stricevic-presuda-27-oktobra/|title=Stričević: Presuda 27. oktobra|date=24. 10. 2016|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorStricevic2">{{cite web|url=https://detektor.ba/person/lice-stricevic-slavko/|title=Lice: Stričević Slavko|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U završnoj fazi rata, Bosanski Petrovac imao je važno operativno značenje u zapadnobosanskom ratištu. U okviru operacije ''[[Operacija "Sana '95"|Sana '95]]'' [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|peti korpus Armije RBiH]] napredovao je iz bihaćkog područja prema pravcu Bosanski Petrovac–[[Ključ]], a grad je zauzet sredinom septembra 1995. godine, nakon čega su operacije nastavljene prema Ključu i [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]. U vojnoj studiji ''Balkan Battlegrounds'' navodi se da je Bosanski Petrovac bio jedan od ključnih ciljeva napredovanja 5. korpusa u toj fazi rata.<ref name="BalkanBattlegrounds">{{cite book|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=380–382}}</ref> Za događaje iz 1995. godine na području Bosanskog Petrovca vodi se i predmet pred [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudom Bosne i Hercegovine]] protiv Atifa Dudakovića i drugih. Prema podacima Suda BiH, optužnica potvrđena 24. oktobra 2018. tereti više optuženih za zločine protiv čovječnosti na području Bosanskog Petrovca, [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], Ključa i Sanskog Mosta 1995. godine, dok se Atifu Dudakoviću na teret stavlja i ratni zločin protiv civilnog stanovništva; postupak je prema javno dostupnim informacijama i dalje u toku.<ref name="SudBiHDudakovic">{{cite web|url=https://sudbih.gov.ba/Court/Case/1364|title=S1 1 K 030713 18 Kri Atif Dudaković i dr.|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Privreda == === Solarna elektrana === Područje općine Bosanski Petrovac je poznato po najvećem broju sunčanih sati u Bosni i Hercegovini. U naseljenom mjestu Krnjeuša otvorena je prva solarna elektrana. Investitor ovog projekta je privredno društvo “RSV ENERGY” d.o.o. Bosanski Petrovac, koje je, u realizaciju projekta, uložilo preko 700.000,00 KM. Ova solarna elekrana s kapacitetom od 150 KW i godišnjom proizvodnjom električne energije od 219 MWh, predstavlja najveću solarnu elektranu ove veličine na Unsko-sanskom kantonu. Na površini od 1600 m², uz vlastitu trafostanicu, instalisano je 1200 ploča.<ref>[https://bosanskipetrovac.gov.ba/index.php/92-vijesti/832-solarna-elektrana-u-krnjeusi Otvorena prva solarna elektrana u Bosanskom Petrovcu - Službena stranica općine]</ref> Vlada USK je 2022. god. njemačkoj kompaniji "Promondis Energy", uručila urbanistička rješenja za izgradnju solarnog parka na lokalitetu Bjelajski Vaganac, a riječ je o tri solarne elektrane pojedinačne snage od 29,5 megavata.<ref>[https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Nicu-solarne-elektrane-u-Bosanskom-Petrovcu-vrijedne-45-miliona-evra/750362 Niču solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu vrijedne 45 miliona evra]</ref> Solarni park sa ukupno 2.200 [[Solarna energija|solarnih panela]] snage od po 500 [[vat]]i započeo je sredinom februara 2023. s probnim radom na lokalitetu naselja Bare. Radi se o energetskom postrojenju koje će proizvoditi električnu energiju za oko 400 domaćinstava. Izgradnju je udruženim sredstvima finansiralo nekoliko poduzetnika. Proizvedenu struju otkupljivat će [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivreda BiH]]. U naselju Klenovac se planira izgradnja tri solarne elektrane naziva "AT1", "AT2" i "AT3" snage od 20 MW, a idejni projekat je izradio Powerdis iz Bihaća.<ref>[https://ba.ekapija.com/news/4047723/at-solar-planira-tri-solarne-elektrane-u-bosanskom-petrovcu AT Solar planira tri solarne elektrane u Bosanskom Petrovcu]</ref> U toku su pripremeza izgradnja solarne elektrane ukupne vrijednosti od oko 50 miliona eura, a početak realizacijeočekuje se u toku 2023. Investitor je [[njemačka]] kompanija "Promondis", koja na prostoru [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] ima svoju fabriku za proizvodnju električnih kablova.<ref name="paneli">{{Cite web |url= https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/Solarni-park-sa-2200-panela-pusten-u-probni-rad/759527 |title= Zlatan Čekić: Solarni park sa ukupno 2.200 panela pušten u probni rad |work= Nezavisne novine |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bosanskom Petrovcu}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Bosanskog Petrovca|Spisak naseljenih mjesta u općini Bosanski Petrovac}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Bosanski Petrovac imala je 15.621 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]], najveći dio općine Bosanski Petrovac ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušli su dijelovi naseljenih mjesta: [[Bravski Vaganac (Petrovac)|Bravski Vaganac]], [[Bunara (Petrovac)|Bunara]], [[Bukovača (Petrovac)|Bukovača]], [[Drinić (Petrovac)|Drinić]], [[Klenovac (Petrovac)|Klenovac]] i [[Podsrnetica (Petrovac)|Podsrnetica]]. Od ovog je područja formirana općina [[Petrovac]]. === Nacionalni sastav stanovništva – općina Bosanski Petrovac === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bosanski Petrovac | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11436 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 7328 | g2013_bosnjaci = 3179 | g2013_srbi = 3996 | g2013_hrvati = 26 | g2013_bosanci = 15 | g2013_romi = 3 | g2013_muslimani = 39 | g2013_bosanciihercegovci = 3 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 7 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 30 | g2013_nepoznato = 12 | g1991_ukupno = 15621 | g1991_muslimani = 3288 | g1991_srbi = 11694 | g1991_hrvati = 48 | g1991_jugosloveni = 366 | g1981_ukupno = 16374 | g1981_muslimani = 2893 | g1981_srbi = 11129 | g1981_hrvati = 49 | g1981_jugosloveni = 2187 | g1981_slovenci = 6 | g1981_crnogorci = 13 | g1981_makedonci = 8 | g1971_ukupno = 18597 | g1971_muslimani = 3315 | g1971_srbi = 14941 | g1971_hrvati = 76 | g1971_jugosloveni = 154 | g1971_slovenci = 3 | g1971_crnogorci = 13 | g1971_albanci = 2 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 19954 | g1961_muslimani = 3113 | g1961_srbi = 16469 | g1961_hrvati = 140 | g1961_jugosloveni = 188 | g1961_slovenci = 4 | g1961_crnogorci = 6 | g1961_albanci = 6 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naselje Bosanski Petrovac === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Bosanski Petrovac | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 105554 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 3427 | g2013_bosnjaci = 2574 | g2013_srbi = 777 | g2013_hrvati = 9 | g2013_bosanci = 13 | g2013_muslimani = 18 | g2013_bosanciihercegovci = 3 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 17 | g2013_nepoznato = 3 | g1991_ukupno = 5381 | g1991_muslimani = 2678 | g1991_srbi = 2345 | g1991_hrvati = 28 | g1991_jugosloveni = 253 | g1981_ukupno = 4547 | g1981_muslimani = 2248 | g1981_srbi = 1428 | g1981_hrvati = 36 | g1981_jugosloveni = 794 | g1981_slovenci = 2 | g1981_crnogorci = 11 | g1981_makedonci = 7 | g1971_ukupno = 4016 | g1971_muslimani = 2551 | g1971_srbi = 1257 | g1971_hrvati = 39 | g1971_jugosloveni = 124 | g1971_slovenci = 2 | g1971_crnogorci = 6 | g1971_albanci = 2 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 3473 | g1961_muslimani = 2445 | g1961_srbi = 775 | g1961_hrvati = 84 | g1961_jugosloveni = 150 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 3 | g1961_albanci = 4 }} == Obrazovanje == {{Proširiti sekciju}} == Sport == U Bosanskom Petrovcu postoji nogometni klub "Mladost" koji se takmiči u kantonalnoj ligi. Također, postoje klubovi i u ostalim sportovima poput košarkaškog kluba Mladost i drugi. == Poznate ličnosti == [[File:IMG 0152 Velikani Bosanskog Petrovca.jpg|mini|desno|Velikani Bosanskog Petrovca]] *[[Rifet Bahtijaragić]] *[[Skender Kulenović]] *[[Ahmet Hromadžić]] *[[Mersad Berber]] *[[Mišo Marić]] *[[Marinko Rokvić]] *[[Jovan Bijelić]] Njegova zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3061 Zbirka djela Jovana Bijelića - nacionalni spomenik]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> *[[Mahmut Ibrahimpašić]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosanski Petrovac}} * [http://www.bosanskipetrovac.gov.ba Zvanični sajt općine Bosanski Petrovac] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općine Unsko-sanskog kantona}} {{Naselja u Bosanskom Petrovcu}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Bosanski Petrovac|*]] izaxtfwes88s4fec4t1ist9go50gdt9 0 7419 3847983 3831573 2026-05-20T12:29:04Z NeptuneBot 126033 /* Centar */ pravopis, replaced: sa c → s c using [[Project:AWB|AWB]] 3847983 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:StariMost3.PNG|mini|300p|[[Mostar]] i njegov [[Stari most]]]] '''Grad''' (riječ potječe od [[praslavenski jezik|praslavenskog]] ''gordъ''<ref>Anthropologische Gesellschaft in Wien (1880), ''Mittheilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien'', Original s Univerziteta Michigan: F. Berger & Söhne, str. 40.</ref>) je urbanizirano, [[naseljeno mjesto]], značajne veličine.<ref name="Goodall">Goodall, B. (1987) ''The Penguin Dictionary of Human Geography''. London: Penguin.</ref><ref name="Kuper and Kuper">Kuper, A. and Kuper, J., eds (1996) ''The Social Science Encyclopedia''. 2nd ed. London: Routledge.</ref> Može se definisati kao stalno i gusto naseljeno mjesto s administrativno definisanim granicama čiji članovi rade prvenstveno na nepoljoprivrednim poslovima.<ref>{{Cite book|title=Encyclopedia of the City|last=Caves|first=R. W.|publisher=Routledge|year=2004|pages=99}}</ref> Gradovi općenito imaju opsežne sisteme za stanovanje, transport, kanalizaciju, komunalne usluge, korištenje zemljišta, proizvodnju dobara i komunikacije.<ref>{{cite journal |last1=Glaeser |first1=Edward |title=Cities, Productivity, and Quality of Life |url=https://archive.org/details/sim_science_2011-07-29_333_6042/page/592 |journal=[[Science (journal)|Science]] |date=2011 |volume=333 |issue=6042 |pages=592–594 |doi=10.1126/science.1209264}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bettencourt |first1=Luis |last2=West |first2=Geoffrey |title=A unified theory of urban living |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |date=2010 |volume=467 |issue=7318 |pages=912–913 |doi=10.1038/467912a |doi-access=free}}</ref> Njihova gustina olakšava interakciju između ljudi, vladinih organizacija i preduzeća, ponekad od koristi različitim stranama u procesu, kao što je poboljšanje efikasnosti distribucije roba i usluga. Sa svim karakteristikima jednog urbaniziranog, kultiviranog naselja: (asfaltiranim ili popločanim) [[ulica]]ma, [[trg]]ovima, [[gradska četvrt|gradskim četvrtima]], dijelovima grada, [[park]]ovima i [[perivoj]]ima, [[šetalište|šetalištima]] i [[promenada]]ma, gradskim [[korzo]]m i glavnom gradskom ulicom, upravnim i komunalnim funkcijama ([[policija]], [[dom zdravlja]], [[pošta]], vatrogasno društvo, osiguravajući zavodi), [[škola]]ma i dječijim vrtićima, obrazovnim ustanovama općeg i posebnog karaktera, [[mediji]]ma (radijske i televizijske stanice, novinske kuće), vjerskim objektima, određenim brojem trgovina i [[dućan]]a, u većini slučajeva i sa [[robna kuća|robnim kućama]] ili tržnim centrima, ugostiteljskim objektima (hotelima, prenoćištima, gradskim kafanama, gostionama, kafićima i diskotekama), [[industrija|industrijom]] i proizvodnim pogonima, i slično. Grad se napose odlikuje određenom veličinom, koja varira od veličine mjesta. Gradsku strukturu čini i složena, zatvorena urbana cjelina mjesta, te visoka [[gustina naseljenosti]] na relativno malom prostoru. {{multiple image|total_width=350px|perrow=1/2/3/2 | image1 = Palace of Westminster from the dome on Methodist Central Hall (cropped).jpg | alt1 = London skyline with Palace of Westminster in midground | image2 = Tokyo Shibuya Scramble Crossing 2018-10-09.jpg | alt2 = People cross busy Shibuya intersection lined with electronic billboards at dusk | image3 = Camille Pissarro - Boulevard Montmartre, Spring - Google Art Project.jpg | alt3 = Impressionist painting of wide tree-lined Boulevard Montmartre with horse-drawn carts in the 1890s | image4 = 1 rocinha night 2014 panorama (vertical cropped).jpg | alt4 = Informal settlements built into the hillside in Rocinha, Rio de Janeiro, Brazil at dusk | image5 = Fast-Paced Streets of New York City.jpg | alt5 = Skyscrapers line a busy sidewalk along 6th Avenue in New York City | image6 = 20191205 Targ przypraw w Starym Delhi 0703 6755 (cropped).jpg | alt6 = Vendors and signs along a busy dirt street in Old Delhi | image7 = Hong Kong Harbour Night 2019-06-11.jpg | alt7 = Hong Kong skyline | image8 = Metro de São Paulo, Luz Station, Brazil (square cropped).jpg | alt8 = An underground train in the São Paulo Metro | footer = ''Slijeva na desno, odozgo: Westminster Palace u Londonu, Shibuya Crossing u Tokiju, slika Bulevara Monmartre u Parizu od Camille Pissarro, Rocinha favela u Rio de Janeiru, 6. Avenue na Manhattanu, pijaca začina u Old Delhiju, Hong Kong, São Paulo Metro}} Historijski gledano, stanovnici gradova su bili mali dio čovječanstva u cjelini, ali nakon dva vijeka neviđene i brze urbanizacije, više od polovine svjetske populacije sada živi u gradovima, što je imalo duboke posljedice po globalnu održivost.<ref>{{Cite journal|url= https://ourworldindata.org/urbanization|title= Urbanization|journal= Our World in Data|date= 13. 6. 2018|language= en|access-date= 14. 2. 2021|last1= Ritchie|first1= Hannah|last2= Roser|first2= Max|archive-date= 29. 10. 2020|archive-url= https://web.archive.org/web/20201029185610/https://ourworldindata.org/urbanization|url-status= live}}</ref><ref>{{Cite book|last1=James|first1=Paul|url=https://www.academia.edu/9294719|title=Urban Sustainability in Theory and Practice: Circles of Sustainability|last2=with Magee|first2=Liam|last3=Scerri|first3=Andy|last4=Steger|first4=Manfred B.|publisher=Routledge|year=2015|location=London|isbn=978-1315765747|author-link=Paul James (academic)|access-date=20. 12. 2017|archive-date=1. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200301210732/https://www.academia.edu/9294719|url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |title=Rise of the City |journal=[[Science (journal)|Science]] |date=2016 |volume=352 |issue=6288 |pages=906–907 |doi=10.1126/science.352.6288.906 |doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal |title=Cities: The century of the city |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-10-21_467_7318/page/900 |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |date=2010 |volume=467 |issue=7318 |pages=900–901 |doi=10.1038/467900a}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Sun |first1=Liqun |last2=Chen |first2=Ji |last3=Li |first3=Qinglan |last4=Huang |first4=Dian |title=Dramatic uneven urbanization of large cities throughout the world in recent decades |journal=[[Nature Communications]] |date=2020 |volume=11 |issue=1 |pages=5366 |doi=10.1038/s41467-020-19158-1 |doi-access=free}}</ref> Današnji gradovi obično čine jezgro većih metropolitanskih i urbanih područja – stvarajući brojne putnike koji putuju prema gradskim centrima radi zaposlenja, [[Zabava|zabave]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]]. Međutim, u svijetu sve intenzivnije [[Globalizacija|globalizacije]], svi gradovi su u različitom stepenu povezani i globalno izvan ovih regija. Ovaj povećani uticaj znači da gradovi također imaju značajan uticaj na globalna pitanja, kao što su [[održivi razvoj]], [[klimatske promjene]] i [[globalno zdravlje]]. Zbog ovih velikih uticaja na globalna pitanja, međunarodna zajednica je dala prioritet ulaganjima u održive gradove kroz [[Cilj održivog razvoja 11]]. Zbog efikasnosti [[transport]]a i manje potrošnje zemljišta, gusti gradovi imaju potencijal da imaju manji ekološki otisak po stanovniku od rjeđe naseljenih područja.<ref>{{Cite web|date=18. 9. 2019|title=Cities: a 'cause of and solution to' climate change|url=https://news.un.org/en/story/2019/09/1046662|access-date=20. 3. 2021|website=UN News|language=en|archive-date=4. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210304125023/https://news.un.org/en/story/2019/09/1046662|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last1=Merite |first1=Gabrielle |last2=Vitorio |first2=Andre |title=How megacities could lead the fight against climate change |url=https://www.technologyreview.com/2021/04/28/1023236/how-megacities-fight-climate-change/ |website=[[MIT Technology Review]] |language=en}}</ref> Stoga se kompaktni gradovi često pominju kao ključni element u borbi protiv klimatskih promjena.<ref>{{Cite web|date=30. 6. 2011|title=Sustainable cities must be compact and high-density|url=https://www.theguardian.com/environment/georgemonbiot/2011/jun/30/sustainable-cities-urban-planning|access-date=20. 3. 2021|website=The Guardian News|language=en|archive-date=9. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210309124623/https://www.theguardian.com/environment/georgemonbiot/2011/jun/30/sustainable-cities-urban-planning|url-status=live}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Angelo |first1=Hillary |last2=Wachsmuth |first2=David |title=Why does everyone think cities can save the planet? |journal=[[Urban Studies (journal)|Urban Studies]] |date=2020 |volume=57 |issue=11 |pages=2201–2221 |doi=10.1177/0042098020919081 |doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Bibri |first1=Simon Elias |last2=Krogstie |first2=John |last3=Kärrholm |first3=Mattias |title=Compact city planning and development: Emerging practices and strategies for achieving the goals of sustainability |journal=Developments in the Built Environment |date=2020 |volume=4 |pages=100021 |doi=10.1016/j.dibe.2020.100021 |doi-access=free}}</ref> Međutim, ova koncentracija može imati i značajne negativne posljedice, kao što je formiranje urbanih toplotnih ostrva, koncentriranje zagađenja i stres zaliha vode i drugih resursa. Ostale važne karakteristike gradova pored naseljenosti uključuju status [[Glavni grad|glavnog grada]] i relativnu kontinuiranu okupaciju grada. Na primjer, glavni gradovi država kao što su [[Peking]], [[Jakarta]], [[Kuala Lumpur]], [[London]], [[Manila]], [[Ciudad de México|Mexico Citi]], [[Moskva]], [[Nairobi]], [[New Delhi]], [[Pariz]], [[Rim]], [[Atina]], [[Seoul]], [[Singapur]], [[Tokio]] i [[Washington, D.C.|Washington, D. C]]. odražavaju identitet i vrhunac njihove nacije.<ref>{{Cite web|title=Ch2|url=https://www-personal.umich.edu/~sdcamp/capitals/Ch2.html|access-date=10. 5. 2021|website=www-personal.umich.edu|archive-date=4. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804223440/http://www-personal.umich.edu/~sdcamp/capitals/Ch2.html|url-status=live}}</ref> Neke historijske prijestolnice, kao što su [[Kyoto]], [[Yogyakarta]] i [[Xi'an]], zadržavaju svoj odraz kulturnog identiteta čak i bez statusa modernog glavnog grada. Vjerska sveta mjesta nude još jedan primjer statusa kapitala unutar religije; primjeri uključuju [[Jerusalem]], [[Mekka|Meku]], [[Varanasi]], [[Ayodhyu]], [[Haridwar]] i [[Prayagraj]]. == Značenje == [[File:Piraeus map 1908.jpg|thumb|upright=1.1|Karta Pireja, dizajnirana prema Hipodamejskom mrežnom planu]] [[File:Sheth Motisha Tonk 01.jpg|thumb|upright=1.1|Palitana predstavlja simboličku ulogu grada posvećenosti džainističkim hramovima.<ref>Moholy-Nagy (1968), str. 45.</ref>]] Grad se od ostalih ljudskih naselja može razlikovati po relativno velikoj veličini, ali i po funkcijama i posebnom simboličkom statusu, koji može biti dodijeljen od strane centralne vlasti. Termin se također može odnositi ili na fizičke ulice i zgrade u gradu ili na skup ljudi koji tamo žive i može se koristiti u opštem smislu za označavanje urbane, a ne ruralne teritorije.<ref name="OED">"city, n.", ''Oxford English Dictionary'', juni 2014.</ref><ref name="Lynch2008p678">Kevin A. Lynch, "What Is the Form of a City, and How is It Made?"; in Marzluff et al. (2008), str. 678. "The city may be looked on as a story, a pattern of relations between human groups, a production and distribution space, a field of physical force, a set of linked decisions, or an arena of conflict. Values are embedded in these metaphors: historic continuity, stable equilibrium, productive efficiency, capable decision and management, maximum interaction, or the progress of political struggle. Certain actors become the decisive elements of transformation in each view: political leaders, families and ethnic groups, major investors, the technicians of transport, the decision elite, the revolutionary classes."</ref> Nacionalni popisi koriste različite definicije – pozivajući se na faktore kao što su [[Stanovništvo (biologija)|stanovništvo]], [[gustoća naseljenosti]], broj stanova, ekonomska funkcija i [[infrastruktura]] – da klasifikuju stanovništvo kao urbano. Tipične radne definicije za stanovništvo malih gradova počinju od oko 100.000 ljudi.<ref>{{Cite web|url= http://data.oecd.org/popregion/urban-population-by-city-size.htm|title= Population by region – Urban population by city size – OECD Data|website= theOECD|language= en|access-date= 3. 6. 2019|archive-date= 3. 6. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20190603220158/https://data.oecd.org/popregion/urban-population-by-city-size.htm|url-status= live}}</ref> Uobičajene definicije stanovništva za urbano područje (mjesto) kreću se između 1.500 i 50.000 ljudi, pri čemu većina američkih država koristi minimum između 1.500 i 5.000 stanovnika.<ref>"[https://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2015/notes/notes06.pdf Table 6] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170811011352/https://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2015/notes/notes06.pdf|date=11. 8. 2017}}" in [[United Nations Demographic Yearbook]] ([https://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2015.htm 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180708191849/https://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2015.htm|date=8. 7. 2018}}), the 1988 version of which is quoted in Carter (1995), str. 10–12.</ref><ref name=HugoEtAl2003>Graeme Hugo, Anthony Champion, & Alfredo Lattes, "[https://www.jstor.org/stable/3115228 Toward a New Conceptualization of Settlements for Demography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729082041/https://www.jstor.org/stable/3115228 |date=29. 7. 2020 }}", ''Population and Development Review'' 29(2), juni 2003.</ref> Neke jurisdikcije ne postavljaju takve minimume.<ref>{{cite web|url= http://www.nclm.org/resource-center/Pages/How-Municipalities-Work.aspx|title= How NC Municipalities Work – North Carolina League of Municipalities|website= www.nclm.org|archive-url= https://web.archive.org/web/20100516211303/http://www.nclm.org/resource-center/Pages/How-Municipalities-Work.aspx|archive-date= 16. 5. 2010|url-status= dead}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], status grada dodjeljuje kruna, a zatim ostaje trajan. (Historijski, kvalifikacioni faktor je bilo prisustvo [[Katedrala|katedrale]], što je rezultiralo nekim vrlo malim gradovima kao što su Wells, sa populacijom od 12.000 2018., i St Davids, sa populacijom od 1.841 2011. godine.) Prema " funkcionalnoj definiciji", grad se ne razlikuje samo po veličini, već i po ulozi koju igra u širem političkom kontekstu. Gradovi služe kao administrativna, komercijalna, vjerska i kulturna središta za njihova veća okolna područja.<ref name="Smith2002">Smith, "[http://www.public.asu.edu/~mesmith9/1-CompleteSet/MES-02-EarlyCities.pdf Earliest Cities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100629224053/http://www.public.asu.edu/~mesmith9/1-CompleteSet/MES-02-EarlyCities.pdf |date=29. 6. 2010 }}", in Gmelch & Zenner (2002).</ref><ref name="Marshall14">Marshall (1989), str. 14–15.</ref> Prisustvo pismene elite se često povezuje sa gradovima zbog kulturnih različitosti prisutnih u gradu.<ref>Prokopovych, M. (2015, May 13). Literary and artistic metropolises. EGO. Pristupljeno 5. 3. 2023, from http://ieg-ego.eu/en/threads/crossroads/courts-and-cities/markian-prokopovych-rosemary-h-sweet-literary-and-artistic-metropolises</ref><ref>Kaplan et al. (2004), str. 23–24.</ref> Tipičan grad ima profesionalne administratore, propise i neki oblik oporezivanja (hrana i druge potrepštine ili sredstva za trgovinu za njih) kako bi se podržali državni radnici. (Ovaj aranžman je u suprotnosti sa tipičnijim horizontalnim odnosima u plemenu ili selu koji postižu zajedničke ciljeve kroz neformalne sporazume između susjeda ili vođstva poglavice.) Vlade mogu biti zasnovane na nasljedstvu, vjeri, vojnoj moći, sistemima rada kao što je gradnja kanala, distribucija hrane, vlasništvo nad zemljom, poljoprivreda, trgovina, proizvodnja, finansije ili kombinacija ovih. Društva koja žive u gradovima često se nazivaju civilizacijama. Stepen urbanizacije je moderna metrika koja pomaže da se definiše šta obuhvata grad: "populacija od najmanje 50.000 stanovnika u susednim ćelijama guste mreže (>1.500 stanovnika po kvadratnom kilometru)".<ref>{{cite web|url=https://blogs.worldbank.org/sustainablecities/how-do-we-define-cities-towns-and-rural-areas|title=How do we define cities, towns, and rural areas?|date=10. 3. 2020|first1=Lewis |last1=Dijkstra|first2=Ellen |last2=Hamilton|first3=Somik |last3=Lall|first4=Sameh |last4=Wahba|access-date=2. 10. 2021|archive-date=6. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211006193626/https://blogs.worldbank.org/sustainablecities/how-do-we-define-cities-towns-and-rural-areas|url-status=live}}</ref> Ovu metriku su "tokom godinama osmislile [[Evropska komisija]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]], [[Svjetska banka]] i drugi, a odobrile su je u martu 2021. [[Ujedinjene nacije]]... uglavnom u svrhu međunarodnog statističkog poređenja".<ref>{{cite news|title=What makes a city a city? It's a little complicated|first=Oliver|last=Moore|date=2. 10. 2021|newspaper=[[The Globe and Mail]]|page=A11}}</ref> == Geografija == Urbana geografija se bavi i gradovima u njihovom širem kontekstu i njihovom unutrašnjom strukturom.<ref>Carter (1995), str. 15. "In the underbound city the administratively defined area is smaller than the physical extent of settlement. In the overbound city the administrative area is greater than the physical extent. The 'truebound' city is one where the administrative bound is nearly coincidental with the physical extent."</ref> Procjenjuje se da gradovi pokrivaju oko 3% kopnene površine Zemlje.<ref>{{Cite book |year=2013 |author1=Paul James |author2=Meg Holden |author3=Mary Lewin |author4=Lyndsay Neilson |author5=Christine Oakley |author6=Art Truter |author7=David Wilmoth |chapter=Managing Metropolises by Negotiating Mega-Urban Growth |title=Institutional and Social Innovation for Sustainable Urban Development |editor1=Harald Mieg |editor2=Klaus Töpfer |chapter-url=https://www.academia.edu/7207756 |publisher=Routledge |access-date=20. 12. 2017 |archive-date=16. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816025327/https://www.academia.edu/7207756 |url-status=live }}</ref> === Položaj === [[File:Allegheny Monongahela Ohio.jpg|thumb|upright=1.1|Centar grada Pittsburgha na ušću rijeka Monongahela i Allegheny, koje se uljevaju u rijeku Ohajo]] Položaj gradova varirao je kroz historiju u zavisnosti od prirodnog, tehnološkog, ekonomskog i vojnog konteksta. Pristup vodi je dugo bio glavni faktor u postavljanju i rastu gradova, i uprkos izuzecima koje je omogućila pojava željezničkog transporta u devetnaestom vijeku, do sada većina svjetske urbane populacije živi blizu obale ili na rijeci.<ref>Marshall (1989), str. 11–14.</ref> Urbana područja po pravilu ne mogu proizvoditi vlastitu hranu i stoga moraju razviti neki odnos sa zaleđem koji ih održava.<ref name="Kaplan2004p155">Kaplan i drugi (2004), str. 155–156.</ref> Samo u posebnim slučajevima, kao što su rudarski gradovi koji igraju vitalnu ulogu u trgovini na velike udaljenosti, gradovi su odvojeni od sela koje ih hrani.<ref name="Marshall1989p15">Marshall (1989), str. 15. "The mutual interdependence of town and country has one consequence so obvious that it is easily overlooked: at the global scale, cities are generally confined to areas capable of supporting a permanent agricultural population. Moreover, within any area possessing a broadly uniform level of agricultural productivity, there is a rough but definite association between the density of the rural population and the average spacing of cities above any chosen minimum size."</ref> Dakle, centralnost unutar produktivnog regiona utiče na lociranje, jer bi ekonomske snage, u teoriji, favorizovale stvaranje tržišta na optimalnim međusobno dostupnim lokacijama.<ref name="Latham2009p18">Latham et al. (2009), str. 18. "From the simplest forms of exchange, when peasant farmers literally brought their produce from the fields into the densest point of interaction—giving us market towns—the significance of central places to surrounding territories began to be asserted. As cities grew in complexity, the major civic institutions, from seats of government to religious buildings, would also come to dominate these points of convergence. Large central squares or open spaces reflected the importance of collective gatherings in city life, such as Tiananmen Square in Beijing, the Zócalo in Mexico City, the Piazza Navonae in Rome and Trafalgar Square in London.</ref> === Centar === [[File:Helsinginkeskustailmakuva 04.JPG|thumb|upright=1.1|[[Kluuvi]], centar grada u [[Helsinki]]ju, Finska]] Velika većina gradova ima centralno područje koje sadrži zgrade od posebnog ekonomskog, političkog i vjerskog značaja. Arheolozi ovo područje nazivaju grčkim terminom temenos ili ako je utvrđeno kao citadela.<ref>Kaplan et al. (2004), str. 34–35. "In the center of the city, an elite compound or temenos was situated. Study of the very earliest cities show this compound to be largely composed of a temple and supporting structures. The temple rose some 40 feet above the ground and would have presented a formidable profile to those far away. The temple contained the priestly class, scribes, and record keepers, as well as granaries, schools, crafts—almost all non-agricultural aspects of society.</ref> Ovi prostori istorijski odražavaju i pojačavaju centralnost grada i važnost za njegovu širu sferu uticaja.<ref name="Latham2009p18" /> Danas gradovi imaju centar grada ili centar grada, koji se ponekad podudara s centralnom poslovnom četvrti. === Javni prostor === Gradovi obično imaju javne prostore gdje svako može ići. To uključuje prostore u privatnom vlasništvu otvorene za javnost, kao i oblike javnog zemljišta kao što su javno vlasništvo i zajednička dobra. Zapadna filozofija još od vremena grčke agore smatra fizički javni prostor supstratom simboličke javne sfere.<ref>Latham et al. (2009), str. 177–179.</ref><ref>Don Mitchell, "[https://www.academia.edu/download/33133088/the-end-of-public-space-mitchell.pdf The End of Public Space? People's Park, Definitions of the Public, and Democracy]";{{dead link|date=oktobar 2017|fix-attempted=yes}} ''Annals of the Association of American Geographers'' 85(1), March 1995.</ref> Javna umjetnost krasi (ili unakaže) javne prostore. Parkovi i druga prirodna mjesta u gradovima pružaju stanovnicima olakšanje od tvrdoće i pravilnosti tipične građene sredine. Urbane zelene površine su još jedna komponenta javnog prostora koja pruža korist od ublažavanja efekta urbanog toplotnog ostrva, posebno u gradovima koji su u toplijoj klimi. Ovi prostori sprečavaju neravnotežu ugljika, ekstremne gubitke staništa, potrošnju električne energije i vode i rizike po zdravlje ljudi.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Xiaoma |last2=Zhou |first2=Weiqi |date=1. 5. 2019 |title=Optimizing urban greenspace spatial pattern to mitigate urban heat island effects: Extending understanding from local to the city scale |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1618866718306411 |journal=Urban Forestry & Urban Greening |volume=41 |pages=255–263 |doi=10.1016/j.ufug.2019.04.008 |issn=1618-8667}}</ref> === Unutrašnja struktura === [[File:L'Enfant plan.svg|thumb|upright=1.1|[[L'Enfant Plan]] za [[Washington, D.C.]] kombinuje utilitarnu mrežu sa dijagonalnim avenijama i simbolički fokus na monumentalnu arhitekturu.<ref>Moholy-Nagy (1986), pp. 146–148.</ref>]] Urbana struktura općenito slijedi jedan ili više osnovnih obrazaca: geomorfni, radijalni, koncentrični, pravolinijski i krivolinijski. Fizičko okruženje općenito ograničava formu u kojoj se grad gradi. Ako se nalaze na padini planine, urbane strukture mogu se oslanjati na terase i krivudave puteve. Može se prilagoditi sredstvima za život (npr. poljoprivreda ili ribolov), i može se postaviti za optimalnu odbranu s obzirom na okolni pejzaž.<ref>Moholy-Nagy (1968), 21–33.</ref> Osim ovih "geomorfnih" karakteristika, gradovi mogu razviti unutrašnje obrasce, zbog prirodnog rasta ili gradskog planiranja. U radijalnoj strukturi, glavni putevi konvergiraju na centralnoj tački. Ovaj oblik bi mogao evoluirati iz uzastopnog rasta tokom dugog vremena, sa koncentričnim tragovima gradskih zidina i citadela koji označavaju starije gradske granice. U novijoj historiji, takve forme su dopunjavale obilaznice koje su kretale saobraćaj po periferiji grada. Holandski gradovi poput Amsterdama i Haarlema strukturirani su kao centralni trg okružen koncentričnim kanalima koji obilježavaju svako proširenje. U gradovima kao što je Moskva, ovaj obrazac je još uvijek jasno vidljiv. Sistem pravolinijskih gradskih ulica i zemljišnih parcela, poznat kao mrežni plan, koristi se milenijumima u Aziji, Evropi i Americi. Civilizacija doline Inda izgradila je Mohenjo-Daro, Harappu i druge gradove na mreži, koristeći drevne principe koje je opisao Kautilya, i uskladila ih sa tačkama kompasa.<ref name="Smith2002">Smith, "[http://www.public.asu.edu/~mesmith9/1-CompleteSet/MES-02-EarlyCities.pdf Earliest Cities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100629224053/http://www.public.asu.edu/~mesmith9/1-CompleteSet/MES-02-EarlyCities.pdf |date=29. 6. 2010 }}", in Gmelch & Zenner (2002).</ref><ref>Mohan Pant and Shjui Fumo, "[https://www.jstage.jst.go.jp/article/jaabe/4/1/4_1_51/_pdf The Grid and Modular Measures in The Town Planning of Mohenjodaro and Kathmandu Valley: A Study on Modular Measures in Block and Plot Divisions in the Planning of Mohenjodaro and Sirkap (Pakistan), and Thimi (Kathmandu Valley)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170525012735/https://www.jstage.jst.go.jp/article/jaabe/4/1/4_1_51/_pdf |date=25. 5. 2017 }}"; ''Journal of Asian Architecture and Building Engineering'' 59, maj 2005.</ref><ref>Michel Danino, "[http://www.iisc.ernet.in/prasthu/pages/PP_data/paper2.pdf New Insights into Harappan Town-Planning, Proportions and Units, with Special Reference to Dholavira] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170525012828/http://www.iisc.ernet.in/prasthu/pages/PP_data/paper2.pdf |date=25. 5. 2017 }}", "Man and Environment 33(1), 2008.</ref><ref>Jane McIntosh, ''The Ancient Indus Valley: New Perspectives''; ABC-CLIO, 2008; {{ISBN|978-1-57607-907-2}} str. [https://books.google.com/books?id=1AJO2A-CbccC&pg=PA231 231] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729144219/https://books.google.com/books?id=1AJO2A-CbccC&pg=PA231 |date=29. 7. 2020 }}, [https://books.google.com/books?id=1AJO2A-CbccC&pg=PA346 346] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729134430/https://books.google.com/books?id=1AJO2A-CbccC&pg=PA346 |date=29. 7. 2020 }}.</ref> Drevni grčki grad Priene predstavlja primjer mrežnog plana sa specijalizovanim okruzima koji se koriste širom helenističkog Mediterana. == Reference == {{Refspisak}} Značenje {{Commons|Category:Cities|Gradovi}} [[Kategorija:Grad| ]] [[Kategorija:Gradovi]] [[Kategorija:Urbana geografija]] [[Kategorija:Naselja po vrsti]] [[Kategorija:Vrste administrativnih jedinica]] ctwet9vtb4md5a155u1nts0to85iyub 0 7642 3847978 3810555 2026-05-20T12:28:24Z NeptuneBot 126033 /* Događaji */ pravopis, replaced: sa C → s C using [[Project:AWB|AWB]] 3847978 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1931.''' (MCMXXXI) bila je uobičajena godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1931. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 931. godina 2. milenija, 31. godina 20. stoljeća i druga godina 1930-ih. == Događaji == * [[2. januar]] – [[Ernest Lawrence]] iz [[Južna Dakota|Južne Dakote]] izume [[Cyclotron|ciklotron]], koji se koristi za ubrzavanje čestica za proučavanje [[Nuklearna fizika|nuklearne fizike]]. * [[4. januar]] – Njemački pilot [[Elly Beinhorn]] počinje svoj let za Afriku. * [[22. januar]] – Sir [[Isaac Isaacs]] polaže zakletvu kao prvi [[Generalni guverner Australije|generalni guverner Australije rođen u Australiji]]. * [[25. januar]] – [[Mahatma Gandhi|Mohandas Gandhi]] ponovo pušten iz zatvora u Indiji.<ref>{{Cite book|last=Gandhi|first=Rajmohan|url=https://books.google.com/books?id=FauJL7LKXmkC&q=gandhi+prison1931&pg=PA127|title=Gandhi: The Man, His People, and the Empire|date=2008|publisher=University of California Press|isbn=9780520255708|language=en}}</ref> * [[27. januar]] – [[Pierre Laval]] formira vladu u Francuskoj. * [[30. januar]] – Komedija [[Charlie Chaplin|Čarlija Čaplina]] ''[[Svjetla velegrada|Svjetla grada]]'' prima javnu premijeru u [[Los Angeles Theatre|Los Angeles teatru]] s [[Albert Einstein|Albertom Ajnštajnom]] kao počasnim gostom. Suprotno trenutnom trendu u kinematografiji, to je [[nijemi film]], ali s Chaplinovom partiturom. Kritički i komercijalno uspješan od samog početka, dosljedno će se nalaziti na listama filmova koji se smatraju najboljima svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.loc.gov/static/programs/national-film-preservation-board/documents/city_lights.pdf|title=City Lights|last=Vance|first=Jeffrey|publisher=[[Library of Congress]]|access-date=9. 1. 2021}}</ref> * [[19. februar]] – Započelo prvo [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1931.|Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju]] * [[11. juli]] – U [[Prag]]u započela [[Šahovska olimpijada 1931.|četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo devetnaest država. * [[26. juli]] – U [[Prag]]u završena [[Šahovska olimpijada 1931.|četvrta šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SAD-a. * [[8. novembar]] – U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] održani parlamentarni izbori na koje je od 3,5 miliona izašlo 2,3 miliona birača. [[Datoteka:Delhi_India_Government.jpg|desno|mini|230x230piksel|[[10. februar]]: New Delhi postaje glavni grad Indije]] == Rođeni == === Januar === * [[5. januar]] – [[Robert Duvall]], američki glumac * [[17. januar]] – [[James Earl Jones]], američki glumac === Februar === * [[9. februar]] ** [[Thomas Bernhard]], austrijski pisac ** [[Josef Masopust]], češki nogometaš i trener * [[22. februar]] – [[Sreten Asanović]], [[Crna Gora|crnogorski]] [[književnost|književnik]] === Mart === * [[15. mart]] – [[Josip Šentija]], hrvatski novinar, publicist i leksikograf * [[17. mart]] – [[Emina Zečaj]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica tradicionalne narodne muzike * [[19. mart]] – [[Józef Rubiś]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[23. mart]] – [[Viktor Korčnoj]], [[SSSR|sovjetsko]]-[[Švicarska|švicarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]] * [[26. mart]] – [[Leonard Nimoy]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] glumac, [[režiser]], [[pjesnik]], [[Pjevanje|pjevač]] i [[fotograf]] * [[30. mart]] – [[John Güttke]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === April === * [[15. april]] – [[Tomas Tranströmer]], švedski pisac, pjesnik i prevodilac * [[18. april]] – [[Klas Lestander]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[2. maj]] – [[Gilbert Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[16. maj]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac * [[19. maj]] – [[Ruben Radica]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[kompozitor]] === Juni === * [[2. juni]] – [[Husein Tahmiščić]], bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i književni kritičar * [[4. juni]] – [[Antun Vrdoljak]], hrvatski glumac, režiser i producent * [[10. juni]] – [[João Gilberto]], brazilski gitarist, pjevač i kompozitor * [[21. juni]] – [[Zlatko Grgić]], hrvatski autor crtanih filmova i karikatura === Juli === === August === * [[9. august]] – [[Mário Zagallo]], brazilski nogometaš i trener * [[26. august]] ** [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor ** [[Dane Škerl]], [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]] === Septembar === * [[17. septembar]] – [[Anne Bancroft]], američka glumica * [[29. septembar]] – [[Paula Wolf-Kalmar]], [[Austrija|austrijska]] [[šah]]istica === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Riccardo Giacconi]], američki astronom italijanskog porijekla * [[11. oktobar]] – [[Nada Subotić]], hrvatska glumica * [[21. oktobar]] – [[Stjepan Džalto]], bosanskohercegovački pisac === Novembar === * [[6. novembar]] – [[Mike Nichols]], američki režiser === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Lamija Hadžiosmanović]], bosanskohercegovačka [[Orijentalistika|orijentalistica]] i [[filologija|filologinja]] * [[21. decembar]] – [[Moira Orfei]], italijanska glumica == Umrli == * [[26. februar]] – [[Otto Wallach]], njemački hemičar * [[10. april]] – [[Kahlil Gibran]], libanonski pisac, filozof i pjesnik * [[9. maj]] – [[Albert Abraham Michelson]], američki fizičar poljskog porijekla * [[23. juni]] – [[Günther Ritter Beck von Mannagetta und Lerchenau]], [[Austrija|austrijski]] [[botanika|botaničar]] * [[17. septembar]] – [[Anne Bancroft]], američka glumica * [[18. oktobar]] – [[Thomas Alva Edison]], američki izumitelj i tehničar * [[24. decembar]] – [[Lidija Ceraskaja]], ruska astronomkinja == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Carl Bosch]], [[Njemačka]] ** [[Friedrich Bergius]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Otto Warburg]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Erik Axel Karlfeldt]], [[Švedska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Jane Addams]], [[SAD]] ** [[Nicholas Murray Butler]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1931}} * https://web.archive.org/web/20231001060934/http://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1931/1931fr.html {{Normativna kontrola}} jloztdq9sg2ea424dxl8zkxzpi40xj6 0 7753 3848263 3846373 2026-05-21T09:57:11Z Mhare 481 3848263 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Spreča (višeznačnica)}} {{Infokutija rijeka | ime = Spreča | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-coordinates = {{Coord|44|44|03|N|18|06|05|E}} | mapframe-caption = Tok Spreče | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvor = ispod brda Velja Glava, u području sela [[Snagovo]], [[Zvornik]] | nadmorska visina izvora = 261 | izvor_lat_d = 44 | izvor_lat_m = 21 | izvor_lat_s = 09 | izvor_lat_NS = N | izvor_long_d = 19 | izvor_long_m = 01 | izvor_long_s = 16 | izvor_long_EW = E | ušće = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] kod [[Doboj]]a | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = 44 | ušće_lat_m = 44 | ušće_lat_s = 03 | ušće_lat_NS = N | ušće_long_d = 18 | ušće_long_m = 06 | ušće_long_s = 05 | ušće_long_EW = E | ulijeva_se_u = [[Bosna (rijeka)|Bosnu]] | dužina = 137,5 | prosječni protok = | površina sliva = 1.947,7 | riječni_sistem = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] | progresija = [[Bosna (rijeka)|Bosna]] → [[Sava]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | lijeve_pritoke = [[Gribaja]], [[Oskova (rijeka)|Oskova]], [[Gostelja]], [[Jala (rijeka)|Jala]], Sokoluša, Brijesnica, Jadrina, Kamenička rijeka, Sočkovačka rijeka, Prenja, Gračanička rijeka | desne_pritoke = Ljubače, Brestovik, Dugonja, Lješnica | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Zvornik]], [[Kalesija]], [[Živinice]], [[Lukavac]], [[Petrovo]], [[Gračanica]], [[Doboj Istok]], [[Doboj]] | gradovi kroz koje protiče = [[Kalesija]], [[Živinice]], [[Lukavac]], [[Gračanica]], [[Bosansko Petrovo Selo]], [[Doboj]] | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = Nije plovna }} '''Spreča''' je [[rijeka]] u sjeveroistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], desna i najduža pritoka [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Duga je 137–137,6 km, a porječje joj obuhvata približno 1.947 km².<ref name="enc">{{cite web |title=Spreča |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/spreca |website=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Izvire u području sela [[Papraća]], odnosno [[Snagovo]], jugozapadno od [[Zvornik]]a, i teče prema zapadu kroz sjeveroistočnu Bosnu.<ref name="enc"/> Na svom toku prolazi kroz područja [[Kalesija|Kalesije]], [[Živinice|Živinica]], [[Lukavac|Lukavca]], [[Petrovo|Petrova]], [[Gračanica|Gračanice]], [[Doboj Istok|Doboj Istoka]] i [[Doboj]]a, gdje se ulijeva u Bosnu. == Tok == Gornji tok Spreče vezan je za istočne padine sjeveroistočne Bosne, odakle rijeka teče prema Sprečkom polju. U srednjem toku njen prirodni režim izmijenjen je izgradnjom brane Modrac, kojom je nastalo [[Modrac|Modračko jezero]].<ref name="tk">{{cite web |title=Jezero Modrac |url=https://tourism-tk.ba/jezero-modrac/ |website=Turistička zajednica Tuzlanskog kantona |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Akumulacija je formirana 1964. izgradnjom brane na Spreči u mjestu Modrac, na području Lukavca.<ref name="tk"/> Nizvodno od brane rijeka nastavlja prema Gračanici, Petrovu, Doboj Istoku i Doboju, gdje završava tok ušćem u Bosnu. Preko Bosne, [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a pripada [[Crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. == Pritoke i sliv == Spreča prima više pritoka iz šireg područja Tuzlanskog kantona i dobojskog kraja. Među važnijim pritokama su Gribaja, Oskova, Gostelja, [[Jala (rijeka)|Jala]], Sokoluša, Brijesnica, Jadrina, Kamenička rijeka, Sočkovačka rijeka i Prenja. U hidrološkom sistemu srednjeg toka posebnu ulogu imaju pritoke koje utiču na dotok u akumulaciju Modrac i na protok Spreče nizvodno od brane.<ref name="tk-stanice">{{cite web |title=Tuzlanski kanton instalirao hidrološke stanice za prevenciju poplava |url=https://tk.gov.ba/clanak/tuzlanski-kanton-instalirao-hidroloske-stanice-za-prevenciju-poplava |website=Vlada Tuzlanskog kantona |date=14. 2. 2025 |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Zbog ravničarskih dijelova toka i velikog slivnog područja, Spreča je hidrološki važna za naselja, poljoprivredu i industriju sjeveroistočne Bosne. == Korištenje vode == Vode Spreče koriste se za industriju [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]], naročito preko sistema akumulacije Modrac. Brana i akumulacija služe za prikupljanje, prečišćavanje i distribuciju vode industrijskim potrošačima na području Tuzlanskog kantona, uključujući postrojenja u Lukavcu i Tuzli.<ref name="spreca">{{cite web |title=Prikupljanje, prečišćavanje i isporuka vode |url=https://spreca.com/vodosnabdijevanje/ |website=JP "Spreča" Tuzla |access-date=15. 5. 2026}}</ref> Osim industrijskog vodosnabdijevanja, akumulacija utiče na održavanje minimalnog protoka Spreče nizvodno od brane u sušnim razdobljima.<ref name="spreca"/> Modračko jezero ima i rekreacijsku i turističku vrijednost, iako je primarno nastalo kao vodoprivredni i industrijski objekt.<ref name="tk"/> == Poplave i okoliš == Spreča je vodotok koji može izazvati poplave, posebno u nizvodnim područjima i pri velikim dotocima iz pritoka. Tuzlanski kanton je radi bolje prevencije poplava instalirao hidrološke stanice na vodotocima koji utiču na ukupni protok Spreče nizvodno od brane Modrac.<ref name="tk-stanice"/> U donjem toku rijeka je na pojedinim mjestima opterećena nanosom, otpadom i zaraslim obalama, što otežava protok i povećava potrebu za održavanjem riječnog korita. == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Hidrografija sjeveroistočne Bosne]] == Vanjski linkovi == {{commonscat|Spreča}} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Bosne]] 04uwdzp1hijkrj3gg8sn4oz1xjudalt 0 8169 3848152 3826898 2026-05-20T22:30:26Z Mhare 481 3848152 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Ključ | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Ključ | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/2 | image1 = Kljuc, Bosnia and Herzegovina.jpg | image2 = 2010 08 Kljuc Stari Grad Tower1a (cropped).jpg | image3 = Sanica1.jpg }} | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Ključa | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb_kljuca.jpg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Ključ.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Ključ u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|32|2.5|N|16|46|29.4|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Unsko-sanski kanton]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Jasmin Musić<ref>{{cite web |title=Centralna izborna komisija BiH |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/59/0 |website=www.izbori.ba |access-date=19. 2. 2025}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 10.81 | površina_općine = 361.75 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4898 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 16744 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 79 280 | pozivni_broj = (+387) 37 | matični_broj_naselja = 126314<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 11509 | veb-sajt = {{URL|http://opcina-kljuc.ba/}} | fusnote = | mapframe_id = Q15474433 | mapframe_shape = yes }} '''Ključ''' je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. Nalazi se u najjužnijem dijelu [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]]. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad okolinom. == Geografija == [[Datoteka:2010 08 Kljuc Stari Grad Tower1a.jpg|mini|150px|lijevo|Kula ključke tvrđave]]Ključ leži na magistralnom putu M-5, koji ga povezuje sa susjednim općinama [[Bosanski Petrovac]] i [[Mrkonjić Grad]]. Sa sjeverne strane graniči s općinom [[Sanski Most]]. [[Rat u Bosni i Hercegovini|Predratna]] općina Ključ zauzimala je površinu od 844&nbsp;km² i prema popisu iz 1991. imala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine živi približno 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja blizu 48% predratnog broja stanovnika. Općina je organizovana u deset mjesnih zajednica. Kroz općinu Ključ protiče rijeka [[Sana]], dok rijeka [[Sanica (rijeka)|Sanica]] izvire ispod [[Grmeč]]a i cijelim tokom teče kroz ovo područje. Obje rijeke su, uprkos savremenim ekološkim izazovima, ostale nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov. Istočni obronci Grmeča nalaze se na području općine, dok se na jugu izdiže planina [[Šiša]]. == Historija == Iznad lijeve obale Sane, na nadmorskoj visini od 521 metar, nalazila se antička utvrda s koje se nadzirao prijelaz preko rijeke. Tragovi rimske utvrde postoje na platou kod kule Lubice, a ispod nje su ostaci antičkog zidanog objekta. U srednjem vijeku Ključ je bio sjedište župe Banica. Prvi put se spominje u povelji bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] između 1322. i 1324, kada je knezu [[Vukoslav Hrvatinić|Vukoslavu Hrvatiniću]] dodijelio župe Banicu i Vrbanju, uključujući gradove Ključ i Kotor.<ref>Vaclav Radimsky -Glasnik Zemaljskog muzeja III, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1891., 431-445. -O nekim prehistoričkim i rimskim građevnim ostacima u područu rijeke Sane u Bosni.</ref> Dana 13. jula 1363. ugarski kralj [[Ludvig I]] izdao je povelju kojom je grad Ključ na Sani zamijenio za Brštanovac u križevačkoj županiji s knezom [[Vlatko Hrvatinić|Vlatkom Hrvatinićem]]. Vlast Ugarske nad Ključem trajala je do 1382, kada je vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] povratio porodične posjede.<ref>{{Cite book|last=Thallóczy|first=Lajos|title=Istraživanja|publisher=GZMS 1905|year=1906|pages=403}}</ref> Grad s podgrađem spominje se 1446. u povelji kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]], kojom je potvrđen posjed Ključa [[Ivaniš Dragišić|Ivanišu Dragišiću]] i njegovim sinovima. Iako je Ključ bio poznat više od stoljeća, tek se tada u dokumentima spominje i naselje Podključ.<ref>Ivo, Bojanovski, -Arheološki pregled 23, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd, 1982, 140–142. -Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad</ref> Pod drevnim gradom Ključem odigrala se 1463. završna bitka između bosanske i osmanske vojske, kojom je označen kraj samostalnosti srednjovjekovne bosanske države. Nakon osmanskog osvajanja, Ključ je postao dio [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]], a kasnije [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. Bio je sjedište nahije, kadiluka i kapetanije. Tokom [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarskog osvajanja 1878.]] Bošnjaci su pružili snažan otpor austrougarskoj vojsci na Starom gradu. [[Ključ (stari grad)|Stari grad Ključ]] proglašen je [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref name="Komisija">{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1329 |title=Stari grad Ključ, graditeljska cjelina |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=11. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305023542/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1329 |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> Na području općine nalazi se i [[Kamičak (tvrđava)|Stari grad Kamičak]], koji se nalazi na blagom uzvišenju na lijevoj obali Sane, u istoimenom naselju. Prema analizi nacrta, obrade kamena i tehnike zidanja, utvrđeno je da je riječ o srednjovjekovnom gradu. Tvrđava Kamičak posljednji put se spominje pred pad pod osmansku vlast 1495. Historijsko područje Stari grad Kamičak proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="Komisija" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === ==== Preuzimanje općine i vojne akcije 1992. ==== Prema utvrđenjima [[ICTY|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]], srpske snage preuzele su vlast u općini Ključ 27. maja 1992., nakon čega su uslijedila hapšenja, razoružavanje i napadi na bošnjačka sela i naselja.<ref name="ICTYBrdanin">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/brdanin/tjug/en/brd-tj040901e.pdf|title=Prosecutor v. Radoslav Brđanin, Judgement|date=1. 9. 2004|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|publisher=ICTY|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U selu [[Pudin Han]] nakon ultimatuma kriznog štaba od 28. maja 1992. počelo je granatiranje sa srpskih položaja, pri čemu su ubijeni civili, a stanovništvo je prisiljeno na povlačenje.<ref name="ICTYBrdanin" /> Tokom večeri 1. juna 1992. u [[Velagići]]ma su muškarci iz više bošnjačkih zaselaka pozvani na punkt pod izgovorom izdavanja dozvola za kretanje, zatvoreni u staru osnovnu školu, a potom izvedeni ispred zgrade i strijeljani. MKSJ je u predmetu ''Brđanin'' utvrdio da je u tom događaju ubijeno najmanje 77 civila.<ref name="ICTYBrdanin" /> Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu ''Boško Unčanin i drugi'' utvrdio da su Boško Unčanin, Marinko Miljević i Dragan Despot, kao pripadnici [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]], učestvovali u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva na području općine Ključ te da su [[1. juni|1. juna]] [[1992]]. ispred škole u Velagićima ubili najmanje 74 civila.<ref name="SudBiHUncanin">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Izre%C4%8Dena%20prvostepena%20presuda%20u%20predmetu%20Bo%C5%A1ko%20Un%C4%8Danin%20i%20drugi|title=Izrečena prvostepena presuda u predmetu Boško Unčanin i drugi|date=11. 7. 2024|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine 17. januara 2025. odbilo je žalbe i potvrdilo prvostepenu presudu kojom su sva trojica osuđena na po 18 godina zatvora.<ref name="SudBiHUncaninAp">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Open/15087?n=Bosko+Uncanin+i+dr+-+drugostepena+odluka_A.pdf|title=Boško Unčanin i dr. – drugostepena odluka|date=17. 1. 2025|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="DetektorVelagici">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/02/27/potvrdjene-54-godine-zatvora-za-zlocine-kod-kljuca/|title=Potvrđene 54 godine zatvora za zločine kod Ključa|date=27. 2. 2025|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Dana 10. jula 1992. izveden je napad na [[Biljani|Biljane]], pri čemu su bošnjački muškarci iz zaseoka Brkići, Džaferagići, Botonići i Jakubovac izdvojeni, zatvarani i potom ubijani na više lokacija.<ref name="ICTYBrdanin" /> Na stranici predmeta ''Marko Samardžija'' Sud Bosne i Hercegovine naveo je da se optužba odnosila na događaje u Biljanima, uključujući odvajanje muškaraca od žena i djece te ubistva civila, dok je predmet pravosnažno okončan 23. oktobara 2008. osuđujućom presudom za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti, uz kaznu od sedam godina zatvora.<ref name="SudBiHSamardzija">{{cite web|url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/9|title=X-KRŽ-05/07 Samardžija Marko|website=Sud Bosne i Hercegovine|publisher=Sud Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref> MKSJ je također utvrdio da su nakon preuzimanja općine civili iz Ključa i okolnih sela zatvarani u objekte kao što su zgrada SUP-a i škola ''Nikola Mačkić'', dok su mnogi zatočenici kasnije transportirani u [[Koncentracioni logor Manjača|logor Manjača]].<ref name="ICTYBrdanin" /> U zasebnom predmetu pred domaćim pravosuđem, prema izvještavanju portala ''Detektor'', Milenko Macanović je pravosnažno osuđen na pet i po godina zatvora za ubistvo jednog civila i nečovječno postupanje prema drugom zatočeniku u Ključu u junu 1992.<ref name="DetektorMaca">{{cite web|url=https://detektor.ba/2024/08/30/osudjeni-za-zlocin-u-kljucu-stupio-na-izdrzavanje-kazne/|title=Osuđeni za zločin u Ključu stupio na izdržavanje kazne|date=30. 8. 2024|website=Detektor|publisher=BIRN BiH|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. pripadnici srpskih oružanih snaga ubili su više od 700 stanovnika Ključa, među kojima su bili muškarci, žene, djeca i starci. Ubistva su se dogodila na cijeloj teritoriji općine, uključujući [[Sanica (Ključ)|Sanicu]], [[Krasulje]], [[Ramići (višeznačnica)|Ramiće]], [[Hripavci|Hripavce]], [[Prhovo (Ključ)|Prhovo]], Pudin Han, [[Velagići|Velagiće]] i [[Biljani|Biljane]], gdje je ubijeno 260 civila. Mnogi stanovnici prošli su kroz [[logor Manjača]]. Najveće masovne grobnice su Lanište I, gdje je pronađeno 188 žrtava, Lanište II sa 77 žrtava i Prhovo sa 38 žrtava. Na području Ključa ekshumirano je ukupno 540 tijela.<ref>{{Cite web|url=http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=46256|title=GENOCID U KLJUČU — Bosnjaci.Net|website=www.bosnjaci.net|access-date=27. 2. 2025}}</ref> Općina je pretrpjela velika razaranja; uništeno je pet džamija i katolička crkva. ==== Operacije 1995. ==== U okviru operacije ''[[Operacija Sana 95|Sana 95]]'' snage 5. korpusa ARBiH-a zauzele su Ključ 17. septembra 1995, čime je otvoren pravac daljeg napredovanja prema [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] i dolini [[Sana|Sane]]. Prema vojnoj analizi ''Balkan Battlegrounds'', pad Ključa omogućio je uključivanje 510. brigade u daljnji prodor prema Sanskom Mostu, dok su druge operativne grupe nastavile ofanzivu prema [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]] i Mrkonjić Gradu.<ref name="CIAKljuc1995">{{cite book|author=Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume I|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|location=Washington, D.C.|pages=381–382}}</ref> Ključ je imao izražen operativni značaj zbog položaja na komunikaciji između [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], Sanskog Mosta, [[Mrkonjić Grad]]a i zapadne [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Ključ nalaze se: * "[[Kamičak (tvrđava)|Stari grad Kamičak]]" (historijsko područje), * "[[Ključ na Sani|Stari grad Ključ]]" (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=6 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Ključ) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Ključa|Spisak naseljenih mjesta u općini Ključ}} Prema popisu stanovništva iz 2013, općina Ključ imala je 16.744 stanovnika, raspoređenih u 41 naselju. Poslije potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], veći dio općine Ključ ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Busije]], [[Crkveno]], [[Čađavica]], [[Donja Previja]], [[Donja Slatina]], [[Donji Ribnik]], [[Donji Vrbljani]], [[Dragoraj]], [[Gornja Previja]], [[Gornja Slatina]], [[Gornje Sokolovo]], [[Gornji Ribnik]], [[Gornji Vrbljani]], [[Rastoka]], [[Sitnica (Ribnik)]], [[Sredice]], [[Stražice]], [[Treskavac]], [[Velijašnica]], [[Velije]], [[Zableće]] i dijelova naseljenih mjesta [[Donje Ratkovo (Ribnik)|Donje Ratkovo]], [[Donje Sokolovo (Ribnik)|Donje Sokolovo]], [[Dubočani (Ribnik)|Dubočani]], [[Gornje Ratkovo (Ribnik)|Gornje Ratkovo]], [[Jarice (Ribnik)|Jarice]], [[Ljubine (Ribnik)|Ljubine]] i [[Velečevo (Ribnik)|Velečevo]]. Od ovog područja formirana je općina [[Ribnik]]. === Nacionalni sastav stanovništva - općina Ključ === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ključ | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 11509 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 1. 9. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 16744 | g2013_bosnjaci = 16130 | g2013_srbi = 273 | g2013_hrvati = 30 | g2013_bosanci = 49 | g2013_romi = 114 | g2013_muslimani = 54 | g2013_bosanciihercegovci = 15 | g2013_albanci = 13 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_slovenci = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 30 | g2013_nepoznato = 23 | g1991_ukupno = 37391 | g1991_muslimani = 17696 | g1991_srbi = 18506 | g1991_hrvati = 330 | g1991_jugosloveni = 579 | g1981_ukupno = 40008 | g1981_muslimani = 16596 | g1981_srbi = 20771 | g1981_jugosloveni = 2016 | g1981_hrvati = 380 | g1981_crnogorci = 40 | g1981_albanci = 26 | g1981_slovenci = 6 | g1981_makedonci = 4 | g1981_madari = 2 | g1971_ukupno = 39966 | g1971_muslimani = 15226 | g1971_srbi = 23892 | g1971_hrvati = 534 | g1971_jugosloveni = 131 | g1971_slovenci = 5 | g1971_crnogorci = 29 | g1971_albanci = 18 | g1971_makedonci = 6 | g1971_madari = 2 | g1961_ukupno = 31267 | g1961_muslimani = 8303 | g1961_srbi = 21710 | g1961_hrvati = 742 | g1961_jugosloveni = 457 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 19 | g1961_albanci = 6 | g1961_makedonci = 6 | g1961_madari = 4 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Ključ === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ključ | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 126314 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4898 | g2013_bosnjaci = 4641 | g2013_srbi = 86 | g2013_hrvati = 20 | g2013_bosanci = 35 | g2013_romi = 18 | g2013_muslimani = 36 | g2013_bosanciihercegovci = 10 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_slovenci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 25 | g2013_nepoznato = 10 | g1991_ukupno = 7869 | g1991_muslimani = 3036 | g1991_srbi = 4107 | g1991_hrvati = 181 | g1991_jugosloveni = 419 | g1981_ukupno = 4948 | g1981_muslimani = 1629 | g1981_srbi = 2097 | g1981_hrvati = 169 | g1981_jugosloveni = 980 | g1981_slovenci = 3 | g1981_crnogorci = 30 | g1981_albanci = 22 | g1981_makedonci = 1 | g1981_madari = 2 | g1971_ukupno = 3426 | g1971_muslimani = 1709 | g1971_srbi = 1387 | g1971_hrvati = 214 | g1971_jugosloveni = 69 | g1971_slovenci = 4 | g1971_crnogorci = 14 | g1971_albanci = 7 | g1971_madjari = 2 | g1971_makedonci = 1 | g1961_ukupno = 2320 | g1961_muslimani = 1046 | g1961_srbi = 892 | g1961_hrvati = 206 | g1961_jugosloveni = 157 | g1961_slovenci = 1 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_albanci = 3 | g1961_makedonci = 5 | g1961_madari = 3 }} == Poznate osobe == * [[Šerif Konjević]] - pjevač * [[Zlatan Muslimović]] - nogometaš * [[Muhamed Subašić]] - nogometaš * [[Enes Kišević]] - pjesnik i dramski umjetnik * [[Husein Čokić]] - glumac * [[Semir Krivić]] - televizijski glumac * [[Emir O. Filipović]] - [[historičar]] i [[medievalist]] == Također pogledajte == * [[KK Sana-Ključ]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ključ}} * [http://opcina-kljuc.ba Zvanični sajt općine Ključ] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Unsko-sanski kanton}} {{Općina Ključ}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu]] [[Kategorija:Ključ|*]] 1mxsmybwova3u0rgwn1n6dvd1mthcje 0 8256 3848136 3655581 2026-05-20T22:03:24Z Palapa 383 3848136 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''1496.''' ('''[[Rimski brojevi|MCDXCVI]]''') bila je [[Leap year starting on Friday|prijestupna godina koja je počela u petak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. [[Datoteka:AlonsoFernandezdeLugo3.JPG|mini|250x250piksel|[[5. juli|5. jula]] : Španski konkvistador [[Alonso Fernández de Lugo]] osvaja [[Kanarska ostrva]], nakon što se predaju posljednji domaći kraljevi [[Tenerifi|Tenerifa]].]] == Događaji == {{Proširiti sekciju}} * [[1. januar]] &#x2013; U [[Venecija|Veneciji]], historičar [[Marino Sanuto mlađi|Marino Sanuto]] započinje prvi tom djela ''I Diarii'', [[Dnevnik|dnevnika]] događaja iz vlastitog života i, što je još važnije, dnevni zapis događaja u [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] i onih koje su mu izvještavali mletački predstavnici u drugim dijelovima Evrope. Ono što se sada opisuje kao "vjerovatno najveće, najopsežnije i najvrjednije djelo ikada napisano od strane jednog čovjeka"<ref>William Brooks Greenlee, ''The Voyage of Pedro Álvares Cabral to Brazil and India: From Contemporary Documents and Narratives 2017'' (Taylor & Francis, 2017) <nowiki>ISBN 9781317012245</nowiki></ref>, on nastavlja svoj svakodnevni rad više od 37 godina, završavajući 30. juna 1533.<ref>David Jayne Hill, ''A History of Diplomacy in the International Development of Europe'', Volume 2 (Longmans, Green, and Company, 1905) p.236<</ref> <ref>J. Schor, ''History of Venice: From the Beginning Down to the Present Time'' (Colombo Coen, 1871) p.138</ref> * [[24. februar]] &#x2013; Kralj [[Henrik VII, kralj Engleske|Henrik VII od Engleske]] potpisuje trgovački ugovor ''[[Intercursus Magnus]]'' s [[Venecija|Venecijom]], [[Firenca|Firencom]] i gradovima [[Hanza|Hanzeatske lige]] i Nizozemske.<ref name="CBH">{{Cite book|last=Palmer|first=Alan|title=The Chronology of British History|last2=Palmer|first2=Veronica|publisher=Century Ltd|year=1992|isbn=0-7126-5616-2|location=London|pages=135–138}}</ref> == 1496. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1496|1496.}} 2ms6hgswnyyp1n7md9lhbbha7boi0nt 0 9400 3848231 3847949 2026-05-21T08:13:47Z AdnanSa 226 3848231 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''945.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 945. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko Carstvo === * 27. januar – Su-carevi Stefan i Konstantin svrgnuti su jedva mjesec dana nakon što su svrgnuli svog oca, Romana I. Uz pomoć svoje supruge, Konstantin VII postaje jedini car Bizantijskog Carstva. Na najviše vojne komande postavlja četiri člana porodice Foka, koja je bila u nemilosti pod Romanom. * Konstantin VII zaključuje rusko-bizantijski sporazum prema kojem ruski trgovci trebaju obavljati svoju [[Trgovina|trgovinu]] u Konstantinopolu. Dok mnogi Rusi zarađuju bogatstvo trgujući s arapskim muslimanima, kijevska dinastija Rjurikovaca bogati se od bizantijske trgovine.<ref>Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 509. ISBN 978-0-521-36447-8.</ref> === Arapsko carstvo === * Ljeto – Sajf al-Davla je poražen od muslimanskih snaga pod vodstvom Muhameda ibn Tugdža al-Ikhšida u blizini Qinnasrina. Prisiljen je napustiti svoje sirijske posjede i bježi u Raqqu. U oktobru njih dvojica postižu sporazum kojim se priznaje Hamdanidska vlast nad sjevernom Sirijom, i osnivanje Emirata Alep. * Zima – Muslimanske snage pod vodstvom Nasira al-Davle zauzimaju Bagdad i vraćaju halifu Al-Muttaqija na vlast. Al-Davla se uspostavlja kao amir al-umara, odnosno de facto regent Abasidskog Halifata. * Halifa [[Abdurahman III]] zauzima palatu Medina Azahara (zvanu "blistavi grad") kao novu prijestolnicu Kordovskog halifata (moderna Španija). === Evropa === * Proljeće – Berengar Ivrejski napada Italiju s unajmljenim lombardijskim trupama i nastanjuje se u Milanu. Berengar odlazi u Veronu, gdje mu se pridružuju snage grofa Mila i drugi gerilci. * Kralj Hugo od Provanse opsjeda Vinjolu kako bi zaustavio Berengarovo napredovanje. Ali bezuspješno, jer je Berengar Ivrejski u sjevernoj Italiji pozdravljen kao oslobodilac, a Hugo bježi u Provansu. * 13. april – Hugo od Provanse abdicira s prijestolja u korist svog sina Lotara II (koji je suvladar od 931.) i proglašen je jedinim kraljem Lombardije. Hugu je dozvoljeno da se povuče u Paviju. * Igor I, vladar Kijevske Rusije, ubijen je dok je prikupljao danak od Drevljana, a nasljeđuje ga trogodišnji sin Svjatoslav I. Njegova majka Olga postaje regent i službena vladarica. * Ljeto – Kralj [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luj IV (Prekomorski)]] zarobljen je od strane Normana i predat Hugu Velikom. U zamjenu za oslobađanje Luja, Laon mu se predaje kao kompenzacija.<ref>Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 385. ISBN 978-0-521-36447-8.</ref> === Engleska === * Kralj Edmund I osvaja Strathclyde, sklapa savez s Malcolmom I (kraljem 'Pikta i Škota') i ustupa mu Cumberland i Westmorland. * Kralj Hywel Dda ("Dobri") saziva konferenciju u Whitlandu, koja sastavlja standardizirani zakonik u Walesu (približan datum). === Kina === * Jesen – Minsko kraljevstvo uništava Južni Tang. Car Juan Zong proširuje njegove posjede izvan granica bivšeg Vu kraljevstva. Pripaja Minsko kraljevstvo njegovim granicama. == 945. u temama == === Religija === * Dunstan postaje opat opatije Glastonbury u Engleskoj. Obnavlja monaški život uspostavljajući benediktinski monaštvo u manastiru. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Abbo od Fleuryja, francuski monah i opat (približan datum) * Adelaide od Akvitanije, francuska kraljica supruga (ili 952.) * [[El-Mukadasi]] (El-Makdisi), arapsko muslimanski geograf (približan datum) * [[Es-Sidžzi]], perzijski [[Astronomija|astronom]] i matematičar (umro 1020.) * Erik Pobjednički, kralj Švedske (približan datum) * Judah ben David Hajjudž, jevrejski lingvista (približan datum) * Tróndur í Gøtu, vikinški vođa (približan datum) == [[Smrt|Umrli]] == * 21. januar – Jang Tan, kineski general i guverner * 14. februar ** Lian Čongju, kineski general ** Zhu Vendžin, car Mina (Deset kraljevstava) * 30. jun – Ki no Tsurajuki, japanski pisac i pjesnik (r. 872.) * 4. jul – Zhuo Janming, kineski budistički monah i car * 23. oktobar – Hjedžong, kralj Gorjeoa (Koreja) (r. 912.) * [[Ebu Muhamed El-Hasan El-Hamdani]], arapsko muslimanski [[Geografija|geograf]] (r. 893.) * Adarnase II, princ od Tao-Klarjeti (Gruzija) * Bagrat I, princ od Tao-Klarjeti (Gruzija) * Fudživara no Nakahira, japanski državnik (r. 875.) * Igor I, varjaški vladar [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] * Krešimir I, kralj Hrvatskog Kraljevstva * Song Fudžin, carica i supruga Li Biana * Tuzun, abasidski general i de facto vladar * Vang Džičang, kineski general i kancelar * Jang Sigong, kineski zvaničnik i kancelar * Zhang Gongduo, kineski general i zvaničnik == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|945|945.}} gsi58m06b812je3ckt7paclrn7izism 3848244 3848231 2026-05-21T08:38:03Z AdnanSa 226 3848244 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''945.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 945. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko Carstvo === * 27. januar – Su-carevi Stefan i Konstantin svrgnuti su i zatvoreni u samostan jedva mjesec dana nakon što su svrgnuli svog oca, Romana I. Uz pomoć svoje supruge, Konstantin VII postaje jedini car Bizantijskog Carstva. Na najviše vojne komande postavlja četiri člana porodice Foka, koja je bila u nemilosti pod Romanom.<ref>Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.</ref> * [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin VII]] zaključuje rusko-bizantijski sporazum prema kojem ruski trgovci trebaju obavljati svoju [[Trgovina|trgovinu]] u Konstantinopolu. Dok mnogi Rusi zarađuju bogatstvo trgujući s arapskim muslimanima, kijevska dinastija Rjurikovaca bogati se od bizantijske trgovine.<ref>Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 509. ISBN 978-0-521-36447-8.</ref> === Arapsko carstvo === * Ljeto – Sajf al-Davla je poražen od muslimanskih snaga pod vodstvom Muhameda ibn Tugdža al-Ikhšida u blizini Qinnasrina. Prisiljen je napustiti svoje sirijske posjede i bježi u Raqqu. U oktobru njih dvojica postižu sporazum kojim se priznaje Hamdanidska vlast nad sjevernom Sirijom, i osnivanje Emirata Alep. * August: Haridžit Ebu Jazid, prisiljen je da prekine opsadu Mahdije nakon intervencije Zirija ibn Menada.<ref>Ernest Mercier Histoire de l'Afrique septentrionale. Adamant Media Corporation (ISBN 978-1-4212-5345-9)</ref> * Zima – Muslimanske snage pod vodstvom Nasira al-Davle zauzimaju Bagdad i vraćaju halifu Al-Muttaqija na vlast. Al-Davla se uspostavlja kao amir al-umara, odnosno de facto regent Abasidskog Halifata. * Halifa [[Abdurahman III]] zauzima palatu Medina Azahara (zvanu "blistavi grad") kao novu prijestolnicu Kordovskog halifata (moderna Španija). === Evropa === * Proljeće – Berengar Ivrejski napada Italiju s unajmljenim lombardijskim trupama i nastanjuje se u Milanu. Berengar odlazi u Veronu, gdje mu se pridružuju snage grofa Mila i drugi gerilci. * Kralj Hugo od Provanse opsjeda Vinjolu kako bi zaustavio Berengarovo napredovanje. Ali bezuspješno, jer je Berengar Ivrejski u sjevernoj Italiji pozdravljen kao oslobodilac, a Hugo bježi u Provansu. * April: Dvorac Montigny blizu Soissonsa, koji je pripadao francuskom kralju Luju IV, zauzeli su i spalili oko Uskrsa Bernard od Senlisa, Thibaud od Bloisa Prevarant i Herbert III od Omoisa. Bernard od Senlisa pljačka kraljevsku domenu Compiègne. Kralj pustoši Vermandois vojskom regrutovanom u Normandiji.<ref>Flodoardi Historia remensis ecclesiae, Volume 3.</ref> * 6. maj: Luj IV opsjeda Reims; [[Hugo Veliki]] postiže ukidanje opsade 15 dana kasnije. * 13. april – Hugo od Provanse abdicira s prijestolja u korist svog sina Lotara II (koji je suvladar od 931.) i proglašen je jedinim kraljem Lombardije. Hugu je dozvoljeno da se povuče u Paviju. * Igor I, vladar Kijevske Rusije, ubijen je dok je prikupljao danak od Drevljana, a nasljeđuje ga trogodišnji sin Svjatoslav I. Njegova majka Olga postaje regent i službena vladarica. * 13. juli – Kralj [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luj IV (Prekomorski)]], koji je putovao u Bayeux na poziv Vikinga Haraldra, bio je napadnut iz zasjede na rijeci Dives od strane Normana. Njegova pratnja je masakrirana, uključujući grofa Herluina od Montreuila. Luj je zarobljen od strane Normana i predat Hugu Velikom. U zamjenu za oslobađanje Luja, Laon mu se predaje kao kompenzacija.<ref>Timothy Reuter (1999). The New Cambridge Medieval History, Volume III, p. 385. ISBN 978-0-521-36447-8.</ref> * Mladi Ričard I (Vojvoda Normandije) uspio je uspostaviti svoju vlast u Normandiji na skupštini u Saint-Clair-sur-Epteu.<ref>Robert Wace Le Roman de Rou et des ducs de Normandie, Volume 1.</ref> * 31. oktobar: Bizantijska delegacija kod Otona I, kralja Njemačke.<ref>Revue des études byzantines, Volumes 30-31. Institut français d'études byzantines, 1972</ref> * Rusi polažu zakletvu u crkvi Svetog Ilije u Kijevu na sporazum sklopljen s Grcima. * Pobuna drevljanskih [[Slaveni|Slavena]] protiv danka koji je Igor nametnuo Rusiji. Igor Kijevski je ubijen tokom gušenja pobune. Njegova supruga Olga preuzima regentstvo za njihovog sina Svjatoslava i uspostavlja administrativnu mrežu za prikupljanje danka (završava se 964. godine).<ref>Biographie universelle, Volume 67. chez Michaud frères, 1840</ref> * Lotar priznaje skupštine građana Mantove, Verone i Brescije.<ref>Jean Bodin, Gouvernés et gouvernants, De Boeck Université, 1989 (ISBN 978-2-8041-2898-2.</ref> === Engleska === * Kralj Edmund I osvaja Strathclyde, sklapa savez s Malcolmom I (kraljem 'Pikta i Škota') i ustupa mu Cumberland i Westmorland. * Kralj Hywel Dda ("Dobri") saziva konferenciju u Whitlandu, koja sastavlja standardizirani zakonik u Walesu (približan datum). === Azija === * Započeo je rat između Kmera i Čampe, indijanskog kraljevstva na istočnom indokineskom poluostrvu (završio se 946. godine).<ref>Achille Dauphin-Meunier, Le Cambodge, Nouvelles Éditions Latines.</ref> * Buzurg Ibn Šahrijar, u svojoj Knjizi čuda Indije (Kitab al Ajaib al Hind), prenosi svjedočanstvo arapskog trgovca po imenu Ibn Lakis koji je vidio "hiljadu čamaca" kako stižu na obalu Mozambika, s posadom "Waq-Waq" koji su došli s otoka "koji se nalaze nasuprot Kine" (to jest, Indonezije) u potrazi za proizvodima i "zeng" robovima.<ref>Roger Blench, Matthew Spriggs Archaeology and Language. Routledge, 1999 (ISBN 978-0-415-11786-9)</ref> === Kina === * Jesen – Minsko kraljevstvo uništava Južni Tang. Car Juan Zong proširuje njegove posjede izvan granica bivšeg Vu kraljevstva. Pripaja Minsko kraljevstvo njegovim granicama. == 945. u temama == === Religija === * Dunstan postaje opat opatije Glastonbury u Engleskoj. Obnavlja monaški život uspostavljajući benediktinski monaštvo u manastiru. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Abbo od Fleuryja, francuski monah i opat (približan datum) * Adelaide od Akvitanije, francuska kraljica supruga (ili 952.) * [[El-Mukadasi]] (El-Makdisi), arapsko muslimanski geograf (približan datum) * [[Es-Sidžzi]], perzijski [[Astronomija|astronom]] i matematičar (umro 1020.) * Erik Pobjednički, kralj Švedske (približan datum) * Judah ben David Hajjudž, jevrejski lingvista (približan datum) * Tróndur í Gøtu, vikinški vođa (približan datum) == [[Smrt|Umrli]] == * 21. januar – Jang Tan, kineski general i guverner * 14. februar ** Lian Čongju, kineski general ** Zhu Vendžin, car Mina (Deset kraljevstava) * 30. jun – Ki no Tsurajuki, japanski pisac i pjesnik (r. 872.) * 4. jul – Zhuo Janming, kineski budistički monah i car * 23. oktobar – Hjedžong, kralj Gorjeoa (Koreja) (r. 912.) * [[Ebu Muhamed El-Hasan El-Hamdani]], arapsko muslimanski [[Geografija|geograf]] (r. 893.) * Adarnase II, princ od Tao-Klarjeti (Gruzija) * Bagrat I, princ od Tao-Klarjeti (Gruzija) * Fudživara no Nakahira, japanski državnik (r. 875.) * Igor I, varjaški vladar [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] * Krešimir I, kralj Hrvatskog Kraljevstva * Song Fudžin, carica i supruga Li Biana * Tuzun, abasidski general i de facto vladar * Vang Džičang, kineski general i kancelar * Jang Sigong, kineski zvaničnik i kancelar * Zhang Gongduo, kineski general i zvaničnik == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|945|945.}} 1f291eogfaj4uadxyitkkjk68u3ncd0 0 10274 3848180 3811604 2026-05-20T23:44:26Z Mhare 481 3848180 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} {{Nedostaju izvori}} '''Svijest''' je najmlađa (u filogenetskom smislu), nasloženija i isključivo ljudska psihička funkcija, koja se različito definiše: svijest obuhvata sve ono što postoji u datom trenutku u psihi čovjeka uz doživljavanje sebe i okoline kao i svjesnost i saznanje o postojanju sopstvene svijesti (self). Drugi definišu svijest kao sveukupnost psihičkog doživljavanja. Svijest je sveukupnost psihičkog doživljavanja u datom trenutku. Čovjek je misaono biće i jedini svjesni faktor u biosferi. To je jedna od temeljnih osobenosti ljudske vrste, na kojoj u suštini počivaju praktično sve bitne odrednice njene društvene, kulturne i biološke prirode. U živom svijetu susrećemo relativno brojne primjere instinktivne zoopsihike, ali jedino čovjek zna šta se dešava u njemu, sa njim i oko njega: on zna da misli – upravo u trenutku dok misli, zna da osjeća – tada kada osjeća, svjestan je svog djelovanja – ako to i kada čini. Svjestan je, dakle, svojih i okolinskih stanja, ponašanja i djelovanja, vremenskih i prostornih relacija i njihovih mogućih mjera. Svijest omogućuje spoznaju sopstvenih aktivnosti, unutrašnjih i spoljnih promjena; zahvaljujući njoj znamo ko smo, šta smo i kakvi smo – kakvi smo bili juče ili kakvi ćemo (vjerovatno) biti sutra, znamo da se biološki i duhovno razlikujemo od ostalih ljudi i okolnog svijeta uopće. Svijest je nastala iz potrebe permanentnog prilagođavanja prirodnoj i društvenoj sredini. Svjesno reagujemo redovno kada nesvjesni odgovor na vanjsko djelovanje postaje nedovoljan za adekvatnu i svrsishodnu adaptaciju, tj. svijest se javlja iz potrebe misaonog prevladavanja nedostataka u nervno–automatskom prilagođavanju. Objektivni kriterij svijesti je njena stvarna uloga u višim oblicima adaptacije vezanim za odgovarajuće neurofiziološke reakcije i procese u kori [[veliki mozak|velikog mozga]]. Aktivnost nižih nervnih centara nije praćena sviješću: u normalnim okolnostima, uopće ne znamo, tj. nismo svjesni šta se događa u funkciji [[Kičmena moždina|kičmene moždine]], [[Produžena moždina|produžene moždine]] ili [[mali mozak|malog mozga]], npr. Subjektivni kriterij svijesti može se poistovjetiti sa pojmom psihološki. Riječ je o tome da o svijesti sudimo i na osnovu sopstvene spoznaje unutrašnjih doživljaja. Po tome što normalan čovjek zna da misli, zna šta hoće, zna da i šta osjeća, zaključujemo da je on svjestan svojih misli, želja, osjećanja, ponašanja i aktivnosti. Stepen bistrine (lucidnosti) ili jasnoće svijesti veoma je različit i označava se kao nivo [[budnost]]i. U tom smislu, svijest može biti: *'''bistra – misaona''', koja zahtijeva održavanje određenog stupnja koncentracije, *'''spontana''' – za koju nije potreban napor koncentracije, *'''podsvjesnost''' – koja održava redovne automatske aktivnosti svakodnevnog života, i *'''nesvjesnost'''. U praktičnom radu stanje svijesti se ispituje prisustvom budnosti ili [[san|sna]], kao normalno stanje svijesti, potom da li je svijest normalno očuvana ili je ispitanik pospan ([[Somnolencija|somnolentan]]), u stanju sopora ili u [[Koma|komi]]. Potom se utvrđuje da li je ispitanik orijentisan prema sebi, drugim osobama, u vremenu i prostoru, dalje da li i kako doživljava sebe i okolinu i kakve su to promjene. I na kraju ispituju se ostale psihičke funkcije koje dovode do poremećaja stanja svijesti. Ovi poremećaji se bliže opisuju u dolje navedenim oblastima koje su posebno pobrojane. Prilikom utvrđivanja svijesnosti o unutrašnjim psihičkim doživljavanjima osoba daje jasne i logičke opise svoga unutrašnjem psihičkog života., što npr. kod delirantnih stanja to nije slučaj, kada je opis nejasan, djelimičan, zbrkan. Osoba može jasno da odrediti sebe sa svojim psihičkim i fizičkim karakteristikama tačnim prepoznavanjem granica psihičkog doživljavanja, sopstvenog tijela s jedne strane, i okoline koja ga okružuje s druge strane. Kada je osoba pod dejstvom određenih [[droga]] i [[toksin]]a ta granica je nejasna, ona npr. doživljava odvajanje svojih dijelova tijela, ili pak da pojedini predmeti u okolini čine dio njenog tijela. Također, osoba precizno razlikuje i pravilno svrstava osobe i predmete u svojoj okolini po njihovim karakteristikama. Ako je svijest poremećena, dolazi do pogrešnog svrstavanja i prepoznavanja osoba i predmeta u okolini, koji tada dobijaju drugačije osobine (iluzije), ili je pak prisutan utisak usporeneog odnosno ubrzanog odvijanja događaja. Poremećaji svijesti se mogu primijetiti posmatranjem ostalih psihičkih funkcija, koje mogu indirektno da ukažu na poremećaj svijesti, kada samim posmatranjem funkcija svijesti nije moguće ili je vrlo teško otkriti neki od njenih poremećaja, kao što je slučaj kod nekih sumračnih stanja i fuga kod epileptičara. Tada je često uočljiv '''poremećaj pažnje''', kada postoji nemogućnost održavanja, usmjeravanja i fokusiranja pažnje, što neminovno dovodi do toga da su stimulusi iz okoline nedovoljno jaki, nejasni, a njihova interpretacija je nepotpuna i pogrešna. U normalnim uslovima to se javlja kod iscrpljenih i pospanih ispitanika, kod kojih pažnja nije nikad u potpunosti poremećena, a poslije adekvatnog odmora dolazi do potpunog oporavka psihičkih funkcija bez ikakvih posljedica. Kod organskih oboljenja [[mozak|mozga]] oscilacije poremećaja pažnje su jače izražene, česte, sa periodima normalnog funkcionisanja svijeti. Pored oštećenja funkcija pažnje prisutno je '''oštećenje i funkcionisanje procesa upamćivanja''', koji zahtjevaju očuvane funkcije pažnje, koncentracije, opažanja i sposobnosti shvatanja opaženog. Zbog oštećenja upamćivanja za period oštećenja svijesti postoji djelimično ili potpuno oštećenje sjećanja ([[amnezija|amnezije]]), čija težina oštećenja zavisi od mnogih faktora. U stanjima djelovanja jakog afekta (ljutnja, srdžba, bijes) dolazi do suženja svijesti i u normalnih osoba, koje traje kratko, obično nekoliko minuta, i za to vrijeme postoji nesjećanje za događaje koji su se dogodili. Uopšteno govoreći svijest može biti poremećena '''sužavanjem obima (polja) svijesti''', kada je njena širina (prostranstvo) suženo, ili '''nejasnoćom sadržaja svijesti''' kada je ona pomućena, tj. gubitak bistrine i jasnoće svijesti. Kada je svijest sužena, a istovremeno je njen sadržaj nejasan, vidi se često kod '''[[delirijum]]a''' ([[alkohol]]ni ili drugi organski uslovljeni). Ako je širina (obim) svijesti očuvana, ali postoji nedovoljna jasnoća sadržaja svijesti, često pogrešna, javlja se kod '''[[shizofrenija|shizofrenih]] [[bolesnik]]a'''. Dakle, kod njih nema suženja svijesti, oštećen je njen sadržaj. Obrnuto, kod '''[[depresija|depresivnih]] stanja''' sadržaj svijesti je očuvan, jasan, ali je obim svijesti sužen. Ista je situacija '''u stanju jakog afekta''', npr. [[strah]]a. Suženje polja svijesti je prisutno u i '''sumračnim stanjima'''. Uobičajena je podjela poremećaja svijesti na kvantitativne (kada je sniženo reagovanje na draži iz sopstvenog tijela i iz okoline) i kvalitativne poremećaje svijesti (kada postoji suženje svijesti i nedovoljna jasnoća njenog sadržaja). Za razumijevanje psihijatrije navedeno razmatranje o svijesti je uobičajeno i dovoljno. Psiholozi, sociolozi, filozofi i drugi koji se neposredno bave ovim temama razmatraju podrobnije psihičke funkcije, skladno njihovim naučnim potrebama. ==[[Svijest i poremećaji svijesti]]== === Kvantitativni poremećaji svijesti === * [[Somnolencija]] * [[Sopor]] * [[Koma]] === Kvalitativni poremećaji svijesti === Oni se dijele na: '''1. Poremećaji svijesti u širem smislu''' podrazumijevaju poremećenost integrativne uloge svijesti, tako da je poremećena svijesnost samoga sebe kao cjeline. Tu spadaju: * [[Depersonalizacija]] * [[Derealizacija]] * [[Transformacija]] * [[Autizam]] '''2. Poremećaji svijesti u užem psihijatrujskom smislu''' podrazumijevaju pomućenu i suženu svijest. Tu spadaju: * [[Konfuzno-oneroidno stanje]] * [[Delirantno stanje]] * [[Sumračno stanje]] * [[Somnabulizam]] * [[Fuge]] * [[Hipnotičko stanje]] == Također pogledajte == * [[Gestalt psihoterapija]] *[[Moral]] *[[Psihologija]] {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Fenomenologija]] [[Kategorija:Mentalni procesi]] [[Kategorija:Ontologija]] [[Kategorija:Teorija uma]] d5s7ogcz536yl6tyev2w00b5u0tl0qf 3848181 3848180 2026-05-20T23:44:40Z Mhare 481 3848181 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Svijest''' je najmlađa (u filogenetskom smislu), nasloženija i isključivo ljudska psihička funkcija, koja se različito definiše: svijest obuhvata sve ono što postoji u datom trenutku u psihi čovjeka uz doživljavanje sebe i okoline kao i svjesnost i saznanje o postojanju sopstvene svijesti (self). Drugi definišu svijest kao sveukupnost psihičkog doživljavanja. Svijest je sveukupnost psihičkog doživljavanja u datom trenutku. Čovjek je misaono biće i jedini svjesni faktor u biosferi. To je jedna od temeljnih osobenosti ljudske vrste, na kojoj u suštini počivaju praktično sve bitne odrednice njene društvene, kulturne i biološke prirode. U živom svijetu susrećemo relativno brojne primjere instinktivne zoopsihike, ali jedino čovjek zna šta se dešava u njemu, sa njim i oko njega: on zna da misli – upravo u trenutku dok misli, zna da osjeća – tada kada osjeća, svjestan je svog djelovanja – ako to i kada čini. Svjestan je, dakle, svojih i okolinskih stanja, ponašanja i djelovanja, vremenskih i prostornih relacija i njihovih mogućih mjera. Svijest omogućuje spoznaju sopstvenih aktivnosti, unutrašnjih i spoljnih promjena; zahvaljujući njoj znamo ko smo, šta smo i kakvi smo – kakvi smo bili juče ili kakvi ćemo (vjerovatno) biti sutra, znamo da se biološki i duhovno razlikujemo od ostalih ljudi i okolnog svijeta uopće. Svijest je nastala iz potrebe permanentnog prilagođavanja prirodnoj i društvenoj sredini. Svjesno reagujemo redovno kada nesvjesni odgovor na vanjsko djelovanje postaje nedovoljan za adekvatnu i svrsishodnu adaptaciju, tj. svijest se javlja iz potrebe misaonog prevladavanja nedostataka u nervno–automatskom prilagođavanju. Objektivni kriterij svijesti je njena stvarna uloga u višim oblicima adaptacije vezanim za odgovarajuće neurofiziološke reakcije i procese u kori [[veliki mozak|velikog mozga]]. Aktivnost nižih nervnih centara nije praćena sviješću: u normalnim okolnostima, uopće ne znamo, tj. nismo svjesni šta se događa u funkciji [[Kičmena moždina|kičmene moždine]], [[Produžena moždina|produžene moždine]] ili [[mali mozak|malog mozga]], npr. Subjektivni kriterij svijesti može se poistovjetiti sa pojmom psihološki. Riječ je o tome da o svijesti sudimo i na osnovu sopstvene spoznaje unutrašnjih doživljaja. Po tome što normalan čovjek zna da misli, zna šta hoće, zna da i šta osjeća, zaključujemo da je on svjestan svojih misli, želja, osjećanja, ponašanja i aktivnosti. Stepen bistrine (lucidnosti) ili jasnoće svijesti veoma je različit i označava se kao nivo [[budnost]]i. U tom smislu, svijest može biti: *'''bistra – misaona''', koja zahtijeva održavanje određenog stupnja koncentracije, *'''spontana''' – za koju nije potreban napor koncentracije, *'''podsvjesnost''' – koja održava redovne automatske aktivnosti svakodnevnog života, i *'''nesvjesnost'''. U praktičnom radu stanje svijesti se ispituje prisustvom budnosti ili [[san|sna]], kao normalno stanje svijesti, potom da li je svijest normalno očuvana ili je ispitanik pospan ([[Somnolencija|somnolentan]]), u stanju sopora ili u [[Koma|komi]]. Potom se utvrđuje da li je ispitanik orijentisan prema sebi, drugim osobama, u vremenu i prostoru, dalje da li i kako doživljava sebe i okolinu i kakve su to promjene. I na kraju ispituju se ostale psihičke funkcije koje dovode do poremećaja stanja svijesti. Ovi poremećaji se bliže opisuju u dolje navedenim oblastima koje su posebno pobrojane. Prilikom utvrđivanja svijesnosti o unutrašnjim psihičkim doživljavanjima osoba daje jasne i logičke opise svoga unutrašnjem psihičkog života., što npr. kod delirantnih stanja to nije slučaj, kada je opis nejasan, djelimičan, zbrkan. Osoba može jasno da odrediti sebe sa svojim psihičkim i fizičkim karakteristikama tačnim prepoznavanjem granica psihičkog doživljavanja, sopstvenog tijela s jedne strane, i okoline koja ga okružuje s druge strane. Kada je osoba pod dejstvom određenih [[droga]] i [[toksin]]a ta granica je nejasna, ona npr. doživljava odvajanje svojih dijelova tijela, ili pak da pojedini predmeti u okolini čine dio njenog tijela. Također, osoba precizno razlikuje i pravilno svrstava osobe i predmete u svojoj okolini po njihovim karakteristikama. Ako je svijest poremećena, dolazi do pogrešnog svrstavanja i prepoznavanja osoba i predmeta u okolini, koji tada dobijaju drugačije osobine (iluzije), ili je pak prisutan utisak usporeneog odnosno ubrzanog odvijanja događaja. Poremećaji svijesti se mogu primijetiti posmatranjem ostalih psihičkih funkcija, koje mogu indirektno da ukažu na poremećaj svijesti, kada samim posmatranjem funkcija svijesti nije moguće ili je vrlo teško otkriti neki od njenih poremećaja, kao što je slučaj kod nekih sumračnih stanja i fuga kod epileptičara. Tada je često uočljiv '''poremećaj pažnje''', kada postoji nemogućnost održavanja, usmjeravanja i fokusiranja pažnje, što neminovno dovodi do toga da su stimulusi iz okoline nedovoljno jaki, nejasni, a njihova interpretacija je nepotpuna i pogrešna. U normalnim uslovima to se javlja kod iscrpljenih i pospanih ispitanika, kod kojih pažnja nije nikad u potpunosti poremećena, a poslije adekvatnog odmora dolazi do potpunog oporavka psihičkih funkcija bez ikakvih posljedica. Kod organskih oboljenja [[mozak|mozga]] oscilacije poremećaja pažnje su jače izražene, česte, sa periodima normalnog funkcionisanja svijeti. Pored oštećenja funkcija pažnje prisutno je '''oštećenje i funkcionisanje procesa upamćivanja''', koji zahtjevaju očuvane funkcije pažnje, koncentracije, opažanja i sposobnosti shvatanja opaženog. Zbog oštećenja upamćivanja za period oštećenja svijesti postoji djelimično ili potpuno oštećenje sjećanja ([[amnezija|amnezije]]), čija težina oštećenja zavisi od mnogih faktora. U stanjima djelovanja jakog afekta (ljutnja, srdžba, bijes) dolazi do suženja svijesti i u normalnih osoba, koje traje kratko, obično nekoliko minuta, i za to vrijeme postoji nesjećanje za događaje koji su se dogodili. Uopšteno govoreći svijest može biti poremećena '''sužavanjem obima (polja) svijesti''', kada je njena širina (prostranstvo) suženo, ili '''nejasnoćom sadržaja svijesti''' kada je ona pomućena, tj. gubitak bistrine i jasnoće svijesti. Kada je svijest sužena, a istovremeno je njen sadržaj nejasan, vidi se često kod '''[[delirijum]]a''' ([[alkohol]]ni ili drugi organski uslovljeni). Ako je širina (obim) svijesti očuvana, ali postoji nedovoljna jasnoća sadržaja svijesti, često pogrešna, javlja se kod '''[[shizofrenija|shizofrenih]] [[bolesnik]]a'''. Dakle, kod njih nema suženja svijesti, oštećen je njen sadržaj. Obrnuto, kod '''[[depresija|depresivnih]] stanja''' sadržaj svijesti je očuvan, jasan, ali je obim svijesti sužen. Ista je situacija '''u stanju jakog afekta''', npr. [[strah]]a. Suženje polja svijesti je prisutno u i '''sumračnim stanjima'''. Uobičajena je podjela poremećaja svijesti na kvantitativne (kada je sniženo reagovanje na draži iz sopstvenog tijela i iz okoline) i kvalitativne poremećaje svijesti (kada postoji suženje svijesti i nedovoljna jasnoća njenog sadržaja). Za razumijevanje psihijatrije navedeno razmatranje o svijesti je uobičajeno i dovoljno. Psiholozi, sociolozi, filozofi i drugi koji se neposredno bave ovim temama razmatraju podrobnije psihičke funkcije, skladno njihovim naučnim potrebama. ==[[Svijest i poremećaji svijesti]]== === Kvantitativni poremećaji svijesti === * [[Somnolencija]] * [[Sopor]] * [[Koma]] === Kvalitativni poremećaji svijesti === Oni se dijele na: '''1. Poremećaji svijesti u širem smislu''' podrazumijevaju poremećenost integrativne uloge svijesti, tako da je poremećena svijesnost samoga sebe kao cjeline. Tu spadaju: * [[Depersonalizacija]] * [[Derealizacija]] * [[Transformacija]] * [[Autizam]] '''2. Poremećaji svijesti u užem psihijatrujskom smislu''' podrazumijevaju pomućenu i suženu svijest. Tu spadaju: * [[Konfuzno-oneroidno stanje]] * [[Delirantno stanje]] * [[Sumračno stanje]] * [[Somnabulizam]] * [[Fuge]] * [[Hipnotičko stanje]] == Također pogledajte == * [[Gestalt psihoterapija]] *[[Moral]] *[[Psihologija]] {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihijatrija]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Fenomenologija]] [[Kategorija:Mentalni procesi]] [[Kategorija:Ontologija]] [[Kategorija:Teorija uma]] qktmb3tae1fvhl0vrlz4k53fy8phbp3 0 10397 3848171 3838509 2026-05-20T23:41:53Z Mhare 481 3848171 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Čišćenje}}{{Standardi}} {{Šablon:Psihologija bočna traka}} Riječ '''inteligencija''' potiče od latinske riječi ''inteligere'' i znači razumjeti, shvatiti. Postoje mnoge definicije inteligencije koje za sada ne definišu precizno inteligenciju kao psihičku funkciju. Mnogi autori se razilaze čak u razumijevanju suštine procesa inteligencije. Jedni definišu da je inteligencija sposobnost rješavanja novih problema i snalaženje u novonastalim situacijama, dok drugi pak smatraju da inteligencija obuhvata sposobnost apstraktnog razmišljanja, razumijevanje uzroka i posljedica nekog problema, sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog, sposobnost učenja i prilogođavanja nekom zadatom cilju. Poneki autori se skoncentrišu na sposobnost lakog i brzog učenja i sposobnost sticanja novih sposobnosti. Ako se pokuša razvrstavanje različitih shvatanja inteligencije, onda bi se moglo uočiti nekoliko aspekta definisanja inteligencije, koji obuhvataju sljedeće osobine ličnosti: * moć brzine adaptacije na postojeće i novonastale uslove * moć brzog i lakog učenja * moć apstraktnog mišljenja * moć brzine osjetljivosti za zadati problem * računske operacije i shvatanje matematičkog problema * sposobnost korišćenja riječi prilikom govora i pisanja, razumijevanje ideja * moć globalne sposobnosti osobe uključujući svrsihodnu primjenu svih naprijed navedenih sposbnosti.<ref>Gottfredson L. S. (1997): Mainstream science on intelligence (editorial)". Intelligence 24: 13–23. doi:10.1016/s0160-2896(97)90011-8. ISSN 0160-2896.</ref><ref>Neisser U. B. et al, (1998): Intelligence: Knowns and Unknowns". Annual Progress in Child Psychiatry and Child Development, {{ISBN|978-0-87630-870-7}}.</ref><ref>Neisser U. hB. et al. (1996):.Intelligence: knowns and unknowns". American Psychologist 51: 77–101. doi:10.1037/0003-066x.51.2.77. ISSN 0003-066X.</ref> == Procjenjivanje inteligencije == U procjenjivanju inteligencije kao složene psihičke funkcije uzimaju se u obzir opća sposobnost ličnosti (G-faktor ili generalni faktor) i mnoge naročite sposobnosti (S-faktori ili specifični faktori). Inteligencija se ne određuje samo na osnovu izrazite karakteristike jedne određene sposobnosti, ako druge opće sposobnosti nisu prisutne. Tada se obično govori npr. o prosječnoj inteligenciji sa posebnom nadarenošću za neku određenu sposobnost. U ovakvim slučajevima se nerijetko sreće nešto niža inteligencija, nego što bi se možda čak očekivalo. Ovakvo razmatranje podjelom na glavni i na specifične faktore koji određuju inteligentnost osobe nailazi na kritike autora koji se zalažu za multifaktorijalnu teoriju inteligencije, koja u obzir uzima sve relevantne sposbnosti. Za procese inteligencije potrebno je funkcionisanje i drugih psihičkih funkcija, kao što su [[svijest]], [[opažanje]], [[mišljenje]], [[pamćenje]], koje su neophodne za normalno odvijanje procesa inteligencije. Po teoriji o naslijeđu razmatra se genetska uslovljenost u razvoju inteligencije. Pritom se navodi veliki značaj činilaca sredine koji aktiviraju genetsko naslijeđe i potom razvijaju inteligenciju do stepena određenog u genetskom kodu jedinke. Do ovih shvatanja došlo se dugogodišnjim proučavanjem razvoja inteligencije kod blizanaca koji su živeli u različitim sredinama zajedno ili odvojeno. Vrijeme u kojem se razvija inteligencija je predmet rasprave i neslaganja među mnogim istraživačima. Dok jedni tvrde da se inteligencija razvija do 15-16 godine, drugi smatraju da se procesi razvoja privode kraju oko 24-25 godine života. Ima autora koji su stanovišta da se inteligencija, a naročito kod pojedinih osoba, razvija čak i poslije 50. godine života. == Mjerenje inteligencije == Mjerenje inteligencije se vrši primjenom testova inteligencije prilagođenih za određeni uzrast i populaciju i spada u domen rada psihologa. Rezultat testa je količnik inteligencije (''IQ-Inteligentiae Quotient'') koji se dobija dijeljenjem umne (mentalne) starosti dobivene testom (u mjesecima) i dobne ili kalendarske starosti (u mjesecima). Da bi se dobio praktičan broj, dobijeni rezultat se pomnoži s brojem 100. '''IQ = Mentalna Starost(mjeseci) : Kalendarska Starost(mjeseci) x 100''' Ako je recimo testom postignuta mentalna starost od 54 mjeseci a dijete je staro 7 godina (ili 84 mjeseci), onda je njegov trenutni razvoj inteligencije na nivou dijeteta od 4,5 godine (54 mjeseci podijeljeno sa 12 mjeseci, to iznosi četiri i po godine). IQ bi iznosio 54 : 84 x 100 = 64,3. Imajući u vidu da se inteligencija još nalazi u fazi razvoja, konačan rezultat će naravno izgledati drugačije. U zavisnosti od vrijednosti IQ, visina inteligencije se može podjeliti na nekoliko grupa:{{izvor}} * potencijal genijalnosti i genijalnost (135+) * daroviti (130+) * nadprosječna inteligencija (IQ je između 111-130) * Prosječna inteligencija (IQ je između 90-110) * Fiziološki tupi (IQ je između 70-89) Prisustvo poremećaja inteligencije sa vrijednostima IQ manjim od 70 od rođenja, ili ako su ti poremećaji nastali tokom razvoja inteligencije, onda se radi o '''mentalnoj retardaciji''' (oligofrenija, duševna-mentalna zaostalost, slaboumnost), koja se dalje dijeli: * Laka duševna zaostalost ili debilnost (IQ je između 50-69) * Umjerena duševna zaostalost ili lakša imbecilnost (IQ je između 35-49) * Teška duševna zaostalost (IQ je između 20-34) * Duboka duševna zaostalost ili idiotija (IQ je ispod 20) Ako je oštećenje inteligencije nastalo kasnije kada je već inteligencija razvijena, onda se radi o '''demencijama'''. == [[Heritabilnost]] inteligencije == Primjenom [[gemelologija|gemelološkog]] i [[genealogija|genealoškog]] [[metod]]a, davno jo dokazano da su mnoge kategorije abnormalno niske inteligencije najčešće nasljedne. Na toj osnovi je razvijena [[hipoteza]] da: *i “normalna” varijacija stepena inteligencije nesumnjivo ima i svoju genetičku osnovu, da je *(relativno uzak) raspon u [[čovjek|ljudskoj]] [[vrsta|vrsti]] također nasljedan te da je ekspresija odgovarajućeg poligenskog seta u suštini iste prirode kao i u kontroli [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomske]] i [[biohemija|biohemijsko]]-[[fiziologija|fiziološke]] kvantitativne varijacije.<ref>Dobzhansky T. (1962): Mankind Evolving – The Evolution of the Human Species. Yale University Press, New Haven and London.</ref> U većini dosadašnjih istraživanja je konstatovano da se [[heritabilnost]] (''h'') ovog svojstva.kreće od oko ''h''=50 preko ''h''=0,65 do ''h''=0,85, što znači da oko 50%, odnosno 65% do 85% uočene promjenljivosti determiniraju nasljedni faktori. To “nasljeđivanje inteligencije”, međutim, ne znači da su umne mogućnosti svake ljudske individue upravo toliko određene već pri njenom začeću, nego samo opisuje pojavu da će pod istovjetnim uvjetima života i obrazovanja posmatranih osoba u posmatranoj grupi i dalje varirati u tom obimu.<ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, {{ISBN|0-19-50944-1-7}}; {{ISBN|0-19-509442-5}}.</ref> Budući da je inteligencija komponovana od niza određenih sposobnosti, logično se pretpostavlja da pojedini [[gen]]i (različitog reda i ranga) odgovarajuće [[poligensko nasljeđivanje|poligenske serije]] kontroliraju pojedine funkcije [[mozak|moždanih ćelija]] i njihove veze sa senzornim [[organ]]ima i drugim dijelovima nervnog sistema. Takođe je nesumnjivo da u tom kompleksu djeluju i dodatni geni, uključujući i one koji mogu biti u vezi sa određenim specijalnim sposobnostima (koje so manifestuju nezavisno od stepena inteligencije). Imajući u vidu izložene činjenice, postaju jasnije i [[metodologija|metodološke]] poteškoće u procjeni stepena inteligencije, posebno kada je riječ o odraslim [[jedinka|osobama]]. Ni jedna od prihvatljivih mjera u ovoj oblasti, naime, ne može se odnositi ne inteligenciju u cjelini, nego samo na njene parcijalno testirane komponente. Otuda i potiču i dodatni problemi u proučavanju odgovarajućih relacija, između roditelja i potomaka. == Također pogledajte == *[[Inteligencija i poremećaji inteligencije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://testovi.50webs.com Besplatni IQ testovi]{{Mrtav link}} * [http://testovi.info IQ Testovi Info] {{Commonscat|Intelligence}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] sd3lgdm6d59rlnx160ypc9s9cb47ptj 0 12002 3848151 3833718 2026-05-20T22:30:25Z ~2026-30375-39 181594 Tiskarske greske 3848151 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = 5. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine | slika = 5. korpus Armije RBIH (logo).svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = | aktivan = 21. oktobar 1992 – 2006. (unutar Vojske Federacije BiH) | država = [[Republika Bosna i Hercegovina]] | grana = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Kopnena vojska Armije Republike Bosne i Hercegovine]] | vrsta = | dio = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = Kasarna "[[Adil Bešić]]", [[Bihać]] | nadimak = Sila Nebeska | moto = | boje = | oprema = | bitke = [[Operacija "Munja '93"]]<br />[[Operacija "Grabež '94"]]<br />[[Operacija "Breza '94"]]<br />[[Operacija "Tigar '94"]]<br />[[Operacija "Pauk"]]<br />[[Operacija "Sana '95"]]<br />[[Operacija "Pećigrad"]] | web_stranica = | komandir1_oznaka = | komandir1 = [[Ramiz Dreković]] (21. 10. 1992 – 1. 11. 1993)<ref name="Petikorpus">{{cite book|last1=Felić |first1=Bejdo |title=Peti korpus (1992. - 1995)|date=2002. |publisher=Ljiljan |location=Sarajevo |isbn=9958-22-098-9 |page=667}}</ref> | komandir2_oznaka = | komandir2 = [[Atif Dudaković]] (1. 11. 1993 – 28. 11. 1997)<ref name="Petikorpus"/><ref>{{Cite web |url=http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/generali-arbih/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 11. 2018 |archive-date=4. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404013205/http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/generali-arbih |url-status=dead }}</ref> | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} [[Datoteka:5. Korpus Armije RBIH v1.png|mini|Druga verzija grba 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]] '''Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine''' bio je jedan od korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Formiran je Odlukom [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] 21. oktobra 1992. godine. Istom odlukom komanda korpusa nalazila se u [[Bihać]]u a kao vojna formacija najvišeg ranga obuhvatio je vojne jedinice koje su do tada postojale na području sjeverozapadne Bosne, odnosno [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] i to na način da je okružni štab TO pretpočinjen novoformiranom korpusu a općinski štabovi formiranim brigadama. Dodijeljena zona odgovornosti korpusa obuhvatala je skoro kompletnu [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] ali se u stvarnoj situaciji prostirala na otprilike 1.150&nbsp;km². Dužina granice zone odgovornosti iznosila je oko 180&nbsp;km a na branjenoj teritoriji živjelo je između 180.000 i 200.000 stanovnika. Tokom [[Operacija "Sana '95"|operacije "Sana '95"]], vođene u jesen 1995. godine, Peti korpus je u potpunosti porazio Abdićeve snage i zauzeo [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]], porazio srpske snage i zauzeo gradove: [[Bosanski Petrovac]], [[Ključ (općina)|Ključ]] i [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], da bi na kraju ove operacije u sadejstvu sa [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmim korpusom Armije Republike Bosne i Hercegovine]] zauzeo i [[Sanski Most]]. [[Datoteka:Atifdudakovicnaredjenjeyu7.jpg|mini|250p|Komandant [[Atif Dudaković]]]] == Historija == === Osnivanje prvih jedinica === Prva brigada formirana na ovoj teritoriji je bila [[504. brdska brigada|101. samostalna muslimanska krajiška brigada]] formirana 9. aprila 1992. godine u selu Kovačević, općina [[Cazin]].<ref>Peti korpus 1992.-1995., Bejdo Felić, str. 24.</ref> I u drugim naseljenim mjestima Okruga Bihać formiraju se jedinice višeg taktičko-operativnog nivoa pa tako u Bihaću, 19. jula, od već formiranih odreda TO se vrši postrojavanje pripadnika novoustrojene [[501. slavna brdska brigada|prve]] i [[502. viteška brdska brigada|druge bihaćke pješadijske brigade]]. U augustu se u Cazinu na isti način osniva [[503. slavna brdska brigada|1. cazinska pješadijska]] a u [[Bužim]]u 15. augusta [[505. viteška brdska brigada|105. bužimska krajiška pješadijska brigada]], kasnije poznata kao [[505. viteška brdska brigada]], 1. 9. 1992. godine osnovana je 111. bosanskokrupska pješadijska brigada koja je 1. aprila naredne godine preimenovana u [[511. slavna brdska brigada|511. brdsku brigadu]]. === Osnivanje operativne grupe i korpusa === Zbog nepostojanja operativno-taktičke komande osjećala se potreba formiranja jedne takve komande koja bi objedinila formirane brigade i uspostavila lanac rukovođenja i komandovanja takvim jedinicama kako u procesu planiranja i priprema isto tako i u izvođenju borbenih dejstava značajnijih razmjera. Na osnovu tih potreba a po naređenja Štaba VK OS Republike Bosne i Hercegovine od 29. jula 1992. godine, 13. augusta dolazi do osnivanja Unske operativne grupe,<ref name="peti korpus">Peti korpus 1992.-1995., Bejdo Felić, str. 47.</ref> koja će ubrzo promijeniti naziv u Unsko-sansku operativnu grupu (USOG). Ova OG preuzela je komandovanje nad svim jedinicama sve do formiranja korpusa koje je naređeno odlukom Predsjedništva RBiH od 18. augusta 1992. godine.<ref>ICTY - Presuda Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, 15. marta 2006., str.99</ref> Za komandanta USOG-a postavljen je [[Ramiz Dreković]] a za njegovog zamjenika i načelnika štaba imenovan je Ramiz Duraković.<ref name="peti korpus" /> Štab Vrhovne komande [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] je 29. septembra 1992. godine je izdao naredbu br. 02-111-738/92 za formiranje Petog korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] za čije sjedište se određuje Bihać.<ref name="peti korpus" /> Zbog trenutne situacije koja je vladala u bihaćkom okrugu, ova naredba je realizovana tek 21. oktobra 1992. godine što se uzima za zvanični datum osnivanja 5. korpusa. U sastav novoformiranog korpusa ušle su svi borci i starješine iz rasformirane Unsko-sanske operativne grupe koja je imala u svom sastavu sve pješadijske brigade, i dijelovi preformiranog Okružnog štaba [[Teritorijalna odbrana|TO]] Bihać, čije su formacije i nadležnosti smanjene. Prvom naredbom, na mjesto komandanta korpusa je postavljen [[major]] Hajrudin Osmanagić, ali ubrzo nakon toga dužnost je predao Ramizu Drekoviću. Prilikom njegovog formiranja bihaćki okrug se nalazio u veoma nepovoljnoj situaciji, zbog nedostatka oružja, municije, hrane, lijekova. Najkraća udaljenost Bihaća od ostatka slobodne teritorije u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] je iznosila oko 100&nbsp;km, dok je [[Velika Kladuša]] bila udaljena tridesetak kilometara od teritorije koju je držala [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]].<ref>http://conjuncture.ru/valecky_22-03-2013/</ref> Nakon odlaska generala Drekovića na dužnost komandanta [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|4. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine]], na poziciju komandanta Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine 1. novembra 1993. godine<ref>http://www.vojska.net/bos/oruzane-snage/bosna-i-hercegovina/armija/korpus/5//</ref> dolazi general [[Atif Dudaković]] i na toj dužnosti ostaje do 28. novembra 1997. godine. 5. korpus je često nazivan 5. armijom od stranih medija koji su bili prisutni u vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] na tom području.<ref>Noel Malcolm: Povijest Bosne</ref> === Ratni put Korpusa === === Kraj rata i mirnodopski status === == Komanda == Prema naređenju Vrhovnog štaba Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine od 29. septembra 1992. za sjedište korpusa određen je Bihać. Formiranjem korpusa za prvog komandanta korpusa određen je Ramiz Dreković (21.10.1992. - 1.11.93)<ref name="Petikorpus"/> a za načelnika Štaba Ramiz Duraković. Pomoćnik Komandanta za moral, IPD i VP bio je Ejub Topić, za bezbjednost Sakib Butković a za logistiku Bećir Sirovina. Tokom postojanja sastav komande korpusa se mijenjao a na čelnoj funkciji korpusa Drekovića je 1. novembra 1993. zamijenio Atif Dudaković koji će funkciju komandanta obavljati do 28. novembra 1997. == Formacijska popunjenost na dan formiranja == [[Datoteka:Armija20rbih20320korpus.jpg|mini|200p|Pripadnici Petog korpusa]] Formiranjem 5. korpusa u njegov sastav su ušle sve postojeće jedinice s bihaćkog okruga a koje su iskazivale lojalnost [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Republičkoj Vladi]]. U tom momentu sastav korpusa je činilo sedam brigada, svih sedam pješadijskog tipa, šest jedinica nižeg ranga (bataljon ili četa) različitih namjena kao i logistička baza i komanda korpusa sa ukupno 10.152 pripadnika od čega je 8.705 vojnika i 1.447 pripadnika podoficirskog i oficirskog ranga.<ref>Peti korpus 1992.-1995., Bejdo Felić, str. 48.</ref> Najmnogoljudnija je bila 111. bosanskokrupska pješadijska brigada sa ukupno 1.692 pripadnika dok su još četiri brigade brojale iznad 1.000 pripadnika. == Naoružanje na dan formiranja korpusa == Danom formiranja Peti korpus je u svom naoružanju posjedovao ukupno 2140 cijevi od toga 1094 automatskih i 479 poluautomatskih pušaka.<ref name="Petikorpus"/> Od ostalog naoružanja najznačajniji je jedan tenk [[T-55]], jedan SPAT [[M53/59 Praga]], jedan [[BOV]] M86, jedan kamion radio veze TAM110, 2 topa ZIS-3 kalibra 76mm, 20 minobacača različitih kalibara, 67 komada različitog ručnog protivoklopnog naoružanja (Osa, Zolja, RBR), 3 Protivzračna mitraljeza, 2 [[M60 BST|bestrzajna topa kalibra 82 mm]]<ref name="Petikorpus"/>. == Borbena dejstva == Prema dokumentaciji Petog korpusa tokom rata u Bosni i Hercegovini snage korpusa su učestvovale u ukupno pet operacija. Prema karakteru operacija njih tri su napadne operacije, jedna napadna sa prelaskom u odbranu i jedna odbrambena sa prelaskom u napad. Prema istom izvoru zabilježena su tri boja.<ref name="Petikorpus"/> Od ukupno registriranih 953 borbena dejstva najviše njih je zabilježeno tokom 1995. (389) i 1994. godine (359) od čega pojedinačno najviše tokom septembra 1995. (ukupno 72 borbena dejstva)<ref name="Petikorpus"/> kada su se i desili najznačajniji događaji u zoni odgovornosti korpusa. * Ofanziva Munja 93<ref name="Munja93">[http://balkanx.ucoz.de/news/ofanziva_munja_93/2013-03-10-9 ''Munja 93'']{{Mrtav link}}: pristupljeno: 25. 10. 2013</ref> * Zauzimanje Grabeža "94" * Zauzimanje Pećigrada "94" * [[Breza 94|Operacija Breza '94]] * [[Operacija Sana '95]]<ref name="Sana 1995">[http://balkanx.ucoz.de/news/sana_1995/2013-03-10-6 ''Sana 1995'']{{Mrtav link}}: pristupljeno: 25. 10. 2013</ref> * [[Operacija Oluja]] == Priznanja == Dvojica pripadnika korpusa ([[Adil Bešić]] i [[Izet Nanić]]) posthumno su odlikovani najvišim armijskim odlikovanjem [[Orden heroja oslobodilačkog rata|Ordenom heroja oslobodilačkog rata]]. Tri brigade su kraj ratnih dejstava dočekale sa počasnim nazivom ''slavne'' (501, 503. i 511) i dvije kao ''viteške'' (502. i 505). == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *[http://www.scribd.com/doc/85779064/Peti-Korpus-1992-1995-Bejdo-Felic Peti korpus Armije RBiH 1992-1995] *[http://www.vojska.net/bos/oruzane-snage/bosna-i-hercegovina/armija/korpus/5/ Vojska.net: Peti korpus Armije RBiH] *[http://www.vojska.net/bos/oruzane-snage/bosna-i-hercegovina/armija/brigada/brdska/501/ Vojska.net: 501. brigada Petog korpusa Armije RBiH] *[http://www.vojska.net/bos/oruzane-snage/bosna-i-hercegovina/armija/brigada/brdska/505/ Vojska.net: 505. brigada Petog korpusa Armije RBiH] {{Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Korpusi Armije Republike Bosne i Hercegovine|5]] [[Kategorija:Historija Bihaća]] kp5pwxkx8oigizm71waqlhp9revxokm 0 12672 3847982 3844616 2026-05-20T12:28:59Z NeptuneBot 126033 /* Teheranska konferencija */ pravopis, replaced: sa C → s C using [[Project:AWB|AWB]] 3847982 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Federativna Narodna Republika Jugoslavija {{nobold|{{smaller|(1945–1963)}}}}<hr>Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija {{nobold|{{smaller|(1963–1992)}}}} | izvorno_ime = | status = | genitiv = | razdoblje = 1945–1992. | država_prije1 = Demokratska Federativna Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg | država_prije2 = Slobodna teritorija Trsta | država_prije_zastava2 = Free Territory Trieste Flag.svg | država_poslije1 = Republika Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | država_poslije2 = Hrvatska | država_poslije_zastava2 = Flag of Croatia.svg | država_poslije3 = Republika Makedonija | država_poslije_zastava3 = Flag of North Macedonia (1992–1995).svg | država_poslije4 = Savezna Republika Jugoslavija | država_poslije_zastava4 = Flag of Yugoslavia (1992–2003); Flag of Serbia and Montenegro (2003–2006).svg | država_poslije5 = Slovenija | država_poslije_zastava5 = Flag of Slovenia.svg | zastava = Flag of SFR Yugoslavia.svg | grb = Emblem of SFR Yugoslavia.svg | uzrečica = ''[[Bratstvo i jedinstvo]]'' | himna = ''[[Hej Slaveni]]''{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg]]}} | karta = Yugoslavia_1956-1990.svg | glavni_grad = [[Beograd]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|44|49|04|N|20|27|25|E|region:RS|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Beograd]] | službeni_jezik = Nijedan na saveznom nivou<br />'''Nacionalni jezik:'''<br />[[srpskohrvatski]]^'''1'''<br />'''Regionalni jezici:'''<br />[[makedonski]] i [[slovenski]] | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}} | etničke_grupe = {{unbulleted list | [[Srbi]] (36,3%) | [[Hrvati]] (19,7%) | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (8,9%) | [[Slovenci]] (7,8%) | [[Albanci]] (7,7%) | [[Makedonci]] (6,0%) | [[Jugoslaveni]] (5,4%) | [[Crnogorci]] (2,6%) | [[Mađari]] (1,9%) | Ostali (3,6%)<ref>{{Cite web |url=https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monograph_reports/MR1188/MR1188.annex1.pdf |title=Demographic characteristics of Yugoslavia in the late 1980s |access-date=9. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231230/http://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monograph_reports/MR1188/MR1188.annex1.pdf |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=live}}</ref> }} | religija = [[Sekularna država]]<ref name="Avramovic_2007_p599">{{harvnb|Avramović|2007|p=599|loc=[https://www.iclrs.org/content/blurb/files/Serbia.1.pdf Understanding Secularism in a Post-Communist State: Case of Serbia]}}</ref><ref name="Kideckel-Halpern_2000">{{harvnb|Kideckel|Halpern|2000|p=165|loc=[https://books.google.com/books?id=EEBkON-ySQUC&pg=PA165 Neighbors at War: Anthropological Perspectives on Yugoslav Ethnicity, Culture, and History]}}</ref><br />[[Državni ateizam]] (''[[de facto]]'') | demonim = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]] | državno_uređenje = '''1943–1945:'''<br />[[Ustavna monarhija]] (''[[de jure]]'')<br/>[[Federacija|Federalna]] [[privremena vlada]] - [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalni komitet]] (''[[de facto]]'')<br />'''1945–1948:'''<br />[[Federacija|Federalna]] [[Marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Narodna republika|narodna]] [[republika]]<br />'''1948–1963:'''<br />[[Federacija|Federalna]] [[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Narodna republika|narodna]] [[republika]]<br />'''1963–1971:'''<br />[[Federacija|Federalna]] [[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Socijalistička republika|socijalistička]] [[republika]]<br />'''1971–1990:'''<br />[[Federacija|Federalna]] [[Titoizam|titoistička]] [[Jednopartijski sistem|jednopartijska]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]] [[Socijalistička republika|socijalistička]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]<br />'''1990–1992:'''<br />[[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarna republika|parlamentarna]]<br />[[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjednik Saveza komunista Jugoslavije|Generalni sekretar]] | godina_prve_vlasti = 1945-1980. | vladar_prva_vlast = [[Josip Broz Tito]] (prvi) | vrsta_vlasti2 = | godina_druge_vlasti = 1989-1990. | vladar_druga_vlast = [[Milan Pančevski]] (zadnji) | vrsta_vlasti3 = [[Predsjednik SFRJ|Predsjednik]] | godina_treće_vlasti = 1945-1953. | vladar_treća_vlast = [[Ivan Ribar]] (prvi) | vrsta_vlasti4 = | godina_četvrti_vlasti = 1953-1980. | vladar_četvrti_vlast = [[Josip Broz Tito]] | vrsta_vlasti5 = | godina_peti_vlasti = 1991. | vladar_peti_vlast = [[Stjepan Mesić]] (zadnji) | vrsta_vlasti6 = [[Premijer Jugoslavije|Premijer]] | godina_šesti_vlasti = 1945–1963. | vladar_šesti_vlast = [[Josip Broz Tito]] (prvi) | vrsta_vlasti7 = | godina_sedmi_vlasti = 1989-1991. | vladar_sedmi_vlast = [[Ante Marković]] (zadnji) | zakonodavstvo = [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće republika i pokrajina Jugoslavije|Vijeće republika i pokrajina]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Savezno vijeće Jugoslavije|Savezno vijeće]] | tip_suvereniteta = [[Historija Jugoslavije|Historija]] | nota_suvereniteta = [[Hladni rat]] | nastanak = | događaj1 = Formirana [[Demokratska federativna Jugoslavija|DFJ]] | događaj_datum1 = 29. novembar 1943. | događaj2 = Proglašena FNRJ | događaj_datum2 = 29. novembar 1945. | događaj3 = [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Prvi ustav]] | događaj_datum3 = 31. januar 1946. | događaj4 = [[Raskol Tito – Staljin]] | događaj_datum4 = 1948. | događaj5 = Osnovan [[Pokret nesvrstanih]] | događaj_datum5 = 1. septembar 1961. | događaj6 = [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Drugi ustav]] | događaj_datum6 = 7. april 1963. | događaj7 = [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Treći ustav]] | događaj_datum7 = 21. februar 1974. | događaj8 = [[Smrt i sahrana Josipa Broza Tita|Smrt]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] | događaj_datum8 = 4. maj 1980. | događaj9 = Početak [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]] | događaj_datum9 = 27. juni 1991. | događaj10 = [[Raspad Jugoslavije]] | događaj_datum10 = 27. april 1992. | osnivanje = 29. novembar 1943. | ukidanje = 27. april 1992. | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 255.804 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = 22.438.331 | stanovnika_godina = 1981 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | gustoća = 87,72 | po_broju_gustoće_na_svijetu = | valuta = [[jugoslavenski dinar]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = 38 (nije više u upotrebi) | internetski_nastavak = [[.yu]] (uveden 1989, korišten do 2009. u Srbiji i Crnoj Gori) | danas_dio = {{ZID|Slovenija}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Srbija}}<br>{{ZID|Crna Gora}}<br>{{ZID|Sjeverna Makedonija}}<br>{{ZID|Kosovo}} | komentar = ^'''1''' Pogledajte: {{Sekcija link||Jezičko pitanje}} }} '''Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija''' ('''SFRJ'''; skraćeno '''Jugoslavija'''; također poznata i kao "Druga Jugoslavija") bila je država nastala 29. novembra 1943. na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|drugom zasjedanju]] [[AVNOJ]]-a u [[Jajce|Jajcu]] kao zajednica pet naroda i šest republika, s prvobitnim imenom '''[[Demokratska Federativna Jugoslavija]]''' ('''DFJ'''). To je ime promijenjeno 29. novembra 1945. na [[Treće zasjedanje AVNOJ-a|trećem zasjedanju]] AVNOJ-a u [[Beograd]]u u '''Federativna Narodna Republika Jugoslavija''' ('''FNRJ'''), da bi konačno 7. aprila 1963. dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Bila je jedna od osnivača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]<ref>[https://research.un.org/en/unmembers/founders UN Membership: Founding Members], research.un.org, pristupljeno 19. jula 2019.</ref> i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. SFRJ je bila nasljednica [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (1918–1941). Prestala je postojati 1992. osamostaljivanjem [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]] (1991), zatim i [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (1992) iz federacije. Preostale republike, [[Srbija]] i [[Crna Gora]], formirale su novu zajednicu; prvo u aprilu 1992. [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviju]], potom 2003. državnu zajednicu [[Srbija i Crna Gora]], a na referendumu 21. maja 2006. [[Crna Gora]] je istupila iz državne zajednice, stvorivši samostalnu republiku. [[Kosovo]] se 2008. odvojilo od Srbije proglašavanjem nezavisnosti. == Geografija == {{Glavni|Geografija SFRJ}} [[Datoteka:General map of yugoslavia (1945-1991) (SH labels).png|mini|300px|Republike SFRJ]] U vrijeme od 1954-91. godine SFRJ je imala površinu od 255.804&nbsp;km². Sastojala je od šest saveznih republika ([[SR Slovenija]], [[SR Hrvatska]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SR Srbija]], [[SR Crna Gora]] i [[SR Makedonija]]), te dvije autonomne pokrajine [[SAP Kosovo]] i [[SAP Vojvodina]], koje su pripadale SR Srbiji. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1947-54. godine dio SR Slovenije i SR Hrvatske, zbog neriješenog političkog i teritorijalnog pitanja sa Italijom pripadao je u ''de facto'' nezavisnu državu [[Slobodna teritorija Trsta|Slobodnu teritoriju Trsta]] (STT), koja je jednim dijelom (Zona B) bila pod vojnom upravom [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), a drugim (Zona A) pod kontrolom američke i britanske vojske. [[Londonski sporazum (1954)|Londonskim sporazumom]] 5. oktobra 1954. godine Zona B sa 515,5&nbsp;km² je pripojena SFRJ, a Zona A Italiji. Ukupna dužina kopnene državne granice iznosila je 2114,2&nbsp;km, a SFRJ je na sjeveru graničila sa [[Austrija|Austrijom]] (330&nbsp;km) i [[Mađarska|Mađarskom]] (582&nbsp;km), na zapadu sa [[Italija|Italijom]] (232&nbsp;km), sa kojom je Jugoslavija imala i pomorsku granicu na [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na istoku sa [[Rumunija|Rumunijom]] (476&nbsp;km) i [[Bugarska|Bugarskom]] (466&nbsp;km), a na jugu sa [[Albanija|Albanijom]] (438&nbsp;km) i [[Grčka|Grčkom]] (228&nbsp;km). Najveći dio Jugoslavije nalazio se na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]]. Sjeveroistočni dijelovi Jugoslavije bili su ravničarski, dok je ostatak bio pretežno brdsko-planinskog reljefa. Jednim dijelom geografski i klimatski, pripadala je [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]]. Najviši vrh bio je [[Triglav]] sa 2864 m, drugi najviši vrh je bio [[Golem Korab]] sa 2753&nbsp;m, na granici s Albanijom, te [[Titov Vrv]] sa 2747&nbsp;m, na [[Šar Planina|Šar Planini]] u blizini [[Tetovo|Tetova]]. S izuzetkom albanskog dijela obale, sva istočna jadranska obala sa otocima pripadala je Jugoslaviji. Na granici s Albanijom nalazila su se tri velika jezera: [[Skadarsko jezero|Skadarsko]], [[Ohridsko jezero|Ohridsko]] i [[Prespansko jezero|Prespansko]]. Najduža rijeka bila je [[Sava]] sa 945&nbsp;km, a najplovnija [[Dunav]], koji je proticao kroz dio SR Hrvatske, SAP Vojvodine i kroz SR Srbiju, te kroz [[Novi Sad]] i [[Beograd]]. Ostale veće rijeke bile su [[Drava]], [[Velika Morava|Morava]] i [[Drina]]. Većina rijeka pripadala je [[Crnomorski sliv|Crnomorskom slivu]], a manji dio [[Jadranski sliv|Jadranskom]] i [[Egejski sliv|Egejskom]]. Najveći broj otoka u SFRJ pripadao je SR Hrvatskoj, te uključujući manje otoke, hridi i grebene u Jugoslaviji je bilo oko 1300 otoka. Najveći otoci bili su: [[Cres (ostrvo)|Cres]], [[Krk]], [[Brač]], [[Hvar (ostrvo)|Hvar]], [[Pag (ostrvo)|Pag]], [[Korčula (ostrvo)|Korčula]], [[Dugi otok]], [[Mljet (ostrvo)|Mljet]], [[Vis]], [[Rab]], [[Pašman]], [[Šolta]] i [[Lošinj]]. === Teritorijalna podjela === {{Glavni|Administrativne podjele Jugoslavije}} {{Teritorijalna podjela SFRJ}} SFRJ je po zadnjoj teritorijalnoj podjeli bila administrativno podijeljena na 6 republika i dvije autonomne pokrajine, koje su pripadale SR Srbiji. Republike su bile podijeljene na općine, a veći gradovi su se mogli sastojati od nekoliko općina. == Historija == {{Glavni|Historija SFRJ}} === Pozadina === {{Glavni|Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije}} ==== Raspad Kraljevine Jugoslavije ==== [[Datoteka:Fascist_occupation_of_yugoslavia-sr.png|180px|mini|lijevo|Karta Jugoslavije 1941-43.]] Napadom [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] i njenih saveznika [[6. april]]a [[1941.]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], usljed poraza [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]], dolazi do podjele i raspada Kraljevine. Na području današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i jednog dijela Srbije i [[Srijem]]a (grad [[Zemun]]) [[10. april]]a, uz njemačku podršku stvara se marionetska [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Dijelovi Slovenije su direktno pripojeni Trećem rajhu, a zapadni dijelovi su pripojeni [[Kraljevina Italija|fašističkoj Italiji]], dok je [[Prekomurje]] okupirala [[Mađarska|fašistička Mađarska]]. Obalni dijelovi Hrvatske i veći gradovi ([[Split]], [[Šibenik]]) pripojeni su Italiji, a dijelovi današnje Crne Gore su bili pod italijanskom aneksijom i upravom samoproglašene [[Kraljevina Crna Gora (1941)|Kraljevine Crne Gore]]. Pogranične dijelove Crne Gore, naseljene većinskim albanskim stanovništvom, kao i dijelove današnjeg Kosova i Makedonije, okupirala je Italija i pripojila italijanskom protektoratu [[Kraljevina Albanija (1939-43)|Kraljevini Albaniji]]. [[Kraljevina Bugarska]] je okupirala veliki dio današnje Makedonije, južne Srbije te manje dijelove istočne Srbije. Dijelove Vojvodine ([[Bačka]]) okupirala je Mađarska, [[Banat]] je bio pod direktnom upravom Trećeg rajha, a uža Srbija (često pod imenom ''[[Nedićeva Srbija]]'') je bila pod njemačkom okupacijom i marionetskom vladom [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. ==== Progoni ==== [[Datoteka:Logor_Kruscica_5.JPG|180px|mini|lijevo|Spomenik u prvom ustaškom [[Koncentracioni logor Kruščica|koncentracionom logoru Kruščica]] na području Jugoslavije u [[Vitez (općina)|Vitez]]u, danas [[Bosna i Hercegovina]].]] Na području novoosnovane [[NDH]], dolazi do progona Jevreja i Srba te uvođenja rasnih zakona, samo tri sedmice nakon proglašenja NDH.<ref name="Arendt">[[Hannah Arendt]], ''Eichmann in Jersualem - Ein Bericht von der Banalität des Bösen'', Piper München, Zürich {{ISBN|978-3-492-24822-8}}</ref> Po uzoru na [[Rasni zakoni Trećeg rajha|Rasne zakone Trećeg rajha]], uhapšeni se [[Jevreji]] zatvaraju u logore ili se deportuju u [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]] na području Trećeg rajha. Po jednoj zakonskoj odredbi Trećeg rajha, novonastale vlasti (u NDH i Srbiji, kao i u svim drugim područjima), plaćale bi transport Jevreja Trećem rajhu, a zauzvrat im je bilo omogućeno oduzimanje cjelokupne imovine protjeranih Jevreja.<ref name="Arendt"/> Stvaraju se koncentracioni logori ([[Koncentracioni logor Kruščica|Kruščica]], [[Koncentracioni logor Jasenovac|Jasenovac]], [[Koncentracioni logor Jadovno|Jadovno]]), te se u njih zatvaraju komunisti i svi drugi protivnici ustaškog režima. Sličan teror provodi se i u Srbiji pod vladom [[Milan Nedić|Milana Nedića]] u kojoj se zatvaraju Jevreji i komunisti, kao i protivnici režima u [[logor Sajmište]] u blizini [[Zemun]]a. ==== Kvislinške jedinice ==== [[Datoteka:Draza Mihailovic,1943.jpg|180px|mini|lijevo|[[Draža Mihailović]], zapovjednik [[Četnici|Četnika]].]] U svim dijelovima bivše Kraljevine stvaraju se paravojne i vojne organizacije, koje se naoružavaju uz pomoć okupacionih vlasti. Od dijelova raspadnute Vojske Kraljevine Jugoslavije, stvara se [[Jugoslavenska vojska u otadžbini]] (JVuO) pod zapovjedništvom [[pukovnik]]a [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], koja se u početku bori protiv Nijemaca, ali nakon prvih sukoba s [[Jugoslavenski partizani|partizanskim jedinicama]], staje na stranu vlade Milana Nedića i učestvuje u borbama protiv partizana i jedinica [[NOVJ]]. Razlozi razilaženja četnika Draže Mihajlovića sa partizanima je u početku bio defanzivni pristup Mihailovića i izbjegavanje konflikta, zbog velikih odmazdi nad srpskim narodom od strane Nijemaca, ideoloških razlika između komunističkog programa borbe i revolucije i rojalističkog pristupa četničkog pokreta, ali i zbog političkog programa [[Ivan Moljević|Ivana Moljevića]], u kojem se izlažu ciljevi stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i planira etničko čišćenje Hrvata i Muslimana na teritoriji.<ref name="HS" /> U Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini stvaraju se mnogobrojni [[Četnici|četnički odredi]], kao i jedinice lojalne Nedićevoj vladi ([[Četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus]] pod zapovjedništvom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], [[Srpska državna straža]], [[Lovćenska brigada]] pod zapovjedništvom [[general]]a [[Krsto Popović|Krste Popovića]], [[Crnogorska dobrovoljačka garda]] sa zapovjednikom [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]]). Na području Slovenije stvara se [[Slovensko domobranstvo]] i građanska organizacija sa militantnom frakcijom [[Bijela garda (Slovrnija)|Bijela garda]] i Plava garda ili [[Slovenski četnici]].{{sfn|Obrazi slovenskih pokrajin|2019}} Na području [[Sandžak]]a organizuje se [[Muslimanska milicija Sandžaka]], koju naoružava [[Ustaše|ustaški pokret]] i italijanska vojska. Na području Kosova organizuju se jedinice milicije [[Vulnetari]] i 1942. godine organizacija [[Balli Kombëtar]], koja za cilj ima proširenje albanske države, te se jedno vrijeme smatrala antifašističkom oganizacijom, ali vremenom sve više surađuje sa italijanskom vojskom. U Bosni i Hercegovini se uslijed terora četnika nad muslimanskim stanovništvom stvaraju i lokalne milicije kao [[Hadžiefendićeva legija]], [[Huskina vojska]] (1943), te niz drugih manjih [[Muslimanske milicije u Drugom svjetskom ratu|muslimanskih milicija]] lokalnog značaja, koje su uglavnom direktno naoružavane od strane [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] ili [[Hrvatsko domobranstvo|Hrvatskog domobranstva]]. Ove se milicije uglavnom bore protiv četnika i surađuju sa ustašama, osim u rijetkim slučajevima, kada potpomažu jedinice NOVJ. ==== Stvaranje NOVJ ==== [[Datoteka:Koča Popović.jpg|180px|mini|desno|General [[Koča Popović]], komandant [[Prva proleterska udarna brigada|Prve proleterske brigade]] [[NOVJ]]]] Nedugo nakon okupacije Jugoslavije, [[Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ), na čelu sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]], počela je sa organizovanjem oružanog otpora protiv okupatora. Istaknuti partijski funkcioneri su postali vojni rukovodioci sa zadatkom da osnivaju [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanske odrede]]. U [[Beograd]]u je osnovan Glavni štab partizanskih odreda Jugoslavije, a [[Politbiro CK KPJ]] je [[4. juli|4. jula]] [[1941]]. godine donio odluku o početku oružane borbe. Ova odluka je inspirisana ulaskom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u rat protiv Njemačke i angažovanjem glavnih njemačkih vojnih snaga na [[Istočni front|Istočnom frontu]], kao i pozivom [[Kominterna|Kominterne]] svim porobljenim narodima Evrope da se uključe u rat protiv [[Sile Osovine|sila Osovine]]. Taj dan se nakon rata slavio u Jugoslaviji, kao državni praznik pod imenom Dan borca. U Srbiji [[7. juli|7. jula]] je Valjevski partizanski odred u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]] u [[Krupanj|Krupnju]] organizovao prvi oružani napad, u Crnoj Gori prvi sukob je bio [[13. juli|13. jula]], u Sloveniji [[22 juli|22. jula]], u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ustanak započinje [[27. juli|27. jul]]a, a u Makedoniji [[11. oktobar|11. oktobra]]. Ti su se dani u SFRJ slavili kao republički praznici pod imenima Dan ustanka naroda ''pojedine republike''. Nakon prvih manjih sukoba, partizanski odredi dobijaju na snazi, te se stvaraju oslobođene teritorije kao tzv. [[Užička republika]] u Srbiji, (od 24. septembra do 29. novembra 1941) i [[Fočanska republika]] u decembru 1941. Nakon pada [[Užice|Užica]], partizanski odredi se povlače u Bosnu i [[Sandžak]], a u [[Rudo]]m se 21. decembra 1941. godine formira [[Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada]]. Odluku o formiranju brigade donio je [[Centralni komitet KPJ]], a formirao ju je Vrhovni komandant NOV i POJ, Josip Broz Tito. Na dan formiranja imala je šest bataljona (četiri iz Srbije i dva iz Crne Gore) ukupne jačine oko 1.200 boraca. Za komandanta je postavljen rezervni oficir Vojske Kraljevine Jugoslavije i učesnik građanskog rata u Španiji [[Koča Popović]]. Taj se dan smatrao kao dan formiranja prve vojne jedinice [[NOVJ]], a u SFRJ je do 1948. godine slavljen kao Dan Jugoslavenske armije (JA), a nakon sukoba sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] 1948. godine, praznik je prebačen na 22. decembar.{{efn|name=JNA|Zbog poklapanja rođendana [[Staljin]]a 21. decembra, a nakon sukoba Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, donesena je odluka da se Dan JA (kasnije Dan JNA), slavi 22. decembra, a obilježavao bi se dan prve oružane borbe Prve proleterske brigade.}} === Osnivanje === ====Drugo zasjedanje AVNOJ-a ==== [[Datoteka:Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg|180px|mini|desno|Zastava Demokratske federativne Jugoslavije]] [[Datoteka:Emblem of Democratic Federal Yugoslavia.svg|180px|mini|desno|Grb Demokratske federativne Jugoslavije]] Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju]] [[AVNOJ]]-a u [[Jajce|Jajcu]] u noći između [[29. novembar|29.]] i [[30. novembar|30. novembra]] [[1943.]] donošenjem [[:s:Deklaracija drugog zasjedanja AVNOJ-a|Deklaracije drugog zasjedanja AVNOJ-a]], AVNOJ se konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo, te se osnivanjem [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije]] (NKOJ), praktički stvara privremena Vlada Jugoslavije. Za Predsjednika i povjerenika za narodnu odbranu proglašava se [[Tito|Josip Broz Tito]], kom se dodjeljuje najviši čin [[maršal]]a, a za predsjednika AVNOJ-a: [[Ivan Ribar]] sa potpredsjednicima: [[Antun Avgustinčić|Antunom Avgustinčićem]], [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]], [[Marko Vujačić|Markom Vujačićem]], [[Moša Pijade|Mošom Pijadom]] i [[Josip Rus|Josipom Rusom]]. Istovremeno se donosi i niz drugih odluka, kao ''Odluka o izgradnji Jugoslavije na federativnom principu'' u kojoj se prvi put spominje pravo na samoopredjeljenje naroda, pravo na otcjepljenje, ujedinjavanje sa drugim narodima, te sporazumno dogovaranje svih naroda koji su u toku trogodišnje [[NOB]]-e učestvovali u stvaranju vojnih i političkih preduslova za stvaranje bratstva naroda Jugoslavije. Ujedno se i država definiše kao federacija sa jednakim pravima naroda: [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Slovenci|Slovenaca]], [[Crnogorci|Crnogoraca]] i [[Makedonci|Makedonaca]], te naroda Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Također se sva prava garantuju i nacionalnim manjinama.{{efn|name=nacio|U kasnijim zakonski odredbama i Ustavima, nacionalne manjine se u SFRJ definišu kao ''nacionalnosti''.}}<ref name="HS">[[Holm Sundhaussen]] ''Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewönhlichen'', Böhlau Verlag Wien - Köln - Weimar, {{ISBN|978-3-205-79609-1}} {{de simbol}}</ref> Među izaslanicima, osim [[KPJ]], bilo je i izaslanika [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] ([[Vladko Maček|mačekovci]] i [[Stjepan Radić|radićevci]]), [[Srpska zemljoradnička stranka|Srpske zemljoradničke stranke]], [[Stranke samostalnih demokrata]], [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] ''(spahinovci)'', nekolicina radikala, dvojica Hrvata iz [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]] osnovanog još [[1915]]. godine u [[London]]u, [[Stranka kršćanskih socijalista]] i drugih građanskih partija. Većina delegata bili su pripadnici [[NOVJ|Narodnoosloboilačke vojske Jugoslavije]] kao provjereni borci i revolucionari. Na zasjedanju nisu prisustvovali delegati iz Makedonije, koji se nisu uspjeli probiti do [[Jajce|Jajca]].<ref name="Messner">[http://www.klahrgesellschaft.at/Mitteilungen/Messner_2_02.html Mirko Messner: ''Zur Geschichte der AVNOJ-Beschlüsse''] {{Simboli jezika|de}}</ref> ==== Teheranska konferencija ==== [[Datoteka:Teheran conference-1943.jpg|180px|mini|desno|Velika trojica na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]]]] Ovom deklaracijom, započinje borba KPJ za priznavanje NKOJ-a kao ravnopravnog partnera kod savezničkih sila, koje su do tada imale vojne misije i u četničkom pokretu Mihailovića. Cilj ovog zasjedanja je bio stvoriti državne organe, koji će moći Jugoslaviju ravnopravno predstavljati na međunarodnom nivou. U isto vrijeme (28. novembra-1. decembra) u [[Teheran]]u se održavala [[Teheranska konferencija]], u prisustvu trojice predsjednika savezničkih sila: [[Staljin]]a, [[Winston Churchill|Churchilla]] i [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]], na kojoj se odlučivalo o daljim koracima u borbi protiv Njemačke. Tito je informirao trojicu predsjednika o rezultatima zasjedanja u Jajcu, a Staljin je proglašenje AVNOJ-a nazvao "nožem u leđa Sovjetskom Savezu".<ref name="HS"/> Razlog je bio dotadašnje priznavanje [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličke Vlade Jugoslavije]] u [[London]]u od strane saveznika, kao jedinog legitimnog predstavnika Jugoslavije. Tito je već ranije, od 1. oktobra do 26. novembra sa četiri telegrama obavijestio Staljina o svojim namjerama, te se pretpostavlja da je žestoka reakcija Staljina bila samo lažno usklađivanje mišljenja s Churchillom.<ref name="HS"/> U međuvremenu, od maja 1943. engleska je vojna misija obavještavala o uspjesima partizana i o oportunizmu četnika, te su na Teheranskoj konferenciji, između ostalog, donesene odluke o pomaganju jugoslavenskih partizana i priznavanjem Tita kao legitimnog savezničkog predstavnika u Jugoslaviji. Istovremeno se pojavila teza o savezničkom iskrcavanju na Balkanu, koju je Tito odbio.<ref name="HS"/> === Pobjeda === [[Datoteka:Ivan Subasic.jpg|180px|mini|desno|Ivan Šubašić, prvi ministar vanjskih poslova DFJ]] Nakon četiri godine rata, [[NOVJ]] izlazi iz rata kao pobjednik. Rat se završava [[Bezuslovna kapitulacija njemačkog Wehrmachta|kapitulacijom Njemačke]] [[8. maj]]a [[1945]], a u Jugoslaviji rat traje do 15. maja. Nakon [[sedam neprijateljskih ofenziva]] i [[Beogradska operacija|oslobađanja Beograda]] [[20. oktobar|20. oktobra]] [[1944]]. uz pomoć sovjetske [[Crvena Armija|Crvene Armije]], [[jugoslavenski partizani]] pokušavaju diplomatskim priznanjem velikih sila ostvariti konačni uspjeh. Nakon Titovog odbijanja da se u jesen 1944. godine nekoliko britanskih divizija iskrca u Dalmaciji, politička se napetost između Velike Britanije i Jugoslavije zaoštrava. Po informaciji predsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije u izbjeglištvu, [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]], da je Tito spreman i na otpor protiv britanske vojske, Churhill odustaje od ove ideje.<ref name="HS" /> Na [[Vis]]u se 16. juna 1944. godine sastaju Tito i Šubašić, koji potpisuju [[Sporazum Tito–Šubašić|sporazum o stvaranju privremene vlade]] nakon završetka rata. Narod bi se referendumom odlučio o tome da li će Jugoslavija biti monarhija ili republika, a da se Izbjeglička vlada Šubašića ogradi od svih kolaboratera i pripanika četničkog pokreta koji su predstavljani kao jedini borci u Jugoslaviji u borbi protiv Njemačke.<ref name="HS" /> Istovremeno 9. oktobra 1944. godinu u razgovoru između Churhilla i Staljina, postiže se dogovor o interesnoj podjeli Jugoslavije na dvije sfere (britansku i sovjetsku) u omjeru 50:50. Tito i KPJ su za ovaj dogovor tek kasnije saznali, a Staljin nije blagovremeno informirao Tita.<ref name="HS" /> [[Sporazum Tito-Šubašić]] je potvrđen od velike trojice na [[Konferencija u Jalti|Konferenciji u Jalti]] u februaru 1945. Time se stvorila mgućnost da se 7. marta 1945. godine stvori [[Privremena vlada DFJ|prva privremena vlada DFJ]] u kojoj su od ukupno 28 članova 20 bili zastupnici iz [[AVNOJ]]-a, tri člana su bili predstavnici [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Vlade Kraljevine Jugoslavije u izbjeglištvu]], a petorica pripadnici predratnih političkih partija. Tito je izabran za [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|Predsjednika Vlade]], a Šubašić za ministra vanjskih poslova DFJ. U aprilu 1945. godine, DFJ sklapa pakt o prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom, te se ušvršćuje u novoj evropskoj političkoj situaciji.<ref name="HS" /> ==== Albanija, Grčka ==== Još za vrijeme Drugog svjetskog rata, revolucionarna (agresivna)<ref name="HS" /> vanjska politika KPJ dovela je do kritike velikih sila. Tito je jačao uticaj KPJ na susjedne komunističke partije ([[Komunistička partija Albanije]] (KPA), [[Komunistička partija Grčke]] (KPG) i [[Komunistička partija Bugarske]] (KPB)), a KPA je samo uz pomoć KPJ uspjela doći na vlast u Albaniji. Kada se najesen 1946. godine [[grčki građanski rat]] na sjeveru rasplamsao, Tito je podržavao borbu [[Narodnooslobodilačka vojska Grčke|Narodnooslobodilačke vojske Grčke]] (ELAS), (kasnije nazvane [[Demokratska armija Grčke]]) i [[Slavensko-makedonska narodnooslobodilačka fronta|Slavensko-makedonske narodnooslobodilačke fronte]] (SNOF) koja se borila protiv grčke vojske i za stvaranje socijalističkog uređenja u Grčkoj. U vremenu od 1945-49. godine u vojvođanskom naselju [[Maglić (Bački Petrovac)|Maglić]] kod [[Bački Petrovac|Bačkog Petrovca]] osnovano je naselje ([[Grčka opština u Vojvodini]]) za obuku i oporavak grčkih revolucionara koje je imalo oko 4.500 stanovnika, a u kojem su važili grčki zakoni i koje je predstavljalo vanteritorijalno područje Grčke u Jugoslaviji sa vlastitim zakondavstvom, ekonomijom, novčanim bonovima, školskim sistemom, potpuno izolovano od lokalnog stanovništva.<ref>RISTOVIĆ, Milan, 1997. ''Eksperiment Buljkes: "grčka republika" u Jugoslaviji 1945-1949.'' Godišnjak za društvenu istoriju, IV, sv. 2-3. str. 179-201.</ref> Nakon prijetećeg zahtjeva Staljina da Jugoslavija prestane pomagati grčke pobunjenike, Tito se protivio prekidu pomoći, ali zbog privredne krize izazvane [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucijom Informbiroa]] 10. jula 1949. godine, Jugoslavija zatvara grčko-jugoslavensku granicu, te time onemugaćava povlačenje grčkih pobunjenika. Podrška albanskim komunistima trajala je sve do 1948. godine, a postojala je namjera ujedinjenja Albanije sa Jugoslavijom, čime bi se albansko nacionalno pitanje u potpunosti rješilo. Potpisivanjem ''Ugovora o prijateljstvu i zajedništvu sa Albanijom'' 9. jula 1946. godine, Albanija postaje jugoslavenski satelit sa zajedničkom carinskm unijom, zajedničkom politikom cijena i izjednačavanjem valutnog sistema, a u Albaniju se šalju vojni stručnjaci za obuku Albanske vojske.<ref name="HS" /> Staljin je čak u razgovoru sa [[Milovan Đilas|Đilasom]] 1948. pristao da Jugoslavija pripoji Albaniju. Istovremeno u dogovoru sa predsjednikom KPA [[Enver Hoxha|Enverom Hoxhom]], Jugoslavija šalje dvije divizije JA na jug Albanije, koje bi trebale braniti Albaniju od monarhističke vojske Grčke. Tito je zbog protesta Staljina povukao jedince JA iz Albanije, u koju su doputovali sovjetski vojni savjetnici, te se time albanski politički vrh podijelio na pobornike jugoslavenske i sovjetske politike. Raskidom veza sa SSSR 1948. Albanija se okreće od Jugoslavije i dolazi do zahlađenja odnosa koje će trajati nekoliko decenja. ==== Federacija sa Bugarskom ==== Za vrijeme rata 1944. godine stvara se ideja o Bugarskoj kao sedmoj republici DFJ. Delegacija predvođena [[Edvard Kardelj|Kardeljom]], doputovala je u [[Sofija|Sofiju]] na pregovore, na kojima su Bugari plan Kardelja odbili, a predložili svoj. Pregovori su nastavljeni u [[Moskva|Moskvi]] u januaru 1945, a povratkom [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]] u Bugarsku krajem 1945, bugarski parlament priznaje makedonsku naciju, te se pregovori nastavljaju 1. augusta 1947. na [[Bled]]u, gdje se stvara carinska unija između Bugarske i FNRJ. U sljedećim koracima Dimitrov je predložio stvaranje jedne [[Balkanska federacija|istočnoevropske federacije]] u kojoj bi učestvovali [[Bugarska]], FNRJ, [[Albanija]], [[Rumunija]], [[Mađarska]], [[Poljska]] i [[Čehoslovačka]]. U jednom intervjuu [[Staljin]], koji je oštro reagirao na ideju stvaranja federacije, odbio je tu mogućnost, a dao svoju suglasnost za stvaranje federacije između Bugarske, FNRJ i Albanije. Kasnijim pritiskom Staljina na FNRJ i Rezolucijom Informbiroa, odustalo se od ovih ideja.<ref name="HS" /> === Poslijeratni period === ==== Broj žrtava rata ==== [[Datoteka:KZ-Jasenovac-Denkmal-Zugang.JPG|180px|mini|desno|Spomenik u spomen-području bivšeg [[Jasenovac|koncentracionog logora u Jasenovcu]], [[Hrvatska]]]] Osnivanjem ''Državne komisije za ustanovljavanja zločina okupatora i domaćih izdajnika'' u novembru 1945. godine, odlučeno je pokretanje procesa ispitivanje broja žrtava tokom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Prvi podatak o broju žrtava iznio je Tito u maju 1945. godine podatkom da je Jugoslavija imala 1,7 miliona žrtava, a od toga 305.000 poginulih partizana. Broj nije nikada dokazan, niti postoje informacije o načinu proračuna.<ref name="HS" /> U ovaj broj su uračunati i demografski gubici uslijed nižeg nataliteta, broja emigranata, protjeranih, te stanovništva koje je zbog promijenjenih granica tek računato u stanovništvo Jugoslavije. Zapadnoevropski demografi ovaj broj reduciraju na oko 1 milion.<ref name="HS" /> U toku pregovora između [[SR Njemačka|SR Njemačke]] i FNRJ oko ratnih odšteta, ovaj je broj od strane Vlade Jugoslavije smanjen na 950.000.<ref name="HS" /> Kako je [[njemačka vlada]] insistirala na tačnom broju, broj je 1964. godine smanjen na 597.323 osobe, koje su poimence izlistane.<ref name="HS" /> Profesor matematike [[Vladeta Vučković]], kao student, a tada član komisije, koja je podatke statistički obrađivala, izjavio je 1984. godine u srpskim emigrantskim novinama [[Naša reč]], izdatim u [[London]]u, da je ovaj broj došao nestručnom obradom studenata, koji su imali dvije sedmice za izradu ovog izvještaja.<ref name="HS" /> Kasnijim analizama [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]] i demografa [[Vladimir Žerajić|Vladimira Žerajića]], ovaj broj se 2010. godine kretao do 640.000, od čega su 173.600 bili pripadnici partizanskih jedinica.<ref name="HS" /><ref>[[Kočović Bogoljub]] - ''Žrtve Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji'', London 1985. (novo izdanje 1990. Sarajevo)</ref><ref>[[Vladimir Žerajić]] - ''Gubici stanovništva Jugoslavije u II svjetskom ratu'', Zagreb 1989. (novo izdanje 1993. Zagreb)</ref> Ova se tema ponovo pojavila u srbijanskim i hrvatskim medijima krajem 80-ih godina 20. vijeka, te se žrtvama rata i žrtvama [[Koncentracioni logor Jasenovac|koncentracionog logora u Jasenovcu]] manipulisalo u političke svrhe.<ref name="HS" /> ==== Bleiburg ==== {{Glavni|Masakr u Bleiburgu}} [[Datoteka:Schematische_Darstellung_(Dr._Rulitz)_Das_Massaker_auf_dem_Bleiburger_Feld_durch_die_Staatsgrenze_zwischen_Österreich_und_Jugoslawien_(Slowenien)_getrennt.jpg|mini|300px|Zarobljenici na Bleiburgu]] Zvanična kapitulacija trupa Wehrmachta, koje su se povlačile iz Jugoslavije bila je potpisana 9. maja u [[Topolšica|Topolšici]], ali su se njemačke jedinice i dalje povlačile prema Austriji, tako da su borbe trajale sve do 15. maja. [[JNA|JA]] je ušla u područje [[Koruške]] u Austriji i zauzela nekoliko gradova. Početkom maja 1945, [[Hrvatske oružane snage]], [[15. kozački SS korpus]] i ostaci [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|četnika]], [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] (SDK) su se predali britanskim vojnicima. U austrijskom mjestu [[Bleiburg]]u se britanskim vojnicima predalo 93.000 pripadnika raznih vojnih jedinica. Britanci su međutim odbili prihvatiti predaju oružanih snaga [[NDH]] i naredili da se moraju predati Jugoslavenskoj armiji. Između Britanaca i vojnika Jugoslavenske armije su izbile nesuglasice oko teritorija. Veliki dio vojnika je predat JA, a visoki oficiri i političari NDH su u organizovanim bjegom organizovanim tzv. [[Linija pacova|Linijom pacova]], pobjegli preko Italije u Španiju i Južnu Ameriku. U mjestu [[Palmanova]] u Italiji se predalo između 2.400 i 2.800 pripadnika SDK, a 12. maja još oko 2.500 pripadnika SDK se predalo Britancima kod [[Unterbergen (Ferlach)|Unterbergen]]a. Zvaničan broj žrtava nije nikada ustanovljen<ref name="HS" />, a po podacima historičara [[Vlada Slovenije|Vlade Slovenije]] na području današnje Slovenije postoji oko 500 stratišta.<ref name="HS" /> U hrvatskim emigrantkim krugovima, kružila je fantastična, ali neistinita brojka od 600.000 poginulih.<ref name="HS" /> Britanski historičar [[Nikolai Tolstoy]] navodi brojku od 200.000 do 300.000 zarobljenika, ali je ta brojka u sudskom procesu u Britaniji dokazana kao pretjerana. Srbijanski političar i disident [[Milovan Đilas]] formulirao je broj žrtava ovako:{{Citat4|..."Zvanični sudovi nisu postojali, te nije bilo mogućnosti za istragu 20.000 do 30.000 slučajeva. Tako je bio najjednostavniji način, te ljude pobiti..."<ref>Citat iz [[Ekkehard Völkl]]: ''Abrechnungsfuror in Kroatien.'' In: Klaus-Dietmar Henke, Hans Woller (Hrsg.): ''Politische Säuberung in Europa. Die Abrechnung mit Faschismus und Kollaboration nach dem Zweiten Weltkrieg.'' München 1991, {{ISBN|3-423-04561-2}}, str. 374.</ref>|Milovan Đilas}} ==== Nastavak oružanog otpora protiv nove vlasti ==== Nakon kapitulacije Trećeg rajha i završetka Drugog svjetskog rata u raznim dijelovima Jugoslavije došlo je do stvaranja [[Gerila|gerilskih]] pokreta, koji su se borili protiv novonastale vlasti. U dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od preostalih pripadnika [[Ustaška vojnica|ustaškog pokreta]] i [[Hrvatsko domobranstvo|domobrana]], kao i od pripadnika [[369. pojačana pješačka pukovnija|legionarskih jedinica]] formirane su jedinice [[Križari (gerila)|Križara]] (često nazvane i ''Škripari''). Na kapama su nosili obilježja s bijelim platnenim križevima, umjesto umjesto nekadašnjih ustaških i domobranskih oznaka. Zapovjednici križara bili su između ostalih [[Hasan Biber]], [[Vjekoslav Luburić]], [[Božidar Kavran]] i [[Vjekoslav Blaškov]], a po nekim neprovjerenim podacima i [[Rafael Boban]]. Napadi križara bili su lokalnog značaja, sa iznenadnim napadima na jedinice [[JNA|Jugoslavenske vojske]], diverzijama na prometnice i političkom propagandom među stanovništvom. Jedan dio križara krio se u šumi, a neki su živjeli i dalje u selima, te u slučaju da [[OZNA]] ili [[UDBA]] pretražuje selo, bježali u skrovišta u šumi. Gerilski pokret bio je prisutan od 1945-50. a veći dio je razbijen je [[operacija Gvardijan|operacijom "Gvardijan"]]. Na području Kosova i Makedonije, borbe je nastavila albanska nacionalistička organizacija [[Balli Kombëtar]], a njihove su jedinice razbijene od strane vojske i milicije oko 1948. godine, a jedan dio pripadnika prebjegao je u [[Albanija|Albaniju]] ili u inostranstvo. Sličan pokret u Sloveniji nazivao se [[Matjaževo gibanje]]. Pokret sastavljen uglavnom od seljaka nezadovoljnih zemljišnom reformom, a djelomično od pripadnika [[Slovensko domobranstvo|Slovenskog domobranstva]] potpomognutim bivšim oficirima [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]], koji su organizacije pomagali iz izbjegličkih logora u Austriji. Prve ilegalne grupe su osnovane u proljeće 1946. godine, da bi djelovanje sljedeće godine doseglo vrhunac, a 1948. godine zbog jakog djelovanja UDBA-e akcije su prestale. Najviše grupa bilo je u [[Štajerska|Štajerskoj]] i [[Prekmurje|Prekmurju]], jer je zbog geografskog položaja i ravnice, bijeg u Austriju bio vrlo jednostavan. Djelovanje grupa svelo se uglavnom na krađe hrane, diverzantske napada na vojne jedinice, miliciju i politička zastrašivanja. U Sloveniji je djelovalo oko 35 ilegalnih grupa.<ref>[http://twohomelands.zrc-sazu.si/uploads/articles/1429199954_Kladnik_41_2015.pdf "Bande" in slovenska emigracija v avstrijskih begunskih taboriščih: 1945–1949 - ][[Mateja Čoh Kladnik]]</ref> Od ostataka [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]] formirane su manje uglavnom neorganizovane jednice tzv. ''Ravnogorskog pokreta'', koje se nisu predale Jugoslavenskoj armiji. Boravile su u bijegu uglavnom u Bosni i Hercegovini, ali su nakon hapšenja i suđenja [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] ubrzo uništene ili su se predale jedinicama OZNA-e. ==== Treće zasjedanje AVNOJ-a ==== [[Datoteka:Odluka o proglašenju ustava FNRJ 1946.gif|180px|mini|desno|Odluka Ustavotvorne skuštine o donošenju Ustava FNRJ]] Prije održavanja zasjedanja [[11. novembar|11. novembra]] 1945. održani su [[Izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije 1945.|izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije]] te je ujedno izabrana [[Ustavotvorna skupština Demokratske federativne Jugoslavije|Ustavotvorna]] [[Skupština SFRJ|skupština]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]]. Sva mjesta u skupštini osvojili su predstavnici [[Narodni front Jugoslavije|Narodnog fronta]]. Na [[Treće zasjedanje AVNOJ-a|trećem zasjedanju AVNOJ]]-a [[29. novembar|29. novembra]] [[1945.]] godine u [[Beograd]]u, dosena je odluka o proglašenju Jugoslavije republikom, i dato joj je novo ime FNRJ. Istoga dana Ustavotvorna skupština je pretvorena u [[Skupština SFRJ|Narodnu skupštinu FNRJ]]. AVNOJ je na taj način prestao postojati. Već [[31. januar]]a [[1946.]] godine jednoglasnim izglasavanjem usvojen je [[Ustav FNRJ]], koji je bio baziran na osnovama sovjetskog Ustava iz 1936. godine.<ref name="HS" /> U Ustavu se definiše teritorijalna podjela na 6 narodnih republika i 2 pokrajine (Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu kosovsko-metohijsku oblast), a granice republika su uglavnom slijedile granice nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] 1912/13, kao i etničke kriterije. NR Crnoj Gori se pripaja [[Kotor]], granice između NR Slovenije i NR Hrvatske slijedi jezičnu granicu, a NR Slovenija dobija gradove [[Koper]], [[Izola|Izolu]] i [[Piran]]. Granica NR Bosne i Hercegovine je preuzeta iz [[Austro-Ugarska|austrougarskog vremena]], a kasnije su u području [[Neum]]a izvršene promjene granica između NR Hrvatske i NR Bosne i Hercegovine. Granica NR Srbije prema NR Makedoniji je uglavnom jezička granica. Područje [[Sandžak]]a je podijeljeno između NR Srbije i NR Crne Gore. Novina je bila proglašavanje NR Makedonije i pokrajina Kosova i Vojvodine, koji do tada u tom vidu nisu postojale, kao i dodjeljivanje statusa naroda [[Crnogorci]]ma i [[Makedonci]]ma. Istovremeno, po uzoru na sovjetski Ustav, republikama je data mogućnost istupanja iz zajednice, ali se njihov suverenitet ograničavao Ustavom. {{Citat4|'''Član 1'''.<br>Federativna Narodna Republika Jugoslavija je savezna narodna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda, koji su na osnovu prava na samoopredeljenje, uključujući pravo na otcepljenje, izrazili svoju volju da žive zajedno u federativnoj državi.<ref>„Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije“, godina -II-, broj 10, Beograd, petak, 1. februar 1946.</ref>|[[Ustav FNRJ]]}}U isto vrijeme se definiše pet jugoslavenskih naroda ([[Srbi]], [[Hrvati]], [[Slovenci]], [[Crnogorci]] i [[Makedonci]]), te se proklamiraju ''de facto'' službeni jezici u republikama ([[srpskohrvatski]], [[slovenski]] i [[makedonski]]). Članom 25. Ustava se garantuje sloboda vjeroispovjesti, ali se istovremeno religija proglašava ''"opijumom za narod"'', te ozakonjenim odvajanjem vjere od države, dolazi do izdvajanja nastave religije u školama, odvajanja vjerskih fakulteta sa univerziteta u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, te zatvaranja mnogobrojnih vjerskih institucija, saveza i izdavačkih kuća. Od 1950. godine zabranjeno je nošenje [[zar]]a i zabranjuju se [[Derviši|derviški redovi]].<ref name="HS" /> Donošenjem ovog Ustava, u društveno uređenje Jugoslavije uvode se elementi socijalističke revolucije, sa motom ''[[Bratstvo i jedinstvo]]''. === Rezolucija Informbiroa === [[Datoteka:Goli otok zatvor.jpg|180px|mini|desno|Zatvor na Golom otoku, 2005. godine]] [[Datoteka:Vlado Dijak.jpeg|180px|mini|desno|[[Vlado Dijak]], jugoslavenski i bosanskohercegovački pjesnik, zatočenik na Golom otoku]] Donošenjem zakona o nacionaliziranju privatnih privrednih preduzeća, 5. decembra 1946. godine, sve firme, koje su imale savezni ili republički značaj pretvorene su u državnu svojinu. Početkom 1948. godine se i firme iz ostalih privrednih grana, trgovine i finansijskog sektora proglašavaju državnom imovinom. Taj period koji su jugoslavenki historičari zvali "administrativni socijalizam" nastavlja se donošenjem petogodišnjeg plana za 1947-51. godinu po uzoru na sovjetski način upravljanja. U tim godinama je jugoslavenska politika oslonjena na sovjetska iskustva, te se provodi agrarna reforma, kolonizacija Vojvodine, gdje se, na područjima [[Slavonija|Slavonije]], [[Srijem]]a, [[Bačka|Bačke]] i [[Banat]]a odakle su odlukama [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja]] [[AVNOJ]]-a protjerani tzv. [[Podunavski Nijemci]], naseljavaju kolonisti iz siromašnih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. Vanjska revolucionarna politika FNRJ, politički uticaj na susjedne zemlje, ideja stvaranja [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], kao i odnos KPJ prema [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]], te težnja Tita za uvođenjem specifičnih puteva u revoluciji u odnosu na Sovjetski Savez, dovela je do isključenja KPJ iz [[Kominform]]a.<ref name="HS" /> Na sjednici 28. jula 1948. u [[Bukurešt]]u, donosena je [[Rezolucija]] u kojoj se KPJ optužuje za neiskrenost, oportunizam, revizonizam i nacionalizam, kao i za mirnu asimilaciju kapitalističkih elemenata. Nakon proglašavanja Rezolucije, do tada bratske komunističke partije (grčka, albanska, bugarska, kao i tršćanska komunistička organizacija) javno se ograđuju od Tita, a mediji u drugim komunističkim zemljama, javno napadaju FNRJ. U [[KPJ]] dolazi do političkog rascjepa, pristalica [[Staljin]]a i pristalica Titove politike. Uz podršku [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]], [[Tito]] organizuje čistke u KPJ, u kojima se iz KPJ isključuje oko 55.000 članova<ref name="HS" />, a između 11.000-18.000<ref name="HS" /> završava u zatvorima na [[Goli otok|Golom otoku]], [[Sveti Grgur (otok)|Svetom Grguru]] i [[Rab]]u. U toku 1948. godine dolazi i do ekonomskih sankcija istočnih zemalja, povećanja izvoznih cijena, prekida isporuke nafte iz Rumunije. Albanski predsjednik [[Enver Hoxha]] šalje na Kosovo organizovane trupe koje će pomagati albansko stanovništvo u borbi protiv KPJ. Na jesen 1949. godine [[Sovjetski Savez]] prekida pakt o prijateljstvu i zahtjeva napuštanje jugoslavenskog ambasadora iz zemlje. Na području Rumunije i Mađarske<ref name="HS" /> organizuju se vojni manevri kao prijetnja, a Tito je dao zadatak [[Svetozar Vukmanović|Svetozaru Vukmanoviću Tempu]] o organizovanju otpora i novom partizanskom ratu i osnivanju partizanskih jedinica, koje bi ostale okupiranim područjima, dok bi glavnina vojske, koja je brojila oko 275.000 boraca, trebala da se povuče do centralnih planinskih masiva, a po potrebi sve do mora. Krajem 1949. godine u Bugarskoj, Rumuniji i Albaniji bilo je koncentrisano više od sedam motorizovanih divizija, koje su bile spremne za napad na Jugoslaviju. Politički vrh i Glavni štab JA napustili su Beograd i preselili se u [[Topola (Srbija)|Topolu]], a u unutrašnosti države, uglavnom na područje Bosne i Hercegovine evakuisana su skladišta sa hranom, arhive, a iz Vojvodine čak i čitave fabrike. Te je godine [[Jugoslavenska armija]] (JA) dobila 50% godišnjeg državnog budžeta.<ref name="TITO" /> Na granici se bilježe mnogobrojni oružani incidenti. Po jugoslavenskim podacima od 1948-53. na granici Jugoslavije došlo je do 7.877 incidenata, od kojih su 142 bili oružani sukobi i u kojima je učestvovalo više od 600 neprijateljskih agenata. Postojali su planovi odbrane od napada Sovjetskog Saveza i satelitskih zemalja, u kojima bi se između ostaloga srušila zaštitna brana i kanal na [[Đerdapska klisura|Đerdapu]], čime bi se poplavila područja mogućeg sovjetskog prodiranja motorizovanim i tenkovskim jedinicamama, kao i protivnapad JA na Bugarsku i Rumuniju, te prodor do Crnog Mora. Istovremeno je stvorena koalicija sa Grčkom, koja bi omogućila odbranu Makedonije, te zauzimanje i podjelu Albanije između Grčke i Jugoslavije.<ref name="TITO" /> Američki ambasador u Jugoslaviji [[George W. Allen]] izjavio je 29. novembra 1949. godine da u slučaju oružanog sukoba [[SAD]] neće biti neutralne. Osim odlučnosti KPJ i Titove politike odbijanja uslova, naklonost zapadnih političara omogućila je suprostavljanje Sovjetskom Savezu. Sukob sa SSSR-om je potrajao sve do 1953. godine.<ref name="HS" /> ===1950-e === ==== Privredna reforma ==== [[Datoteka:Edvard Kardelj (5).jpg|180px|mini|desno|Edvard Kardelj, jugoslavenski političar i idejni tvorac radničkog samoupravljanja]] Kolektivizacijom, podržavljanjem privatne imovine i osnivanjem zadruga, nastaje prva faza ekonomske reforme zasnovane na sovjetskom principu. Početkom 50-ih godina započinje jugoslavenski put razvoja socijalizma: radničko samoupravljanje. Donošenjem ''Osnovnog zakona o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim udruženjima od strane radnika'' 27. juna 1950. nastaje period koji će se 25 godina kasnije pretvoriti u ideal socijalizma definisan frazom ''Fabrike radnicima''.<ref name="HS" /> Kolektivizacijom zemljišta stvoreno je 1947. godine 799 zadruga, početko januara 1949. bilo ih je 1318, a u decembru iste godine 6492.<ref name="TITO">[[Jože Pirjevec]], Tito i drugovi 1. deo, Beograd 2013. {{ISBN|978-86-521-1409-2}}</ref> Ovakve mjere dovele su do pobuna seljaka, kao u Cazinskoj krajini, gdje je 1950. izbila pobuna nazvana [[Cazinska buna]].<ref name="TITO"/> Iz tzv. administrativnog socijalizma prelazi se u fazu [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]]. Fabrikama, čiji je vlasnik još uvijek država, ''de facto'' upravljaju radnici, dok pravo [[Veto|veta]] i dalje imaju direktori, postavljeni od Komunističke partije. Uvođenjem novog privrednog sistema 1952. godine, preduzeća imaju pravo raspolaganja, u zavisnostu od privredne grane, od 3-17% od ukupnih kumulativnih sredstava, te se time pojavljuje tržišna privreda prvi put u jednom socijalističkom uređenju, gdje se, mada ne značajno, stanje na tržištu reguliše ponudom i potražnjom. Dotadašnji državni planovi se zamjenjuju privrednim planovima u čijem razvoju sudjeluju [[radnički savjeti]]. Ova se tendencija potvrđuje i na [[Šesti kongres SKJ|VI kongresu SKJ]] od 2-7. novembra 1952. u [[Zagreb]]u. Istovremeno se, u skladu promjena, ime KPJ mijenja u [[Savez komunista Jugoslavije]] (SKJ), čime se želi prikazati, drugačiji put u socijalizam. Tim promjenama razgrađuje se golemi državni aparat i dolazi do decentralizacije, po planovima Edvarda Kardelja, te se mnoge regulative sa federalnog, prebacuju na republički i općinski nivo. Time se definiše i novonastali status društvene imovine, koji zamjenjuje državnu imovinu.<ref name="HS" /> Donošenjem ustavnih promjena u [[Ustavni zakon 1953.|Ustavnom zakonu]] iz 1953. godine, nagovještava se rješavanje nacionalnog pitanja kroz socijalističko uređenje.{{Citat4|Federativna Narodna Republika Jugoslavija je socijalistička demokratska savezna država suverenih i ravnopravnih naroda.|Član 1. Ustavni zakon o osnovama društvenog i političkog uređenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije i saveznim organima vlasti (1953)}} Između ostalog raspušta se [[Vijeće naroda Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Vijeće naroda]], kao samostalni dom saveznog parlamenta i spaja se sa prvim domom Saveznim izvršnim vijećem.<ref name="HS" /> Umjesto dosadašnje Vlade Jugoslavije, osniva se [[Savezno izvršno vijeće]] (SIV), a ministri se zamjenjuju državnim sekretarima.<ref name="HS" /> Na čelo SIV-a bira se Josip Broz, koji je istovremeno predsjednik Vlade, predsjednik Republike i glavni zapovjednik oružanih snaga. Ove političke promjene relativno malo utiču na demokratski razvoj u Jugoslaviji, jer se u političkim strukturama i dalje osim Tita zadržavaju političari tvrde linije [[Edvard Kardelj]], [[Aleksandar Ranković]], [[Milovan Đilas]], [[Svetozar Vukmanović|Svetozar Vukmanović Tempo]] i drugi partijski [[Oligarhija|oligarsi]].<ref name="HS" /> ==== Saradnja sa SAD ==== Krajem 1949. dolazi do tajnih pregovora jugoslavenskih političara ([[Edvard Kardelj]], [[Milovan Đilas]], [[Veljko Mićunović]], [[Vlatko Velebit]]), najprije u [[London]]u, a zatim sa političarima SAD-a. Nakon pregovora sa američkim predstavnicima, Jugoslavija je isporučila sovjetski [[MIG-15]], koji se srušio iznad Jugoslavije, dala informacije o sovjetskim obavještajcima u Zapadnoj Evropi, a zauzvrat je SAD isporučila američke avione, te pilote obučavala u lovačkim napadima.<ref name="TITO" /> Kandidaturu Jugoslavije za jednu od šest nestalnih članica u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]] u oktobru 1949. zbog političke krize sa Sovjetskim Savezom, podržale su SAD, te je Jugoslavija 20. oktobra 1949. dobila članstvo, uprkos protivljenju Sovjetskog Saveza, koji su podržavali članstvo Čehoslovačke. Do kraja 1951. godine, do kada je članstvo u Vijeću sigurnosti trajalo, Jugoslavija se verbalno usprotivila SAD-u glasanjem u rezolucijama Vijeća sigurnosti o [[Korejski rat|sukobu na Korejskom poluotoku]], suzdržavanjem u glasanju o rezolucijama [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 82|82]],<ref>[http://www.refworld.org/docid/3b00f15960.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 82 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}</ref>[[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 83|83]],<ref>[http://www.refworld.org/docid/3b00f20a2c.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 83 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}</ref> [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 84|84]]<ref>[http://www.refworld.org/docid/3b00f1e85c.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 84 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}</ref> i [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 85|85]]<ref>[//UNHCR.org/docid/3b00f28224.html Tekst Rezolucije Vijeća sigurnosti broj 85 na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}</ref>, što je dovelo do diplomatskog zahlađenja, koje je zbog tajnih sastanaka sa predstavnicima [[CIA]]-e ostalo kao politički uspjeh Jugoslavije.<ref name="TITO" /> Na inicijativu britanskih političara, Jugoslavija je sa Grčkom i Turskom potpisala 28. februara 1953. ''Ankarski sporazum o prijateljstvu'', kasnije nazvan ''Balkanski pakt'', koji je Jugoslaviji trebao garantirati sigurnost u slučaju napada SSSR-a.<ref name="TITO" /> ==== III vanredni Plenum CK SKJ ==== [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|140px|mini|desno|[[Milovan Đilas]], prvi jugoslavenski disident]] Objavljivanjem serije članaka u dnevniku [[Borba (novine)|Borbi]], krajem 1953, te u časopisu [[Nova misao]], crnogorski političar, književnik i dotadašnji sljedbenik partijske linije [[Milovan Đilas]] skrenuo je pažnju na totalitarizaciju države, birokratske i dogmatske tendencije, koje su zahvatile sve slojeve jugoslavenskog političkog života, privrede, kulture i šireg društva. Objavljeno je ukupno 17 njegovih članaka u kojima se između ostalih kritizira i SKJ, koji je na III vanrednom Plenumu CK SKJ, 16-17. januara 1954. u [[Beograd]]u Đilasa optužio za revizionizam, težnju za vraćanjem građanskog društva i anarhiju.<ref name="HS" /> Nakon prihvaćene kritike, on se u početku javno ogradio od dijela svojih ideja, ali se Đilasu nakon intervjua za američki dnevnik [[New York Times]] u decembru 1954. godine oduzimaju sva prava, a on dobrovoljno napušta SKJ, osuđuje se prvo na uslovnu kaznu zatvora, a 27. novembra 1956. godine osuđuje se, između ostalog i zbog javnog podržavanja [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]], na tri godine zatvora. Đilas u svojim intervjuima i kasnijim djelima pisanim u inostranstvu postavlja u pitanje ispravnost socijalističkog puta, kao i centralizaciju industrije, koja se pokazala i u drugim razvijenim zemljama ([[Čehoslovačka]]), zbog etatističkog regulisanja tržišta, kao nedostatak u privrednom razvoju. Nekoliko godina kasnije, neke od Đilasovih teza će na [[Sedmi kongres SKJ|VII Kongresu SKJ]] 1958. godine u [[Ljubljana|Ljubljani]], postati dio partijskih smjernica, te dolazi do jačanja provođenja ideja radničkog samoupravljanja, koje nužno vodi po komunističkim teoritičarima ka odumiranju države, mada je u to vrijeme idejni pokretač bio u zatvoru.<ref name="HS" /> === 1960-e === ==== Pokret nesvrstanih ==== {{Glavni|Pokret nesvrstanih}} Prekidom odnosa sa Sovjetskim Savezom i drugim socijalističkim zemljama Istočne Evrope, Jugoslavija postaje vanjskopolitički izolirana. Zbog sukoba oko [[Trst]]a, Jugoslavija je ekonomski odsječena i od zapadnih sila predvođenih [[SAD]]-om. Početkom [[Korejski rat|Korejskog rata]], 15. juna 1950. dolazi do teze o ugroženosti Zapadne Njemačke i Jugoslavije u eventualnom sukobu SAD-a sa [[SSSR]]-om. [[NATO]]-u se priključuju [[Grčka]], [[Zapadna Njemačka]] i [[Turska]], a Jugoslavija se poziva na članstvo. Uprkos velikoj vojnoj pomoći od strane SAD-a u periodu od 1951-54. godine u visini od 452 miliona dolara, a ukupna pomoć u područjima ekonomije, privrede, tehničke pomoći, hrane iznosila je od 1950-60. godine oko 2 milijarde dolara, što je pridonijelo privrednom rastu u tim godinama na 7,5%. Tito odbija članstvo Jugoslavije u NATO-u, mada je zapovjednik Vrhovnog štaba JA [[Koča Popović]], u jednom razgovoru sa glavnim zapovjednikom NATO-a [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerom]] povtrdio da bi se Jugoslavija, u eventualnom sukobu NATO-a protiv SSSR-a, borila na strani zapadnih sila.<ref name="HS" /> U tim godinama, Jugoslavija se usmjerava u traženju srednjeg puta između NATO-a i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Na inicijativu [[Indija|indijskog]] [[Spisak predsjednika Vlade Indije|predsjednika vlade]] [[Džavaharlal Nehru|Nehru]]a i predsjednika Jugoslavije Josipa Broza, te na sastanku 1955. godine u [[Indonezija|indonezijskom]] [[Bandnung]]u, na kojem su pristvovali predstavnici 23 azijske i 6 afričkih zemalja, koje nisu bile članice zapadnoevropskih organizacija i [[Varšavski pakt|istočnog bloka]], dogovoreno je stvaranje [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Značajniji političari i inicijatori smatraju se [[Džavaharlal Nehru|Nehru]] ([[Indija]]), [[Gamal Abdel Nasser|Nasser]] ([[Egipat]]), [[Džou Enlaj]] ([[Kina]]) i [[Sukarno]] ([[Indonezija]]). Početkom 60-ih osniva se Pokret koji je za cilj imao osudu svakog oblika [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] i rasne diskriminacije, razgradnju blokovske napetosti i smanjenje nuklearnog naoružanja. U fazi stvaranja inicijativu u pokretu su preuzele Jugoslavija, Egipat i Indija, a [[prva konferencija pokreta nesvrstanih]] održana je u [[Beograd]]u 1-6. januara 1961. Učestvovanje Jugoslavije u Pokretu, omogućilo je brojne privredne, ekonomske i političke odnose Jugoslavije sa drugim članovima Pokreta. ==== Jačanje samoupravljanja ==== [[Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|180px|mini|desno|Aleksandar Ranković, ministar untrašnjih poslova FNRJ]] Privrednom reformom iz 1961. godine upravljanje raspodjele dohotka preuzimaju radnički savjeti u preduzećima. Neto-prihodi, prihodi preostali nakon odvajanja obaveza i poreza prema federaciji, republici i općini, ostajali su preduzećima na raspolaganju. Kako je država u mnogim poljima određivala cijene proizvoda, ti prihodi u početku nisu bili visoki. Dobijanjem prava o raspodjeli i samostalnom odlučivanju o povećanju plata radnicima, radnički savjeti provode dobro zamišljenu ideju na diletantski način.<ref>G. Leman - Das jugoslawische Model</ref> Državnim regulisanjem cijena u nekim poljima, te slobodnim povećanjima plata odlukama radničkog savjeta, dolazi do trošenja akumulacijskih fondova u preduzećima, pod idejom izjednačavanja prava u socijalizmu, a primanja radnika se povećavaju za 23%, dok produktivnost raste samo za 3,4%, što je dovelo do disproporcije u različitim privrednim granama, povećanju špekulacija i visokoj inflaciji. Tako npr. godišnji porast industrijske proizvodnje u 1960. godini je iznosio 15,6%, dok je u sljedećoj godini pao na 4,1%.<ref name="HS" /> Ovakav pad industrijske proizvodnje za posljedicu je imao sukob u partijskim krugovima, gdje protivnici samoupravljanja, optužuju politički sistem za privrednu recesiju, te se stvara sukob između ''dogmatika'' ([[Aleksandar Ranković]]) i ''reformista'', pod idejnim vođstvom Edvarda Kardelja, koji se istovremeno pokušavaju pozicionirati kao nasljednici Josipa Broza.<ref name="HS" /> ==== Brijunski plenum ==== {{Glavni|Brijunski plenum}} Sukob između dogmatika, tvrde linije potekle iz partizanskih linija, i reformista nastavio se narednih godina. Zbog tzv. ''Afere prisluškivanja Tita'', sazvan je [[Brijunski plenum]], četvrta plenarna sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ), održana 1. maja 1966. godine u hotelu "Istra" na otoku [[Brijuni]]ma. Zbog navodnog prisluškivanja Josipa Broza, od strane [[UDBA|Uprave državne bezbjednosti]] (UDBA), na čelu sa [[Aleksandar Ranković|Aleksandrom Rankovićem]], dotadašnjim potpredsjednikom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i sekretarom Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, sjednica je imala zadatak ispitati optužbe koje su potvrđene od stane predsjednika komisije [[Krste Crvenkovski|Krste Crvenkovskog]]. Aleksandar Ranković, kao dugogodišnji [[Ministarstvo unutarnjih poslova SFRJ|ministar unutarnjih poslova]] i organizator službe bezbjednosti, snosio je glavnu krivicu. Plenum je poslije duge rasprave prihvatio ostavku Aleksandra Rankovića na članstvo CK SKJ i Izvršnom komitetu CK SKJ, kao i ostavku Saveznoj skupštini na mjesto potpredsjednika SFRJ. Pored Rankovića na sjednici je smijenjen i isključen iz CK SKJ dotadašnji Savezni sekretar za unutarnje poslove [[Svetislav Stefanović|Svetislav Stefanović Ćeća]]. ==== Ustav iz 1963. ==== {{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1963.}} [[Datoteka:1000din-1963.jpg|180px|mini|desno|Novčanica od 1000 dinara iz 1963. godine]] [[Datoteka:10-Dinara-1965.jpg|180px|mini|desno|Novčanica od 10 dinara iz 1966. godine, nakon denominacije dinara]] Donošenjem [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963.|novog Ustava]] 7. aprila 1963, donesene su zakonske osnove za jačanje radničkog samoupravljanja, mada centralistički organizovani državni organi vlasti i dalje zauzimaju značajno mjesto u upravljanju.<ref name="HS" /> Oko 70% industrijskih cijena određivane su državnim aktima.<ref name="HS" /> Sa dvije trećine kumulativnih sredstava upravljaju radnički savjeti, dok devizni, bankovni, kreditni sektor i planiranje proizvodnje kontroliše država.<ref name="HS" /> Ustavom se ojačavaju prava republika, ali privredni odnosi nisu riješeni između federacije i republika.<ref name="HS" /> Državi se mijenja ime u ''Socijalistička federativna republika Jugslavija'', te se ona definiše ne samo kao savezna država, već i socijalistička demokratska zajednica, što je trebalo da označi težnju ka [[Marksizam|marksističkom]] idealu o odumiranju države. Osnovima ekonomskog uređenja proglašeni su [[društveno vlasništvo]], samoupravljanje i samoorganiziranje radnih ljudi na mikro i makro planu. Pravo na društveno samoupravljanje proglašeno je neprikosnovenim, a teritorijalne jedinice u državi (općina, srez, autonomne pokrajine Srbije, Socijalističke Republike i sama federacija) proglašene su društveno-političkim zajednicama. U odredbi nezabilježenoj u ustavnom pravu, ukinuta je hijerarhija između ovih jedinica i uveden sistem međusobnih prava i obaveza. Vrše se promjene u saveznoj skupštini, koja se sastoji od pet domova: [[SIV]], kao Vijeće delegata građana u općinama i republikama, Privredno vijeće, Prosvjetno-kulturno vijeće, Socijalno-zdravstveno vijeće i Organizaciono-političko vijeće, kao Vijeće delegata radnih ljudi u radnim zajednicama.<ref>"Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije", godina - XLIX -, broj 14, Beograd, srijeda, 10. aprila, 1963.</ref> Osim toga osnivaja se i savjetodavna vijeća [[Savjet narodne odbrane SFRJ|Savjet narodne odbrane]] i [[Savjet federacije SFRJ|Savjet federacije]]. Novi zakon, po kome se predsjednik Jugoslavije bira svake četiri godine i maksimalno može biti izabran na dva mandata nije vrijedio za Josipa Broza.<ref name="HS" /> ==== Nova privredna reforma ==== Razvojem privrede i porastom izvoza u šezdesetim godinama, dolazi do povećanja standarda i realnih dohodaka. Zbog velikog udjela centralistički propisanih cijena proizvoda, roba, energije i poluproizvoda, dolazi i do porasta [[Inflacija|inflacije]], a 1. januara 1966. godine dolazi do [[Devalvacija|devalvacije]] i [[Denominacija|denominacije]] dinara u odnosu 1:100. Nisko držane cijene bazičnih roba, poluproizvoda i energije i dalje ostaju pod državnom kontrolom, ali se prilagođavaju svjetskom tržištu, te jugoslavenski proizodi postaju konkurentni na tržištu, što je potmognuto i devalvacijom dinara u odnosu na zapadne valute. Seljacima se omogućavaju povoljni krediti, te se prvi put omogućava privatiziranje poljoprivrede što je uvođenjem zadruga, praktički bilo zabranjeno.<ref name="HS" /> Ova privredna reforma je početak ''socijalističke tržišne privrede'', te stvaranja konflikta između marksističkog tumačenja ekonomije i tržišne ekonomije.<ref>[[Edvard Kardelj]] - ''Društveno-ekonomski ciljevi reforme''; Beograd 1966.</ref><ref>[[Jakov Sirotković]] - ''Uzroci, rezultati i perspektive privredne i društvene reforme''; Šibenik 1970.</ref> ==== Praško proljeće i promjena odbrambene doktrine ==== [[Datoteka:JTO-logo.svg|180px|mini|desno|Grb Teritorijalne odbrane]] Intervencijom trupa [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] 20. augusta 1968, zbog događanja izazvanih tzv. [[Praško proljeće|Praškim proljećem]], dolazi do trećeg sukoba između SSSR-a i Jugoslavije. Jugoslavija otvoreno osuđuje vojnu intevenciju, politički i masovnim demonstracijama u zemlji. Donošenjem novog Zakona o odbrani 1969, nove doktrine nazvane ''Koncepcija Općenarodne odbrane i društvene samozaštite'' i proglašavanjem djelomične mobilizacije, Jugoslavija se osjeća ugroženom, a u ''Zakonu o narodnoj odbrani'', deklariše se, između ostalog, da niko nema pravo potpisivanja kapitulacije, a svi građani od 16-65 godina obavezuju se na učestvovanje u eventualnoj odbrani zemlje, bilo služenjem u jedinicama [[JNA]] ili novostvorene [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO), koja sa podređuje saveznim republikama, zapravo jednom vidu [[Paravojna organizacija|paravojne organizacije]] u kojoj su praktički prisutni svi vojno sposobni građani Jugoslavije. Ovo stvaranje TO vodilo je ka militarizaciji jugoslavenskog društva, što će se kasnije, tokom raspada Jugoslavije 1990-ih godina, pokazati kao neposredna opasnost i konkurencija JNA. Tek najesen 1969. godine dolazi do ponovnog približavanja SSSR-a i Jugoslavije, a u tom procesu se Jugoslavija ekonomski i politički zbližava i sa drugim zemljama Istočnog bloka.<ref name="HS" /> ==== Studentski nemiri 1968. ==== U junu 1968. dolazi do studentskih nemira na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]], koji su se kasnije proširili na univerzitete u [[Univerzitet u Ljubljani|Ljubljani]], [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]] i [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebu]]. Beogradski univerzitet je bio sedmicu dana blokiran od strane studenata. Nemiri su se nadovezali na studentske nemire u Evropi ([[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] i [[Poljska|Poljskoj]]), ali su imali i određenu notu sa karakterističnim zahtjevima jugoslavenskih studenata. Prvi nemiri su počeli u sukobima studenata i policije tokom 1966. godine u toku demonstracija protiv [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]].<ref name="HS" /> Osnovna karakteristika nemira je bila da nije postojala razlika imeđu ciljeva studenata i vladajućih struktura, što je proklamirano proglasom na Beogradskom univerzitetu 4. juna:{{Citat4|Mi nemamo svoj posebni program. Naš program je program naprednih snaga našeg društva - program SKJ i našeg Ustava|B. Kanzleiter, K. Stojaković - 1968 in Jugoslawien}} Kritikovana je između ostalog razlika između teorije i prakse, otuđivanje čovjeka, socijalna nejednakost, nezaposlenost, [[birokratija]], [[monopol]] vlasti SKJ, razmimoilaženja mišljenja u radničkom samoupravljanju. Tito je prilično blago reagovao jednostavnom izjavom, da je studentska reakcija, reakcija na naše slabosti, te su studentski nemiri polako prestali, a nastava na univerzitetima je ubrzo brzo nastavljena.<ref>B. Kanzleiter, K. Stojaković - ''1968 in Jugoslawien''</ref> === 1970-e === ==== Hrvatsko proljeće ==== Donošenjem ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' 17. marta 1967. u [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]], koju su potpisali 19 kulturnih i naučnih institucija i saveza u NR Hrvatskoj (između ostalih: [[Društvo književnika Hrvatske]], [[JAZU]]), kao i književnik [[Miroslav Krleža]], zahtijevalo se razrješavanje pitanja [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], te konzekventne primjene [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u institucijama SR Hrvatske. Odgovorom srpskih intelektualaca iz Beograda, pod nazivom ''Predlog za razmišljanje'', došlo se do teme o položaju jeziku Srba u Hrvatskoj. Tim se ovaj filološki sukob pretvorio u međunacionalni. Potpredsjednik Skupštine SFRJ i ministar kulture i prosvjete NR Hrvatske [[Miloš Žanko]], osudio je deklaraciju kao [[Nacionalizam|nacionalističku]] i [[Šovinizam|šovinističku]], na što je proglašen [[Unitarizam|unitaristom]], a Miroslav Krleža je zbog pritiska od strane Tita napustio članstvo u SKJ. Time počinje sukob vladajućih struktura SR Hrvatske i Tita, u kom su se tražila veća prava Hrvatske u okviru federacije, ukidanje unitarizma, te stvaranje konfederacije, koja će u daljem slijedu omogućiti osamostaljene Hrvatske. Također je pokrenuta tema Hrvata u [[SAP Vojvodina|SAP Vojvodini]] i [[SR BiH|SR Bosni i Hercegovini]]. Razlozi su bili između ostalog ekonomskog i političkog tipa, jer se većina deviznih sredstava ostvarenih u Hrvatskoj slijevala u saveznu kasu, dok raspodjela nije odgovarala udjelu. Pokret nazvan [[Hrvatsko proljeće]] (ili '''Mas'''ovni '''pok'''ret - maspok), podržale su i katolička crkva, [[Matica iseljenika Hrvatske]], [[Hrvatski institut za historiju|Institut za historiju radničkog pokreta]], razni izdavači i neka preduzeća. Na čelu tog pokreta bili su [[Većeslav Holjevac]], [[Ivan Šibl]], [[Marko Koprtla]], generali JNA [[Franjo Tuđman]], [[Nikola Kaić]], [[Ivan Rukavina]], [[Janko Bobetko]], admiral [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] [[Srećko Manola]], pukovnik JNA [[Ivan Mutak]], [[Zvonimir Komarica]]. Pokret su podržale i desno orijentisane emigrantske struje u inostrantvu. Dolazi do studentskih demonstracija 1971. u Zagrebu, a zagrebački student [[Dražen Budiša]] poziva na generalni štrajk. Iste godine trojica hrvatskih lingvista ([[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]] i [[Milan Moguš]]) objavljuju ''Hrvatski pravopis'', koji je odmah zabranjen i kompletna naklada je zapaljena, a jedan primjerak je spašen i objavljen u [[London]]u. Vodeći članovi SK Hrvatske [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Miko Tripalo]] i [[Dragutin Haramija]] podržali su maspok, a Savka Dabčević-Kučar je upozorila {{Citat4|...na otuđivanje i ustvrdila da je Hrvatska postala više domovina Srba i drugih naroda, nego samih Hrvata.|Marie-Janine Calic: ''Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert.'' München 2010, str. 252.}} Na sastanku Tita sa vojnim vrhom, predložena je vojna intervencija protiv maspoka, ali je Tito pozvao 30. novembra 1971. godine u [[Karađorđevo]], članove KPH, na sastanak koji je trajao dva dana i na kom se rukovodstvo Hrvatske podijelilo na dva krila: jedanaest članova je potvrdilo lojalnost Savki Dabčević-Kučar i Miki Tripalu, a osam ih se priklonilo Titu.<ref name="HS" /> Na intervenciju Tita u decembru 1971. godine, u Zagrebu je smijenjen gotov cjelokupni politički vrh, a [[Vladimir Bakarić]] i [[Milka Planinc]] su osudili mnoge komunističke studentske organizacije i njihove članove izbacili iz članstva SKH. Ukupno je iz Partije izbačeno 741 član, od toga mnogi univerzitetski profesori, 411 ih je izgubilo posao, a protiv mnogo članova Matice hrvatske pokrenuti su sudski procesi. Posljedice Hrvatskog proljeća utjecale su mnogo na dešavanja u Hrvatskoj početkom 90-ih godina. ==== Liberalni pokreti ==== {{Glavni|Liberalni pokret u Srbiji|Liberalni pokret u Sloveniji}} [[Datoteka:Marko Nikezic.jpg|mini|180px|Marko Nikezić, smijenjeni predsjednik CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]].]] Jačanjem pokreta za veću nacionalnu samostalnost u SR Hrvatskoj, tokom tzv. [[Maspok|Hrvatskog proljeća]], u SR Srbiji, SR Sloveniji i SR Makedoniji se javljaju slične tendencije koje su nazvane ''liberalnim pokretom'' ili često ''anarho-liberalnom strujom''. Pokret ideološki nije imao sličnost sa klasičnim pojmom [[Liberalizam|liberalizma]], nego je imao za cilj prevazilaženje ideoloških barijera raznim društvenim i privrednim reformama.<ref name="HS" /> Ovaj pokret je osuđivan između ostalog i zbog nekritičkog pristupa hrvatskom maspoku, a za cilj je imao slične težnje: Jačanje republičkih ovlasti i ograničavanje od centralizma SKJ. Predvođen je bio srbijanskim političarima [[Marko Nikezić|Markom Nikezićem]], [[Latinka Perović|Latinkom Perović]], [[Bora Pavlović|Borom Pavlović]] i [[Mirko Tepavac|Mirkom Tepavcem]], koji su pripadali Centralnom komitetu Saveza komunista Srbije, kao i drugi tadašnji političari SR Slovenije i SR Makedonije. U medijima je [[18. septembar|18. septembra]] [[1972]].<ref name="HS" /> godine objavljeno ''Titovo pismo'', sastavljeno zajedno sa [[Stane Dolanc|Stanetom Dolancom]] upućeno članovima SKJ - kao poziv na borbeniju partiju, borbu protiv birokratije i tehnokratije, demokratski centralizam i veći nadzor SKJ nad društvom. Cilj napada su bili nacionalistička liberalna stremljenja u SR Sloveniji, SR Makedoniji i SR Srbiji. Politički vrh ovih republika težio je nekom vidu sindikalnog osamostaljenja republika. Narednih dana došlo je do sastanka jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i rukovodilaca SK Srbije i SR Srbije. Ta je struja tendenciozno nazvana ''anarho-sindikalizam'' i ''anarho-liberalizam''.<ref name="HS" /> Napadnuta je težnja slovenskih političara pod vodstvom [[Stane Kavčič|Staneta Kavčiča]], koji se zalagao za jedan vid autonomije i status SR Slovenije kao neke manje evropske države npr. [[Luksemburg]].<ref name="HS" /><ref>Latinka Perović, ''Zatvaranje kruga - Ishod političkog rascepa u SKJ 1971/1972.''; Sarajevo 1991.</ref> Dana [[26. oktobar|26. oktobra]] [[1972]]. godine podnijeli su ostavke visoki funkcioneri CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]]: [[Marko Nikezić]] (predsjednik Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]]), [[Latinka Perović]] (sekretar Centralnog komiteta), [[Bora Pavlović]] (sekretar Gradskog komiteta SK Beograda), a iz solidarnosti sa njima i general [[Koča Popović]] je tada dao ostavku na sve funkcije,<ref name="Milosavljević">[http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2037.pdf Olivera Milosavljević, Dva razgovora sa Latinkom Perović]</ref> u potpunosti se povukavši iz politike.<ref name="Čkrebić">{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1055287 |title=Tajna Koče Popovića |access-date=15. 9. 2016 |archive-date=10. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610202509/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1055287 |url-status=dead }}</ref> Uskoro je ostavku podnio i Stane Kavčič.<ref name="HS" /> Otprilike u isto vrijeme 1972/73. napadnuta je i tzv. [[Nova ljevica]], politička [[Marksizam|marksistička]] struja zbog napada na politički sistem i članaka objavljivanih u filozofskom časopisu [[Praxis (časopis)|Praxis]], koji je izdavalo [[Hrvatsko filozofsko društvo]]. Časopis je u tim godinama uređivao hrvatski filozof [[Rudi Supek]]. U člancima je, tadašnji disident, srpski pisac [[Dobrica Ćosić]] označio vrh Jugoslavije kao ''duhovne nihiliste'', koji sputavaju svaku intelektualnu stvaralačku slobodu, dok je beogradski univerzitetski profesor [[Svetozar Stojanović]] definirao SKJ kao [[Staljinizam|staljinističku]] partiju, i bez direktnog navođenja Titovog imena, doveo u pitanje njegovo karizmatsko vođstvo, a u jednom je artiklu naveo i tezu da Tito organizirajući iz pozadine krizne situacije, postavlja sam sebe kao spasitelja nacije.<ref name="HS" /> Ta se teza i do danas nije mogla argumentovano dokazati. Zabranjivanjem Praxisa i zaplijenom časopisa [[Filosofija (časopis)|Filosofija]], te otpuštanjem osam profesora sa [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskog fakulteta u Beogradu]], SKJ se time konačno 1975. godine razračunao sa tzv. liberalnim pokretom.<ref name="HS" /> ==== Bugojanska grupa ==== Grupu hrvatskih ekstremista nazvanu [[Bugojanska grupa]] je organizovalo [[Hrvatsko revolucionarno bratstvo]] (HRB), organizacija koja je bila osnovana u [[Australija|Australiji]] i koja je djelovala i u [[Evropa|Evropi]], te [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Osnovni cilj HRB-a je bilo rušenje SFRJ dizanjem ustanka [[Hrvati|Hrvata]] i obnova [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]]. Nakon gušenja [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1971. godine, HRB je bilo u uvjerenju da je u SR Hrvatskoj bila povoljna klima da se pokrene oružani ustanak. Nakon kratke pripreme, HRB je organizovalo ljudstvo, oružje i novčanu podršku da pošalje inicijalnu grupu od devetnaest pripadnika, koja je imala zadatak pokrenuti ustanak. Većina terorista je došla iz [[Australija|Australije]], dok je vojna oprema bila nabavljena u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Predvodili su ih braća iz okoline [[Tuzla|Tuzle]], [[Adolf Andrić|Adolf]] i [[Ambroz Andrić]]. Grupa se je sastojala od ukupno 19 članova. Nakon kratkih priprema u kampu u [[Salzburg (grad)|Salzburg]]u ([[Austrija]]) prebacuju se u Jugoslaviju. Obučeni u uniforme 4. oklopne čete američke vojske [[21. juni|21. juna]] [[1972]]. prelaze ilegalno austrijsko-jugoslavensku granicu kod [[Dravograd]]a. 25. juna [[JNA]], [[Teritorijalna odbrana]] (TO) i [[Vojna policija JNA|vojna policija]] formiraju štab akcije "[[Raduša 72]]". Na područje Bugojna je tokom 25. i 26. juna pristiglo oko 350 vojnika JNA, od toga 150 vojnih policajaca, 300 milicionera i 3.400 pripadnika TO. U borbama sa ovim jedinicama izginuli su skoro svi članovi grupe, a samo su četvorica uhapšena i osuđena. U sukuobima je poginulo ukupno 15 pripadnika vojne policije, Teritorijalne odbrane i milicije.<ref name= jutarnji>Tomislav Novak, [http://www.jutarnji.hr/-zakleli-su-se-na-pistolj--noz-i-raspelo--a-onda-u-akciji-radusa-ubili-13-gradana-/1228471/ "SLUČAJ JOSIPA PERKOVIĆA Zakleli su se na pištolj, nož i raspelo, a onda u akciji Raduša ubili 13 građana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307211619/http://www.jutarnji.hr/-zakleli-su-se-na-pistolj--noz-i-raspelo--a-onda-u-akciji-radusa-ubili-13-gradana-/1228471/ |date=7. 3. 2016 }}''jutarnji.hr'', objavljeno 17.10.2014, pristupljeno {{hr simbol}}</ref> ==== Ustav iz 1974. ==== {{Glavni|Ustav Jugoslavije iz 1974.}} [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Treći Ustav SFRJ]] donesen je [[21. februar]]a [[1974.]] godine u Saveznom izvršnom vijeću. Ustav je sa ukupno 406 članaka bio najduži Ustav na svijetu. Istovremeno su doneseni Ustavi u svih šest republika i dvije autonomne pokrajine. Osnovna značajka ovog Ustava je da savezne republike proklamira kao nezavisne države,{{efn|name=U3|'''Član 3. Ustava''': '' Socijalistička Republika je država zasnovana na suverenosti naroda i na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi, i socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana i ravnopravnih naroda i narodnosti.''}} a da se njihove granice mogu mijenjati samo uz obostrani pristanak.{{efn|name=U5|'''Član 5. Ustava''': ''Teritorija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je jedinstvena i sačinjavaju je teritorije socijalističkih republika. Teritorija republike ne može se mjenjati bez pristanka republike, a teritorija autonomne pokrajine — ni bez pristanka autonomne pokrajine. Granica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ne može se mjenjati bez suglasnosti svih republika i autonomnih pokrajina. Granica između republika može se mjenjati samo na osnovu njihovog sporazuma, a ako se radi o granici autonomne pokrajine — i na osnovu njene suglasnosti.''}} Značajna novina u Ustavu bila je i uvođenje dvodomnog skupštinskog sistema koji se sastojao od Saveznog izvršnog vijeća i Vijeća republika i pokrajina. Ustavom se uvode i novine kao delegatski sistem, koji je zbog specifičnog i jedinstvenog načina biranja omogućio da ukupno 5% (oko 800.000) od biračkog tijela (oko 15 miliona) posjeduje politički mandat.<ref name="HS" /> Dvije godine nakon donošenja Ustava, 25. novembra 1976. donosi se [[Zakon o udruženom radu]] (ZUR), koji je nadogradio privrednu reformu započetu 1965. godine. Idejni autor ovog zakona bio je [[Edvard Kardelj]], koji je nekoliko godina ranije radio na njegovoj izradi. Ovim se zakonom reformiraju preduzeća nazivana ''Organizacija udruženog rada'' (OUR), veće se ovlasti daju radničkim savjetima, formiraju se grupe preduzeća ''Složena organizacija udruženog rada'' (SOUR), koje se sastoje od nekoliko ''Osnovnih organizacija udruženog rada'' (OOUR), a radnicima se daju potpuno pravo na upravljanje radom i materijalnim sredstvima u privredi. U nekim granama privrede i ekonomije osnivaju se organizacije nazvane ''Samoupravne interesne zajednice'' (SIZ).{{efn|name=ZUR1|'''Član 1. ZUR-a''': ''Radnici u ostvarivanju svog vladajućeg položaja u udruženom radu i društvu slobodno, neposredno i ravnopravno, u odnosima samoupravne demokratske povezanosti, uzajamne zavisnosti, odgovornosti i solidarnosti te u odnosima ravnopravnosti naroda i narodnosti, upravljaju svojim ukupnim društvenim radom u osnovnoj i drugim organizacijama udruženog rada, drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te u društvu u cjelini. Socijalističkim samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima u udruženom radu osigurava se da radnici, na osnovi prava rada društvenim sredstvima i jednakih prava, obveza i odgovornosti u pogledu sredstava za proizvodnju i drugih sredstava društvene reprodukcije u društvenom vlasništvu, upravljaju u svom, zajedničkom i općem društvenom interesu svojim radom, uvjetima i rezultatima svog rada. U uređivanju općih uvjeta rada i usklađivanju, usmjeravanju i društvenom planiranju u udruženom radu sudjeluju radnici i preko svojih delegacija i delegata u skupštinama društveno-političkih zajednica,u okviru nihovih ustavom i zakonom odnosno statutom utvrđenih prava i dužnosti.''}} Proces podruštvljavanja imovine se time nastavio. === 1980-e === ==== Smrt Josipa Broza ==== Smrću doživotnog predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza]] [[4. maj]]a 1980, simbolično je započeo raspad Jugoslavije očitan privrednom i ekonomskom krizom, porastom nacionalističkih strujanja i nadovezujući se na odredbe Ustava iz 1974. lagano odvajanje saveznih republika od federalno-centralističkog sistema. Ekonomska kriza u Jugoslaviji započela je još 70-ih godina, tako da se [[bruto nacionalni proizvod]] od 1975. godine počeo rapidno smanjivati, a [[inflacija]] je krajem decenije dosegla oko 50%. Ekonomski problemi su bili prouzrokovani općom u svjetskim razmjerama [[Stagflacija|stagflacijom]], ali i rasprostranjenom birokracijom i korupcijom prouzrokovanom djelomično i donošenjem ''Zakon o udruženom radu''. [[Naftna kriza]] iz 1979. godine povećala je krizu nestašicama goriva i pokušajima da se uvođenjem prometnog sistema (''par-nepar'') ograniči potrošnja pogonskog goriva. Najvažniji izvori deviznog priliva bili su turizam na Jadranskom mnoru i devizne pošiljke jugoslavenskih radnika u zemljama Zapadne Evrope. Zbog ekonomske krize u Evropi, oba su vida priliva deviza smanjena, te se jugoslavenska privreda, čiji proizvodi nisi bili konkurentni na evropskom tržištu, financirala uglavnom od stranih nepovoljnih kredita. Titovom bolešću od 1979. godine, kada trajno boravi u [[Klinički centar u Ljubljani|Kliničkom centru]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], upravljanje državom bi trebalo preuzeti [[Predsjedništvo SFRJ]], osmočlana grupa sa po jednim predstavnikom iz svake republike i pokrajine, osnovana na Titovu inicijativu, zbog nepovjerenja u svog nasljednika. Praktički je sva vlast bila u rukama Predsjedništva, no vremenom je ono izgubilo na značaju, a u republikama vlast polagano preuzimaju lokalni političari, koji se okreću republičkim interesima, sa sve manjim uticajem na centralistički sistem. Sahrana Josipa Broza, održana je 8. maja u [[Beograd]]u, a sahranjen je u vili na [[Dedinje|Dedinju]], nazvanom [[Kuća cveća]]. Na sahrani su prisustvovali mnogobrojni svjetski političari, među kojima je bilo 4 kralja, 31 predsjednik, 6 prinčeva, 22 predsjednika vlada i 47 ministara vanjskih poslova, te je to bila do tada najveće okupljanje političara iz 128 zemalja od ukupno 154 članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Time započinje jačanje kulta ličnosti, koji je još za njegovog života obilježio taj period postojanja Jugoslavije. Pored sletova mladosti, održavanih za Titov rođendan, nošenja štafete mladosti, mijenjanja imena gradova sa pridjevom njegovog imena, komponiranja i izvođenja pjesama u kojima se narod zaklinje na slijeđenje njegovog puta, izgradnjom spomenika, te i kasnijim donošenjem ''Zakona o zaštiti imena i djela druga Tita'', kult se ličnosti nastavlja nekoliko narednih godina, sve do provokacija nacionalističkih krugova ili liberalnih omladinskih organizacija, koji potajno zahtjevaju prekid ove ideologije. ==== Ekonomska kriza ==== Očekivani raspad Jugoslavije, nije se desio nakon Titove smrti, nego su se prvi simptomi privredne krize pojavili oko 1982. godine. Politički procesi započeti 70-ih godina pojačavaju se, kao i afere korupcije u kojima se šteti jugoslavenskoj privredi ([[Afera Agrokomerc]], [[Afera Neum]]). Dolazi do nestašica osnovnih prehrambenih namirnica (ulje, šećer, kafa, deterđenti, lijekovi, higijenski artikli), te se oni prodaju samo preko lista, sa određenom količinom po broju članova porodice. Inflacija i dalje raste, a ovi se proizvodi nabavljaju preko crnog tržišta, bilo robom uvezenom iz Zapadne Evrope ili iz skladišta velikih firmi. [[Deficit]] jugoslavenske privrede 1980. godine iznosio je 6 milijardi [[Američki dolar|dolara]], a samo 53% ukupnog uvoza, bilo je pokriveno izvozom, vanjski dug je iznosio 19 milijardi dolara, a 1981. već 21 milijardu dolara. Visoki vanjski dugovi popraćeni su visokom inflacijom i padom [[Jugoslavenski dinar|dinara]] u odnosu na dolar. Tako je 1979. godine dolar vrijedio 19,2 dinara, a sljedeće godine 29,3&nbsp;din, a 1982. 41,8 dinara.<ref name="HS" /><ref name="STAT">Jugoslavija 1918-1988. - Statistički godišnjak, Savezni zavod za statistiku, Beograd</ref> ==== Kosovska kriza ==== Početkom marta 1981. godine na [[SAP Kosovo|Kosovu]] izbijaju [[Nemiri na SAP Kosovu 1981.|studentski nemiri]], izazvani niskim kvalitetom ishrane u studentskim domovima. Nemiri su u početku bili socijalne prirode i bili su ograničeni na studente, ali nekoliko dana kasnije nemirima su se pridružili i radnici, te su nemiri prerasli u nacionalističke proteste i zahtjeve za dodijeljivanje SAP Kosovu status republike. Parolama ''Kosovo republika, Trepča radi, Beograd se gradi, Sloboda, ravnopravnost, demokracija, Kosovo Kosovarima, Hoćemo ujedinjene albanske zemlje, Albanci smo, a ne Jugoslaveni, Ujedinjenje s Albanijom, Živio marksizam, lenjinizam - dolje revizionizam'' demonstracije su prerasle u nacionalnu pobunu sa zahtjevima za ujedinjenje sa Albanijom. Vlada je reagovala slanjem jakih policijskih snaga, a nedugo zatim, zbog neuspjeha policijske akcije, vojska je sa tenkovima poslata na ulice. Po zapadnoevropskim historičarima, zbog raznolikosti zahtjeva (socijalno nezadovoljstvo, međunacionalna napetost, narastajući nacionalizam, različita politička stremljenja kosovskih Albanaca i nesigurnost za budućnost) nije bilo moguće definisati jasne ciljeve.<ref>[[Viktor Meier]], ''Wie Jugoslawien verspielt wurde'', München 1995.</ref> Republička Vlada Srbije je nemire proglasila separatističkim. Nemiri su prestali u aprilu, ali se situacija nije mnogo promijenila i nemiri će se kasnije nastavljati protestima, demonstracijama i štrajkovima. ==== Politički procesi ==== Kriza se nastavlja političkim procesima 1983. u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Proces protiv muslimanskih intelektualaca 1983. godine|procesom protiv muslimanskih intelektualaca]] u kojem je između ostalih osuđen i [[Alija Izetbegović]] na 14 godina zatvora. Slijede procesi protiv sarajevskog profesora [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], koji je zbog sukoba sa političkim vrhom i otkrivanja afere prepisivanja doktorskog rada, osuđen zbog ''anarholiberalističkih i nacionalističkih pozicija'' na 8 godina zatvora. ==== Olimpijske igre ==== [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimske olimpijske igre]] održane su od 8. do 19. februara 1984. u Sarajevu. Dodijeljivanje mjesta održavanja Jugoslaviji, značilo je političkim strukturama potvrda vrijednosti socijalističkog samoupravljanja. Igre su se trebale organizirati u Sarajevu i okolnim planinama, bez postojeće infrastrukture i izgrađenih sportskih borilišta. Dijelom stranim kreditima, dijelom donatorstvom stanovnika, koje je pod uticajem partijskih funkcionara, bilo gotovo obavezno u vidu odricanja od nekoliko mjesečnih primanja, dok se odbijanje donatorstva smatalo politički nekorektnim, Jugoslavija je uspjela organizirati Igre, Sarajevo je obnovljeno, a izgrađena borilišta su zadovoljila kriterije Međunarodnog olimpijskog komiteta. ==== Privredne reforme ==== U maju 1982. godine novoizabrana predsjednica [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] (SIV) [[Milka Planinc]], pod pritiskom [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] (MMF) i visokih vanjskih dugova, pokušava provesti ekonomsku reformu [[Devalvacija|devalvacijom]] dinara, reformom kreditne i novčane politike te uvođenjem uvoznih restrikcija. Time bi se omogućilo vraćanje dugova, ali uslijed pritiska i protivljenja reformi vrha Saveza komunista Jugoslavije, Milka Planinc ne uspijeva sprovesti sve elemente reforme, te 1983. godine nudi svoju ostavku. U njenom mandatu donesen je politički akt nazvan ''Dugoročni program ekonomske stabilizacije'', a sprovođenje tog zakonskog akta prouzokovalo je nestašice elementarnih namirnica i pogonskog goriva. Na 13. Kongresu SKJ u junu 1986, partijski krugovi prepoznaju krizu te pokušavaju uvesti dugoročni stabilizacijski program. Osnovi problem bilo je neodlučnost partijskog vođstva o donošenju odluke o vezivanju jugoslavenske privrede za svjetsku ekonomiju ili vezivanja za [[Istočni blok]] i potpuno ukidanje tržišne ekonomije. Nasljednik Milke Planinc, [[Branko Mikulić]] od 1986-89. godine nije uspio ispuniti zahtjeve MMF-a, a novom devalvacijom dinara nisu uspostavljeni stabilni ekonomski odnosi, a između ostalog, odnos kamatne stope i inflacije nije nikada usklađen. Njegovi zahtjevi o smanjenju sredstava proračuna za [[JNA]] su odbijeni a preporuke tzv. ''Kraigherove komisije'' iz 1983. godine o okretanju tržišnoj ekonomiji, također nisu prihvaćene od SIV-a. Vanjski dug je 1988. godine porastao na 22 milijarde dolara, a stopa inflacije je iznosila 251%. Kao posljedica korupcijske afere povezane sa [[Afera Agrokomerc|Aferom Agrokomerc]], Mikulić je smjenjen u decembru 1988. i na njegovo mjesto u martu 1989. godine dolazi [[Ante Marković]]. U novembru 1988. godine donose se 39 ustavnih promjena u kojima se između ostalog proklamira jedinstvo jugoslavenskog tržišta i izjednačuje se privatna i društvena imovina.<ref name="HS" /> ==== Vlada Ante Markovića ==== [[Datoteka:Dinar 100 000a.JPG|180px|mini|desno|Novčanica od 100.000 dinara iz 1989.]] [[Datoteka:10-dinara-1990.jpg|180px|mini|desno|Novčanica od 10 dinara iz 1990. nakon denominacije dinara]] Izborom Ante Markovića u martu 1989. godine sastavljena je nova Vlada, a nakon savjetovanja sa američkim ekonomistom [[Jeffrey Sachs]]om, zagovornikom tzv. ''šok terapije'', Marković u decembru predstavlja svoj program reforme. Važnije značajke programa bile su: ograničeno zaustavljanje dohodaka na nivou od novembra 1989, deregulacija cijena, pooštrenje insolventnog prava, zabrana državnih subvencija i bankovnih kredita za firme u gubitcima, osiguranje sredstava za siromašne regione i za socijalnu pomoć, donošenje pravila pretvaranja društvene u privatnu imovinu i reforma dinara. Od 1. januara 1990. je uveden novi konvertibilni dinar denominacijom u omjeru 1:10.000, sa vezivanjem za [[Njemačka marka|njemačku marku]] (DEM) u odnosu 7&nbsp;dinara = 1&nbsp;DEM. Program je pokazao neočekivano dobre rezultate, inflacija je pala praktički na 0%, porasla je izvozna stopa i povećane su devizne rezerve. Do polovine 1990. godine otvoreno je 1.200 novih [[joint venture]] firmi sa volumenom kapitala od jedne milijarde DEM, te je otvoreno oko 10.000 novih preduzeća.<ref name="HS" /> Negativne posljedice reforme su bile pad industrijske proizvodnje, pad [[Bruto nacionalni dohodak|bruto nacionalnog dohodka]], kao posljedica insolvencija preduzeća, nedostatka novca i kredita, koji su godinama bili jeftini, postali su preskupi, tako da je velikim poduzećima prijetilo zatvaranje i masovna otpuštanja. Reforma je imala uglavnom velike mogućnosti za uspjeh, sve do 28. decembra 1990. godine, kada je odlukom [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skuštine SR Srbije]] donesena tajna odluka o puštanju u opticaj 18,243 milijardi dinara (11,4 milijarde [[Američki dolar|dolara]]), kako bi se isplatile zaostale plate i mirovine. O upadu SR Srbije u platni promet SFRJ, Marković je anonimno informisan 4. januara 1991, a Marković je ovaj akt na vanrednoj sjednici Vlade nazvao ''činom za likvidaciju Jugoslavije''.<ref>[http://pescanik.net/raspad-jugoslavije-i-2/][[Srđa Popović]]<span> </span>''Raspad Jugoslavije''</ref> Nakon protesta Vlade 10 milijardi dinara je vraćeno u [[Jugoslavenska narodna banka|Jugoslavensku narodnu banku]], a ostatak je nestao.<ref name="HS" /> ==== Jačanje nacionalizma ==== [[Datoteka:Vuk Draskovic by Kubik 01.JPG|mini|180px|[[Vuk Drašković]], srpski književnik i političar]] [[Datoteka:Slobodan Milosevic.jpg|mini|180px|[[Slobodan Milošević]], srpski političar]] [[Datoteka:NSK Logo.jpg|mini|desno|180px|Logo [[NSK]]-a]] [[Datoteka:Taras Kermauner.jpg|mini|desno|180px|[[Taras Kermauner]], slovenski filozof]] Nedugo nakon smirivanja krize na SAP Kosovu, 15. maja 1982. glasilo [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] [[Pravoslavlje (novine)|Pravoslavlje]], objavljuje ''Poziv na odbranu srpskog stanovništva na Kosovu'', koji je upućen [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]], [[Predsjedništvo SR Srbije|Predsjedništvu SR Srbije]], [[Skupština Socijalističke Republike Srbije|Skuštine SR Srbije]] i [[Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve|Sinodu Srpske pravoslavne crkve]], u kojem se upozorava na napade na srpsko stanovništvo i između ostalog na paljenje [[Pećka patrijaršija|Pećke patrijaršije]]. Ovaj apel su potpisali između ostalih i teolozi [[Atanasije Jevtić]], [[Amfilohije Radović]] i [[Irinej Bulović]], a u njemu se između poznatih problema pominje i tema ''planiranog [[genocid]]a'' nad Srbima.<ref name="HS" /> Dvije godine kasnije ova se tema obrađuje u članku pod nazivom ''Od Kosova do Jadovnog''.<ref name="HS" /> Istovremeno se od strane srpskih intelektualaca i književnika postavljaju političke teze o razlozima iseljavanja i protjerivanja Srba sa Kosova, politiziraju se razni incidenti ([[Slučaj Đorđa Martinovića]] 1985.), srpski historičar i član [[SANU]] [[Dimitrije Bogdanović]] 1985. godine u svojoj knjizi "[[Knjiga o Kosovu]]", pripisuje Albancima ''biološki genocid'' nad Srbima. Grupa od 212 srpskih intelektualaca pod vođstvom [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], potpisuje peticiju u kojima ponovo potvrđuju tezu genocida. Tema stradanja Srba u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i na Kosovu se nalaze u literarnim djelima ([[Vuk Drašković]], [[Matija Bećković]]), a 1986. godine [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]] objavljuje [[Memorandum SANU]], strateški program srpske inteligencije. U maju na čelo CK SK Srbije dolazi [[Slobodan Milošević]], a prekretnicom u njegovom političkom radu se može smatrati posjeta u Prištini 24. aprila 1987 godine u Domu kulture Braća Krajnović, kada je pokušao posredovati u sukobima između Srba i Albanaca. Ispred dvorane okupilo se oko 15.000 srpskih demonstranata, koji su zahtijevali da se pojavi Milošević. Nakon nereda i sukuba sa milicijom, Milošević se pojavio i između ostalog izjavio poznatu rečenicu: ''"Niko ne sme da vas bije!"''. Srbijanski mediji uskoro proglašavaju Miloševića voždom srpske nacije, a on se iz komuniste preobražava u nacionalistu.<ref name="HS" /> U Srbiji se tzv. [[Antibirokratska revolucija|antibirokratskom revolucijom]] zamjenjuje političko vođstvo i prijeti se političkim mitinzima i u drugim republikama. Na proslavi 600-godišnjice [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]] na [[Gazimestan]]u [[28. juni|28. juna]] [[1989.]] godine Milošević u svom govoru rečenicom: {{Citat4|...Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene...|Slobodan Milošević<ref>[http://www.pecat.co.rs/2011/06/govor-slobodana-milosevica-na-gazimestanu-1989-godine/ Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu 28. juna 1989.]</ref>}} simbolički nagovještava buduće ratne sukobe u Jugoslaviji.<ref name="HS" /> Istovremeno sa antialbanskom propagandom, srbijanski intelektualci napadaju i hrvatske strukture, polemizirajući ustaške ratne zločine iz Drugog svjetskog rata. Zbog podrške albanskim protestima na Kosovu, a u toku tzv. antibirokratske revolucije, predviđeni su mitinzi, nazvani ''mitinzi istine'' i u SR Sloveniji i SR Bosni i Hercegovini (Planiran je jedan mitinig u Sarajevu). Slovenski su se intelektualci na sastanku u Cankarovom domu, javno založili za albanske proteste koji su generalnim štrajkom na Kosovu počeli na proljeće. Miting u [[Ljubljana|Ljubljani]] je planiran 1. decembra 1989. godine, ali je dobrom koordinacijom slovenske milicije još na ulasku autobusa sa demonstrantima u Sloveniju spriječen, a broj prisutnih sveo se na nekoliko stotina. Demonstrantima je na mitingu isključena struja, te nisu postignuti ciljevi smjenjivanja političkog vođstvam kao u Crnoj Gori, Vojvodini i Srbiji. Zbog neodržavanja mitinga srbijanske vlasti su pozvale narod i firme na bojkot slovenske robe i prozvoda. Akcija ''[[Slovenija moja dežela]],'' u početku okarakterizirana kao turistička, organizirana od [[Privredna komora Slovenije|Privredne komore Slovenije]], prešla je u simbolički protest protiv centralizacije SFRJ. Započeta je 1983. godine, a bila je prepoznatljiva sa [[Lipa|lipovim]] zelenim listom, koji je simbolizirao Sloveniju. Turistička se akcija kasnije razvila u drugom pravcu, ali je simbolički postala znak za težnje SR Slovenije za većom samostalnošću. Slovenski filozof [[Taras Kermauner]], objavio je 1987. zbirku eseja pod nazivom ''Pisma srpskom prijatelju'' ({{sl|Pisma srbskemu prijatelju}}) koja su djelomično objavljena u beogradskim časopisima [[Duga (časopis)|Duga]] i [[Nin (časopis)|Nin]], u kojima upozorava na stanje odnosa između Slovenije i Srbije, što dovodi do otvorenih napada u [[Književne novine|Književnim novinama]] časopisu [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. U januaru 1987. godine u časopisu [[Nova revija (časopis)|Nova revija]] [[Nova revija br.57|br.57]], objavljuje se ''Slovenski nacionalni program'' u kojima autori [[Tine Hribar]], [[Ivan Urbančič]], [[Dimitrij Rupel]], [[Niko Grafenauer]] i [[Jože Pučnik]] proklamiraju programske osnove nacionalnog programa<ref>[http://www.rtvslo.si/files/novice/nr_57.pdf ''Slovenski nacionalni program'', Nova revija 57.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303185447/http://www.rtvslo.si/files/novice/nr_57.pdf |date=3. 3. 2016 }} {{Simboli jezika|sl|slovenski}}</ref> u kome Slovenija ima svoj demokratski put ali u okviru Jugoslavije, govori se o pluralizmu i demokraciji. U napadima na autore, tražena su ostavke izdavača i glavnog urednika, ali do toga nije došlo.<ref name="HS" /> Istovremeno raznim protestima i provokacijama, razne omladinske grupe i organizacije polemizirale su protiv kulta ličnosti Tita, proslavi [[Dan mladosti|Dana mladosti]] i potrebi štafete nakon Titove smrti, diskusijama o totalitarizmu, izazvani su protesti u drugim republikama protiv Slovenije, koja je svoj put vidjela u drugom pravcu. U akcijama su prednjačile grupe [[Neue Slowenische Kunst]], časopis [[Mladina (časopis)|Mladina]], koja je počela rušiti tabue o nepogrešivosti JNA, kritički se osvrtala na preuzimanje vlasti u SR Srbiji od strane Slobodana Miloševića, zahtjevima za veću slobodu govora i štampe, ekologiju i ukazivali na represiju u socijalizmu. Vrhunac događanja u Sloveniji bilo je [[suđenje četvorici]] (''Proces JBTZ''), 1988. u kojem su novinari Mladine ([[Janez Janša]], [[David Tasić]], [[Franci Zavrl]]) i [[zastavnik]] JNA [[Ivan Borštner]] optuženi zbog izdaje vojnih tajni. Njihovo hapšenje i proces izazvao je demonstracije u većim gradovima Slovenije. Razlog za hapšenje je objavljivanje tajnog dokumenta 10. maja 1988 u kome se slovensko rukovodstvo optužuju za kontrarevolucionarnu djelatnost i u članku ''Noć dolgih noževa'' (po uzoru na prevrat u [[SA]] 30-ih godina u [[Treći rajh|Trećem rajhu]]) objavljenom u Mladini, kritiziraju planovi hapšenja slovenskog rukovodstva. Taj broj Mladine nije pušten u prodaju, i zaplijenjen je na zahtjev državnog odvjetništva, a novinari su osuđeni na vojnom sudu u Ljubljani na kazne zatvora od šest mjeseci do dvije godine.<ref name="HS" /> Sudski proces, kao i ostala politička zbivanja u Sloveniji, doveli su do odbijanja slovenskih regruta da služe vojni rok, van teritorije Slovenije, a akcija odbijanja služenja bila je više propagandnog značaja. === 1990-e === ==== 14. Kongres SKJ ==== {{Glavni|14. Kongres SKJ}} Vanredni [[14. Kongres SKJ]] održan je u [[Beograd]]u u Centru Sava [[20. januar|20]]-[[22. januar]]a 1990. godine. Prisustvovali su delegati iz svih republika i pokrajina, kao i partijska delegacija [[JNA]]. Predsjednik [[SKJ]] bio je [[Milan Pančevski]]. Formalno je kongres imao za cilj donošenje novog statuta i programa, ali je Kongres tematski ostao na temi transformacija SKJ. Slovenska delegacija predvođena [[Milan Kučan|Milanom Kučanom]], zahtijevala je pretvaranje partije u jedan vid ''Savez saveza'', u kom bi svaki republički savez imao jednakopravni status, a odluke bi se donosile [[konsenzus]]om, Ujedno je ponovljen zahtjev o uspostavljanju asimetrične federacije. Protivljenje je došlo od srpske delegacije predvođene [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], kome je bio cilj u SKJ uvesti sistem ''jedan čovjek-jedan glas'', čime bi, zbog mnogobrojnosti srpskog naroda u Jugoslaviji, a time i u SKJ, srpska strana mogla uvijek sprovesti svoje ciljeve. Na drugoj plenarnoj sjednici 22. januara nakon višesatnog preglasavanja, odbijeni su svi slovenski prijedlozi. Samo 169 delegata je glasalo za, a 1156 protiv. Nakon glasanja slovenska delegacija sa ukupno 114 članova, napustila je Kongres. Crnogorski delegat [[Momir Bulatović]] predložio je da se Kongres nastavi i da se uspostavi novi [[kvorum]], što je bilo podržano od Miloševića. No taj prijedlog odbio je vođa hrvatske delegacije [[Ivica Račan]], koji je zatražio prekid Kongresa, jer će u protivnom hrvatski delegati odbiti učestvovanje na glasanju. Stav hrvatskih delegata kasnije su podržali i makedonski i bosanskohercevovački delegati. Time je u noći na 23. januar prekinut Kongres, a ovaj sukob interesa dviju strana, smatra se jednim od prvih simbola budućeg raspada države.<ref name="HS" /> Kongres je nekoliko mjeseci kasnije nastavljen, ali nije imao posebno političko značenje. ==== Višestranački izbori ==== [[Datoteka:FranjoTudmanleft.jpg|140px|mini|desno|[[Franjo Tuđman]], predsjednik Republike Hrvatske 1990.]] [[Datoteka:Milan Kučan EP (cropped).jpg|140px|mini|desno|[[Milan Kučan]], predsjednik Republike Slovenije 1990.]] [[Datoteka:Izetbegovic.jpg|140px|mini|desno|[[Alija Izetbegović]], predsjednik Republike Bosne i Hercegovine 1990.]] Praktičkim raspadom SKJ, dolazi do organiziranja višepartijskih izbora u saveznim republikama. Najprije u SR Sloveniji, zatim i u drugim republikama osnivaju se političke stranke, čiji se politički spektar nalazi u opsezima interesnih zajednica do ekstremno nacionalističkih partija. U SR Sloveniji se već 1988. godine osniva [[Slovenski seljački zavez]] ({{Jez-sl|Slovenska kmečka zveza}}) pod vođstvom [[Ivana Omana]]<ref>[[Aleš Primc]], ''Slovenska kmečka zveza, ob 20. obletnici'', Inštitut za gospodarske in družbene študije, Ljubljana 2008, {{COBISS.BH|238825728}} {{Simboli jezika|si|slovenski}}</ref>, dok se u drugim republikama stranke osnivaju 1989-90. U SR Hrvatskoj osniva se nacionalistička [[HDZ]], koja svoje ogranke 1990. otvara u BiH ([[HDZ BiH]]). Proces stvaranja nacionalnih stranaka u SR BiH pokušan je biti spriječen prijedlogom iz [[SK BiH]] da se zabrani osnivanje stranaka sa nacionalnim predznakom, što se kroz stvaranje stranke [[Muslimani (narod)|Muslimana]] [[SDA]] pokazalo neuspješnim. Nakon stvaranja srpske stranke [[SDS]] u SR Hrvatskoj, iste se godine stvara ogranak u SR BiH. U SR Srbiji, transformisani [[SK Srbije]] ujedinjenjem sa [[Socijalistički savez radnog naroda Srbija|Socijalističkim savezom radnog naroda Srbije]] (SSRNS) osniva [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističku partiju Srbije]] (SPS).<ref name="HS" /> U SR Crnoj Gori, pored [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]], osnivaju se neke manje partije kao [[Narodna partija (Crna Gora)|Narodna partija]] i [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]], koja je zapravo bila podružnica srbijanske Demokratske stranke osnovane 1989. U SR Makedoniji se osniva desno orijentisana nacionalna [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija - Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo]] ({{Jez-mk|Внатрешно Македонска Револуционерна Организација - Демократска Партија за Македонско Национално Единство}} (VMRO-DPMNE). Dotadašnje političke organizacije, SKJ, [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ), [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije]] (SSOJ), praktički gube na značaju ili se pokušavaju reformirati, promjenom imena ili uvođenjem nekih liberalnih stavova. Zahtjev saveznog sekretara za narodnu odbranu u aprilu 1991. generala [[Veljko Kadijević|Veljka Kadijevića]], da se višepartijski izbori zakonski zabrane, odbijen je.<ref name="Jović">[[Borisav Jović]] - ''Poslednji dani SFRJ. Izvodi iz dnevnika'', Beograd 1995.</ref> Prvi [[Skupštinski izbori u SR Sloveniji 1990.|skupštinski]] i [[Predsjednički izbori u Sloveniji 1990.|predsjednički]] izbori održani su u SR Sloveniji [[8. april]]a 1990. godine<ref name="SI90">[http://www.stat.si/StatWeb/doc/letopis/1997/05-97.pdf Službeni rezultati skupštinskih izbora 1990. ''Statistički godišnjak Republike Slovenije 1997.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181224013602/https://www.stat.si/StatWeb/doc/letopis/1997/05-97.pdf |date=24. 12. 2018 }} {{Simboli jezika|si|slovenski}} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref>, zatim u SR Hrvatskoj ([[Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 1990.|skupštinski izbori]]) [[22. april]]a i 6-7. maja,<ref name="HR90" >{{Cite web |url=http://www.izbori.hr/arhiva/arhiva_1990.html |title=Arhiva izbora |access-date=9. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504041445/http://www.izbori.hr/arhiva/arhiva_1990.html |archive-date=4. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> zatim [[Makedonski parlamentarni izbori 1990.|parlamentarni izbori]] u SR Makedoniji [[11.novembar|11.]] i 25. novembra, u SR Bosni i Hercegovini [[18. novembar|18. novembra]] [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći izbori]] a 2. decembra drugi krug izbora.<ref name= "Parlament">{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/istorija/Default.aspx?id=27926&langTag=bs-BA&pril=b |title=Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine |access-date=9. 10. 2016 |archive-date=20. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120234432/https://www.parlament.ba/istorija/default.aspx?id=27926&langTag=bs-BA&pril=b |url-status=dead }}</ref> Početkom decembra ([[9. decembar|9. decembra]]) održani su u Srbiji [[Predsjednički izbori u Srbiji 1990.|predsjednički]] i [[Skupštinski izbori u Srbiji 1990.|skupštinski]] izbori<ref name="SR90">[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=01&dd=21&nav_category=418&nav_id=228593 Hronologija parlamentarnih izbora]</ref><ref name="RS90">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19916001.pdf Službeni rezultati parlamentarnih i predsjedničkih izbora]</ref>, a istoga dana su održani [[Izbori za poslanike u Narodnu Skupštinu Socijalističke Republike Crne Gore|skupštinski]] i [[Izbori za predsednika predsedništva i članove predsedništva Socijalističke Republike Crne Gore 1990.|predsjednički izbori]] u SR Crnoj Gori.<ref name="HS"/> U nemogućnosti nalaženja izbornog sistema na saveznom nivou, koji bi onemogućio npr. prednost koju bi imali Srbi kao najbrojniji narod u odnosu na Slovence, zbog oko četiri puta većeg broja stanovnika, izbori, kao i zbog nepostojanja političkih partija na saveznom nivou, nisu nikada održani. Pokušaj premijera [[Ante Marković]]a osnivanjem [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]] (SRSJ) u julu 1990. godine, da ta partija zaživi na saveznom nivou nije uspio, jer se partija kandidirala samo na republičkim zborima. Na izborima su, osim u SR Sloveniji, Srbiji, SR Makedoniji i SR Crnoj Gori pobijedile nove stranke. U SR Hrvatskoj je premoćno pobijedila desno orijentirana nacionalistička stranka [[HDZ]] sa 41,9% glasova osvojivši ukupno 55 mandata,<ref name="HR90"/> a u SR Bosni i Hercegovini tri nove nacionalne stranke [[SDA]], [[HDZ BiH]] i [[SDS]] su osvojile prva tri mjesta u oba skupštinska vijeća.<ref name= "Parlament"/> Reformirani [[Savez komunista Slovenije]] pod imenom [[Savez komunista Slovenije-Stranka demokratskih promjena]] osvojila je prvo mjesto sa 17,3% i ukupno 14 mandata,<ref name="SI90"/> u SR Makedoniji pod imenom [[Savez komunista Makedonije - Stranka demokratskih promjena]] ({{Jez-mk|Сојуз на комунистите на Македонија}}) osvojila je 27,7% glasova sa 31 mandatom. U SR Crnoj Gori [[Savez komunista Crne Gore]] osvojio je apsolutnu većinu sa 56,18% glasova i 83 mandata, dok je reformirana srbijanska [[Socijalistička partija Srbije]] (SPS) zbog prethodno promijenjenog većinskog izbornog sistema sa samo 46,09% osvojenih glasova dobila 194 od ukupno 250 mandata <ref name="SR90"/><ref name="RS90"/> Izbori u Srbiji nisu bili regularni, jer je SPS preuzela čitavu imovinu Saveza komunista Jugoslavije, procijenjenu na oko 100 miliona dolara, te je imala potpunu kontrolu nad medijima, kao i na izbornim mjestima.<ref name="HS"/> === Raspad i rat === {{Glavni|Raspad SFRJ}} [[Datoteka:Breakup of Yugoslavia.gif|mini|200px|Raspad SFRJ <br/>'''Legenda''': {|style="float:right; text-align:left; font-size: 75%" |- | bgcolor="b62c2c" width="30"| | width="10"| |'''[[SFRJ|Jugoslavija]]''' <small>(1943-92.)</small> |{{flagicon|SFRJ}} |- | bgcolor="de5c5c" width="30"| | width="10"| |'''[[Hrvatska]]''' <small>(1991-)</small> |{{flagicon|HRV}} |- | bgcolor="e18080" width="30"| | width="10"| |[[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] <small>(1992-94.)</small> |[[File:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|22px|border]] |- | bgcolor="dcedff" width="30"| | width="10"| |[[UNTAES]] <small>(1996-98.)</small> |[[File:Flag of the United Nations.svg|22px|border]] |- | bgcolor="404375" width="30"| | width="10"| |'''[[Srbija i Crna Gora]]''' <small>(1992-2006)</small> |{{flagicon|SCG}} |- | bgcolor="5d61a2" width="30"| | width="10"| |[[Republika Srpska]] <small>(1992-)</small> |[[File:Flag of Republika Srpska.svg|22px|border]] |- | bgcolor="9394c2" width="30"| | width="10"| |[[Republika srpska krajina]] <small>(1991-1995/96)</small> |[[File:Flag_of_Serbian_Krajina_(1991).svg|22px|border]] |- | bgcolor="cbcbcb" width="30"| | width="10"| |'''[[Republika Bosna i Hercegovina]]''' <small>(1992-98.)</small> |[[File:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|22px|border]] |- | bgcolor="a4a4a4" width="30"| | width="10"| |'''[[Bosna i Hercegovina]]''' <small>(1998-)</small> |{{flagicon|BIH}} |- | bgcolor="797878" width="30"| | width="10"| |[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Zapadna Bosna]] <small>(1993-95.)</small> |[[File:Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg|22px|border]] |- | bgcolor="63809f" width="30"| | width="10"| |'''[[Srbija]]''' <small>(2006-)</small> |{{flagicon|SRB}} |- | bgcolor="9eb3cb" width="30"| | width="10"| |[[Kosovo]] <small>(pod kontrolom [[UNMIK]]a 1999-; deklaracija o nezavisnosti 2008.)</small> |{{flagicon|KOSV}} |- | bgcolor="f0eabb" width="30"| | width="10"| |'''[[Crna Gora]]''' <small>(2006-)</small> |{{flagicon|CG}} |- | bgcolor="e1995b" width="30"| | width="10"| |'''[[Makedonija]]''' <small>(1991-)</small> |{{flagicon|MAK}} |- | bgcolor="a1c893" width="30"| | width="10"| |'''[[Slovenija]]''' <small>(1991-)</small> |{{flagicon|SLO}} |}]] Otcjepljenje saveznih republika, započelo je donošenjem novog [[Ustav Srbije (1990.)|Ustava Srbije]] [[28. septembar|28. septembra]] [[1990.]] godine, kojim osim promjene imena i izbacivanjem pridjeva ''socijalistička'' iz imena republike, ukidanjem elemenata državnosti autonomnih pokrajina i mijenjanjem imena SAP Kosova u SAP Kosovo i Metohija, Srbiju u članku 72. t.1 definiše kao suverenu i nezavisnu republiku, dok u t.3 definiše odbranu i sigurnost Republike Srbije, čime, praktički Republika Srbija po međunarodnom pravu postaje nezavisan faktor.{{efn|name=URS721|'''Član 72. t.1 Ustava Republike Srbije''': ''Republika Srbija uređuje i obezbeđuje:<br>1.suverenost, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike Srbije i njen međunarodni položaj i odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama;''}}{{efn|name=URS723|'''Član 72. t.3 Ustava Republike Srbije''': ''Republika Srbija uređuje i obezbeđuje:<br>3.odbranu i bezbednost Republike Srbije i njenih građana; mere za slučaj vanrednog stanja''}}<ref name="HS" /> Nakon toga slijede referendumi u [[Referendum o nezavisnosti Slovenije|SR Sloveniji]] 23. decembra 1990, u [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|SR Hrvatskoj]] 19. maja 1991, u [[Referendum o nezavisnosti Makedonije|SR Makedoniji]] 8. septembra 1991. 29. februara - 1. marta 1992 u [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|SR Bosni i Hercegovini]], dok se [[Referendum o državnosti Crne Gore 1992.|referendum u SR Crnoj Gori]] održao 1. marta 1992. godine. Na svim referendumima, odlukom većine građana, republike su stekle pravo na otcjepljenje od SFRJ, a zakonske odluke o samostalnosti novih država, donesenu su u republičkim skupštinama nekoliko mjeseci kasnije.<ref name="HS" /> Referendum u SR Crnoj Gori se razlikovao od ostala četiri, po tome što je pitanje bilo: ''Da li ste za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi živjeti u zajedničkoj državi Jugoslaviji potpuno ravnopravno s drugim republikama koje to žele.'', tako da je time praktički SR Crna Gora ostala u zajednici sa Republikom Srbijom formiranoj 27. aprila 1992, nazvanoj [[SR Jugoslavija]]. Referendumi u SR Bosni i Hercegovini i SR Hrvatskoj su djelomično bojkotovani od strane srpskog naroda, ali su uprkos tome referendumi usvojeni i otcjepljene saveznih republika sprovođeno je donošenjem posebnih zakona u republičkim skupštinama. Zbog odbijanja republičkih Sekretarijata za narodnu odbranu iz SR Slovenije i SR Hrvatske da šalju regrute na služenje vojnog roka u JNA, vojni se vrh odlučio za mobilizaciju rezervista iz Srbije i SR Crne Gore, kojima su popunjavali mjesta u kasarnama. Povlačenjem JNA iz ovih republika, vojne su se jedinice raspoređivale u SR Bosni i Hercegovini, te zauzimale položaje na strateškim mjestima. Kolone JNA su zaustavljene pri pokretima za zauzimanje Kupreških vrata, ali uslijed nesposobnosti bosanskohercegovačkih političara, te su kolone propuštene, a kasnije su sa tih položaja osvojeni Kupres i drugi gradovi. JNA je organizirala vojne vježbe u kojima su bili pozvani i rezervni sastavi iz Centralne Bosne, već na jesen 1986. godine na Kupreškim vratima i okolini Bugojna, te na Romaniji, odakle su kasnije slijedili napadi na [[Kupres]] i [[Sarajevo]]. Tokom povlačenja JNA, oficirski kadar, koji je već tada bio nacionalno pretežno srpski, dijelio je oružje u općinama sa srpskom većinom u SR Bosni i Hercegovini. Vojska je već 1990. godine [[Operacija RAM|operacijom RAM]]<ref>{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/ram-sifra-ili-plan.25.html?cat_id=1&news_id=1211 |title=RAM - ŠIFRA ILI PLAN? |access-date=31. 10. 2016 |archive-date=11. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181011075439/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/ram-sifra-ili-plan.25.html?cat_id=1&news_id=1211 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=133719&lang=en Zamisao i propast napadne operacije Jugoslavenske narodne armije na Hrvatsku u rujnu 1991. godine]</ref> pripremila planove za zauzimanje secesionističkih republika, kao i planove za vojni udar, kao na [[Sjednica Vrhovne komande OS SFRJ mart 1991.|sjednici Vrhovne komande 12-15. marta 1991.]] kada je planirano uvođenje vanrednog stanja u SFRJ. Vojni udar nije sproveden zbog protivljenja nekoliko članova [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]]. ==== SR Hrvatska ==== [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|140px|mini|desno|Novi grb Republike Hrvatske od 1990.]] [[Datoteka:Map of Republika Srpska Krajina.png|140px|mini|desno|Karta Republike srpske krajine]] Na ljeto 1990. godine u dijelovima SR Hrvatske sa pretežnom srpskom većinom ([[Knin]] i Zapadna Slavonija), došlo je do političkih zahtjeva o autonomnosti Srba u Hrvatskoj, a 25. jula 1990. godine kninski političar [[Milan Babić]] proklamirao je suverenitet i autonomiju srpskog naroda u Hrvatskoj, što je praćeno blokadama prometa na cestama koje prolaze kroz to područje. Naoružane grupe balvanima su blokirale prometnice, što je nazvano [[Balvan-revolucija|Balvan-revolucijom]], a krajem augusta organiziran je referendum o autonomiji, a 2. septembra 1990. godine proglašena je [[Srpska autonomna oblast Kninska krajina]], a za predsjednika izabran je [[Milan Babić]]. Ubrzo su na tom području vlast preuzele političke stranke hrvatskih Srba, tze je došlo do stvaranje [[Milicija SAO Krajine|Milicije SAO Krajine]], a 1992. godine stvorena je [[Srpska vojska Krajine]]. 25. juna 1991. godine stvorena je [[SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]], autonomna oblast koja se kasnije ujedinila sa kninskom oblašću u [[Republika srpska krajina|Republiku srpsku krajinu]]. U pokušajima deblokade prometnica došlo je do prvih oružanih sukoba između jedinica [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|MUP-a Hrvatske]] i [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]], napada na policijske stanice u Glini i Obrovcu, miniranja pruge u Dalmaciji, te do napada na policijsku patrolu na cesti ´Benkovac-Obrovac u kom gine jedan hrvatski policajac.<ref name="SC">Srećko Cvitanović: [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16342:haag-i-hrvati-recimo-pravu-istinu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11 Haag i Hrvati - recimo pravu istinu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, dragovoljac.com, 12. novembra 2012. Pristupljeno 15. novembra 2016.</ref> Sukobe je pokušala zaustaviti [[JNA]], koja je istovremenim naoružavanjem Srba i pasivnim odnosom ubrzo prešla na stranu Srba. Istovremeno se u organizaciji političkih partija, osnivaju [[Paravojna formacija|paravojne]] hrvatske organizacije, koje većim dijelom objedinjuje [[HOS]], koji 25. juna 1991. organizuje novoosnovana [[HSP]], kao stanačku vojsku, a koja je regrutirala svoje članove od hrvatske emigracije u inostranstvu, kao i Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izbora]] [[1990.]] godine, 30. maja konstituira se višestranački [[Hrvatski sabor|Sabor]]. Krajem godine 27. decembra 1990. donosi se novi [[Ustav Republike Hrvatske (1990.)|Ustav]], u kom ise između ostalog iz naziva republike odstranjuje pridjev "Socijalistička", Srbima je ukunut status konstitutivnog naroda i status je promijenjen u nacionalnu manjinu, a na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendumu o hrvatskoj samostalnosti]] održanom [[19. maj]]a [[1991.]] većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i nezavisnu državu. Na osnovu te odluke Sabor RH je 25. juna 1991. donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] kojim se Hrvatska uspostavlja kao nezavisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. oktobra 1991. godine [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|raskida sve državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ]]. Na [[Plitvička jezera|Plitvicama]] 31. marta 1991. dolazi do prvog većeg sukoba nazvanog [[Incident na Plitvicama 1991|Krvavi Uskrs]] između Hrvatske policije i pobunjenih Srba u kom je poginuo jedan hrvatski policajac i jedan pripadnik Teritorijalne odbrane Srpske krajine.<ref>''[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp Uskrs na Plitvicama 1991., Hrvatski vojnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414095446/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0282005/plitvice.asp |date=14. 4. 2012 }}'' broj 28, april 2005.</ref> Slijede [[Pokolj u Borovu Selu|sukobi u Borovu Selu]] 2. maja 1991. u kom je ubijeno 12 policajaca i 20 ranjeno, dok je na srpskoj strani poginulo između 3 i 20 ljudi.<ref>Robert J. Donia: ''Bosnia-Hercegovina: A Tradition Betrayed.'' C. Hurst & Co., 1994, str. 224.</ref><ref>Mihailo Crnobrnja: ''The Yugoslav Drama.'' McGill-Queens University Press, 1996, str. 157.</ref> Jedinice JNA uskoro napuštaju dijelove Hrvatske, a dijelovi jedinica JNA, prelaze pod komandu novoosnovane [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]], a oružani sukobi prerastaju u [[Rat u Hrvatskoj|rat]], koji će potrajati do 12. novembra 1995. godine. ==== SR Slovenija ==== [[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|180px|mini|desno|Igor Bavčar i Janez Janša 1991. godine]] Uvođenjem višestranačkog sistema u SR Sloveniji, dolazi do planskih priprema za ekonomsko, privredno i odbrambeno otcjepjenje od SFRJ. Političko vođstvo osniva, na temeljima [[Teritorijalna odbrana Slovenije|Teritorijalne odbrane Slovenije]] (TO), paramilitarne jedinice, koje zajedno za jedinicama republičkog MUP-a, imaju zadatak odbranu SR Slovenije od moguće intervencije JNA, te preuzimanja kontrole na vanjskim granicama. Ujedno se zahtijeva povlačenje jedinica JNA iz garnizona, te preuzimanje materijalnih sredstava JNA. Prvi sukobi između TO Slovenije i JNA dogodili su se u oktobru 1990. godine, kada je JNA zauzela Republički štab TO Slovenije u Ljubljani. Slovenački općinski štabovi TO su već 1990. godine bojkotovale odluke o regrutaciji vojnika, isprva izgovorom, da slovenski regruti treba da služe vojni rok isključivo u Sloveniji. Propagadnim akcijama, prikazivane su smotre jedinica TO Slovenije, koje su naoružane oružjem zapadnoevropske proizvodnje, mada jakost tih jedinica nije bila ni približno jakosti garnizona JNA. Za ministra odbrane postavlja se [[Janez Janša]], jedan od optuženih u tzv. [[Proces četvorici|Procesu četvorici]], a za ministra unutrašnjih poslova [[Igor Bavčar]], koji uz pomoć društvenih struktura reorganizuju TO Slovenije i MUP, stvarajući osnove za stvaranje [[Slovenska vojska|Slovenske vojske]] i [[Policija (Slovenija)|Slovenske policije]]. Slovenija proglašava samostalnost 25. juna 1991. godine, a [[Rat u Sloveniji|dvosedmični rat]] započinje JNA 26. juna 1991. općim napadom na Sloveniju sa jedinicama iz SR Hrvatske, kao i jedinicama smještenim u Sloveniji. Donošenjem [[Brionska deklaracija|Brionske deklaracije]] 7. jula sporazumno su prekinuta neprijateljstva između JNA i Teritorijalne odbrane Slovenije tokom rata, Slovenija i Hrvatska su se složili da suspenduju djelatnosti, koje proizilaze iz njihovih deklaracija o nezavisnosti od 25. juna na tri mjeseca. Predsjedništvo SFRJ je 18. jula donijelo odluku o prekidu sukoba, a uspostavljen je tromjesečni rok i moritorij na odluku o otcjepljenju i donešena odluka o povlačenju jedinca JNA iz Slovenije. Nakon isteka moritorija, uskoro dolazi do međunarodnog priznanja Slovenije kao nezavisne države. ==== SR Bosna i Hercegovina ==== [[Datoteka:SAO BIH 1991 1992.png|140px|mini|desno|Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini]] [[Datoteka:Patch of the Croatian Defence Forces.svg|140px|mini|desno|Grb [[HOS]]-a]] [[Datoteka:Эмблема спецподразделения "Зеленые береты".png|140px|mini|desno|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]]]] Stvaranjem političkih nacionalnih partija u SR Bosni i Hercegovini, dolazi i do stvaranja partijskih paravojnih jedinica, koje su se naoružavale ilegalnim putem ili oduzimanjem opreme i naoružanja iz napadnutih garnizona i skladišta [[JNA]]. Kao vojno krilo novoosnovane stranke [[Muslimani (narod)|Muslimana]]{{efn|name=MUS|}} [[SDA]],{{Nedostaje referenca}} stvaraju se [[Patriotska liga]] (1990) i [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] (1991.) a u općinama sa većinskim hrvatskim stanovništvom stvaraju se jedinice [[HOS]]-a, u kojima su ispočetka pristupali i Muslimani. Ove paravojne jedinice, bile su samovoljno organizirane i bez direktnog upliva vladajućih općinskih struktura. U jedinicima su djelovali bivši pripadnici JNA, TO i lokalne milicije, civilisti, kriminalci, huligani, emigranti, strani dobrovoljci i plaćenici.<ref name="HS" /> Od ljeta 1991. do kraja 1993. godine u Bosni i Hercegovini bile su prisutne najmanje 83 paravojne jedinice i bande, od kojih 56 srpskih (sa 20-40.000 pripadnika), 13 hrvatskih (12-20.000) i 14 bošnjačkih (4-6.000).<ref>[http://www.icty.org/x/file/About/OTP/un_commission_of_experts_report1994_en.pdf UN, Commission of Experts' Final Report (S/1994/674)]</ref> Kako je [[JNA]], pokušavala iz skladišta [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane BiH]], oduzeti oružje, ove su jedinice uz članove TO BiH, u općinama gdje bi bile organizirane, spriječavale oduzimanje oružja i razoružavale vojnike JNA, te bi regrute slali kući (uglavnom na Kosovo, SR Makedoniju i Srbiju), dok bi oficire JNA nakon nekoliko dana puštali na slobodu. Kako je nova vlast u SR Hrvatskoj i SR Sloveniji, već duže spriječavala služenje regruta u JNA, privatnim kanalima su mladići iz BiH bježali sa služenje JNA i vraćali se kući. Ovakav pristup je doveo do manjih sukoba između HOS-a i JNA, a od strane JNA bi se prijetnjama bombardiranjem određenih gradova, pokušalo zaustaviti napade na vojne konvoje i skladišta. U nekim se općinama TO BiH reorganizirala i započela stvaranje buduće regularne vojske BiH. Zbog protivljenja Srba u općinama sa srpskom većinom ovaj projekat nije uspio i TO BiH ubrzlo je postala jednonacionalna vojska. Jedinice milicije, pozivale su rezervni sastav, ali se zbog nacionalnih struktura u općinama, i [[MUP BiH]] pretvarao u tri jednonacionalne policije. U septembru 1991. godine, po uzoru na procese u Hrvatskoj, stvaraju se srpske autonomne oblasti (SAO) u SR Bosni i Hercegovini: [[SAO Bosanska krajina]], [[SAO Hercegovina]], [[SAO Romanija]] i [[SAO Semberija]], koje će se 9. januara 1992. godine udružiti u ''Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine'', a kasnije prerasti u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Ujedno općine u kojima su nacionalne srpske stranke ([[SDS]] i [[SPO]]) osvojile vlast, dijele oružje iz općinskih skladišta i organiziraju straže i paravojne jedinice (npr. [[Vukovi sa Vučijaka]],...) Ove seoske straže su se kasnije priključivale srpskim paravojnim jedinicima iz Srbije i Hrvatske ([[Beli Orlovi]], [[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]], [[Srpska dobrovoljačka garda]], [[Žute Ose]]). [[Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na sjednici 15. oktobra 1991. nadglasavanjem zastupnika SDA i HDZ BiH sa 59,16 % usvojila ''Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine'', čime je zvanično odlučeno da se povuku predstavnici SR BiH iz savezne skupštine, dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Svi predstavnici srpskih nacionalnih partija glasali su protiv ove odluke. U operacijama [[JNA]] i srpskih paravojnih jedinica i rezervista iz Crne Gore i Srbije u [[Opsada Dubrovnika|napadu na Dubrovnik]], napadnuta su 1. oktobra 1991.<ref name="BL"/> zapaljena, uništena i opljačkana sela [[Ravno]] i [[Hrasno]],<ref>[http://www.historija.ba/d/208-prvi-napad-jna-na-teritoriju-bih/ Prvi napad JNA na teritoriju BiH]</ref> čime su oružani sukobi prvi put vođeni na teritoriji Bosne i Hercegovine. U sukobu su poginule 24 osobe.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/a/ravno_u_bih_mjesto_gdje_je_poceo_rat_ponovo_zivi/24532800.html Ravno u BiH: Mjesto gdje je počeo rat ponovo živi]</ref> Ovaj napad se u medijima nije definisao kao napad na civile, niti je osuđen od strane tadašnjih bosanskohercegovačkih političara, a propagadnim djelovanjem JNA, mogle su se čuti izjave da Ravno nije u Bosni i Hercegovini.<ref name="BL">{{Cite web |url=http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/obljetnica-napada-na-selo-ravno-i-pocetka-napada-na-dubrovnik/97242 |title=Obljetnica napada na selo Ravno i početka napada na Dubrovnik |access-date=16. 11. 2016 |archive-date=28. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150428183024/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/obljetnica-napada-na-selo-ravno-i-pocetka-napada-na-dubrovnik/97242 |url-status=dead }}</ref> Organiziranjem srpskih autonomnih oblasti omogućeno je organiziranje [[Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991.|Referenduma srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]] 9-10. novembra 1991. na kom je postavljeno pitanje o ostanku tih područja u SRFJ{{efn|name=RSN|"Da li ste saglasni sa Odlukom Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, od 24. oktobra 1991. godine, da srpski narod ostane u zajedničkoj državi Jugoslaviji, sa Srbijom, Crnom Gorom, SAO Krajina, SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, te drugima koji se za taj ostanak izjasne?"<ref name="REF" />}} a 24. novembra od zastupnika srpskog naroda iz Skupštine SR BiH osniva se ''Skupština srpskog naroda Bosne i Hercegovine'' sa [[Prvi saziv Narodne skupštine Republike Srpske|prvim sazivom]] i [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] kao predsjednikom<ref>[http://www.narodnaskupstinars.net/?q=ci/%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B0-%D1%81%D0%BA%D1%83%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B0/%D0%BE-%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D1%98-%D1%81%D0%BA%D1%83%D0%BF%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B8 O Narodnoj Skupštini sa službene stranice Narodne skupštine Republike Srpske]</ref><ref name="NSRS">[http://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf NSRS 1991-2011] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210422121847/https://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf |date=22. 4. 2021 }} {{ISBN|978-99955-738-0-5}}</ref> Referendum je bio nezakonit, jer nije proveden u svim općinama SR BiH, a i zato što ga nije odobrila Skupština SR BiH. Po nekim podacima 98% glasalo je za ostanak ovih područja unutar SFRJ.<ref name="REF" >[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011991 Rezultati referenduma]</ref> Pod patronatom [[HDZ BiH]] 18. novembra 1991. godine stvara se [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], sa [[Mate Boban|Matom Bobanom]] kao predsjednikom koja je objedinila sve općine sa hrvatskom apsolutnom većinom, kao i nekoliko općina u kojima je omjer između Hrvata i Muslimana bio neznatno veći. Stvaranjem ove zajednice, dolazi do stvaranja političih institucija i priprema za organiziranje paravojnog krila HDZ BiH, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO), koji je zvanično osnovan 9. aprila 1992. godine. Skupština SR BiH organizirala je 29. februara do 1. marta 1992. godine [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]],{{efn|name=RBIH|"Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?"}} na kojem je 2.073.568 glasača (99,7%), sa izlaznošću 63.6% bilo za nezavisnost, a 0,3% protiv. Referendum je bojkotiran u općinama sa srpskom većinom, a na osnovu ishoda referenduma [[Evropska unija]] je 6. aprila 1992. priznala [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku Bosnu i Hercegovinu]] kao nezavisnu i suverenu državu, a [[Rat u BiH|otvoreni sukobi između JNA]], Patriotske lige, Zelenih beretki i TO BiH počeli su istoga dana u Sarajevu. ==== SR Makedonija ==== Politički pluralizam uveden je 1989. godine, a 11. i 25. novembra 1990. godine održani su [[Makedonski parlamentarni izbori 1990.|prvi višepartijski izbori]] u SR Makedoniji na kojima je [[Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija - Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo]] (VMRO-DPMNE), osvojila 38 mandata za [[Sobranje Republike Makedonije|Skupštinu SR Makedonije]], na drugom mjestu je bio [[Savez komunista Makedonije]] sa 31 mandatom. Prva sjednica novog saziva održana je 8. januara 1991. godine, pod predsjedavanjem [[Stojan Andov|Stojana Andova]] a mandat za [[Spisak predsjednika Vlade Makedonije|predsjednika Vlade]] je dodijeljen [[Nikola Kljusev|Nikoli Kljusevu]], koji je 20. marta 1991. sastavio [[Vlada Nikole Kljuseva|novu Vladu]]. Skupština je 25. januara 1991. godine usvojila [[Deklaracija o suverenosti Makedonije|Deklaraciju o suverenosti Makedonije]]. Održavanjem [[Referendum o nezavisnosti Makedonije|referenduma o nezavisnosti u SR Makedoniji]] 8. septembra 1991. započinje proces otcjepljenja ove republike. Na referendum je izašlo 75,7% od ukupnog broja glasača, a otoga je 96,4% bilo za nezavisnost.<ref>{{Cite book|author1=Nohlen, D.|authorlink=Dieter Nohlen|author2= Stöver, P.|title=Elections in Europe: A data handbook|year=2010|isbn=978-3-8329-5609-7|pages=1278}}</ref> Referendumsko pitanje je, zbog opasnosti vojne intervencije [[JNA]] blago formulirano, a jedan dio albanskog stanovništva je bojkotirao referendum. JNA se postepeno povlačila, ali je 1990-91. regrutirala i slala makedonske vojne obveznike na front u SR Hrvatsku, SR Sloveniju i SR BiH. U tajnim akcijama [[KOS]]-a, poticani su sukobi između albanskog i makedonskog stanovništva, koji su za cilj imali stvaranje nesigurnosti, da bi nametnutom intervencijom JNA, vojska ostala u SR Makedoniji. Uskoro, 17. novembra donesen je prvi [[Ustav Republike Makedonije iz 1991. godine|Ustav Makedonije]] čime je nezavisnost i zakonski potvrđena. == Politika == === Politički sistem === [[Datoteka:Emblem of the SKJ.svg|140px|mini|desno|Grb Saveza komunista Jugoslavije]] [[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag-cyr.svg|140px|mini|desno|Zastava Saveza komunista Jugoslavije]] Osnovni i najviši zakon SFRJ bio je [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], donesen 1974. godine. [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Prvi Ustav]] donesen je 1946. godine, [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963.|drugi]] 1963. godine, a [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|treći iz 1974]]. godine izmijenjen je 1987. godine donošenjem [[Ustavni amandmani SFRJ 1987.|Ustavnih amandmana]]. Vladajuća partija bila je [[Komunistička partija Jugoslavije]] (kojoj je kasnije promijenjeno ime u Savez komunista Jugoslavije). Državno uređenje je bilo jednopartijski sistem na socijalističkoj osnovi, sa [[Radničko samoupravljanje|radničkim samoupravljanjem]] kao osnovim političkim motivom.<ref name="U74">[[:s:bs:Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.) na wikiizvoru]]</ref>{{efn|name=U1|'''Član 1. Osnovnih načela''': ''Narodi Jugoslavije, polazeći od prava svakog naroda na samoopredeljenje, uključujući i pravo na otcepljenje, na osnovu svoje slobodno izražene volje u zajedničkoj borbi svih naroda i narodnosti u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji, a u skladu sa svojim povijesnim težnjama, svjesni da je dalje učvršćivanje njihovog bratstva i jedinstva u zajedničkom interesu, zajedno sa narodnostima sa kojima žive, ujedinili su se u saveznu republiku slobodnih i ravnopravnih naroda i narodnosti i stvorili socijalističku federativnu zajednicu radnih ljudi — Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, u kojoj, u interesu svakog naroda i narodnosti posebno i svih njih zajedno, ostvaruju i obezbeđuju socijalističke društvene odnose zasnovane na samoupravljanju radnih ljudi i zaštitu socijalističkog samoupravnog sustava, nacionalnu slobodu i nezavisnost, [[bratstvo i jedinstvo]] naroda i narodnosti, jedinstvene interese radničke klase i solidarnost radnika i svih radnih ljudi, mogućnosti i slobode za svestrani razvitak ljudske ličnosti i za zbližavanje ljudi i naroda i narodnosti, u skladu sa njihovim interesima i težnjama na putu stvaranja sve bogatije kulture i civilizacije socijalističkog društva, ujedinjavanje i usklađivanje napora na razvijanju materijalne osnove socijalističkog društva i blagostanja ljudi, sustav društveno-ekonomskih odnosa i jedinstvene osnove političkog sustava, kojima se obezbeđuju zajednički interesi radničke klase i svih radnih ljudi i ravnopravnost naroda i narodnosti, udruživanje sopstvenih stremljenja s naprednim težnjama čovječanstva. Radni ljudi i narodi i narodnosti ostvaruju svoja suvjerena prava u socijalističkim republikama, i u socijalističkim autonomnim pokrajinama u skladu sa njihovim ustavnim pravima, a u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji — kad je to, u zajedničkom interesu, ovim ustavom utvrđeno. Radni ljudi, narodi i narodnosti odlučuju u federaciji na načelima sporazumijevanja republika i autonomnih pokrajina, solidarnosti i uzajamnosti, ravnopravnog učešća republika i autonomnih pokrajina u organima federacije, u skladu sa ovim ustavom, kao i na načelu odgovornosti republika i autonomnih pokrajina za sopstveni razvoj i za razvoj socijalističke zajednice kao cjeline.''}} Država je po Ustavu iz 1974. godine definisana kao savezna država i državna zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalističkih republika, kao i socijalističkih autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova koje su u sastavu Socijalističke Republike Srbije, zasnovana na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi, i socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana i ravnopravnih naroda i narodnosti.<ref name="U74" /> Najviši organ vlasti bila je [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], a [[Predsjedništvo SFRJ]] je predstavljalo SFRJ u vanjskopolitičkim odnosima. Do smrti doživotnog predsjednika Josipa Broza, postojala je funkcija [[Predsjednik SFRJ|Predsjednika Republike]], a nakon njegove smrti ovu je funkciju preuzelo Predsjedništvo, sa Predsjednikom Predsjedništva. Funkciju Vlade imalo je [[Savezno izvršno vijeće]], koje je bilo izvršni organ Skupštine.<ref name="U74" /> ==== Skupština ==== {{Glavni|Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} [[Datoteka:Народна скупштина споља.jpg|140px|mini|desno|Zgrada Skupštine SFRJ u Beogradu]] [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (''Savezna skupština'') bila je najviše predstavničko tijelo, organ društvenog samoupravljanja i nositelj ustavotvorne i zakonodavne vlasti i najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti federacije<ref name="U74" /> u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji, od 1945-91. godine. Zadnji predsjednik Skupštine bio je [[Slobodan Gligorijević]] izabran 1988. godine. Sastojala se od [[Savezno vijeće SFRJ|Saveznog vijeća]] i [[Vijeće republika i pokrajina SFRJ|Vijeća republika i pokrajina]]. Opseg djelovanja Skupštine protezao se od promjena Ustava SFRJ, utvrđivanja unutrašnje i vanjske politike države, donošenja društvenih planova, budžeta, promjeni granica, ratu i miru, uspostavljanju međnarodnih ugovora, biranje Predsjednika Republike, predsjednika i sudaca Ustavnog suda Jugoslavije i Saveznog suda do vršenja političke kontrole nad radom [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]].<ref name="U74" /> Sjedište Skupštine SFRJ nalazilo se u [[Beograd]] u u zgradi današnjeg [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Doma Narodne skupštine Republike Srbije]] u Bulevaru Revolucije (danas [[Bulevar kralja Aleksandra]]). ====Predsjednik ==== [[Datoteka:Josip Broz Tito 1971 cropped.png|140px|mini|desno|Predsjednik SFRJ, [[Josip Broz]]]] {{Glavni|Predsjednik SFRJ|Predsjedništvo SFRJ}} Predsjednik SFRJ je bio najviši politički predstavnik SFRJ. Predstavljao je Jugoslaviju u zemlji i inostranstvu, a istovremeno je bio vrhovni komandant [[Oružane snage SFRJ|oružanih snaga]], te predsjednik [[Savjet narodne odbrane SFRJ|Savjeta narodne odbrane]].<ref name="U74" /> Osim reprezentativnih funkcija Predsjednik je proglašavao ustavne zakone i odluke Skupštine, postavljao ambasadore SFRJ, dodjeljivao odlikovanja, mogao narediti opću mobilizaciju i u pojedinim okolnostima ratno stanje.<ref name="U74" /> Predsjednik SFRJ bio je [[Josip Broz]], koji je izabran doživotno od 1953-80. godine. Nakon smrti Broza njegove ovlasti preuzelo je osmočlano [[Predsjedništvo SFRJ]]. ====Predsjedništvo ==== {{Glavni|Predsjedništvo SFRJ}} [[Datoteka:Standard of a Member of the Presidency of SFR Yugoslavia.svg|140px|mini|desno|Zastava članova Predsjedništva SFRJ]] Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije skraćeno ''Predsjedništvo SFRJ'' je bilo kolektivni vrhovni organ rukovođenja u Jugoslaviji (SFRJ), od smrti Josipa Broza, 4. maja 1980. do zvaničnog raspada SFRJ, 27. aprila 1992. godine. Ustanovljeno je 1971. godine donošenjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963.|Ustav SFRJ iz 1963]], a njegova uloga dodatno je definisana donošenjem novog [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Ustava SFRJ 1974.]] godine. Sačinjavalo ga je osam članova, po jedan iz svake republike i pokrajine (do 1988. član Predsjedništva ujedno je bio i predsjednik [[SKJ]]), a predsjednik i potpredsjednik su birani na godinu dana (svake godine iz druge federalne jedinice). Članovi Predsjedništva birali su se na vrijeme od pet godina, a nitko nije mogao biti biran više od dva puta uzastopno za člana Predsjedništva SFRJ.<ref name="U74" /> Zadnji predsjednik je bio do oktobra 1991. predstavnik Hrvatske [[Stjepan Mesić]], kog je nakon napuštanja predstavnika Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije zamijenio [[Branko Kostić]], predstavnik Srbije. ====Savezno izvršno vijeće==== {{Glavni|Savezno izvršno vijeće}} [[Datoteka:Novi Beograd - The SIV building.jpg|140px|mini|desno|Zgrada Saveznog izvršnog vijeća u Novom Beogradu]] [[Savezno izvršno vijeće]] (SIV) bilo je izvršni organ [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]]. Predstavljalo je jedan vid Vlade Jugoslavije i bilo je direktno odgovorno Skupštini. Savezno izvršno vijeće sačinjavali su predsjednik, članovi Vijeća, savezni sekretari i drugi funkcioneri koji su rukovodili saveznim organima uprave i saveznim organizacijama određenim saveznim zakonom.<ref name="U74" /> Sastojalo se od pet državnih sekreterijata (za narodnu odbranu, inostrane poslove, unutrašnje poslove, finansije i robni promet), Komiteta za spoljnu trgovinu i 12 sekretarijata SIV-a (uprave, direkcije, upravne ustanove, inspektorijati i komisije). Zadnji predsjednik SIV-a bio je [[Ante Marković]] (1989-91.), kog je u vremenu raspada SFRJ zamijenio [[Aleksandar Mitrović]]. Sjedište SIV-a nalazilo se u Palati federacije (danas [[Palata Srbije]]) u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]. === Unutrašnja politika === [[Datoteka:Emblem of SSOJ.svg|140px|mini|desno|[[Grb SSOJ]]-a]] [[Datoteka:Dan mladosti v Mariboru 1961 (13).jpg|140px|mini|desno|Pioniri u Mariboru 1961,.]] Osim [[SKJ]]-e kao jedine političke partije, u SFRJ su postojale organizacije zasnovane na ideološkoj bazi socijalizma, marksizma i samoupravljanja. Nakon završetka rata osnovan je [[Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije]] (SUBNOR), kao udruženje bivših boraca [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]] (NOR) od 1941-45. godine organizovan kao savez građana. SUBNOR nije imao politički značaj, ali su poznatiji članovi često učestvovali u diskusijama i zalagali se za tekovine NOB-a, protiveći se novim strujanjima. Značajnije [[Društveno-političke organizacije SFRJ|društveno-političke organizacije]], pred SUBNOR-a i SKJ bile su [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ), [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije]] (SSOJ) u kom su praktički bili svi omladinci stariji od 15 godina, dok se ideološko usmjeravanje mlađih organiziralo u [[Savez pionira Jugoslavije|Savezu pionira Jugoslavije]] čiji su članovi bila djeca od 7 do 15 godine; [[Savez sindikata Jugoslavije]] (SSJ) i [[Antifašistički front žena|Savez ženskih društava Jugoslavije]] (SŽDJ). Ideološka obojenost većine udruženja građana, koordinirana je prisustvom članova SKJ u svakoj od organizacija, tako da osim povremenih političkih organizovanja, te djelovanja u nekim umjetničkim krugovima, opozicija SKJ-u nije postojala. Jakom političkom propagandom u medijima, obrazovnim institucijama, vojsci i na radnom mjestu, te uticajem [[Služba državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], stvarana je klima ugroženosti Jugoslavije od stranih neprijatelja, jugoslavenske emigracije, kao i unutrašnjeg neprijatelja, te su i privatna lica vrbovana za [[UDBA]]-u. Nakon poslijeratnog perioda i dogmatističkog [[agitprop]]a u društvenom životu, 1952. godine nakon [[Šesti kongres KPJ|Šestog kongresa KPJ]] dolazi do liberalizacije, koja je između ostalog i udaljavanjem od uticaja Sovjetskog Saveza. Stvara se formula ''4D'': decentralizacija, deetatizacija, debirokratizacija i demokratizacija. Više se prava dodjeljuje republikama, a osnove samoupravljanja dolaze i u sfere obrazovanja, kulture, univerziteta, muzeja, biblioteka. U usporedbi sa ostalim narodnim demokracijama, u Jugoslaviji se razvija široko slobodno kulturno i obrazovno područje,<ref name="HS" /> a vremenom se Jugoslavija otvara uticaju Zapadne Evrope. === Vanjska politika === {{see also|Jugoslavija i Pokret nesvrstanih}} Nakon poslijeratnih pokušaja političkog uticaja u Grčkoj i Albaniji, Jugoslavija se u vanjskoj politici okreće istovremeno i Zapadnoj Evropi i SAD, ali nakon smrti Staljina, održava dobre odnose i sa Sovjetskim Savezom. Zajedno sa Egiptom, Indijom i Indonezijom 1961. osniva [[Pokret nesvrstanih]]. Jugoslavija je bila članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[UNESCO]]-a, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju|Međunarodne agencije za atomsku energiju]], [[Međunarodna organizacija rada|Međunarodne organizacije rada]], [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]] i bila je potpisnica [[Opšti sporazum o tarifama i trgovini|Opšteg sporazuma o tarifama i trgovini]]. SFRJ je bila četiri puta nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] i to: 1949-50, 1956, 1972-73 i 1988-89. godine. Jugoslavija je politički, vojno i financijski podržavala oslobodilačke i revolucionarne pokrete u svijetu ([[Palestinska oslobodilačka organizacija|PLO]], [[Polisario]]) == Oružane snage == {{Glavni|Oružane snage SFRJ}} [[Datoteka:Logo of the JNA.svg|140px|mini|desno|Grb JNA]] [[Datoteka:Soko G-4 Super Galeb, Yugoslavia - Air Force AN2129173.jpg|[[SOKO G-4 Super Galeb]]|140px|mini|desno]] Oružane snage SFRJ, po zadnjem važećem odbrambenom konceptu nazvanom ''Koncepcija općenarodne odbrane i društvene samozaštite'' (ONO i DSZ) sastojala su se od: [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA), [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalne odbrane]] (TO) i [[Narodna milicija SFRJ|narodne milicije]] u slučaju rata, koja bi prelazila pod komandu Vrhovnog zapovjedništva. === JNA === {{Glavni|Jugoslavenska narodna armija}} [[Datoteka:D.Brašovan Zgrada KV u Zemunu.JPG|140px|mini|desno|Zgrada Komande RV i PVO SFRJ u Zemunu]] [[Datoteka:Zgrada Generalštaba 2006.jpg|140px|mini|desno|Zgrada SSNO u Beogradu, uništena u bombardovanju NATO-a 1999. godine]] [[Datoteka:M70AB3.jpg|140px|mini|desno|Automatska puška [[Zastava M70|M70AB3]] sa rasklapajućim kundakom, standardno naoružanje elitnih jedinica JNA]] [[Datoteka:Yugoslavia-Army-OR-4 (1951–2006).svg|140px|mini|desno|[[Epolete]] na uniformi kopnene vojske [[Mlađi vodnik|mlađeg vodnika]], najvišeg vojničkog čina u JNA]] [[Datoteka:20_obljetnica_osnivanja_OS_RH_Anton_Tus_26052011_2.jpg|140px|mini|desno|[[General-pukovnik]] JNA [[Anton Tus]] zadnji komadant [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|RV i PVO]]]] [[Jugoslavenska narodna armija]] je bila dio Oružanih snaga SFRJ. Osnovana je 1. marta 1945. pod imenom Jugoslavenska armija, a bila je nasljednica [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] (NOV i POJ). Služenje u JNA je bilo obavezno za sve sposobne muškarce starije od 18 godina u trajanju od 15 mjeseci. Postojali su slučajevi u kojima bi i mlađi od 18 godina mogli biti regrutovani. Regrutaciju je vršio Općinski sekretarijat za narodnu odbranu. Rok službe se mijenjao od dvije godine (u nekim vidovima i do tri godine), do kraja osamdesetih na petnaest mjeseci. Sredinom osamdesetih postojala je mogućnost dobrovoljnog služenja djevojaka, koje je nakon probne klase ukinjeno 1984/85. godine. Vojnici nisu bili, kao u nekim državama Zapadne Evrope, penziono osigurani i služenje vojske se nije računalo u radni staž. Mjesečno su dobijali simboličnu platu, koja je bila npr. 1985/86. od 80 dinara, za obične vojnike, do 220 dinara za pripadnike specijalnih jedinica (npr. Vojne policije). Pravo na odbijanje služenja vojnog roka nije postojalo i kažnjavalo se zatvorskom kaznom od tri godine. Drugi civilini vidovi služenja nisu postojali. ==== Sastav ==== U 80-im godinama prošlog vijeka imala je 240.000 vojnika ([[Kopnena vojska JNA|kopnena vojska]]: 191.000, [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|avijacija]] (RV i PVO): 37.000, [[Jugoslavenska ratna mornarica|mornarica]] (JRM): 13.000<ref>''Streitkräfte 1985/86. Die „Military Balance“ des Internationalen Instituts für Strategische Studien.'' London/Koblenz 1986, str. 173.</ref>) Po podacima ''Military Balance'' [[Međunarodni institut za strateške studije|Međunarodnog instituta za strateške studije]] u Londonu JNA je posjedovala 1984/85. između ostalog 1.500 sovjetskih tenkova [[T-34]], [[T-54]], [[T-55]] i tenkova domaće proizvodnje [[T-72]], te proizvedenih po sovjetskoj licenci [[M-84]], baziranih na osnovi [[T-72A]]. Ratna avijacija je posjedovala uglavnom avione iz sovjetske produkcije: 130 lovaca presretača [[MiG-21]], nekoliko transportnih aviona [[Antonov An-12|An-12]] i [[Antonov An-26|An-26]].<ref name="IISS">International Institute for Strategic Studies, London (Hrsg.): ''Military Balance 1984/85.'' London 1985, str. 132.</ref> Osim sovjetskih aviona, JNA je posjedovala avione vlastite proizvodnje kao [[G-2 Galeb]], [[J-20 Kraguj]], [[J-22 Orao]] ili [[SOKO G-4 Super Galeb]], koji su proizvođeni u fabrici aviona [[Fabrika aviona SOKO|SOKO]] u [[Mostar]]u. Avioni su konstuisani u početku na osnovu stranih licenci, a kasnije vlastitim razvojem.<ref name="mil-pj">[[Tobias Pflüger]], Martin Jung: ''Krieg in Jugoslawien.'' 2. Aufl. 1994, {{ISBN|3-9803269-3-4}}, str. 103&nbsp;f.</ref> Do 1980. godine Vrhovni komandant JNA je bio [[maršal]] Jugoslavije [[Josip Broz Tito]], a poslije njegove smrti tu funkciju je preuzelo [[Predsjedništvo SFRJ]], odnosno [[predsjednik Predsjedništva]]. ====Organizacija ==== JNA se sastojala od vidova, rodova i službi. Vidovi su bili: kopnena vojska, ratno vazduhoplovstvo, protivvazdušna odbrana i ratna mornarica. Rodovi su bili: pješadija, artiljerija, artiljerijsko-raketne jedinice protivvazdušne odbrane (u sva tri vida JNA), oklopne jedinice, inženjerija, ABH odbrana, veza i granične jedinice. Službe u JNA bile su: tehnička služba, građevinska služba, intendantska služba, saobraćajna služba, vazduhoplovno-tehnička služba, organi bezbjednosti i vojna policija, sanitetska služba, veterinarska služba, finansijska služba, administrativna služba, pravna služba, geodetska služba, muzička služba i informatika u OS. Krajem 80-ih godina VOJIN ('''''V'''azdušno '''o'''smatranje, '''j'''avljanje '''i''' '''n'''avođenje'') postao je rod vojske. Boja uniformi pripadnika kopnene vojske bila je sivo-maslinasta, pripadnika RV i PVO svijetlo-plava, dok su mornari imali plavo-bijele mornarske majice sa tamno plavom uniformom. Vojnici su bili naoružani puškama domaće proizvodnje [[Zastava M48|M48]], kalibra 7,9&nbsp;mm, a elitne jedinice automatskim puškama [[Zastava M70|M70]] i [[Zastava M72|M72]], kalibra 7,62&nbsp;mm dok su pripadnici Vojne policije koristili još i pištolje [[Zastava M70 (pištolj)|M70]] i pištolj [[Zastava M84 Škorpion|M84]], proizveden po čehoslovačkoj licenci. Sva pravila u JNA regulisana su tzv. [[Pravilo službe JNA|Pravilom službe JNA]], a za vojnike bi za vrijeme služenja važili vojni zakoni. Političko i religijsko djelovanje u JNA je bilo zabranjeno, mada je većina oficira pripadala [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]] (SKJ), a vojna je obuka imala i političku stranu obojenu marksističkim teorijama. Nadzor nad političkom i sigurnosnom području nad vojnicima imala je tzv. Kontaobavještajna grupa (KoG), u sastavu Vojne policije, koja je imala prava otvaranja pošiljki vojnicima, špijuniranja oficira i praćenja u privatnom životu oficira i njihovih porodica. Osamdesetih godina, nakon reforme 1988. godine JNA je bila organizirana u tri armijske oblasti: [[Prva armijska oblast JNA|Prva armijska oblast]] sa sjedištem u [[Beograd]]u i obuhvatala je dijelove SR Srbije i SR Bosne i Hercegovine, [[Treća armijska oblast JNA|Treća armijska oblast]] sa sjedištem u [[Titograd]]u (dijelovi SR Srbije, SR Makedonija i SR Crna Gora) i [[Peta armijska oblast JNA|Peta armijska oblast]] sa sjedištem u Zagrebu sa zapovjedništvom nad teritorijom SR Hrvatske i SR Slovenije. Sjedište JNA bilo je u [[Beograd]]u u zgradi tzv. [[Savezni sekretarijat za narodnu odbranu|Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu]] (SSNO), sjedište [[Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana SFRJ|RVO i PVO]] u [[Zemun]]u, a sjedište [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] u [[Split]]u. Službeni jezik u JNA, bio je [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], a u organizacijama koje su imale sjedište u SR Sloveniji i SR Makedoniji, mogao se koristiti jezik tih republika. Službeno pismo bilo je latinica. ==== Obuka ==== Obuka vojnika vršena je u centrima za obuku, kasarnama sa 3.000-5.000 vojnika i trajala je od 3 mjeseca i 22 dana, za jedinice pješadije, veze, do 5 mjeseci i 22 dana za specijalne jedinice (padobranci, [[vojna policija]] i sl.) Vojnici su mogli biti i obučavani u Školi rezervnih oficira u Bileći, a nakon šestomjesečne obuke bi sticali čin vodnika pitomca, koji se razlikovao po nošenju ukrštenih mačeva zlatne boje na reverima košulje, a mogao je zapovjedati, nakon dodatne obuke jednim vodom. Nakon obuke, vojnici bi bili prekomandom premješteni u manje kasarne na vršenje dužnosti. Nakon desetak dana u centru za obuku polagala bi se svečana zakletva u kojima bi vojnici bili obavezni potpisati i izgovoriti svečanu zakletvu. ====Obrazovanje ==== Prijem u Srednje vojne škole obavljao se u općinama i vojnim institutima, na kojima se isptivala zdravstvena sposobnost budućih pitomaca. Za prijem se između ostalog razmatrala i moralno-politička podobnost roditelja, kao i nacionalna pripadnost. Težilo se jednakoj zastupljenosti pitomaca, prema nacionalnom udjelu pojedinih naroda u SFRJ. Obuka podoficira bila je u četverogodišnjim Vojnim srednjim školama, koje su bile smještene u glavnim gradovima republika, nakon čega bi pitomci stjecali najniži podoficirski čin [[vodnik]]a. Nastavak obuke za [[oficir]]e bio je u Vojnim akademijama, kao četverogodišnji studij, nakon čega bi dobijali čin [[poručnik]]a. Obrazovanje za više oficire bilo je u višim školama i polaznici bi završavali sa činom [[major]]a, a najviši čin bio je bio čin [[pukovnik]]a. Obuka za [[general]]e, odvijala se na generalskim kursevima sa stjecanjem čina [[general-major]]a. Najviši čin JNA bio je [[general-armije]]. Nakon završetka služenja, vojnici bi bili evidentirani u Općinskim sekretarijatima za narodnu odbranu, i bili bi obavezni sudjelovati u vojnim vježbama Teritorijalne odbrane, koja je bila zasnovana na općinskom i republičkom nivou. Registrovanjem u TO, rezervisti bi dobijali činove, sličnim vojničkim, sa dodatkom činu ''u rezervi''. ==== Namjenska industrija ==== Po nekim je podacima JNA, bilo ekonomsko područje sa najvišim prihodima u Jugoslaviji. U tzv. ''namjenskoj industriji'' i pogonima proizvodnje oružja bilo je zaposleno nekolino stotina hiljada radnika, a proizvodilo se oružje, tenkovi, eksplozivi, avioni i helikopteri, artiljerijska oružja, vojni eksplozivi i bojni otrovi. Najpoznatije fabrike bile su tvornice u [[Zavodi Crvena Zastava|Zavodima Crvena Zastava]] u [[Kragujevac|Kragujevcu]] sa proizvodnjom lakog pješadiskog naouružanja, tvornica tenkova [[Đuro Đaković (tvornica)|Đuro Đaković]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], tvornica municije [[Igman Konjic]], tvornica [[Bratstvo (tvornica)|Bratstvo]] u [[Novi Travnik|Novom Travniku]],<ref>{{Cite web|url=https://bnt-tmh.ba/|title=BNT - Tvornica masina i hidraulike Novi Travnik BRATSTVO vojna industrija BIH TMIH TMH|language=hr|access-date=19. 6. 2023}}</ref> tvornice vojnih i privrednih eksploziva i raketa [[Vitezit (tvornica)|Vitezit]] i [[Sintevit]] u [[Vitez]]u, tvornica aviona i helikoptera [[SOKO]] u [[Mostar]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/readingroom/docs/CIA-RDP80T01355A000100880001-1.pdf|title=MOSTAR AIRFRAME PLANT SOKO AND MOSTAR|last=CIA-RDP80TO1}}</ref> Oružje i vojna oprema izvoženi su u mnoge zemlje, a najviše u zemlje tzv. [[Pokret nesvstanih|nesvrstanog bloka]]. ==== Raspad ==== Početkom raspada SFRJ, i odbijanjem slanja regruta Republičkih sekretarijata za narodnu odbranu SR Slovenije i SR Hrvatske, kao i napuštanjem oficira pripadnika hrvatskog i slovenskog naroda, vojni se kadar pretvorio u većinski srpsku armiju, politički obojenu srpskim nacionalizmom i šovinizmom, koja je početkom sukoba u SR Hrvatskoj stala na stranu pobunjenih Srba u Hrvatskoj, te je 20 maja 1992. godine raspuštena, a od njenih ostataka se osnovala [[Vojska Republike Srpske]] u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republici Bosni i Hercegovini]] i [[Vojska Jugoslavije]] u ostatku Jugoslavije nazvanom [[Srbija i Crna Gora]], te kasnije [[SR Jugoslavija]]. ==== Kontroverze ==== Pripadnost oficirskom i podoficirskom kadru u SFRJ imalo je velike privilegije. Završetkom školovanja, podoficiru bi se dodijeljivao stan u zavisnosti od broja članova domaćinsva, postojale su posebne trgovine u kojima bi članovi porodica i sami oficir mogli kupovati posebnu robu po niskim cijenama, kao i posebna odmarališta, sa povoljnim cijenama za porodice oficira. Pripadnici JNA, bili su natprosječno dobro plaćeni, a penzioni se im staž računao po tzv. beneficiranom sistemu - za 12 mjeseci rada, bilo bi im računato 18 mjeseci. U slučaju napuštanja srednje škole ili akademije, roditelji pitomaca bi bili dužni vratiti sve troškove školovanja, koje je bilo besplatno, kao i uđbenici i nastavna sredstva. === Teritorijalna odbrana === {{Glavni|Teritorijalna odbrana}} Teritorijalna odbrana (TO) je bila paravojna komponenta Oružanih snaga SFRJ, osnovana 1969. godine, te integralni dio odbrambene koncepije nazvane ''Koncepija općenarodne odbrane i društvene samozaštite''. Osnovana je uslijed pritiska i osnovanih mogućnosti napada na Jugoslaviju od strane [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] u vrijeme vojne intervencije u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Osnovni koncept bila je vojna podrška [[JNA]], u slučaju napada, a komanda je, za razliku od JNA, bila decentralizovana, te je svaka od republika i pokrajina imala svoje jedinice Teritorijalne odbrane. Obaveza služenja u TO, je bila za sve radnosposobne građane, a uglavnom su se jedinice popunjavale nakon odsluženja vojnog roka u JNA, kada bi se u općinskih štabovima TO, dodjeljivao raspored u jedinice, koje su bile organizirane i u većim fabrikama. U zavisnosti od veličine općine ili grada, jedinice su bile u rangu voda ili čete, koje bi po potrebi prerastale u veće jedinice (bataljon). Jedinice su bile u zavisnosti od veličine i zadataka podijeljene u dvije grupe: manje - taktičke jedinice, za pozadinska i partizanska djelovanja i taktičko-združene jedinice, veličine brigada, koje bi se mogle frontalno suprostaviti neprijatelju. TO je bila naoružana lakih naoružanjem, ali su postojala i skladišta sa protuavionskim topovima, artiljerijom, brodovima i manjim brojem oklopnih vozila. TO je s vremenom, postao politička protuteža JNA, naročito u SR Sloveniji i SR Hrvatskoj, koje su podržavale jedan vid nacionalnih republičkih armija.<ref name="TITO" /> Broj pripadnika procjenjen je između 1-3 miliona u slučaju rata, a u mirnodopskim uslovima oko 860.000 boraca. Početkom raspada Jugoslavije, neke republičke TO učestvovale su na strani JNA u borbama protiv secesionističkih republika, a neke su preustrojene u paravojne odbrambene jedinice budućih novonastalih država. Veći dio oružja, početkom 1990-ih godina iz skladišta TO, JNA je oduzela i kasnije koristila za naoružavanje civila. == Ekonomija == {{Ekonomska razlika sjever-jug u SFRJ 1979.}} Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jugoslavenska ekonomija bila je zasnovana na principima [[planske ekonomije]], po uzoru sovjetske privrede. Proizvodnja u svim sektorima zasnivala se na petogodišnjim planovima, koji su regulisali proizvodnju, strateške ciljeve i cijene. Donošenjem [[Odluke AVNOJ-a|odluka AVNOJ-a]] 24. maja 1944. oduzeta je imovina svim Nijemcima i suradnicima okupatora. Time je bilo pogođeno 50% ukupne idustrije i 120.000 poljoprivrednih gazdinstva. Jak razvoj industrije, privrede, turizma i energetike, stvorio je u 70-im godinama velike ekonomske razlike na relaciji sjever-jug (SR Slovenija, SR Hrvatska i SAP Vojvodina u odnosu na ostale republike i pokrajine). Najnerazvijenija područja bila su SR Bosna i Hercegovina, SR Makedonija i SAP Kosovo, te je dolazilo do jakim unutrašnjih emigracija stanovništva u bogatija područja SR Slovenije, šro je izazvalo jake netrpeljivosti između autohtonog i doseljenog stanovništva. Tako dolazi do pogrdnog imenovanja radnika iz drugih republika u SR Sloveniji, koje su nazivali ''Južnjaki'', ''Šveđani'' ili ''Čefuri''. Kurs [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] je u početku bio centralno regulisan, a kasnije je nakon nekoliko devalvacija, ušao na tržište valuta. Jugoslavija je bila privredno najrazvijenija zemlja Jugoistočne Evrope. === Novac === {{Glavni|Jugoslavenski dinar}} [[Datoteka:YUD 1000 1981 obverse.jpg|140px|mini|desno|Novčanica od 1000 dinara, koja je dugo imala najveću vrijednost u SFRJ]] [[Datoteka:1 Yugoslav dinar (1978) front.JPG|140px|mini|desno|Lice novčića od 1 dinara iz 1978. godine]] [[Datoteka:5000-dinara-1991.jpg|140px|mini|desno|Lice zadnje novčanice SFRJ od 5.000 dinara iz 1991. godine]] Službena valuta u SFRJ bio je [[Jugoslavenski dinar|dinar]], koji se sastojao od 100 para. Najmanji novčić je bio novčić od 5 para iskovan 1965. godine, koji je bio samo nekoliko godina u opticaju. Dinar je doživio nekoliko [[devalvacija]] i [[denominacija]], a 70-ih i 80-ih godina je postao stabilna valuta. U bankama su se mogle zamijeniti strane valute, dok jedno vrijeme kupovina stranih valuta kupovina stranih valuta nije bila moguća. Dinar je štampala i kovala [[Narodna banka Jugoslavije]], a novčići su kovani i povodom nekih godišnjica i u čast nekih međunarodnih organizacija. Najduže u opticaju je bila serija iz 1966. godine, koja je imala tržišnu vrijednost do 1986. godine. Zadnja novčanica dinara bila je novčanica od 5.000 dinara sa likom književnika [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] iz 1991. godine. Raspadom SFRJ, kao privremeni bonovi uvedeni su u [[Slovenija|Sloveniji]] [[tolar]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[hrvatski dinar]], [[Makedonija|Makedoniji]] [[Makedonski denar|denar]] a u [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[bosanskohercegovački dinar]]. === Privreda === Privreda Jugoslavije bila je zasnovana najprije na [[Planska ekonomija|planskoj proizvodnji]], koja je vremenom pod jakim uticajem države prelazila u jedan ograničeni vid [[Tržišna ekonomija|tržišne proizvodnje]]. Rapodjela privrednih subjekata bila je na disperzivnoj bazi, po logici da u svakoj republici bi se trebali nalaziti strateški pogoni. Tako da je došlo do raspodijeljenosti industrije, po sistemu, da bi u svakoj republici postojala jedna željezara, jedna rafinerija, te da se sve industrijske grane razvijaju jednako po regionima, bez obzira na raspoloživost sirovina, te obučenost kadrova u tehnološkim procesima, što je neminovno vodilo ka nerentabilnosti pogona, koji su državnim ili kasnije republičkim subvencijama održavani u životu. Većina pogona bila je grupisana u velike koncerne (SOUR), a oni bili podijeljeni u manje (OOUR), zasnovani na Zakonu o udruženom radu. Osim ovog sistema, koji je imao uzor na zapadnoevropske koncerne, sa razlikom da je upravljanje sredstvima u početku bilo dodijeljeno SOUR-ima, a kasnije OOUR-ima, postojala je i mala privatna privreda, uglavnom manje zanatske radnje, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti. Uvođenjem radničkih savjeta, koji su dobijali sve više prava, višak se vrijednosti, trošio na raspodjelu plata, a manje za održavanje i sanaciju, te tehnološki razvoj. Značajna razlika bila je privreda u SR Sloveniji, u kojoj takoreći nisu postojali veliki giganti, nego su firme rasporođene u manja mjesta, te su zadržavale veličinu srednjih preduzeća, čime su se negativne strane radničkog samoupravljanja svele na minimum. Veće organizacije bile su [[INA]], [[Energoinvest]], [[UNIS]], [[Gorenje (firma)|Gorenje]], [[Unionivest]], [[UPI]], [[Agrokomerc]], [[Zastava automobili]], [[Borac Travnik]] [[Šipad]], [[Jelovica]], [[Iskra]], [[FAP|Fabrika automobila Priboj]], [[TAM|Tovarna avtomobilov Maribor]], [[Industrija motornih vozil]], [[Đuro Đaković (firma)|Đuro Đaković]], [[Rade Končar (firma)|Rade Končar]], [[EI Niš]], [[PIK Vrbovec]], [[Radenska]], [[Elan (firma)|Elan]]. ==== Auto-industrija ==== [[Datoteka:ZastavaPICT3088.JPG|140px|mini|desno|[[Zastava 750]], popularno nazvan ''Fićo'']] Proizvodnjom i montažom automobila bavile su se nekolike firme u Jugoslaviji. Najpoznatija je bila [[Zastava Automobili|Zastava Auto]] iz [[Kragujevac|Kragujevca]], koja je prozvodila automobile uglavnom po licenci italijanskog [[Fiat]]a, Najpoznatiji proizvodi bili su [[Zastava 750]], i [[Zastava Yugo]], koji je izvožen na tržište Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Druga najveća tvornica automobila je bio sarajevski [[TAS]] (danas [[Volkswagen Sarajevo d.o.o.]]), koji je montirao [[VW Golf]]; [[Tomos]] iz [[Koper|Kopra]] koji je prvobitno proizvodio mopede i brodske motore, te montirao neka vozila [[Citroën]]a ([[Citroën Ami 6|Ami 6]], [[Citroën Ami 8|Ami 8]] und [[Citroën Dyane|Dyane]]), a zajedno sa [[kranj]]skom [[Iskra (kompanija)|Iskrom]] 1975. godine osniva se poduzeće [[Cimos]], koje prozvodi još neka vozila Citroëna. [[IMV]] iz [[Novo Mesto|Novog Mesta]], koji je prvobitno montirao neka vozila britanskog [[Austina]], a od 1973. [[Renault]]a ([[Renault 4]], [[Renault 12]], [[Renault 16]] i [[Renault 18]]), a 1988. godine se osniva [[REVOZ]], koji u početku proizvodi i putničke prikolice, te kamp vozila. Ovo se proizvodno područje kasnije prebacuje u [[Adria Mobil]]. [[IDA Opel]] iz [[Kikinda|Kikinde]] proizvodi modele [[Opel Kadett D|Kadett]], [[Opel Kikinda|Kikinda]], [[Opel Omega A|Omega]], [[Opel Vectra|Vectra]] i [[Opel Corsa|Corsa]]. U Beogradu su se proizvodili autobusi u firmi [[Ikarus]], u Priboju kamioni [[FAP]], a u Mariboru [[TAM]], koji je osim kamiona proizvodio autobuse, specijalna vatrogasna vozila i vozila za vojne potrebe. U [[Novi Beograd|Novom Beogradu]] tvornica [[IMT]] proizvodila je poljoprivredne mašine i traktore. ==== Metalurgija ==== [[Datoteka:Zenica (Stahlwerk).jpg|140px|mini|desno|[[Željezara Zenica]], prva željezera na prostoru bivše Jugoslavije]] [[Datoteka:Brodo1995.jpg|140px|mini|desno|Dizalica u [[Brodosplit]]u]] ===== Crna metalurgija ===== Metalurška industrija bila je relativno razvijena u Jugoslaviji. Prva željezera izgrađena je u [[Zenica|Zenici]] 1882. godine. [[Željezara Zenica]] je tokom vremena proširivana, tako da je sredinom 80-tih godina prošlog vijeka imala pet visokih peći, oko 24.000 zaposlenih sa obimom proizvodnje u iznosu od 1,87 miliona tona čelika godišnje. U SR Srbiji radila je [[Željezara Smederevo]] izgrađena 1913. godine, u SR Hrvatskoj [[Željezara Split]] u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] (1968.) i [[Željezara Sisak]] u SR Sloveniji [[Željezara Ravne]] u [[Ravne na Koroškem|Ravnama na Koroškem]] i [[Željezara Jesenice]]. ===== Brodogradnja ===== Većina brodogradilišta bila je razmještena u SR Hrvatskoj. Veća brodogradilišta bila su: [[Brodogradilište Kraljevica]], [[Brodogradilište 3. maj]] na [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[Brodogradilište Uljanik]] u [[Pula|Puli]], [[Brodogradilište Viktor Lenac]] u [[Kostrena|Kostreni]], [[Brodosplit]] u [[Split]]u i [[Brodogradilište Trogir]]. Brodogradilišta su proizvodila [[trajekt]]e, [[tanker]]e, putničke brodove kako za potrebe prometa u Jugoslaviji tako i za izvoz. Brodogradnja je bila jedna od jačih izvoznih privrednih grana Jugoslavije. ==== Naftna industrija ==== SFRJ je imala nekoliko naftnih kompanija koje su se bavile preradom i prodajom pogonskog goriva. Veće kompanije bile su [[INA]], sa sjedištem u [[Zagreb]]u, [[Energopetrol]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Makpetrol]] u [[Skoplje|Skoplju]], [[Naftagas]] (danas [[NIS]]) u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Beopetrol]] (danas [[Lukoil Srbija]]) u [[Beograd]]u, [[Istrabenz]] iz [[Koper|Kopra]], [[Jugopetrol]] (danas [[Petrol]]) iz [[Ljubljana|Ljubljane]]. Nafta i naftni derivati su se prerađivali u rafinerijama [[Rafinerija nafte Bosanski Brod|Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu]], [[OKTA]] u [[Skoplje|Skoplju]], [[Rafinerija nafte Sisak]], [[Rafinerija nafte Beograd]], [[Rafinerija nafte Pančevo]] i [[Rafinerija nafte Lendava]]. Osim naftnih rafinerija, postojale su rafinerije motornih ulja kao [[Rafinerija ulja Modriča]]. ==== Rudarstvo ==== ===== Ugalj ===== Zalihe [[Ugalj|uglja]] u Jugoslaviji, bile su većinom rasprostranjene u SR BiH, SR Sloveniji, SR Srbiji i SAP Kosovu. Uglavnom su to bili rudnici [[lignit]]a, dok se [[mrki ugalj]] i [[kameni ugalj]] kopao u manjim razmjerama. Veći rudnici uglja u Jugoslaviji bili su: [[Aleksinački Rudnik]], [[Rudnik Banovići]], [[Rudnik Belaćevac|Belaćevac]], [[Rudnik Bogovina|Bogovina]], [[Rudnik Breza|Breza]], [[Rudnik Kakanj|Kakanj]], [[Rudnik Kreka|Kreka]], [[Rudnik Kostolac|Kostolac]], [[Rudnik Kolubara|Kolubara]], [[Rudnik Labin|Labin]], [[Rudnik Miraš|Miraš]], [[Senjski Rudnik]],[[Rudnik Sibovc|Sibovc]], [[Rudnik Stanari|Stanari]], [[Rudnik Suvodol|Suvodol]], [[Rudnik Trbovlje|Trbovlje]], [[Rudnik Ugljevik|Ugljevik]], [[Rudnik Zenica|Zenica]]. Ugalj se kopao uglavnom u rudarskim jamama, ali i na nekoliko površinskih kopova. Ugalj je korišten za pogon termoelektrana, koje su izgrađene u neposrednoj blizini rudnika. Zbog zastarjele opreme, u rudnicima uglja bile su česte nesreće, kao posljedica eksplozije [[metan]]a, [[Gorski udar|gorskog udara]] ili zastarjele opreme. Nesreće sa većim brojem žrtava desile su se u [[Nesreća u rudniku Kakanj 1965.|Kaknju 1965.]] i [[Nesreća u rudniku Kreka 1990.|rudniku Kreka 1990.]] kada je poginulo 180 rudara, u [[Nesreća u rudniku Raspotočje 1982.|Raspotočju 1982.]] i [[Nesreća u Aleksinačkom rudniku 1983.|Aleksinačkom rudniku 1983.]] godine. ===== Željezna ruda ===== Rudnici željezne rude nalazili su se u [[Rudnik Ljubija|Ljubiji]] kod [[Prijedor]]a, [[Rudnik Vareš|Varešu]], te nekoliko manjih u SR Sloveniji i SR Srbiji. === Poljoprivreda === Sredinom 40-ih godina prošlog vijeka 70% stanovništva bavilo se poljoprivredom, koja je sačinjavala 36% ukupnog društvenog proizvoda. Od udjela 76,4% 1931. godine, poljoprivredno stanovništvo se smanjilo 1981. na 19,9%. Donošenjem ''Zakon o Agrarnoj reformi i kolonizaciji'' 23. augusta 1945. godine po uzoru na sovjetske [[kolhoz]]e i [[sovhoz]]e zemlja je oduzeta veleposjednicima i dodijeljena novim vlasnicima, uglavnom bivšim borcima NOVJ, pod parolom ''Zemlja onima koji je obrađuju''.<ref>Zoran Pokrovac: ''Sozialistische Reformen am Fall Jugoslaviens und sozialistische Konstruktion der Wirklichkeit''. In: Christoph Boyer (Hrsg.): ''Zur Physiognomie sozialistischer Wirtschaftsreformen''. Frankfurt am Main 2007, {{ISBN|978-3-465-04026-2}}, str. 123–137.</ref> Ovim zakonom pogođeno je oko 160.000 pravnih lica (politički protivnici, veleposjednici, industrijalci, banke, crkve, samostani i vjerske zajednice) sa ukupno 1.600.000&nbsp;[[Hektar|ha]] obradive zemlje, koja je podijeljena na 316.000 porodica, koje su dijelom preseljene iz siromašnih krajeva SR Hrvatske i SR Bosne i Hercegovine na imanja bivših veleposjednika u SAP Vojvodini i Slavoniji, uglavnom njemačkog porijekla. Površina posjeda ograničena je na 25-35 ha.<ref name="HS" /> To je dovelo do stvaranja zadruga, time i pada poljoprivredne proizvodnje i revolta seljaka, koji su kao u tzv. [[Cazinska buna|Cazinskoj buni]] 1950. odnijeli i ljudske živote. Seljaci su bili obavezni predavati propisani dio proizvodnje u novoosnovane zadruge, a iz protesta su često odgađali berbu i uništavali prinose trunjenjem prinosa na njivama. Razlazom sa SSSR 1948. godine, stvara se projekat [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]], koji prelazi u sve sfere, pa i u poljoprivredu. Ustavnim odredbama ograničava se imovina seljaka na 10&nbsp;[[Hektar|ha]]. Težište poljoprivredne djelatnosti bilo je u SAP Vojvodini, SR Hrvatskoj, SR Srbiji i dijelovima SR Bosne i Hercegovine. Kasnije se stvaraju veliki poljoprivredni koncerni, ''Složene organizacije udruženog rada'' (SOUR), sa jakom prehrambenom industrijom: [[Fructal]], [[29. novembar (firma)|29. novembar]], [[UPI]], [[Soko Štark]], [[Kraš]], [[Gavrilović]], [[Agrokomerc]], [[Bosanka (firma)|Bosanka]]. Firme su doživjele veliki napredak, ali ih je sputavala [[socijalistička tržišna privreda]], te kompleksnost sistema udruženog rada. U SR Srbiji i SR Bosni i Hercegovini jača voćarstvo, a mesna i prehrambena industrija u SAP Vojvodini i SR Hrvatskoj. === Energetika === {{Energetski izvori SFRJ}} Opskrbljenost energijom u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata bila je loša. Na energetsku mrežu bili su priključeni samo veći gradovi, dok je većina sela bila bez električne energije. Izgradnjom zemlje sagrađene su mnoge hidroelektrane, termoelektrane i jedna nuklearna elektrana. Intenzivna lektrifikacija sela počela je krajem 60-ih i gotovo završena 70-ih godina prošlog stoljeća. Istovremeno izgradnjom i industrijalizacijom gradova dolazi do poboljšanja obskrbe toplotnom energijom izgradnjom lokalnih manjih kotlovnica sa pogonom na lož-ulje ili ugalj. Vremenom se taj vid grijanja proširio u većini gradova. Izgradnjom plinovoda iz pravca bivšeg Sovjeskog saveza, grijanje na plin, kao i primjena u energetskim izvorima, uvodi se intenzivno u Jugoslaviju krajem sedamdesetih godina. ==== Hidroelektrane ==== {{Glavni|Spisak hidroelektrana u Jugoslaviji}} Manje hidroelektrane su na području Jugoslavije izrađene još krajem 19. vijeka. Nastajale su uglavnom oko većih gradova, te bi snabdijevale industrijske pogone i sam grad. Ekspanzija izgradnje hidroelektrana počela je 1947. početkom gradnje [[Jablanička brana|Jablaničke brane]], koja je isprva imala 150&nbsp;MW, a 1967. godine gradi se brana u [[Grančarevo|Grančarevu]] kod [[Bileća|Bileće]], čime se stvorilo akumulacijsko [[Bilećko jezero]] sa hidroelektranama [[HE Trebinje 1]] (176&nbsp;MW) i [[HE Trebinje 2]] (30&nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Dubrovnik|HE Dubrovnik]] (216&nbsp;MW), početkom 1970-ih izgradnjom akumulacije [[Buško jezero]], snabdijeva se [[Hidroelektrana Orlovac|HE Orlovac]] (235&nbsp;MW). Na [[Drava|Dravi]] se gradi niz hidroelektrana: [[Hidroelektrarna Dravograd|HE Dravograd]] (26&nbsp;MW), [[Hidroelektrarna Zlatoličje|HE Zlatoličje]] (126&nbsp;MW), [[Hidroelektrana Čakovec|HE Čakovec]] (76&nbsp;MW), [[Hidroelektrana Varaždin|HE Varaždin]] (94&nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Dubrava|HE Dubrava]] (76&nbsp;MW), a na [[Dunav]]u u saradnji sa [[Rumunija|Rumunijom]] [[Hidroelektrana Đerdap I|HE Đerdap I]] (2280&nbsp;MW) [[Hidroelektrana Đerdap II|HE Đerdap I]] (280&nbsp;MW). Hidroelektrane izgrađen na rijeci [[Drina|Drini]] su: [[Hidroelektrana Bajina Bašta|HE Bajina Bašta]] (422&nbsp;MW), [[Reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta|RHE Bajina Bašta]] i [[Hidroelektrana Zvornik|HE Zvornik]] (87&nbsp;MW), na [[Uvac|Uvcu]] [[Hidroelektrana Kokin Brod|HE Kokin Brod]] (25&nbsp;MW), na [[Lim]]u [[Hidroelektrana Potpeć|HE Potpeć]] (54&nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Bistrica|HE Bistrica]] (104&nbsp;MW). Reverzibilna [[Hidroelektrana Velebit|HE Velebit]] (276&nbsp;MW) dovršena je 1985. Na [[Crni Drim|Crnom Drimu]] izgrađena je [[Hidroelektrana Globočica|HE Globočica]] (42&nbsp;MW) i [[Hidroelektrana Vrutok|HE Vrutok]]. ==== Termoelektrane ==== {{Glavni|Spisak termoelektrana u Jugoslaviji}} Veće termoelektrane su građene uglavnom u SR Bosni i Hercegovini, SR Sloveniji, SR Srbiji i SAP Kosovu, u blizini rudnika [[lignit]]a, dok su termoelektrane manje snage građene i u SR Hrvatskoj, SR Makedoniji i SR Crnoj Gori. Termoelektrane građene u Jugoslaviji isprva su bile na [[ugalj]], a neke su kasnije prerađene na proivodnju energije sagorijevanjem plina ili projektovane sa pogonom na naftu. Krajem novembra 1948. godine u [[Kostolac|Kostocu]], gradi se isprva manja, [[Termoelektrana Kostolac]], koja će kasnije dograđivanjem novih doseći ukupnu snagu od 1&nbsp;[[Gigavat|GW]]. U [[Kakanj|Kaknju]] se 1956. godine gradi [[Termoelektrana Kakanj]] sa 450&nbsp;MW snage, [[Termoelektrana Nikola Tesla]] u [[Obrenovac|Obrenovcu]], dograđena na snagu od 1650&nbsp;MW, a krajem 80-ih dostižze snagu od 3&nbsp;GW i u [[Velenje|Velenju]] [[Termoelektrana Šoštanj]], kasnije dograđena na snagu od 345&nbsp;MW, 1963. u [[Tuzla|Tuzli]] [[Termoelektrana Tuzla]] (715&nbsp;MW), 1977. u [[Gacko|Gacku]] [[Termoelektrana Gacko]] (300&nbsp;MW) i u [[Ugljevik]]u [[Termoelektrana Ugljevik]] (300&nbsp;MW), 1962. gradi se u [[Obilić]]u [[Termoelektana Kosovo A]] (800&nbsp;MW), a 1983. [[Termoelektana Kosovo B]] (680&nbsp;MW). Osim ovih većih postojale su jos desetak manjih termoelektrana. Gradnja termoelektrana sa pogonom na [[lignit]], a zbog slabih filtera, izazvala je ekološko zagađenje u tim krajevima. ==== Nuklearna elektrana ==== [[Datoteka:NE-Krsko_retouched.jpg|140px|mini|desno|[[Nuklearna elektrana Krško]]]] [[Nuklearna elektrana Krško]] puštena je u pogon u januaru 1984. godine, planiranje je počelo 1970. a gradnja 1974. godine. Nalazi se u [[Krško]]m, općini u Sloveniji. Nakon izgradnje snaga elektrane je bila 632 [[Megavat|MW]]. Izgrađena je kao projekat američke firme [[Gilbert Associates Inc.]] a izvedba je bila od [[Westinghouse Electric Corporation]]. Osim nuklearne elektrane, Jugoslavija je posjedovala i [[Institut za nuklearne nauke Vinča|nuklearni institut]] u [[Vinča|Vinči]], kraj [[Beograd]]a. === Promet === Saobraćajna infrastruktura je u usporedbi sa drugim razvijenim evropskim državama bila relativno slabo razvijena. Saobraćaj se odvijao mrežom magistralnih cesta, manjim dijelom auto-putova, u primorskim dijelovima trajektnim prometom, željeznički promet je povezivao veće gradske centre, a avionski promet i aerodromi su bili smješteni u glavnim gradovima, te turistčkim odredištima u SR Hrvatskoj. ==== Cestovni promet==== [[Datoteka:Autoput80.jpg|140px|mini|desno|Karta autoputa Bratstvo-jedinstvo]] Najznacajnija prometnica u Jugoslaviji bila je tzv. [[Autoput Bratstvo i jedinstvo]] (M1) dužine 1.188&nbsp;km. Dijelovi ovog puta su bili izgrađeni kao autoput sa dvije dvosmjerne trake i to dionice: [[Kranj]]–[[Ljubljana]] dužine 20&nbsp;km, [[Jankomir]]–[[Slavonski Brod ]](istok) sa 207&nbsp;km i [[Sremska Mitrovica]]–[[Beograd]]–[[Niš]] 277&nbsp;km, dok su ostali dijelovi bila zapravo magistralna cesta. Izgradnja je započeta poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kako bi se Jugoslavija dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji auto-puta su učestvovale [[Omladinske radne akcije|omladinske radne brigade]], koje su sačinjavali jugoslavenski i inostrani omladinci i pripadnici [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Numeracija magistralnih cesta u Jugoslaviji bila je predviđena slovom M i brojem ceste. Ukupno je bilo 29 [[Spisak magistralnih cesta u Jugoslaviji|magistalnih cesta]]. ==== Željeznički promet==== [[Datoteka:JŽ logo.gif|140px|mini|desno|Logo JŽ]] [[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|140px|mini|desno|Plakat za poziv mladima na omladinsku radnu akciju izgradnje [[Pruga Šamac – Sarajevo|pruge Šamac-Sarajevo]]]] Željezničkim prometom u Jugoslaviji upravljalo je državno preduzeće [[Jugoslavenske željeznice]] (JŽ) osnovano 1918. godine. Preduzeće je bilo jedna od osnivačkih članica međunarodne unije željeznica [[UIC]] i imalo je oznaku UIC-Code 72. Do društevene reforme 1954. godine zvalo se Jugoslavenske državne železnice (JDŽ). Nakon raspada SFRJ, ovo se preduzeće transformisalo i podijelilo u: U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]: [[Željeznice Bosne i Hercegovine]] (ŽBH), koje se satoje od [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]] (ŽFBH) i [[Željeznice Republike Srpske]] (ŽRS) sa sjedištem u Doboju; u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Hrvatske željeznice]] (HŽ); u [[Makedonija|Makedoniji]] [[Makedonski železnici]] (MŽ); u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] [[Željeznica Crne Gore]] (ŽCG); u [[Srbija|Srbiji]] [[Železnice Srbije]] (ŽS); u [[Slovenija|Sloveniji]] [[Slovenske železnice]] (SŽ) i na [[Kosovo|Kosovu]] [[Trainkos]] (HK). Pogon vozova bio je [[Parna lomomotiva|parnim]], [[dizel lokomotiva]]ma, [[Lokomotive sa električnim prenosom snage|lokomotivama sa električnim prenosom snage]], [[Lokomotive sa mehaničnim prenosom snage|lokomotivama sa mehaničnim prenosom snage]], [[Lokomotive sa hidrauličnim prenosom snage|lokomotivama sa hidrauličnim prenosom snage]], [[Električne lokomotive|električnim lokomotivama]] sa [[Lokomotive na jednosmjernu struju|lokomotivama na jednosmjernu struju napona 3 kV]] i [[Lokomotive na naizmjeničnu struju|lokomotivama na naizmjeničnu struju napona 25 kV]]. Nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji mreža željeznica bila je oko 5615&nbsp;km. Širina kolosijeka je bila [[Stadardni kolosijek|standarda evropska širina]] 1435 mm, a u većim dijelovima SR Bosne i Hercegovine je bio [[uskotračni kolosijek]] širine 760 mm (tzv. [[Bosanski uskotračni kolosijek]]). Elektrifikacija željeznice započela je 1969. godine,<ref>http://www.railfaneurope.net/ric/electrification.htm</ref> i to prvo pruge Beograd-Zagreb, a da 1980. godine bilo je elektrificirano 18% od ukupne mreže.<ref>{{cite book|author=Sam H. Schurr|title=Electricity in the American Economy Agent of Technological Progress|url=http://books.google.com/books?id=EtDOezijjQoC&pg=PA222|year=1990|publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-27512-8|pages=222}}</ref> Uskotračni kolosijeci su od 1963. godine novoizgrađivani, a neki su ukinuti početkom 1970-ih godina. Izgradnja pruga je većim dijelom organizirana preko [[Omladinska radna akcija|omladinskih radnih akcija]] u kojima su izgrađene pruge [[Pruga Brčko – Banovići|Brčko – Banovići]], [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]]. ==== Zračni promet==== Jugoslavija je imala dvije aviokompanije: [[JAT]] sa sjedištem u Beogradu i [[Adria Airways|Inex-Adria Airways]] sa sjedištem u Ljubljani. JAT je povezivao sve kontinente sa direktnim letovima, kao i sa međuslijetanjem u čvornim aerodromima. Veći aerodromi bili su u Beogradu ([[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Surčin]]), Zagrebu ([[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Aerodrom Zagreb]]), Splitu ([[Zračna luka Split|Aerodrom Split]]), Dubrovniku ([[Aerodrom Dubrovnik]]), Sarajevu ([[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]), Ljubljani ([[Aerodrom Jože Pučnik|Aerodrom Ljubljana]]), Titogradu ([[Aerodrom Podgorica|Aerodrom Titograd]]), Tivtu ([[Aerodrom Tivat]]), Prištini ([[Aerodrom Priština]]) i u Skoplju [[Aerodrom Aleksandar Veliki|Aerodrom Skoplje]]. ==== Pomorski promet==== Pomorski promet bio je uglavnom trajektni prevoz između većih luka u gradovima u SR Hrvatskoj i otoka ([[Split]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Pula]], [[Zadar]], [[Drvenik (Gradac)|Drvenik]]), u SR Crnoj Gori ([[Bar (grad)|Bar]], [[Ulcinj]] i trajekt u [[Boka kotorska|Bokokotorskom zalivu]]), i u SR Sloveniji luka [[Koper]]. Veće su luke bile povezane sa italijanskim lukama [[Bari]] i [[Ancona]]. Prevoz su vršile velike firme kao [[Jadrolinija]]. Usluge teretnog i tegljačkog prometa obavljala je firma [[Brodospas]] iz Splita. Italijanska firme [[SNAV]] vršila je trajektni prijevoz sa nekim italijanskim lukama i lukama u SFRJ. ==== Riječni promet==== Riječni promet je bio uglavnom teretni prevoz [[šlep]]ovima i teretnim brodovima i odvijao se na [[Dunav]]u i [[Sava|Savi]] u SR Srbiji i SR Hrvatskoj. Veće luke bile su u [[Beograd]]u, [[Vukovar]]u, [[Osijek]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Promet Dunavom je bio i međunarodni, a odvijao se iz pravca [[Austrija|Austrije]] do [[Crno more|Crnog mora]]. Postojale su i turistička krstarenja na istom pravcu. === Turizam === Osnovna turistička grana bio je ljetni turizam na Jadranskom moru u primorskim republikama. Sedamdesetih godina 20. vijeka dolazi do intenziviranja turizma iz pravca Zapadne Evrope. Domaći turisti su bili smješteni u tzv. ''sindikalnim odmaralištima'', povoljnom vidu boravka koje su organizirali veći privredni subjekti iz SFRJ. Zimski turizam se prvobitno razvijao u SR Sloveniji ([[Kranjska Gora]], [[Pohorje]]), a nakon [[ZOI 1984.]] i na [[Sarajevo|sarajevskim]] planinama [[Igman]]u, [[Jahorina|Jahorini]] i [[Bjelašnica|Bjelašnici]]. Na većim jezerima ([[Bledsko jezero]], [[Bohinjsko jezero]], [[Ohridsko jezero]], [[Prespansko jezero]] i [[Skadarsko jezero]]) bio je razvijen i ljetni turizam. Termalni turizam bio je razvijen u poznatijim termalnim banjama u SR Sloveniji: [[Radenci]], [[Moravske Toplice]], a vremenom se razvijao i u SR Srbiji ([[Vrnjačka Banja]]) i SR Bosni i Hercegovini ([[Kiseljak]] i [[Fojnica]]). ==== Nacionalni parkovi ==== {{Glavni|Nacionalni parkovi u Jugoslaviji}} Prvi [[nacionalni park]]ovi u SFRJ, bili su [[Nacionalni park Mavrovo]] i [[Nacionalni park Pelister]], proglašeni 1948. godine. Slijedeće godine su nacionalni parkovi postali [[Plitvička jezera (nacionalni park)|Plitvička jezera]], a nekoliko mjeseci kasnije proglašen je i [[Nacionalni park Paklenica]] na [[Velebit]]u u blizini [[Zadar|Zadra]]. U Jugoslaviji je do 1990. godine nacionalnim parkom proglašeno 21 područje. ==== Svjetska baština UNESCO-a ==== {{Glavni|Spisak mjesta svjetske baštine UNESCO-a u SFRJ}} Jugoslavija je imala osam mjesta proglašenih [[Svjetska baština|svjetskom baštinom]] [[UNESCO]]-a. Prva proglašenja bila su 1979. kada su svjetska baština postali: Grad [[Stari Ras]] i manastir [[Sopoćani]] u SR Srbiji, grad [[Kotor]], prirodna i kulturno-historijska regija, u SR Crnoj Gori, stara gradska jezgra [[Dubrovnik]]a, historijski dio [[Split]]a s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]] i [[Nacionalni park Plitvička jezera]] u SR Hrvatskoj. == Obrazovanje == {{Glavni|Obrazovanje u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Rektorat_Beogradskog_univerziteta.jpg|140px|mini|desno|Zgrada Rektorata Beogradskog univerziteta]] [[Datoteka:University_of_Zagreb.jpg|140px|desno|mini|Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta, najstarjijer univerziteta u Jugoslaviji]] Završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine u Jugoslaviji je bilo preko polovina odraslog stanovništva nepismeno ili bez završene škole,<ref name="HS" /> a 1931. godine 44,6% stanovništva starijeg od 11 godina bilo je nepismeno, a broj nepismenih ženskih osoba bio je 56,4%.<ref name="STAT" /> Od 1945-50. godine oko 2 miliona građana učestvovalo je na kursevima opismenjavanja.<ref name="DRAG">[[Dragomir Bondžić]], ''Prosveta i nauka u Srbiji i Jugoslaviji 1945-1990. Istorija XX veka''</ref> U isto vrijeme izgrađeno je 2.500 škola, sa istovremnim širenjem i nadogradnjom u području srednjeg i visokog obrazovanja.<ref name="HS" /> Udio ulaganja u obrazovanje, nauku i kulturu i porastao je od 2,6% od socijalnog proizvoda 1947. na 4,7% 1950. godine.<ref name="DRAG"/> Ovakvo ulaganje dovelo je do smanjenja nepismenosti u 1981. na svega 9,5% što se odnosilo uglavnom na starije stanovništvo. Procenat stanovništva sa srednjim obrazovanjem povećao se na 25,5%, a sa višim i visokim obrazovanjem na 5,6%.<ref name="STAT" /> Problem obrazovanja je naizgled riješen, ali su postojala velika odstupanja na relaciji ''sjever-jug''. Tako je 1981. godine nepismenost u SR Sloveniji skoro nestala (0,8%), u isto vrijeme je procenat nepismenih u SR BiH iznosio 14,5% (a kod žena 23,2%), a na SAP Kosovu 17,6% (26,4% nepismenih žena).<ref name="STAT" /> Veliki problem su bile razlike između školstva na relaciji ''selo-grad'', jer su uprkos obaveznih osam godina osnovnog obrazovanja, mnoga djeca napuštala školu nakon četiri završena razreda.<ref name="HS" /> === Osnovno obrazovanje === U SFRJ je osnovno obrazovanje bilo obavezno do navršene 15 godine. Obaveza školovanja je bila za svu djecu koja su u aktualnoj školskoj godini napunili 6 godina. Obavezno osnovno obrazovanje bilo je podijeljeno u periode od po četiri godine, gdje su prve četiri godine bili organizirane kao razredna nastava, a sljedeće četiri godine kao predmetna nastava. Struktura predmeta u prva četiri razreda nije se mnogo mijenjala (maternji jezik, matematika, poznavanje prirode i društva, fizičko, likovno i muzičko vaspitanje), dok se u periodu od 5-8 razreda uvodio strani jezik (obično: engleski, njemački, francuski ili ruski), biologija, hemija, fizika, geografija i historija, a u osmom razredu za dječake isprva se izvodio predmet ''Predvojničke obuke'', koji je kasnije zamijenjen kursevima o prvoj pomoći. Za razliku od škola u području srpskohrvatskog jezika, gdje se predavao samo maternji jezik, u školama u SR Sloveniji i SR Makedoniji, se pored maternjeg jezika, obično u petom razredu podučavao srpskohrvatski jezik. U područjima gdje su većinski bile nastanjene nacionalnosti, nastava se, pored srpskohrvatskog organizovala i na tim jezicima (albanski, mađarski, turski, rusinski, italijanski). === Srednje obrazovanje === [[Datoteka:Srednja tehnicka skola.jpg|140px|mini|desno|Srednja tehnička škola u Sarajevu]] Nakon završenih osam razreda osnovne škole, mladi su sticali pravo na obrazovanje u srednjem nivou obrazovanja. Sistem srednjeg obrazovanj doživio je velike promjene od završetka rata. Isprva su postojale klasične gimnazije, te zanatske škole nazvane Škole učenika u privredi (ŠUP), koje su u početku imale težište na praktičnom radu u radionicama, i bile su za razliku od gimnazija osnivane i u manjim općinama. Zanatske škole su trajale 3 godine, te bi se završetkm sticalo zvanje zanatlije u određenom području. Gimnazija je trajala četiri godine i pored klasičnih gimazijskih predmeta, kao [[latinski jezik]] i [[filozofija]], završetak i gimnazijska matura omogućavala je upis na jedan od univerziteta. Osim gimnazija postojale su i tehničke i medicinske četverogodišnje škole, koje su imale težište na tematsku specifičnost struke. Reformom školstva u 80-im godinama uvedeno je tzv. ''Srednjeusmjereno obrazovanje'', čime su praktički programski ukinute gimnazije, smanjen je udjel praktičnog rada u zanatskim obrazovanjima, uvedeni su predmeti ''Marksizam i socijalističko obrazovanje'', te ''Odbrana i zaštita'', koje su pretežno imale ideološku funkciju i usmjeravanje obrazovanja marksističkim idejama, te praktički poluvojnom obukom sa naoružanjem i obaveznim bojevim gađanjem u predmetu ''Odbrana i zaštita''. Slična ideološka područja uvedena su i na fakultetima i visokim školama. === Visoko obrazovanje === {{Univerziteti JUG 22-87}} Nakon stvaranja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], na području bivše SFRJ. postojala su dva univerziteta: [[Univerzitet u Zagrebu]] osnovan 1669. i [[Univerzitet u Beogradu]], osnovan 1808. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.bg.ac.rs/sr/univerzitet/istorijat.php|title=Настанак и развој Универзитета|website=www.bg.ac.rs|access-date=19. 6. 2023|archive-date=19. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230619174347/http://www.bg.ac.rs/sr/univerzitet/istorijat.php|url-status=dead}}</ref> Za vrijeme Kraljevine SHS otvoren je [[Univerzitet u Ljubljani]] (1919). Broj studenata u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] 1939. bio je 21.253, koji su se obrazovali na 30 visokih škola ili univerziteta.<ref name="HS" /><ref name="STAT" /> Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do stvaranja novih univerziteta: [[Univerzitet u Sarajevu]] i [[Univerzitet u Skoplju]] (1949), [[Univerzitet u Novom Sadu]] (1960), [[Univerzitet u Nišu]] (1965), [[Univerzitet u Prištini]] (1970), [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu]] i [[Univerzitet u Rijeci]] (1973), [[Univerzitet u Splitu]] i [[Univerzitet u Titogradu]] (1974), [[Univerzitet u Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mariboru]] i [[Univerzitet Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku]] (1975), [[Univerzitet u Kragujevcu]] i [[Univerzitet u Tuzli]] (1976), [[Univerzitet u Mostaru]] (1977) i [[Univerzitet u Bitoli]] (1979).<ref name="uniej">[[Enciklopedija Jugoslavije]], 2. izdanje, tom 6, članak ''Jugoslavija'', Dio "Nauka", Str. 510&</ref> Osim univerziteta osnovane su mnoge visoke škole, umjetničke akademije i Zagrebu, Prištini i Ljubljani, koje su kasnije pripojene gradskim univerzitetima, te umjetničke i muzičke visoke škole u Novom Sadu i Dubrovniku.<ref name="khs">Katica Marendić: ''Faculties and Academies of Art'', in: ''Yugoslav Survey'' 26 (1985), Heft 4 ({{ISSN|0044-1341}}), str. 85–96.</ref> Tako je broj studenata 1980. godine porastao na 411.175 u 356 institucija visokog obrazovanja.<ref name="HS" /><ref name="STAT" /> Ovakva ekspanzija u visokom školstvu, prourokavala je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih, pad standarda u studentskom smještaju, manjak obrazovnog kadra, te hiperprodukciju visokoobrazovnanih građana, koji su napuštali državu i emigrirali u inostranstvo. Nizak standard prourokovao je i studentske nemire.<ref name="HS" /> == Religija == {{Glavni|Religija u Jugoslaviji}} [[Datoteka:SvetiSavaChurchBelgrade.jpg|[[Hram Svetog Save]] u Beogradu|140px|mini|desno]] [[Datoteka:Patrijarh Pavle.jpg|[[Patrijarh srpski Pavle]]|140px|mini|desno]] [[Datoteka:Kuharić franjo biskup.jpg|140px|mini|desno|Franjo Kuharić, kardinal i nadbiskup zagrebački]] [[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|desno|140px|mini|desno|[[Đakovačka katedrala]], izgrađena 1882. godine]] [[Datoteka:Begova dzamija (1).jpg|desno|140px|mini|desno|[[Begova džamija]] u Sarajevu]] [[Datoteka:Sarajevo Synagogue 02.jpg|desno|140px|mini|desno|[[Aškenaška sinagoga]] u Sarajevu]] Po [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ]] pravo na ispovijedanje religije bilo je zagarantovano.{{efn|name=U174|'''Član 174. Ustava''': ''Ispovedanje vere je slobodno i privatna je stvar čovjeka. Verske zajednice odvojene su od države i slobodne su u vršenju verskih poslova i verskih obreda. Verske zajednice mogu osnivati samo verske škole za spremanje sveštenika. Protivustavna je zloupotreba vere i verske djelatnosti u političke svrhe. Društvena zajednica može materijalno pomagati verske zajednice. Verske zajednice mogu, u granicama određenim zakonom, imati pravo svojine na nepokretnosti.''}} Tri najveće religijske zajednice ([[pravoslavlje]], [[rimokatoličanstvo]] i [[islam]]) imale su mogućnost obrazovanja vjerskih službenika u vlastitim obrazovnium institucijama. [[Ateizam]] nije bio nametnut, ali je za rukovodeće položaje u općinama i privrednim subjektima, neophodna bila tzv. ''moralno-politička podobnost'', što je ustvari značilo pripadnost [[Savez komunista Jugoslavije|Savezu komunista Jugoslavije]], ili u izuzétnim slučajevim, mišljenje lokalnog Komiteta SK o moralno-političkoj podobnost rukovodioca. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rat]]a, vjerskim je zajednicama, oduzeta imovima, a preostala imovina je bila uglavnom posjed obrazovnih institucija, te bogomolje, koje su ostale u vlasništvu vjerskih zajednica. Suđenjem nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]], zahtijevano je da se rimokatolička crkva odvoji od [[Vatikan]]a, što je Stepinac na suđenju odbio. Neke organizacije islamske vjerske zajednice su zabranjene i raspuštene, uglavnom zbog njihovog djelovanja na [[Islamizam|islamističkoj]] osnovi. Samostani i manastiri kršćanskih zajednica nisu dirani, te su nastavili sa radom, kao i mnogobrojne institucije koje su za cilj imale vjersko obrazovanje mladih. U 50-im godinama vjeronauk je sprovođen u školama, a kasnije su organizaciju vjerskog školovanja preuzele vjerske institucije. Po [[Popis stanovništva u FNRJ 1953.|popisu stanovništva iz 1953.]] godine 13% stanovništva se izjasnilo kao ateisti ili bez religije. Najveći procenat ateista bio je u NR Crnoj Gori 31,5%, a najmanji na Kosovu 7,8%. U drugim dijelovima Procenat se kretao između 10-13,5%.<ref name="HS" /><ref>Reinhard Henkel, ''Religions and religius institutions''</ref> Jačanjem države, procenat stanovništva koji se smatrao ateistima je porastao, dok se izbijanjem nacionalnih sukoba, ponovo vratio na poslijeratni broj. ===Pravoslavlje === Po brojnosti, vjerovatno najbrojnija vjerska zajednica. U SFRJ su bile zastupljene tri pravoslavne vjerske zajednice: [[Srpska pravoslavna crkva|Srpska]], [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonska]] osnovana nekanonskim odvajanjem od Srpske pravoslavne crkve 1967. godine i tada nepriznata [[Crnogorska pravoslavna crkva]] koja je registirana kao pravno lice ''Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica'' iz 1977. godine. Pravoslavna crkva bija je najrasprostranjenija u SR Crnoj Gori, SR Srbiji, SR Makedoniji i SR BiH. ====Srpska pravoslavna crkva ==== {{Glavni|Srpska pravoslavna crkva}} Do [[1967.]] godine i odvajanja [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonske pravoslavne crkve]] [[Srpska pravoslavna crkva]] (SPC) bila je rasprostranjena na prostoru čitave SFRJ. Bila je podijeljena na 35 [[eparhija]], četiri [[Mitropolija|mitroplije]] i na [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridsku arhiepiskopiju]] (Makedonsku pravoslavnu crkvu, koja je po tumačenju SPC, autonomna crkva pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve.)<ref>[http://poa-info.org/istorija/oharhiep/0001.html Кратка историја на Охридската Архиепископија], Pristupljeno 22. 11. 2016.</ref> Na čelu Srpske pravoslavne crkve, kao njen vrhovni poglavar, nalazi se patrijarh srpski sa titulom ''arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski''. Zadnji [[patrijarh srpski]] u SFRJ bio je [[Patrijarh srpski Pavle]] izabran 2. decembra 1990. godine.<ref name="pav">{{Cite web |url=http://www.spc.rs/sr/sedamnaestogodisnjica_patrijaraske_sluzbe_patrijarha_srpskog_g_pavla |title=Sedamnaestogodišnjica patrijaraške službe Patrijarha srpskog G. Pavla |access-date=24. 11. 2016 |archive-date=9. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160909183023/http://spc.rs/sr/sedamnaestogodisnjica_patrijaraske_sluzbe_patrijarha_srpskog_g_pavla |url-status=dead }}</ref> Sjedište Srpske pravoslavne crkve bilo je u patrijaršijskom dvoru u [[Beograd]]u. Eparhije su se dalje dijelile na arhijerejska namjesništva, od kojih se svako sastojalo iz nekoliko crkvenih općina. Parohija je bila najmanja jedinica u crkvenoj organizaciji. Broj vjernika Srpske pravoslavne crkve se, po [[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991.|popisu stanovništva 1991.]] godine može procijeniti na oko 9 miliona.{{efn|name=REL1|Na popisima stanovništva u SRFJ nije se popisivala religijska pripadnost. U ovaj broj ulaze veći broj osoba popisanih kao Srbi, Crnogorci, manji dio Albanaca, Makedonaca, te više drugih narodnosti.}} Srpska pravoslavna crkva ima veliki broj hramova i manastira. Među najpoznatije i najznačajnije spadaju: [[Hram Svetog Save|Hram Svetog Save na Vračaru]], [[Saborna crkva u Beogradu]] i [[Crkva Svetog Marka u Beogradu]], manastiri: [[Manastir Hilandar|Hilandar]], [[Manastir Studenica|Studenica]], [[Manastir Žiča|Žiča]], [[Manastir Gračanica|Gračanica]], [[Manastir Visoki Dečani|Visoki Dečani]], [[Manastir Svetih arhangela (Prizren)|Manastir Svetih arhangela]], [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]], [[Manastir Pećka patrijaršija|Pećka patrijaršija]], [[Manastir Devič|Devič]], [[Manastir Mileševa|Mileševa]], [[Manastir Ravanica|Ravanica]], [[Manastir Ljubostinja|Ljubostinja]], [[Manastir Ćelije|Ćelije]], [[Manastir Tronoša|Tronoša]], [[Manastir Ostrog|Ostrog]], [[Cetinjski manastir]], [[Manastir Hopovo|Hopovo]], [[Manastir Krušedol|Krušedol]], [[Manastir Vraćevšnica|Vraćevšnica]], [[Manastir Manasija|Manasija]], [[Manastir Đurđevi Stupovi|Đurđevi Stupovi]], [[Manastir Lepavina|Lepavina]], [[Manastir Krka|Krka]], [[Manastir Krupa|Krupa]], [[Manastir Dragović|Dragović]], [[Manastir Banjska|Banjska]], [[Manastir Piva|Piva]], [[Manastir Savina|Savina]], [[Manastir Soko|Soko]], [[Manastir Gornjak|Gornjak]], [[Manastir Vitovnica|Vitovnica]], [[Manastir Radovašnica|Radovašnica]], [[Manastir Tavna|Tavna]], [[Manastir Moštanica|Moštanica]], [[Manastir Dobrun|Dobrun]], [[Manastir Ozren|Ozren]], [[Manastir Žitomislić|Žitomislić]], [[Manastir Liplje|Liplje]], [[Manastir Lomnica|Lomnica]], [[Manastir Papraća|Papraća]], [[Manastir Rmanj|Rmanj]], [[Manastir Vozuća|Vozuća]]. SPC je u SFRJ imala šest većih obrazovnih institucija, koje su se nalazile u SR Srbiji, SR BiH i SR Hrvatskoj, kao i više srednjih škola. ==== Makedonska pravoslavna crkva==== {{Glavni|Makedonska pravoslavna crkva}} Makedonska pravoslavna crkva osnovana je nekanonskim odvajanjem od [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], 1967. godine. Djelokrug Crkve bio je uglavnom na području SR Makedonije. Podijeljena je bila na 11 eparhija, od kojih su tri eparhije u inostranstvu. Prvi arhiepiskop je bio [[Dositej Stojković]], a u vrijeme raspada zemlje [[arhiepiskop]] [[Gavril Milošev]].<ref name="MPS">[http://www.mpc.org.mk/ Službena stranica Makedonske pravoslavne crkve] {{Simboli jezika|mk}}{{Simboli jezika|en}}</ref> Poznatiji manastiri i crkve su: [[Manastir Svetog Andreje na Treski]], [[Varoški manastir]], [[Veljuški manastir]], [[Manastir Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu]], [[Manastir Sveti Ilija Gornji]], [[Karpinski manastir]], [[Manastir Konče]], [[Kučeviški manastir]], [[Manastir Lesnovo]], [[Manastir Vodoča]], [[Manastir Zabel]], [[Manastir Zrze]], [[Manastir Lešok]], [[Manastir Presvete Bogorodice u selu Matejče]], [[Manastir Rajčica]], [[Manastir Svete Bogorodice Prečiste]], [[Manastir Sveti Jovan Bigorski]], [[Manastir Svetog Nauma]], [[Manastir svetog Pantelejmona u selu Gornji Nerezi]], [[Manastir Treskavac (Prilep)]], [[Markov manastir]], [[Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u selu Matki]], [[Manastir Sveti Nikita]], [[Osogovski manastir]], [[Pološki manastir]], [[Porečki manastir]], [[Manastir Svetog Nikole Psači]], [[Slivnički manastir]], [[Crkva Bogorodice Perivlepte]], [[Crkva svete Sofije (Ohrid)]], [[Crkva Sveti Jovan Kaneo]], [[Crkva Svetog Đorđa u Kurbinovu]], [[Crkva Svetog Klimenta]], [[Šiševski manastir]], [[Samostan Sv. Andrije u Tresku]]. === Katoličanstvo === Rimokatolička crkva je bila po brojnosti druga u Jugoslaviji. Većina pripadnika rimokatoličke vjere živjela je u SR Sloveniji, SR Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a manji dio u SR Srbiji, SR Crnoj Gori i SR Makedoniji. Uprava Crkve bila je podijeljena na nadbiskupije, koje su dalje bile podijeljene na metropolije i biskupije, a dalje na arhiđakonate, dekanata i župe, kao crkvene općine najmanje jedinice katoličke crkve. Broj katolika se, po [[Popis stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991.|popisu stanovništva 1991.]] godine može procijeniti na oko 6-7 miliona.{{efn|name=REL2|Na popisima stanovništva u SRFJ nije se popisivala religijska pripadnost. U ovaj broj ulaze veći broj osoba popisanih kao Hrvati, Slovenci, manji dio Albanaca, Mađara i Makedonaca, te više drugih narodnosti.}} Katolička crkva obrazovala je svećenike u više srednjih škola ([[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Franjevačka klasična gimnazija u Sinju]], [[Franjevačka klasična gimnazija u Splitu]], [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu]]), te na bogoslovnim fakultetima: [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]], [[Franjevačka teologija u Makarskoj]], [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu]], [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu]]. Na području Jugoslavije djelovali su uglavnom redovi: [[Franjevci]], [[Dominikanci]], [[Benediktinci]], [[Cisterciti]], [[Trapisti]], [[Isusovci]], [[Salezijanci]] i drugi. Pored [[Zagrebačke katedrala|Zagrebačka katedrala]], najveće katedrale u Jugoslaviji, poznatije su još [[Splitska katedrala]], kao najstarija katedrala na svijetu, [[Đakovačka katedrala]], [[Trogirska katedrala]], [[Kotorska katedrala]], [[Katedrala Srca Isusova|Katedrala Srca Isusova u Sarajevu]], [[Katedrala svetog Bonaventure]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru]], [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]], [[Katedrala Ivana Krstitelja u Mariboru]], [[Katedrala Blažene Djevice Marije u Beogradu]] i [[Katedrala Presveto srce Isusovo u Skopju]]. Poznatiji samostani su: [[Franjevački samostan u Fojnici]], [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Jajcu]], [[Samostan i župa Uznesenja Marijina (Rama- Šćit)]], [[Franjevački samostan Gorica]] kod [[Livno|Livna]], [[Franjevački samostan Uzvišenja sv. Križa i svetište sv. Nikole Tavelića u Sarajevu]], [[Franjevački samostan sv. Pavla u Nedžarićima]], [[Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu]], [[Franjevački samostan Svetog Ante na Bistriku]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku]], [[Franjevački samostan u Subotici]], [[Franjevačka crkva i samostan sv. Ante na Poljudu]], [[Franjevački samostan i crkva na Kaptolu]] u Zagrebu, [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Dujma u Kraju]], [[Franjevački samostan i crkva sv. Pavla na Visovcu]], [[Franjevački samostan i crkva u Bjelovaru]], [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku]], [[Franjevački samostan na Košljunu]], [[Franjevački samostan u Rovinju]], [[Samostan Gospe od Anđela u Orebiću]], [[Samostan i crkva sv. Antuna u Puli]], [[Samostan i crkva sv. Franje u Puli]], [[Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru]], [[Samostan sv. Jeronima u Ugljanu]], [[Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću]], [[Samostan i crkva sv. Jurja kod Perasta]], [[Samostan i crkva sv. Antuna u Perastu]], [[Samostan Svetog Ivana Krstitelja i Antuna u Zemunu]], [[Samostan svetog Juraja u Novom Sadu]], [[Franjevački samostan u Subotici]]. Katolička crkva imala je svoju izdavačku kuću i izdavala je nekoliko časopisa i novina: [[Glas Koncila]],<ref>[http://www.glas-koncila.hr/ Službena stranica Glasa Koncila]</ref> [[Mali koncil]], [[Blagovijest (časopis)]], [[Veritas]], [[Naša ognjišta]], [[MI]], [[Crkva na kamenu]]. U organizaciji katoličke crkve djelovale su i samostalne dobrotvorne organizacije kao [[Caritas]]. [[Kardinal]]i u Jugoslaviji bili su: [[Franjo Kuharić]], [[Franjo Šeper]] i [[Alojzije Stepinac]]. === Islam === [[Datoteka:Suleimania Mosque.JPG|mini|desno|275px|Šarena (Sulejmanija) džamija u Travniku]] Pripadnici [[islam]]ske vjere, naseljavali su područja u [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]], [[SAP Kosovo|SAP Kosovu]], [[SR Srbija|SR Srbiji]], i djelomično u [[SR Makedonija|SR Makedoniji]]. Islamskoj religiji pripadali su najvećim dijelom [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{efn|name=MUS|}}, jednim dijelom [[Makedonci]], [[Crnogorci]], [[Albanci]], i [[Turci]], te nekoliko manje brojnih narodnosti kao [[Goranci]], [[Torbeši]] i [[Pomaci]]. Manje zajednice formirane su i u drugim republikama, ali je formiranje bilo uslovljeno ekonomskim migracijama. Zajednicom je upravljala [[Islamska zajednica Jugoslavije]], koja je osnovana 1947. godine<ref name="PES">[http://pescanik.net/muslimani-i-raspad-sfrj/ Muslimani i raspad SFRJ, Srđan Barišić na pescanik.net]</ref> [[Reisul-ulema]] i Vrhovni sabor Islamske zajednice nalazili su se u Sarajevu, kao i Vrhovno islamsko starješinstvo. Vrhovni sabor činili su delegati republičkih sabora smještenih u Sarajevu (za republike SR Bosnu i Hercegovinu, SR Hrvatsku i SR Sloveniju), Prištini (SR Srbija), Titogradu (SR Crna Gora) i Skoplju (SR Makedonija).<ref name="PES"/> Središte obrazovanja vjerskih službenika bio je [[Fakultet islamskih nauka]] u Sarajevu, osnovan 1977. godine.<ref name="ISL">[http://www.fin.unsa.ba/index.php/fakultetlink/o-fakultetu-islamskih-nauka Službena stranica Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu]</ref> === Ostale religije=== Zastupljenost drugih religija u Jugoslaviji, bila je brojčano zanemarljiva. Pripadnici [[Judaizam|jevrejske]] vjere, bili su zbog progona i [[holokaust]]a na području SR Hrvatske i SR Bosne i Hercegovine za vrijeme Drugog svjetskog rata malobrojni, kao i pripadnici [[Protestantizam|protestanskih]] grupa. koje su uglavnom bile zastupljene u SR Sloveniji i dijelu SR Hrvatske. == Demografija == {{Glavni|Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije}} === Nacionalni sastav === Po petom [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1981.|popisu stanovništva 1981. godine]] u SFRJ je živjelo 22.424.711 stanovnika, sa prosječnom gustoćom naseljenosi od 88 stanovnika/m². Najbrojniji narod bili su [[Srbi]] 36,3%, zatim [[Hrvati]] 19,7%, [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{efn|name=MUS|Naziv Muslimani za narod koristio se u SFRJ od 1974. godine. Od 1992. godine u Bosni i Hercegovini je prihvaćen naziv [[Bošnjaci]]. Neke druge bivše republike SFRJ su taj naziv zadržali, a neki zamijenili imenom Bošnjaci ili ga potpuno ukinuli iz zakonskih akata i popisnih formulara.}} 8,9%, [[Slovenci]] 7,8%, [[Albanci]] 7,7%, [[Makedonci]] 6,0%, [[Jugoslaveni]] 5,4%, [[Crnogorci]] 2,6%, [[Mađari]] 1,9%, [[Romi]] 0,7%, [[Turci]] 0,5%, [[Slovaci]] 0,4%, [[Rumuni]] 0,2%, [[Bugari]] 0,2% i drugi.<ref>{{cite book| last=Feldbauer| first=Božidar| year=1988| title=Atlas svijeta| publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]| isbn=8670530041|location=Zagreb|ref=harv}}</ref><ref name="SZS"/>. Slijedeći [[Popis stanovništva u Jugoslaviji 1991.|popis iz 1991.]] nije zvanično priznat, te je u otcijepljenim republikama ponovljen, a po njemu je broj stanovnika porastao na 23.528.230.<ref name="SZS">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine, za teritorijalnu organizaciju, općine i pripadajuća naseljena mjesta 1991. godine.]</ref> Po odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a, od 1943. godine u SFRJ je bilo pet konstitutivnih naroda, a od 1974. godine pridodavanjem [[Muslimani (narod)|Muslimana]]{{efn|name=MUS|}} šest: [[Srbi]], [[Hrvati]], [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Slovenci]], [[Makedonci]] i [[Crnogorci]], te 26 nacionalnosti: [[Albanci]], [[Austrijanci]], [[Bugari]], [[Bunjevci]], [[Česi]], [[Egipćani]], [[Grci]], [[Italijani]], [[Mađari]], [[Nijemci]], [[Poljaci]], [[Romi]], [[Rumuni]], [[Rusi]], [[Rusini]], [[Slovaci]], [[Šokci]], [[Turci]], [[Ukrajinci]], [[Vlasi]], [[Židovi]].<ref name="SZS"/> {{Nacionalni sastav SFRJ}} === Jezičko pitanje === U Jugoslaviji nije bilo savezno definisanog zvaničnog jezika.<ref name="4J">Leksikonska natuknica ''Narodna skupština ─ Savezna.'', dio ''Stalne komisije Savezne narodne skupštine'' '''u''': Ružić, Silvio (ur.) ''Priručni privredni leksikon'', 1. izd., »Privreda«, Zagreb, 1962., str. 228. {{Citat4|b) četiri komisije za utvrđivanje autentičnosti tekstova materijala Skupštine na jezicima na kojima nisu bili podnijeti: za srpski, hrvatski, slovenski i makedonski jezik.}}</ref> Određivanje službenih jezika bilo je u nadležnosti socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina, odnosno njihovih skupština, koje su donosile njihove ustave. U SR Srbiji zvanični se jezik zvao [[srpskohrvatski]] do kraja socijalističkog razdoblja. U SAP Kosovu je pored srpskohrvatskog zvanični jezik bio [[albanski jezik]], a u školskom sistemu i [[turski jezik]]. U SAP Vojvodini su, pored srpskohrvatskog, zvanični bili [[mađarski jezik|mađarski]], hrvatskosrpski, [[slovački jezik|slovački]], [[rumunski jezik|rumunski]] i [[rusinski jezik|rusinski]]. Srbija poslije socijalističkog razdoblja zadržava srpskohrvatski kao zvanični sve do Ustava iz [[2006]]. godine. U SR Crnoj Gori je zvanični jezik bio srpskohrvatski jezik ijekavskog izgovora. U SR Bosni i Hercegovini je zvanični jezik bio srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.<ref name="Geršković"/> U SR Sloveniji su pored slovenskog zvaničan status u pojedinim općinama imali [[mađarski jezik|mađarski]] i [[italijanski jezik|italijanski]]. U SR Makedoniji [[Makedonski jezik|makedonski]] je bio službeni jezik<ref>{{Cite web |url=http://www.cecl.gr/RigasNetwork/databank/REPORTS/r1/Fyrom_R1_Cvetkovski.html |title=Ustavna historija Makedonije |access-date=8. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327060707/http://www.cecl.gr/RigasNetwork/databank/REPORTS/r1/Fyrom_R1_Cvetkovski.html |archive-date=27. 3. 2008 |url-status=dead }}</ref>, ali pored makedonskom, [[albanski jezik|albanski]],<ref name="Ada">Spasov, Ljudmil; Arizankovska, Lidija. ''Hierarhizacija jezikov v Republiki Makedoniji in Republiki Sloveniji glede na jezikovno politiko Evropske unije'', [http://www.centerslo.net/files/File/simpozij/sim20/spasov.pdf (161-169.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100918020414/http://www.centerslo.net/files/File/simpozij/sim20/spasov.pdf |date=18. 9. 2010 }} '''U''': Vidovič-Muha, Ada. (ur.) ''Slovenski knjižni jezik – aktualna vprašanja in zgodovinske izkušnje : ob 450-letnici izida prve slovenske knjige'', Zbirka »Obdobja – metode in zvrsti« (vol. 20, ISSN 1408-211X), Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 2003., {{ISBN|961-237-057-5}}, {{COBISS.SI|125833984}}, [http://books.google.hr/books?lr=&cd=17&id=s5kYAQAAIAAJ&q=SR+Makedonije str. 163., 164.] {{Citat4|''Prvi člen ''Ustave SR Makedonije'' (''Ustav na SRM'', 1974) je SRM definiral kot nacionalno državo makedonskega naroda ter albanske in turške narodnosti v njej. V členih 220 in 222 je bilo zapisano, da ljudje lahko prosto uporabljajo svoj jezik in pisavo za izražanje in razvijanje svoje kulture. …}}</ref> i [[turski jezik|turski]]<ref name="Ada"/> su se također koristili u školskom sistemu, te kulturnih potreba.<ref name="Ada"/> U SR Makedoniji se u školskom sistemu podučavao i [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]. U SR Hrvatskoj je do [[1953]]/[[1954]]. zvaničan jezik u školskom sistemu bio hrvatski, poslije hrvatskosrpski, a od [[1972]]. hrvatski ili srpski. Od [[9. novembar|9. novembra]] [[1990]]. zvaničan jezik je hrvatski. U ostaloj društvenoj praksi hrvatski kao zvaničan naziv službenog jezika SRH ostaje do Ustava SFRJ iz [[1963]].<ref name="4J"/> U Ustavu SR Hrvatske kao zvaničan naziv jezika od [[1972]]. se pojavljuje hrvatski književni jezik koji se zvao i hrvatski ili srpski. Srpskohrvatski se zvanično koristio od Ustava SFRJ iz [[1963]]. do Ustava SFRJ [[1974]]. u vojnim jedinicama JNA koje su bile stacionirane u SR Hrvatskoj i kod onog dijela stanovništva koje je preferiralo zvaničan jezik SR Srbije. U ostalim oblastima života primjena srpskohrvatskog zvanično prestaje amandmanom na Ustav SR Hrvatske [[1972]]. Tako Ustav SR BiH navodi kao jezik ''srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.<ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref> == Kultura == {{Glavni|Kultura u Jugoslaviji}} Razvoj kulture u SFRJ okarakterisan je političkim razvojem zemlje. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, kulturni temelji zasnovani su na [[Socrealizam|socrealizmu]] i većina stvaralaca u književnosti, slikarstvu, muzici i drugim kulturnim ograncima stvara djela tematski povezana sa zbivanjima iz Narodnooslobodilačke borbe, kiparstvo i slikarstvo se oslanja na ratne motive, dok su literarna djela u skladu sa istim temama. Poznatiji autori iz tog vremena su [[Vladimir Nazor]], [[Božidar Jakac]], [[Prežihov Voranc]], [[Branko Ćopić]], [[Dobrica Ćosić]], [[Vladimir Desnica]], [[Oskar Davičo]], [[Vasko Popa]], [[Skender Kulenović]]. Osim njih, glavni kulturni stvaraoci ostaju i dalje [[Ivo Andrić]] i [[Miroslav Krleža]], koji nastavljaju sa svojim stilskim radom i u SFRJ. Djela većina autora naslanja se na sovjetsku tradiciju i političku obojenost kulture. Važan uticaj na kulturu imalo je Ministarstvo za kulturu SFRJ, koje je zapravo predstavljalo organ cenzure sa pravom odluke o zabrani kulturnih djela. Raskidom sa SSSR u vrijeme Rezolucije informbiroa, dolazi do otvaranja jugoslavenske kulture u drugim pravcima. Liberalizacijom društva dolazi do praktičke kulturne slobode izražavanja, a s vremena na vrijeme, pod uticajem partijskih struktura ([[KPJ]] i [[SUBNOR]]) dolazi do zabrane knjiga, filmova te zatvaranja politički nepodobnih stvaralaca. === Akademije nauka i umjetnosti === Nakon završetka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji su postojale tri akademije nauka i umjetnosti: [[Srpska akademija nauka i umetnosti]] (SANU) sa sjedištem u Beogradu, [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjenosti]] (JAZU) u Zagrebu i [[Slovenska akademija znanosti in umetnosti]] (SAZU). U Sarajevu se 22. juna 1966. godine osniva [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANU BiH), a njen prvi predsjednik je postao [[Vaso Butozan]]. Sljedeće godine 22. februara u Skoplju osniva se [[Makedonska akademija nauka i umjetnosti]] sa predsjednikom [[Blažo Koneski|Blažom Koneskijem]]. Posebnim republičkim zakonom u SR Crnoj Gori je 10. marta 1976. godine osnovana [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]], sa prvim predsjednikom [[Branko Pavičević|Brankom Pavičevićem]]. [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova]] osnovana je 18. aprila 1978, a [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti]] osnovana je 14. decembra 1979. i za predsjednika je izabran [[Bogoljub Stanović]].<ref name="Bajec" /> === Književnost === {{Glavni|Književnost u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Ivo Andric u svom domu 2.JPG|thumb|desno|200px|Ivo Andrić, jedini jugoslavenski književnik dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost.]]]] U decembru 1944. godine u Begradu je osnovano [[Državno-izdavačko preduzeće Prosveta]], koje je prvo objavilo Andrićevu ''[[Na Drini ćuprija|Na Drini ćupriju]]''. Uskoro se obnovio [[Nolit]], pod imenom ''Novo pokolenje'', te izdavačko preduzeće [[Kultura (firma)|Kultura]]. U Novom Sadu rad obnavlja [[Matica Srpska]], u Sarajevu izlaze prve knjige novoosnovanog izdavača [[Svjetlost (firma)|Svjetlost]] u Zagrebu [[Naprijed]] i [[Zakladni zavod Hrvatske]], u Ljubljani [[Državna založba Slovenije]] i [[Cankarjeva založba]], u Skoplju [[Kočo Racin (firma)|Kočo Racin]], na Cetinju [[Narodna knjiga]]. Tako je 1950. godine broj objavljenih naslova bio 4.371. a ukupan tiraž 29.768.321.<ref name="Bajec" /> Od 17-19. novembra 1946. godine održan je u Beogradu [[Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije|Prvi kongres]] [[Savez književnika Jugoslavije|Saveza književnika Jugoslavije]], gdje je je za predsjednika izabran [[Ivo Andrić]], a za potpredsjednike: [[Oton Župančić]], [[Miroslav Krleža]], [[Isidora Sekulić]], [[Radoslav Zogović]], [[Isak Samokovlija]] i [[Blažo Koneski]].<ref name="Bajec" /> Najznačajniji jugoslavenski pisac bio je [[Ivo Andrić]], koji se nakon povratka iz [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] sa mjesta jugoslavenskog ambasadora, dobrovoljno povlači u izolaciju i stvara svoja najbolja djela: ''[[Na Drini ćuprija]]'', ''[[Gospođica]]'', ''[[Travnička hronika]]'' i druga djela. Mada se pridružuje Komunističkoj partiji, njegova djela ostaju historijski vezana uglavnom na zbivanja u Bosni i Hercegovini i djelomično Srbiji. Drugi značajniji pisac bio je hrvatski književnik [[Miroslav Krleža]], koji se također politički angažira, ali mu djela ostaju tematski na ranijim radovima historije hrvatskog društva i događanjima za vrijeme Prvog svjetskog rata. Najobjavljeniji autor postao je ubrzo bosanskohercegovački književnik [[Branko Ćopić]], koji osim knjiga za djecu i omladinu stvara i kritičke romane o dešavanjima u SFRJ: ''[[Osma ofanziva]]'' i ''[[Prolom]]'', djela koji govore o ratnim i poratnim godinama, te sukobima nastalim političkim podjelama u društvu. Nakon povratka iz egzila [[Miloš Crnjanski]] nastavlja svoje poetsko djelo, a šezdesetih se godina profilira srbijanski književnik [[Dobrica Ćosić]], učesnik NOB-a i bliski suradnik Josipa Broza, stvarajući djela o ratu, te raskolu srpskog stanovništva za vrijeme rata. U kasnijim djelima, polako se odmiče od političke linije, te postaje disident, koji u svojim djelima kritizira razvoj jednopartijskog sistema. Značajniji pisci tog vremena su: [[Izet Sarajlić]], [[Borislav Pekić]], [[Aleksandar Tišma]], [[Vladan Desnica]], [[Skender Kulenović]], [[Meša Selimović]], [[Miodrag Bulatović]], [[Ranko Marinković]], [[Slavko Goldstein]], [[Ivan Aralica]], [[Zvonimir Balog]], [[Vjenceslav Novak]], [[Ahmet Hromadžić]], [[Goran Tribuson]], [[Slavenka Drakulić]], [[Desanka Maksimović]], [[Miroslav Antić]], [[Oskar Davičo]], [[Danilo Kiš]], [[Dževad Karahasan]], [[Miljenko Jergović]], [[Isak Samokovlija]], [[Abdulah Sidran]], [[Matija Bećković]], [[Tone Seliškar]], [[Edvard Kocbek]], [[Momčilo Kapor]], [[Prežihov Voranc]]. Tokom 1961. godine u [[Struga|Strugi]] započinje međunarodna pjesnička manifestacija [[Struške večeri poezije]], a od tada se dodjeljivala nagrada [[Zlatni vijenac Struških večeri poezije]].<ref name="Bajec" /> === Slikarstvo === {{Glavni|Slikarstvo u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Ivan Generalic.jpg|180px|mini|desno|Ivan Generalić, jugoslavenski i hrvatski slikar naive]] U prvim godinama nakon kraja rata od likovnih se umjetnika tražilo da budu aktivni činilac društveno-političke borbe za ostvarivanje socijalizma, što je dovelo do reorganizacije umjetničkog života i osnivanja republičkih udruženja likovnih umjetnika. Tako je u Beogradu krajem 1944. godine obnovljeno [[Udruženje likovnih umetnika Srbije]] (ULUS), sljedeće godine u Zagrebu [[Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske]] (ULUH), [[Društvo slovenskih upodabljajočih umetnikov]] (DSUU) u Skoplju [[Društvo likovnih umjetnika Makedonije]] ({{jez-mk|Друштво на ликовните уметници на Македонија}}) (DLUM) i u Sarajevu [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] (ULUBiH), dok je u [[Cetinje|Cetinju]] [[Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore]] (ULUCG), osnovano 1946. Jedinstveni koordinacijski organ umjetničkih udruženja [[Savez likovnih umjetnika Jugoslavije]] (SLUJ), osnovan je u Zagrebu 1947. godine, a pva izložba SLUJ-a održana je u Ljubljani 1949. godine.<ref name="Bajec"/> Nakon poratnog razboblja jugoslavenski slikari se polako odmiču od standarda socrealizma, te se u većim centrima stvaraju umjetničke kolonije sa slikarima različitih stilskih opredjeljenja. U SR Hrvatskoj se razvija tzv. [[Naiva|naivno slikarstvo]] sa predstavnicima [[Ivan Generalić|Ivanom]] i [[Josip Generalić|Josipom Generalićem]], [[Ivan Rabuzin|Ivanom Rabuzinom]], [[Franjo Mraz|Franjom Mrazom]], [[Ivan Lacković Croata|Ivanom Lackovićem]] koji u svojim djelima na specifičan način, uglavnom jarkim bojama i neproporcionalošću perspektive i likova naglašavaju život na selu. U [[Novi Sad|Novom Sadu]] u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinskoj tvrđavi]] osniva se slikarska kolonija sa slikarima [[Jovan Bikicki|Jovanom Bikickijem]], grafičarima [[Ankica Oprešnik|Ankicom Oprešnik]], [[Milan Kerac|Milanom Kercom]] i [[Boško Petrović|Boškom Petrović]]. Pored postojećih obrazovnih institucija: [[Fakultet likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu|Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu]] i [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu]] otvaraju se [[Akademija za likovno umetnost in oblikovanje v Ljubljani]] 1945., [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu]] 1972. godine, [[Akademija likovnih umjetnosti u Skoplju]], [[Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju]] 1988. Poznatiji [[Spisak jugoslavenskih slikara|jugoslavenski slikari]] bili su: grafičar [[Safet Zec]], [[Karlo Afan de Rivera]], [[Vojo Dimitrijević]], [[Lazar Drljača]], [[Dževad Hozo]], [[Momčilo Kapor]], [[Radovan Kragulj]], [[Fuad Kasumović (slikar)|Fuad Kasumović]], [[Bekir Misirlić]], [[Ismet Mujezinović]], [[Salim Obralić]], [[Ljubomir Perčinlić]], [[Ivo Šeremet]], [[Albert Alcalay]], [[Augusto Černigoj]], [[Eva Fischer]], [[Sava Sekulić]], [[Milena Usenik]]. === Muzika === {{Glavni|Muzika u Jugoslaviji}} Kao i u svim kulturnim poljima, muzika se nakon završetka Drugog svjetskog rata razvija u revolucionarnom, partizanskom pravcu. Većina djela su posvećena revolucionarnim tekovinama ili se na osnovu narodnih pjesama stvaraju prigodne stilski dorađene pjesme, u kojima se opjeva borba partizana, komunistička partija i predsjednik Jugoslavije. Stilski, muzika tog perioda može se podijeliti na: narodnu, starogradsku, pop, rock i klasičnu muziku, s tim da se takozvana revolucionarna muzika prožima svim tim stilovima. ==== Narodna muzika ==== {{Glavni|Narodna muzika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji}} [[Datoteka:Tanec folk ensemble Macedonia 1.jpg|thumb|desno|300px|A traditional oro in the Republic of Macedonia|Narodno kolo (oro) iz Makedonije.]] Muzički stilovi narodne muzike su oblikovani etnološkom raznolikošću Jugoslavije, doprinoseći kulturnom bogatstvu te zemlje. U Crnoj Gori, dijelovima Srbije i Hercegovini najznačajniji oblici izražavanja u narodnoj muzici su [[guslar]]i i [[ganga]]. U Bosni i Hercegovini najpopularnija je [[sevdalinka]], a najpoznatiji predstavnici ove vrste narodne muzike bili su: [[Safet Isović]], [[Zaim Imamović]], [[Beba Selimović]], [[Zehra Deović]], [[Nedžad Salković]], [[Emina Zečaj]] i drugi. Sevdalinka je bila popularna u skoro svim jugoslavenskim republikama, a posebno u Srbiji. Neki od najznačajnijih pjevača i svirača koji su došli iz Srbije u Sarajevo i tamo napravili uspješne muzičke karijere su [[Nada Mamula]], te braća [[Jovica Petković]] i [[Ratomir Petković]] i drugi. U Slavoniji i Vojvodini su najpopularniji [[Bećarac|bećarci]] i bunjevačka muzika predstavljeni izvedbama [[Zvonko Bogdan|Zvonka Bogdana]] uz pratnju orkestra [[Janika Balaž|Janike Balaža]], te [[Vera Svoboda]], [[Kićo Slabinac]] i drugi. U Srbiji i BiH veoma su popularna razna [[Kolo|kola]] kao i u Makedoniji (oro), koje su najbolje izvodili [[Ismet Alajbegović Šerbo]], te nekadašnja "prva harmonika Jugoslavije" [[Radojka Živković]], [[Ljubiša Pavković]] i drugi. Slovenija je poznata po [[polka]]ma koje je najbolje popularisao [[Slavko Avsenik]], vjerovatno najuspješniji jugoslavenski muzičar i predstavnik na međunarodnom nivou. Slovenija je također poznata po valcerima i popevkama, a u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] i [[Međimurje|Međimurju]] popularne su kajkavske popevke. Srbija je poznata po dobrim pjevačima narodne muzike poput: [[Milorad Todorović]], [[Predrag Gojković Cune|Predrag Gojković]], [[Šaban Šaulić]], [[Predrag Živković Tozovac]], [[Miroslav Ilić]], [[Lepa Lukić]], [[Toma Zdravković]] i drugi. Iz Srbije dolazi i [[Šaban Bajramović]] najznačajniji izvođač romske muzike, kao i Esma Redžepova i [[Muharem Serbezovski]] iz Makedonije. Makedonija je poznata po bogatoj narodnoj muzici prepoznatljivoj po lijepim melodijama, nepravilnim ritmovima i visokoj virtuoznosti prilikom izvođenja narodnih igara poput: lesnoto (u 7/8 ritmu), oro, čoček. Najznačajniji pjevači i instrumentalisti iz Makedonije su: [[Esma Redžepova]], [[Aleksandar Sarievski]], [[Kočani Orkestar]], [[Jonče Hristovski]], [[Dobri Stavrevski]] te duet [[Selimova-Želčeski (duet)|Selimova-Želčeski]] i mnogi drugi. Makedonski plesni ansambl [[Tanec (plesni ansambl)|Tanec]] je najbolji predstavnik ove vrste muzike i plesa iz vremena SFRJ, a održali su više od 3500 nastupa širom Jugoslavije i svijeta. Narodna muzika je zastupljena i u horskim sastavima, kao i u dalmatinskim klapama. Poznatiji horovi su bili [[Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarice]], koje su osnovali braća [[Zlatko Potočnik|Zlatko]] i [[Božo Potočnik]], te [[Klapa Trogir]], a poznatiji muzičar klapskog pjevanja bio je [[Igor Brešan]]. Stilski iskorak u narodnoj muzici bila je tzv. stagoradska muzika, a najpoznatije mjesto za izvođenje ove vrste narodne muzike je beogradska [[Skadarlija]]. ==== Pop i rock muzika ==== {{Glavni|Pop i rock muzika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji}} Pod utjecajem pop i rock muzike koja je dolazila iz SAD-a i Zapadne Evrope tokom kasnih 1940-ih, 1950-ih i 1960-ih, u Jugoslaviji se ubrzo pojavljuju pjevači i muzičke grupe koje su u početku oponašale novi muzički stil. Uz promjene u muzici slijedile su promjene u odijevanju, frizurama i ponašanju. Prvi značajni pjevač [[Pop-muzika|pop muzike]] u Jugoslaviji bio je [[Ivo Robić]], koji je ostvario značajne uspjehe i u inostranstvu. Zahvaljujući njemu koji je uvjerio svog muzičkog agenta [[Bert Kaempfert|Berta Kaempferta]] britanska rock grupa [[The Beatles]] je dobila prvu šansu da u [[Hamburg]]u svira na prvoj ploči tada popularnog [[Tony Sheridan]]a. Krajem 1950-ih slijedio je [[Đorđe Marjanović]] koji je nakon svojih koncertnih nastupa postao prva prava jugoslavenska zvijezda u pop muzici. Bio je popularan i u [[SSSR]]-u, gdje je bio nagrađen [[Komsomol]] nagradom ''Ruskog saveza komunističke omladine'' zbog "jačanja prijateljskih veza između sovjetske i jugoslavenske omladine." Od pop pjevačica najuspješnije su bile [[Lola Novaković]], [[Tereza Kesovija]], a malo kasnije i [[Josipa Lisac]]. Jugoslavenska rokenrol scena počela je da se pojavljuje 1950-ih pod utjecajem klasičnih rokenrol i rockabilly izvođača kao što su: [[Elvis Presley]], [[Chuck Berry]], [[Bill Haley]], [[Carl Perkins]], [[Buddy Holly]] i drugih. Mnogi mladi ljudi počeli su da sviraju ovu novu "električnu muziku", kako su je nazvali, nazivajući sebe "električari." Među prvima koji su se istakli bili su gitarista [[Mile Lojpur]] iz Beograda (rođen u [[Zrenjanin]]u 1930. godine), te [[Karlo Metikoš]] iz Zagreba, koji je nakon preseljenja u [[Pariz]] započeo međunarodnu karijeru pod pseudonimom Matt Collins. Nakon ovih prvih početnih godina razvoja jugoslavenske pop i rock muzike pod velikim utjecajem zapadne muzike, dolazi do pojave drugog talasa pop i rock muzičkih grupa i solista koji stvaraju muziku uključujući narodne melodije iz Jugoslavije. Najbolji primjeri su: Bijelo dugme sa njihovim "pastirskim rockom", [[YU grupa]] sa pjesmama ''Kosovski božuri'', ''Sama'' i druge, [[Smak]] sa pjesmama ''Biska 2'', ''Ulazak u harem'', ''Zajdi zajdi'', zatim grupa [[Leb i sol]] sa njihovim obradama makedonske narodne muzike u rock i jazz-rock maniru. Najpoznatiji pop-rock muzičari i grupe iz drugog talasa sa početka 1970-ih su bile: [[Korni grupa]], YU grupa, [[Time (grupa)|Time]], [[Indexi]], [[Smak]], [[Atomsko sklonište]] i [[Bijelo dugme]]. Od početka druge polovine 1970-ih najistaknutiji su bili: [[Buldožer (grupa)|Buldožer]] kao jedinstveni jugoslavenski odgovor na muziku [[Frank Zappa|Franka Zappa-e]], [[Riblja čorba]], [[Parni valjak]], te [[September (grupa)|September]] sa svojim jazz-rock pristupom ovoj vrsti muzike. Početkom 1980-ih slijedili su: [[Merlin (grupa)|Merlin]], [[Prljavo kazalište]], [[Azra (grupa)|Azra]], [[Crvena jabuka]], [[Divlje jagode]], [[EKV]], [[Zabranjeno pušenje]], [[Đorđe Balašević]], [[Plavi orkestar]] i drugi. Stilski iskorak je bila pojava sarajevskog kulturnog pokreta [[Novi primitivizam]] predvođen [[Elvis J. Kurtović|Elvisom J. Kurtovićem]] i drugima. ====Klasična muzika ==== {{Glavni|Klasična muzika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji}} Nakon završetka Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije, najjača središta klasične muzike bila su u Zagrebu, Begradu, Ljubljani i u Sarajevu. U Beogradu je nakon rata dirigent [[Oskar Danon]] odmah obnovio aktivnosti operske kuće koja je bila smještena u [[Narodno Pozorište u Beogradu|Narodnom Pozorištu]]. U početku se posebna pažnja posvećivala izvođenju djela jugoslavenskih operskih kompozitora. Zlatni period beogradske opere zabilježio je značajan razvoj i međunarodnu afirmaciju ove operske kuće. Počev od 1954. godine sa veoma uspješnom izvedbom [[Opera (muzika)|opere]] [[Boris Godunov (opera)|Borisa Godunova]] [[Modest Mussorgski|Modesta Mussorgskog]] u [[Šicarska|Švicarskoj]] u sklopu koncertnog ciklusa "''Clubhouse''" i gramofonskih snimaka sedam velikih ruskih opera za diskografsku kuću [[Decca]]. Jedan dio snimanja obavljen je i u Zagrebu. Vrhunac ovog "zlatnog perioda" bila je izuzetna izvedba opere ''Mazepa'' [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] na sceni pozorišta ''Theater das Westerns'' u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]]. Ova operna kuća je privukla mnoge talentovane muzičare, među kojima se posebno ističu [[Sándor Szabó]], [[Bahrija Nuri Hadžić]]. U Hrvatskoj sa njenim najstarijim filharmonijskim orkestrom na prostorima Jugoslavije ([[Zagrebačka filharmonija]]) također se odvijala bogata aktivnost na polju klasične muzike. U Bosni i Hercegovini glavni nosioci aktivnosti u klasičnoj muzici bili su [[Sarajevska opera]], [[Sarajevska filharmonija]] i [[Sarajevski balet]]. Bili su popunjeni dijelom domaćim muzičarima i pjevačima, ali većim dijelom sa solistima iz drugih centara, naročito iz Osijeka, Zagreba i Beograda. Značajniji kompozitori klasične muzike bili su: [[Antun Dobronić]], [[Petar Konjović]], [[Stevan Hristić]], [[Jakov Gotovac]], [[Josip Štolcer-Slavenski]], [[Mihovil Logar]], [[Dragutin Čolić]], [[Milan Ristić]], [[Ljubica Marić]], [[Vojislav Vučković]] [[Stanojlo Rajičić]] i [[Lorenc Antoni]]. === Pozorište === U [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnom pozorištu u Beogradu]], 22. decembra 1944. godine održana je prva predstava u oslobođenom Beogradu. Predstavu [[Najezda (drama)|"Najezda"]], sovjetskog pisca [[Leonid Leonov|Leonida Leonova]] je režirao član [[Kazalište narodnog oslobođenja|Kazališta narodnog oslobođenja]] zagrebački glumac [[Vjekoslav Afrić]], a nastupali su glumci i članovi Kazališta: [[Nikola Popović (glumac)|Nikola Popović]], [[Ljubiša Jovanović (glumac)|Ljubiša Jovanović]], [[Joža Rutić]], [[Salko Repak]], [[Branislav Borozan]], [[Junus Međedović]] i glumica Narodnog pozorišta u Beogradu [[Mara Taborska]]. Sljedeće godine postavljene su predstave [[Mati (drama)|"Mati"]], [[Karel Čapek|Karela Čapeka]] i [[Narodni poslanik (drama)|"Narodni poslanik"]] [[Branislav Nušić|Branislava Nušića]].<ref name="Bajec">''Jugoslavija 1941-1981.'' [[Milan Bajec]] i grupa autora, Export pres, Beograd</ref> U Skoplju je 3. aprila 1945. godine otvoreno [[Makedonsko narodno pozorište]] sa predstavom [["Platon Krečet"]], sovjetskog pisca [[Aleksandar Kornejčuk|Aleksandra Kornejčuka]], a dramu je režirao [[Dimitar Kjostarov]], naslovnu ulogu igrao je [[Ilija Milčin]], te [[Krum Stojanov]] i [[Petre Prličko]].<ref name="Bajec"/> {{sekcija}} === Film === {{Glavni|Spisak jugoslavenskih filmova|Film u Jugoslaviji}} Jugoslavenski film nakon završetka Drugog svjetskog rata karakteriše tematsko bavljenje ratom i ratnim događanjima, sa težištem na borbu partizanskih jedinica. Kinematografija je bila u državnom vlastištvu, te su sve producentske kuće u početku stvarale filmove o partizanskim borcima, velikim bitkama ili filmovima, koji su propagirali socijalističko uređenje. Vremenom i liberalizacijom društva, teme se mijenjaju, te se snimaju filmovi o svakodnevnom životu, a sedamdesetih godina snimaju se i kritički filmovi, koji su pokatkad i zabranjivani za emitovanje. Prva producentska kuća osniva se 1945. godine u Beogradu pod imenom [[Avala film]]. U Zagrebu se 1946. godina osniva [[Jadran film]], preduzeće za produkciju i emitovanje filmova, a ubrzo se stvaraju i [[Triglav film]] u Ljubljani 1946., [[Bosna film]] 1947. u Sarajevu, [[Lovćen film]] na Cetinju 1949. Kasnije se osnivaju i [[Dunav film]], [[Sutjeska film]], [[Neoplanta film]], [[Vardar film]], [[Zeta film]], [[Kosovafilm]]. Stvaraju se i manja poduzeća, koja snimanju kratke i dokumentarne filmove. Prvi dugometražni igrani film jugoslavenske kinematografije poslijeratnog perioda bio je ''[[Slavica (film)|Slavica]],'' u režiji [[Vjekoslav Afrić|Vjekoslava Afrića]] dovršen 29. aprila 1947. godine. [[Jugoslavenska kinoteka]] u Beogradu osnovana je 1949. godine i zamišljena je kao arhiva domaćeg filmskog materijala. Jugoslavija je organizirala nekoliko filmskih festivala ([[FEST]], [[Pulski filmski festival]]), a [[Spisak jugoslavenskih filmova|filmovi snimljeni u Jugoslaviji]] učestvovali su na međunarodnim festivalima, kao i u izboru za nagradu [[Oscar]]. [[Jugoslavenski filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film|Jugoslavenski filmovi]] učestvovali su od 1958. godine za dodjelu [[Oscar za najbolji strani film|Oscara u kategoriji za najbolji strani film]] od 1958. godine, a od toga su šest puta bili nominovani za nagradu: ''[[Cesta duga godinu dana]]'' na dodjeli [[31. dodjela "Oscara"|1958.]] godine, ''[[Deveti krug]]'' ([[33. dodjela "Oscara"|1960.]]), [[Tri (film)|Tri]] ([[39. dodjela "Oscara"|1966.]]), ''[[Skupljači perja]]'' ([[40. dodjela "Oscara"|1967.]]), ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' ([[42. dodjela "Oscara"|1969.]]), ''[[Otac na službenom putu]]'' ([[58. dodjela "Oscara"|1985.]]). Osim igranog filma, postojala je produkcija [[Animirani film|animiranog filma]], a najpoznatija stvaralačka grupa bila je [[Zagrebačka škola crtanog filma]], iz čije je produkcije film ''[[Surogat (film)|Surogat]]'' [[Dušan Vukotić|Dušana Vukotića]] iz 1962., jedini jugoslavenski film koji je dobio [[Oscar za najbolji kratkometražni animirani film|Oscara za najbolji kratkometražni animirani film]]. Značajniji [[Spisak jugoslavenskih režisera|jugoslavenski režiseri]] bili su: [[Ante Babaja]], [[Branko Bauer]], [[Veljko Bulajić]], [[Kiril Cenevski]], [[František Čáp]], [[Bahrudin Čengić]], [[Mladomir Puriša Đorđević]], [[Radivoje Đukić]], [[Obrad Gluščević]], [[Krešo Golik]], [[Petar Gligorovski]], [[Rajko Grlić]], [[Fadil Hadžić]], [[Fedor Hanžeković]], [[Srđan Karanović]], [[Hajrudin Krvavac]], [[Sulejman Kupusović]], [[Emir Kusturica]], [[Goran Marković (režiser)|Goran Marković]], [[Dušan Makavejev]], [[Vatroslav Mimica]], [[Žika Mitrović]], [[Krsto Papić]], [[Goran Paskaljević]], [[Živojin Pavlović]], [[Ante Peterlić]], [[Ljubiša Ristić]], [[Branko Schmidt]], [[Zdravko Šotra]], [[France Štiglic]], [[Antun Vrdoljak]], [[Lordan Zafranović]], [[Želimir Žilnik]]. Poznatiji glumci bili su: [[Danilo Stojković]], [[Ljuba Tadić]], [[Bekim Fehmiu]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Bata Živojinović]], [[Boris Dvornik]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Dragan Nikolić]] i [[Rade Šerbedžija]]; glumice: [[Milena Dravić]], [[Neda Arnerić]], [[Mira Furlan]] i [[Ena Begović]]. Na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] film režisera [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] ''[[Otac na službenom putu]]'' dobio je [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za najbolji film [[Kanski filmski festival 1985|1985.]] godine, što je najveća filmska nagrada koju je dobio jedan jugoslavenski igrani film. === Mediji === [[Datoteka:Politika 30 jun 1948.JPG|140px|mini|desno|Naslovna stranica dnevnih novina Politika iz 1948. godine]] Novinska i medijska agencija [[Tanjug]] osnovana je 5. novembra 1943. godine u Jajcu. Od 1960-ih godina sjedište Tanjuga bilo je u Beogradu u [[Zgrada Tanjuga|Zgradi Tanjuga]]. Na svom vrhuncu imala je 48 dopisnika i vrijedila je po vlastitim izvorima za deset najvećih informacijskih agencija i najveća među državama [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]<ref name="Tanjug">{{Cite web |url=http://www.tanjug.rs/o_tanjugu.asp |title=O Tanjugu |access-date=9. 12. 2020 |archive-date=29. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101029042937/http://www.tanjug.rs/o_tanjugu.asp |url-status=bot: unknown }}</ref> ==== Radio ==== [[Jugoslavenska radiotelevizija]] obuhvatala je i sve radio-stanice u Jugoslaviji. Sve radio stanice su bile u državnom (društvenom vlasništvu), te nisu postojale privatne radio-stanice. Prva radio-stanica nakon završetka rata je bila radio-stanica u Dubrovniku, koja se oglasila 18. oktobra 1944, a Beogradska radio-stanica emitovala je prvi redovni program 10. novembra 1944, Radio Cetinje 27. novembra, Radio Skoplje 28. decembra, Sarajevska radio-stanica počinje sa emitovanjem 11. aprila 1945, a Radio Ljubljana 9. maja 1945. godine. U 1947. godini zabilježeno je 13 radio-stanica sa 40.829 sati emitovanja, a 1949. godine broj je porastao na 16 sa 51.394 sati.<ref name="Bajec" /> ==== Televizija ==== {{Glavni|Jugoslavenska radiotelevizija}} [[Jugoslavenska radiotelevizija]] (JRT) bio je sistem osam javnih nacionalnih radiotelevizijskih kuća do početka [[1990te|1990-ih]] godina. Činilo ga je šest republičkih i dva pokrajinska RTV centra: [[Radiotelevizija Sarajevo]] (RTVSa), [[Radiotelevizija Ljubljana]] (RTLJ), [[Radiotelevizija Zagreb]] (RTZ), [[Radiotelevizija Beograd]] (RTB), [[Radiotelevizija Skopje]] (RTSk), [[Radiotelevizija Titograd]] (RTT), te [[Radiotelevizija Novi Sad]] (RTNS) i [[Radiotelevizija Priština]] (RTP). Jugoslavenska radiotelevizija bila je članica [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzijske unije]] od 1950. godine. Prva televizijska stanica (RTZ) je osnovana 15. maja 1956. godine u Zagrebu. U početku je svaka republička televizija imala jedan program, a kasnije su osnivani drugi i treći programi. Osim informartivnog programa, televizijske kuće producirali su i televizijske serije, filmove, te su učestvovale u organizaciji muzičkih festivala. Poznatije [[Spisak jugoslavenskih tv-serija|tv-serije]] bile su: ''[[Bolji život]], [[Građani sela Luga]], [[Gruntovčani]], [[Kamiondžije]], [[Kože (tv-serija)|Kože]], [[Naše malo misto]], [[Otpisani]], [[Pozorište u kući]], [[Smogovci]], [[Valter brani Sarajevo]], [[Velo misto]], [[Više od igre]], [[Vruć vetar]].'' Službeni jezici televizijskih stanica su bili jezici republike i pokrajina, a postojale su i emisije na jezicima narodnosti. U Jugoslaviji je postojala obaveza plaćanja [[TV pretplata|televizijske pretplate]]. Nakon raspada Jugoslavije, ovih 8 TV centara postali su nacionalne televizije zemalja nasljednica. ==== Novine ==== {{Tiraži dnevnih listova u Jugoslaviji 1947-49.}} Tokom 1945. godine izlazi 13 dnevnih listova sa prosječnim tiražom od 672.000 primjeraka. Najčitaniji dnevni list tih godina je bila ''[[Borba (novine)|Borba]]'', koja je isprva bila glasilo [[KPJ]].<ref name="Bajec" /> Dnevne novine većeg tiraža, izlazile su u glavnim gradovima saveznih republika. Kao glasilo [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije]] (SSRNJ) bila su dnevne novine ''[[Borba (novine)|Borba]]''. Ranih pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, bile su najtiražnije jugoslavenske novine. Beogradska ''[[Politika (novine)|Politika]]'', bile su najstarije dnevne novine, koje su nakon Drugog svjetsko rata 1945. godine ponovo počele izlaziti. U isto vrijeme u Zagrebu se osniva ''[[Vjesnik]]'', u Sarajevu ''[[Oslobođenje]]'', u Ljubljani ''[[Delo]]'', ''[[Ljudska Pravica]]'' i ''[[Sloveski Poročevalec]]'', Splitu ''[[Slobodna Dalmacija]]'', u Skoplju ''[[Nova Makedonija]]'', u Podgorici ''[[Pobjeda (Podgorica)|Pobjeda]]'' u Prištini ''[[Rilindja]]'' na albanskom jeziku. Osim ovih glasila uskoro izlaze i novine lokalnog značaja: mariborski ''[[Večer (Maribor)|Večer]]'', riječki ''[[Novi list]]'', ''[[Glas Slavonije]]'', ljubljanski ''[[Dnevnik (Ljubljana)|Dnevnik]], novosadski ''[[Dnevnik (Novi Sad)|Dnevnik'']] i skopski ''[[Dnevnik (Skopje)|Dnevnik]]''. Postojale su i novine na jezicima nacionalnih manjina: [[La voce del Popolo]], na italijanskom jeziku pokrenute 27. oktobra 1944. na Sušaku, te [[Szabad Vajdasag]], na mađarskom, pokrenute u Novom Sadu. Tako je 1950. godine izlazilo 357 listova, sa prosječnim tiražom po broju od 5.889.666 primjeraka, a štampan je i 381 časopis.<ref name="Bajec" /> Pored zvaničnih glasila štampala su se i tabloidna izdanja većeg tiraža: beogradske ''[[Večernje novosti]]'', zagrebački ''[[Večernji list]]'', sarajevske ''[[Večernje novine]]''. Sportske dnevne novine [[Sport (novine)|Sport]] (Beograd), i zagrebačke [[Sportske novosti]] izlazile su svakim danom osim nedjelje. U Beogradu je izlazio satirički časopis [[Jež novine)|Jež]]. ==== Časopisi ==== Kulturni i književni časopisi izlazili su uglavnom jednom ili dva puta mjesečno: ''[[Forum (časopis)|Forum]], [[Gradina (časopis)|Gradina]], [[Književne novine]], [[Književna reč]], [[Književnost (časopis)|Književnost]], [[Letopis Matice srpske]], [[Odjek (časopis)|Odjek]], [[Republika (časopis)|Republika]], [[Život (časopis)|Život]].'' ==== Magazini ==== Usporedo sa dnevnim glasilima SSRN, postojali su omladinski magazini kao glasila republičkih organizacija Saveza socijalističke omladine. Tako je u SR Sloveniji izlazila ''[[Mladina]],'' u SR BiH ''[[Naši Dani]],'' u SR Hrvatskoj ''[[Polet]],'' koji su tematski obrađivali modernu kulturu mladih, rock muziku i poltička kretanja u SFRJ. Slovenska Mladina je prednjačila 80-tih godina prošlog vijeka u političkim akcijama i protestu protiv kulta ličnosti i totalitarizma u političkom sistemu Jugoslavije. Politički magazini bili su ''[[NIN]],'' ''[[Duga (novine)|Duga]]'', ''[[Ilustrovana Politika]]'' zagrebački ''[[Danas]],'' sarajevski ''[[Svijet (novine)|Svijet]],'' te nedjeljno izdanje Slobodne Dalmacije, ''[[Nedjeljna Dalmacija]].'' Od sportskih sedmičnika najpopularniji je bio beogradski ''[[Tempo (magazin)|Tempo]]''. U izdanju novosadskog izdavača NIP Dnevnik, 1962. godine se pokreće časopis ''[[Ritam (časopis)|Ritam]]'', koji je bio prvi domaći časopis posvećen zabavnoj, džez i pop muzici, a prvi časopis vezan isključivo za rock muziku je bio [''[Džuboks magazin]]'', koji je izašao 3. maja 1966. godine, te ''[[Pop Expres]]'' iz Zagreba. === Filatelija === {{Glavni|Filatelija u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Yugoslavia3+2din1945.jpg|140px|mini|desno|Prva poštanska marka DFJ iz 1944. godine]] [[Datoteka:StampSplit1945Michel18.jpg|140px|mini|desno|Lokalna poštanska marka DFJ iz 1945. godine]] Prva poštanska marka SFRJ tiskana je 14–16. decembra 1944. godine. Riječ je o poštanskoj marki [[Srbija pod njemačkom okupacijom|Srbije pod njemačkom okupacijom]]. Na marki je dodatno utiskan pečat sa [[Grb Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|grbom Jugoslavije]] i imenom zemlje ćirilićnim pismom (Демократска република Југославија) i doplatom +2 u plavoj boji. Marka je crvenoljubičaste boje, sa [[Nominalna vrijednost|nominalnom vrijednošću]] od 3+2 [[Srpski dinar|srpska dinara]], a na njoj je motiv [[Manastir Ljubostinja|manastira Ljubostinja]] kod [[Trstenik]]a. Izašle su dvije marke, a druga je imala nominalnu vrijednost 7+3 dinara. Tiraž prve serije bio je milion primjeraka. Marka je kataloški, po njemačkom katalogu [[Michel]], numerisana brojem 451 I. U januaru 1945. izašla je nova serija od tri slične marke, sa razlikom da je pečat bez mrežasto utiskane pozadine. Marke su vrijedile do 31. januara 1945. godine. Prva dizajnirana marka sa motivom izašla je 1945, a riječ je o seriji od četiri marke sa likom [[Josip Broz|Josipa Broza]] sa nominalnom vrijednostima od 5, 10, 20 i 30 dinara. U to vrijeme korištene su lokalne marke sa raznim pečatima: u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su korištene marke [[NDH]], u Sloveniji marke [[Treći rajh|Trećeg rajha]] i [[Kraljevina Italija|Italije]], u Vojvodini marke [[Mađarska|Mađarske]], u Crnoj Gori marke [[Crna Gora u Drugom svjetskom ratu|Crne Gore pod italijanskom okupacijom]]. Od 1944-91. tiskano je oko 2.100 različitih poštanskih maraka. Izdavane su i [[porto marke]], doplatne marke i službene marke. {{raščistiti}} == Sport == [[Datoteka:Leon štukelj.jpg|140px|mini|desno|[[Leon Štukelj]], jugoslavenski i slovenski gimnastičar, osvajač najviše medalja na Olimpijskim igrama]] Jugoslavenski sportisti nastupali su u skoro svim većim sportskim takmičenjima. SFRJ je bila članica [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] (MOO) i nastupila je na [[ZOI|Zimskim]] i [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] prvi put [[Olimpijske igre 1948.|1948]], a zadnji put na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijadi 1992.]] kada su nastupili kao nezavisni sportisti. Na olimpijadama 1996. godine nastupili su pod imenom SR Jugoslavija. Jugoslavenske reprezentacije takmičile su se i na evropskim i svjetskim prvenstvima u [[nogomet]]u, košarci, rukometu, odbojci i vaterpolu, gdje su ostvarile i najveće uspjehe. U pojedinačnim konkurencijama, značajniji sportovi u kojima su ostvareni dobri rezultati su: [[veslanje]], [[plivanje]], [[gimnastika]], [[hrvanje]], [[boks]], [[džudo]], [[streljaštvo]] [[tenis]] i [[stoni tenis]]. === Olimpijske igre === {{Glavni|Jugoslavija na Olimpijskim igrama}} Jugoslaviju je na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] zastupao [[Jugoslavenski olimpijski komitet]], koji je osnovan 1919. godine u [[Zagreb]]u. SFRJ je postala članica [[MOO]] po automatizmu kao nasljednica [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine]]. Nakon raspada SFRJ, osnovano je sedam olimpijskih komiteta zemalja nasljednica. === Atletika === {{Glavni|Atletika u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Ivan Gubijan 2.jpg|140px|mini|desno|[[Ivan Gubijan]], osvajač srebrne medalje na LJOI 1948]] Takmičenja u atletici u Jugoslaviji bili su pod pokroviteljstvom [[Atletskog saveza Jugoslavije]]. Jugoslavenski atletičari nastupali su na [[Evropsko prvenstvo u atletici|Evropskim prvenstvima u atletici]] na otvorenom od [[Evropsko prvenstvo u atletici 1946.|EP 1946.]], što je bio treći nastup na ovim takmičenjima pa do [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|EP 1990.]] Ukupno je osvojeno 15 medalja od toga 6 zlatnih, 6 srebrnih i 3 bronzane medalje. Jugoslavija je bila dva puta organizator Evropskog prvenstva i to [[Evropsko prvenstvo u atletici 1962.|EP 1962.]] u [[Beograd]]u i [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.|EP 1990.]] u [[Split]]u. Na [[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici|Evropskim dvoranskim prvenstvima]] osvojeno je ukupno 18 medalja (6 zlatnih, 3 srebrne i 9 bronzanih) Atletska reprezentacija Jugoslavije nastupila je na trima [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetskim prvenstvima]] počevši od [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1983.|SP 1983.]] pa do [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|SP 1991]], ali nisu uspjeli osvojiti ni jednu medalju. Na [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama|Ljetnim olimpijskim igrama]] atletičari su prvi put nastupili [[Jugoslavija na Ljetnim olimpijskim igrama 1924.|1924]], a zadnji put [[Jugoslavija na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.|1988.]] godine. Ukupno su osvojene dvije srebrne medalje i to [[Ivan Gubijan]] [[Atletika na LJOI 1948|1948.]] godine u [[Atletika na Olimpijskim igrama 1948 - bacanje kladiva (muškarci)|bacanju kladiva]] i [[Franjo Mihalić]] u [[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 - maraton (muškarci)|maratonu]] [[Atletika na LJOI 1956.|1956.]] godine. Ostali poznatiji atletičari bili su [[Vera Nikolić]], [[Luciano Sušanj]], [[Dragutin Topić]], [[Nenad Stekić]], [[Dragan Zdravković]], [[Zlatan Saračević]], [[Miloš Srejović]], [[Borut Bilač]], [[Biljana Petrović]], [[Vladimir Milić]], [[Jelica Pavličić]], [[Branko Zorko]], [[Milovan Savić]], [[Ivan Ivančić]], [[Željko Knapić]], [[Slobodan Branković]], [[Brigita Bukovec]], [[Marina Filipović]], [[Sejad Krdžalić]], [[Ismail Mačev]], [[Ivan Mustapić]], [[Snežana Pajkić]], [[Breda Pergar]], [[Dragan Perić]], [[Slobodan Popović]]. === Hrvanje === {{Glavni|Hrvanje u Jugoslaviji}} Najviše medalja na [[Hrvanje na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] osvojili su [[Spisak jugoslavenskih hrvača|jugoslavenski hrvači]]; Ukupno 16, od kojih četiri zlatne, šest srebrnih i šest bronzanih medalja, od [[Hrvanje na Olimpijskim igrama 1960.|LJOI 1960.]] do [[Hrvanje na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988.]] Najuspješniji hrvači bili su [[Shaban Tërstena]], sa jednom zlatnom i jednom srebrnom, te [[Branislav Simić]] sa jednom zlatnom i jednom bronzanom medaljom. Ostali osvajači medalja bili su: [[Branislav Martinović]], [[Stevan Horvat]], [[Josip Čorak]], [[Milovan Nenadić]], [[Momir Petković]], [[Ivan Frgić]], [[Vlado Lisjak]], [[Refik Memišević]], [[Jožef Tertei]] i [[Shaban Sejdiu]]. === Nogomet === {{Glavni|Nogomet u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Dragan Džajić.jpg|140px|mini|desno|[[Dragan Džajić]], nogometaš sa najviše nastupa za reprezentaciju SFRJ (85)]] ==== Muškarci ==== [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija]] bila je članica međunarodnih nogometnih organzacija [[FIFA]] i [[UEFA]] i nastupala je na [[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom nogometnog prvenstvu]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom nogometnom prvenstvu]]. Prvi nastup na Svjetskom prvenstvu, reprezentacija Jugoslavije imala je na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1950.]] u [[Brazil]]u. Ukupno je nastupila na sedam prvenstava ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.|SP 1950]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|SP 1954]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.|SP 1958]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|SP 1962]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|SP 1974]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|SP 1982.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|SP 1990.]]), a na Evropskim prvenstvima ukupno četiri puta ([[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|EP 1960]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|EP 1968]], [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1976.|EP 1976.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1984.|EP1984.]]) Najbolji plasman na Svjetskom prvenstvo bilo je četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1962.|Svjetskom prvenstvu u nogometu 1962.]] u [[Čile]]u, a na Evropskom prvenstvu drugo mjesto na prvenstvima [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|EP 1960.]] i [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.|EP 1968]]. Klupska takmičenja održavana su u organizaciji [[Nogometni savez Jugoslavije|Nogometnog saveza Jugoslavije]]. Prvi rang takmičenja bila je Prva nogometna liga Jugoslavije, u čijem se takmičenju odlučivao prvak Jugoslavije. Ukupno je odigrano 47 sezona, a najviše pobjeda u prvenstvu imala je beogradska [[FK Crvena Zvezda]] (19), [[FK Partizan]] (11), [[NK Hajduk]] (7), [[NK Dinamo]] (4), [[FK Vojvodina]] (2), [[FK Sarajevo]] (2) i [[FK Željezničar]] (1). Takmičenja u [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kupu Jugoslavije]] održavana su od [[Kup Jugoslavije u nogometu 1946/47.|1947.]] do [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991/92.|1992.]] godine. Najviše pobjeda imala je beogradska [[FK Crvena Zvezda]] (12), [[NK Hajduk]] (9), [[NK Dinamo]] (7), [[FK Partizan]] (6), [[OFK Beograd]] (4), [[FK Velež]] (2), [[NK Rijeka]] (2), [[FK Borac Banja Luka]] (1) i [[FK Vardar]] (1). ==== Žene ==== {{Proširiti sekciju}} === Košarka === {{Glavni|Košarka u Jugoslaviji}} ==== Muškarci ==== [[Datoteka:Krešimir Ćosić 1970.jpg|140px|mini|desno|[[Krešimir Ćosić]], jedan od najboljih jugoslavenskih košarkaša]] Košarkaška takmičenja u Jugoslaviji bila su organizovana od strane [[Košarkaški savez Jugoslavije|Košarkaškog saveza Jugoslavije]]. Rezultati [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|košarkaške reprezentacije Jugoslavije]] su jedni od najboljih na međunarodnim ekipnim takmičenjima u usporedbi sa drugim masovnim sportovima u Jugoslaviji. Na [[Ljetne olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] ova je reprezentacija nastupila prvi put [[Košarka na Olimpijskim igrama 1960.|LJOI 1960. godine]] u [[Rim]]u, a olimpijski prvaci su postali [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980. godine]] u [[Moskva|Moskvi]]. Ukupno su nastupili na 8 završnih olimpijskih turnira. Reprezentacija je prvi put na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]] nastupila na turniru [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|SP 1950. godine]] u [[Argentina|Argentini]]. Najbolji rezultat reprezentacije su tri prva osvojena mjesta na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1957.|SP 1957]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1974.|SP 1974]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1982.|SP 1982]]. godine. Na [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropskim prvenstvima]] reprezentacija je nastupila na 21 prvenstvu, a prvaci Evrope su postali na prvenstvima [[Evropsko prvenstvo u košarci 1973.|EP 1973]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1975.|EP 1975]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1977.|EP 1977]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1989.|EP 1989]] i [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|EP 1991]]. godine. U ligaškim takmičenjima, [[Prva liga Jugoslavije u košarci|jugoslavenska košarkaška liga]] je bila među vrhunskim ligama u Evropi i svijetu. Prva sezona košarkaške liga bila je [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1945.|PL 1945.]] godine, a zadnja [[Prva liga Jugoslavije u košarci 1992.|PL 1992.]] godine. Liga je brojala od četiri ekipe u nekoliko prvih godina, do najviše 14 klubova. U većini sezona u ligi su se takmičile 12 ekipa. Najviše osvojenih prvenstava imala je [[KK Crvena zvezda]] (12). Osim nje, prvenstva su osvajali još [[KK Olimpija]] (6), [[KK Partizan]] (5), [[OKK Beograd]] (4), [[KK Bosna]] (3), [[KK Cibona]] (2) i po jedanput [[KK Proleter Zrenjanin]], [[KK Radnički Beograd]] i Selekcija [[JNA]]. ==== Žene ==== [[Ženska košarkaška reprezentacija Jugoslavije]] nastupila je na tri [[Ljetne olimpijske igre|olimpijade]]: [[Košarka na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]] i [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]]. Najbolji rezultat je srebrna medalja na [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]] u [[Seoul]]u. Na [[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene|Svjetskom prvenstvu u košarci]] nastupile su pet puta, a prvi put [[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 1959.|SP 1959.]]. Najbolji plasman je srebrna medalja sa [[Svjetsko prvenstvo u košarci za žene 1959.|SP 1990.]]. održanog u [[Malezija|Maleziji]]. Od ukupno 20 nastupa [[Evropsko prvenstvo u košarci za žene|Evropskim prvenstvima]], od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1954.|EP 1954]], do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|EP 1991]], najbolji rezultat su osvojene četiri srebrne medalje ([[Evropsko prvenstvo u košarci 1968.|EP 1968]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1978.|EP 1978]], [[Evropsko prvenstvo u košarci 1987.|EP 1987]] i [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|EP 1991]]). [[Prva liga Jugoslavije u košarci|Ženska jugoslavenska košarkaška liga]] organizovana je od [[Prva liga Jugoslavije u košarci za žene 1945.|PL 1945.]] godine. Najviše osvojenih prvenstava imala je [[ŽKK Crvena zvezda]] (25). Osim nje, prvenstva su osvajali još [[ŽKK Radnički Beograd]] (6), [[ŽKK Trešnjevka]], [[ŽKK Partizan Beograd]] i [[ŽKK Jedinstvo Tuzla]] (3), [[ŽKK Voždovac]] i [[ŽKK Vojvodina Novi Sad]] (2) i po jedanput [[ŽKK Bosna Sarajevo]], [[ŽKK Šibenik]] i [[ŽKK Željezničar Sarajevo]]. === Rukomet === {{Glavni|Rukomet u Jugoslaviji}} ==== Muškarci ==== [[Datoteka:AbasArslanagic.jpg|mini|140px|[[Abas Arslanagić]], rukometni golman jugoslavenske reprezentacije]] Takmičenja u [[rukomet]]u organizovao je [[Rukometni savez Jugoslavije]], osnovan 1949. godine. Savez je bio član [[Evropska rukometna federacija|Evropske rukometne federacije]] (EHF) i [[Međunarodni rukometni savez|Međunarodnog rukometnog saveza]] (IHF). [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija]] takmičila se na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], [[Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskim]] i [[Evropsko prvenstvo u rukometu|Evropskim rukometnim prvenstvima]]. Prvi nastup na [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijadi]] bio je na [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1972.|LJOI 1972]], kada je reprezentacija osvojila zlatnu medalju. Ukupno je nastupila na sljedeće četiri Olimpijade ([[Rukomet na Olimpijskim igrama 1976.|LJOI 1976]], [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]]. i [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]]), a [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]]. godine po drugi put je osvojila zlatnu medalju. Na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskim rukometnim prvenstvima]] reprezentacija je nastupila ukupno 10 puta. Prvi put [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 1958.|1958]], a zadnji put [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 1990.|SP 1990]]. godine. Najbolji plasman je bilo prvo mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 1986.|Svjetskom prvenstvu 1986.]] godine. Klupska takmičenja u rukometu održavana su u organizaciji [[Rukometni savez Jugoslavije|Rukometog saveza Jugoslavije]]. Prvi rang takmičenja bila je [[Prva rukometna liga Jugoslavije]], u čijem se takmičenju odlučivao prvak Jugoslavije. Prvo je prvenstvo odigrano [[Prva rukometna liga Jugoslavije 1953.|PL 1953.]], a najviše pobjeda u prvenstvu imaao je [[bjelovar]]ski [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizan]] (9), [[RK Borac Banja Luka]] i [[RK Metaloplastika Šabac]] (7), [[RK Zagreb]] (6), [[RK Medveščak Zagreb]] (4), [[RK Crvena Zvezda Beograd]] (2), a po jednu [[RK Crvenka]], [[RK Željezničar Sarajevo]], [[RK Proleter Zrenjanin]] i [[RK Slovan Ljubljana]], ==== Žene ==== [[Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija]] nastupila je tri puta na [[Rukomet na Olimpijskim igrama|ljetnim olimpijadama]] ([[Rukomet na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984]]. i [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1988.|LJOI 1988]]), najbolji rezultat je zlatna medalja na [[Rukomet na Olimpijskim igrama 1984.|LJOI 1984.]] održanim u [[Los Angeles]]u. Na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene|Svjetskim rukometnim prvenstvima]] od ukupo deset nastupa od [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1957.|SP 1957]], najbolji rezultat rukometašica bila je zlatna medalja na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene 1973.|SP 1973.]] održanom u Jugoslaviji [[Prva ženska rukometna liga Jugoslavije|Ženska rukometna liga]] igrana je prvi put 1953. godine, a najviše titula prvaka Jugoslavije imale su rukometašice [[beograd]]skog [[ŽRK Radnički Beograd|ŽRK Radnički]] (14), [[ŽRK Lokomotiva Zagreb]] (10), [[ŽRK Budućnost Titograd]] i [[ŽRK Spartak Subotica]] (3), [[ŽRK Voždovac]], [[ŽRK Podravka Koprivnica]] i [[ŽRK Lokomotiva Virovitica]] (2), te po jednu: [[ORK Beograd]], [[ŽRK Železničar Beograd]] i [[ŽRK Mirko Kljajić Nova Gradiška|ŽRK Mirko Kljajić]] iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]]. === Odbojka === {{Glavni|Odbojka u Jugoslaviji}} ==== Muškarci ==== [[Datoteka:Ljubomir Travica.jpg|140px|mini|desno|[[Ljubomir Travica]], jugoslavenski reprezentativac u odbojci i odbojkaški trener]] Takmičenja u [[odbojka|odbojci]] organizovao je [[Odbojkaški savez Jugoslavije]], osnovan 1946. godine. Savez je bio član [[Evropska odbojkaška federacija|Evropske odbojkaške federacije]] (CEV) i [[Međunarodni odbojkaški savez|Međunarodnog odbojkaškog saveza]] (FIVB). [[Jugoslavenska odbojkaška reprezentacija]] takmičila se na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], [[Svjetsko prvenstvo u odbojci|Svjetskim]] i [[Evropsko prvenstvo u odbojci|Evropskim odbojkaškim prvenstvima]]. Prvi nastup na [[Odbojka na Olimpijskim igrama|Olimpijadi]] bio je na [[Odbojka na Olimpijskim igrama 1980.|LJOI 1980]], kada je reprezentacija osvojila šesto mjesto. Na [[Svjetsko prvenstvo u odbojci|Svjetskim odbojkaškim prvenstvima]] reprezentacija je nastupila ukupno 4 puta. Prvi put [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1956.|1956]], a zadnji put [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1970.|1970]]. godine. Najbolji plasman su bila osma mjesta na [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1962.|Svjetskom prvenstvu 1962.]] i [[Svjetsko prvenstvo u odbojci 1966.|1966.]] godine. ==== Žene ==== {{Proširiti sekciju}} === Vaterpolo === {{Glavni|Vaterpolo u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Ratko Rudić kolovoz 2012 (cropped).jpg|140px|mini|desno|[[Ratko Rudić]], jedan od najboljih jugoslavenskih vaterpolista]] Po broju osvojenih medalja na međunarodnim takmičenjima, [[Vaterpolska reprezentacija Jugoslavije]] je najtrofenija reprezentacija u ekipnim takmičenjima. Na takmičenjima u [[Vaterpolo|vaterpolu]] [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama|na Ljetnim olimpijskim igrama]] reprezentacija Jugoslavije nastupala je od [[LJOI 1948|1948]]-[[LJOI 1988.|88]]. godine; Najbolji rezultati bili su osvajanje tri zlatne medalje na olimpijadama [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1968.|1968.]], [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1984.|1984.]] i [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]] godine, četiri srebrne medalje ([[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1952.|1952.]], [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1956.|1956.]], [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1964.|1964.]] i [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama 1980.|1990.]]). Na [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima|Svjetskim prvenstvim u vodenim sportovima]] od ukupno šest nastupa između [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1973.|1973]]-[[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1991.|91.]] osvojene su dvije zlatne na prvenstvima [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1986.|1986.]] i [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1991.|1991.]], te dvije bronzane [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1973.|1973.]] i [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1978.|1978.]] godine. Na [[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetskom kupu u vaterpolu]] osvojene su dvije zlatne ([[Svjetski kup u vaterpolu 1987.|1987.]] i [[Svjetski kup u vaterpolu 1989.|1989.]]), jedna srebrna [[Svjetski kup u vaterpolu 1981.|1981.]] i jedna bronzana [[Svjetski kup u vaterpolu 1979.|1979.]] Na [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu|Evropskom prvenstvu u vaterpolu]] osvojene su jedna zlatna [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1991.|1991.]], sedam srebrnih ([[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1954.|1954.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1958.|1958.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1962.|1962.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1977.|1977.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1985.|1985.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1987.|1987.]] i [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1989.|1989.]]) i četiri bronzane medalje ([[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1950.|1950.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1966.|1966.]], [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1970.|1970.]] i [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1974.|1974.]]) U [[Beograd]]u je 1973. godine održano prvo [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1973.|Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima]], 1979. u [[Beograd]]u i [[Rijeka (grad)|Rijeci]] [[Svjetski kup u vaterpolu 1979.|1979.]] i 1981. godine u [[Split]]u [[Evropsko prvenstvo u vaterpolu 1981.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]]. U ligaškim takmičenjima, [[Vaterpolsko prvenstvo Jugoslavije|jugoslavenska vaterpolska liga]] je bila među jačim ligama u Evropi i svijetu. Prva sezona vaterpolske lige (ukupno 21-a od osnivanja lige), nakon završetka Drugog svjetskog rata bila je [[Vaterpolsko prvenstvo Jugoslavije 1945.|1945.]] godine, a zadnja [[Vaterpolsko prvenstvo Jugoslavije 1991.|1991.]] godine. Prvenstva su odigravana naprije po turnirskom sistemu, a kasnije po ligaškom [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]] u ligi koja je brojala od šest do dvanaest timova. Najviše osvojenih prvenstava imao je [[Vaterpolski klub Jug|VK Jug (Dubrovnik)]] sa 22 osvojena prvenstva, [[Vaterpolo klub Partizan Beograd|VK Partizan (Beograd)]] sa 17, [[Vaterpolski klub Jadran|VK Jadran (Split)]] (9), [[Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost|HAVK Mladost (Zagreb)]] (6), [[Vaterpolski klub Mornar|VK Mornar (Split)]] (5) [[VK Polet Sombor|Somborsko SU (Sombor)]] (3) [[Vaterpolo klub Jadran Herceg-Novi|VK Jadran (Herceg-Novi)]] (2) i sa po jednom titulom prvaka selekcija NR Hrvatske, [[Vaterpolo klub Primorac Kotor|VK Kotor]] i [[Vaterpolski klub Primorje|VK Viktorija (Sušak)]]. Od 1959-72. igralo se i [[Zimsko prvenstvo Jugoslavije u vaterpolu]], koje je zamijenjeno 1973. godine [[Kup Jugoslavije u vaterpolu|Kupom Jugoslavije u vaterpolu]], koje je odigravano do raspada države 1991. godine. Najviše osvojenih kupova imao je [[Vaterpolo klub Partizan Beograd|VK Partizan (Beograd)]] i to 12. Sva takmičenja u vaterpolu organizovao je [[Vaterpolo savez Jugoslavije]]. Sportska nasljednica reprezentacije Jugoslavije u vaterpolu je [[Vaterpolska reprezentacija Srbije]]. === Tenis === [[Datoteka:Punčec i Palada.jpg|140px|mini|desno|[[Franjo Punčec]] (li.) i [[Josip Palada]] (re.), uspješni teniseri Jugoslavije]] Takmičenja u tenisu u Jugoslaviji bili su u organizaciji [[Teniski savez Jugoslavije|Teniskog saveza Jugoslavije]], osnovanog 1922. godine, a obnovljenog neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Jugoslavenski teniseri učestvovali su na međunarodnim i domaćim turnirima, kao i u timskim takmičenjima kao [[Davis cup]] u muškoj [[Fed Cup]] u ženskoj konkurenciji ==== Muškarci ==== [[Davis cup reprezentacija Jugoslavije|Reprezentacija Jugoslavije]] u tenisu, prvi put je nastupila na [[Davis cup]]u [[Davis cup 1928.|turniru 1928.]] godine i od tada gotovo je redovita nastupala sve po prekida takmičenja [[Davis cup 1939.|DC 1939.]] godine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Jugoslavija je na turniru [[Davis cup 1946.|DC 1946.]] godine osvojila drugo mjesto u Evropskoj zoni, kao i [[Davis cup 1947.|DC 1947.]] godine. Od tada se Jugoslavija sve do [[Davis cup 1983.|DC 1983.]] godine takmiči u Evropskoj zoni, a nakon pobjede u Evropskoj zoni sljedeće godine prelazi u Svjetsku zonu Davis cupa, gdje ostaje sve do raspada zemlje 1992. godine. Najbolji rezultati bili su učestvovanje u tri polufinala i to na turniru [[Davis cup 1988.|DC 1988.]] godine kada su izgubili od reprezentacije [[Davis cup reprezentacija Njemačke|Njemačke]] 0:5. zatim [[Davis cup 1989.|DC 1989.]] slijedi poraz od [[Davis cup reprezentacija Švedske|Švedske]] 1:4, te [[Davis cup 1991.|DC 1991.]] poraz od [[Davis cup reprezentacija Francuske|Francuske]] 0:5. Najviše nastupa imali su [[Josip Palada]] i [[Boro Jovanović]] koji su igrali 15 puta na Davis cupu. ==== Žene ==== === Stoni tenis === {{Glavni|Stoni tenis u Jugoslaviji}} [[Datoteka:1973 World Table Tennis Championships stamp of Yugoslavia.jpg|140px|mini|desno|Poštanska marka SFRJ iz 1973. godine izdata povodom SP u stonom tenisu]] Takmičenja u [[Stoni tenis|stonom tenisu]] u Jugoslaviji, organizovana su od strane [[Stonoteniski savez Jugoslavije|Stonoteniskog saveza Jugoslavije]]. Jugoslavenski stonoteniseri nastupali su na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskim prvenstvima u stonom tenisu]], kao i [[Stoni tenis na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]], a po broju osvojenih medalja ubrajani su među najbolje sportiste na svijetu i Evropi. Jugoslavija je bila tri puta organizator [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskog prvenstva u stonom tenisu]]: [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1965.|SP 1965.]] u Ljubljani, [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1973.|SP 1973.]] u Sarajevu i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1981.|SP 1981.]] u Novom Sadu i dva puta domaćin [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]]: [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1960.|EP 1960.]] u Zagrebu i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1974.|EP 1974.]] u Novom Sadu. Najbolji stonoteniser Jugoslavije bio je [[Dragutin Šurbek]], koji je osvojio 10 zlatnih, 7 srebrnih i 17 bronzanih medalja na Svjetskim i Evropskim prvenstvima. ==== Muškarci ==== Na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]] u muškoj konkurenciji jugoslavenski stonoteniseri osvojili su dva puta zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1962.|EP 1962.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1976.|EP 1976.]]), tri puta srebrnu ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1964.|EP 1964.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1970.|EP 1970.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1972.|EP 1972.]]) i tri puta bronzanu medalju ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1968.|EP 1968.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1974.|EP 1974.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1982.|EP 1982.]]) Zlatna medalja osvojene je u pojedinačnoj konkurenciji na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1968.|EP 1968.]], šest u parovima ([[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1962.|EP 1962.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1968.|EP 1968.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1970.|EP 1970.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1982.|EP 1982.]], [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1984.|EP 1984.]] i [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1990.|EP 1990.]]) Na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskim prvenstvima u stonom tenisu]] osvojene su dvije srebrne medalje u ekipnom takmičenju ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1975.|SP 1975.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1991.|SP 1991.]]) i tri bronzane medalje ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1951.|SP 1951.]], [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1969.|SP 1969.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1971.|SP 1971.]]). U pojedinačnoj konkurenciji osvojene su dvije srebrne ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1955.|SP 1955.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1975.|SP 1975.]]) i četiri bronzane ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1971.|SP 1971.]], [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1973.|SP 1973.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1981.|SP 1981.]]) U takmičenju parova osvojene su dvije zlatne ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1954.|SP 1954.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1983.|SP 1983.]]), dvije srebrne ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1987.|SP 1987.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1989.|SP 1989.]]) i tri bronzane medalje ([[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1973.|SP 1973.]], [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1977.|SP 1977.]] i [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1981.|SP 1981.]]) Nakon uvođenja na olimpijske igre 1988. godine, stonoteniseri Jugoslavije osvojili su jednu srebrnu medalju na [[Ljetnim olimpijskim igrama|LJOI 1988.]] [[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 1988 - muški parovi|u muškim parovima]]. Najuspješni stonoteniseri bi su: [[Dragutin Šurbek]], [[Antun Stipančić]], [[Vojislav Marković]], [[Janez Teran]], [[Žarko Dolinar]], [[Vilim Harangozo]], [[Zoran Kalinić]], [[Ilija Lupulesku]], [[Edvard Vecko]], [[Milivoj Karakašević]]. ====Žene ==== U ženskoj konkurenciji na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]] u ekipnom takmičenju osvojene su jedna srebrna na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1984.|EP 1984.]] i jedna bronzana [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu 1991.|EP 1991.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskim prvenstvima]] u paru osvojena je jedna bronzana medalja na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu 1979.|SP 1979.]], a na [[Ljetnim olimpijskim igrama|LJOI 1988.]] [[Stoni tenis na Olimpijskim igrama 1988 - ženski parovi|u ženskim parovima]] jedna bronzana medalja. Poznatije stonoteniserke bile su: [[Gordana Perkučin]], [[Jasna Fazlić]], [[Branka Batinić]], [[Eržebet Palatinuš]]. ====Mješovito ==== === Zimski sportovi === ==== Alpsko skijanje ==== {{Glavni|Alpsko skijanje u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Jurefranko.jpg|140px|mini|desno|Jure Franko, prvi osvajač medalje na Zimskim olimpijskim igrama u alpskom skijanju za Jugoslaviju]] Alpsko skijanje, kao i drugi zimski sportovi bili su pod organizatornom upravom [[Skijaški savez Jugoslavije|Skijaškog saveza Jugoslavije]]. Najbolji rezultati jugoslavenskih alpskih skijaša su četiri osvojene medalje na [[Zimske olimpijske igre|ZOI]] i to dvije srebrne medalje. Prvu srebrnu medalju osvojio je na [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] [[Jure Franko]] u disciplini [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - veleslalom (muškarci)|veleslalom]], a drugu srebrnu medalje osvojila je [[Mateja Svet]] na [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] u disciplini [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 1988 - slalom (žene)|slalom]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskim prvenstvima u alpskom skijanju]], alpski skijaši su osvojili ukupno 9 medalja od toga jednu zlatnu, tri srebrene i pet bronzanih: [[Bojan Križaj]] na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1982.|Svjetskom prvenstvu 1982.]] u disciplini [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1982 - slalom (muškarci)|slalom]] i [[Boris Strel]] u disciplini [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1982 - veleslalom (muškarci)|veleslalom]]. Najbolji uspjeh ostvarila je [[Mateja Svet]] na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987.|SP 1987.]] osvojivši tri medalje i to srebnu u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987 - veleslalom (žene)|veleslalom]] i dvije bronzane u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987 - slalom (žene)|slalomu]] i [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1987 - superveleslalom (žene)|superveleslalomu]], te na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989.|SP 1989.]] kada je osvojila zlatnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989 - slalom (žene)|slalomu]] i bronzanu u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989 - veleslalom (žene)|veleslalomu]]. Osim nje na ovim igrama medalju je osvojio i [[Tomaž Čižman]] u [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju 1989 - superveleslalom (muškarci)|superveleslalomu]]. Osim ovih poznati alpski skijaši bili su [[Nataša Bokal]], [[Grega Benedik]], [[Gregor Grilc]], [[Davo Karničar]], [[Mitja Kunc]], [[Rok Petrovič]], [[Katjuša Pušnik]], [[Veronika Šarec]]. U [[Svjetski kup u alpskom skijanju|Svjetskom kupu u alpskom skijanju]] najviše pobjeda imao je [[Bojan Križaj]] (8), [[Rok Petrovič]] (5), te po jednu [[Boris Strel]] i [[Grega Benedik]], a u ženskoj konkurenciji [[Mateja Svet]] (7), a [[Veronika Šarec]] i [[Nataša Bokal]] po jednu pobjedu. ==== Biatlon ==== {{Glavni|Biatlon u Jugoslaviji}} [[Biatlon]] se u Jugoslaviji počeo intenzivnije razvijati nekoliko godina prije početka [[ZOI 1984.|Zimskih olimpijskih igara]] u Sarajevu. [[Spisak jugoslavenskih biatlonaca|Jugoslavenski biatlonci]] su nastupili su prvi put na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Zimskim olimpijskim igrama 1980. godine]], kada je [[Marjan Burgar]] nastupio u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 20 km|utrci na 20&nbsp;km]] i u utrci u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 - 10 km|10&nbsp;km]]. Nakon toga jugoslavenski predstavnici nastupili su još na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988]], i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]]{{efn|name=YUG|U jugoslavenskom timu nastupili su samo takmičari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Takmičari iz Slovenije nastupili su samostalno.}} Prvi nastup na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskom prvenstvu u biatlonu]] bio je nastup Marjana Burgara i [[Boris Kozinc|Borisa Kozinca]] na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] Na sljedećim svjetskim prvenstvima: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986]], nastupio je jedan ili dva biatlonca, a na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1990.|SP 1990]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991]], nastupila su po četiri takmičara, te je na tim prvenstvima Jugoslavija trčala i štafetnu utrku 4 × 7,5&nbsp;km. U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]], nastupali su povremeno, uglavnom zbog niskih kvota i ograničenog broja takmičara.<ref>[http://biathlonresults.com/ Rezultati u biatlonu na Svjetskim prvenstvima i svjetskom kupu na zvaničnoj IBU stranici]</ref> ==== Bob ==== {{Glavni|Bob u Jugoslaviji}} Početak takmičenja u [[bob]]u u Jugoslaviji, može se vezati za [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Zimske olimpijske igre 1984.]] godine održane u Sarajevu. Izgradnjom staze, te potrebom da zemlja domaćin nastupi na takmičenjima u bobu, oformljena je jugoslavenska reprezentacija, koja se nekoliko godina ranije pripremala za nastup na Olimpijadi. Za nastup 1984. godine bila su prijavljena dva tima u sastavu: [[Zdravko Stojnić]], [[Mario Franjić]], [[Siniša Tubić]], [[Nikola Korica]], [[Nenad Prodanović]], [[Ognjen Sokolović]], [[Zoran Sokolović]], [[Borislav Vujadinović]] i [[Boris Rađenović]]. Nastupila su dva tima u disciplini [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - dvosjed|bob-dvojac]], te u [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1984 - četverosjed|bob-četvercu]]. Na [[Zimske olimpijske igre|ZOI]] su nastupili još dva puta: [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988.]] i [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]], ali nisu ostvarili posebne rezultate. ==== Hokej na ledu ==== {{Glavni|Hokej na ledu u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Edo Hafner 2015.jpg|140px|mini|desno|[[Edo Hafner]], jugoslavenski hokejaš]] Takmičenja u [[Hokej na ledu|hokeju na ledu]] u Jugoslaviji organizirao je [[Hokejaški savez Jugoslavije]] osnovan 1911. godine kao Hokejaški savez Srbije, koji je bio član [[Međunarodna hokejaška federacija|Međunarodne hokejaške federacije]]. Na međunarodnim takmičenjima Jugoslaviju je prestavljala [[Reprezentacija Jugoslavije u hokeju na ledu]]. koja je nastupala na [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskim prvenstvima]] od 1930. godine. Nastupi su bili uglavnom u grupi B, a nekoliko puta u grupi C. Najbolji rezultati bilo je drugo mjesto na prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 1974.|1974.]] godine. Na [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] nastupili su pet puta, a najbolji plasman je bilo 9 mjesto na [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama 1968.|turniru 1968. godine]]. Najviše nastupa za reprezentaciju imao je [[Edo Hafner]] sa 203 nastupa, a najbolji strijelac bio je [[Zvone Šuvak]] sa 202 postignuta poena.<ref>[http://www.nationalteamsoficehockey.com/uploads/Yugoslavia_All_Time_Results.pdf Rezultati Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111112131842/http://www.nationalteamsoficehockey.com/uploads/Yugoslavia_All_Time_Results.pdf |date=12. 11. 2011 }} на nationalteamsoficehockey.com</ref> [[Jugoslavenska hokejska liga|Ligaška takmičenja]] održavala su se od 1936. godine, a najveći broj osvojenih prvenstava imao je [[HK Jesenice]] (23), [[HK Olimpija]] (13), [[HK Partizan Beograd]] (7), [[HK Medvešćak]] (3), [[HK Jesenice]] (23), [[KHL Mladost Zagreb]] (2) i jednom je prvenstvo osvojilo [[SD Zagreb]]. Takmičenja u [[Kup Jugoslavije u hokeju na ledu|Kupu Jugoslavije]] održavana su od 1966. godine, a [[HK Jesenice]] su pobijedile 8 puta, [[HK Medvešćak]] i [[HK Olimpija]] 4 puta i [[HK Partizan Beograd]] 2 puta. ==== Nordijsko skijanje ==== {{Glavni|Nordijsko skijanje u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Primož Ulaga 2013.jpg|140px|mini|desno|[[Primož Ulaga]], jugoslavenski skijaš-skakač]] Najznačajniji predstavnici SFRJ u [[Nordijsko skijanje|nordijskom skijanju]] bili su [[Spisak jugoslavenskih skijaša-skakača|skijaši-skakači]]. Jedine dvije medalje u nordijskim disciplinama na Zimskim olimpijskim igrama osvojili su skakači na [[ZOI 1988.]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Calgary]]ju. U [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 1988 - ekipno|ekipnoj konkurenciji]] u sastavu: [[Matjaž Debelak]], [[Miran Tepeš]], [[Primož Ulaga]] i [[Matjaž Zupan]] osvojili su srebrnu medalju, a [[Matjaž Debelak]] je na [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 1988 - velika skakaonica|velikoj skakaonici]] osvojio srebrnu medalju. Jugoslavenski skakači nastupali su i u takmičenjima [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskog kupa]], a [[Primož Ulaga]] je u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1987/88.]] osvojio treće mjesto u ukupnom plasmanu. Na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1991.|Svjetskom prvenstvu u nordijskom skijanju 1991.]] godine [[Franci Petek]] je osvojio zlatnu medalju na velikoj skakaonici. ==== Umjetničko klizanje ==== {{Glavni|Umjetničko klizanje u Jugoslaviji}} [[Umjetničko klizanje]] u Jugoslaviji, bilo je relativno slabo zastupljeno. Na [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju]] i [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju|Evropskom prvenstvu u umjetničkom klizanju]], jugoslavenski klizači nisu ostvarili značajne rezultate. Najbolji rezultat je bila srebrna medalja [[Sanda Dubravčić|Sande Dubravčić]] na [[Evropsko prvenstvo u umetničkom klizanju 1981.|EP 1981.]] godine. Jugoslavija je bila domaćin [[Svjetsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1970.|Svjetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju 1970.]] u [[Ljubljana|Ljubljani]], te [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1967.|Evropskom prvenstvu u umjetničkom klizanju 1967]], [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1974.|EP 1974.]] i [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1979.|EP 1979.]] u [[Zagreb]]u i [[Evropsko prvenstvo u umjetničkom klizanju 1987.|EP 1987.]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. === Šah === {{Glavni|Šah u Jugoslaviji}} [[Datoteka:Svetozar Gligorić 1966.jpg|140px|mini|desno|[[Svetozar Gligorić]], jugoslavenski šahist, osvajač najviše medalja na Šahovskim olimpijadama]] [[Datoteka:Aleksandar Matanović 1961.jpg|140px|mini|desno|[[Aleksandar Matanović]], jugoslavenski velemajstor, urednik i jedan od autora [[Enciklopedija šahovskih otvaranja|Enciklopedije šahovskih otvaranja]]]] ==== Muškarci ==== [[Datoteka:1990 Chess Olympiad Yugoslav stamp.jpg|140px|mini|desno|Logo 29. šahovske olimpijade na poštanskoj marki SFRJ]] Šahovska reprezentacija SFRJ nastupala je na [[Šahovska olimpijada|Šahovskim olimpijadama]] od [[9. šahovska olimpijada|prve poslijeratne Olimpijade]] održane 1950. godine u [[Dubrovnik]]u, na kojoj su u sastavu: [[Svetozar Gligorić]], [[Vasja Pirs]], [[Petar Trifunović]], [[Braslav Rabar]] i kao rezerve [[Milan Vidmar (junior)|Milan Vidmar jr.]] i [[Puc Stojan]] jedini put osvojili zlatnu medalju. Srebrne medalje ostvarili su na olimpijadama [[12. šahovska olimpijada|1956.]], [[13. šahovska olimpijada|1958.]], [[15. šahovska olimpijada|1962.]], [[16. šahovska olimpijada|1964.]], [[18. šahovska olimpijada|1968.]] i [[21. šahovska olimpijada|1974.]], a bronzane [[10. šahovska olimpijada|1952.]], [[11. šahovska olimpijada|1954.]], [[14. šahovska olimpijada|1960.]], [[19. šahovska olimpijada|1970.]], [[20. šahovska olimpijada|1972.]] i [[24. šahovska olimpijada|1980.]]<ref name="OLI">[http://www.olimpbase.org/ Osvojene medalje na šahovskim takmičenjima na olimpbase.org/]</ref> Na [[Evropsko ekipno šahovsko prvenstvo|Evropskom ekipnom šahovskom prvenstvu]] osvojili su šest srebrnih medalja: [[1. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1957.]], [[2. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1961.]], [[3. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1965.]], [[5. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1973.]], [[8. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1983.]] i [[9. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|EP 1989.]], a bronzanu na [[6. Evropsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|6. Evropskom šahovskom prvenstvu 1977.]] godine.<ref name="OLI"/> Najuspješniji šahista sa petnaest nastupa na Olimpijadama bio je [[Svetozar Gligorić]] sa jednom zlatnom, šest srebrnih i pet bronzanih medalja u ekipnom takmičenju, te sa jednom zlatnom u pojedinačnom vrednovanju rezultata određene ploče na turniru. Na Evropskim prvenstvima osvojio je pet srebrnih i jednu bronzanu u ekipnom takmičenju i četiri zlatne, jednu srebrnu i jednu bronzanu u pojedinačnoj konkurenciji.<ref name="OLI"/> Na [[2. svjetsko muško ekipno šahovsko prvenstvo|2. svjetskom ekipnom šahovskom prvenstvu 1989]]. šahisti SFRJ osvojili su drugo mjesto. Poznatiji [[Spisak jugoslavenskih šahista|jugoslavenski šahisti]] bili su: [[Svetozar Gligorić]], [[Ljubomir Ljubojević]], [[Bojan Kurajica]], [[Predrag Nikolić]], [[Krunoslav Hulak]], [[Božidar Ivanović]], [[Borislav Ivkov]], [[Dragoljub Velimirović]], [[Milan Matulović]], [[Mišo Cebalo]]. Osim igrača, u Jugoslaviji je bio razvijen na rad na šahovskoj teoriji, čemu su doprinijeli [[Dimitrije Bjelica]], kao autor nekoliko knjiga i šahovskih čitanki i [[Aleksandar Matanović]], koji je uredio petotomnu [[Enciklopedija šahovskih otvaranja]]. Jugoslavija je bila i organizator većih turnira kao [[Šahovski turnir u Bugojnu]] (1978-86), te domaćin tri olimpijade: [[9. šahovska olimpijada|1950.]] u [[Dubrovnik]]u, [[20. šahovska olimpijada|1972.]] u [[Skoplje|Skoplju]] i [[29. šahovska olimpijada|1990.]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]], a [[Prvenstvo Jugoslavije u šahu]] bilo je jedan od najjačih šahovskih turnira na svijetu. ==== Žene ==== Ženske predstavnice nisu ostvarile dobre rezultate kao muškarci, osim osvajanje drugog mjesta na nezvaničnoj [[2. šahovska ženska olimpijada|2. šahovskoj ženskoj olimpijadi]] 1963. godine održanoj u Splitu. Za reprezentaciju su nastuplie [[Milunka Lazarević]], [[Verica Nedeljković]] i [[Katarina Jovanović-Blagojević]], a [[Verica Nedeljković]] je osvojila zlatnu medalju kao druga tabla. U zvaničnom takmičenju [[28. šahovska olimpijada|1988]]. godine ekipa sastavljena od [[Alisa Marić|Alie Marić]], [[Gordana Marković|Gordane Marković]], [[Suzana Maksimović|Suzane Maksimović]] i [[Vesna Bašagić|Vesne Bašagić]] osvojila je bronzanu medalju, a [[Vesna Bašagić]] je kao rezerva osvojila bronzanu medalju.<ref name="OLI"/> Najpoznatije [[Spisak jugoslavenskih šahista|šahistice Jugoslavije]] bile su: [[Tereza Štadler]], [[Henrijeta Konarkowska-Sokolov]], [[Gordana Marković]], [[Vlasta Maček]], [[Amalija Pihajlić]], [[Olivera Prokopović]], [[Antonin Dragašević]], [[Milunka Lazarević]], [[Zorica Nikolik]], [[Semka Sokolović-Bertok]]. {{raščistiti}} == Državni praznici == {{Glavni|Praznici u SFRJ}} Državni praznici u Jugoslaviji su bili: * [[1. januar]] - ''[[Nova godina]]''; (Nova godina se slavila 1-2. januara) * [[1. maj]] - ''[[Praznik rada]]''; (Praznik rada se slavio 1-2. maja) * [[4. juli]] - ''[[Dan borca]]'' * [[9. maj]] - ''[[Dan pobjede nad fašizmom]]'' * [[29. novembar]] - ''[[Dan Republike SFRJ|Dan Republike]]'' (Dan Republike se slavio 29-30. novembra) Ako je jedan od praznika padao u nedjelju smatrao se praznikom i prvi sljedeći radni dan. Osim saveznih praznika, svaka od saveznih republika imala je republičke praznike. == Također pogledajte == * [[Republike SFRJ]] * [[Spisak predsjednika SFRJ]] * [[Praznici u SFRJ]] * [[JNA]] * [[Jugonostalgija]] * [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] == Napomene == {{napspisak}} ==Literatura== * Petar Janjatović: EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, {{ISBN|978-86-905317-1-4}} * {{cite web | url =https://www.obrazislovenskihpokrajin.si/oseba/vauhnik-vladimir/ | title =Vauhnik, Vladimir | last=Zavec | first = Tadeja | date =11. 12. 2020 | website =obrazislovenskihpokrajin.si | publisher =Mestna knjižnica Kranj| access-date =22. 6. 2020 | language =sl|ref={{harvid|Obrazi slovenskih pokrajin|2019}}}} == Reference == {{reference|30em}} == Vanjski linkovi == {{SFRJ portal}} {{Wikizvor|Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974)}} {{wikiatlas|Yugoslavia}} * {{Commonscat-inline|Socialist Federal Republic of Yugoslavia}} {{Republike Jugoslavije}} {{Jugoslavenska hronologija}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Jugoslavija]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] [[Kategorija:Komunističke države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1943.]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1992.]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Bivše republike u Evropi]] 1zguzzokjuors4tkk2g7b4x4oxjza17 0 15037 3848169 3830867 2026-05-20T23:41:26Z Mhare 481 3848169 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Eksperimentalna psihologija''', dio psihologije koji znanstvene spoznaje temelji na eksperimentu kojim se točnije od svih drugih znanstvenih postupaka mogu odrediti uzročno-posljedični odnosi među proučavanim pojavama, što je glavni cilj znanstvene spoznaje. Primjena eksperimenta u psihologiji omogućila je brz razvoj te znanosti ne samo u teorijskome nego i u primijenjenim područjima, jer eksperiment podrazumijeva korištenje kvantitativnih metoda i tehnika kao i upotrebu statističkih postupaka u obradbi rezultata. Psihologija je eksperiment preuzela iz prirodnih znanosti, ali ga je morala prilagoditi svojemu predmetu istraživanja i razviti veći broj prikladnih oblika eksperimentalnog istraživanja. Primjena eksperimenta u psihologiji ograničena je zbog problema etičke naravi.<ref>{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17423|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|last=Kragić|first=Bruno (glavni urednik)|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=24. 1. 2023|archive-date=17. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230117113617/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17423|url-status=dead}}</ref> Počeci eksperimentalne psihologije sežu u sredinu XIX. st. primjenom laboratorijskih metoda fiziologije na ispitivanje mišićnog osjeta (Weber, 1846) i mjerenje jednostavnih stanja svijesti (Fechner, 1860). Drži se da je eksperimentalna psihologija utemeljena osnivanjem prvoga psihološkog laboratorija Wilhelma Wundta 1879. u Leipzigu. Najprije se zvala fiziološka psihologija, jer je fiziološkim metodama istraživala osjetilne organe, vrijeme reakcije i asocijacije. Prenesena u Ameriku, obogaćena je novim metodama i obuhvaća sve kompleksnije procese ponašanja i reagiranja. Razvija se gotovo istovremeno, eksperimentalno istraživanje procesa učenja (Ebbinghaus, 1885) i neurologija u proučavanju promjena u živčanim stanicama, uzbuđenja u živčanom sustavu i sl. Savremena eksperimentalna psihologija obuhvaća čitavu problematiku psihologije: senzorne procese, procese učenja, misaone, osjetilne i socijalne procese.<ref>{{Cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/19412/|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|last=Kragić|first=Bruno (glavni urednik)|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=24. 1. 2023}}</ref> == Reference == {{reference}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Eksperimentalna psihologija| ]] [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] 9r5o3ugvrcovgok463dlnbme6j2yr4o 0 15039 3848176 3837882 2026-05-20T23:43:36Z Mhare 481 3848176 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Klinička psihologija''' je disciplina unutar [[primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]], koja se bavi evaluacijom individualnih sposobnosti i crta ličnosti, s naročitim naglaskom na [[patološka reakcija|patološke reakcije]], odnosno ponašanje koje se smatra [[aberantna|aberantnim]], ili je posljedica neke [[bolest]]i. Smatra se da je apliciranje postignuća iz oblasti psihologije praktično započelo na Univerzitetu Pennsylvania 1896. Tada je Univerzitet vodio kliniku na čije čelo je postavio [[Lightner Witmer|Lightner Witmera.]] U svom radu klinički psiholozi se koriste velikim brojem tehnika, u prvom redu kliničkim intervjuom, te psihološkim testovima sposobnosti i upitnicima ličnosti. Klinička psihologija je najsličnija [[psihijatrija|psihijatriji]] (koja je jedna od brojnih grana [[medicina|medicine]]), jer se bavi psihološkim bolestima promatranim s biološkog aspekta. Danas je klinička psihologija veoma aktuelna jer obuhvata [[psihoterapija|psihoterapiju]] i rehabilitaciju, koje su veoma bitne za liječenje tzv. modernih bolesti (liječenje od stresa, razne ovisnosti, poremećaji u prehrani - [[anoreksija]], [[bulimija]] i sl.) == Također pogledajte == *[[Psihologija]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Clinical psychologists}} * [http://testovi.50webs.com Testovi ličnosti online]{{Mrtav link}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Klinička psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] [[Kategorija:Zanimanja u zdravstvu]] kczddlboyx7bl9ojntz7qgvsq6ltxyx 0 15437 3848175 3833047 2026-05-20T23:43:23Z Mhare 481 3848175 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Kugleramme.jpg|mini|desno|180px|Abakus služi za učenje apstraktnih koncepata.]] '''Pedagoška psihologija''' se bavi izučavanjem ljudskog ponašanja i učenja na različitim uzrastima i u različitim uslovima vaspitno - obrazovne sredine. To je grana primijenjene [[Psihologija|psihologije]], čiji je cilj unapređivanje tih procesa i njihovog podizanja na jedan viši i kvalitetniji nivo, u smislu optimalnog razvoja sposobnosti i osobina ličnosti učenika. Također imamo i definiciju školske psihologije: ona otkriva zakonitosti koje nastaju u odgojno-obrazovnom procesu. Njen je osnovni zadatak da ustanovi što efikasnije nastavne metode u proučavanju, posebno one koje se odnose na motivaciju i učenje. == Također pogledajte == * [[Kognitivna nauka]] * [[Motivacija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ipf.unze.ba/index.php?id=461 Pedagoška psihologija] {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pedagoška psihologija| ]] ktaa6jnxw6iw73ozu53mepfdugwnd69 0 19683 3848253 3835386 2026-05-21T09:34:55Z Srđan 73336 3848253 wikitext text/x-wiki {{O...|kompaniji|pretraživač interneta|Google (pretraživač)}} {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google LLC | slika = Google 2015 logo.svg | logo_veličina = 250px | slika2 = Googleplex HQ (cropped).jpg | logo_veličina2 = 250px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = [[Menlo Park]], [[Kalifornija]] (27. septembra 1998) | osnivači = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | sjedište = [[Googleplex]] - [[Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[Sundar Pichai]]<br /><small>([[glavni izvršni direktor]])</small><br />[[Ruth Porat]] <small>(predsjednica)</small><br />[[John L. Hennessy]] <small>(predsjedavajući)</small><br />[[Anat Ashkenazi]]<br /><small>([[glavni finansijski direktor]])</small> | industrija = [[internet]], [[softver]], [[hardver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = 19,665 ([[30. septembar|30. septembra]] [[2009]].) | holding = | slogan = "Don't Be Evil"<br><small>({{bs|ne budi zao}})</small> | web = http://www.google.com/ | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = [[Američki dolar|USD$]]5,084 milijardi | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = AdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 5. 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=21. 10. 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]]. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |access-date=14. 2. 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=8. 4. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=16. 7. 2007 |publisher=Google Blogoscoped |access-date=14. 2. 2010}}</ref> ({{bs|ne budi zao}}). 2004, Google se premjestio u novo sjedište u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> <!-- portfolio -->Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretrage]]. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema [[Android (operativni sistem)|Android]] i operativni sistem [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|access-date=31. 7. 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|access-date=31. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|archive-date=8. 7. 2014}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i [[Motorola Mobility]] kupljenog u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|access-date=4. 9. 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=22. 5. 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|access-date=15. 9. 2012|date=26. 7. 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=2. 7. 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |archive-date=16. 7. 2011 }}</ref> i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=18. 12. 2009 |publisher=CNN |access-date=14. 2. 2010 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |url-status=dead }}</ref> i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |access-date=16. 8. 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=21. 11. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=8. 1. 2008 |publisher=Niall Kennedy |access-date=5. 7. 2010 |archive-date=28. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=9. 1. 2008 |publisher=TechCrunch |access-date=16. 2. 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |access-date=10. 12. 2013 |archive-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status=dead }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=11. 6. 2007 |access-date=30. 4. 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=30. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page|Larryja Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeyja Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |access-date=28. 9. 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=11. 11. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091118014915/http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |archive-date=18. 11. 2009 }}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |access-date=15. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=18. 8. 1997 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archive-date=6. 5. 2002 |access-date=27. 11. 2010 }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume= 30 |issue=1–7|pages=107–117|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X}}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. 4. 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=6. 8. 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |access-date=14. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111107235943/http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |archive-date=7. 11. 2011 }}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=6. 7. 1999 |fdate=5. 2. 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |access-date=27. 11. 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=5. 10. 2009 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=18. 9. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120918202225/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=20. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html |url-status=dead }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=august 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|access-date=4. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archive-url=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archive-date=24. 12. 1996 |access-date=12. 3. 2011 }}</ref> Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=januar 2004 |publisher=Stanford University |access-date=4. 7. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archive-date=4. 7. 2012 }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=12. 2. 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |access-date=15. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |archive-date=11. 5. 2011 }}</ref> broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archive-url= https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archive-date=21. 2. 1999 |access-date=12. 10. 2010 |url-status=live}}</ref> U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=11. 11. 1998 |access-date=12. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archive-url=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archive-date=1. 12. 1998 |access-date=14. 8. 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120529002442/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |archive-date=29. 5. 2012 }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archive-url=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archive-date=2. 10. 1999 |publisher=Stanford University |access-date=12. 10. 2010 }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=7. 9. 2008 |access-date=12. 10. 2010 |archive-date=7. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php |url-status=dead }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |access-date=2. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321165022/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |archive-date=21. 3. 2012 }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i početne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |access-date=4. 7. 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archive-url=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archive-date=12. 6. 2009|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=29. 4. 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications |access-date=19. 2. 2010|location=San Francisco |url-status=live}}</ref> Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khoslu]], iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archive-date=12. 2. 2001 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=7. 6. 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |access-date=16. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> s većim ulagačima, uključujući firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=29. 1. 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |access-date=22. 1. 2011 |first=Adam |last=Lashinsky}}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=19. 8. 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|access-date=19. 2. 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO |last=La Monica|first=Paul R.|date=30. 4. 2004|publisher=CNN Money|access-date=19. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=29. 4. 2004|publisher=ZDNet|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|access-date=19. 2. 2010|location=Washington, D.C. | date=19. 8. 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=9. 8. 2004|publisher=internet.com|access-date=19. 2. 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=28. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |archive-date=14. 8. 2010 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=30. 4. 2004 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=24. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=25. 8. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=17. 5. 2007 |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju ''"''Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title= Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=30. 4. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |archive-date=31. 10. 2010 }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=27. 7. 2005 |access-date=27. 11. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=6. 10. 2007 |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=11. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |url-status=dead }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=31. 10. 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |access-date=27. 11. 2010 |archive-date=8. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |url-status=dead }}</ref> prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=25. 5. 2005 |access-date=28. 2. 2007}}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]skoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka [[Silicijska dolina|Silicijske doline]].<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=4. 10. 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=septembar 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|access-date=14. 2. 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu ''Goto.com'', [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong |last= Sullivan |first=Danny|date=1. 7. 1998|publisher=SearchEngineWatch|access-date=18. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20091014204451/http://searchenginewatch.com/2166331|archive-date=14. 10. 2009}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=19. 2. 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=18. 2. 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=9. 8. 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=18. 2. 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=4. 9. 2001 |fdate=9. 1. 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=11. 7. 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=15. 2. 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj gdje jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali arhitekti [[Clive Wilkinson]]. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=16. 6. 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|access-date=15. 2. 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=25. 10. 2006|publisher=Google, Inc.|access-date=17. 2. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=5. 7. 2006|publisher=msnbc.com|access-date=17. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archive-date=7. 7. 2006}}</ref> ===2013 - danas=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|access-date=20. 9. 2013|newspaper=BBC News|date=19. 9. 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=14. 9. 2007|access-date=28. 9. 2013}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=27. 9. 2013 |access-date=28. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|access-date=28. 9. 2013|newspaper=The Independent|date=26. 9. 2013|author=John Hall|location=London|archive-date=28. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130928223219/http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|url-status=dead}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|access-date=18. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=17. 10. 2013|author=Reuters|archive-date=24. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|url-status=dead}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m²) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|access-date=6. 11. 2013|newspaper=Quartz|date=1. 11. 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=27. 10. 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] 2005. godine. Google je kupio [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka [[YouTube]] za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news |title= Google closes $A2b YouTube deal |author= [[Reuters]] |work= The Age |location=[[Melbourne]]| url= http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html |access-date=5. 7. 2010 |date=14. 11. 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news |first= Yi-Wyn |last= Yen |date=25. 3. 2008 |url= http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip |title= YouTube Looks For the Money Clip |access-date=5. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/ |archive-date=17. 1. 2010}}</ref> U junu 2008. članak magazina ''[[Forbes]]'' predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news |first= Quentin |last= Hardy |author2= Evan Hessel |url= http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=22. 5. 2008|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=17. 4. 2007|newspaper=The New York Times|access-date=26. 2. 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=2. 7. 2007|publisher=Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti preimenovan u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=5. 8. 2009|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|access-date=12. 2. 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=21. 4. 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m² ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=29. 9. 2005|publisher=[[CNET]] |access-date=26. 2. 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=3. 10. 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=28. 12. 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=26. 2. 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=12. 2. 2010|publisher=[[Yahoo!]]|access-date=26. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623143032/http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|archive-date=23. 6. 2011}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=17. 9. 2007 |publisher= Google, Inc.|access-date=26. 2. 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=7. 8. 2006|publisher=B Net|access-date=26. 2. 2010|archive-date=9. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|url-status=dead}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |access-date=31. 12. 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |access-date=5. 7. 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=6. 9. 2008|publisher=Reuters|access-date=26. 2. 2010|location=Washington|archive-date=4. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|url-status=dead}}</ref> Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina [[Life (časopis)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (časopis)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=20. 11. 2008 |access-date=25. 2. 2010 |location=Mountain View, California}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=18. 11. 2008 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=4. 5. 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/ |date=23. 12. 2018 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|access-date=23. 9. 2013|author=Candace Lombardi|date=19. 2. 2010|archive-date=23. 12. 2018|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|url-status=dead}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|access-date=23. 9. 2013|newspaper=Quartz|date=18. 9. 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=18. 5. 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |access-date=27. 11. 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=27. 5. 2010 |publisher=AppScout |access-date=16. 6. 2010 |archive-date=16. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |url-status=dead }}</ref> Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=9. 11. 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=21. 7. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=5. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |url-status=dead }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date=4. 4. 2011 |access-date=25. 4. 2011 |location=Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20110407100606/http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |archive-date=7. 4. 2011 }}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za 12,5 milijardi dolara<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=15. 8. 2011 |access-date=17. 8. 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |access-date=17. 8. 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |access-date=17. 8. 2011 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |url-status=dead }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |access-date=23. 5. 2012 | work=BBC News|date=22. 5. 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |access-date=17. 8. 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=15. 8. 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=13. 8. 2012 | work=Reuters | access-date=28. 10. 2014 | archive-date=26. 11. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | url-status=dead }}</ref> Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ |title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=11. 12. 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=11. 12. 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi [[Arris Group]]u za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.<ref>{{cite news |url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf |title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=19. 12. 2012 | access-date=28. 10. 2014 | archive-url=https://www.webcitation.org/6DOGJROQI?url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | archive-date=3. 1. 2013 }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=11. 6. 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=29. 7. 2013|author=Rip Empson|date=29. 7. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|access-date=29. 7. 2013|author=Avi Schneider|date=11. 6. 2013|archive-date=11. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|url-status=dead}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=8. 9. 2013|author=Natasha Lomas|date=31. 8. 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|access-date=8. 10. 2013|author=Jennifer Clegg|date=3. 10. 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Forbes|date=27. 1. 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|access-date=27. 1. 2014|newspaper=Reuters|date=27. 1. 2014|archive-date=27. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|url-status=dead}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|access-date=27. 1. 2014|newspaper=PC World|date=27. 1. 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|access-date=27. 1. 2014|newspaper=The Verge|date=27. 1. 2014}}</ref> Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|access-date=1. 6. 2014|publisher=Fort Worth News.Net|archive-url=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|archive-date=6. 7. 2014}}</ref> U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igre za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|access-date=19. 5. 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=10. 6. 2014|access-date=11. 6. 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=1. 7. 2014|access-date=1. 7. 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=13. 4. 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|access-date=22. 7. 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, [[Hong Kong]] i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url= http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=28. 9. 2011 |work=The Wall Street Journal |access-date=29. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |archive-date=28. 9. 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |access-date=13. 3. 2014}}</ref> U oktobru 2013. ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=30. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=31. 10. 2013|access-date=1. 11. 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{Također pogledajte|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|access-date=5. 7. 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |access-date=8. 3. 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=12. 8. 2008 |work=The Washington Post |access-date=5. 7. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=11. 3. 2009 |access-date=5. 7. 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=27. 8. 2008 |publisher=Ars Technica |access-date=1. 9. 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |access-date=11. 10. 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date=29. 10. 2014|archive-url= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|archive-date=30. 1. 2009}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=31. 10. 2008 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date=5. 11. 2008 |access-date=26. 10. 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |access-date=18. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |archive-date=16. 11. 2010 }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica]].]] Prema istraživanju tržišta koje je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=16. 12. 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|access-date=5. 7. 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=25. 7. 2008 |access-date=31. 12. 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=9. 7. 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=13. 6. 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite court |litigants=Field v. Google |opinion=CV-S-04-0413-RCJ-LRL |court=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=19. 1. 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archive-url=http://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g |archive-date=29. 1. 2006}}{{dead link|date=februar 2013}}</ref><ref>{{Cite court |litigants=Parker v. Google |opinion=04-CV-3918 |court=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]] |date=10. 3. 2006 |url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf |quote=}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date=29. 9. 2010|access-date=26. 10. 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=30. 8. 2002 |publisher=AlterNet |access-date=12. 12. 2009 |archive-date=9. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |url-status=dead }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=14. 4. 2003|access-date=11. 10. 2008|archive-date=12. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|url-status=dead}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=26. 11. 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=20. 11. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz [[Baza podataka|baze podataka]].<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=18. 12. 2009|access-date=18. 12. 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=31. 5. 2009|work=The New York Times |access-date=18. 12. 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=25. 7. 2010 |access-date=28. 7. 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|access-date=29. 9. 2013|newspaper=Guardian|date=27. 9. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=7. 2. 2007 |publisher=Google Operating System Blog |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Servis je nadograđen s beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=2. 4. 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=11. 2. 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |access-date=2. 4. 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archive-date=16. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |url-status=dead }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=1. 4. 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |access-date=2. 4. 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=10. 11. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=1. 4. 2010 |publisher=TechRadar|access-date=3. 4. 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, oktobar 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|access-date=9. 9. 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=15. 6. 2004 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archive-url=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archive-date=21. 9. 2011 |access-date=31. 10. 2014 }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web |url= http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=3. 10. 2010 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=9. 3. 2006 |publisher=Google, Inc. |access-date=3. 4. 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=6. 6. 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |access-date=4. 4. 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=10. 10. 2006 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=3. 6. 2008 |publisher=Search Engine Land |access-date=16. 6. 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=13. 9. 2007 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=3. 10. 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |access-date=15. 6. 2010 |archive-date=22. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |url-status=dead }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], posljednji "[[Google Nexus|Google Phone]]"|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|access-date=3. 9. 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|access-date=4. 9. 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=8. 3. 2010 |at=para. 15 |access-date=2. 5. 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=30. 9. 2002 |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=22. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |url-status=dead }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, sv. 55, str. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |access-date=4. 6. 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |archive-date=20. 6. 2010 }}</ref> Godine 2010. Google je objavio projekt [[Google Fiber]] s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date=21. 3. 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=17. 12. 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |access-date=16. 6. 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=16. 3. 2007 |publisher=The Register |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=18. 1. 2007 |publisher=Engadget |access-date=16. 6. 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=23. 9. 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |access-date=4. 4. 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=5. 1. 2010 |publisher=TechCrunch |access-date=4. 4. 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|access-date=2. 7. 2013|author=Ingrid Lunden|date=1. 7. 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=1. 9. 2008 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=7. 7. 2009 |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=9. 7. 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=27. 5. 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=28. 6. 2011 |access-date=28. 6. 2011 |archive-date=17. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ |url-status=dead }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=14. 7. 2011 |access-date=15. 7. 2011|publisher=CNN}}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=21. 7. 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|access-date=25. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=25. 7. 2013|author=Reuters|location=London|archive-date=21. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130921122813/http://www.theguardian.com/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|url-status=dead}}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=25. 9. 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=11. 8. 2014 }}." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (časopis)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=22. 1. 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |access-date=19. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=4. 2. 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |access-date=26. 2. 2012}}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=2. 2. 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |access-date=19. 6. 2010}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=8. 2. 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |access-date=19. 6. 2010}}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=28. 9. 2010 |publisher=Universum Global |access-date=28. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |archive-date=12. 11. 2010 }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |access-date=20. 6. 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=31. 3. 2006 |publisher=Cable News Network |access-date=20. 6. 2010}}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=4. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-date=8. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |url-status=dead }}</ref> zajedno s Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune|date=4. 3. 2008|access-date=31. 3. 2008 | first=Scott |last=Moritz}}</ref> U martu 2008. [[Sheryl Sandberg]], tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=5. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=26. 3. 2008 |access-date=31. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507072222/http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |archive-date=7. 5. 2013 }}</ref> Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |access-date=25. 4. 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|access-date=1. 9. 2012|newspaper=The Guardian|date=16. 7. 2012|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2. 11. 2014 |archive-date=11. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |url-status=dead }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=21. 10. 2007 |access-date=20. 6. 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov potpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand [[klavir]], bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved 5. 3. 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = juli 2011 | access-date=8. 5. 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date=2. 5. 2011 | access-date=22. 4. 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m² uredskog prostora u [[New York]], na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|access-date=24. 9. 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=11. 9. 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|access-date=24. 9. 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=29. 2. 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|access-date=24. 9. 2013|date=septembar 2013}}</ref> U novembru 2006. Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-url = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archive-date=4. 6. 2009 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date=17. 11. 2006 | access-date=13. 1. 2008 |publisher = [[WTAE TV|WTAE]] }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=8. 12. 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |access-date=8. 12. 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=24. 10. 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=7. 11. 2014| archive-date=3. 5. 2008| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| url-status=dead}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge|date=19 Maj 2016}}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=1. 5. 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=3. 5. 2009 | access-date=3. 5. 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archive-url= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archive-date=6. 5. 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |access-date=5. 7. 2010}}{{dead link|date=juni 2012}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090703171603/http://harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]." Retrieved 9. 4. 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |access-date=23. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=30. 8. 1998 |access-date=23. 4. 2014}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=12. 4. 2014|access-date=27. 9. 2014}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|access-date=16. 7. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|archive-date=14. 7. 2010}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=14. 9. 2006 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=23. 2. 2009 |access-date=16. 7. 2010}}</ref> Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10¹⁰⁰" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |access-date=16. 7. 2010 |archive-date=10. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |url-status=dead }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=28. 6. 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |access-date=26. 9. 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=24. 9. 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |access-date=26. 9. 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=20. 1. 2011 |access-date=4. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |archive-date=24. 7. 2011 }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|access-date=9. 9. 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, 22. 10. 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=31. 10. 2012 |access-date=2. 1. 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = 13. 12. 2012 |publisher = The Independent |access-date = 17. 12. 2012 |location = London |archive-date = 17. 12. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |url-status = dead }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=22. 4. 2013 |access-date=22. 4. 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=17. 5. 2013 |access-date=13. 3. 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|access-date=12. 7. 2013|author=Jack McGrath|date=18. 5. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|access-date=12. 7. 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|access-date=24. 3. 2014|newspaper=NY Times|date=8. 9. 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Washington Post|date=20. 6. 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|access-date=12. 7. 2013|newspaper=The Guardian|date=9. 7. 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Također pogledajte == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.google.com Google] * [https://mail.google.com Gmail] * [https://earth.google.com/ Google Earth] {{Google}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] 1ze7wa8rk2ymkqd4ephlr8i210lja2o 0 19932 3848110 3674368 2026-05-20T20:02:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848110 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:Rijeka Sturba.JPG|mini|Rijeka Sturba, okolina Livna]] '''Rijeka''' je prirodni [[Slatka voda|slatkovodni]] [[tok]]<ref>{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/understanding-rivers/|title=Understanding Rivers|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wwt.org.uk/discover-wetlands/wetlands/rivers-and-streams/|title=Rivers and streams|date=2024-11-05|website=WWT|language=en|access-date=2024-11-10}}</ref> koji teče kopnom ili unutar [[Ponornica|pećina]] prema drugoj [[Vodena masa|vodenoj površini]] na nižoj [[Elevacija|nadmorskoj visini]], kao što je [[okean]], [[jezero]] ili druga rijeka. Rijeka može presušiti prije nego što dođe do kraja svog toka ako ostane bez vode ili teče samo tokom određenih godišnjih doba. Rijeke su regulirane [[Hidrološki ciklus|ciklusom vode]], procesima kojim se [[voda]] kreće oko Zemlje. Voda prvo ulazi u rijeke putem [[padavina]], bilo zbog padavina, [[Oticanje (hidrologija)|oticanja]] vode niz padinu, topljenja [[Lednik|glečera]] ili [[Snijeg|snijega]], ili curenja iz [[Izdan|vodonosnih slojeva]] ispod površine Zemlje. Rijeke teku u kanaliziranim vodotocima i spajaju se u ušća kako bi formirali slivove, područja gdje površinske vode na kraju teku u zajednički ispust. Rijeke imaju veliki uticaj na [[pejzaž]] oko sebe. Mogu se redovno izliti iz korita i poplaviti okolno područje, šireći hranljive materije u okolno područje. [[Sedimenti|Sediment]] ili aluvij koji nose rijeke oblikuju krajolik oko njega, formirajući [[Riječna delta|delte]] i [[Ostrvo|ostrva]] gdje se tok usporava. Rijeke rijetko teku u pravoj liniji, umjesto toga krivudaju; lokacija obala rijeke može se često mijenjati. Rijeke dobivaju aluvij od erozije, koja urezuje stijene u [[Kanjon|kanjone]] i [[Dolina|doline]]. Rijeke su održavale ljudski i životinjski život milenijumima, uključujući prve ljudske [[Civilizacija|civilizacije]]. Organizmi koji žive oko ili u rijeci, kao što su [[ribe]], [[Vodena biljka|vodene biljke]] i [[insekti]], imaju različite uloge, uključujući preradu organske tvari i grabežljivce. Rijeke pružaju razne resurse ljudima, uključujući [[Hrana|hranu]], [[transport]], [[Pitka voda|vodu za piće]] i [[Zabava|rekreaciju]]. Ljudi su projektirali rijeke kako bi spriječili [[Poplava|poplave]], [[Navodnjavanje|navodnjavali usjeve]], obavljali radove s vodenim kotačima i proizvodili [[Hidroelektrična energija|hidroelektričnu energiju]] iz [[brana]]. Ljudi povezuju rijeke sa životom i plodnošću i imaju snažne vjerske, političke, društvene i mitološke vezanosti za njih. Rijeke i riječni ekosistemi ugroženi su [[Zagađenje vode|zagađenjem vode]], [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]] i ljudskim aktivnostima. Izgradnja [[brana]], [[Kanal (građevina)|kanala]], [[Nasip|nasipa]] i drugih projektovanih objekata eliminisala je staništa, izazvala [[izumiranje]] nekih vrsta i smanjila količinu aluvijuma koji teče kroz rijeke. Smanjenje [[Snijeg|snježnih padavina]] zbog klimatskih promjena dovelo je do manje dostupnosti vode za rijeke tokom ljeta. Regulacija zagađenja, uklanjanje brana i tretman kanalizacije pomogli su poboljšanju kvaliteta vode i obnavljanju riječnih staništa. == Topografija == === Definicija === Rijeka je prirodni tok slatke vode koji teče kopnom ili kroz njega prema drugom vodenom tijelu nizbrdo.<ref name=":26">{{Cite web |title=River |url=https://dictionary.cambridge.org/us/dictionary/english/river |website=Cambridge Dictionary}}</ref> Ovaj tok može biti u [[jezero]], [[okean]] ili drugu rijeku.<ref name=":26" /> [[Potok]] se odnosi na vodu koja teče prirodnim kanalom, geografsko obilježje koje može sadržavati tekuću vodu.<ref name="definitions">{{cite book |last1=Langbein |first1=W.B. |title=Manual of Hydrology: Part 1. General Surface-Water Techniques |last2=Iseri |first2=Kathleen T. |publisher=United States Geological Survey |year=1995 |location=Reston, VA |chapter=Hydrologic Definitions: Stream |type=Water Supply Paper 1541-A |chapter-url=http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-url=https://web.archive.org/web/20120509220533/http://water.usgs.gov/wsc/glossary.html#Stream |archive-date=9 May 2012 |url-status=live}}</ref> Potok se može nazvati i vodotokom.<ref name="definitions" /> Proučavanje kretanja vode na Zemlji naziva se [[Hidrologija|hidrologijom]], a njihov utjecaj na krajolik pokriven je [[Geomorfologija|geomorfologijom]].<ref name="definitions" /> Termin ''uzvodno'' se koristi kod označavanja smjera u pravcu izvora a koji je suprotan protoku vodene mase. Nasuprot tome, termin ''nizvodno'' odnosi na pravac gledajući u pravcu ušća rijeke. Lijeva obala rijeke je ona obala koja se nalazi lijevo gledajući u smjeru protoka rijeke dok se nasuprot nje nalazi desna obala. === Izvorište i sliv === [[File:NorthAmerica-WaterDivides.png|thumb|upright=0.9|Glavni slivovi u Sjevernoj Americi]] Rijeke su dio [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]], kontinuiranih procesa kojima se voda kreće oko Zemlje.<ref name=":0">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers, Streams, and Creeks {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-streams-and-creeks |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> To znači da sva voda koja teče u rijekama mora u konačnici poticati od padavina.<ref name=":0" /> Na obalama rijeka nalazi se zemljište koje je na višoj nadmorskoj visini od same rijeke, a u tim područjima voda teče nizbrdo u rijeku.<ref name=":1">{{Cite web |date=6 June 2018 |title=Rivers and the Landscape {{!}} U.S. Geological Survey |url=https://www.usgs.gov/special-topics/water-science-school/science/rivers-and-landscape |access-date=14 July 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> Izvorište rijeke su manji [[Potok|potoci]] koji napajaju rijeku i čine izvor rijeke.<ref name=":1" /> Ovi potoci mogu biti mali i brzo teku niz strane planine.<ref>{{Cite web |title=River Systems and Fluvial Landforms – Geology (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/subjects/geology/fluvial-landforms.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref> Cijelo zemljište uzbrdo rijeke koja je na ovaj način hrani vodom nalazi se u slivu te rijeke.<ref name=":1" /> Greben više nadmorske visine je ono što obično razdvaja slivove; voda s jedne strane grebena će teći u jednu rijeku, a voda s druge strane će teći u drugu.<ref name=":1" /> Jedan primjer za to je kontinentalna podjela Amerike u [[Stjenovite planine|Stjenovitim planinama]]. Voda sa zapadne strane podjele teče u [[Tihi okean]], dok voda na drugoj strani teče u [[Atlantski okean]].<ref name=":1" /> Ne otiču sve padavine direktno u rijeke; nešto vode prodire u podzemne vodonosnike.<ref name=":0" /> Oni, zauzvrat, još uvijek mogu hraniti rijeke preko [[Nivo podzemne vode|podzemnih voda]], podzemnih voda ispod površine zemljišta uskladištenih u tlu. Voda se ulijeva u rijeke na mjestima gdje je visina rijeke niža od nadmorske visine.<ref name=":0" /> Ovaj fenomen je razlog zašto rijeke još uvijek mogu teći čak i za vrijeme suše.<ref name=":0" /> Rijeke se također napajaju otapanjem snježnih [[Lednik|glečera]] prisutnih u višim regijama.<ref name=":0" /> U ljetnim mjesecima, više temperature otapaju snijeg i led, uzrokujući dodatno otjecanje vode u rijeke. Otapanje glečera može dopuniti otapanje snijega u vremenima poput kasnog ljeta, kada može ostati manje snijega da se otopi, pomažući da se osigura da rijeke nizvodno od glečera imaju kontinuiranu opskrbu vodom.<ref name=":0" /> === Tok rijeka === Rijeke teku nizbrdo, a njihov smjer određuje [[gravitacija]].<ref name=":29">{{Cite web |last=Warner |first=Hugh |date=2 July 2024 |title=What determines the directional flow of rivers in the United States? |url=https://www.ncesc.com/geographic-faq/what-determines-the-directional-flow-of-rivers-in-the-united-states/ |access-date=1 August 2024 |website=Geographic FAQ Hub: Answers to Your Global Questions}}</ref> Uobičajena zabluda je da sve ili većina rijeka teku sa [[Sjever|sjevera]] na [[jug]], ali to nije istina.<ref name=":29" /> Kako rijeke teku nizvodno, one se na kraju spajaju i formiraju veće rijeke. Reka koja se uliva u drugu je [[pritoka]], a mjesto gde se sastaju je [[ušće]].<ref name=":1" /> Rijeke moraju teći na niže nadmorske visine zbog gravitacije.<ref name=":0" /> Korito rijeke je obično unutar riječne [[Dolina|doline]] između [[Brdo|brda]] ili [[planina]]. Rijeke koje teku kroz nepropusni dio zemlje kao što su stijene će erodirati padine na obalama rijeke.<ref name=":32">{{Cite book |last=Vernon-Harcourt |first=Leveson Francis |url=https://books.google.com/books?id=8hFQAAAAYAAJ&q=rivers |title=Rivers and Canals: Rivers |date=1896 |publisher=Clarendon Press |pages=14–19}}</ref> Kada rijeka isječe visoravan ili slično područje na visokoj nadmorskoj visini, može se formirati [[kanjon]] sa liticama na obje strane rijeke.<ref>{{Cite web |title=Geology – Grand Canyon National Park (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/grca/learn/nature/grca-geology.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref><ref name=":1" /> Područja rijeke sa mekšim stijenama erodira brže od područja sa tvrđim stijenama, što uzrokuje razliku u nadmorskoj visini između dvije tačke rijeke. To može uzrokovati formiranje [[Vodopad|vodopada]] jer tok rijeke pada niz vertikalni pad.<ref>{{Cite web |date=19 October 2023 |title=Waterfall |url=https://education.nationalgeographic.org/resource/waterfall |access-date=1 August 2024 |website=education.nationalgeographic.org}}</ref> [[File:Grand_Canyon_Powell_Point_Evening_Light_02_2013.jpg|left|thumb|[[Colorado (rijeka)|Rijeka Colorado]] je usjekla [[Grand Canyon]].]] Rijeka u propusnom području ne pokazuje ovo ponašanje i može čak imati podignute obale zbog nanosa.<ref name=":32"/> Rijeke također mijenjaju svoj krajolik putem transporta [[Sedimenti|sedimenta]], često poznatog kao aluvij kada se primjenjuje posebno na rijeke.<ref name=":10">{{Cite journal |last=Twidale |first=C.R. |date=20 March 2004 |title=River pattersn and their meaning |url=http://repository.geologyscience.ru/bitstream/handle/123456789/38115/Twid_04.pdf?sequence=1&isAllowed=y |journal=Earth-Science Reviews |volume=67 |issue=3 |pages=159–218 |doi=10.1016/j.earscirev.2004.03.001 |bibcode=2004ESRv...67..159T |via=Elsevier Science Direct}}</ref><ref name=":32"/> Ovaj otpad dolazi od erozije koju vrše same rijeke, krhotina koje su [[Padavina|padavine]] izbacile u rijeke, kao i erozije uzrokovane sporim kretanjem [[Lednik|glečera]]. Pijesak u pustinjama i sediment koji formira barska ostrva je iz rijeka.<ref name=":10" /> Veličina čestica krhotina postepeno se sortira prema rijeci, pri čemu teže čestice poput stijena tonu na dno, a sitnije čestice poput pijeska ili mulja nose se dalje niz rijeku. Ovaj sediment se može taložiti u riječnim dolinama ili biti odnesen u more.<ref name=":32"/> Prinos nanosa rijeke je količina pijeska po jedinici površine unutar sliva koja se uklanja tokom određenog vremenskog perioda.<ref name=":30">{{Cite web |last1=Griffiths |first1=Peter G. |last2=Hereford |first2=Richard |last3=Webb |first3=Robert H. |year=2006 |title=Sediment yield and runoff frequency of small drainage basins in the Mojave Desert, California and Nevada |url=https://pubs.usgs.gov/fs/2006/3007/ |access-date=1 August 2024 |publisher=United States Geological Survey}}</ref> Praćenje prinosa nanosa u rijeci je važno za [[Ekolog|ekologe]] kako bi razumjeli zdravlje njenih [[Ekosistem|ekosistema]], stopu erozije riječne okoline i efekte ljudskih aktivnosti.<ref name=":30" /> [[File:Nile's_wildlife_in_Egypt1.jpg|alt=A photo showing a wide river with a variety of low wetland vegetation on the sides.|thumb|[[Nil]] u [[Egipat|Egiptu]] poznat je po svojim plodnim poplavnim ravnicama, koje poplave svake godine.]] Rijeke rijetko teku u pravoj liniji, umjesto toga radije krivudaju.<ref name=":10" /> To je zato što svaka prirodna prepreka toku rijeke može uzrokovati skretanje struje u drugom smjeru. Kada se to dogodi, aluvijum koji nosi rijeka može se nagomilati na ovoj prepreci, preusmjeravajući tok rijeke. Tok se tada usmjerava na suprotnu obalu rijeke, koja će erodirati u konkavniji oblik kako bi se prilagodila toku. Banka će i dalje blokirati tok, uzrokujući da se reflektira u drugom smjeru. Tako se stvara krivina u rijeci.<ref name=":32"/> Rijeke mogu teći kroz niske, ravne regije na svom putu prema moru.<ref name=":4">{{Cite web |title=Floodplains – All About Watersheds |url=https://allaboutwatersheds.org/library/kyw-poster-files-and-links/floodplains |access-date=14 July 2024 |website=allaboutwatersheds.org }}{{Mrtav link}}</ref> Ova mjesta mogu imati [[Poplavna ravnica|poplavne ravnice]] koje su periodično poplavljene kada postoji visok nivo vode koja teče kroz rijeku. Ovi događaji se mogu nazvati "vlažnim sezonama" i "sušnim sezonama" kada su poplave predvidljive zbog klime.<ref name=":4" /> Aluvij nošen rijekama, natovaren [[mineralima]], taloži se u poplavnu ravnicu kada se obale izliju, obezbeđujući nove hranljive materije u tlu, omogućavajući im da podrže ljudsku aktivnost kao što je [[poljoprivreda]], kao i mnoštvo biljnog i životinjskog svijeta.<ref name=":4" /><ref name=":1" /> Nanos iz rijeka može formirati privremena ili dugotrajna riječna ostrva.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=Baubinienė |first1=Aldona |last2=Satkūnas |first2=Jonas |last3=Taminskas |first3=Julius |date=February 2015 |title=Formation of fluvial islands and its determining factors, case study of the River Neris, the Baltic Sea basin |url=https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2014.12.025 |journal=Geomorphology |volume=231 |pages=343–352 |doi=10.1016/j.geomorph.2014.12.025 |bibcode=2015Geomo.231..343B |issn=0169-555X}}</ref> Ova ostrva postoje u skoro svakoj rijeci.<ref name=":28" /> ==== Netrajne rijeke ==== Otprilike polovina svih plovnih puteva na Zemlji su povremene rijeke, koje nemaju uvijek neprekidan tok vode tokom cijele godine.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Shanafield |first1=Margaret |last2=Bourke |first2=Sarah A |last3=Zimmer |first3=Margaret A |last4=Costigan |first4=Katie H |date=March 2021 |title=An overview of the hydrology of non-perennial rivers and streams |url=https://wires.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wat2.1504 |journal=WIREs Water|volume=8 |issue=2 |doi=10.1002/wat2.1504 |bibcode=2021WIRWa...8E1504S |issn=2049-1948}}</ref> To može biti zato što je aridna klima previše suha ovisno o godišnjem dobu da bi mogla podržati potok, ili zato što je rijeka sezonski zaleđena zimi (kao što je u području sa značajnim [[Permafrost|permafrostom]]), ili u izvorima rijeka u planinama, gdje je otapanje snijega potrebno da nahrani rijeku.<ref name=":19" /> Ove rijeke se mogu pojaviti u različitim klimatskim uslovima, a ipak pružaju stanište za vodeni život i obavljaju druge ekološke funkcije.<ref name=":19" /> ==== Podzemne rijeke ==== [[File:Blue water cave underwater river.png|alt=A river of blue water flowing through a brown rock cave with sun peeking through.|thumb|Pećina Plave vode u [[Quezon (Filipini)|Quezon]] na [[Filipini]]ma ima podzemnu rijeku.|upright=0.9]] [[Ponornice]] mogu teći podzemno kroz poplavljene pećine.<ref name=":24">{{Cite web |last=Arellano |first=Astrid |date=29 May 2024 |title=Yucatán Peninsula's hidden underground life tracks changes at the surface |url=https://news.mongabay.com/2024/05/yucatan-peninsulas-hidden-underground-life-tracks-changes-at-the-surface/ |access-date=22 July 2024 |website=Mongabay Environmental News}}</ref> To se može dogoditi u [[Kraški sistem|kraškim sistemima]], gdje se stijene rastvaraju i formiraju pećine. Ove rijeke pružaju stanište za različite [[Mikroorganizam|mikroorganizme]] i postale su važna meta proučavanja [[Mikrobiolog|mikrobiologa]].<ref name=":24" /> Druge rijeke i potoci su prekriveni ili pretvoreni u tunele zbog ljudskog razvoja.<ref name=":25">{{Cite web |last=Howard |first=Brian Clark |date=1 January 2017 |title=11 Rivers Forced Underground |url=https://www.nationalgeographic.com/environment/article/underground-rivers |access-date=22 July 2024 |website=Environment}}</ref> Ove rijeke obično ne ugošćuju život i često se koriste samo za oborinske vode ili kontrolu poplava.<ref name=":25" /> Jedan takav primjer je Sunswick Creek u New Yorku, koji je bio pokriven 1800-ih godina i sada postoji samo kao cijev nalik na kanalizaciju.<ref name=":25" /> === Završetak rijeke === [[File:Lena_River_Delta_-_Landsat_2000.jpg|alt=A satellite photo of a large river delta with many branching paths.|thumb|Delta rijeke [[Lena|Lene]] u [[Rusija|Rusiji]] formirana je od riječnog sedimenta.|upright=0.8]] Dok se rijeke mogu uljevati u [[Jezero|jezera]] ili umjetne objekte kao što su [[Rezervoar|rezervoari]], voda u njima uvijek će teći prema [[Okean|okeanu]].<ref name=":0" /> Međutim, ako ljudska aktivnost izvuče previše vode iz rijeke za druge svrhe, korito rijeke može presušiti prije nego što stigne do mora.<ref name=":0" /> [[Ušće]] rijeke može imati nekoliko oblika. Nivoi plimnih rijeka (često dio ušća) imaju porast i pad s plimom.<ref name=":0" /> Budući da su nivoi ovih rijeka često već na nivou mora ili blizu njega, tok aluvijuma i [[Bočata voda|bočate vode]] koja teče u ovim rijekama može biti uzvodno ili nizvodno u zavisnosti od doba dana.<ref name=":32"/> Rijeke koje nisu plimne mogu formirati delte koje kontinuirano talože aluvij u more iz svojih ušća.<ref name=":32"/> U zavisnosti od aktivnosti talasa, jačine rijeke i jačine plimne struje, sediment se može akumulirati i formirati novo zemljište.<ref name=":5">{{Cite web |title=Delta Landforms (U.S. National Park Service) |url=https://www.nps.gov/articles/delta-landforms.htm |access-date=14 July 2024 |publisher=National Park Service}}</ref> Kada se gleda odozgo, delta može izgledati kao da ima oblik nekoliko trouglastih oblika jer se čini da se ušće rijeke odvaja od izvorne obale.<ref name=":5" /> == Klasifikacija == [[File:Flussordnung_(Strahler).svg|thumb|upright=0.8|Dijagram moguće rijeke sa označenim Strahlerovim brojem svake pritoke.]] U [[Hidrologija|hidrologiji]], red tokova je pozitivan cijeli broj koji se koristi za opisivanje nivoa grananja rijeke u slivu.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Harrel |first1=Richard C. |last2=Dorris |first2=Troy C. |year=1968 |title=Stream Order, Morphometry, Physico-Chemical Conditions, and Community Structure of Benthic Macroinvertebrates in an Intermittent Stream System |url=https://www.jstor.org/stable/2423611 |journal=The American Midland Naturalist |volume=80 |issue=1 |pages=220–251 |doi=10.2307/2423611 |jstor=2423611 |issn=0003-0031}}</ref> Postoji nekoliko sistema reda tokova, od kojih je jedan [[Strahlerov broj]]. U ovom sistemu, prve pritoke rijeke su rijeke 1. reda. Kada se spoje dvije rijeke 1. reda, rezultirajuća rijeka je 2. reda. Ako se rijeka višeg reda i nižeg reda spoje, redoslijed se povećava od one koja je od prethodnih rijeka imala viši red.<ref name=":27" /> Redoslijed toka je u korelaciji i stoga se može koristiti za predviđanje određenih tačaka podataka vezanih za rijeke, kao što je veličina sliva (drenažna površina) i dužina kanala.<ref name=":27" /> == Vanzemaljske rijeke == [[File:Dried out river valley network on Mars ESA19255459.tiff|alt=An orange moonscape, showing the rusty Mars soil. Impressions in the sand show where rivers once flowed, in a fractal-like form.|thumb|Presušena mreža riječnih dolina na Marsu]] Danas površina [[Mars]]a nema tečnu vodu. Sva voda na Marsu dio je ledenih kapa permafrosta ili vodene pare u tragovima u atmosferi.<ref>{{Cite web |title=Mars Education {{!}} Developing the Next Generation of Explorers |url=https://marsed.asu.edu/mep/water#:~:text=Like%20Earth,%20Mars%20today%20has,lies%20underground%20in%20the%20subsurface. |access-date=15 October 2024 |website=marsed.asu.edu}}</ref> Međutim, postoje dokazi da su rijeke tekle na Marsu najmanje 100.000 godina.<ref name=":2">{{Cite web |date=7 May 2020 |title=Deep, Perennial or Semi-Perennial Rivers Flowed on Early Mars {{!}} Sci.News |url=https://www.sci.news/space/rivers-early-mars-08404.html#:~:text=%E2%80%9COur%20study%20demonstrates%20sustained%20river,precipitation-driven%20hydrological%20cycle.%E2%80%9D |access-date=15 October 2024 |website=Sci.News: Breaking Science News |language=en-US}}</ref> [[Hellas Planitia]] je [[krater]] koji je ostao iza udara [[Asteroidi|asteroida]]. Ima sedimentne stijene koje su nastale prije 3,7 milijardi godina i polja [[lava|lave]] koja su stara 3,3 milijarde godina.<ref name=":2" /> Slike visoke rezolucije površine ravnice pokazuju dokaze riječne mreže, pa čak i riječnih delti.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |last=Berard |first=Adrienne |date=23 October 2023 |title=Curiosity rover finds new evidence of ancient Mars rivers, a key signal for life {{!}} Penn State University |url=https://www.psu.edu/news/research/story/curiosity-rover-finds-new-evidence-ancient-mars-rivers-key-signal-life |access-date=15 October 2024 |website=psu.edu}}</ref> Ove slike otkrivaju kanale formirane u stijeni, koje su geolozi koji proučavaju rijeke na Zemlji prepoznali kao stvorene od rijeka,<ref name=":2" /> kao i reljefne oblike "klupa i padina", izbočine stijena koje pokazuju dokaze riječne erozije. Ne samo da ove formacije sugerišu da su rijeke nekada postojale, već i da su tekle dugi vremenski period i da su bile dio [[Hidrološki ciklus|hidrološkog ciklusa]] koji je uključivao [[Padavina|padavine]].<ref name=":2" /> Termin [[Flumen|flumen]], u [[Planetarna geologija|planetarnoj geologiji]], odnosi se na kanale na [[Saturn]]ovom mjesecu [[Titan (satelit)|Titanu]] koji mogu prenositi tekućinu.<ref>{{Citation |last=Hargitai |first=Henrik |title=[Flumen], Flumina |date=2021 |work=Encyclopedia of Planetary Landforms |pages=1–1 |editor-last=Hargitai |editor-first=Henrik |url=https://link.springer.com/referenceworkentry/10.1007/978-1-4614-9213-9_167-1 |access-date=15 October 2024 |place=New York, NY |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/978-1-4614-9213-9_167-1 |isbn=978-1-4614-9213-9 |editor2-last=Kereszturi |editor2-first=Ákos}}</ref><ref name=":6">{{Cite web |last=Chu |first=Jennifer |date=19 June 2024 |title=Study: Titan’s lakes may be shaped by waves |url=https://news.mit.edu/2024/study-titans-lakes-may-be-shaped-by-waves-0619 |access-date=15 October 2024 |website=MIT News {{!}} Massachusetts Institute of Technology |language=en}}</ref> Titanovim rijekama teku tečni [[metan]] i [[etan]]. Postoje riječne doline koje pokazuju talasnu eroziju, mora i okeane.<ref name=":6" /> Naučnici se nadaju da će proučiti ove sisteme kako bi vidjeli kako obale erodiraju bez utjecaja ljudskih aktivnosti, nešto što nije moguće kada se proučavaju kopnene rijeke.<ref name=":6" /> == Također pogledajte == * [[Spisak rijeka u Bosni i Hercegovini|Rijeke u BiH]] * [[Spisak najdužih rijeka na svijetu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Rivers}} * https://www.youtube.com/watch?v=6VdKoqsHRqQ&#x20;Earth&#x20;Water&#x20;Sources&#x20;–&#x20;Streams&#x20;and&#x20;Rivers * http://maternjijezik-tirol.net/cms/?page_id=472{{Mrtav link}} {{Forme Zemljine površine}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Hidrologija]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Sedimentologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] ld8eycw8lr6q5jvt6tgdjk6sokuhesy 0 19940 3848293 3822534 2026-05-21T10:29:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848293 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fizička veličina | ime = Snaga | jedinica = [[vat]] (W) | simboli = {{mvar|P}} | osnovneveličine = [[kilogram|kg]]⋅[[metar|m]]{{sup|2}}⋅[[sekunda|s]]{{sup|−3}} | dimenzija = | izvođenja = {{Unbulleted list | {{math|1=''P'' = [[Energija|''E'']]/[[Vrijeme|''t'']]}} | {{math|1=''P'' = [[Sila|''F'']]·[[Brzina|''v'']]}} | {{math|1=''P'' = [[Električni napon|''V'']]·[[Električna struja|''I'']] }} | {{math|1=''P'' = [[Moment sile|''τ'']]·[[Ugaona brzina|''ω'']] }} }} }} {{Klasična mehanika}} '''Snaga''' je izvršeni [[rad]] u jedinici [[vrijeme|vremena]] ili promjena [[energija|energije]] u jednici vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.pearson.com/channelsphysics/study-guides/work-energy-and-power-fundamental-concepts-in|title=Physics Study Guide: Work, Energy, and Power Explained {{!}} Notes|website=www.pearson.com|language=en|access-date=29. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Oznaka u fizici za snagu je '''P''' (od riječi ''Power''). Ako uzmemo '''A''' kao oznaku za rad, '''t''' oznaku za vrijeme, a '''&Delta;E''' kao oznaku za promjenu energije imao slijedeću formulu za izračunavanje snage: <math>P={A \over t}={\Delta E \over t}</math> Iz ove formule možemo naći jedinicu za snagu: <math>P=1\,{\rm \frac{J}{s}}=1\,{\rm W}~\text{(vat)}</math> Jedinica za snagu '''[[vat]]. ''' dobila je ime po [[Engleska|engleskom]] [[fizičar]]u [[James Watt|Jamesu Wattu]]. Jedan vat jednak je količniku jednog džula (J), jedinice za rad i energiju, i [[sekunda|sekunde]] (s), jedinice za vrijeme. == Primjer == Zamislimo dva čovjeka koji trebaju prenijeti 10 vreća pijeska iz mjesta A na mjesto B. Uz pomoć svoje sile, na putu od tačke A od tačke B ta dva ćovjeka izvrše rad i izgube određenu energiju. Ako prvi čovjek nosi po dvije vreće od jednom koristeći veću [[sila|silu]], dok drugi koristeći manju silu prenosi po jednu vreću, tada će prvi čovjek duplo brže prenijeti vreće od drugog čovjeka, te možemo reći da prvi čovjek ima duplo veću snagu. U drugom primjeru bismo mogli uzeti usporedbu dva automobila. Uzmimo da oba auta imaju [[Masa|masu]] od 700 [[kilogram|kg]]. Ako prvom autu treba 8 s da ubrza do 100&nbsp;km/h, a drugom 16 s, tada je snaga motora prvog auta 50% veća od snage motora drugog, iako je i ovdje do zadane [[Brzina|brzine]] izvršen isti rad (s obzirom na to da je pretpostavljena ista masa). {{FizikaPortal}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.ebsco.com/research-starters/physics/energy-and-power * https://www.bbc.co.uk/bitesize/articles/zfgkh4j * https://isaacscience.org/concepts/cp_power {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Termodinamika]] [[Kategorija:Fizikalne veličine]] jtdy8yshhgqg9mrlvpu71khnxrsqxcu 0 20000 3848251 3530910 2026-05-21T09:30:58Z Srđan 73336 3848251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | ime_sajta = Gmail | logo = Gmail icon (2026).svg | logo_veličina = 120px | logo_opis = | slika_ekrana = | slika_ekrana_veličina = | slika_ekrana_opis = | url = http://mail.google.com | slogan = | komercijalno = Da | vrsta = [[Webmail]] | registracija = Potrebna | jezik = Višejezična podrška | broj_korisnika = | licenca sadržaja = | programski_jezik = | vlasnik = [[Google]] | autor = | urednik = | datum_pokretanja = | prihod = | alexa = | ip = | trenutni_status = Online | fusnote = }} '''Gmail''' je besplatni [[webmail]] (internet email) servis. Sredinom 2004, Google je ponudio novi servis po ovom imenu. Mnogi su pomislili da je to prevara, ali tadašnja Googleova ''prvoaprilska šala'' je bila ponuda za posao u Googleovoj bazi na mjesecu.<ref>http://www.google.com/jobs/lunar_job.html</ref> Prilikom prvog pokretanja servisa korisnici su imali kapacitet od 2,7 GB prostora za email, alat za izdvajanje [[spam]]a, brz web interfejs, i Google tehnologiju za pretragu pošte. Za registraciju na GMailu je bila potrebna posebna pozivnica koju je jedino mogao poslati već registrovani korisnik GMaila, ali trenutno se mogu registrovati svi zainteresovani, potpuno besplatno. Danas je Gmail centralni servis [[Google račun]]a preko kojeg se dobija pristup na [[Android (operativni sistem)|Android]] mobitelima, [[Google Chrome]]u i ostalim Googleovim servisima. Od juna 2012. godine Gmail je najviše korišteni email provajder na internetu sa preko 425 miliona korisnika.{{izvor}} Prema procjenama iz 2014. godine, 60% firmi srednje veličine u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] koriste Gmail. U maju 2014. godine, Gmail je postala prva aplikacija na [[Google Play|Google Play Store]] sa milion instalacija na [[Android (operativni sistem)|Android]] uređajima. == Privatnost == [[Google]] automatski skenira poštu da doda reklame i da filteruje spam. Čanovi grupa za zaštitu privatnosti su izrazili brigu zato što Google direktno skenira privatnu poštu, čime to postaje sigurnosni problem. Dozvoljavanje sadržaja da bude pročitan, čak i ako se radi o računaru, smanjuje očekivanu privatnost. Google brani svoj položaj govoreći da njihovo skeniranje pošte ide u korist korisnika. Neki sumnjaju da Google prikuplja velike količine privatnih podataka pomoću svojih usluga, uključujući i Gmail ({{jez-en|data mining}}). == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == * [[Outlook.com]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gmail}} * [https://mail.google.com Zvanični sajt] {{Google}} [[Kategorija:Email servisi]] [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Webmail]] m8o10g0w4jctgfqr6nr7zcoq8m0nz2k 0 20598 3847981 3748361 2026-05-20T12:28:53Z NeptuneBot 126033 /* Ostali kalendari */ pravopis, replaced: sa c → s c using [[Project:AWB|AWB]] 3847981 wikitext text/x-wiki '''Godina''' je [[vrijeme]] potrebno da astronomski objekti završe jednu orbitu. Na primjer, godina na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] je vrijeme potrebno Zemlji da se okrene oko [[Sunce|Sunca]]. Tačnije, to je razdoblje između bilo koja dva uzastopna dolaska Zemlje u određeni položaj naspram Sunca ([[konjunkcija (astronomija)|konjunkcija]], [[opozicija (astronomija)|opozicija]]...). Općenito, godina se smatra kalendarskom godinom, ali se ova riječ koristi i za periode koji su slabo povezani sa kalendarskom ili astronomskom godinom, kao što su [[sezonska godina]], [[fiskalna godina]], [[akademska godina]], itd. Termin se također može koristiti u vezi sa bilo kojim dugim periodom ili ciklusom, kao što je [[Velika godina]].<ref>[[OED]], s.v. "year", entry 2.b.: "''transf.'' Applied to a very long period or cycle (in chronology or mythology, or vaguely in poetic use)."</ref> Zbog aksijalnog nagiba Zemlje, u toku godine dolazi do prolaska [[Godišnje doba|godišnjih doba]], obilježenih promjenom vremena, satima dnevnog svjetla, a samim tim i vegetacijom i plodnošću tla. U [[Umjereni pojas|umjerenim]] i subpolarnim područjima širom planete općenito se prepoznaju četiri godišnja doba: [[proljeće]], [[ljeto]], [[jesen]] i [[zima]]. U [[Tropi|tropskim]] i suptropskim regionima, nekoliko geografskih sektora ne predstavlja definisana godišnja doba; ali u sezonskim tropima, godišnje vlažne i suhe sezone se prepoznaju i prate. == Sezonska godina == [[Sezonska godina]] je vrijeme između uzastopnih ponavljanja sezonskih događaja kao što su poplave rijeka, migracija određenih vrsta ptica, cvjetanja biljnih vrsta, prvog mraza ili prvog kola igre u nekom sportu. Svi ovi događaji mogu imati široke varijacije od nekoliko mjeseci iz godine u godinu. == Kalendarska godina == [[Kalendarska godina]] je aproksimacija broja dana Zemljinog orbitalnog perioda, koji se računa u datom kalendaru. [[Gregorijanski kalendar]], ili savremeni kalendar, predstavlja kalendarsku godinu ili kao zajedničku godinu od 365 dana ili kao prestupnu godinu od 366 dana, kao što to čini [[julijanski kalendar]]. Za gregorijanski kalendar, prosječna dužina kalendarske godine (srednja godina) u cijelom prestupnom ciklusu od 400 godina je 365,2425 dana (97 od 400 godina su prestupne godine).<ref>{{cite web |url=https://www.grc.nasa.gov/www/k-12/Numbers/Math/Mathematical_Thinking/calendar_calculations.htm |title= Calendar Calculations |author=<!--Not stated--> |date= |website=Glenn Learning Technologies Project |publisher=National Aeronautics Space Administration |access-date=11. 11. 2023 |quote=}}</ref> == Interkalacija == Astronomske godine nemaju cijeli broj dana ili lunarnih mjeseci. Svaki kalendar koji prati astronomsku godinu mora imati sistem [[Interkalacija|interkalacije]] kao što su [[Prestupna godina|prestupne godine]]. === Julijanski kalendar === U [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], prosječna (srednja) dužina godine iznosi 365,25 dana. U neprestupnoj godini ima 365 dana, u prestupnoj godini ima 366 dana. Prijestupna godina se javlja svake četvrte godine, ili prijestupna godina, tokom koje se prijestupni dan ubacuje u mjesec februar. Naziv "Prestupni dan" se primjenjuje na dodani dan. U astronomiji, julijanska godina je jedinica vremena definisana kao 365,25 dana, svaki od tačno 86,400 sekundi ([[Osnovne SI jedinice|SI osnovna jedinica]]), što ukupno iznosi tačno 31,557,600 sekundi u julijanskoj astronomskoj godini.<ref>{{cite web |publisher=International Astronomical Union IAU |url=http://www.iau.org/science/publications/proceedings_rules/units/ |title=SI units |access-date=18. 2. 2010 |archive-date=16. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130716232020/http://www.iau.org/science/publications/proceedings_rules/units/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |first=George A. |last=Wilkins |url=http://www.iau.org/static/publications/stylemanual1989.pdf |title=The IAU Style Manual |year=1989 |journal=IAU Transactions |volume=XXB |access-date=29. 12. 2023 |archive-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726170213/http://www.iau.org/static/publications/stylemanual1989.pdf |url-status=dead }}</ref> === Revidirani julijanski kalendar === [[Revidirani julijanski kalendar]], predložen 1923. i korišten u nekim [[Pravoslavna crkva|istočnim pravoslavnim crkvama]], ima 218 prijestupnih godina svakih 900 godina, za prosječnu (srednju) dužinu godine od 365,2422222 dana, što je blizu dužine srednje [[Tropska godina|tropske godine]], 365,24219 dana (relativno greška od 9·10). Godine 2800. n.e, gregorijanski i revidirani julijanski kalendar počeli su se razlikovati za jedan kalendarski dan.<ref>{{Cite journal |bibcode = 1924PA.....32..407S|title = The new calendar of the eastern churches|last1 = Shields |first1 = Miriam Nancy|journal = Popular Astronomy|year = 1924|volume = 32|pages = 407}}</ref> === Gregorijanski kalendar === [[Gregorijanski kalendar]] ima za cilj da osigura da [[ravnodnevnica]] prema sjeveru padne na ili neposredno prije 21. marta i stoga slijedi godinu ravnodnevnice prema sjeveru, ili [[Tropska godina|tropsku godinu]].<ref>{{Cite book |last=Ziggelaar |first=A. |year=1983 | chapter-url=http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?journal=grc..&year=1983&volume=book&letter=.&db_key=GEN&page_ind=230&plate_select=NO&data_type=GIF&type=SCREEN_GIF&classic=YES |chapter=The Papal Bull of 1582 Promulgating a Reform of the Calendar |editor1=G. V. Coyne|editor2=M. A. Hoskin |editor3=O. Pedersen |title=Gregorian Reform of the Calendar: Proceedings of the Vatican Conference to Commemorate its 400th Anniversary |location=Vatican City |publisher=Pontifical Academy of Sciences|page=223}}</ref> Budući da su 97 od 400 godina prijestupne godine, srednja dužina gregorijanske kalendarske godine je 365,2425 dana; sa relativnom greškom ispod jednog ppm (8·10) u odnosu na trenutnu dužinu srednje tropske godine (365,24219 dana) i još bliže tekućoj martovskoj godini [[Ravnodnevnica|ravnodnevnice]] od 365,242374 dana koju želi da uskladi. === Ostali kalendari === Historijski gledano, lunisolarni kalendari su računali čitave prijestupne mjesece na osnovu posmatranja. Lunisolarni kalendari su uglavnom izašli iz upotrebe osim iz liturgijskih razloga ([[hebrejski kalendar]], razni [[hinduistički kalendari]]). Moderna adaptacija historijskog [[Dželali kalendar]]a, poznatog kao [[Solarni hidžretski kalendar]] (1925.), je čisto solarni kalendar sa nepravilnim obrascem prestupnih dana zasnovanim na posmatranju (ili astronomskom proračunu), s ciljem da se [[nova godina]] (Nowruz) postavi na dan proljetne ravnodnevice (za vremensku zonu [[Teheran]]a), za razliku od korištenja algoritamskog sistema prijestupnih godina. == Numeracija godina == [[Kalendarska era]] dodjeljuje broj svakoj uzastopnoj godini, koristeći referentni događaj u prošlosti (koji se naziva [[epoha]]) kao početak ere. Era gregorijanskog kalendara je najrasprostranjeniji građanski kalendar na svijetu.<ref>{{cite book |last=Richards |first=E.G. |date=2013 |contribution=Calendars |editor1-first=S.E. |editor1-last=Urban |editor2-first=P.K. |editor2-last=Seidelmann |url=http://aa.usno.navy.mil/publications/docs/c15_usb_online.pdf |title=Explanatory Supplement to the Astronomical Almanac |edition=3rd |pages=585, 590 |location=Mill Valley, CA |publisher=University Science Books |isbn= 978-1-891389-85-6 |access-date= 9. 5. 2018 |archive-date= 30. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190430134555/http://aa.usno.navy.mil/publications/docs/c15_usb_online.pdf |url-status=dead }}</ref> Njegova epoha je procjena datuma rođenja [[Isus|Isusa iz Nazareta]] iz 6. stoljeća. Brojevi godina su zasnovani na inkluzivnom brojanju, tako da ne postoji "nulta godina". Godine prije epohe su skraćene prije Krista ili prije nove ere. U astronomskom numerisanju godina, pozitivni brojevi označavaju godine naše ere, broj 0 označava 1 p. n. e./p. n. e, −1 označava 2 p. n. e./p. n.e, i tako dalje. Ostale ere uključuju onu antičkog Rima, Ab Urbe Condita ("od osnivanja grada), skraćeno AUC; Anno Mundi ("godina svijeta"), korištenu za [[hebrejski kalendar]] i skraćeno AM; i japanska carska doba. Islamska [[hidžretska godina]], (godina [[Hidžra|hidžre]], Anno Hegirae skraćeno AH), je lunarni kalendar od dvanaest lunarnih mjeseci i stoga je kraća od solarne godine. [[Solarni kalendar]]i su obično uređeni da prate sezone, ali zbog razlika u dužini sezonske godine koja dosta varira, oni umjesto toga koriste astronomsku godinu. Na primjer, stari Egipćani su koristili pojavljivanje zvijezde [[Sirius]]a u svrhu predviđanja poplava rijeke [[Nil]]a. [[Gregorijanski kalendar]] načinjen je tako da zadržava proljetnu ravnodnevnicu na [[21. mart]]u ili blizu njega, tako da on prati tropsku godinu. Nijedan astronomski kalendar nema cijeli broj dana ili mjeseci, tako da svaki kalendar koji prati astronomsku godinu mora imati sistem interkalacija poput [[Prestupna godina|prestupne godine]]. == Praktične podjele == Finansijski i naučni proračuni često koriste kalendar od 365 dana da pojednostave dnevne stope. === Fiskalna godina === [[Fiskalna godina]] ili finansijska godina je period od 12 mjeseci koji se koristi za izračunavanje godišnjih finansijskih izvještaja u preduzećima i drugim organizacijama. U mnogim [[jurisdikcija]]ma, propisi koji se odnose na [[računovodstvo]] zahtijevaju takve izvještaje jednom u dvanaest mjeseci, ali ne zahtijevaju da dvanaest mjeseci predstavlja kalendarsku godinu. Na primjer, u [[Kanada|Kanadi]] i [[Indija|Indiji]] fiskalna godina teče od 1. aprila; u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] važi od 1. aprila za potrebe [[Porez na dobit|poreza na dobit]] preduzeća i državnih finansijskih izveštaja, ali od 6. aprila za potrebe ličnog oporezivanja i plaćanja državnih davanja; u [[Australija|Australiji]] traje od 1. jula; dok u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] fiskalna godina savezne vlade teče od 1. oktobra. === Akademska godina === [[Akademska godina]] je godišnji period tokom kojeg [[student]] pohađa obrazovnu ustanovu. Akademska godina se može podijeliti na akademske termine, kao što su [[Semestar|semestri]] ili [[kvartal]]i. Školska godina u mnogim zemljama počinje u augustu ili septembru i završava se u maju, junu ili julu. U [[Izrael]]u akademska godina počinje oko oktobra ili novembra, u skladu sa drugim mjesecom hebrejskog kalendara. Neke škole u Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi i Sjedinjenim Državama dijele školsku godinu na tri približno jednaka roka (koja se u Sjedinjenim Državama nazivaju tromjesečjima), koji se otprilike poklapaju s jeseni, zimom i proljećem. Na nekima, skraćenu ljetnu sesiju, koja se ponekad smatra dijelom redovne akademske godine, studenti pohađaju na dobrovoljnoj ili izbornoj osnovi. Druge škole dijele godinu na dva glavna semestra, prvi (obično od augusta do decembra) i drugi semestar (od januara do maja). Svaki od ovih glavnih semestara može se podijeliti na pola ispitima na sredini semestra, a svaka polovina se naziva četvrtinom (ili terminom u nekim zemljama). Može postojati i dobrovoljna ljetna sesija ili kratka januarska sesija. Neke druge škole, uključujući neke u Sjedinjenim Državama, imaju četiri perioda ocjenjivanja. Neke škole u Sjedinjenim Državama, posebno ''Boston Latin School'', mogu podijeliti godinu na pet ili više perioda obilježavanja. Neki u odbranu ovoga navode da možda postoji pozitivna korelacija između učestalosti prijavljivanja i akademskog postignuća. U školama u SAD obično postoji 180 dana nastave svake godine, ne računajući vikende i pauze, dok u državnim školama u Kanadi, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu postoji 190 dana, a u Australiji 200 dana. U Indiji akademska godina obično počinje od 1. juna i završava se 31. maja. Iako škole počinju da se zatvaraju od sredine marta, stvarno akademsko zatvaranje je 31. maja, a u [[Nepal]]u počinje od 15. jula. Škole i univerziteti u Australiji obično imaju akademske godine koje su otprilike usklađene s kalendarskom godinom (tj. počevši od februara ili marta i završavajući od oktobra do decembra), jer južna hemisfera doživljava ljeto od decembra do februara. == Astronomska godina == === Julijanska godina === Julijanska godina, kako se koristi u astronomiji i drugim naukama, je vremenska jedinica definisana kao tačno 365,25 dana od po 86.400 SI sekundi ("efemeridni dani"). Ovo je normalno značenje jedinice "godina" koja se koristi u različitim naučnim kontekstima. Julijanski vijek od 36.525 efemeridnih dana i julijanski milenijum od 365.250 efemeridnih dana koriste se u astronomskim proračunima. U osnovi, izražavanje vremenskog intervala u julijanskim godinama je način da se precizno specificira količina vremena (a ne koliko "stvarnih" godina), za duge vremenske intervale u kojima bi navođenje broja efemeridnih dana bilo nezgrapno i neintuitivno. Po konvenciji, julijanska godina se koristi za izračunavanje udaljenosti koju pokriva [[svjetlosna godina]]. U [[Unificirani kod za mjerne jedinice|Unificiranom kodu za mjerne jedinice]] (ali ne prema [[Međunarodna unija čiste i primijenjene fizike|Međunarodnoj uniji čiste i primijenjene fizike]] ili [[Međunarodna unija geoloških nauka|Međunarodnoj uniji geoloških nauka]], vidi dolje), simbol a (bez indeksa) uvijek se odnosi na julijansku godinu, a_j, od tačno 31.557.600 [[Sekunda|sekundi]]. 365,25 d × 86400 s = 1 a = 1 a_j = 31,5576 Ms Prefiksi SI množitelja mogu se primijeniti na njega da bi se formirali "ka", "Ma", itd.<ref name="UCUM">{{cite web | title=The Unified Code for Units of Measure | website= UCUM | date=21. 11. 2017 | url=https://ucum.org/ucum.html#para-31 | access-date=27. 7. 2022}}</ref> === Zvjezdana, tropske i anomalističke godine === Svaka od ove tri godine može se slobodno nazvati astronomskom godinom. [[Zvjezdana godina]] je vrijeme potrebno da Zemlja izvrši jedan okret svoje orbite, mjereno u odnosu na fiksni referentni okvir (kao što su fiksne zvijezde, latinska sidera, singularni sidus). Njegovo prosječno trajanje je 365,256363004 dana (365 d 6 h 9 min 9,76 s) (u epohi J2000.0 = 1. januara 2000., 12:00:00 TT).<ref>International Earth Rotation and Reference System Service. (2010).[http://hpiers.obspm.fr/eop-pc/models/constants.html IERS EOP PC Useful constants.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029154942/http://hpiers.obspm.fr/eop-pc/models/constants.html |date=29. 10. 2012 }}</ref> Danas se srednja [[tropska godina]] definiše kao vremenski period u kojem se srednja ekliptička dužina Sunca povećava za 360 stepeni.<ref>Richards, E.G. (2013). Calendars. In S.E. Urban & P.K. Seidelmann (Eds.), ''Explanatory Supplement to the Astronomical Almanac'' (3rd ed.). Mill Valley, CA: University Science Books. p. 586.</ref> Budući da se ekliptička dužina Sunca mjeri u odnosu na ravnodnevnicu,<ref>{{cite web |url-status=live |url=https://aa.usno.navy.mil/faq/asa_glossary#longitude-ecliptic |title=longitude, ecliptic |archive-url=https://web.archive.org/web/20230908233641/https://aa.usno.navy.mil/faq/asa_glossary#longitude-ecliptic |archive-date= 8. 9. 2023 |postscript=,}} and {{cite web |url-status=live |url=https://aa.usno.navy.mil/faq/asa_glossary#dynamical-equinox |title=dynamical equinox |archive-url=https://web.archive.org/web/20230908233641/https://aa.usno.navy.mil/faq/asa_glossary#dynamical-equinox |archive-date= 8. 9. 2023 |postscript=,}} (c. 2022). In "Glossary", ''The Astronomical Almanac Online''. United States Naval Observatory.</ref> tropska godina obuhvata potpuni ciklus godišnjih doba i osnova je [[Solarni kalendar|solarnih kalendara]] kao što je međunarodno korišteni [[gregorijanski kalendar]]. Moderna definicija srednje tropske godine razlikuje se od stvarnog vremena između prolaza, na primjer, ravnodnevnice prema sjeveru, za minut ili dvije, iz nekoliko razloga objašnjenih u nastavku. Zbog Zemljine aksijalne precesije, ova godina je oko 20 minuta kraća od zvezdane godine. Srednja tropska godina je otprilike 365 dana, 5 sati, 48 minuta, 45 sekundi, koristeći modernu definiciju<ref> {{Cite web| title = Glossary| work = Astronomical Applications Depatment| publisher = United States Naval Observatory| access-date = 6. 11. 2023| date = c. 2022| url = https://aa.usno.navy.mil/faq/asa_glossary| at=s.v. year, tropical | archive-date=8. 9. 2023| archive-url = https://web.archive.org/web/20230908233641/https://aa.usno.navy.mil/faq/asa_glossary| url-status=live}}</ref> (= 365,24219 d × 86 400 s). Dužina tropske godine malo varira tokom hiljada godina jer stopa aksijalne precesije nije konstantna. [[Anomalistička godina]] je vrijeme potrebno da Zemlja izvrši jedan okret u odnosu na svoje apside. Zemljina orbita je eliptična; Ekstremne tačke, koje se nazivaju apside, su perihel, gde je Zemlja najbliža Suncu, i afel, gde je Zemlja najudaljenija od Sunca. Anomalistička godina se obično definira kao vrijeme između prolaza perihela. Njegovo prosječno trajanje je 365,259636 dana (365 d 6 h 13 min 52,6 s) (u epohi J2011.0).<ref>{{cite book |title=Astronomical Almanac for the Year 2011 |year=2009 |publisher = [[US Government Printing Office]] and the [[UK Hydrographic Office]] |location = Washington and Taunton |pages = A1, C2 }}</ref> === Drakonska godina === Drakonska godina, godina pomračenja ili ekliptička godina je vrijeme potrebno Suncu (gledano sa Zemlje) da izvrši jednu revoluciju u odnosu na isti [[Mjesečevi čvorovi|mjesečev čvor]] (tačka u kojoj Mjesečeva orbita sječe ekliptiku). Godina je povezana sa pomračenjem: ona se dešavaju samo kada su i Sunce i Mjesec blizu ovih čvorova; tako da se pomračenja dešavaju u roku od otprilike mjesec dana svake polovine godine [[Pomračina|pomračenja]]. Stoga postoje dvije sezone pomračenja svake godine pomračenja. Prosječno trajanje godine pomračenja je 346,620075883 dana (346 d 14 h 52 min 54 s) (u epohi J2000.0). Ovaj izraz se ponekad pogrešno koristi za drakonski ili nodalni period precesije Mjeseca, odnosno period potpune revolucije Mjesečevog uzlaznog čvora oko ekliptike: 18,612815932 julijanskih godina (6798,331019 dana; u epohi J2000.). === Ciklus punog mjeseca === [[Pun mjesec|Ciklus punog mjeseca]] je vrijeme kada Sunce (gledano sa Zemlje) izvrši jednu revoluciju u odnosu na [[perigej]] Mjesečeve orbite. Ovaj period je povezan s prividnom veličinom [[Pun mjesec|punog mjeseca]], kao i s promjenjivim trajanjem [[Mjesec (period)|sinodijskog mjeseca]]. Trajanje jednog ciklusa punog mjeseca je: 411,78443029 dana (411 dana 18 sati 49 minuta 35 sekundi) (u epohi J2000.0). === Lunarna godina === [[Lunarni kalendar|Lunarna godina]] se sastoji od dvanaest punih ciklusa mjesečevih faza, gledano sa Zemlje. Traje približno 354,37 dana. [[Muslimani]] ovo koriste za proslavu [[Bajram]]a i za obilježavanje početka mjeseca posta [[Ramazan]]a. Muslimanska kalendarska godina zasniva se na lunarnom ciklusu. [[Jevrejski kalendar]] je također u suštini lunarni, osim što se jednom svake dvije ili tri godine dodaje interkalarni lunarni mjesec, kako bi kalendar bio sinhronizovan i sa solarnim ciklusom. Dakle, lunarna godina po jevrejskom (hebrejskom) kalendaru sastoji se od dvanaest ili trinaest lunarnih mjeseci. === Nejasna godina === Nejasna godina, od annus vagus ili lutajuća godina, integralna je aproksimacija godine koja iznosi 365 dana, koja luta u odnosu na tačnije godine. Obično je nejasna godina podijeljena na 12 shematskih mjeseci od po 30 dana plus 5 epagomenalnih dana. Nejasna godina se koristila u kalendarima [[Etiopski kalendar|Etiopije]], [[Egipatski kalendar|Starog Egipta]], [[Iranski kalendar|Irana]], [[Armenski kalendar|Armenije]] i u [[Mezoamerički kalendar|Mezoamerici]] među [[Asteci]]ma i [[Maje|Majama]].<ref>[http://www.mayacalendar.com/descripcion.html Calendar Description and Coordination] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426010158/http://www.mayacalendar.com/descripcion.html |date= 26. 4. 2012 }} Maya World Studies Center</ref> Još ga koriste mnoge zoroastrijske zajednice. === Helijakalna godina === Helijakalna godina je interval između helijakalnih izlazaka zvijezde. Razlikuje se od zvezdane godine za zvijezde udaljene od ekliptike uglavnom zbog precesije ekvinocija. === Sotička godina === Sotička godina je helijakalna godina, interval između helijakalnih izlazaka, zvijezde Sirijus. Trenutno je manja od zvijezdane godine i njeno trajanje je veoma blizu julijanskoj godini od 365,25 dana. === Gausova godina === Gausova godina je zvjezdana godina za planetu zanemarljive mase (u odnosu na Sunce) i neometanu od drugih planeta kojom upravlja Gausova gravitaciona konstanta. Takva planeta bi bila nešto bliža Suncu od Zemljine srednje udaljenosti. Njegova dužina je: 365,2568983 dana (365 d 6 h 9 min 56 s). === Beselova godina === Beselova godina je tropska godina koja počinje kada (fiktivno) srednje Sunce dostigne ekliptičku geografsku dužinu od 280°. Ovo je trenutno ili blizu 1. januara. Ime je dobilo po njemačkom astronomu i matematičaru [[Friedrich Bessel|Friedrichu Besselu]] iz 19. vijeka. Sljedeća jednačina se može koristiti za izračunavanje trenutne Beselove epohe (u godinama):<ref> {{cite book |title=Astronomical Almanac for the Year 2010 |year=2008 |publisher = U.S. Government Printing Office and the U.K. Hydrographic Office|location = Washington and Taunton|page = B3}}</ref> B = 1900,0 + (julijanski datum TT − 2415020,31352) / 365,242198781 TT indeks označava da bi za ovu formulu julijanski datum trebao koristiti zemaljsku vremensku skalu ili njenu prethodnicu, efemeridno vrijeme. == Veće astronomske godine == === Ekvinocijski ciklus === [[Platonova godina|Velika godina]], ili ciklus ekvinocija, odgovara potpunoj revoluciji ekvinocija oko ekliptike. Njegova dužina je oko 25.700 godina.<ref>{{Cite journal |doi = 10.1051/0004-6361:20041335|title = A long-term numerical solution for the insolation quantities of the Earth|journal = Astronomy & Astrophysics|volume = 428|pages = 261–285|year = 2004|last1 = Laskar|first1 = J.|last2 = Robutel|first2 = P.|last3 = Joutel|first3 = F.|last4 = Gastineau|first4 = M.|last5 = Correia|first5 = A. C. M.|last6 = Levrard|first6 = B.|bibcode = 2004A&A...428..261L|doi-access = free}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://demonstrations.wolfram.com/PrecessionOfTheEarthsAxis/|title=Precession of the Earth's Axis - Wolfram Demonstrations Project|website=demonstrations.wolfram.com|language=en|access-date=10. 2. 2019}}</ref> === Galaktička godina === [[Galaktička godina]] je vrijeme koje je potrebno Zemljinom [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] da se jednom okrene oko Galaktički centar|Galaktičkog centra]]. Sastoji se od otprilike 230 miliona zemaljskih godina.<ref> {{cite web |url = http://www.orau.gov/SCIENCEBOWL/teams/files/astrset2.pdf |title = Science Bowl Questions, Astronomy, Set 2 |work = Science Bowl Practice Questions |year = 2009 |publisher = Oak Ridge Associated Universities |access-date = 9. 12. 2009 |url-status=dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20100307191635/http://www.orau.gov/sciencebowl/teams/files/astrset2.pdf |archive-date = 7. 3. 2010 |df = mdy-all }}</ref> == Također pogledajte == * [[Kalendar]] * [[sekunda]] * [[minuta]] * [[Sat (jedinica)|sat]] * [[dan]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite book|title=Time, the Familiar Stranger| url=https://archive.org/details/timefamiliarstra0000fras| url-access=registration|last=Fraser| first=Julius Thomas| edition=illustrated| location=Amherst| publisher=University of Massachusetts Press| year=1987| isbn=978-0-87023-576-4| oclc=15790499| bibcode=1988tfs..book.....F}} * {{Cite book| title=What is Time?| url=https://archive.org/details/whatistime0000whit| last=Whitrow| first=Gerald James| location=Oxford| publisher=Oxford University Press| year=2003| isbn=978-0-19-860781-6| oclc=265440481}} {{stub-fiz}} [[Kategorija:Vrste godina| ]] 18kuwzderlgjg4q9m5ev481se7t3o7n 0 21017 3848104 3829765 2026-05-20T19:39:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848104 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Name = Ribosom |Latin = |Image = Ribosome shape.png |Caption = Velika (crvena) i mala (plava) ribosomska podjedinica |PartOf = [[ćelija (biologija)|Ćelijske]] [[organele]] }} [[Datoteka:Biological cell.svg|mini|desno|300px|'''Organizacija tipične eukariotske ćelije.'''<br /> 1. [[Jedarce]]. 2. [[Jedro (biologija)|Jedro]]. 3. '''Ribosom'''i. 4. [[Vezikula]]. 5. Hrapavi [[endoplazmatski retikulum]]. 6. [[Golđijev aparat]]. 7. [[Mikrotubula]]. 8. Glatki [[endoplazmatski retikulum]]. 9. [[Mitohondrija]]. 10. [[Lizozom]]. 11. [[Citoplazma]]. 12. [[Mikrotijela]]. 13. [[Centriole]]]] [[Ribosomi]] su velika i složena molekulska mašina koja katalizira [[sinteza proteina|sintezu proteina]], poznatih kao [[Translacija (biologija)|translacija]]. Ribosom odabira aminoacilirane [[transferna RNK|transferne RNK]] (tRNK), na osnovu sekvence proteina koji kodira [[informacijska RNK|informacijsku RNK]] (iRNK) i [[kovalentna veza|kovalentno povezuje]] [[aminokiseline]] u [[peptid|polipeptidni]] lanac. Ribosomi svih organizama dijele [[konzervirana sekvenca|visoko konzervirani]] [[peptidil-transferaza|katalitski centar]]. Međutim, ribosomi [[eukariot]]a ([[životinja]], [[biljke|biljaka]], gljiva i velikog broja jednoćelijskih organizama, svi sa [[ćelijsko jedro|nukldoeusom]]) su mnogo veći od [[prokarioti|prokariotskih]] ([[bacteria|bakterijskih]]l a [[archaea|arhejski]]) ribosomi i podložni složenijoj regulaciji i putevima [[biogeneza|biogeneze]].<ref>{{cite web |url=http://www.microbiologyprocedure.com/ribosomes/difference-between-70S-and-80S-ribosomes.htm |title=Difference Between 70S Ribosomes and 80S Ribosomes, RNA, Micromolecules |publisher=www.microbiologyprocedure.com |access-date=6. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905232545/http://www.microbiologyprocedure.com/ribosomes/difference-between-70S-and-80S-ribosomes.htm |archive-date=5. 9. 2008 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.microbiologyprocedure.com/ribosomes/80S-ribosomes.htm |title=80S Ribosomes, Eukaryotic Ribosomes, Prokaryotic Ribosomes, Nucleic Acids, Sedimentation Coefficient |publisher=www.microbiologyprocedure.com |access-date=6. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090623063232/http://www.microbiologyprocedure.com/ribosomes/80S-ribosomes.htm |archive-date=23. 6. 2009 }}</ref> '''Eukariotski ribosomi''' su također poznati kao '''80S''' ribosomi, što se odnosi na njihove [[koeficijent sedimentacije|koeficijente sedimentacije]] u [[Svedberg|Svedberg jedinicama]], jer se sedimentiraju brže od prokariotskih ([[70S]]) ribosoma. Eukariotski ribosomi imaju dvije nejednake podjedinice, označene kao [[eukariotska mala ribosomska podjedinica (40S)|mala podjedinica]] (40S) i [[eukariotska velika ribosomska podjedinica (60S)|velika podjedinica]] (60S) prema njihovim koeficijentima sedimentacije. Obje podjedinice sadrže desetine [[ribosomski protein|ribosomskih proteina]] raspoređenih na skeli sastavljenoj od [[ribosomska RNK]] (rRNK). Mala podjedinica prati [[komplementarnost (genetika)|komplementarnost]] između [[antikodon]]a tRNK i iRNK, dok velika podjedinica katalizira formiranje [[peptidna veza|peptidne veze]]. ==Sastav== U poređenju sa svojim prokariotskim homolozima, mnogi eukariotski ribosomski proteini su uvećani insercijama ili ekstenzijama u konzervirano jezgro. Nadalje, nekoliko dodatnih proteina nalazi se u malim i velikim podjedinicama eukariotskih ribosoma, koje nemaju prokariotske homologe [[rRNK|ribosomske RNK]] (skraćeno 18S rRNK), koja je homologna prokariotskoj [[16S ribosomska RNK|16S rRNK]]. Podjedinica 60S sadrži 28S rRNK, koja je [[homologija sekvence|homologna]] prokariotskoj [[23S ribosomska RNK|23S ribosomskoj RNK]]. Osim toga, sadrži 5.8S rRNK koja odgovara 5' kraju 23S rRNK i kratku 5S rRNK. I 18S i 28S imaju višestruke insercije u nabor jezgra rRNK svojih prokariotskih pandana, koje se nazivaju ekspanzijski segmenti. Za detaljan popis proteina, uključujući arhejske i bakterijske homologe, molimo pogledajte odvojene članke o podjedinicama [[40S]] i [[60S]]. Nedavna istraživanja ukazuju na heterogenost u sastavu ribosoma, tj. da [[stehiometrija]] među osnovnim ribosomskim proteinima u divljim vrstama kvašćevih ćelija i embrionskim [[matične ćelije|matičnim ćelijama]] zavisi i od uslova rasta i od broja ribosoma vezanih po [[iRNK]].<ref name="SlavovSemrau2015">{{cite journal|last1=Slavov|first1=Nikolai|last2=Semrau|first2=Stefan|author-link3=Edoardo Airoldi|last3=Airoldi|first3=Edoardo|last4=Budnik|first4=Bogdan|last5=van Oudenaarden|first5=Alexander|title=Differential Stoichiometry among Core Ribosomal Proteins|journal=Cell Reports|volume=13|issue=5|year=2015|pages=865–873|issn=2211-1247|doi=10.1016/j.celrep.2015.09.056|pmid=26565899|pmc=4644233}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left" ! ! ! [[Eukariot]]ski<ref name="ribostat">Values are based on the ribosomes of ''Tetrahymena thermophila'' (PDB: 4V8P) and ''Thermus thermophilus'' (PDB: 4V5D). The exact size, weight and number of proteins varies from organism to organism.</ref> ! [[bakterije|Bakterijski]]<ref name="ribostat"/> |- ! rowspan="3" | Ribosom | [[Koeficijent sedimentacije]] | 80 S | 70 S |- | [[Molekularna masa]] | ~3,2 miliona [[jedinica atomske mase|Da]] | ~2,0 miliona Da |- | Prečnik | ~250–300 [[Angstrom|Å]] | ~200 Å |- ! rowspan="4" | Velika podjedinica | Koeficijent sedimentacije | 60 S | 50 S |- | Molekularna masa | ~2,0 miliona Da | ~1,3 miliona Da |- | Proteini | 46 | 33 |- |- |[[rRNK]] | *25/28 S rRNA (3354 [[nukleotid]]a) *5 S rRNK (120 nukleotida) *5,8 S rRNK (154 nukleotida) | * 23S rRNK (2839 nukleotida) * 5S rRNK (122 nukleotida) |- ! rowspan="4" | Mala podjedinica | Koeficijent sedimentacije | 40 S | 30 S |- | Molekularna masa | ~1,2 miliona Da | ~0,7 miliona Da |- | Proteini | 33 | 20 |- |- | rRNK | *18S rRNK (1753 nukleotida) | *16S [[rRNK]] (1504 nukleotida) |- |} ==Određivanje strukture== Početne strukture eukariotskih ribosoma određene su [[elektronski mikroskop|elektronskom mikroskopijom]]. Prve 3D strukture dobijene su pri rezoluciji od 30–40 Å za [[kvasac]] <ref>{{cite journal | last1 = Verschoor | first1 = A | last2 = Warner | first2 = JR | last3 = Srivastava | first3 = S | last4 = Grassucci | first4 = RA | last5 = Frank | first5 = J | date = Jan 1998 | title = Three-dimensional structure of the yeast ribosome | journal = Nucleic Acids Res. | volume = 26 | issue = 2| pages = 655–661 | pmid = 9421530 | doi=10.1093/nar/26.2.655 | pmc=147289}}</ref> i [[sisar]]ske ribosome.<ref>{{cite journal | last1 = Verschoor | first1 = A | last2 = Frank | first2 = J | date = Aug 1990 | title = Three-dimensional structure of the mammalian cytoplasmic ribosome | journal = J Mol Biol | volume = 214 | issue = 3| pages = 737–749 | doi = 10.1016/0022-2836(90)90289-X | pmid = 2388265 }}</ref><ref>{{cite journal | pmid = 9551559 | volume=6 | issue=3 | title=The 80S rat liver ribosome at 25 A resolution by electron cryomicroscopy and angular reconstitution. | date=Mar 1998 | journal=Structure | pages=389–399 | doi=10.1016/s0969-2126(98)00040-9 | last1 = Dube | first1 = P | last2 = Wieske | first2 = M | last3 = Stark | first3 = H | last4 = Schatz | first4 = M | last5 = Stahl | first5 = J | last6 = Zemlin | first6 = F | last7 = Lutsch | first7 = G | last8 = van Heel | first8 = M| doi-access = free }}</ref> Strukture veće rezolucije ribosoma kvasca pomoću [[krioelektronski mikroskop|krioelektronske mikroskopije]] omogućile su identifikaciju strukturnih elemenata proteina i RNK.<ref>{{cite journal | pmid = 11701127 | volume=107 | issue=3 | title=Structure of the 80S ribosome from Saccharomyces cerevisiae--tRNA-ribosome and subunit-subunit interactions. | date=Nov 2001 | journal=Cell | pages=373–386 | doi=10.1016/s0092-8674(01)00539-6 | last1 = Spahn | first1 = CM | last2 = Beckmann | first2 = R | last3 = Eswar | first3 = N | last4 = Penczek | first4 = PA | last5 = Sali | first5 = A | last6 = Blobel | first6 = G | last7 = Frank | first7 = J| doi-access = free }}</ref> Zatim su dobijene strukture sa subnanometarskom rezolucijom za komplekse ribosoma i faktora uključenih u translaciju.<ref>{{cite journal | last1 = Halic | first1 = M | last2 = Gartmann | first2 = M | last3 = Schlenker | first3 = O | last4 = Mielke | first4 = T | last5 = Pool | first5 = MR | last6 = Sinning | first6 = I | last7 = Beckmann | first7 = R | date = maj 2006 | title = Signal recognition particle receptor exposes the ribosomal translocon binding site | url = http://edoc.mpg.de/307710| journal = Science | volume = 312 | issue = 5774| pages = 745–747 | doi = 10.1126/science.1124864 | pmid = 16675701 | bibcode = 2006Sci...312..745H | hdl = 11858/00-001M-0000-0010-842E-9 | s2cid = 7237420 | hdl-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Becker | first1 = T | last2 = Bhushan | first2 = S | last3 = Jarasch | first3 = A | last4 = Armache | first4 = JP | last5 = Funes | first5 = S | last6 = Jossinet | first6 = F | last7 = Gumbart | first7 = J | last8 = Mielke | first8 = T | last9 = Berninghausen | first9 = O | last10 = Schulten | first10 = K | last11 = Westhof | first11 = E | last12 = Gilmore | first12 = R | last13 = Mandon | first13 = EC | last14 = Beckmann | first14 = R | date = Dec 2009 | title = Structure of monomeric yeast and mammalian Sec61 complexes interacting with the translating ribosome | journal = Science | volume = 326 | issue = 5958| pages = 1369–1373 | doi = 10.1126/science.1178535 | pmid = 19933108 | pmc=2920595| bibcode = 2009Sci...326.1369B }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Schüler | first1 = M | last2 = Connell | first2 = SR | last3 = Lescoute | first3 = A | last4 = Giesebrecht | first4 = J | last5 = Dabrowski | first5 = M | last6 = Schroeer | first6 = B | last7 = Mielke | first7 = T | last8 = Penczek | first8 = PA | last9 = Westhof | first9 = E | last10 = Spahn | first10 = CM | date = Dec 2006 | title = Structure of the ribosome-bound cricket paralysis virus IRES RNA | url = http://edoc.mpg.de/312991| journal = Nat Struct Mol Biol | volume = 13 | issue = 12| pages = 1092–1096 | doi = 10.1038/nsmb1177 | pmid = 17115051 | hdl = 11858/00-001M-0000-0010-8321-7 | s2cid = 8243970 | hdl-access = free }}</ref> Nakon određivanja prve [[bakterije|bakterijsle]]<ref name="Clemons">{{cite journal | last1 = Clemons | first1 = WM Jr | last2 = May | first2 = JL | last3 = Wimberly | first3 = BT | last4 = McCutcheon | first4 = JP | last5 = Capel | first5 = MS | last6 = Ramakrishnan | first6 = V | date = Aug 1999 | title = Structure of a bacterial 30S ribosomal subunit at 5.5 A resolution | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-08-26_400_6747/page/832 | journal = Nature | volume = 400 | issue = 6747| pages = 833–840 | doi = 10.1038/23631 | pmid = 10476960 | bibcode = 1999Natur.400..833C | s2cid = 14808559 }}</ref><ref name="Cate">{{cite journal | pmid = 10497122 | volume=285 | issue=5436 | title=X-ray crystal structures of 70S ribosome functional complexes. | url = https://archive.org/details/sim_science_1999-09-24_285_5436/page/n75 | date=Sep 1999 | journal=Science | pages=2095–2104 | doi=10.1126/science.285.5436.2095 | last1 = Cate | first1 = JH | last2 = Yusupov | first2 = MM | last3 = Yusupova | first3 = GZ | last4 = Earnest | first4 = TN | last5 = Noller | first5 = HF}}</ref><ref name="Yusupov">{{cite journal | last1 = Yusupov | first1 = MM | last2 = Yusupova | first2 = GZ | last3 = Baucom | first3 = A | last4 = Lieberman | first4 = K | last5 = Earnest | first5 = TN | last6 = Cate | first6 = JH | last7 = Noller | first7 = HF | s2cid = 39505192 | date = maj 2001 | title = Crystal structure of the ribosome at 5.5 A resolution | journal = Science | volume = 292 | issue = 5518| pages = 883–896 | doi = 10.1126/science.1060089 | pmid = 11283358 | doi-access = free | bibcode = 2001Sci...292..883Y }}</ref> i archejske<ref name="Ban">{{cite journal | last1 = Ban | first1 = N | last2 = Nissen | first2 = P | last3 = Hansen | first3 = J | last4 = Moore | first4 = PB | last5 = Steitz | first5 = TA | s2cid = 14056415 | date = Aug 2000 | title = The complete atomic structure of the large ribosomal subunit at 2.4 A resolution | url = https://archive.org/details/sim_science_2000-08-11_289_5481/page/904 | journal = Science | volume = 289 | issue = 5481| pages = 905–920 | doi = 10.1126/science.289.5481.905 | pmid = 10937989 | bibcode = 2000Sci...289..905B }}</ref> ribosomske strukture pri atomskoj rezoluciji 1990-ih, trebalo je još jedno desetljeće dok 2011. godine nisu dobivene strukture visoke rezolucije eukariotskih ribosoma pomoću [[rendgenska kristalografija|rendgenske kristalografije]], uglavnom zbog poteškoća u [[kristalizacija proteina|dobivanju kristala dovoljnog kvaliteta]].<ref name="Rabl">{{cite journal | last1 = Rabl | first1 = J | last2 = Leibundgut | first2 = M | last3 = Ataide | first3 = SF | last4 = Haag | first4 = A | last5 = Ban | first5 = N | date = Feb 2011 | title = Crystal structure of the eukaryotic 40S ribosomal subunit in complex with initiation factor 1 | url = https://archive.org/details/sim_science_2011-02-11_331_6018/page/730 | journal = Science | volume = 331 | issue = 6018| pages = 730–736 | doi = 10.1126/science.1198308 | pmid = 21205638 | bibcode = 2011Sci...331..730R | hdl = 20.500.11850/153130 | s2cid = 24771575 | hdl-access = free }}</ref><ref name="Klinge">{{cite journal | last1 = Klinge | first1 = S | last2 = Voigts-Hoffmann | first2 = F | last3 = Leibundgut | first3 = M | last4 = Arpagaus | first4 = S | last5 = Ban | first5 = N | s2cid = 206536444 | date = Nov 2011 | title = Crystal structure of the eukaryotic 60S ribosomal subunit in complex with initiation factor 6 | url = https://archive.org/details/sim_science_2011-11-18_334_6058/page/940 | journal = Science | volume = 334 | issue = 6058| pages = 941–948 | doi = 10.1126/science.1211204 | pmid = 22052974 | bibcode = 2011Sci...334..941K }}</ref><ref name="Ben-Shem_2011">{{cite journal |vauthors=Ben-Shem A, Garreau de Loubresse N, Melnikov S, Jenner L, Yusupova G, Yusupov M |title= The structure of the eukaryotic ribosome at 3.0 Å resolution. |journal=Science |volume=334|issue=6062|pages= 1524–1529|date=februar 2011 |doi= 10.1126/science.1212642|pmid= 22096102|bibcode= 2011Sci...334.1524B |s2cid= 9099683 |doi-access= free }}</ref> Kompletna struktura eukariotske 40S ribosomske strukture kod ''[[Tetrahymena|Tetrahymena thermophila]]'' je objavljena i opisana, kao i mnogo toga o interakciji 40S podjedinice sa [[eIF1]] tokom inicijacije translacije.<ref name="Rabl"/> Struktura eukariotske 60S podjedinice je također određena iz ''[[T. thermophila]]'' u kompleksu sa [[eIF6]].<ref name="Klinge"/> Kompletna struktura eukariotske 80S ribosomske strukture iz kvasca ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' je dobijena kristalografijom pri rezoluciji od 3,0 Å.<ref name="Ben-Shem_2011"/> Ove strukture otkrivaju preciznu arhitekturu eukariotski specifičnih elemenata, njihovu interakciju sa [[konzervirana sekvenca|univerzalno konzerviranim]] jedrom i sve eukariotski specifične mostove između dvije ribosomske podjedinice. Atomske koordinate [[PDB|(PDB datoteke)]] i [[faktor strukture]] eukariotskog ribosoma su deponovani u [[PDB|Banku podataka o proteinima (PDB)]] pod sljedećim pristupnim kodovima: {| class="wikitable" style="text-align:center" !Kompleks !Izvorni [[organizam]] !Rezolucija ![[PDB]] identifikator<ref>Zbog ograničenja veličine, strukture ribosoma su često podijeljene u nekoliko koordinatnih datoteka</ref> |- | 80S:Stm1 | ''[[S. cerevisiae]]'' | 3,0 Å | *[http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=3U5B 3U5B na www.PDB.org]{{Mrtav link}} *[http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=3U5C 3U5C na www.PDB.org]{{Mrtav link}} *[http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=3U5D 3U5D na www.PDB.org]{{Mrtav link}} *[http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=3U5E 3U5E na www.PDB.org]{{Mrtav link}} |- | 40S:eIF1 | ''T. thermophila'' | 3,9 Å | *[http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=2xzm 2XZM na www.PDB.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140826172535/http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=2XZM |date=26. 8. 2014 }} |- |- | 60S:eIF6 | ''T. thermophila'' | 3,5 Å | *[http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=4a17 4A17 na www.PDB.org]{{Mrtav link}} *[http://www.pdb.org/pdb/explore/explore.do?structureId=4a19 4A19 na www.PDB.org]{{Mrtav link}} |- |} ==Struktuta i funkcija== [[Datoteka:Peptide syn.png|mini|desno|300px|Ribosom u toku [[translacija|translacije]]]] '''Ribosom''' je organela koja se nalazi u [[ćelija|ćelijskoj]] [[citoplazma|citoplazmi]]. Sastoji se od [[bjelančevine|bjelančevina]] i [[RNK]]. U njemu se7nmsintetiziraju [[bjelančevine]], tj. prevodi genetička uputa koja (iz jedro|jedra]] dolazi u obliku glasničke RNK ([[iRNK]]). U ribosomima se genetička šifra, koja je zapisana redoslijedom [[nukleotid]]a prevodi na jezik aminokiselina - strukturnih sastavnica polipeptidnih lanaca. Ribosomi sadrže dvije subjedinice: veliku (50S) i malu (30S). Ribosomi prokariotskih i eukariotskih organizama se međusobno razlikuju po dimenzijama i drugim svojstvima; u prokariota su manji od onih u eukariota. Subjedinica S predstavlja koeficijent sedimentacije tokom centrifugiranja. Ribosomi eukariota su 80S i široki su oko 22 nanometara. Ribosomi koji se nalaze u citoplazmičnom matriksu sintiziraju strukturne proteine matične ćelije, dok ribosomi koji su zakačeni za plazmatičnu membranu sintetiziraju proteine koji se, nakon sinteze, transportiraju van ćelije. Ako se nalaze na površini [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]], nazivaju se hrapavim ili granuliranim. Oblik svakog novog sintetiziranog proteina zavisi od sekvence aminokiselina. Posebni proteini, zvani molekularni pratioci (šaperoni) pomažu pri savijanju i uvijanju polinukleotidnog lanca koji se sastoji od velikog broja aminokiselina. To uvijanje i savijanje ("smatanje") lanca određuje oblik proteina. Oni se označavaju kao 70S ribosomi. Prečnik im je oko 14-20 nanometara, a molekularna masa oko 2.7 miliona.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Berberović LJ., Hadžiselimović R. (1986): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00723-6}}.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> Proces sinteze proteina u ribosomima počinje kada se oni nakače na molekul informacione RNK ([[iRNK]]). Ako se na jedan molekul iRNK zakači veći broj ribosoma onda se obrazuju poliribosomi ([[polisomi]]). == Subjedinice ribosoma == Podaci o obliku i veličini ribosoma i njegovih subjedinica dobijeni su elektronskim mikroskopom. Oblik prokariotskih i eukariotskih ribosoma je veoma sličan. Kod prokariota mala subjedinica je spljoštena, izdužena i nesimetrična i podeljena je udubljenjem na glavu i telo, a velika se sastoji iz loptastog tijela na kome su jasno izražena tri ispupčenja (produžetka). Ulogu u sintezi proteina i povezivanju aminiokiselina u polipeptidni lanac ribosomi obavljaju samo ako su njihove subjedinice udružene i, istovremeno, ujedinjene sa molekulom informacione RNK (iRNK). Subjedinice se povezuju tako što se ostvaruje kontakt između udubljenja na maloj i centralnog produžetka na velikoj subjedinici. Pri ovakvom kontaktu obrazuje se slobodan prostor u vidu tunela kroz koji prolazi iRNK (informaciona RNK) za vreme translacije (prevođenje redoslijeda nukleotida iRNK u redoslijed aminokiselina u proteinu). Veći broj ribosoma može da se poveže jednim molekulom iRNK i tada se obrazuje struktura nazvana poliribosom (polizom). Kod eukariota se velike subjedinice unekoliko razlikuju od eukariotskih, mada treba napomenuti da detaljna struktura eukariotskih ribosoma još nije usvojena iako se smatra da je veoma slična prokariotskoj. Dva veoma značajna mjesta su ona za koja se vezuju transportne RNK (tRNK), to su P mjesto (peptidil mjesto) i A mjesto (aminoacil tRNK mjesto). P mjesto je ono za koje se vezuje peptidiltRNK (tRNK koja nosi rastući polipeptidni lanac), a za A mjesto se vezuje aminoaciltRNK (tRNK koja nosi aktiviranu aminokiselinu)<ref>Korostelev A. A.(2011): Structural aspects of translation termination on the ribosome. RNA (New York, N.Y.) 17 (8): 1409–21.</ref><ref>[http://rnajournal.cshlp.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=21700725]</ref><ref>Benne R., Sloof P. (1987). "Evolution of the mitochondrial protein synthetic machinery. BioSystems 21 (1): 51–68.</ref><ref>Rodnina M. V., Beringer M., Wintermeyer W. (2007): How ribosomes make peptide bonds". Trends Biochem. Sci. 32 (1): 20–6.</ref><ref>DOI:10.1016/j.tibs.2006.11.007. PMID 17157507.</ref> <ref>Cech T. (2000): Structural biology. The ribosome is a ribozyme. Science 289 (5481): 878–9. DOI:10.1126/science.289.5481.878. PMID 10960319.</ref><ref>Palade G. E.(1955). A small particulate component of the cytoplasm. J Biophys Biochem Cytol 1 (1): 59–68. PMC 2223592. PMID 14381428.</ref><ref>[http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pmcentrez&artid=2223592]{{Mrtav link}}.</ref> <ref>Roberts, R. B., Ed. (1958): Introduction in Microsomal Particles and Protein Synthesis. New York: Pergamon Press, Inc.</ref><ref>Schluenzen F, Tocilj A, Zarivach R, Harms J, Gluehmann M, Janell D, Bashan A, Bartels H, Agmon I, Franceschi F, Yonath A (2000). Structure of functionally activated small ribosomal subunit at 3.3 Å resolution. Cell 102 (5): 615–23. DOI:10.1016/S0092-8674(00)00084-2. PMID 11007480.</ref> . Transportna [[RNK]] ribosomima prinosi aminokiseline, koje se, u skladu sa redosledom zapisanim na iRNK, međusobno povezuju u polipeptidni lanac. Pošto su molekuli tRNK relativno veliki u odnosu na ribosom, pretpostavlja se da ta mjesta nisu negdje u unutrašnjosti ribosoma, već su na njegovoj površini, u vidu udubljenja. U A i P mjestu [[tRNK]] su tako smještene da su svojim [[antikodon]]ima sparene sa naspramnim, komplementarnim kodonima u iRNK. Ova dva mjesta su u neposrednoj blizini što omogućava da se dvije tRNK svojim antikodonima vežu za susedne kodone [[iRNK]], a istovremeno i da se dvije amnokiseline približe dovoljno da bi se između njih obrazovala peptidna veza. Pored A i P mjesta, na ribosomima postoji još jedno mjesto, tzv. E mjesto (od engl. exit), za koje se privremeno vezuje ona [[tRNK]] koja u određenoj fazi biosinteze napušta ribosom. == Također pogledajte == *[[Ćelija (biologija)]] *[[Bjelančevina]] *[[DNK]] *[[RNK]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ribosomes}} * http://www.pdb.org/pdb/static.do?p=education_discussion/molecule_of_the_month/pdb10_1.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101114002238/http://www.pdb.org/pdb/static.do?p=education_discussion%2Fmolecule_of_the_month%2Fpdb10_1.html |date=14. 11. 2010 }} * [http://www.bionet-skola.com/w/Ribozomi BioNet škola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618025456/http://www.bionet-skola.com/w/Ribozomi |date=18. 6. 2009 }} {{stub-biol}} {{Ćelijske strukture i organele}}{{Ćelija}} [[Kategorija:Ribosomi]] [[Kategorija:Ribozimi]] [[Kategorija:Biosinteza bjelančevina]] 9bdyepqtwytjaz08ustvq3rfm68sxl4 0 23019 3848191 3841508 2026-05-21T02:11:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848191 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u SAD-u <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = San Francisco | drugo_ime = | vrsta = Grad-okrug <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = City and County of San Francisco<br>({{bs|Grad i okrug San Francisco}}) | slogan = Oro en Paz, Fierro en Guerra<br>({{bs|Zlato u miru, željezo u ratu}}) | nadimak = ''The City by the Bay''; ''Fog City''; ''San Fran'';<ref>Ovo ime najčešće izbjegavaju koristiti ljudi iz San Franciska, poput naziva Frisco</ref> ''Frisco'' (''zastario'');<ref name="Frisco okay">{{cite news |url=http://www.sfgate.com/default/article/Frisco-that-once-verboten-term-for-the-city-by-2582886.php |title=Frisco, that once-verboten term |last1=Sullivan |first1=James |date=14. 10. 2003 |work= San Francisco Chronicle |access-date=25. 2. 2013}}</ref><ref name="Don't Call It Frisco">{{cite news |title = Don't Call It Frisco |url = http://www.sfgenealogy.com/sf/history/hgoe82.htm |access-date = 11. 7. 2011 |newspaper = San Francisco Examiner, San Francisco Chronicle |date = 3. 4. 1918 |page = 6 |archive-date = 6. 4. 2009 |archive-url = https://web.archive.org/web/20090406202114/http://www.sfgenealogy.com/sf/history/hgoe82.htm |url-status = dead }}</ref><ref name="Frisco">Iako većina stanovnika i dalje smatra da je nadimak "Frisco" donekle tabu, veći broj mlađih stanovnika i radnika aktivno koristi ovaj naziv. U svakom slučaju, dosta je spekulacije oko kulturne podijeljenosti grada.{{cite news | last = Sullivan | first = James | title = Frisco, that once-verboten term for the city by the bay, is making a comeback among the young and hip. Herb Caen is spinning at warp speed. | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/10/14/DD67721.DTL | work = San Francisco Chronicle | page = D-1 | date = 14. 10. 2003 | access-date = 12. 6. 2008 | archive-date = 15. 4. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120415042247/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/10/14/DD67721.DTL | url-status = dead }}</ref><ref name="Friscophobia">Neki turisti nazivaju San Francisco "Frisco". Stanovništvo ne voli koristiti ovaj naziv. Samuel D. Cohen piše da je najveći utjecaj na "friskofobiju" imao kolumnist Herb Caen, koji je 1953. objavio knjigu ''Don't Call it Frisco'' (bos. ''Ne zovite ga Frisco'') nakon članka iz 1918. koji ga je tako nazvao. Caen je smatran osobom koja je znala šta je dostojno gradu, a šta nije te je ovo učinilo naziv Frisco neprihvatljivim.{{cite web | last = Cohen | first = Sam | title = Locals know best: only tourists call it 'Frisco' | work = Golden Gater Online | publisher = San Francisco State University | date = 11. 9. 1997 | url = http://www.journalism.sfsu.edu/www/pubs/gater/fall97/sept11/Frisco.html | archive-url = https://web.archive.org/web/19971123191158/http://www.journalism.sfsu.edu/www/pubs/gater/fall97/sept11/Frisco.html | archive-date=23. 11. 1997 | access-date = 13. 7. 2008 | url-status = dead }}</ref> ''The City that Knows How'' (''zastario'');<ref name="The City that Knows How">{{cite web | url = http://sfpl.org/index.php?pg=2000141201 | title = PPIE: The City That Knows How | access-date =14. 6. 2008 | work = Amusing America | publisher = San Francisco Public Library | date = 29. 3. 2005}}</ref> ''[[Bagdad|Baghdad]] by the Bay'' (''zastario'');<ref name="Baghdad by the Bay">{{cite book | last = Caen | first = Herb | title = Baghdad-by-the-Bay | publisher = Doubleday | year = 1949 | location = Garden City, NY | id = LC F869.S3 C12 | isbn = 978-0-89174-047-6 | oclc = 31060237 | url = https://archive.org/details/baghdadbythebay00caen }}</ref> ''The Paris of the West''<ref name="The Paris of the West">{{cite web | url = http://www.youtube.com/watch?v=9jHvTZ1RL4I | title = The City | access-date =5. 6. 2009 | work = UnknownWW2InColor | publisher = UnknownWW2InColor (Ramano-Archives) | year = 1939}}</ref> <!-- *** Slika *** --> | slika = San Francisco California Montage.jpg | opis_slike = Od gornje slike, slijeva nadesno: Red kuća napravljenih u viktorijanskom stilu, krivudava Ulica Lombard, žičare San Franciska, dugina zastava u distriktu Castro i most "Golden Gate". <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of San Francisco, California.svg | grb = Seal of San Francisco.svg | savezna_država = [[Kalifornija]] | okrug = San Francisco <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 16 | širina_stepeni = 37| širina_minuta = 46| širina_sekundi =45.48 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 122| dužina_minuta = 25| dužina_sekundi = 9.12| dužina_IZ = W | površina_zemlje = 121,4 | površina_vode = 479,2 | površina_grada = 600,6<ref name="Census 2010-GCT-PH1"/> | površina_urban = | površina_metro = 9128 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo_datum = 2013<ref name=2013CensusEst>{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/counties/totals/2013/CO-EST2013-01.html|title=Annual Estimates of the Resident Population – Counties|access-date=21. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160115094944/http://www.census.gov/popest/data/counties/totals/2013/CO-EST2013-01.html|archive-date=15. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> | stanovništvo_grada = 837442 | stanovništvo_grada_datum = | stanovništvo_urban = | stanovništvo_urban_datum = | stanovništvo_metro = 4516276 | stanovništvo_metro_datum = | stanovništvo_CSA = 8469854 | stanovništvo_CSA_datum = | gustoća_urban = | gustoća_metro = | gustoća_grada = 6898 <!-- *** Historija i administracija *** --> | vrsta_vlade = | tijelo_vlade = | gradsko_vijeće = | gradonačelnik = London Breed | gradonačelnik_partija = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[Pacifička vremenska zona|PVZ]] ([[UTC-8]]) | vremenska_zona_DST = PVZ ([[UTC-7]]) | poštanski_broj = 94102–94105, 94107–94112, 94114–94134, 94137, 94139–94147, 94151, 94158–94161, 94163–94164, 94172, 94177, 94188<ref>{{cite web | url = https://tools.usps.com/go/ZipLookupAction!input.action | title = ZIP Code(tm) Lookup | publisher = United States Postal Service | access-date = 9. 11. 2014}}</ref> | pozivni broj = 415/628<ref>{{cite web | url = http://www.nanpa.com/enas/npa_city_query.do | title = NPA City Report | publisher = North American Numbering Plan Administration | access-date = 5. 11. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141104200810/http://www.nanpa.com/enas/npa_city_query.do | archive-date=4. 11. 2014 | url-status = dead }}</ref> | FIPS_kod = [http://factfinder2.census.gov/bkmk/table/1.0/en/DEC/10_DP/DPDP1/1600000US0667000 06-67000] (grad)<br>06-075 (okrug) <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Sjedinjene Američke Države <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://www.sfgov.org www.sfgov.org] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''San Francisco''' je [[kultura|kulturni]], komercijalni i finansijski centar i četvrti [[grad]] po veličini u [[Kalifornija|Kaliforniji]] nakon [[Los Angeles]]a, [[San Diego|San Diega]] i [[San Jose (Kalifornija)|San Josea]]. Također je jedini grad-okrug u ovoj [[Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]]<ref name="CityCounty">{{cite web | url = http://sf311.org/index.aspx?page=262 | title = Board of Supervisors – Does San Francisco have a City Council? | access-date = 16. 6. 2008 | work = SFGov SF311 | archive-url = https://www.webcitation.org/5rVT9031H?url=http://sf311.org/index.aspx?page=262 | archive-date=26. 7. 2010 | url-status = dead }}</ref> te obuhvata sjeverni kraj [[San Francisco (poluostrvo)|istoimenog]] [[poluostrvo|poluostrva]]. Najgušće je naseljeni veći grad (sa brojem stanovnika većim od 200.000 ljudi) u Kaliforniji i drugi grad po gustoći naseljenosti u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, odmah iza [[New York]]a.<ref name="SF_Population_Density">Nakon New York Cityja, jedino za gradove s više od 200.000 stanovnika. Inače nije drugi.{{cite web | title = 2000 Census: US Municipalities Over 50,000: Ranked by 2000 Density | url = http://www.demographia.com/db-2000city50kdens.htm | publisher=Demographia | access-date =23. 8. 2007}}</ref> San Francisco je četvrti po veličini grad u Kaliforniji. Po broju stanovnika nalazi se na 14. mjestu u SAD-u; po procjeni iz 2013. imao ih je 837.442.<ref name=2013CensusEst>{{cite web|url=http://www.census.gov/popest/data/counties/totals/2013/CO-EST2013-01.html|title=Annual Estimates of the Resident Population – Counties|access-date=21. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160115094944/http://www.census.gov/popest/data/counties/totals/2013/CO-EST2013-01.html|archive-date=15. 1. 2016|url-status=dead}}</ref> Grad i okolno područje poznati su kao [[Zaljevsko područje San Franciska|Zalivsko područje San Franciska]], koja je dio kombinirane statističke površine gradova [[San Jose (Kalifornija)|San Josea]], San Franciska i [[Oakland (Kalifornija)|Oaklanda]] s procijenjenim brojem od 8,5 miliona stanovnika. San Francisco (''Sveti Franjo'' na španskom) osnovan je 29. juna 1776, kad su [[Španija|španski]] [[kolonija (politika)|kolonisti]] sagradili [[tvrđava|tvrđavu]] na [[Most "Golden Gate"|Golden Gateu]] i imenovali je po [[Franjo Asiški|Franji Asiškom]].<ref name="DeAnza-Moraga-Palou">{{cite web | author=Edward F. O'Day | title = The Founding of San Francisco | date = oktobar 1926 | url = http://www.sfmuseum.org/hist6/founding.html | access-date =14. 2. 2009 | publisher=Spring Valley Water Authority | work=San Francisco Water}}</ref> Nakon pronalaska rezervi [[Zlato|zlata]] 1848. te [[Srebro|srebra]] 1859. grad doživljava period ubrzanog širenja i postaje najveći grad na zapadnoj obali u to vrijeme. Zbog porasta broja stanovništva, grad je 1856. ujedno postao i okrug.<ref name="Coy 1919 409">{{cite book | last = Coy | first = Owen Cochran | title = Guide to the County Archives of California | publisher=California Historical Survey Commission | year = 1919 | location = Sacramento | page = 409}}</ref> Nakon što je u potpunosti uništen u [[Zemljotres u San Francisku 1906.|zemljotresu i požaru 1906]],<ref name="Montagne">{{cite news | last = Montagne | first = Renée | title = Remembering the 1906 San Francisco Earthquake | work=People & Places | publisher=National Public Radio | date = 11. 4. 2006 | url = http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5334411 | access-date = 13. 6. 2008}}</ref> grad je brzo obnovljen i devet godina kasnije bio je domaćin [[Međunarodna izložba "Panama-Pacific"|Međunarodne izložbe "Panama-Pacific"]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služio je kao [[luka]] za ukrcavanje vojnika i ostalih službenika koji su upućivani na [[Rat na Pacifiku|pacifičko ratište]].<ref name="WWII">{{cite web | title = Port of Embarkation Essay—World War II in the San Francisco Bay Area | work=A National Register of Historic Places Travel Itinerary: | publisher=US Department of the Interior | date = 28. 8. 2007 | url = http://www.nps.gov/history/nr/travel/wwIIbayarea/embarkation.htm | access-date = 22. 6. 2011}}</ref> Niz događaja, poput povratka vojnih lica, masovne [[imigracija|imigracije]], rasta [[hipi]]jevske protivkulture, [[Seksualna revolucija|seksualne revolucije]] i porasta broja mirovnih pokreta zbog umiješanosti SAD-a u [[Vijetnamski rat]], kao i ostala dešavanja koja su dovela do [[Ljeto ljubavi|"Ljeta ljubavi"]] i pokreta za prava [[LGBTQ]]-osoba, utemeljili su San Francisco kao središte [[Liberalizam|liberalnog]] [[Aktivizam|aktivizma]] u SAD-u. U [[politika|političkom]] smislu, građani značajno favoriziraju liberalne stranke, poput [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske]]. Grad je popularno turističko odredište<ref>[http://www.hotel-price-index.com/2013/fall/american-travel-habits/top-locations-for-americans.html Top U.S. Destinations for International Visitors], The Hotel Price Index; pristupljeno: 12. 4. 2014.</ref> poznato po svježim [[Ljeto|ljetima]], [[Magla|magli]], strmim brežuljcima, mješavini [[arhitektura|arhitektonskih]] stilova i popularnim znamenitostima, poput [[most]]a [[Most "Golden Gate"|"Golden Gate"]], žičara, [[Ostrvo|ostrva]] [[Alcatraz]]a i [[Kineska četvrt (San Francisco)|Kineske četvrti]]. Također je sjedište tehnoloških kompanija [[Gap Inc.|Gap Inc]], [[Pacific Gas and Electric Company]], [[Yelp]], [[Pinterest]], [[Twitter]], [[Uber]], [[Mozilla]], [[Craigslist]] i mnogih drugih. == Historija == {{Quote box |width=22em |align=left |bgcolor=#B0C4DE |title=Hronološka pripadnost |fontsize=90% |quote={{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Špansko Carstvo]] (1776–1821)<br> {{flagicon image|Bandera del Primer Imperio Mexicano.svg}} [[Prvo Meksičko Carstvo]] (1821–1823)<br> {{ZD|MEX}} [[Meksiko]] (1823–1848)<br> {{flagicon image|1stBearFlag.svg}} [[Kalifornijska Republika]] (1846)<br> {{ZID|SAD}} (1848–danas) }} [[Datoteka:Mission San Francisco de Asis old.jpg|mini|Misija Sv. Franjo Asiški (misija Dolores)|lijevo]] Najraniji [[arheologija|arheološki]] dokazi ljudske prisutnosti na teritoriji današnjeg San Franciska datiraju iz perioda oko 3000. p. n. e.<ref>{{cite web | url=http://www.sonoma.edu/asc/projects/pointreyes/overview2.pdf | title=Archaeological Research Issues For The Point Reyes National Seashore – Golden Gate National Recreation Area | access-date=12. 6. 2008 | last=Stewart | first=Suzanne B. | date=novembar 2003 | format=PDF | publisher=Sonoma State University – Anthropological Studies Center | archive-date=24. 6. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080624193135/http://www.sonoma.edu/asc/projects/pointreyes/overview2.pdf | url-status=dead }}</ref> Grupa [[Yelamu]] [[narod]]a [[Ohlone]] boravila je u nekoliko manjih sela kada su 2. novembra 1769. došli [[Španija|španski]] kolonisti, koje je predvodio [[Gaspar de Portolà]], što je prva dokumentirana posjeta Evropljana zalivskoj oblasti San Franciska.<ref name="Portola">{{cite web | title= Visitors: San Francisco Historical Information | url= http://sfgov.org/site/visitor_index.asp?id=8091 | archive-url= https://web.archive.org/web/20060301022510/http://sfgov.org/site/visitor_index.asp?id=8091 | archive-date=1. 3. 2006 | access-date= 10. 6. 2008 | publisher= City and County of San Francisco | url-status= dead }}</ref> Sedam godina kasnije, 28. marta 1776, [[Španci]] su osnovali vojnu bazu [[Presidio (San Francisco)|Presidio]], nakon koje su osnovali [[Španske misije u Kaliforniji|misiju]] "Sv. Franjo Asiški" (poznatu još pod imenom "Dolores"), koju je osnovao [[Juan Bautista de Anza]].<ref name="DeAnza-Moraga-Palou"/> Nakon stjecanja nezavisnosti od Španije 1821. područje je postalo dio [[Meksiko|Meksika]]. Pod meksičkom vladavinom sistem misija postepeno je ukinut i zemljišta su privatizirana. 1835. godine [[Englez]] [[William A. Richardson]] formirao je prvo nezavisno imanje<ref name="Richardson">{{cite web | last = The Virtual Museum of the City of San Francisco | title = From the 1820s to the Gold Rush | date = 16. 7. 2004 | url = http://www.sfmuseum.org/hist1/early.html | access-date = 13. 6. 2008 | publisher=The Virtual Museum of the City of San Francisco}}</ref> blizu sidrišta na današnjem području [[trg Portsmouth|trga Portsmouth]]. Zajedno s [[alkalde]]om [[Francisco de Haro|Franciscom de Harom]] osmislio je ulični plan za prošireno naselje i grad pod imenom Yerba Buena, što je počelo privlačiti američke doseljenike. Komodor John D. Sloat pripojio je Kaliforniju SAD-u 7. jula 1846. tokom [[Američko-meksički rat|Meksičko-američkog rata]] te je kapetan [[John B. Montgomery]] došao do naselja [[Yerba Buena]] da bi ga nakon 2 dana pripojio. Yerba Buena preimenovana je u San Francisco 30. januara sljedeće godine te je na kraju rata Meksiko službeno ustupio teritoriju SAD-u. Uprkos privlačnom položaju San Franciska kao luke i pomorske baze, grad je i dalje bio manje naselje s negostoljubivom geografijom.<ref>{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide- San Francisco: America's guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n4 4]–5 | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9}}</ref> [[Datoteka:Francis Samuel Marryat, San Francisco, lithograph.jpg|mini|lijevo|Francis Samuel Marryat, ''Vrh San Franciska u Kaliforniji, gleda na zaliv'', M. & N. Hanhart, hromolitografija (1849)]] [[Datoteka:SanFranciscoharbor1851c sharp.jpg|mini|lijevo|[[Luka San Franciska]] 1851.]] [[Kalifornijska zlatna groznica]] sa sobom je dovela mnoštvo tragača za blagom. Tragači za zlatom, zajedno sa svojim hljebom od [[kiselo tijesto|kiselog tijesta]],<ref>{{cite journal | last = Tamony | first = Peter | title = Sourdough and French Bread | url = https://archive.org/details/sim_western-folklore_1973-10_32_4/page/265 | journal=Western Folklore | volume = 32 | issue = 4 | pages = 265–270 | publisher=Western States Folklore Society | date = oktobar 1973 | doi = 10.2307/1498306}}</ref> gomilali su se u San Francisku na račun grada [[Benicia (Kalifornija)|Benicije]],<ref>{{cite web | title = San Francisco's First Brick Building | publisher=The Virtual Museum of the City of San Francisco | date = 16. 7. 2004 | url = http://www.sfmuseum.org/hist1/brick.html | access-date = 13. 6. 2008}}</ref> podigavši broj stanovnika sa 1.000 na 25.000 do decembra 1849.<ref name="1849pop">{{cite book | last = Richards | first = Rand | title = Historic San Francisco: A Concise History and Guide | publisher = Heritage House | year = 1992 | isbn = 978-1-879367-00-5 | oclc = 214330849 | url = https://archive.org/details/historicsanfranc00rich }}</ref> Želja za nezamislivim bogatstvom bila je toliko velika da su posade odmah pri iskrcavanju napuštale [[brod]]ove i jurile ka zlatnim poljima, ostavivši gomilu jarbola u luci San Franciska.<ref name="buriedships">{{cite news | last = Harris | first = Ron | title = Crews Unearth Shipwreck on San Francisco Condo Project | agency = Associated Press | date = 14. 11. 2005 | url = http://www.constructionequipmentguide.com/story.asp?story=6287&headline=Crews | access-date = 4. 9. 2006 | archive-date = 23. 12. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101223183422/http://www.constructionequipmentguide.com/story.asp?story=6287&headline=Crews | url-status = dead }}</ref> [[Kalifornija]] je vrlo brzo postala savezna država SAD-a te je vojska sagradila [[Fort Point (San Francisco)|Fort Point]] blizu moreuza [[Golden Gate (moreuz)|Golden Gate]] i tvrđavu na ostrvu Alcatrazu kako bi osigurala zalivsku oblast San Franciska. Otkriće [[Srebro|srebra]], uključujući [[Comstockova žila|Comstockove žile]] srebra 1859, također je znatno doprinijelo porastu broja stanovništva.<ref>{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide - San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n31 31]–33 | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9}}</ref> Pošto su gomile ljudi dolazile kako bi se obogatile, nepoštivanje zakona bilo je često i dio grada [[Barbary Coast]] postao je poznat kao utočište [[kriminal]]aca i središte [[prostitucija|prostitucije]] i [[Kockanje|kockanja]].<ref>"The miners came in forty-nine, / The whores in fifty-one, / And when they got together / They produced the native son."{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n237 237]–238 | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9}}</ref> Poduzetnici su nastojali kapitalizirati bogatstvo koje je proisteklo od [[Kalifornijska zlatna groznica|Kalifornijske zlatne groznice]]. Prvi uspjesi ostvareni su u [[bankarstvo|bankarstvu]] osnivanjem [[kompanija]] [[Wells Fargo]] 1852. i [[Kalifornijska banka|Kalifornijske banke]] 1864. Razvoj [[Luka San Franciska|luke San Franciska]] i stvaranje pristupa željezničkom sistemu u istočnom dijelu SAD-a 1869. preko nove [[Prva transkontinentalna željeznica|Pacifičke željeznice]] (grad je nerado pružio pomoć za izgradnju ove željeznice<ref>Izgradnja Pacifičke željeznice finansirana je (mada nerado) [[:Datoteka:Pacific RR Bond SF 1865.jpeg|obveznicama grada i okruga San Franciska]] pod sljedećom provizijom: ''"Akt za ovlaštenje da nadzorni odbor pruži iznos od milion dolara Zapadnopacifičkoj i Srednjopacifičkoj željezničkoj kompaniji Kalifornije i da pruži sredstva za plaćanje povezanih stvari"'' (eng. ''An Act to Authorize the Board of Supervisors of the City and County of San Francisco to take and subscribe One Million Dollars to the Capital Stock of the Western Pacific Rail Road Company and the Central Pacific Rail Road Company of California and to provide for the payment of the same and other matters relating thereto''), koja je odobrena 22. 4. 1863, kao što je navedeno u 5. paragrafu ''Akta o kompromisu 1864'' (''Compromise Act of 1864'') usvojenog 4. 4. 1864. Gradonačelnik i nadzorno vijeće protivili su se izdavanju obveznica te je ovo određeno tek nakon odluke [[Vrhovni sud Kalifornije|Vrhovnog suda Kalifornije]] 1864 (izvorni naslov slučaja glasio je ''"The People of the State of California on the relation of the Central Pacific Railroad Company vs. Henry P. Coon, Mayor; Henry M. Hale, Auditor; and Joseph S. Paxson, Treasurer, of the City and County of San Francisco"'' 25 Cal 635) i 1865 (''"The People ex rel The Central Pacific Railroad Company of California vs. The Board of Supervisors of the City and County of San Francisco, and Wilhelm Lowey, Clerk"'' 27 Cal 655)</ref>) omogućili su [[zalivska oblast San Franciska|zalivskoj oblasti San Franciska]] da postane centar trgovine. [[Levi Strauss]] započeo je biznis s tekstilnom robom, a [[Domingo Ghirardelli]] počeo je s [[Manufaktura|proizvodnjom]] [[Čokolada|čokolade]] kako bi udovoljili potrebama novih stanovnika. Imigrantski radnici učinili su grad višejezičkim, te su [[Kinezi|kineski]] radnici na željeznici napravili [[Kineska četvrt (San Francisco)|Kinesku četvrt]]. Već 1870. Azijati su sačinjavali 8% stanovništva.<ref name=census>{{cite web|title=Historical Census Statistics on Population Totals by Race, 1790 to 1990, and by Hispanic Origin, 1970 to 1990, for Large Cities and Other Urban Places in the United States|publisher=U.S. Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html|access-date=18. 12. 2011}}</ref> Prva [[žičara]] počela je s prijevozom građana San Franciska 1873. Veći broj građevina počeo se praviti u [[Viktorijanska kuća|viktorijanskom stilu]], a civilne vođe vodile su kampanje za izgradnju prostranog javnog parka, što je rezultiralo planovima za [[park Golden Gate]]. Građani su sagradili [[škola|škole]], [[crkva|crkve]], kina i sva obilježja građanskog života. Presidio se razvio u najvažniji američki vojni objekt na [[Pacifička obala (SAD)|Pacifičkoj obali]].<ref>{{cite web | title = Under Three Flags | work=Golden Gate National Recreation Area Brochures | publisher=US Department of the Interior |date=novembar 2004 | url = http://www.nps.gov/goga/planyourvisit/upload/3flags_7-03.pdf | format = PDF | access-date =22. 6. 2011}}</ref> Do 1890. broj stanovnika San Franciska popeo se na 300.000 te je time postao 8. grad po veličini u SAD-u u to vrijeme. San Francisco je već oko 1901. bio veliki grad poznat po svom kitnjastom stilu, skupim [[hotel]]ima, razmetljivim vilama na [[Nob Hill (San Francisco)|Nob Hillu]] i uspješnoj [[umjetnost|umjetničkoj]] sceni.<ref>{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n44 44]–55 | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9}}</ref> Prva [[Sjeverna Amerika|sjevernoamerička]] [[epidemija]] [[Kuga|kuge]] pogodila je San Francisco 1900. i [[Kuga u San Francisku 1900-1904.|trajala je sve do 1904.]]<ref>{{cite journal |last=Kalisch |first=Philip A. |title=The Black Death in Chinatown: Plague and Politics in San Francisco 1900–1904 |work=Arizona and the West |volume=14 |year=1972 |pages=113–136 |publisher=Journal of the Southwest |jstor=40168068 |issue=2}}</ref> [[Zemljotres u San Francisku 1906.|Veliki zemljotres]] pogodio je San Fransico i [[Sjeverna Kalifornija|sjevernu Kaliforniju]] [[18. april]]a [[1906.]] u 05:12. Kako su se zgrade rušile, oštećeni gasovodni sistem izazvao je [[požar]], koji se brzo proširio gradom i gorio izvan kontrole nekoliko dana. Budući da vodovodna mreža nije bila u funkciji, artiljerijski korpus Presidio pokušao je suzbiti požar koristeći [[dinamit]] da sruši blokove zgrada kako bi napravio protivpožarne pregradne zidove.<ref name="Funston">{{cite web | title = 1906 Earthquake: Fire Fighting | work=Golden Gate National Recreation Area | publisher=US Department of the Interior | date = 24. 12. 2003 | url = http://www.nps.gov/prsf/historyculture/1906-earthquake-fire-fighting.htm | access-date =13. 6. 2008}}</ref> Više od tri četvrtine grada ležalo je u ruševinama, uključujući skoro cijeli centar grada.<ref name="Montagne"/> Tadašnji izvještaji prijavili su da je 498 ljudi izgubilo živote, dok savremene procjene dižu ovaj broj na nekoliko hiljada.<ref>{{cite web | title = Casualties and Damage after the 1906 earthquake | work = Earthquake Hazards Program – Northern California | publisher = US Geological Survey | date = 25. 1. 2008 | url = http://earthquake.usgs.gov/regional/nca/1906/18april/casualties.php | access-date = 13. 6. 2008 | archive-date = 4. 6. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090604011927/http://earthquake.usgs.gov/regional/nca/1906/18april/casualties.php | url-status = dead }}</ref> Više od 400.000 stanovnika ostalo je bez domova.<ref>{{cite web | title = 1906 Earthquake and the Army | work=Golden Gate National Recreation Area | publisher=US Department of the Interior | date =25. 8. 2004 | url = http://www.nps.gov/prsf/historyculture/1906-earthquake.htm | access-date =13. 6. 2008}}</ref> Izbjeglice su se privremeno naselile u kamp naselja u [[Park Golden Gate|parku Golden Gate]], [[Presidio|Presidiju]], na [[plaža]]ma i drugim mjestima. Mnoštvo stanovnika trajno se preselilo u [[East Bay]]. {{Široka slika|San francisco fire 1906.jpg|936px|"Nikada u historiji ovakav moderan i carski grad nije uništen. Nema više San Franciska." – [[Jack London]] nakon zemljotresa i požara u San Francisku 1906.<ref>{{cite web|url=http://www.sfmuseum.org/hist5/jlondon.html |title=Jack London Writes of the 1906 San Francisco Earthquake and Fire |publisher=Sfmuseum.org |date=5. 5. 1906 |access-date=15. 6. 2013}}</ref>||center}} [[Datoteka:PalaceofFineArts1915.jpg|mini|lijevo|[[Palača lijepih umjetnosti (San Francisco)|Palača lijepih umjetnosti]] na [[Međunarodna izložba "Panama-Pacific"|Međunarodnoj izložbi "Panama-Pacific"]] 1915.]] Obnova je bila brza i izvođena je u velikim razmjerima. Odbivši prijedlog za potpunu rekonstrukciju ulične mreže (onakva kakva je bila), građani San Franciska fokusirali su se na brzinu.<ref name="NatTrust1">{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n56 56]–62 | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9}}</ref> [[Amadeo Giannini|Gianninijeva]] [[Banka Italije (SAD)|Banka Italije]], koja će kasnije postati [[Banka Amerike]], davala je kredite znatnom broju ljudi koji nisu imali sredstava za život. Utjecajna asocijacija za planiranje i urbanističko istraživanje (SPUR) osnovana je 1910. kako bi se bavila kvalitetom udomljavanja nakon zemljotresa.<ref>{{cite web|title=SPUR Our Mission and History|url=http://www.spur.org/about/our_mission_and_history|access-date=26. 3. 2013}}</ref> Zemljotres je ubrzao razvoj zapadnih naselja koja su preživjela požar, uključujući [[Pacific Heights (San Francisco)|Pacific Heights]], u kojem je većina bogataša ponovo izgradila svoje kuće.<ref>{{cite book | last = O'Brien | first = Tricia | title = San Francisco's Pacific Heights and Presidio Heights | publisher = Arcadia Publishing | year = 2008 | location = San Francisco | isbn = 978-0-7385-5980-3 | page = 7 | url = http://books.google.com/books?id=J8dEQubtnqYC&lpg=PA7&pg=PA7#v=onepage&q&f=false}}</ref> Uništene vile u [[Nob Hill (San Francisco)|Nob Hillu]] postale su hoteli. [[Gradska vijećnica u San Francisku|Gradska vijećnica]] ponovo je izgrađena u [[secesija (umjetnost)|stilu secesije]] i grad je proslavio svoj preporod na [[Međunarodna izložba "Panama-Pacific"|Međunarodnoj izložbi "Panama-Pacific"]] 1915.<ref>{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9 | page = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n9 9]}}</ref> Tokom ovog razdoblja izgrađen je veći dio gradske infrastrukture. U septembru 1912. gradonačelnik [[James Rolph]] angažirao je građevinskog inženjera [[Michael O'Shaughnessy|Michaela O'Shaughnessyja]] kao glavnog inženjera za grad kako bi nadgledao izgradnju rezervoara Twin Peaks, tunelâ [[Tunel Stockton Street|Stockton Street]] i [[Tunel Twin Peaks|Twin Peaks]], [[Općinska željeznica San Franciska|općinske željeznice San Franciska]], pomoćnog vodovoda i nove kanalizacije. O'Shaughnessy je od 1915. do 1927. omogućio izgradnju [[Tramvajski sistem San Franciska|tramvajskog sistema San Franciska]], čije su vozne linije J, K, L, M i N aktivne i danas. Najveći utjecaj na San Francisco imali su [[O'Shaughnessyjeva brana]], [[rezervoar Hetch Hetchy]] i [[akvadukt Hetch Hetchy]].<ref>{{cite web|title=Virtual Museum of the City of San Francisco – M.M. O'Shaughnessy Employed as City Engineer|url=http://www.sfmuseum.net/bio/mmo.html|access-date=16. 3. 2013}}</ref> Obilna vodoopskrba omogućila je San Francisku da se razvije u grad koji je danas. [[Datoteka:SF-Oakland-Bay-Bridge-Construction.jpg|mini|desno|[[Most San Francisco–Oakland]] u izgradnji 1935. Izgradnja je trajala 40 mjeseci.]] San Francisco je u narednih nekoliko godina učvrstio svoj položaj kao glavni finansijski grad; kad je [[1929.]] došlo do [[Berzovni krah 1929.|kraha berze]], nijedna banka iz San Franciska nije propala.<ref>{{cite web | title = San Francisco Gold Rush Banking – 1849 | publisher = The Virtual Museum of the City of San Francisco | date = 24. 6. 2004 | url = http://www.sfmuseum.net/hist9/banking.html | access-date = 13. 6. 2008 | archive-date = 9. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080509133016/http://www.sfmuseum.net/hist9/banking.html | url-status = dead }}</ref> Čak naprotiv, [[Velika depresija]] bila je razdoblje u kojem je San Francisco poduzeo dva velika građevinska projekta, istovremeno izgradivši mostove [[most San Francisco-Oakland|San Francisco–Oakland]] i [[most "Golden Gate"|"Golden Gate"]], završivši prvi 1936, a drugi 1937. Tokom ovog razdoblja [[Ostrvo Alcatraz]], koje je prije korišteno kao vojni zatvor, postalo je lokacija saveznog zatvora maksimalne sigurnosti, u koji su bili smješteni poznati zatvorenici, poput [[Al Capone|Ala Caponea]] i [[Robert Franklin Stroud|Roberta Franklina Strouda]], koji je nosio nadimak ''Alkatraski ptičar''. San Francisco je kasnije proslavio svoju ponovo stečenu grandioznost [[Međunarodna izložba "Golden Gate"|Međunarodnom izložbom "Golden Gate"]] 1939. i 1940. [[Ostrvo Treasure (San Francisco)|Ostrvo Treasure]] napravljeno je usred zaliva kako bi se na njemu održala ova izložba. [[Datoteka:USS San Francisco (CA-38) enters San Francisco Bay, December 1942.jpg|mini|lijevo|[[USS "San Francisco" (CA-38)|USS ''San Francisco'']] ispod mosta Golden Gate 1942. tokom Drugog svjetskog rata]] [[Američka ratna mornarica|Mornaričko]] [[brodogradilište]] [[Mornaričko brodogradilište u San Francisku|Hunters Point]] postalo je središte aktivnosti, a [[Fort Mason]] glavna luka za ukrcavanje vojnika koji su upućivani na [[Pacifički front]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="WWII"/> Iznenadna potreba za radnicima privukla je mnoštvo ljudi u ovo područje, pogotovo [[Afroamerikanci|Afroamerikance]] [[Druga velika migracija Afroamerikanaca|s juga SAD-a]]. Mnogi vojnici koji su se vratili sa službe u inozemstvu i civili koji su prvobitno došli samo da rade odlučili su ostati u gradu nakon završetka rata. [[Povelja Ujedinjenih nacija]], kojom su formirane [[Ujedinjene nacije]], potpisana je u San Francisku [[1945]], a [[Sporazum u San Francisku|sporazumom u San Francisku]] 1951. službeno je završen [[Rat na Pacifiku|rat s Japanom]]. Projekti urbanističkog planiranja sredinom 1950-ih i 1960-ih označili su rušenje i ponovnu gradnju susjedstava na zapadnoj strani grada, kao i novih [[autoput]]eva, od kojih je samo djelić izgrađen prije no što je gradska opozicija zaustavila izgradnju.<ref>{{cite news | last = Fang | first = Eric | title = Urban Renewal Revisited: A Design Critique | work = SPUR Newsletter | publisher = San Francisco Planning and Urban Research Association | date = februar 1999 | url = http://www.spur.org/publications/library/article/urbanrenewalrevisited02011999 | access-date = 3. 8. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120517162507/http://www.spur.org/publications/library/article/urbanrenewalrevisited02011999 | archive-date=17. 5. 2012 | url-status = dead }}</ref> Korištenje kontejnera učinilo je pristaništa San Franciska zastarjelim, pa su aktivnosti utovara i istovara tereta premještene u veću luku u [[Oakland (Kalifornija)|Oaklandu]].<ref>{{Cite journal | last = Rubin | first = Jasper | title = The Decline of the Port – A look at the transformation of the Port of San Francisco | work=SPUR Newsletter | publisher=San Francisco Planning and Urban Research Association |date=novembar 1999 | url = http://www.spur.org/publications/library/article/declineofport11011999 | access-date = 5. 1. 2013}}</ref> Grad je počeo gubiti industrijske poslove i prebacio je ekonomski fokus na [[turizam]], kao najvažniji dio gradske ekonomije.<ref>{{Cite journal | last = Terplan | first = Egon | title = Organizing for Economic Growth – A new approach to business attraction and retention in San Francisco | work=SPUR Report | publisher=San Francisco Planning and Urban Research Association | date = 7. 6. 2010 | url = http://www.spur.org/publications/library/report/organizing-economic-growth | access-date = 5. 1. 2013}}</ref> Predgrađa su rasla vrlo brzo tako da je San Francisco prošao kroz veliku demografsku promjenu jer je jedan broj bijelaca napustio grad, a zamijenili su ih useljenici iz [[Azija|Azije]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]].<ref>{{cite web | last = Willis | first = James | author2 = Habib, Jerry | author3 = Brittan, Jeremy | title = San Francisco Planning Department Census Data Analysis | publisher = San Francisco State University | date = 19. 4. 2004 | url = http://bss.sfsu.edu/pamuk/SFDemographics.ppt | archive-url = https://web.archive.org/web/20110718191827/http://bss.sfsu.edu/pamuk/SFDemographics.ppt | archive-date=18. 7. 2011 | format = PPT | access-date = 13. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite news | last = Minton | first = Torri | title = Race Through Time | work=San Francisco Chronicle | page = SC-4 | publisher=Hearst Communications | date = 20. 9. 1998 | url = http://www.sfgate.com/health/article/Race-Through-Time-2990221.php | access-date =11. 9. 2013}}</ref> Od 1950. do 1980. grad je izgubio preko 10% stanovništva. San Francisco je tokom ovog razdoblja postao magnet za američku [[Protivkultura|protivkulturu]]. Spisatelji [[bitnička generacija|bitničke generacije]] podstakli su renesansu San Franciska i središte postavili u susjedstvu [[North Beach (San Francisco)|North Beach]] 1950-ih.<ref>{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n240 240]–242 | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9 }}</ref> Hipiji su pohrlili u [[Haight-Ashbury]] 1960-ih, s najvećim brojem tokom [[Ljeto ljubavi|Ljeta ljubavi]] 1967.<ref>{{cite web | url = http://www.pbs.org/wgbh/amex/love/filmmore/fd.html | title = American Experience: Summer of Love: Film Description | access-date = 17. 6. 2008 | date = 14. 3. 2007 | work = Website for American Experience documentary on the Summer of Love | publisher = PBS | archive-date = 24. 12. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081224152043/http://www.pbs.org/wgbh/amex/love/filmmore/fd.html | url-status = dead }}</ref> U tzv. "[[Zebra ubistva|Zebra ubistvima]]" 1974. stradalo je najmanje 16 ljudi.<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,911212,00.html |title=Fear in the Streets of San Francisco |date=29. 4. 1974 |work=Time |access-date=28. 8. 2006 |archive-url=https://www.webcitation.org/5bezpRhy4?url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,911212,00.html |archive-date=18. 10. 2008 |url-status=live }}</ref> 1970-ih grad je postao centar za pokrete za prava [[LGBT]]-osoba te se [[Castro (San Francisco)|Castro]] pojavio kao urbano LGBT-selo; [[Harvey Milk]] izabran je u [[Općinsko vijeće San Franciska|Općinsko vijeće]], ali je 1978. [[Atentat na Milka i Mosconea|izvršen]] [[atentat]] na njega i [[Gradonačelnik San Franciska|gradonačelnika]], [[George Moscone|Georgea Mosconea]].<ref>{{cite web | url = http://www.frommers.com/destinations/sanfrancisco/0029033660.html | title = San Francisco History: The 1970s and 1980s: Gay Rights | access-date = 17. 6. 2008 | work = Destinations: San Francisco | publisher = Frommers.com | archive-url = https://web.archive.org/web/20070612230434/http://www.frommers.com/destinations/sanfrancisco/0029033660.html | archive-date=12. 6. 2007 | url-status = live }}</ref> Banka Amerike završila je izgradnju zgrade [[555 California Street]] 1969, a [[Piramida Transamerica]] završena je 1972,<ref>{{cite web | title = Pyramid Facts and Figures | work=Company Profile | publisher=Transamerica Insurance and Investment Group | url = http://www.transamerica.com/company_profile/about_the_pyramid/pyramid_facts_and_figures.asp | access-date =13. 6. 2008}}</ref> što je pokrenulo talas "[[Menhetnizacija|menhetnizacije]]", koji je trajao do kraja 1980-ih – razdoblje izgradnje [[neboder]]a u centru grada.<ref name="NatTrust2">{{cite book | last = Wiley | first = Peter Booth | title = National trust guide- San Francisco: America’s guide for architecture and history travelers | url = https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile | publisher=John Wiley & Sons, Inc. | year = 2000 | location = New York | pages = [https://archive.org/details/nationaltrustgui0000wile/page/n95 95]–96 | oclc = 44313415 | isbn = 978-0-471-19120-9}}</ref> 1980-e bile su period u kojem se dramatično povećao broj beskućnika; taj problem i danas je prisutan u gradu uprkos nekolicini pokušaja da se riješi.<ref>{{cite news | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/08/04/MNGILKB9KV1.DTL&ao=all | title = S.F.'s Homeless Aging on the Street / Chronic health problems on the rise as median age nears 50 | publisher = San Francisco Chronicle | author = Fagan, Kevin | date = 4. 8. 2006 | access-date = 6. 3. 2012 | archive-date = 24. 1. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110124025408/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/08/04/MNGILKB9KV1.DTL&ao=all | url-status = dead }}</ref> [[Zemljotres u Loma Prieti]] 1989. prouzrokovao je uništenje i ljudske žrtve širom Zalivske oblasti. U San Francisku je oštetio građevine u [[Distrikt Marina (San Francisco|distriktu Marina]] i [[South of Market]]u i ubrzao uništenje već oštećenog [[Kalifornijska državna cesta 480|autoputa Embarcadero]] i većeg dijela [[Centralni autoput (San Francisco)|Centralnog autoputa]], dozvoljavajući gradu da ponovo izgradi [[Embarcadero (San Francisco)|Embarcadero]] kao historijsku lučku četvrt u centru grada i revitalizira susjedstvo [[Hayes Valley]]. U posljednjih 20 godina desila su se dva "buma" prouzrokovana internetskom industrijom. Prvi je bio krajem 1990-ih (tzv. "[[dot-com bum]]"), tokom kojeg su novonastale nezavisne kompanije oživile ekonomiju San Franciska. Veliki broj poduzetnika i programera preselio se u grad, a slijedili su ih [[Marketing|marketinški]], [[dizajn]]erski i prodajni stručnjaci, mijenjajući društveni pejzaž budući da su prijašnja siromašna susjedstva postala sve [[džentrifikacija|džentrificiranija]].<ref>{{cite news | url = http://www.nytimes.com/2000/11/05/us/mission-district-fights-case-of-dot-com-fever.html | title = Mission District Fights Case of Dot-Com Fever | publisher=The New York Times| date = 5. 11. 2000 | author = Nieves, Evelyn | access-date =5. 3. 2012}}</ref> Potražnja za novim domovima i radnim prostorom pokrenula je drugi bum izgradnje nebodera i sličnih građevina, ovog puta u distriktu South of Market.<ref>{{cite news | url=http://www.sfgate.com/default/article/High-rises-are-a-sign-of-the-times-in-changing-3233641.php | title = High-rises are a sign of the times in changing San Francisco | publisher=San Francisco Chronicle| date = 2. 1. 2008 | author = Nolte, Carl | access-date = 9. 7. 2012}}</ref> Broj stanovnika je zaključno sa 2000. godinom premašio prijašnji rekord iz 1950. Kad je ovaj [[ekonomski balon]] pukao 2001, mnoge kompanije su zatvorene te su otpustile svoje zaposlenike. Uprkos ovome, visoka tehnologija i poduzetništvo i dalje su jedni od stubova ekonomije San Franciska. Sredinom prve decenije 21. stoljeća počeo je [[Web 2.0|bum društvenih medija]], tako da je San Francisco postao popularna lokacija za [[Tehnologija|tehnološke]] urede i popularno mjesto za življenje za ljude koji su bili zaposleni u kompanijama [[Silicijska dolina|Silicijske doline]], kao što je [[Google]].<ref>{{cite web | url = http://www.sfeconomicstrategy.org/site/uploadedfiles/moed/economic_strat/ExecutiveSummary_EconomicPerformanceReview.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20090201053456/http://www.sfeconomicstrategy.org/site/uploadedfiles/moed/economic_strat/ExecutiveSummary_EconomicPerformanceReview.pdf | archive-date=1. 2. 2009 | title = City and County of San Francisco: An Overview of San Francisco’s Recent Economic Performance | access-date = 19. 6. 2008 | author = Ted Egan | date = 3. 4. 2006 | format = PDF | work = Report prepared for Mayor’s Office of Economic and Workforce Development | publisher = ICF Consulting | url-status = dead }}</ref> == Geografija == [[Datoteka:SanFranciscoFromTheISS(Cropped).jpg|desno|upright|mini|[[San Francisco (poluostrvo)|Poluostrvo San Francisco]]]] San Francisco se nalazi na zapadnoj obali SAD-a, na sjevernom kraju [[San Francisco (poluostrvo)|istoimenog poluostrva]] i dobro je povezan s [[Tihi okean|Tihim okeanom]] i zalivom San Franciska. Nekoliko slikovitih ostrva, poput [[Alcatraz]]a, [[Ostrvo Treasure (San Francisco)|Treasurea]] i [[Yerba Buena (ostrvo)|Yerba Buene]], kao i malih dijelova [[Alameda (ostrvo)|Alamede]], [[Red Rock (ostrvo)|Red Rocka]] i [[Ostrvo anđela (Kalifornija)|Ostrva anđela]], dio su grada. Dio grada su i nenastanjena [[ostrva Farallon]], 43&nbsp;km od obale. Kopneno područje grada tvori kvadrat dimenzija 11 x 11&nbsp;km iako cijelo područje, uključujući vodene površine, ima površinu od skoro 600&nbsp;km². [[Datoteka:Lombardst.jpeg|mini|upright|lijevo|Automobili putuju [[Ulica Lombard (San Francisco)|ulicom Lombard]] kako bi se spustili niz [[Russian Hill]].]] Unutar granica grada postoji više od 50 brda.<ref name=peak_experience>{{cite news | last = Graham | first = Tom | title = Peak Experience | work = San Francisco Chronicle | page = PK-23 | publisher = Hearst Communications | date = 7. 11. 2004 | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/11/07/PKGJ99K7KD1.DTL | access-date = 13. 6. 2008 | archive-date = 9. 11. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111109111508/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/11/07/PKGJ99K7KD1.DTL | url-status = dead }}</ref> Neka susjedstva dobila su naziv po brdu na kojem se nalaze, poput [[Nob Hill (San Francisco)|Nob Hilla]], [[Potrero Hill]]a i [[Russian Hill]]a. Blizu geografskog centra grada nalaze se manje naseljena brda. [[Twin Peaks (San Francisco)|Twin Peaks]], par brda koja formiraju jednu od najviših tačaka grada, predstavljaju dobro mjesto za pogled na grad. Najviše brdo San Franciska, [[Mount Davidson (Kalifornija)|Mount Davidson]], visoko je 283 m i na njemu stoji [[krst]] visine 31 m sagrađen 1934.<ref>{{cite news | first = Henry K. | last = Lee | title = Mount Davidson Cross Called Landmark by Panel | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/1997/01/16/MN71385.DTL | work = San Francisco Chronicle | date = 16. 1. 1997 | access-date = 17. 6. 2008 | archive-date = 17. 5. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120517043454/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/1997/01/16/MN71385.DTL | url-status = dead }}</ref> Nad ovim područjem dominira [[toranj Sutro|Sutro]], veliki crveno-bijeli [[Radio|radijski]] i [[Televizija|TV]]-toranj. Obližnji [[rasjed]]i [[Rasjed San Andreas|San Andreas]] i [[Rasjed Hayward|Hayward]] odgovorni su za većinu [[zemljotres]]a iako nijedan fizički ne prolazi kroz grad. Rasjed San Andreas prouzrokovao je zemljotrese 1906. i 1989. Manji zemljotresi dešavaju se redovno. Prijetnja od većih zemljotresa igra veliku ulogu u razvoju gradske infrastrukture. Izgrađen je rezervni [[vodovod]]ni sistem, a grad je nekoliko puta mijenjao svoje kodekse za gradnju, zahtijevajući modernizaciju starijih zgrada i više [[Inženjerstvo|inženjerske]] standarde za novoizgrađene objekte.<ref>{{cite news | first = Charles | last = Smith | title = What San Francisco didn't learn from the '06 quake | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/04/15/HOGQ9I7P2T1.DTL | work = San Francisco Chronicle | date = 15. 4. 2006 | access-date = 30. 6. 2008 | archive-date = 17. 5. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120517043254/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/04/15/HOGQ9I7P2T1.DTL | url-status = dead }}</ref> Uprkos ovome, i dalje postoje hiljade manjih zgrada podložnih šteti u slučaju zemljotresa.<ref>{{cite news | first = Robert | last = Selna | title = S.F. leaders ignore weak buildings' quake risk | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2008/06/29/MNDD110U2E.DTL | page = A-1 | work = San Francisco Chronicle | date = 29. 6. 2008 | access-date = 30. 6. 2008 | archive-date = 17. 5. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120517043229/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2008/06/29/MNDD110U2E.DTL | url-status = dead }}</ref> USGS počeo je izdavati prognozu za zemljotrese za Kaliforniju,<ref>[http://pubs.usgs.gov/fs/2015/3009/pdf/fs2015-3009.pdf Prognoza za zemljotrese u Kaliforniji (mart 2015)] predviđa rizik od zemljotresa u Kaliforniji za period od 30 godina.</ref> koja izrađuje modele dešavanja zemljotresa u Kaliforniji. Obala San Franciska proširila se izvan svojih prirodnih ograničenja. Cijela susjedstva, poput Marine, [[Mission Bay (San Francisco)|Mission Baya]], [[Bayview-Hunters Point|Hunters Pointa]], kao i veći dijelovi Embarcadera nalaze se na područjima [[deponija]]. Ostrvo Treasure izgrađeno je od materijala iskopanog iz zaliva i onog nastalog gradnjom tunela kroz ostrvo Yerba Buenu tokom pravljenja mosta San Francisco–Oakland. Takvo zemljište zna biti nestabilno tokom zemljotresa. Rezultirajuća [[likvefakcija tla]] stvara znatnu štetu imovini koja je izgrađena na ovom području, kao što se desilo u distriktu Marina tokom zemljotresa u Loma Prieti 1989.<ref>{{cite web | title = Liquefaction Damage in the Marina District during the 1989 Loma Prieta earthquake | publisher=California Geological Survey | url = http://www.conservation.ca.gov/cgs/information/outreach/Documents/Marina%20Poster%2011x17rw2b.pdf | format = PDF | access-date =17. 6. 2008}}</ref> Većina prirodnih vodotoka grada, poput [[Islais Creek]]a i [[Mission Creek]]a, pretvorena je u odvodne kanale, preko kojih je sagrađeno još objekata, iako komisija za komunalije razmatra prijedloge za obnavljanje nekih vodotoka.<ref>{{cite web | title = The Lure of the Creeks Buried Beneath San Francisco’s Streets | publisher = Streetsblog San Francisco | author = Matt Baume | url = http://sf.streetsblog.org/2010/04/14/the-lure-of-the-creeks-buried-beneath-san-franciscos-streets/ | date = 14. 4. 2010 | access-date = 31. 1. 2013}}</ref> === Gradski pejzaž === {{Široka slika|SanFrancisco from TwinPeaks dusk MC.jpg|1680px|<center>Centar San Franciska (pogled s [[Twin Peaks (San Francisco)|Twin Peaksa]] u oktobru 2006)</center>}} {{Široka slika|San Francisco (Evening).jpg|1200px|<center>Centar San Franciska u sumrak (pogled s Twin Peaksa u junu 2011)</center>}} ==== Susjedstva ==== [[Datoteka:SF Chinatown CA.jpg|mini|upright|lijevo|[[Kineska četvrt (San Francisco)|Kineska četvrt]] jedno je od najstarijih naselja [[Kinezi|Kineza]] i jedno od najvećih u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].]] Historijski centar San Franciska je sjeveroistočni kvadrant grada, koji okružuju [[Market Street]] i riva. Ovdje se nalazi [[Finansijski distrikt (San Francisco)|Finansijski distrikt]], u blizini kojeg je [[Union Square (San Francisco)|Union Square]], glavno mjesto za kupovinu i [[hotel]]e. [[Žičara|Žičare]] voze putnike uza strmine do vrha Nob Hilla, koji je nekad bio centar poslovnih tajkuna, te ih dovodi do turističkih atrakcija na rivi, [[Fisherman's Wharf (San Francisco)|Fisherman's Wharfa]] i [[Pristanište 39|Pristaništa 39]], s [[restoran]]ima koji serviraju posebnu vrstu [[rakovi|rakova]] koji se dobijaju od još uvijek aktivne [[ribolov]]ne industrije. U ovom kvadrantu nalaze se i [[Russian Hill]], stambeno susjedstvo, u kojem se nalazi poznata krivudava [[Ulica Lombard (San Francisco)|ulica Lombard]], zatim [[North Beach]] (poznat i kao [[Mala Italija]]), koji je bio prijašnji centar bitničke generacije, i [[Telegraph Hill (San Francisco)|Telegraph Hill]], u kojem je [[toranj Coit]]. Između Russian Hilla i North Beacha nalazi se [[Kineska četvrt (San Francisco)|Kineska četvrt]], najstarije mjesto naseljeno [[Kinezi]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref>[http://www.sanfranciscochinatown.com/history/index.html The Official San Francisco Chinatown Website]; pristupljeno: 16. 2. 2012.</ref><ref>[http://www.mtholyoke.edu/offices/comm/csj/101102/chinatown.shtml Depicting Otherness: Images of San Francisco's Chinatown]. College Street Journal, 11. 10. 2002; pristupljeno: 16. 2. 2012.</ref><ref name="Bacon, Daniel pages 52-53">Bacon, Daniel: Walking the Barbary Coast Trail, 2. izdanje, "Quicksilver Press", 1997, str. 52–53.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.sanfranciscodays.com/chinatown/ |title=Chinatown/Grant Avenue |access-date=13. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615053119/http://www.sanfranciscodays.com/chinatown/ |archive-date=15. 6. 2011 |url-status=bot: unknown }}, ''San Francisco Days''.</ref> Distrikt [[South of Market]], koji je nekad bio industrijsko jezgro San Franciska, podvrgnut je znatnim razvojnim promjenama nakon izgradnje [[stadion]]a [[AT&T Park]] i pojavljivanja malih kompanija. Ovo područje popunjavaju novi neboderi, stanovi, kao i apartmani. Daljnji razvoj dešava se južno od Mission Baya, bivše [[Željeznica|željezničke]] garaže, koja danas graniči sa drugim kampusom [[Univerzitet Kalifornije (San Francisco)|Univerziteta Kalifornije]]. Zapadno od centra grada, nasuprot [[avenija Van Ness|Aveniji Van Ness]], nalazi se veliko susjedstvo [[Western Addition]], u koje se nakon Drugog svjetskog rata doselio veliki broj [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]]. Western Addition obično se dijeli na nekoliko manjih susjedstava, uključujući [[Hayes Valley]], [[Fillmore (San Francisco)|Fillmore]] i [[Japanska četvrt (San Francisco)|Japanska četvrt]], koja je prije bila najveće naselje [[Japanci|Japanaca]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ali je izgubila tu titulu nakon što je dosta Japanaca [[Internacija Japanoamerikanaca|nasilno iseljeno]] tokom Drugog svjetskog rata. Western Addition preživio je zemljotres 1906. s većinom viktorijanskih građevina potpuno čitavih, uključujući poznate "[[Obojene dame]]", koje se nalaze u [[Alamo Square (San Francisco)|Alamo Squareu]]. Južno, u blizini geografskog centra grada, nalazi se distrikt [[Haight-Ashbury]], koji je poznat po hipijevskoj kulturi 1960-ih. U njemu su danas neki od najskupljih butika<ref>{{cite news | title=The Haight | work=The San Francisco Chronicle | url=http://www.sfgate.com/neighborhoods/sf/haight/ | access-date=3. 8. 2009}}</ref> i nekoliko kontroverznih maloprodajnih lanaca<ref>{{cite news | first=Katherine | last=Bishop | title=Haight-Ashbury Journal; Love and Hate Linger In Ex-Hippie District | url=http://www.nytimes.com/1988/10/13/us/haight-ashbury-journal-love-and-hate-linger-in-ex-hippie-district.html?sec=&spon= |work=New York Times | date=13. 10. 1988 | access-date=3. 8. 2009}}</ref> iako i dalje zadržava svoj [[boem]]ski karakter. Sjeverno od Western Additiona nalazi se [[Pacific Heights (San Francisco)|Pacific Heights]], bogato susjedstvo s vilama koje su sagradili bogataši nakon zemljotresa 1906. Direktno sjeverno od Pacific Heightsa nalazi se Marina, susjedstvo popularno među mladim profesionalcima, koje je većinom izgrađeno na zemlji "otetoj" od zaliva.<ref>{{cite news | title = The Marina | work = SFGate San Francisco Neighborhood Guide | publisher = San Francisco Chronicle | url = http://www.sfgate.com/neighborhoods/sf/marina/ | access-date =20. 8. 2013 | date=27. 10. 2011}}</ref> [[Datoteka:SF Transamerica full CA.jpg|mini|upright|lijevo|[[Piramida Transamerica]], najviša zgrada u San Francisku]] U jugoistočnom kvadrantu grada nalazi se [[Distrikt Mission]], koji su u 19. stoljeću naselili [[Kalifornijci (etnička grupa)|Kalifornijci]] i useljenici iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]] i [[Skandinavija|skandinavskih]] zemalja koji su pripadali radničkoj klasi. Talas [[Srednja Amerika|srednjoameričkog]] stanovništva naselio se u Missionu tokom 1910-ih, a useljenici iz [[Meksiko|Meksika]] postali su najdominantniji tokom 1950-ih.<ref>{{cite web | url=http://www.qualityoflife-themovie.com/website/mission.html | title=Quality of Life (film website) | work=Mission District History | author=Morgan, Benjamin (Director) | year=2007 | access-date=25. 7. 2010}}</ref> Posljednjih godina [[Džentrifikacija]] je promijenila demografiju dijelova Missiona s Lationamerikanaca na 20-godišnje profesionalce. [[Noe Valley]] jugozapadno i [[Bernal Heights]] južno postaju sve popularniji za mlade porodice sa djecom. Istočno od Missiona nalazi se [[Potrero Hill]], prventstveno stambeno susjedstvo koje sadrži jedne od najboljih pogleda na centar San Franciska. Zapadno od Missiona nalazi se područje historijski poznato kao [[Eureka Valley]], sada popularno zvano Castro, koje je jednom bilo područje na Skandinavce i Irce iz radničke klase. Postalo je prva i najpoznatija [[gej-četvrt]] i sad je centar gej-života u gradu.<ref>{{cite news | title=The Castro | work=The San Francisco Chronicle | url=http://www.sfgate.com/neighborhoods/sf/castro/ | access-date=3. 8. 2009}}</ref> [[Distrikt Excelsior]], koji se nalazi blizu južne granice grada, etnički je najraznovrsnije naselje u San Francisku. Naseljeno većinom Afroamerikancima, [[Bayview-Hunters Point]], u krajnjem jugoistočnom uglu grada, jedno je od najsiromašnijih susjedstava i ima visoku stopu [[kriminal]]a iako je bilo fokus nekoliko projekata oživljavanja i urbanističkog renoviranja. Izgradnja tunela [[Tunel Twin Peaks|Twin Peaks]] 1918. godine povezala je jugozapadna susjedstva s centrom grada [[tramvaj]]em, ubrzavajući izgradnju [[West Portal]]a i obližnjeg [[Forest Hill (San Francisco)|Forest Hilla]] i [[St. Francis Wood]]a. Idući dalje ka zapadu, sjeverno od [[Park Golden Gate|parka Golden Gate]] i protežući se sve do Tihog okeana, nalazi se [[Sunset (San Francisco)|Sunset]], veliko susjedstvo u kojem većinu stanovništva čine Azijati iz radničke klase.<ref>{{cite news | last = Chow | first = Andrew | title = Dismal APA Turnout at First Redistricting Meetings | publisher = Asian Week | date = 22. 3. 2002}}</ref> U sjeverozapadnom kvadrantu grada nalazi se [[Richmond (San Francisco)|Richmond]], također većinom naseljen ljudima iz srednje klase, ali ima i nešto Azijata i [[Rusi|ruskih]] i [[Ukrajinci|ukrajinskih]] useljenika. Ova područja zajedno se nazivaju [[Susjedstva u San Francisku|The Avenues]] ({{bs|Avenije}}). Oba distrikta ponekad se mogu podijeliti u dva regiona: Vanjski Richmond i Vanjski Sunset mogu se odnositi na zapadne dijelove oba distrikta dok se Unutrašnji Richmond i Unutrašnji Sunset odnose na istočne dijelove ovih distrikta. === Klima === Popularni [[Citati|citat]], koji se pogrešno pripisuje [[Mark Twain|Marku Twainu]], glasi: "Najhladnija zima koju sam ikad iskusio bila je ljeto u San Francisku".<ref name="marktwain">{{cite news | last = Nolte | first = Carl | title = Fog Heaven: The sun will come out tomorrow. Or maybe not. It's summer in the city, and that means gray skies | work = San Francisco Chronicle | page = A-1 | publisher = Hearst Communications | date = 19. 8. 2005 | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/08/19/MNGOBEA9JI1.DTL&ao=all | access-date = 13. 6. 2008 | archive-date = 9. 11. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111109122256/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2005%2F08%2F19%2FMNGOBEA9JI1.DTL&ao=all | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web | title = And Never the Twain Shall Tweet | work = Urban Legends Reference Pages | publisher = Snopes.com | date = 26. 9. 2007 | url = http://www.snopes.com/quotes/twain.asp | archive-url = https://www.webcitation.org/618iAAceB?url=http://www.snopes.com/quotes/twain.asp | archive-date=22. 8. 2011 |url-status=live | access-date=13. 3. 2015 | url-status = live }}</ref> San Francisco je karakterističan po [[Mediteranska klima|mediteranskoj klimi]]<ref>Poznata i kao suholjetna suptropska ([[Köppenova klasifikacija klime]] – ''Csb'')</ref> sa svježim ljetima, koja vlada duž obale Kalifornije i koja "uopćeno ima vlažne, blage zime i suha ljeta".<ref>[http://ggweather.com/sf/narrative.html Climate of San Francisco: Narrative Description] Golden Gate Weather Services; pristupljeno: 5. 9. 2006.</ref> Budući da je okružen vodom s tri strane, [[Kalifornijska struja]] znatno utječe na vrijeme u San Francisku i promjene temperature, uzrokujući izrazito blagu klimu cijele godine s malo varijacija u temperaturi po godišnjim dobima. [[Datoteka:San francisco in fog with rays.jpg|upright|mini|lijevo|[[Magla]] je česta pojava tokom ljeta u San Francisku.]] Među većim gradovima u SAD-u San Francisco ima najhladnije prosječne dnevne, minimalne i maksimalne temperature za juni, juli i august.<ref>{{cite web | url = http://www.currentresults.com/Weather-Extremes/US/coldest-cities-summer.php | title = Coolest US Cities in Summer | author = Osborn, Liz | publisher = Current Results Nexus | work = Weather Extremes | access-date = 25. 7. 2010 | archive-url = https://www.webcitation.org/5rVdBgvSs?url=http://www.currentresults.com/Weather-Extremes/US/coldest-cities-summer.php | archive-date = 26. 7. 2010 | url-status = dead }}</ref> Tokom ljeta vrući zrak diže se u dolinama u unutrašnjosti [[Kalifornija|Kalifornije]] i stvara područje niskog pritiska, koje privlači vjetrove iz [[Sjevernopacifički anticiklon|Sjevernopacifičkog anticiklona]] kroz Golden Gate, što stvara [[Magla u San Francisku|hladne vjetrove i maglu]], po kojima je grad poznat.<ref>{{Cite journal | last = Gilliam | first = Harold | title = Cutting Through the Fog: Demystifying the Summer Spectacle | journal=Bay Nature | date = 2002 | url = http://baynature.org/articles/jul-sep-2002/cutting-through-the-fog}}</ref> Magla ima vlastiti račun na [[Twitter]]u, @KarlTheFog, koji prati znatan broj ljudi.<ref>{{Cite news|url = http://www.sfweekly.com/sanfrancisco/behind-the-tweets-the-secretive-people-behind-sfs-fog-seagulls-and-bridges/Content?oid=2826334|title = Behind the Tweets: The Secretive People Behind S.F.'s Fog, Seagulls, and Bridges|last = Billings|first = Mike|date = 13. 6. 2013|work = SF Weekly|access-date = 3. 12. 2014|archive-date = 11. 12. 2014|archive-url = https://web.archive.org/web/20141211015847/http://www.sfweekly.com/sanfrancisco/behind-the-tweets-the-secretive-people-behind-sfs-fog-seagulls-and-bridges/Content?oid=2826334|url-status = dead}}</ref> Manje se pojavljuje u istočnim susjedstvima i tokom poznog [[ljeto|ljeta]] i rane [[jesen]]i budući da su to najtoplija razdoblja godine. Zbog oštre topografije i utjecaja mora San Francisco ima mnoštvo [[mikroklima]]. Velika brda u geografskom centru grada odgovorna su za 20-postotnu varijaciju u godišnjim padavinama između različitih dijelova grada. Također štite susjedstva koja su neposredno na istoku u odnosu na njih (kao što je Noe Valley) od maglovitih, ponekad veoma hladnih i vjetrovitih uvjeta koji se mogu doživjeti u Sunsetu; San Francisco je sunčaniji za one koji žive na istočnoj strani grada, s prosjekom od 260 vedrih i samo 105 oblačnih dana godišnje. Temperature dostignu ili pređu 27 [[Stepen Celzija|°C]] samo 21 ili 23 dana godišnje (prosječno) u centru grada i na [[Međunarodni aerodrom San Francisco|Međunarodnom aerodromu u San Francisku]] (poznat po skraćenici SFO).<ref name="NOAA2"/> Sušno razdoblje od maja do oktobra može biti blago i toplo s prosječnom dnevnom temperaturom od 17,1&nbsp;°C u septembru.<ref name="NOAA2"/> [[Kiša|Kišovito]] razdoblje od novembra do aprila malo je hladnije, s najnižom prosječnom temperaturom od 10,7&nbsp;°C u januaru.<ref name="NOAA2"/> U godini budu prosječno 73 kišna dana, a prosječna godišnja količina [[padavina]] iznosi 601&nbsp;mm.<ref name="NOAA2"/> Variranje količine padavina od godine do godine visoko je; u 2013, koja je u Kaliforniji bila izuzetno sušna, u centru San Franciska palo je svega 142 [[Milimetar|mm]], što je najmanje od 1849, otkad se vode podaci.<ref name="NOAA2"/> [[Snijeg]] je rijetka pojava u gradu; pao je samo 10 puta od 1852, posljednji put 1976, kad je palo 130&nbsp;mm na Twin Peaks.<ref>[http://ggweather.com/sf/snow.html Climate of San Francisco: Snowfall] Golden Gate Weather Services; pristupljeno: 3. 12. 2006.</ref><ref>{{cite news | url = http://blog.sfgate.com/thebigevent/2012/11/29/blizzard-of-awesome-the-san-francisco-snowfall-of-1976/ | title = Blizzard of awesome: The San Francisco snowfall of 1976 | author = Peter Hartlaub | publisher = SFGate.com | date = 29. 11. 2012 | access-date = 1. 2. 2013}}</ref> Najviša izmjerena temperatura iznosila je 39&nbsp;°C 17. jula 1988. i 14. juna 2000, a najniža −3&nbsp;°C 11. decembra 1932.<ref>{{cite web | url = http://www.wrcc.dri.edu/cgi-bin/cliGCStT.pl?ca7772 | title = San Fran Mission Dolore, California (047772) Period of Record General Climate Summary – Temperature | work = Western Regional Climate Center | publisher = Desert Research Institute | year = 2010 | access-date = 25. 7. 2010 | archive-url = https://www.webcitation.org/5rVcxMBua?url=http://www.wrcc.dri.edu/cgi-bin/cliMAIN.pl?ca7772 | archive-date=26. 7. 2010 |url-status=live | url-status = live }} ([http://www.wrcc.dri.edu/cgi-bin/cliMAIN.pl?ca7772 Glavna stranica])</ref> [[Nacionalna meteorološka služba (SAD)|Nacionalna meteorološka služba]] pruža grafike<ref>{{cite web|url=http://www.wrh.noaa.gov/climate/yeardisp.php?wfo=mtr&stn=KSFO&submit=Yearly+Charts|title=San Francisco Bay Area / Monterey|publisher=}}</ref> koje prikazuju informacije u donjoj tabeli kako bi se mogao prikazati tipični godišnji iznos padavina i temperatura po mjesecima. Prema [[Ministarstvo poljoprivrede SAD-a|Ministarstvu poljoprivrede SAD-a]], San Francisco spada u zonu 10b u pogledu otpornosti biljaka na mraz.<ref>{{cite web |url = http://planthardiness.ars.usda.gov/PHZMWeb/# |title = USDA Plant Hardiness Zone Map |author = Agricultural Research Center, PRISM Climate Group Oregon State University |website = USDA |publisher = USDA |access-date = 24. 2. 2014 |archive-url = https://web.archive.org/web/20140227032333/http://planthardiness.ars.usda.gov/PHZMWeb/ |archive-date=27. 2. 2014 |url-status = dead }}</ref> {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za područje centra grada<ref>Koordinate stanice su {{coord|37.7706|N|122.4269|W|type:landmark_region:US-CA}}. Padavine, visoke temperature, niske temperature, snijeg i visina snijega prikazuju podatke od 1. oktobra 1849, 1. juna 1874, 1. januara 1875, 1. januara 1876. i 1. januara 1922, ovim redoslijedom.</ref> Prosječne temperature 1981–2010.<ref name="NOAA2"/> <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 10,7 | pt_feb = 12,2 | pt_mar = 12,8 | pt_apr = 13,4 | pt_maj = 14,2 | pt_jun = 15,3 | pt_jul = 15,7 | pt_aug = 16,4 | pt_sep = 17,1 | pt_okt = 16,4 | pt_nov = 13,7 | pt_dec = 10,9 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 13,8 | vt_feb = 15,7 | vt_mar = 16,6 | vt_apr = 17,3 | vt_maj = 17,9 | vt_jun = 19,1 | vt_jul = 19,2 | vt_aug = 20,1 | vt_sep = 21,2 | vt_okt = 20,7 | vt_nov = 17,3 | vt_dec = 13,9 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 7,6 | nt_feb = 8,6 | nt_mar = 9,2 | nt_apr = 9,6 | nt_maj = 10,6 | nt_jun = 11,6 | nt_jul = 12,3 | nt_aug = 12,8 | nt_sep = 12,8 | nt_okt = 12,1 | nt_nov = 10,1 | nt_dec = 7,8 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 114,3 | p_feb = 113,1 | p_mar = 82,8 | p_apr = 37,1 | p_maj = 17,8 | p_jun = 4,1 | p_jul = 0 | p_aug = 1,5 | p_sep = 5,3 | p_okt = 28,4 | p_nov = 80,3 | p_dec = 115,8 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 11,7 | kd_feb = 11,1 | kd_mar = 11,0 | kd_apr = 6,5 | kd_maj = 3,8 | kd_jun = 1,5 | kd_jul = 0,3 | kd_aug = 1,0 | kd_sep = 1,7 | kd_okt = 3,9 | kd_nov = 8,9 | kd_dec = 11,6 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (sun 1961–1974)<ref name="NOAA2">{{cite web | url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=mtr | title = NowData - NOAA Online Weather Data | publisher = Nacionalna uprava za okeane i atmosferu | access-date = 15. 12. 2011}}</ref><ref name="NOAA txt downtown">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023272.normals.txt |publisher=Nacionalna uprava za okeane i atmosferu |title=Station Name: CA SAN FRANCISCO DWTN |url-status=dead |access-date=18. 3. 2014 |archive-date=24. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170524225938/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023272.normals.txt }}</ref><ref>{{cite web | title = San Francisco/Mission Dolores, CA Climate Normals 1961-1990 | url = ftp://dossier.ogp.noaa.gov/GCOS/WMO-Normals/RA-IV/US/GROUP1/00047772.TXT | publisher = Nacionalna uprava za okeane i atmosferu | access-date = 23. 4. 2013}}</ref>}} {{Vremenski okvir | naslov = Podaci za SFO aerodrom, prosječne temperature 1981–2010. <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 10,2 | pt_feb = 11,6 | pt_mar = 12,7 | pt_apr = 13,8 | pt_maj = 15,3 | pt_jun = 16,8 | pt_jul = 17,6 | pt_aug = 18,1 | pt_sep = 18,2 | pt_okt = 16,6 | pt_nov = 13,2 | pt_dec = 10,3 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 13,5 | vt_feb = 15,3 | vt_mar = 16,7 | vt_apr = 18,2 | vt_maj = 19,8 | vt_jun = 21,4 | vt_jul = 22,2 | vt_aug = 22,6 | vt_sep = 32,1 | vt_okt = 21,3 | vt_nov = 17,2 | vt_dec = 13,7 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = 6,8 | nt_feb = 7,9 | nt_mar = 8,7 | nt_apr = 9,5 | nt_maj = 10,9 | nt_jun = 12,1 | nt_jul = 13,0 | nt_aug = 13,5 | nt_sep = 13,2 | nt_okt = 11,8 | nt_nov = 9,3 | nt_dec = 7 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 106,4 | p_feb = 103,1 | p_mar = 75,2 | p_apr = 32,8 | p_maj = 11,9 | p_jun = 2,8 | p_jul = 0 | p_aug = 1 | p_sep = 4,3 | p_okt = 24,1 | p_nov = 60,5 | p_dec = 102,4 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 11,4 | kd_feb = 11 | kd_mar = 10,7 | kd_apr = 6 | kd_maj = 3,3 | kd_jun = 1,1 | kd_jul = 0,2 | kd_aug = 0,4 | kd_sep = 1,4 | kd_okt = 3,2 | kd_nov = 8 | kd_dec = 11,1 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 78,3 | vz_feb = 75,8 | vz_mar = 73,2 | vz_apr = 70,9 | vz_maj = 71,2 | vz_jun = 71,4 | vz_jul = 73,2 | vz_aug = 74,5 | vz_sep = 71,9 | vz_okt = 71,9 | vz_nov = 74,8 | vz_dec = 77,5 <!-- Ostalo --> | izvor = NOAA (relative humidity 1961–1990)<ref name = NOAA2 >{{cite web | url = http://www.nws.noaa.gov/climate/xmacis.php?wfo=mtr | title = NowData - NOAA Online Weather Data | publisher = Nacionalna uprava za okeane i atmosferu | access-date = 15. 12. 2011}}</ref><ref name="NOAA txt SFO">{{cite web |url=ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023272.normals.txt |publisher=Nacionalna uprava za okeane i atmosferu |title=Station Name: CA SAN FRANCISCO INTL AP |url-status=dead |access-date=9. 5. 2014 |archive-date=24. 5. 2017 |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170524225938/ftp://ftp.ncdc.noaa.gov/pub/data/normals/1981-2010/products/station/USW00023272.normals.txt }}</ref><ref name = "NOAA RH2">{{cite web| url = ftp://ftp.atdd.noaa.gov/pub/GCOS/WMO-Normals/TABLES/REG_IV/US/GROUP3/72494.TXT | title = SAN FRANCISCO/INTERNATIONAL A,CA Climate Normals 1961–1990 | publisher = Nacionalna uprava za okeane i atmosferu | access-date = 24. 3. 2014}}</ref>}} == Demografija == {{USCensusPop|align=right |1848= 1000 |1849= 25000 |1852= 34776 |1860= 56802 |1870= 149473 |1880= 233959 |1890= 298997 |1900= 342782 |1910= 416912 |1920= 506676 |1930= 634394 |1940= 634536 |1950= 775357 |1960= 740316 |1970= 715674 |1980= 678974 |1990= 723959 |2000= 776733 |2010= 805235 |2014= 852469 |footnote=Izvori:<ref name="2013CensusEst"/><ref name="1849pop"/><ref name="SFCensus2010">{{cite book | last = Gibson | first = Campbell | title = Population of the 100 Largest Cities and Other Urban Places in the United States: 1790 to 1990 | publisher=U.S. Census Bureau |date=jun 1998|url=http://books.google.com/?id=fHSjSgAACAAJ}}</ref><ref name="1852pop">Službeni rezultati popisa iz 1850. uništeni su u požaru. Ova cifra iz 1852. uzeta je iz državnog popisa ([http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0027/tab08.txt]).</ref> {{Također pogledajte|:Datoteka:SFPopulation.svg|l1=Grafikon broja stan.}} }} Prema [[Popis stanovništva u SAD-u 2010.|popisu stanovništva iz 2010]],<ref>{{cite web|url=http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0667000|title=2010 Census Interactive Population Search: CA - San Francisco city|publisher=U.S. Census Bureau|access-date=12. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109041346/http://www.census.gov/2010census/popmap/ipmtext.php?fl=06:0667000|archive-date=9. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> San Francisco je imao 805.235 stanovnika. Bio je drugi veći grad u SAD-u po [[Gustoća stanovništva|gustoći naseljenosti]] sa 6632 st/[[Km²|km²]] (među gradovima sa više od 200.000 stanovnika).<ref name="SF_Population_Density" /> San Francisco je fokusna tačka Zalivske oblasti San Franciska i formira dio metropolitanskog statističkog područja San Francisco–[[Oakland (Kalifornija)|Oakland]]–[[Fremont (Kalifornija)|Fremont]], koje obuhvata 4,5 miliona ljudi. Također se navodi u većem kombiniranom statističkom području od 12 okruga, odnosno [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]-San Francisco-[[Oakland (Kalifornija)|Oakland]], koje obuhvata 8,4 miliona ljudi i peto je područje po veličini u SAD-u prema podacima iz 2013.<ref>{{cite web | url = http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2013/index.html | title = Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas – Population Estimate 2013 | access-date = 13. 4. 2014 | publisher = U.S. Census Bureau | archive-url = https://web.archive.org/web/20140627114840/http://www.census.gov/popest/data/metro/totals/2013/index.html | archive-date=27. 6. 2014 | url-status = dead }}</ref> Najnovija procjena iz jula 2013. povećava broj stanovnika na 837.442.<ref name="2013CensusEst"/> === Rase i etnicitet === Prema popisu iz 2010, ethnička struktura San Franciska bila je sljedeća: 390.387 [[Evropeidna rasa|bijelaca]] (48,1%), 267.915 Azijata (33,3%), 48.870 [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]] (6,1%), 4.024 [[Indijanci|domorodaca]] (0,5%), 3.359 Pacifičkih ostrvljana (0,4%), 53.021 drugih rasa (6,6%) i 37.659 ljudi sa dvije ili više rase (4,7%). Bilo je 121.744 [[Latinska Amerika|Latinoamerikanaca]] bilo koje rase (15,1%). Bijelci koji nisu Latinoamerikanci sačinjavaju manje od pola stanovništva, odnosno 41,9%, dok je taj broj 1940. iznosio 92,5%.<ref name=census/> Glavne grupe Latinoamerikanaca sačinjavali su [[Meksiko|Meksikanci]] (7,4%), [[El Salvador|Salvadorci]] (2,0%), [[Nikaragva]]nci (0,9%), [[Gvatemala|Gvatemalci]] (0,8%) i [[Portoriko|Portorikanci]] (0,5%). Latinoameričkog stanovništva najviše ima u distriktima Mission, Tenderloin i Excelsior.<ref name="interactivemap"/> [[Afroamerikanci|Afroameričko]] stanovništvo je u opadanju u novije vrijeme<ref name=census/> s 13,4% 1970. na 6,1%.<ref name="SF QuickFacts">{{cite web | title = QuickFacts: San Francisco County, California | url = http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/06075.html | publisher = United States Census Bureau | access-date = 11. 7. 2011 | archive-date = 13. 7. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110713075807/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/06075.html | url-status = dead }}</ref> Trenutni postotak Afroamerikanaca u San Francisku sličan je postotku u Kaliforniji<ref name="SF QuickFacts"/>; suprotno tome, postotak latinoameričkog stanovništva u gradu duplo je manji od postotka istog stanovništva u Kaliforniji. Većina Afroamerikanaca živi u susjedstvima [[Bayview-Hunters Point]] i [[Visitacion Valley]] na jugoistoku grada i distriktu Fillmore na sjeveroistoku.<ref name="interactivemap">{{cite news | title = Interactive: Mapping the census | work=The Washington Post | page = | publisher= | url = http://www.washingtonpost.com/wp-srv/special/nation/census/2010/ | access-date =9. 2. 2012}}</ref> Stanovnici [[Sinoamerikanci|kineskog]] etniciteta su 2010. bili najveća etnička manjina u San Francisku sa 21,4% stanovnika; ostale zabilježene azijatske grupe bili su [[Filipinci]] (4,5%), [[Vijetnamci]] (1,6%), Japanci (1,3%), [[Indoamerikanci]] (1,2%), [[Korejci]] (1,2%), [[Tajlanđani]] (0,3%), [[Burmanci]] (0,2%), [[Kambodžanci]] (0,2%) dok su [[Indonezija|Indonežani]], [[Laošani]] i [[Mongoli]] sačinjavali manje od 0,1% stanovništva.<ref name="Census 2010-GCT-PH1">{{cite web | title = QT-P3 – Race and Hispanic or Latino Origin: 2010 | url = http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_SF1_QTP3 | work = Sažetak Popisa stanovništva u SAD-u 2010, Dosje 1 | publisher = United States Census Bureau | access-date =11. 7. 2011}}</ref> Najviše kineskog stanovništva nalazi se u Kineskoj četvrti, Sunsetu i Richmondu, dok se najviše Filipinaca nalazi u [[Crocker-Amazon]]u (koji se nastavlja na [[Daly City]], koji ima jednu od najvećih koncentracija Filipinaca u Sjevernoj Americi), kao i u South of Marketu (SoMa). Filipinska zajednica u gradu doživjela je preporod nakon pada stanovništva 1970-ih i 1980-ih. Zalivska oblast San Franciska dom je za više od 382.950 [[Amerofilipinci|Amerofilipinaca]] te je jedna od najvećih zajednica Filipinaca izvan matične zemlje.<ref name="Census 2010-GCT-PH1"/><ref>{{cite web| url = http://www.faleo.org/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=62| title = Training and Education /PET| access-date = 28. 4. 2012| publisher = Filipino-American Law Enforcement Officers Association| archive-url = https://web.archive.org/web/20130116021343/http://www.faleo.org/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=62| archive-date=16. 1. 2013| url-status = dead}}</ref> U Tenderloinu živi veliki broj vijetnamskog stanovništva i sadrži velik broj različitih vrsta poslova i restorana, te je taj distrikt poznat pod imenom Little Saigon ({{bs|Mali Sajgon}}). Veliku prisutnost u [[Western Addition]]u imaju Korejci i Japanci budući da se tu nalazi Japantown. Pacifički ostrvljani sačinjavaju 0,4% (0,8% uključujući osobe sa djelomičnim porijeklom) stanovništva. Preko polovine ove grupe stanovništva [[Amerosamoanci|samoanskog]] je porijekla, a veći broj ovog stanovništva boravi u Bayview-Hunters Pointu i Visitacion Valleyu; Pacifički ostrvljani sačinjavaju preko 3% stanovništva u obje zajednice.<ref name="Census 2010-GCT-PH1"/> Kalifornijski domoroci čine relativno mali postotak gradskog stanovništa: samo je 37,7% stanovnika rođeno u Kaliforniji dok je 25,2% stanovnika rođeno u nekoj drugoj saveznoj državi. Više od trećine stanovnika grada (35,6%) rođeno je izvan SAD-a.<ref name="SF QuickFacts"/> {| |- |align="left" | {| class="wikitable sortable" style="margin-left:auto;margin-right:auto;text-align: left;font-size: 90%;" ! Demografski profil<ref>{{cite web |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0667000.html |title=San Francisco (city), California |work=State & County QuickFacts |publisher=U.S. Census Bureau |access-date=28. 2. 2015 |archive-date=29. 8. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/6AH8Xx1u8?url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/06/0667000.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.census.gov http://www.bayareacensus.ca.gov|title=Demographic Profile Bay Area Census|archive-url=https://www.webcitation.org/5EmW0kkcZ?url=http://www.census.gov/|archive-date=30. 3. 2006|url-status=live|access-date=16. 10. 2019|url-status=dead}}</ref><ref name="census1">{{cite web|title= California – Race and Hispanic Origin for Selected Cities and Other Places: Earliest Census to 1990|publisher=U.S. Census Bureau|url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0076/twps0076.html}}</ref> ! 2010. ! 2000. ! 1990. ! 1970. ! 1940. |- |align="left" | Bijelci || 48,5% || 49,7% || 53,6% || 71,4% || 95,0% |- |align="left" | Azijski Amerikanci || 33,3% || 30,8% || 29,1% || 13,3% || 4,2% |- |align="left" | Afroamerikanci || 6,1% || 7,8% || 10,9% || 13,4% || 0,8% |- |align="left" | Domoroci SAD-a ili Aljaske || 0,5% || 0,4% || 0,5% || 0,4% || – |- |align="left" | Domoroci Havaja i ostali Pacifički ostrvljani || 0,4% || 0,5% || 0,5% || – || – |- |align="left" | Druga rasa || 6,6% || 6,5% || 5,9% || 1.5% ||- |- |align="left" | Dvije ili više rasa || 4,7% || 4,0% ||- ||- ||- |- |align="left" | Latinoamerikanci (bilo koje rase) || 15,1% || 14,1% || 13,9% || 11,6%<ref name="fifteen">Iz uzorka od 15%</ref> || 2,5% |- |align="left" | Latinoamerikanci koji nisu bijele rase || 41,9% || 43,6% || 46,6% || 60,4%<ref name="fifteen">Iz uzorka od 15%</ref> || 92,5% |}Izvor: Američki popis stanovništva |} === Obrazovanje, domaćinstva i prihodi === Od svih većih gradova u [[SAD]]-u San Francisco je drugi po najvećem broju stanovnika s visokom stručnom spremom, odmah poslije [[Seattle]]a. Preko 44% odraslih osoba ima završen postdiplomski studij ili viši nivo obrazovanja.<ref name="Bizjournals">{{cite news | url = http://www.bizjournals.com/specials/pages/12.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20060701071804/http://www.bizjournals.com/specials/pages/12.html | archive-date=1. 7. 2006 | title = The brainpower of America's largest cities | access-date = 5. 8. 2010 | year = 2006 | publisher = Bizjournals.com (data interpreted from U.S. Census) | url-status = live }}</ref> Kompanija ''[[USA Today]]'' izvijestila je da je [[Rob Pitingolo]], istraživač koji je mjerio broj diplomaca po kvadratnom kilometru, ustvrdio da San Francisco ima više od 344.000 diplomaca na 121&nbsp;km² gradskog područja.<ref name="USA Today">{{cite news | last = Winter | first = Michael | url = http://content.usatoday.com/communities/ondeadline/post/2010/06/new-measure-ranks-san-francisco-the-smartest-us-city/1 | title = New measure ranks San Francisco the 'smartest' U.S. city | publisher = USA Today | access-date =5. 8. 2010 | date = 9. 6. 2010}}</ref> Podaci iz popisa saopćili su da 780.971 osoba (97% stanovništva) živi u domaćinstvima, 18.902 (2,3%) živi u neinstitucionaliziranim grupnim četvrtima i da je 5362 (0,7%) bilo institucionalizirano. Bilo je 345.811 domaćinstava, od kojih je 63.577 (18,4%) imalo [[Dijete|djecu]] mlađu od 18 godina, 109.437 (31,6%) bili su parovi suprotnog spola koji žive zajedno, 28.677 (6,3%) bile su [[Žena|žene]] na čelu domaćinstva bez prisutnog supružnika, 12.748 (3,7%) bili su [[Muškarac|muškarci]] na čelu domaćinstva bez prisutnog supružnika. Bilo je 21.677 (6,3%) nevjenčanih parova suprotnog spola i 10.384 (3,0%) [[brak|vjenčanih]] parova ili u partnerstvu [[istospolni brakovi|istog spola]]. 133.366 domaćinstava (38,6%) bila su domaćinstva od samo jedne osobe i 34.234 (9,9%) domaćinstava sadržavalo je osobu preko 65 godina koja živi sama. Prosječna veličina domaćinstva bila je 2,26. Bilo je 151.029 [[porodica]] (43,7% od svih domaćinstava) dok je prosječna veličina porodice bila 3,11. Bilo je 376.942 stambenih jedinica s prosjećnom [[Gustoća stanovništva|gustoćom]] od 627,6/km², od čega je 123.646 (35,8%) bilo zauzeto od strane vlasnika i 222.165 (64,2%) od strane iznajmljivača. Upražnjenih mjesta bilo je 2,3%, dok je postotak upražnjenih mjesta bio 5,4% za iznajmljene objekte. 327.985 osoba (40,7% stanovništva) živjelo je u stambenim jedinicama koje su bile njihove dok je 452.986 osoba (56,3% stanovništva) živjelo u iznajmljenim stambenim jedinicama. San Francisco je imao najveći postotak od 15,4% [[Homoseksualnost|gej]] i [[Lezbijka|lezbijskih]] pojedinaca od bilo kojeg drugog od 50 većih gradova u [[SAD]]-u prema društvenoj anketi iz 2005.<ref>{{cite web | url = http://www.law.ucla.edu/williamsinstitute/publications/SameSexCouplesandGLBpopACS.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20070702202709/http://www.law.ucla.edu/williamsinstitute/publications/SameSexCouplesandGLBpopACS.pdf | archive-date=2. 7. 2007 | title = Same-sex Couples and the Gay, Lesbian, Bisexual Population: New Estimates from the American Community Survey | last = Gates | first = Gary | access-date = 10. 7. 2008 | date = oktobar 2006 | format = PDF | publisher = The Williams Institute, UCLA School of Law | url-status = live }}</ref> San Francisco također ima najveći postotak istospolnih domaćinstava od bilo kojeg američkog okruga, a Zalivska oblast San Franciska ima najveću koncentraciju istospolnih domaćinstava od bilo kojeg drugog [[Metropolitansko područje|metropolitanskog područja]].<ref name="gaystats">{{cite web | title = Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households | format = PDF | url = http://www.hrc.org/documents/gayandlesbianfamilies.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20080413201016/http://www.hrc.org/documents/gayandlesbianfamilies.pdf | archive-date=13. 4. 2008 | access-date = 26. 8. 2006 | publisher = Human Rights Campaign | url-status = live }}</ref> {| class="wikitable" style="float: right; clear: both;" |- ! colspan="6" | Prihodi 2011. |- ! scope="row" style="text-align: left;" | Prihod po stanovniku<ref name="US-CB-B19301">U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19301. [http://factfinder2.census.gov American FactFinder]; pristupljeno: 21. 10. 2013.</ref> | colspan="2" |46.777 $ |- ! scope="row" style="text-align: left;" | Prosječan domaćinski prihod<ref name="US-CB-B19013">U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19013. [http://factfinder2.census.gov American FactFinder]; pristupljeno: 21. 10. 2013.</ref> | colspan="2" |72.947 $ |- ! scope="row" style="text-align: left;" | Prosječan porodični prihod<ref name="US-CB-B19113">U.S. Census Bureau. American Community Survey, 2011 American Community Survey 5-Year Estimates, Table B19113. [http://factfinder2.census.gov American FactFinder]; pristupljeno: 21. 10. 2013.</ref> | colspan="2" |87.329 $ |} San Francisco je na trećem mjestu po prosječnom prihodu domaćinstava,<ref name="Census ACS 2003">{{cite web | url = http://www.census.gov/acs/www/Products/Ranking/2003/R07T160.htm | title = Median Household Income (In 2003 Inflation-adjusted Dollars) (Place Level) | access-date = 23. 6. 2009 | date = 22. 8. 2007 | publisher = U.S. Census Bureau | archive-url = https://web.archive.org/web/20080323090208/http://www.census.gov/acs/www/Products/Ranking/2003/R07T160.htm | archive-date=23. 3. 2008 | url-status = dead }}</ref> koji je 2007. iznosio 65.519 $.<ref name="SF QuickFacts"/> Prosječan porodični prihod iznosio je 81.136 $<ref name="SF QuickFacts"/> i San Francisco je na 8. mjestu od svih većih gradova u svijetu po broju milijardera koji žive unutar grada.<ref name="Billionaires in San Francisco">{{cite news | last=Obusan | first=Claire | url = http://www.forbes.com/2009/03/10/worlds-richest-cities-billionaires-2009-billionaires-cities.html | title = Top Ten Billionaire cities | access-date =22. 6. 2009 | date = 12. 3. 2006 | publisher = Forbes Magazine}}</ref> Prateći državni trend, emigracija porodica srednje klase doprinosi nejednakosti prihoda<ref name="MiddleClass"/> i ostavila je grad s manjim brojem djece od bilo kojeg drugog većeg američkog grada s postotkom od 14,5%.<ref name="ChildPopulation">{{cite web | url = http://www.colemanadvocates.org/includes/downloads/amiliesstruggletostaypg111.pdf?PHPSESSID=c0e29242c58e4e22f6008bcf41a7302f | archive-url = https://web.archive.org/web/20100415094818/http://www.colemanadvocates.org/includes/downloads/amiliesstruggletostaypg111.pdf?PHPSESSID=c0e29242c58e4e22f6008bcf41a7302f | archive-date=15. 4. 2010 | title = Families Struggle To Stay: Why Families are Leaving San Francisco and What Can Be Done | access-date = 16. 6. 2008 | date = 1. 3. 2006 | format = PDF | publisher = Coleman Advocates for Children & Youth | url-status = dead }}</ref> Stopa siromaštva je 11,8%, a postotak siromašnih porodica je 7,4%. Obje cifre su ispod državnog prosjeka.<ref>{{cite web | url = http://factfinder.census.gov/servlet/ACSSAFFFacts?_event=&geo_id=05000US06075&_geoContext=01000US%7C04000US06%7C05000US06075&_street=&_county=san+francisco&_cityTown=san+francisco&_state=&_zip=&_lang=en&_sse=on&ActiveGeoDiv=&_useEV=&pctxt=fph&pgsl=050&_submenuId=factsheet_1&ds_name=null&_ci_nbr=null&qr_name=null&reg=null%3Anull&_keyword=&_industry= | archive-url = https://web.archive.org/web/20110103041948/http://factfinder.census.gov/servlet/ACSSAFFFacts?_event=&geo_id=05000US06075&_geoContext=01000US%7C04000US06%7C05000US06075&_street=&_county=san+francisco&_cityTown=san+francisco&_state=&_zip=&_lang=en&_sse=on&ActiveGeoDiv=&_useEV=&pctxt=fph&pgsl=050&_submenuId=factsheet_1&ds_name=null&_ci_nbr=null&qr_name=null&reg=null%3Anull&_keyword=&_industry= | archive-date = 3. 1. 2011| title = Economic Characteristics | access-date = 9. 1. 2015 | year = 2007 | work=2005–2009 American Community Survey 5-Year Estimates – Data Profile Highlights | publisher=U.S. Census Bureau}}</ref> Stopa nezaposlenosti je 5,3% prema podacima iz januara 2014.<ref>{{cite web |url=http://www.bls.gov/web/metro/laummtrk.htm |title=Unemployment Rates for Metropolitan Areas}}</ref> === Beskućništvo === Beskućništvo je hronični i kontroverzni problem u San Francisku već od 1970-ih, kad je mnoštvo psihičkih bolesnih pacijenata pušteno zbog promjena zdravstvene zaštite i medicinskih usluga tokom 1960-ih.<ref>{{cite web | url=http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/asylums/special/excerpt.html | publisher=PBS | title=Deinstitutionalization: A Psychiatric 'Titanic' | access-date=9. 8. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140720013649/http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/asylums/special/excerpt.html | archive-date=20. 7. 2014 | url-status=dead }}</ref> Broj beskućnika se procjenjuje da je 13.500 od kojih 6.500 živi na ulicama.<ref>{{cite news | url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2010/09/26/BA8E1FJCR6.DTL | title=Homeless problem lingers as S.F. spends millions | date=27. 9. 2010 | access-date=5. 12. 2011 | work=The San Francisco Chronicle | first1=Phillip | last1=Matier | first2=Andrew | last2=Ross | archive-date=26. 1. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110126180726/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2010/09/26/BA8E1FJCR6.DTL | url-status=dead }}</ref> Smatra se da grad ima najviše beskućnog stanovništva od ukupnog broja stanovnika od bilo kojeg drugog većeg grada u [[SAD]]-u.<ref>{{cite web | title = San Francisco Program Combats Homelessness with Innovation | publisher = PBS | date = 5. 4. 2005 | url = http://www.pbs.org/newshour/bb/business/jan-june05/homeless_4-8.html | access-date = 6. 9. 2007 | archive-date = 10. 1. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120110054843/http://www.pbs.org/newshour/bb/business/jan-june05/homeless_4-8.html | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web | last = Pratt | first = Timothy | title = Critics say regional plan won't solve the problem | publisher=Las Vegas Sun | date = 12. 8. 2006 | url = http://www.lasvegassun.com/news/2005/aug/12/critics-say-regional-plan-wont-solve-the-problem/| access-date =30. 8. 2006}}</ref> Incidenti prijavljenih nasilnih i imovinskih šteta 2009 (736 i 4.262 incidenata po 100.000 stanovnika)<ref name="SFCrimeStats">{{cite web | url = http://www2.fbi.gov/ucr/cius2009/data/table_06.html#s | title = Uniform Crime Reports: Table 6 Crime in the United States by Metropolitan Statistical Area, 2009 | access-date =23. 1. 2011 | work=2009 Crime in the United States | publisher=Federal Bureau of Investigation}}</ref> su malo manji od drugih gradova slične veličine u [[SAD]]-u.<ref>{{cite web | url = http://www2.fbi.gov/ucr/cius2009/data/table_16.html | title = Uniform Crime Reports: Table 16 Crime in the United States by Metropolitan Statistical Area, 2009 | access-date =23. 1. 2011 | work=2009 Crime in the United States | publisher=Federal Bureau of Investigation}}</ref> === Jezici i starost === Prema podacima iz 2010, 54,58% (411.728) stanovnika preko 5 godina starosti govori [[Engleski jezik|engleskim jezikom]] kao glavnim jezikom dok 18,60% (140.302) govori [[Kineski jezik|kineski]], 11,68% (88.147) [[Španski jezik|španski]], 3,42% (25.767) [[Tagaloški jezik|tagaloški]], 1,86% (14.017) [[Ruski jezik|ruski]], 1,45% (10.939) [[Vijetnamski jezik|vijetnamski]], 1,05% (7.895) [[Francuski jezik|francuski]], 0,90% (6.777) [[Japanski jezik|japanski]], 0,88% (6.624) [[Korejski jezik|korejski]], 0,56% (4.215) [[Njemački jezik|njemački]], 0,53% (3.995) [[Italijanski jezik|italijanski]] dok je jezicima pacifičkih otočana govorilo 0,47% (3.535) stanovništva preko pet godina starosti. Peko 45,42% (342.693) stanovništva, preko pet godina starosti, je govorilo maternji jezik koji nije bilo engleski.<ref>{{cite web|url=http://www.mla.org/cgi-shl/docstudio/docs.pl?map_data_results|title=San Francisco County, California|publisher=Modern Language Association|access-date=6. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20060619224705/http://www.mla.org/cgi-shl/docstudio/docs.pl?map_data_results|archive-date=19. 6. 2006|url-status=dead}}</ref> Starosni raspon grada je sljedeći: 107.524 osoba (13,4%) ispod 18 godina starosti, 77.664 osoba (9,6%) od 18 do 24 godine starosti, 301.802 osoba (37,5%) od 25 do 44 godine starosti, 208.403 osoba (25,9%) od 45 do 64 godina starosti i 109.842 osoba (13,6%) koji su imali ili bili preko 65 godina starosti. Prosječna starost je bila 38,5 godina. Za svakih 100 [[žena]] je bilo 102,9 [[muškarac]]a, dok je za svakih 100 žena preko 18 godina bilo 102,8 muškaraca. == Ekonomija == San Francisco ima raznovrsnu [[Ekonomija|ekonomiju]] sa poslovima u raznim industrijama poput stručnih usluga, finansijalnih usluga, [[Turizam|turizma]] i visoke [[Tehnologija|tehnologije]], čiji se poslovi znatno povećavaju.<ref name="caedd-2012">{{cite web |url=http://www.calmis.ca.gov/htmlfile/msa/sf.htm |title=Industry Employment Data for San Francisco County |date=2012 |publisher=California Employment Development Department}}</ref> Otprilike 25% radnika je [[2012]]. godine bilo zaposleno u nekom poslu stručnih usluga; 16% u [[Vlada|vladinim]] službama; 15% u [[Ugostiteljstvo|ugostiteljstvu]]; 11% u [[Obrazovanje|obrazovanju]] i [[Zdravstvo|zdravstvu]] i 9% u finansijskom sektoru.<ref name="caedd-2012"/> [[BDP]] peto-okružnog metropolitanskog područja San Franciska je [[2013]]. godine iznosio [[$]]388,3 milijarde.<ref>{{cite news |url=http://www.bea.gov/newsreleases/regional/gdp_metro/2014/pdf/gdp_metro0914.pdf |title=Economic Growth Widespread Across Metropolitan Areas In 2013 |date=16. 9. 2014 |work=U.S. Bureau of Labor Statistics |access-date=23. 10. 2014 |archive-date=12. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012212505/http://bea.gov/newsreleases/regional/gdp_metro/2014/pdf/gdp_metro0914.pdf |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:SF California Street USA.jpg|mini|lijevo|upright|[[California Street (San Francisco)|Kalifornijska ulica]] u [[Financial District|finansijskom distriktu]].]] [[Kalifornijska zlatna groznica]] je pretvorila San Francisco u bankovni i finansijalni centar zapadne obale u ranom 20. vijeku.<ref name="California2011">{{cite book|author=Federal Writers' Project of the Works Progress Administration of Northern California|title=San Francisco in the 1930s: The WPA Guide to the City by the Bay|url=http://books.google.com/books?id=gejyWi3CI74C&pg=PA114|year=2011|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-26880-7|page=114}}</ref> [[Montgomery Street]] i [[Financial District]] su postali poznati kao "[[Wall Street]] zapada" i sadržavaju federalnu rezervnu banku San Franciska, sjedište kompanije [[Wells Fargo]] i bile su sjedište dioničke berze pacifičke obale.<ref name="California2011"/> [[Bank of America|Banka Amerike]], pioner u pružanju bankovnih usluga dostupnim srednjoj klasi, je osnovana u San Francisku [[1960te|1960ih]], te je izgradila moderan neboder i izabrala 555 California Street kao svoje sjedište. Mnoge veće finansijske institucije, multinacionalne banke i firme preduzetničkog kapitala se nalaze ili imaju regijsko sjedište u gradu. Sa preko 30 međunarodnih finansijskih institucija<ref name="CityData.com">{{cite web | title = San Francisco: Economy | work=City-Data.com | publisher=Advameg Inc | url = http://www.city-data.com/us-cities/The-West/San-Francisco-Economy.html | access-date =15. 6. 2008 }}</ref> šest kompanija iz ''[[Bogatih 500]]''<ref>{{cite news | title = Fortune 500 | publisher = Fortune magazine, Time Inc | date = 2013 | url = http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2013/full_list/index.html?iid=F500_sp_full | access-date = 6. 4. 2014 | archive-date = 27. 3. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140327164549/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2013/full_list/index.html?iid=F500_sp_full | url-status = dead }}</ref> i velike infrastrukture stručnih usluga—uključujući [[pravo]], odnose sa javnošću, [[Arhitektura|arhitekturu]] i dizajn—San Francisco je dizajniran kao "alpha" svjetski grad<ref>{{cite web|url=http://www.lboro.ac.uk/gawc/world2012.html|title=The World According to GaWC 2012|work=Globalization and World Cities (GaWC) Study Group and Network|publisher=Loughborough University|access-date=25. 1. 2014}}</ref> i na 10. je mjestu među najvećim međunarodnim finansijskim centrima.<ref>{{cite web|url=http://www.longfinance.net/images/GFCI15_15March2014.pdf|title=The Global Financial Centres Index 15|date=mart 2014|publisher=Long Finance|access-date=5. 4. 2014|archive-date=14. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171114015209/http://www.longfinance.net/images/GFCI15_15March2014.pdf|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Alcatraz Island 1, SF, CA, jjron 25.03.2012.jpg|mini|desno|Otok [[Alcatraz]] dobija više od 1,5&nbsp;miliona godišnjih posjetitelja.<ref>{{cite news | last = Gonzales | first = Richard | title = New Parts of Alcatraz Revealed to Public | work=People and Places | publisher=National Public Radio | date = 22. 5. 2006 | url = http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=9977965 | access-date =15. 6. 2008}}</ref>]] [[Turizam]] je jedna od najvećih gradskih industrija u privatnom sektoru,<ref name="tourism-largest-private-sector">{{cite news | last = Flinn | first = Ryan | title = S.F. tourism picks up, but spending stays flat | work = San Francisco Chronicle | page = D-1 | date = 3. 9. 2010 | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2010/09/02/BU8S1F7CUG.DTL | access-date = 4. 2. 2012 | archive-date = 24. 5. 2017 | archive-url = https://wayback.archive-it.org/all/20170524232958/http://www.sfgate.com/business/article/S-F-tourism-picks-up-but-spending-stays-flat-3253943.php | url-status = dead }}</ref> čineći ovu industriju odgovornu za više od jedan od sedam poslova u gradu.<ref name="Waters2009">{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a0OqYCnyJ8eY |title=Biotech Jobs Germinate as San Francisco Diversifies Economy |first=Rob |last=Waters |date=15. 5. 2009 |work=Bloomberg}}</ref> Pojavljivanje grada u [[Muzika|muzici]], [[filmovi]]ma i popularnoj kulturi je učinilo grad i njegove znamenitosti poznatim širom svijeta.<ref>{{cite web | title = Overseas Visitation Estimates for U.S. States, Cities, and Census Regions: 2013 | work=International Visitation in the United States | publisher=US Office of Travel and Tourism Industries, US Department of Commerce | date = 2013 | url = http://travel.trade.gov/outreachpages/download_data_table/2013_States_and_Cities.pdf | format = PDF | access-date =21. 2. 2015 }}</ref> San Francisco je 5. po najvećem broju stranih turista od bilo kojeg drugog grada u [[SAD]]-u i 50. je od 100 najposjećenijih gradova međunarodno prema podacima organizacije [[Euromonitor International]].<ref>{{cite news | title = Top 100 City Destinations Ranking | work=euromonitor.com | publisher=Euromonitor | url = http://blog.euromonitor.com/2015/01/top-100-city-destinations-ranking.html | date=27. 1. 2015 | access-date =21. 2. 2015 }}</ref> Više od 16,9 miliona turista je posjetilo San Francisco [[2013]]. godine, doprinjevši $9,4 milijardi ekonomiji.<ref>{{cite news | title = San Francisco tourism spending set new record at $9.4 billion last year | work=San Francisco Business Times | date = 27. 3. 2014 | url = http://www.bizjournals.com/sanfrancisco/news/2014/03/27/san-francisco-tourism.html | access-date = 5. 4. 2014 }}</ref> Sa znatno razvijenom infrastrukturom hotela i objektom za konvencije Moscone, San Francisco je popularna destinacija za godišnje konvencije i konference.<ref>{{cite news |url=http://www.sanfrancisco.travel/research/ |title=San Francisco Visitor Industry Statistics |date=2013 |publisher=San Francisco Travel Association |access-date=5. 4. 2014}}</ref> Ekonomija San Franciska se uraznovrstila od finansijke i turističke u nova polja, odnosno industrije, uključujući visoko [[Tehnologija|tehnološku]], [[Biotehnologija|biotehnološku]] i medicinsko istraživanje od [[1990te|1990ih]].<ref name="Waters2009"/> Tehnološki poslovi su bili zaslužni za 1% ekonomije 1990. godine, rastući na 4% 2010. godine i procjenjenih 8% za kraj 2013. godine.<ref>{{cite news | title = Forecasting San Francisco's Economic Fortunes | first = Jennifer |last = Warburg | date = 27. 2. 2014 | work = SPUR | url = http://www.spur.org/blog/2014-02-27/forecasting-san-francisco-s-economic-fortunes | access-date = 6. 4. 2014 }}</ref> San Francisco je postao epicentar novim kompanija tokom "dot-com" balona [[1990te|1990ih]] i naknadno društvenih mreža poznih 2000ih.<ref>{{cite news |last = Selna |first = Robert |title = New jobs, houses spur S.F. population in 2007 |work = San Francisco Chronicle |page = B-1 |publisher = Hearst Communications |date = 15. 5. 2008 |url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2008/05/15/BA2110LPHB.DTL |access-date = 14. 6. 2008 |archive-date = 20. 6. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120620075204/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2008%2F05%2F15%2FBA2110LPHB.DTL |url-status = dead }}</ref> San Francisco je od 2010. godine privukao sve veći broj investitora preduzetničkog kapitala u poređenju sa [[Silicijska dolina|silicijskom dolinom]], dostigavši $4,58 milijarde 2013. godine.<ref>{{cite news |url=http://blogs.wsj.com/venturecapital/2014/02/27/as-bay-area-investment-shifts-north-institutional-venture-partners-opens-san-francisco-office/ |title=As Bay Area Investment Shifts North, Institutional Venture Partners Opens San Francisco Office |date=27. 2. 2014 |first=Russ |last=Garland |work=The Wall Street Journal |access-date=11. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://martinprosperity.org/2014/03/26/startup-city-the-urban-shift-in-venture-capital-and-high-technology/ |title=Startup City: The Urban Shift in Venture Capital and High Technology |date=31. 3. 2014 |access-date=6. 4. 2014 |publisher=Martin Prosperity Institute, Rotman School of Management, University of Toronto |archive-url=https://web.archive.org/web/20140405044024/http://martinprosperity.org/2014/03/26/startup-city-the-urban-shift-in-venture-capital-and-high-technology/ |archive-date=5. 4. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/opinion/article/San-Francisco-s-urban-tech-boom-3850039.php |title=San Francisco's urban tech boom |first=Richard |last=Florida |publisher=San Francisco Chronicle |date=8. 9. 2012 |access-date=6. 4. 2014}}</ref> Grad je [[2004]]. godine odobrio porezne izuzetke za biotehnološke kompanije<ref>{{cite news |url=http://www.bizjournals.com/sanfrancisco/stories/2010/05/03/daily38.html |title=S.F. extends biotech payroll tax exemption |date=4. 5. 2010 |first=Eric |last=Young |work=San Francisco Business Times |access-date=6. 4. 2014}}</ref> kako bi povećali rast [[Mission Bay]] susjedstva, koje sadrži drugi objekat i bolnicu Univerziteta Kalifornije, San Franciska (još poznatog pod imenom UCSF). Mission Bay sadrži Kalifornijski institut za regenerativnu medicinu, Kalifornijski institut za kvantitativnu bionauku i Gladstone institut<ref>{{cite press release |url=http://sfced.org/case-for-business/sectors/life-sciences-biotech/sector-data/ |title=Life Sciences & Biotech |publisher=San Francisco Center for Economic Development |access-date=6. 4. 2014}}</ref> kao i preko 40 naučnih kompanija privatnog sektora.<ref>{{cite web |url=http://www.sfmayor.org/index.aspx?page=899&recordid=91 |title=Mayor Lee Announces New Biotech Incubator in Mission Bay |date=10. 9. 2013 |access-date=6. 4. 2014}}</ref> [[Datoteka:San Francisco from Pier 7 September 2013 panorama edit.jpg|mini|lijevo|300px|Brodovi usidreni u pristaništu broj 3. [[Neboder]]i [[Financial District|finansijskog distrikta]] se mogu vidjeti u pozadini.]] Najveći poslodavac grada je gradska vlada, zapošljavajući 5,3% (preko 25.000 ljudi) gradskog stanovništva, nakon kojeg je na drugim mjestu UCSF sa preko 22.000 zaspolenih. Treće mjesto sa 1,8% (8.500+ ljudi) pripada Kaliforijskom pacifičkom medicinskom centru, koji je najveći poslodavac privatnog sektora.<ref name="cafr2014">[http://www.sfcontroller.org/modules/showdocument.aspx?documentid=4941 City and County of San Francisco, California Comprehensive Annual Financial Report, for the Year ended June 30, 2013]. Pristupljeno 6. 4. 2014.</ref> Mali biznisi sa manje od 10 zaposlenika i samo-zaposlene firme čine 85% zaposlenih<ref> {{cite news | last = Tan | first = Aldrich M. | title = San Francisco is gateway city for immigrants and Silicon Valley Technology | work=Fogcityjournal.com | date = 12. 4. 2006 | url = http://www.fogcityjournal.com/news_in_brief/sf_tech_gateway_060412.shtml | access-date =15. 6. 2008 }}</ref> i broj građana u kompanijama preko 1.000 zaposlenih je pao za pola od [[1977]]. godine.<ref name="SFEconomicStrategy"/> Rast nacionalnih supermarketa je otežan političkim i građanskim konsenzusom. Kako bi kupili male privatne biznise i održali jedistvenost prodavnica grada, komisija malih biznisa podržava javnu kampanju za zadržavanje većeg dijela maloprodajnog novca u lokalnoj ekonomiji<ref>{{cite news |title=Main Street Fights Chain Street |author=Said, Carolyn |date=29. 11. 2005 |url=http://www.sfgate.com/business/article/SMALL-BUSINESS-Main-Street-fights-Chain-Street-2592370.php |access-date =27. 8. 2006 |work=San Francisco Chronicle }}</ref> i nadzorni odbor je koristio planski kôd da ograniče susjedstva gdje se supermarketi mogu osnovati,<ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/bayarea/article/SAN-FRANCISCO-Supervisors-OK-limits-on-2776613.php |author=Hetter, Katia |date=21. 3. 2004 |title=Supervisors OK limits on chain-store expansion |access-date=19. 1. 2007 |work=San Francisco Chronicle }}</ref> što su podržali glasači San Franciska.<ref>{{cite web |url=http://smartvoter.org/2006/11/07/ca/sf/meas/G/ |title=Proposition G: Limitations on Formula Retail Stores, City of San Francisco |access-date=19. 1. 2007 |publisher=smartvoter.org }}</ref> Kao i mnogi drugi gradovi u [[SAD]]-u, San Francisco je jednom imao znatno aktivan proizvođački sektor sa više od 60.000 radnika [[1969]]. godine, ali se skoro sva proizvodnja premjestila na jeftinije lokacije 1980ih.<ref name="Frojo2014"> {{cite news |url=http://www.bizjournals.com/sanfrancisco/print-edition/2014/02/14/made-in-san-francisco-manufacturing.html?page=all |title=Made in San Francisco: Manufacturing a comeback |first=Renée |last=Frojo |date=14. 2. 2014 |access-date=6. 4. 2014}}</ref> Prema podacima iz 2014. godine, San Francisco je zabilježio mali preporod proizvođačkim poslova sa 4.000 radnika u 500 kompanija, što je dvostruko više nego 2011. godine. Najveći poslodavac proizvođačkog sektora je [[Anchor Brewing Company]], a najveći po prihodima je [[Timbuk2]].<ref name="Frojo2014"/> Početkom [[1900te|1900ih]] porastao je interest [[hotel]]ske industrije: "[[1959]]. godine, grad je imao manje od 3.300 prvoklasnih hotela; taj broj je porastao na 9.000 1970. godine i 1999. godine je opet porastao na 30.000."<ref>{{cite book|title=City for sale: The transformation of San Francisco|url=https://archive.org/details/cityforsaletrans0000hart|first=Chester |last=Hartman|publisher=University of California Press|year=2002}}</ref> Stvaranje konvencijskih centara poput [[Yerba Buena]], je pomogao konvencijsko-turističkoj ekonomiji San Franciska, postavljajući osnovu za velike uspjehe restoranskih i hotelskih industrija. == Kultura i savremeni život == [[Datoteka:Fillmore-sidewalk-1.jpg|mini|desno|Butici širom ulice Fillmore u susjedstvu [[Pacific Heights (San Francisco)|Pacific Heights]].]] Iako su [[Financial District|finansijalni distrikt]], [[Union Square|Union trg]] i [[Fisherman's Wharf]] poznati širom svijeta, San Francisco je također poznat po nekolicini kulturno bogatih ulica koji sadržavaju susjedstva mješovite upotrebe okruženih sa centralnim komercijalnim hodnicima po kojima stanovnici kao i posjetitelji mogu hodati. [[Walkscore.com]] je, baš zbog ovoga, rangirao San Francisco na drugo mjesto kao "najbolji grad za hodanje" u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite web | url = http://www.walkscore.com/cities-and-neighborhoods/ | title = Most Walkable Cities in the U.S. | access-date = 28. 3. 2014 | publisher = Walkscore.com }}</ref> Mnoga susjedstva sadrže mješavinu raznih poslova, restorana i prostora koji su potrebni stanovnicima i posjetiteljima. Poneka susjedstva sadrže butike, kafiće i noćni život poput Union ulice u [[Cow Hollow (San Francisco)|Cow Hollowu]], 24. ulice u [[Noe Valley (San Francisco)|Noe Valley]], Valencia ulice u [[Mission District|Missionu]], i Irving ulice u unutrašnjem Sunsetu. Ovaj pristup je znatno uticao na ponovno razvijanje poslova i usluga u susjedstvima distrikta [[South of Market]].<ref name="FogDev">{{cite news |last = Wach |first = Bonnie |title = Fog City rises from the funk |work = USA Today |publisher = Gannett Company, Inc. |date = 3. 10. 2003 |url = http://usatoday30.usatoday.com/travel/destinations/cityguides/sanfrancisco/overview.htm |access-date = 14. 3. 2015 |archive-date = 11. 3. 2015 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150311220116/http://usatoday30.usatoday.com/travel/destinations/cityguides/sanfrancisco/overview.htm |url-status = dead }}</ref> [[Datoteka:South of Market, San Francisco.jpg|mini|lijevo|[[Neboder]]i okružuju vrtove [[Yerba Buena]], u susjedstvu [[South of Market]].]] Počevši od [[1990te|1990ih]], potražnja za vještim radnicima u grani informatičke tehnologije za lokalne poslove u začetku u [[Silicijska dolina|silicijskoj dolini]] je privukla mnoge radnike širom svijeta i uticala je na veći životni standard San Franciska.<ref>{{cite news |last = Schwarzer |first = Michelle |title = San Francisco by the Numbers: Planning After the 2000 Census |work = SPUR Newsletter |publisher = San Francisco Planning and Urban Research Association |date = jul 2001 |url = http://www.spur.org/documents/010701_article_03.shtm |archive-url = https://web.archive.org/web/20050211032911/http://spur.org/documents/010701_article_03.shtm |archive-date=11. 2. 2005 |access-date = 25. 7. 2010 |url-status = dead }}</ref> Mnoga susjedstva koja su se sastojala od srednje i niže klase su se počeli dizati na veće nivoe tokom renesanse San Franciska, uključujući susjedstva [[South Beach]] i [[Mission Bay]]. Vrijednost imovine i prihodi stanovnika su se popeli na jedne od najviših u [[SAD]]-u,<ref>{{cite web | last = Sadovi | first = Maura Webber | title = San Francisco's Home Prices Remain Among the Highest in U.S. | work = The Wall Street Journal | date = 12. 4. 2006 | url = http://www.realestatejournal.com/columnists/livingthere/20060412-livingthere.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20070301092505/http://www.realestatejournal.com/columnists/livingthere/20060412-livingthere.html | archive-date = 1. 3. 2007 | access-date = 14. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref><ref name="MedianIncome">{{cite web | title = Median Family Income (In 2003 Inflation-adjusted Dollars) | work = American Community Survey | publisher = US Census Bureau | date = 22. 8. 2007 | url = http://www.census.gov/acs/www/Products/Ranking/2003/R14T160.htm | access-date = 14. 6. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080420102803/http://www.census.gov/acs/www/Products/Ranking/2003/R14T160.htm | archive-date=20. 4. 2008 | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web |last = Hawn |first = Carleen |title = It may not feel like it, but your shot at the good life is getting better. Here's why |work = San Francisco magazine |publisher = Modern Luxury |date = mart 2007 |url = http://www.sanfran.com/archives/view_story/1068/ |archive-url = https://web.archive.org/web/20070224105246/http://www.sanfran.com/archives/view_story/1068/ |archive-date=24. 2. 2007 |access-date = 14. 6. 2008 |url-status = dead }}</ref> pravivši veliku scenu za [[Zabava|zabavu]], [[restoran]]e i [[Maloprodaja|maloprodaju]]. Prema istraživanju iz [[2008]]. godine svih većih gradova, San Francisco je bio na drugom mjestu po kvalitetu života od bilo kojeg drugog grada u državi.<ref>"{{cite web | title = Quality of Living global city rankings – Mercer survey | work=Mercer Consulting |date=jun 2008 | url = http://www.mercer.com/referencecontent.htm?idContent=1307990 | access-date =23. 2. 2011 }}</ref> Međutim, zbog nevjerovatnog rasta troškova života, mnoge porodice srednjih i nižih klasa su se preselili u vanjska pregrađa zalivskog područja ili u centralnu dolinu [[Kalifornija|Kalifornije]].<ref name="MiddleClass">{{cite news | last = Hendricks | first = Tyche | title = Rich City Poor City: Middle-class neighborhoods are disappearing from the nation's cities, leaving only high- and low-income districts, new study says. | work = San Francisco Chronicle | page = A-1 | publisher = Hearst Communications | date = 22. 6. 2006 | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2006/06/22/MNG6HJIDMM1.DTL | access-date = 14. 6. 2008 | archive-date = 28. 6. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080628032251/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fc%2Fa%2F2006%2F06%2F22%2FMNG6HJIDMM1.DTL | url-status = dead }}</ref> Međunarodni ugled koji San Francisco i dalje ima je postajao od svog osnivanja pa sve do danas sa velikim brojem imigranata iz [[Azija|Azije]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. 39% stanovnika nije rođeno u [[SAD]]-u,<ref name="SFEconomicStrategy">{{cite web | last = Egan | first = Ted | title = An Overview of San Francisco's Recent Economic Performance – Executive Summary | publisher = ICF Consulting | date = 3. 4. 2006 | url = http://www.sfgov.org/site/uploadedfiles/moed/economic_strat/ExecutiveSummary_EconomicPerformanceReview.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20070710072642/http://www.sfgov.org/site/uploadedfiles/moed/economic_strat/ExecutiveSummary_EconomicPerformanceReview.pdf | archive-date=10. 7. 2007 | format = PDF | access-date = 14. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref> te je značan broj susjedstva pretrpan sa poslovima i građanskim ustanovama koje su namijenjene novim građanima. Na primjer, od dolaska mnogih etničkih [[Kinezi|kineza]], počevši od [[1970te|1970ih]], historijski je pretvorilo Kinesku četvrt i paradu kineske nove godine u najveći događaj svoje vrste izvan [[Kina|Kine]].<ref>{{cite news | last = Lam | first = Eric | title = San Francisco Chinese New Year Parade Embroiled in Controversy | publisher = The Epoch Times | date = 22. 12. 2005 | url = http://www.theepochtimes.com/news/5-12-22/36073.html | access-date = 14. 6. 2008 | archive-date = 11. 5. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090511113557/http://www.theepochtimes.com/news/5-12-22/36073.html | url-status = dead }}</ref> [[Datoteka:Castro Rainbow Flag.jpg|mini|upright| [[Zastava duginih boja]], simbol [[LGBT]] ponosa, nastala je u San Francisku; bajraci poput ovog ukrašavaju ulicu [[Castro Street|Castro]].]] Sa dolaskom "beat" spisatelja i umjetnika tokom 1950ih i društvenih promjena radi kojih je napravljen [[Haight-Ashbury]] distrikt i [[Ljeto ljubavi]] tokom [[1960te|1960ih]], San Francisco je postao centar [[Liberalizam|liberalnog]] aktivizma i [[Protivkultura|protivkulture]] tog vremena. [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]], i manjim dijelom stranka zelenih dominiraju gradsku politiku od kraja [[1970te|1970ih]], nakon što je zadnji [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanski kandidat]] izgubio u izborima za [[gradonačelnik]]a 1975. godine. Od [[1988]]. godine, San Francisco nije nikad glasao preko 20% za Republikanskog predsjedničkog ili senatskog kandidata.<ref>{{cite web | last = Leip | first = Dave | title = Dave Leip's Atlas of U.S. Presidential Elections | publisher=Dave Leip | date = 4. 6. 2008 | url = http://www.uselectionatlas.org/ | access-date =14. 6. 2008 }}</ref> [[2007]]. godine, grad je proširio svoje zdravstvene usluge kao dio programa "Zdrav San Francisco"<ref>[http://www.californiahealthline.org/articles/2011/4/19/reform-law-could-curb-healthy-san-franciscos-enrollment-by-up-to-60.aspx Reform Law Could Curb Healthy San Francisco's Enrollment by Up to 60% – California Healthline]. Californiahealthline.org. Pristupljeno 16. 2. 2012.</ref> što bi subvenciralo neke zdravstvene usluge građanima.<ref>[http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1207599,00.html "San Francisco's Latest Innovation: Universal Health Care"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080215232714/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1207599,00.html |date=15. 2. 2008 }}, by Laura A. Locke, ''Time'', June 23, 2006</ref><ref>[http://www.healthysanfrancisco.org/visitors/Participant_Costs.aspx "Participant Costs"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327140533/http://www.healthysanfrancisco.org/visitors/Participant_Costs.aspx |date=27. 3. 2010 }}, healthysanfrancisco.org. Pristupljeno 10. 4. 2010.</ref><ref>[http://www.insurancejournal.com/news/west/2006/07/20/70664.htm "Universal Health Care Plan Approved in San Francisco"], ''Insurance Journal'', 20. 7. 2006.</ref> San Francisco ima dugu historiju podržavanja [[LGBT]] prava. Dom je prvoj organizaciji za lezbjiska prava u SAD-u pod nazivom [[Daughters of Bilitis]]; prvoj javno [[Homoseksualnost|gay]] osobi da se kandiduje za javne funkcije u [[SAD]]-u, [[José Sarria]]u; prvom javnog [[Homoseksualnost|gay]] čovjeku da bude izabran za javnu funkciju u [[SAD]]-u, Harvey Milku; prvoj javno lezbijskog sutkinji Mary C. Morgan i prvom [[Transrodnost|transrodnom]] policijskom komesaru, Theresi Sparks. Veliki broj gay građana je zadržao političku i kulturnu zajednicu kroz nekoliko decenija i samim time je stvorio moćnu prisutnost u gradskom životu San Franciska. Grad održava paradu [[San Francisco Pride]], jednu od najvećih i najstarijih pride parada. San Francisco Pride se održava od [[1972]]. godine. Događaji su u određenoj temi, koja se bira svake godine. Preko 100.000 osoba je prisustvovalo 44oj SF Pride paradi, mada su očekivali 1,5 milion ljudi kao prošle godine.<ref>{{cite web|title=Annual gay pride parades around the country take on new meaning as millions turn out to celebrate the Supreme Court rulings on same-sex marriage.|url=http://www.usatoday.com/story/news/nation/2013/06/30/san-francisco-gay-pride-parade-gay-marriage/2473379/|website=USAtoday.com}}</ref> 43. Pride parada je održana kada su [[istospolni brak]]ovi u [[Kalifornija|Kaliforniji]] postali legalni, što su bile važne novosti za [[LGBT]] zajednicu i mnogi su izašli kako bi to proslavili. [[Chelsea Manning]] je imenovana za počasnog maršala, pošto je transrodna osoba u vojsci. Bilo je pritužbi oko njenog imenovanja kao maršala, jer je u zatvoru zbog kršenja akta o špijunaži te je njen orden kao maršal opozvan.<ref>{{cite web|title=Over 100,000 People Attend 44th Annual Pride Parade in San Francisco|url=http://www.nbcbayarea.com/news/local/15-Million-People-Attending-44th-Annual-Pride-Parade-265123311.html|website=NBCbayarea.com}}</ref> San Francisco također ima znatno aktivnu ekološku zajednicu. Počevši sa osnivanjem Sierra kluba [[1892]]. godine do osnivanja organizacije Prijatelja urbanih šuma [[1981]]. godine, San Francisco ima historiju globalnih razgovora o okolišu.<ref>{{cite web|title=About the Sierra Club|url=http://sierraclub.org/john_muir_exhibit/about/sierra.aspx|access-date=26. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Friends of the Urban Forest – About us|url=http://www.fuf.net/about-us/|access-date=26. 3. 2013}}</ref> Reciklažni program San Franciska iz [[1980]]. godine je jedan od najstarijih reciklažnih programa bilo kojeg grada.<ref>{{cite web|title=Recology Residential Service Program|url=http://www.sunsetscavenger.com/residentialFAQ.htm|access-date=26. 3. 2013}}</ref> Grad ima inicijativu GoSolarSF koja promovira korištenje solarne energije. Komisija komunalija San Franciska pruža program prodaje električne energije iz obnovljivih izvora.<ref>{{cite web|title=SFPUC GoSolarSF|url=http://sfwater.org/index.aspx?page=133|access-date=26. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=About Clean Power SF|url=http://sfwater.org/index.aspx?page=577|access-date=21. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150220034605/http://sfwater.org/index.aspx?page=577|archive-date=20. 2. 2015|url-status=dead}}</ref> SF Greasecycle je program reciklaže korištenog ulja kako bi se pretvorilo u [[biodizel]].<ref>{{cite web|title=SFPUC Greasecycle|url=http://www.sfwater.org/index.aspx?page=465|access-date=26. 3. 2013}}</ref> Novozavršeni Sunset rezervoarski solarni projekt je instalirao 25.000 solarnih ploča na 45.000 [[Km²|km²]] krova rezervora. Elektrana od 5 megawatti je utrostručila solarni kapacitet od 2 megawatta od svog otvaranja u decembru [[2010]]. godine.<ref>{{cite press release | title=Mayor Newsom Praises SFPUC For Approving New Five Megawatt Solar Project at Sunset Reservoir | url=http://www.sfmayor.org/ftp/archive/209.126.225.7/archives/PressRoom_NewsReleases_2008_94667/index.html | publisher=Office of the Mayor, San Francisco | date=12. 12. 2008 | access-date=29. 9. 2009}}</ref><ref>{{cite news |url=http://abclocal.go.com/kgo/story?section=resources/lifestyle_community/green&id=7830862 |title=SF gets new way to generate renewable energy |author=Leigh Glaser |date=7. 12. 2010 |publisher=KGO ABC7 News |access-date=13. 3. 2015 |archive-date=10. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140410123537/http://abclocal.go.com/kgo/story?section=resources/lifestyle_community/green&id=7830862 |url-status=dead }}</ref> === Zabava i scenska umjetnost === [[Datoteka:SFWMOHLobbySouth.jpg|mini|lijevo|Operna kuća ratnog memorijala u San Francisku. Jedna je od poslijednjih zgrada u ''[[Beaux Arts]]'' stilu u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].]] Centar ratnog memorijala i scenske umjetnosti San Franciska sadrži neke od najtrajnih kompanija scenske umjetnosti u [[SAD]]-u. Operna kuća ratnog memorijala sadrži operu San Franciska, koja je druga po veličini [[Opera (muzika)|operna kompanija]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]],<ref>Veća je jedino operna kuća u gradu New York City</ref> kao i balet San Franciska dok se simfonija San Franciska izvodi u Davies simfonijskoj hali. Teatar Herbst sadrži eklektičan miks muzičkih izvođenja kao i gradsku umjetnost i lekcije javnog [[Radio|radija]]. [[The Fillmore]] je muzička zgrada u [[Western Addition]]u. Druga je inkarnacija historijske zgrade koja je dobila slavu tokom [[1960te|1960ih]] pod izvođenjem [[Bill Graham]]a, tako što je bila dom poznatim muzičarima [[Grateful Dead]], [[Janis Joplin]], [[Led Zeppelin]] i [[Jefferson Airplane]], napravivši zvuk San Franciska. ''[[Beach Blanket Babylon]]'' je avenija koja vrši izvođenja publici North Beacha od [[1974]]. godine. Komičar i glumac [[Robin Williams]] je pomogao San Francisku da postane poznat kao dobar grad za komedijske klubove. Dostigao je slavu [[1970te|1970ih]] tako što je izvodio svoje komične rutine u klubovima [[Holy City Zoo]], Punchline kao i drugima.<ref name="sfexaminer.com">{{cite web|url=http://www.sfexaminer.com/sanfrancisco/san-francisco-had-close-ties-to-career-of-robin-williams/Content?oid=2871628|title=San Francisco had close ties to career of Robin Williams|work=The San Francisco Examiner|access-date=13. 3. 2015|archive-date=18. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018142857/http://www.sfexaminer.com/sanfrancisco/san-francisco-had-close-ties-to-career-of-robin-williams/Content?oid=2871628|url-status=dead}}</ref> Također je snimio sedam filmova u San Francisku.<ref name="sfexaminer.com"/> A.C.T. teatar je uticajan u [[zalivska oblast San Franciska|zalivskoj oblasti]] od [[1967]]. godine. Redovno producira razne događaje i redovno vrši produkcije Broadway predstava. [[Datoteka:San Francisco Museum of Modern Art in 2011.jpg|mini|Struktura muzeja moderne umjetnosti napravljena od crvenih cigla i kružno. Pogled iz vrtova [[Yerba Buena]]. Iza muzeja se vidi zgrada u ''[[Art Deco]]'' stilu gradnje.]] === Muzeji === [[Muzej moderne umjetnosti San Franciska]] (još poznat pod nazivom SFMOMA) sadrži moderna i djela iz 20. vijeka. Muzej je premješten u trenutnu zgradu u susjedstvu [[South of Market]] [[1995]]. godine i sada privlači više od 600.000 posjetitelja godišnje.<ref>{{cite web |title = Corporate Sponsorship – Why Sponsor |publisher = San Francisco Museum of Modern Art |url = http://www.sfmoma.org/membership/corp_sponsors_why_sponsor.html |access-date = 14. 6. 2008 |archive-url = https://web.archive.org/web/20071229011210/http://www.sfmoma.org/membership/corp_sponsors_why_sponsor.html |archive-date=29. 12. 2007 |url-status = dead }}</ref> Palata legije časti uglavnom sadrži evropske antikvitete i umjetnička djela te se zgrada nalazi u Lincoln parku i njen eksterior je modeliran po [[Palais de la Légion d'Honneur|istoimenoj zgradi u Parizu]]. Njime upravljaju Muzeji fine umjetnosti San Franciska, koji također upravljaju de Young muzejom u Golden Gate parku. Kolekcija de Younga sadrži [[Sjedinjene Američke Države|američke]] dekorativne objekte i antropološka nalazišta iz [[Afrika|Afrike]], [[Okeanija|Okeanije]] i [[Amerika|Amerikâ]]. Prije pravljenja trenutne građevine, koja se završila sa izgradnjom [[2005]]. godine, de Young je također sadržavao muzej azijske umjetnosti koji je sadržavao [[Azija|azijske]] historijske artefakte stare preko 6.000 godina te je [[2003]]. godine premješten u nekadašnju javnu biblioteku pored civilnog centra. Nasuprot muzičkom konkursu se nalazi Kalifornijska akademija nauka. To je prirodni historijski muzej koji sadrži Morrison planetarij i Steinhart akvarij. Trenutna struktura građevine sa providnim plafornom je otvorena 2008. godine. Exploratorium je interaktivni naučni muzej koga je osnovao [[Frank Oppenheimer]] 1969. godine i nalazi se na 15. pristaništu Embarcadera. Dva muzejska broda su usidrena blizu Fisherman's Wharfa, [[SS Jeremiah O'Brien|SS ''Jeremiah O'Brien'']] i podmornica [[USS Pampanito (SS-383)|''USS ''Pampanito'''']]. Na [[Nob Hill (San Francisco)|Nob Hillu]] se nalazi žičarni muzej sa prikazom napojnog sistema koji pogoni žičare i skladišta automobila. == Sport i rekreacija == [[Datoteka:AT&T Park July 24, 2016.jpg|mini|[[AT&T park]]. Otvoren [[2000]]. godine.]] [[Bejzbol]]ski tim [[San Francisco Giants]] su napustili saveznu državu [[New York (savezna država)|New York]] i preselili se u [[Kalifornija|Kaliforniju]] prije 1958. sezone. Tim sadrži poznate zvijezde poput [[Willie Mays]]a, [[Willie McCovey]]a i [[Barry Bonds]]a, te je igrao 52 godine prije nego što je osvojio [[World Series]] titulu [[2010]]. godine kao i dvije dodatne titule [[2012]]. i [[2014]]. godine. Giantsi igraju u [[AT&T]] parku koji je otvoren [[2000]]. godine i bio je projekt ponovnog razvijanja susjedstva [[South Beach]] i [[Mission Bay]].<ref>{{cite web |title = Federal Brownfields Tax Incentive: SBC Park |work = Brownfields |publisher = US Environmental Protection Agency |date = maj 2005 |url = http://www.epa.gov/swerosps/bf/pdf/sfcasestudy070505.pdf |format = PDF |archive-url = https://web.archive.org/web/20060921012953/http://www.epa.gov/swerosps/bf/pdf/sfcasestudy070505.pdf |archive-date=21. 9. 2006 |access-date = 15. 6. 2008 |url-status = live }}</ref> San Francisco je [[2012]]. godine postavljen na prvo mjesto kao najbolji grad u Americi za bejzbol. Proučavano je koja su [[Metropolitansko područje|metropolitanska područja]] udomljavala najviše [[Major League Baseball|Major League]] timova od [[1920]]. godine.<ref>{{cite web|last=Sperling|first=Bert|title=Best Baseball Cities|url=http://www.bertsperling.com/2012/10/25/best-baseball-cities/|access-date=29. 10. 2012}}</ref> [[Datoteka:Candlestick Park aerial.jpg|mini|Park Candlestick je bio domaćin timovima [[San Francisco Giants|Giants]] od 1960-99 i [[San Francisco 49ers|49ers]] od 1971–2013. godine.]] [[San Francisco 49ers]], tim [[NFL]] lige su bili jedni od najstarijih i najredovnijih franšiza sporta grada. Tim je počeo sa igrom 1946. godine kao član AAFCa ([[Američki fudbal|američke fudbalske]] konferencije) te je prešao u [[NFL]] 1950. godine i preselio se u Candlestick park [[1971]]. godine. Tim je počeo igrati svoje domaće mečeve na Levi stadionu u [[Santa Clara (Kalifornija)|Santa Clari]] 2014. godine, te se i dalje nazivaju "[[San Francisco 49ers]]" iako su znatno bliži gradu [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]].<ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/11/09/BAGNJM99FK1.DTL |title=SAN FRANCISCO / 49ers say they are moving to Santa Clara |publisher=Sfgate.com |date=9. 11. 2006 |access-date=28. 3. 2012 |first1=Phillip |last1=Matier |first2=Andrew |last2=Ross |archive-date=21. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321163850/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/11/09/BAGNJM99FK1.DTL |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pressdemocrat.com/csp/mediapool/sites/PressDemocrat/News/story.csp?cid=2493373&sid=555&fid=181 |title=San Francisco mayor: 49ers move to Santa Clara all but assured |publisher=PressDemocrat.com |date=6. 12. 2011 |access-date=28. 3. 2012}}</ref> 49ers su osvojili pet Super Bowl titula 1980ih i 1990ih kada su treneri ekipe bili Bill Walsh i [[George Seifert]] i imali su sljedeće poznate igrače: [[Joe Montana]], [[Steve Young]], [[Ronnie Lott]], i [[Jerry Rice]]. [[Datoteka:USF WMG.JPG|mini|Muški košarkaški tim [[Univerzitet San Franciska|univerziteta San Franciska]] igra u sali ratnog memorijala.]] Na univerzitetskom nivou, Dons, tim Univerziteta San Franciska, se natiču u prvoj ligi [[NCAA]] te ih je [[Bill Russel]] vodio kroz košarkaška prventstva [[1955]]. i [[1956]]. godine. [[San Francisco Gators]] i [[San Francisco Urban Knights|Urban Knights]] se natiču u drugoj ligi. AT&T park se koristio kao domaćinski stadion za godišnje igre [[Američki nogomet|američkog nogometa]] od [[2002]]. godine. 2011. godine, San Franciso je bio domaćin kalifornijskom fudbalskom timu [[Golden Bears]] koji su igrali na Candlestick parku i [[AT&T]] parku dok se njihov stadion renovirao. Pješačka trka [[Bay to Breakers]], koja se održava svake godine od [[1912]]. godine, je najpoznatija po svojim šarenim kostimima i veselom duhu natjecanja.<ref>{{cite web |title = About Us – History |work = ING Bay to Breakers |publisher = ING Group |date = 11. 3. 2008 |url = http://baytobreakers.com/index.php?page=race-history |access-date = 25. 7. 2010 |archive-url = https://www.webcitation.org/5rVUrVxLf?url=http://baytobreakers.com/index.php?page=race-history |archive-date = 26. 7. 2010 |url-status = dead }}</ref> Maraton San Franciska privlači više od 21.000 učesnika.<ref>{{cite news | last = Bulwa | first = Demian | title = S.F. Marathon: 26.2&nbsp;miles of feel-good pain | work = Saopćenje za medije | publisher = SFGate | date = 27. 7. 2009 | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/07/26/BA0218VCGF.DTL | access-date = 7. 9. 2010 | archive-date = 28. 7. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090728173147/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2009/07/26/BA0218VCGF.DTL | url-status = dead }}</ref> [[Triatlon]] ''Espace from Alcatraz'' je od [[1860]]. godine privukao više od 2.000 profesionalnih i amaterskih sportaša.<ref>{{cite web | title = Fact Sheet | work = Saopćenje za medije | publisher = Accenture Escape from Alcatraz Triathlon | date = 23. 5. 2008 | url = http://www.escapefromalcatraztriathlon.com/Assets/ESCAPE+From+Alcatraz/Fact+Sheet.pdf | access-date = 19. 1. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090125053129/http://www.escapefromalcatraztriathlon.com/Assets/ESCAPE+From+Alcatraz/Fact+Sheet.pdf | archive-date=25. 1. 2009 | url-status = dead }}</ref> Olympic Club je jedan od najstarijih sportskih klubova u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Osnovan je [[1860]]. godine. Sadrži privatni teren za golf koji graniči sa [[Daly City (Kalifornija)|Daly Cityjem]] te je teren pet puta bio domaćin [[US Open|U.S. Opena]]. Javni Harding Park teren za [[golf]] se povremeno koristi za [[PGA Tour]]. San Francisco je 2013. godine bio domaćin trke jahti.<ref>{{cite news | last = Cote | first = John | title = San Francisco selected to host America's Cup | work=San Francisco Chronicle | publisher=Hearst Communications | year = 2010 | url = http://www.sfgate.com/sports/article/San-Francisco-chosen-to-host-America-s-Cup-2479352.php | access-date =11. 9. 2013 |url-status=live}}</ref> Sa idealnom klimom za događaje na otvorenom, San Francisco ima nevjerovatan broj resursa i mogućnosti za amatersko učestvovanje u sportu i rekreaciji. Postoji više od 320&nbsp;km staza za bicikle širom grada<ref>{{cite web | title = Bicycle Network Facilities | work = Commuting and Resources | publisher = SF Municipal Transportation Authority | date = 12. 5. 2008 | url = http://www.sfmta.com/cms/bcomm/3180.html | access-date = 15. 6. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120307012603/http://www.sfmta.com/cms/bcomm/3180.html | archive-date=7. 3. 2012 | url-status = dead }}</ref> te su susjedstva [[Embarcadero]] i [[Marina Green]] omiljena mjesta za [[skejtbording]]. Obimni javni tereni za igranje [[tenis]]a su dostupni u parkovima Golden Gate i Dolores kao i u manjim terenima po susjedstvima širom grada. Građani San Franciska su često na vrhu listâ najsposobnijih osoba u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.<ref name="fitness">{{cite news |last = Hübler |first = Eric |title = The Fittest and Fattest Cities in America |work = Men's Fitness |publisher = American Media, Inc |year = 2008 |url = http://www.mensfitness.com/city_rankings/454 |archive-url = https://web.archive.org/web/20081011203124/http://www.mensfitness.com/city_rankings/454 |archive-date=11. 10. 2008 |access-date = 15. 6. 2008 |url-status = live }}</ref> [[Plovidba]] i [[jedrenje]] su dvije od mnoštva popularnih aktivnosti [[zalivska oblast San Franciska|zaljeva San Franciska]]. Grad sadrži marinu u istoimenom distriktu.<ref>{{cite web|title=St Francis Yacht Club|url=http://www.stfyc.com/|access-date=26. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Golden Gate Yacht Club|url=http://www.ggyc.com/|access-date=26. 3. 2013}}</ref> Jahtni klubovi St. Francis i Golden Gate se nalaze u marini. Jahtni klub [[South Beach]], koji se nalazi kraj [[AT&T park]]a i 39. pristaništa ima obimnu [[marina (pristanište)|marinu]].<ref>{{cite web|title=About South Beach Yacht Club|url=http://www.southbeachyc.org/content.aspx?page_id=22&club_id=739623&module_id=40760|access-date=26. 3. 2013|archive-date=7. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807131002/http://www.southbeachyc.org/content.aspx?page_id=22&club_id=739623&module_id=40760|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Pier 39 Marina|url=http://www.pier39marina.com/|access-date=26. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130429142351/http://www.pier39marina.com/|archive-date=29. 4. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Datoteka:Olympic Club 18th hole lakeside.jpg|mini|lijevo|18. rupa terena [[Klub Olympic (San Francisco)|kluba Olympic]].]] Historijski distrikt [[Aquatic Park]], koji se nalazi uz sjeverni dio obale San Franciska, je domaćin nekolicini plivačkih i veslačkih klubova.<ref>{{cite web|title=South End Rowing Club|url=http://www.south-end.org/|access-date=26. 3. 2013|archive-date=8. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130408074909/http://www.south-end.org/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=The Dolphin Club of SF About us|url=http://www.dolphinclub.org/about.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20131205080117/http://www.dolphinclub.org/about.html|archive-date=5. 12. 2013|access-date=26. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> Veslački klub [[South End]], koji je osnovan [[1873]]. godine, kao i klub Dolphin i dalje nastavljaju sa prijateljskim suparništvom. Plivači se također dnevno mogu primijetiti. Vožnja biciklom postaje sve popularnija u San Francisku. Prema izvještaju agencije za općinski prevoz ([[Engleski jezik|eng]]. ''Municipal Transportation Agency'', odnosno skraćeno ''MTA'') 2010. godine, broj biciklista je porastao u 33 lokacije za 58% u odnosu na prethodni izvještaj iz [[2006]]. godine.<ref>[http://128.121.89.101/cms/bhome/documents/City_of_San_Francisco_2010_Bicycle_Count_Report_edit12082010.pdf "City of San Francisco 2010 Bicycle Count Report", San Francisco Municipal Transportation Agency, 2010, p. 3]</ref> MTA procjenjuje da se svaki dan u gradu obavi više od 128.000 vožnji biciklom, što bi bilo 6% od cjelokupnog saobraćaja grada.<ref>{{Cite web | url = http://archives.sfmta.com/cms/rbikes/documents/2008SFStateofCyclingReport.pdf | title = 2008 San Francisco State of Cycling Report | publisher = San Francisco Municipal Transportation Agency | year = 2008 | page = 9 | access-date = 1. 10. 2014}}</ref> Poboljšanje infrastrukture vožnje bicikla građenjem dodanih mjesta za vožnju je omogućilo sigurniju i pristupačniju vožnju bicikla u San Francisku. Od [[2006]]. godine, San Francisco ima zlatni biciklistički status od lige američkim biciklista. == Plaže i parkovi == [[Datoteka:Cliff House from Ocean Beach.jpg|mini|lijevo|[[Ocean plaža (San Francisco)|Ocean plaža]] San Franciska sa pogledom na litičnu kuću.]] [[Datoteka:SF Conservatory of Flowers 3.jpg|mini|Konzervatorijum cvijeća u [[Golden Gate park|parku Golden Gate]].]] Nacionalno rekreacijsko područje [[Golden Gate]]a (još poznato po [[Engleski jezik|engleskoj]] skraćenici GGNRA) sadrži veći dio parkova San Franciska i sve njegove plaže. Jedno je najposjećenijih područja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u rekreacijonom pogledu sa preko 13 miliona godišnjih posjetioca. Unutar atrakcija grada se također nalazi Ocean plaža, koja se pruža duž obalne linije [[Tihi okean|Tihog okeana]] i posjećuje ga surferska zajednica, kao i Baker plaža koja se nalazi na zapadnoj uvali Golden Gatea kao dio [[Presidio|Presidia]], prijašnje vojne bazne. Crissy polje se također nalazi unutar Presidia. GGNR također upravlja [[Fort Funston]]om, [[Lands Endo]]m, [[Fort Mason]]om i [[Alcatraz]]om. Služba nacionalnih parkova zasebno upravlja Maritime historijski nacionalni park San Franciska koji se sadrži od čete historijskih brodova i rive oko [[Aquatic park (San Francisco)|Aquatic parka]]. [[Datoteka:Alamo Square with Painted Ladies, SF, CA, jjron 26.03.2012.jpg|mini|lijevo|Trg Alamo je jedan od najpoznatijih [[Parkovi|parkova]] u ovom području i često se koristi kao simbolična lokacija San Franciska u [[film]]ovima i popularnoj kulturi.]] Odjel za rekreakciju i parkove San Franciska održava više od 220 parkova.<ref>{{cite web |url = http://sf-recpark.org/index.aspx?page=56 |title = Facility Listings |access-date = 25. 7. 2010 |work = San Francisco Recreation and Parks Department |publisher = City and County of San Francisco |archive-url = https://www.webcitation.org/5rVVz5G7d?url=http://sf-recpark.org/index.aspx?page=56 |archive-date=26. 7. 2010 |url-status=live |url-status = dead }}</ref> Najveći i najpoznatiji je [[Golden Gate park]],<ref>{{cite web | url = http://www.tpl.org/content_documents/ccpe_Most_Visited_Parks.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20090318011047/http://www.tpl.org/content_documents/ccpe_Most_Visited_Parks.pdf | archive-date=18. 3. 2009 | format = PDF | title = The Most Visited City Parks | access-date = 17. 6. 2008 | date = 11. 10. 2007 | work = Center for City Park Excellence | publisher = The Trust for Public Land | url-status = dead }}</ref> koji se rasteže od zapadnog dijela grada do [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Park je osnovan 1860ih i napravljen je sadnjom stranih [[Drveće|drveća]] i biljaka dok je prije bio omeđen samo prirodnom travom i dinama. Park sadrže mnoge kulturne i prirodne atrakcije poput staklene bašte cvijeća, japanske čajne bašte i [[Botanika|botaničke bašte]] San Franciska. Blizu gradskog [[Zoološki vrt|zoološkog vrta]] koji sadrži više od 250 vrsta životinja od kojih je mnogo ugroženo,<ref>{{cite web | title = What to See at the Zoo | publisher = San Francisco Zoo | url = http://www.sfzoo.org/openrosters/ViewOrgPageLink.asp?LinkKey=15015&orgkey=1821 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110719005811/http://www.sfzoo.org/openrosters/ViewOrgPageLink.asp?LinkKey=15015&orgkey=1821 | archive-date=19. 7. 2011 | access-date = 14. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref> se nalazi jezero Marced koje je okruženom parkom. Prvo rekreaciono područje San Franciska je bio park kojim je upravljao sistem [[Kalifornija|Kalifornijskih]] državnih parkova pod nazivom [[Candlestick Point]].<ref>{{cite web | title = Candlestick Point SRA | publisher=California State Parks Department | url = http://parks.ca.gov/?page_id=519 | access-date =27. 1. 2009}}</ref> == Zakon i vlada == San Francisco—službeno poznat pod [[Engleski jezik|engleskim]] nazivom "City and County of San Francisco", odnosno "Grad i okrug San Franciska"—je grad i [[Okrug (teritorijalna jedinica)|okrug]] u isto vrijeme. Ovaj status je dobio i trenutno ga posjeduje sve od [[1856]]. godine kada se odvojio od [[Okrug San Mateo|okruga San Mateo]].<ref name="Coy 1919 409"/> Jedini je istovremeni grad i okrug u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref name="CityCounty"/> [[Gradonačelnik]] je istovremeno i okružni izvršni organ i nadgledni odbor je gradsko vijeće. Vlada San Franciska funkcionira na sistemu poveljnog grada i sadrži dvije grane vlasti. Na vrhu izvršne grane vlasti se nalazi [[gradonačelnik]] kao i drugi zvaničnici kojih su izabrali građani kao i gradska služba. Na čelu zakonodavne grane vlasti od 11 članova nadglednog odbora se nalazi predsjednik koji je odgovoran za donošenje zakona i budžeta, mada građani San Franciska često koriste sistem direktne demokratije za donošenje zakona. [[Datoteka:SFCityHall.png|mini|lijevo|Gradska vijećnica San Franciska.]] Članovi nadglednog odbora su izabrani kao prestavnici određenih distrikta unutar grada.<ref name="SF_Gov_Supervisor_Districts">{{cite web | title = Board of Supervisors District Information | url = http://www.sfgov.org/site/bdsupvrs_index.asp?id=4385 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070714005328/http://www.sfgov.org/site/bdsupvrs_index.asp?id=4385 | archive-date=14. 7. 2007 | publisher = City and County of San Francisco, Board of Supervisors | access-date = 29. 1. 2006 | url-status = dead }}</ref> U slučaju smrti ili ostavke gradonačelnika, predsjednik odbora postaje privremeni gradonačelnik dok cijeli odbor ne odluči ko će biti gradonačelnik do isteka mandata. [[Dianne Feinstein]] je preuzela ured [[1978]]. godine nakon atentata na [[George Moscone]]a, te ju je odbor izabrao kao stalnog gradonačelnika do kraja mandata. [[Edwin M. Lee]] je [[2011]]. godine izabran da završi mandat [[Gavin Newsom|Gavina Newsoma]], koji je podnio ostavku.<ref>{{cite news| url=http://blog.sfgate.com/cityinsider/2011/01/11/ed-lee-becomes-the-citys-first-chinese-american-mayor/ | work=The San Francisco Chronicle | first=John | last=Coté | title=Ed Lee becomes the city's first Chinese American mayor | date=11. 1. 2011}}</ref> Zbog svog jedinstvenog statusa kao grad i okrug istovremeno, lokalna vlada ima nadležnost nad imovinom nad kojim inače ne bi trebala. Na primjer, međunarodni aerodrom San Franciska, koji se nalazi u okrugu San Mateo, je pod vlasništvom grada i okruga San Franciska. San Francisco ima gradski [[zatvor]] u okrugu San Mateo, u neinkorporiranom području pored [[San Bruno (Kalifornija)|San Bruna]]. San Francisco je također, [[Raker pakt]]om iz [[1913]]. godine, dobio stalni zakup nad [[Hetch Hetchy]] dolinom i marinom nacionalnog parka [[Yosemite]].<ref name="CityCounty"/> San Francisco je čvor mnogim granama federalne birokratije poput apelacionog suda [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i pričuvne federalne banke. Grad je u ranim [[1990te|1990im]] imao velike vojne instalacije u [[Presidio|Presidiju]], [[Treasure Island]]u i [[Hunters Point]]u. Postojanje ovih instalacija se i dalje godišnje slavi [[Fleet Week]]om, iako se više ne nalaze u gradu. Savezna država [[Kalifornija]] koristi San Francisco kao dom za [[Vrhovni sud Kalifornije|vrhovni sud savezne države]] i za ostale državne agencije. Više od 70 konzulata San Franciska su strane vlasti.<ref>{{cite web | url = http://www.state.gov/documents/organization/91446.pdf | title = Foreign Consular Offices in the United States, 2007 | access-date =12. 12. 2008 | publisher=United States Department of State}}</ref> Okružni budžet za fiskalnu godinu 2013–14 je iznosio [[$]]7,9 milijarde.<ref>{{cite web | title = Mayor Lee Signs San Francisco’s Balanced Budget For Fiscal Year 2013–14 & 2014–15 | url = http://www.sfmayor.org/index.aspx?recordid=375&page=846 | publisher = Office of the Mayor | date = 24. 7. 2013 | access-date = 26. 9. 2013}}</ref> Grad zapošljava oko 27.000 radnika.<ref>{{cite news | author = Gordon, Rachel | title = 1 in 3 San Francisco employees earned $100,000 | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2010/04/25/MNC51CLUBN.DTL | publisher = San Francisco Chronicle | date = 26. 4. 2010 | access-date = 7. 3. 2012 | archive-date = 20. 3. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120320121037/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2010/04/25/MNC51CLUBN.DTL | url-status = dead }}</ref> === Kriminal i javna sigurnost === Sljedeća tabela sadrži broj prijavljenih incidenata po 1.000 osoba za svaku vrstu prekršaja. {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! colspan="3" | Stope kriminala i broj stanovnika |- ! scope="row" style="text-align: left;" | Broj stanovnika<ref name="FBI-UCR-T8">United States Department of Justice, Federal Bureau of Investigation. [http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/crime-in-the-u.s/2012/crime-in-the-u.s.-2012/tables/8tabledatadecpdf/table-8-state-cuts/table_8_offenses_known_to_law_enforcement_by_california_by_city_2012.xls Crime in the United States, 2012, Table 8]. Pristupljeno 15. 11. 2013.</ref> | colspan="2" | 820.363 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | Nasilni kriminal<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 5.777 || 7,04 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | &nbsp;&nbsp;Ubistva<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 69 || 0,08 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | &nbsp;&nbsp;Silovanja<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 108 || 0,13 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | &nbsp;&nbsp;Pljačke<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 3.484 || 4,25 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | &nbsp;&nbsp;Teških napadi<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 2.116 || 2,58 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | Imovinski kriminalitet<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 38.898 || 47,42 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | &nbsp;&nbsp;Provale<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 5.317 || 6,48 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | &nbsp;&nbsp;Teške krađe<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 28.242 || 34,43 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | &nbsp;&nbsp;Krađe motornih vozila<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 5.339 || 6,51 |- ! scope="row" style="text-align: left;" | Podmetanje požara<ref name="FBI-UCR-T8"/> | 207 || 0,25 |} [[Datoteka:CHP Police Interceptor Utility Vehicle.jpg|mini|lijevo|Službenici patrole [[Kalifornija|Kalifornije]] sprovode Kalifornijski kôd vozila i progone osumljičena lica i budu na licu mjesta svih važnijih prepreka i [[Saobraćajna nesreća|nezgoda saobraćaja]].]] 2011. godine, prijavljeno je 50 [[Ubistvo|ubistava]] što je 6,1 na 100.000 ljudi.<ref>{{cite news|author=Demian Bulwa |url=http://www.sfgate.com/crime/article/Through-hard-times-S-F-killings-at-historic-lows-2441692.php |title=Through hard times, S.F. killings at historic lows |publisher=SFGate |date=5. 1. 2012 |access-date=29. 7. 2013}}</ref> Bilo je oko 134 [[Silovanje|silovanja]], 3.142 krađa i oko 2.139 napada. Bilo je oko 4.469 provala, 25.100 pljački i 4.210 krađa motornih vozila.<ref>{{cite web|url=http://www.neighborhoodscout.com/ca/san-francisco/crime/ |title=San Francisco crime rates and statistics |publisher=NeighborhoodScout |access-date=29. 7. 2013}}</ref> Tenderloin područje San Franciska ima najveći postotak [[kriminal]]a u San Francisku sa 70% nasilnog kriminala grada i oko jedne četvrtine gradskih ubistava se dogodi u ovom susjedstvu. Tenderloin područje također sadrži velike stope beskućništva, korištenja [[droga]], nasilja bandi i [[Prostitucija|prostitucije]].<ref>{{cite web|url=http://foundsf.org/index.php?title=The_Tenderloin |title=The Tenderloin |publisher=FoundSF |access-date=29. 7. 2013}}</ref> Još jedno područje sa visokom stopom kriminala je [[Bayview-Hunters Point]]. Beskućništvo je također rasteći problem grada.<ref>{{cite web|url=http://www.sfgate.com/homeless/ |title=Shame of the city |publisher=SFGate |access-date=29. 7. 2013 |date=12. 7. 2012}}</ref> Nekoliko uličnih bandi se nalazi u gradu, kao što su MS-13,<ref>{{cite web |url=http://www.sfweekly.com/related/to/La+Mara+Salvatrucha+Street+Gang/ |title=La Mara Salvatrucha Street Gang – San Francisco |publisher=Sfweekly.com |access-date=29. 7. 2013 |archive-date=26. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726192405/http://www.sfweekly.com/related/to/La+Mara+Salvatrucha+Street+Gang/ |url-status=dead }}</ref> [[Sureños]] i [[Norteños]] u Mission distriktu<ref>{{cite news|author=Bulwa, Demian|url=http://www.sfgate.com/bayarea/article/SAN-FRANCISCO-Sure-o-gang-s-threat-growing-in-2667647.php |title=SAN FRANCISCO / Sureño gang's threat growing in Bay Area / Widow's apartment is at heart of group's Mission District turf|publisher=San Francisco Chronicle |date=27. 5. 2005 |access-date=29. 3. 2014}}</ref> i nekim dijelom Crips banda u [[Bayview–Hunters-Point]].<ref>{{cite web|author=Albert Samaha |url=http://www.sfweekly.com/2012-09-26/news/crips-gangs-sfpd-bloods-bayview-hunters-point/ |title=Crip-less: S.F.'s Dislike of Franchises Extends to Street Gangs – Page 1 – News – San Francisco |publisher=SF Weekly |date=26. 9. 2012 |access-date=29. 7. 2013}}</ref> Azijske bande su pristune u Kineskoj četvrti. Tadašnje suparništvo dvije kineske bande je [[1977]]. godine dovelo do oružanog napada u restoranu u Kineskoj četvrti u kome je 5 lica usmrćeno i 11 ranjeno. Nijedna od žrtava napada nisu bili članovi bandi. Pet članova [[Joe Boys]] bande je uhapšeno i osuđeno za ovaj zločin.<ref>{{cite news |author=Vanessa Hua |url=http://sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/10/07/BAGMMLKK661.DTL |title=Golden Dragon Closes and owes a million |publisher=Sfgate.com |date=7. 10. 2006 |access-date=6. 12. 2011 |archive-date=5. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805012352/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2006%2F10%2F07%2FBAGMMLKK661.DTL |url-status=dead }}</ref> Oružani napad u vezi s bandama je 1990. godine usmrtio jednog muškarca i ranio šest ostalih ispred noćnog kluba blizu Kineske četvrti.<ref>{{cite news|author=Jim Herron Zamora |url=http://articles.latimes.com/1990-05-15/news/mn-198_1_asian-gang |title=S.F. Chinatown Shootings May Be Tied to Gang |publisher=Los Angeles Times |date=15. 5. 1990 |access-date=16. 9. 2012}}</ref> Šest tinejdžera je 1998. godine ranjeno u kineskom igralištu nakon čega je 16-ogodišnjak uhapšen.<ref>{{cite news|author=Vanessa Hua |url=http://www.sfgate.com/news/article/Boy-16-Arrested-In-S-F-Chinatown-Shooting-3003614.php |title=Boy, 16, Arrested In S.F. Chinatown Shooting Rampage / Suspect was at scene but didn't fire gun, cops say |publisher=San Francisco Chronicle |date=20. 6. 1998 |access-date=16. 9. 2012}}</ref> Gradom patrolira policija San Franciska. Ured šerifa San Franciska, BART policija (za javni prijevoz), Armtrak policija i [[Kalifornija|Kalifornijska]] patrola kao i mnoge druge lokalne, državne i federalne agencije sprovode zakon u gradu. Vatrogasna služba San Franciska pruža usluge suzbijanja [[požar]]a kao i hitne medicinske službe. == Obrazovanje == === Fakulteti i univerziteti === [[Datoteka:Lone Mountain Campus.jpg|mini|upright|desno|Studendski grad Lone Mountain univerziteta San Franciska.]] [[Univerzitet Kalifornije (San Francisco)|Univerzitet Kalifornije, San Francisco]] je jedini studenski grad sistema Univerziteta Kalifornije koji je posebno namijenjen zdravstvenom obrazovanju i [[Biomedicina|biomedicinskim]] naukama. Jedna je od pet najboljih medicinskih škola u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]<ref>{{cite web | url = http://grad-schools.usnews.rankingsandreviews.com/best-graduate-schools/top-medical-schools/primary-care-rankings | title = America's Best Graduate Schools: Best Medical Schools | access-date = 25. 7. 2010 | year = 2010 | publisher = U.S. News and World Report | archive-date = 21. 4. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100421213522/http://grad-schools.usnews.rankingsandreviews.com/best-graduate-schools/top-medical-schools/primary-care-rankings | url-status = dead }}</ref> i upravlja medicinskim centrom [[UCSF]] koji je jedan od 15 najboljih [[bolnica]] u zemlji.<ref>{{cite web | url = http://health.usnews.com/health-news/best-hospitals/articles/2011/07/18/best-hospitals-2011-12-the-honor-roll | title = Best Hospitals 2011–12: the Honor Roll | publisher=U.S. News and World Report | author=Comarow, Avery | date = 14. 7. 2010 | access-date =25. 7. 2010 }}</ref> UCSF je znatno velik lokalni poslodavac koga premašuje jedino lokalna gradska i okružna vlada.<ref>{{cite web | url = http://www.sfced.org/docs/Largest_Employers_in_SF_2007.doc | title = San Francisco Business Information: Largest Employers in San Francisco | access-date = 9. 6. 2008 | work = San Francisco Business Times Book of Lists, 2007 | format = Microsoft Word | publisher = San Francisco Center for Economic Development | archive-url = https://web.archive.org/web/20070817111006/http://www.sfced.org/docs/Largest_Employers_in_SF_2007.doc | archive-date=17. 8. 2007 | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite news |title = UCSF packs a $6B punch for economy |publisher = San Francisco Business Times |author = Leuty, Ron |date = 11. 6. 2010 |url = http://sanfrancisco.bizjournals.com/sanfrancisco/stories/2010/06/14/story1.html |access-date = 26. 7. 2010 |archive-url = https://www.webcitation.org/5rVPWF1YS?url=http://sanfrancisco.bizjournals.com/sanfrancisco/stories/2010/06/14/story1.html |archive-date = 26. 7. 2010 |url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.ucsf.edu/eir/employment-economic-stimulus |title = Employment & Economic Stimulus |access-date = 26. 7. 2010 |work = 2010 Economic Impact Report |publisher = University of California, San Francisco |archive-url = https://www.webcitation.org/5rVOBCPUT?url=http://www.ucsf.edu/eir/employment-economic-stimulus |archive-date = 26. 7. 2010 |url-status = live }}</ref> Studenski grad od 170.000 [[m²]] u [[Mission Bay]]u je otvoren 2003. godine i nadovezuje se na originalnu zgradu u [[Parnassus Heights]]u. Mjesto je zgrada za istraživanje u oblastima [[Biotehnologija|biotehnologije]].<ref>{{cite web | url = http://www.ucsf.edu/news/2003/07/4846/new-ucsf-mission-bay-campus-countrys-largest-biomedical-university-expansio | title = New UCSF Mission Bay campus: country's largest biomedical university expansion | author=Wallace Ravven | access-date =9. 6. 2008 | publisher=UCSF | date = 22. 7. 2003 }}</ref> U svim pogledima, [[UCSF]] upravlja preko 20 zgrada širom San Franciska.<ref>{{cite web | url = http://www.ucsf.edu/locations | title = Locations | author= UCSF | access-date =21. 2. 2015 | year = 2015 }}</ref> [[Hasting College of Law]], koji je osnovan u civilnom centru 1878. godine, je najstariji pravni fakultet u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i ima najveći broj sudija u zakonodavnim organizacijama savezne države koji su ga pohađali.<ref>{{cite web | url = http://www.uchastings.edu/?pid=37 | title = Hastings Quick Facts | access-date =30. 8. 2006 | publisher=University of California, Hastings College of the Law}}</ref> Državni [[univerzitet]] San Franciska je dio državnog sistema [[Kalifornija|Kalifornije]] i nalazi se blizu jezera Marced.<ref name=sfsu>{{cite web | url = http://www.sfsu.edu/~puboff/sfsufact/archive/0809/files/SFSU_Facts_0809.pdf | title = SF State Facts 2008–2009 | access-date = 7. 3. 2009 | publisher = SFSU | archive-date = 3. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160303214251/http://www.sfsu.edu/~puboff/sfsufact/archive/0809/files/SFSU_Facts_0809.pdf | url-status = dead }}</ref> Škola ima otprilike 30.000 studenata i nagrađuje studente sa dodiplomskim, magistranskim i doktoratskim diplomama u više od 100 disciplina.<ref name=sfsu/> Gradski fakultet San Franciska je jedan od najvećih [[community college]] univerziteta u zemlji sa dvogodišnjim studijem, te se nalazi u Ingleside distriktu. Ima preko 100.000 studenata i sadrži obiman program za nastavljanje školovanja.<ref>{{cite web | url = http://www.ccsf.edu/Offices/Public_Information/factsheet.html | title = City College of San Francisco Fact Sheet | access-date = 16. 6. 2008 | date = april 2008 | format = PDF | publisher = City College of San Francisco | archive-date = 2. 12. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081202165806/http://www.ccsf.edu/Offices/Public_Information/factsheet.html | url-status = dead }}</ref> Privatni [[univerzitet]] San Franciska koji se nalazi na Lone planini je jedan od najstarijih institucija višeg obrazovanja u San Francisku kao i jedan od najstarijih univerziteta osnovanih zapadno od rijeke [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]].<ref>{{cite web | url = http://www.usfca.edu/online/about_USF/USFAlmanac2007.pdf | title = University of San Francisco Fact Book and Almanac 2007 | date = 31. 12. 2007 | format = PDF | publisher = University of San Francisco | archive-url = https://web.archive.org/web/20080624193135/http://www.usfca.edu/online/about_USF/USFAlmanac2007.pdf | archive-date=24. 6. 2008 | access-date = 25. 7. 2010 | url-status = dead }}</ref> Univerzitet [[Golden Gate]] je privatan, nepristran i mješovit [[univerzitet]] osnovan [[1901]]. godine i nalazi se u finansijalnom distriktu. Uglavnom služi kao postdiplomska institucija fokusirana na učenje prava sa manjim dodiplomskim programima koji su povezati sa njegovim profesionalnim školama. [[Akademija umjetnosti San Franciska]] je najveći institut umjetnosti i dizajna u državi sa preko 13.000 studenata.<ref>{{cite web | url = http://www.academyart.edu/whoweare.html | title = Who We Are | access-date = 18. 2. 2009 | publisher = Academy of Art University | year = 2008 | archive-date = 24. 2. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090224204014/http://www.academyart.edu/whoweare.html | url-status = dead }}</ref> [[Institut umjetnosti San Franciska]] je najstarija umjetnička škola zapadno od [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]].<ref>{{cite book | url = http://books.google.com/books?id=2kz2R2rPFXgC&printsec=frontcover&dq=Roadtripping+USA#PPA489,M1 | title = Let's Go: Roadtripping USA | access-date =18. 2. 2009 | page = 489 | publisher=MacMillan | year = 2007 | isbn = 9780312361822 }}</ref> Institut je osnovan [[1871]]. godine. [[Kalifornijski univerzitet umjetnosti]], koji se nalazi na [[Potrero Hill]]u, ima programe za [[Arhitektura|arhitekturu]], finu umjetnost, [[dizajn]] i pisanje.<ref>{{cite web | url = http://www.cca.edu/admissions/undergrad/campuses | title = Oakland & San Francisco Campuses | access-date = 23. 5. 2012 | publisher = California College of the Arts | year = 2012 | archive-date = 1. 5. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120501201558/http://www.cca.edu/admissions/undergrad/campuses | url-status = dead }}</ref> [[Muzički konzervatorijum San Franciska]] je jedina nezavisna muzička škola na zapadnoj obali i pruža svojim učenicima diplome u orkestralnim instrumentima, [[Kamerna muzika|kamernoj muzici]], komponiranju i [[Dirigent|dirigiranju]]. [[Kulinarna akademija San Franciska]], koja se povezuje sa Le Cordon Blue programom, pruža programe u kulinarnim vještinama, pecivima i pečenju kao i upravljanju restoranima. [[Kalifornijski institut integralnih studija]] pruža nekolicinu različitih programa u svojim ustanovama profesionalne [[Psihologija|psihologije]] i zdravlja, svijesti i preobraženja. Osnovan je [[1968]]. godine. Poznat po duhovnosti i društvenim promjenama, institut također sadrži programe za nastavljanje školovanje nakon dodiplomskog. === Osnovne i srednje škole === Distrikt ujedinjenih škola San Franciska kao i državni odbor obrazovanja upravljaju javnim obrazovnim institucijama. Srednja škola Lowell je najstarija javna srednja škola u [[SAD]]-u zapadno od [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]].<ref>{{cite web | title = The Oldest Public High School West of the Mississippi | work = About Lowell: Lowell History | publisher = San Francisco Unified School District | date = 22. 2. 2002 | url = http://www.sfusd.edu/schwww/sch697/about/history/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20020414125943/http://www.sfusd.edu/schwww/sch697/about/history/ | archive-date=14. 4. 2002 | access-date = 25. 7. 2010 | url-status = dead }}</ref> Nešto niže od 30% stanovnika grada koji mogu ići u školu, upišu se u jednu od 100 privanih ili parohijskih škola San Franciska, što je znatno veći postotak u odnosu na 10% u cijelom [[SAD]]-u.<ref name="SFGPrvtSchools">{{cite news |last = Knight |first = Heather |title = Many reluctantly chose private schools |work = San Francisco Chronicle |page = A-1 |publisher = Hearst Communications |date = 31. 5. 2006 |url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2006/05/31/MNGJIJ50T41.DTL |access-date = 16. 6. 2008 |archive-date = 16. 5. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120516065408/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2006/05/31/MNGJIJ50T41.DTL |url-status = dead }}</ref> Skoro 40 od ovih su [[Katoličanstvo|katoličke]] škole kojim upravlja [[rimokatolička nadbiskupija San Franciska]].<ref>{{cite web | title = School Directory August 2010 | publisher = Roman Catholic Archdiocese of San Francisco | date = august 2010 | url = http://sfdcs.org/dcs/sites/default/files/docs/school_directory/Directory_Regular_10-11.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20101127114957/http://sfdcs.org/dcs/sites/default/files/docs/school_directory/Directory_Regular_10-11.pdf | archive-date=27. 11. 2010 | format = PDF | access-date = 23. 1. 2011 | url-status = dead }}</ref> == Mediji == [[Datoteka:SAN FRANCISCO CHRONICLE BUILDING.jpg|mini|Zgrada novina [[San Francisco Chronicle]].]] Glavne dnevne [[novine]] San Franciska su ''[[San Francisco Chronicle]]'', koje su trenutno najveće novine sjeverne [[Kalifornija|Kalifornije]] po tiražu.<ref>{{cite web | title = Top 200 Newspapers by Largest Reported Circulation | publisher = Audit Bureau of Circulations | url = http://www.accessabc.com/products/top200.htm | date = 31. 3. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070813073544/http://www.accessabc.com/products/top200.htm | archive-date=13. 8. 2007 | access-date = 14. 6. 2008 | url-status = live }}</ref> Chronicle je poznat po svom, sada preminulom, kolumnistu [[Herb Caen|Herbu Caenu]] koji je zaslužan za kritike i prestavljao je "glas San Franciska". Prijašnji kamen temeljac medijskog carstva [[William Randolph Hearsta|Williama Randolpha Hearsta]] i Ambrosea Biercea [[The San Francisco Examiner|The ''San Francisco Examiner'']], je opao u tiraži i sada se objavljuje kao besplatan dnevni [[tabloid]] pod novom upravom.<ref>{{cite news | last = Rosenberg | first = Scott | title = The San Francisco Examiner, 1887–2000 | publisher = Salon.com | date = 21. 3. 2000 | url = http://archive.salon.com/media/feature/2000/03/21/examiner/index.html | archive-url = https://web.archive.org/web/20090627064603/http://archive.salon.com/media/feature/2000/03/21/examiner/index.html | archive-date=27. 6. 2009 | access-date = 15. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite news |last = Nolte |first = Carl |title = Examiner Staff Ends an Era With Tears, Newsroom Tales |work = San Francisco Chronicle |page = A-1 |publisher = Hearst Communications |date = 22. 11. 2000 |url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2000/11/22/MN121380.DTL&hw=san+francisco+examiner&sn=005&sc=498 |access-date = 15. 6. 2008 |archive-date = 24. 6. 2008 |archive-url = https://web.archive.org/web/20080624155741/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2000%2F11%2F22%2FMN121380.DTL&hw=san+francisco+examiner&sn=005&sc=498 |url-status = dead }}</ref> Novine ''[[Sing Tao Daily]]'' navode da su najveće novine napisane na [[Kineski jezik|kineskom jeziku]] u [[zalivska oblast San Franciska|zaljevnoj oblasti San Franciska]].<ref>{{cite news |last = Hua |first = Vanessa |title = Newspaper war in the Bay Area: Ming Pao becomes 6th Chinese-language daily |work = San Francisco Chronicle |page = B-1 |publisher = Hearst Communications |date = 3. 8. 2004 |url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2004/08/03/BAGI781MM91.DTL |access-date = 14. 6. 2008 |archive-date = 24. 6. 2008 |archive-url = https://web.archive.org/web/20080624155806/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2004%2F08%2F03%2FBAGI781MM91.DTL |url-status = dead }}</ref> ''[[SF Weekly]]'' su alternativne gradske sedmične novine. ''[[San Francisco Magazine]]'' i ''7x7'' su ''glossy'' časopisi o San Francisku. Državne novine ''[[Mother Jones]]'' su također iz San Franciska. Područje zalivne oblasti San Franciska je treći po veličini [[Televizija|televizijski]] market<ref>{{cite web | title = Local Television Market Universe Estimates | publisher = Nielsen Media | date = 22. 9. 2007 | url = http://www.nielsenmedia.com/nc/nmr_static/docs/2007-2008_DMA_Ranks.xls | archive-url = https://web.archive.org/web/20070927200433/http://www.nielsenmedia.com/nc/nmr_static/docs/2007-2008_DMA_Ranks.xls | archive-date = 27. 9. 2007 | format = XLS | access-date = 15. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref> i četvrti po veličini [[Radio|radijski]] market u [[SAD]]-u.<ref>{{cite web |title = Arbitron Radio Market Rankings: Spring 2008 |publisher = Arbitron |date = 16. 4. 2008 |url = http://www.arbitron.com/radio_stations/mm001050.asp |access-date = 14. 6. 2008 |archive-url = https://www.webcitation.org/5Qlkb2wW6?url=http://www.arbitron.com/radio_stations/mm001050.asp |archive-date = 1. 8. 2007 |url-status = dead }}</ref> Najstarija gradska radijska stanica, [[KCBS]] ([[AM]]), je počela kao eksperimentalna stanica u [[San Jose (Kalifornija)|San Joseu]] [[1909]]. godine, prije nego što je počela sa komercijalnim emitiranjem. [[KALW]] je bila prva FM radijska stanica kada je počela sa radom [[1941]]. godine. Prva televizijska stanica grada je bila [[KPIX]] i počela je sa emitiranjem [[1948]]. godine. Sve veće televizijske mreže u [[SAD]]-u imaju lokalne urede i stanice koje poslužuju područje i većina se nalazi u gradu. [[MSNBC]], [[BBC]], [[Al Jazeera America]], [[Russia Today]] i [[CCTV America]] također imaju regionalne novinske agencije u San Francisku. [[Bloomberg West]] je počeo sa radom [[2011]]. godine iz studija na [[Embarcadero|Embarcaderu]]. [[ESPN]] koristi lokalni [[American Broadcasting Company|ABC]] studio za emitiranje. Sportske stanice San Franciska, [[Comcast]] SportsNet Bay Area i [[Comcast]] SportsNet California, se nalaze u San Francisku. [[Pac-12]] mreža je isto tako iz San Franciska. Javne radijske i televizijske stanice se emitiraju iz ureda blizu [[Potrero Hill]] susjedstva pod imenom [[KQED]]. KQED-FM je naslušaniji državni radio pod pokroviteljstvom [[Nation Public Radio]] ({{bs|Državni javni radio}}) programa.<ref>{{cite web | title = Top 30 Public Radio Subscribers – Winter 2004 Arbitron | work = Radio Research Consortium | publisher = Arbitron Media Research | date = 17. 6. 2004 | url = http://www.pacifica.org/documents/pdf/ArbitronRatingsWinter2004.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20050423215537/http://www.pacifica.org/documents/pdf/ArbitronRatingsWinter2004.pdf | archive-date=23. 4. 2005 | format = PDF | access-date = 14. 6. 2008 | url-status = dead }}</ref> [[CNET]] i [[Salon.com]] su prvi počeli sa korištenjem [[internet]]a u svrhe medija. Nekomercijalni satelitski kanal [[Link TV]] je počeo svoje emitovanje [[1999]]. godine iz San Franciska. Izumitelji iz San Franciska su znatno važni za moderne medije. Tokom [[1870te|1870ih]], [[Eadweard Muybridge]] je počeo snimati pokretnu fotografiju i izmislio [[zoopraksiskop]] koji bi mogao prikazivati njegove snimke. To su bile prve pokretne slike. [[1927]]. godine je kamerna cijev Phila Farnswortha prenijela prvu sliku. To je bio prvi [[televizor]]. == Transportacija == === Autoputevi i ceste === Zbog svoje jedinstvene geografije i autoputnih buda krajem [[1950te|1950ih]],<ref name="freeway">{{cite news |last = Gordon |first = Rachel |title = Boulevard of dreams, the premiere |work = San Francisco Chronicle |page = B-1 |publisher = Hearst Communications |date = 8. 9. 2005 |url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/09/08/BAGBFEJVE21.DTL |access-date = 16. 6. 2008 |archive-date = 16. 5. 2012 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120516065226/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/09/08/BAGBFEJVE21.DTL |url-status = dead }}</ref> San Francisco je jedan od nekoliko američkih gradova sa magistralnim putevima umjesto nekoliko [[autoput]]a koji prolaze kroz grad. [[Datoteka:San Francisco Oakland Bay Bridge at night.jpg|desno|mini|Bay most. Pruža jedinu izravnu drumsku vezu sa East Bayom.]] Međudržavni put 80 počinje blizu [[Bay most]]a i jedina je izravna poveznica automobila sa [[East Bay]]om. [[SAD]] ruta 101 povezuje zapadni terminal međudržavnog puta 80 i pruža pristup južnom dijelu grada uz obalu San Franciska do [[Silicijska dolina|silicijske doline]]. Sjeverno od njega, ruta [[SAD]]-a 101 koristi magistralne puteve [[Mission Street]]a, Van Ness avenije, Lombard ulice, Richardson avenije i Doyle Drivea kako bi se povezali na [[Golden Gate most]] i jedina je izravna poveznica automobila ka okrugu Marin i [[North Bayu]]. [[Datoteka:Golden Gate Bridge 1926.jpg|lijevo|mini|[[Golden Gate most]] je jedina drumska veza sa North Bayom.]] Državna ruta 1 također ulazi u San Francisco sa sjevera preko [[Golden Gate most]]a i kreće se južno od rute 101, prvo kroz [[Presidio Blvd park]] kroz [[park Golden Gate]] i tada se ukršta sa zapadnim dijelom grada sa magistralnim putem 19. avenije i priključuje se međudržavnom putu 280 na južnom dijelu grada. Međudržavni put 280 nastavlja se južno kroz centralne dijelove poluostrva ka [[San Jose]]u. 280 također skreće istočno blizu južnog dijela grada i zaustavlja se južno od [[Bay most]]a u susjedstvu [[South of Market]]. Nakon Loma Prieta zemljotresa [[1989]]. godine, gradska uprava je odlučila da sruši autoput [[Embarcadero]] te su glasači odobrili rušenje dijela centralnog autoputa kako bi se pretvorio u bulevare.<ref name="freeway"/> Državna ruta 35, koja prelazi većinu poluotoka po grebenu planina [[Santa Cruz]], ulazi u grad sa zapada kao Skyline bulevar i slijedi ulice grada tok ne stane na ukrštanju sa [[autoput]]om 1. Državna ruta 82 ulazi u San Francisco sa juga kao ulica Mission i slijedi putanju historijske ceste [[El Camino Real]] i malo poslije toga se prekida na raskrsnici sa rutom 280. Neki od većih magistralnih puteva su bulevar Geary, Lincoln Way/Koridor Fell Street i ulica Market/Portola Drive. Zapadni terminal historijskog transkontinentalnog Lincoln autoputa, prve ceste širom [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]], se nalazi u parku Lincoln San Franciska. === Javna transportacija === [[Datoteka:3 Cable Car on Hyde St with Alcatraz, SF, CA, jjron 25.03.2012.jpg|mini|desno|upright|Žičara se penje na Hyde ulici. U pozadini se vidi otok [[Alcatraz]].]] 32% građana San Franciska koriste javnu transportaciju kako bi otišli na posao, što čini San Francisco prvim gradom na zapadnoj obali u ovoj statistici i trećim u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news | url = http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | title = New Yorkers are Top Transit Users | access-date = 20. 8. 2008 | author = Les Christie | date = 29. 6. 2007 | work = CNNMoney.com | publisher = Cable News Network | archive-date = 16. 5. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080516222801/http://money.cnn.com/2007/06/13/real_estate/public_transit_commutes/index.htm | url-status = dead }}</ref> [[Općinska željeznica San Franciska]], još poznata kao ''Muni'' (zbog [[Engleski jezik|engleskog]] naziva ''The San Francisco Municipal Railway''), je glavni sistem javnog prevoza San Franciska. Muni je sedmi po veličini sistem javnog prevoza u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] sa 210.848.310 vožnji po podacima iz [[2006]]. godine.<ref>{{cite web | url=http://archives.sfmta.com/cms/rsrtp/documents/09Chapter4-CurrentServiceaccessible-fy08PublicDraftforMTAB10-2.pdf | format=PDF | title=Fiscal Year 2008 Short Range Transit Plan: Chapter 4 | publisher=San Francisco Metropolitan Transportation Agency | access-date=14. 3. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150527143141/http://archives.sfmta.com/cms/rsrtp/documents/09Chapter4-CurrentServiceaccessible-fy08PublicDraftforMTAB10-2.pdf | archive-date=27. 5. 2015 | url-status=dead }}</ref> Sistem se sastoji od kombiniranog sistema lake [[Gradske željeznica|gradske željeznice]] i metroa Muni Metro i velike mreže [[autobus]]a.<ref name="transportation">{{cite news | title =Bay Area Traveler: Transportation Information | work =SF Gate.com | publisher =Hearst Communications Inc | date =mart 2007 | url =http://www.sfgate.com/traveler/guide/transportation/publictrans.shtml | access-date =14. 3. 2015 | archive-url =https://web.archive.org/web/20080830051722/http://sfgate.com/traveler/guide/transportation/publictrans.shtml | archive-date=30. 8. 2008 | url-status =live }}</ref> Također sadrži historijsku [[tramvaj]]nu liniju koja se prostire na ulici Market od Castra do [[Fisherman's Wharf]]a.<ref name="transportation"/> Također sadrži poznate žičare, koje su dizajnirane kao nacionalni historijski orijentir i znatna su turistička atrakcija.<ref>{{cite web | title = Report on San Francisco's Cable Cars | publisher=San Francisco Beautiful | date=maj 2007 | url = http://www.sfbeautiful.org/PDF/2007_Cable_Car_Report.pdf | format = PDF | access-date =16. 6. 2008}}</ref> Regionalna prigradska željeznica, [[Bay Area Rapid Transit]], povezuje San Francisco sa [[East Bay]]om preko podvodnog sistema [[Transbay]]. Linija se prostire ispod ulice Market to Civilnog centra gdje se okreće ka jugu do Mission distrikta, južnog dijela grada i kroz sjeverni dio okruga San Mateo pa sve do međunarodnog aerodroma San Franciska i [[Millbre]]a.<ref name="transportation"/> Još jedan sistem prigradskih željeznica pod nazivom Caltrain se prostire od San Franciska i ide duž poluostrva San Franciska pa sve do [[San Jose (Kalifornija)|San Josea]].<ref name="transportation"/> Vozovi kojima su upravljale ''Južne pacifičke linije'' su ranije išli od San Franciska do [[Los Angeles]]a preko gradova [[Palo Alto]] i [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]. Južnopacifička željeznica je radila iz depoa Third i Townsend sve do [[1971]]. godine. Putnički vozovi su vozili do [[San Jose (Kalifornija)|San Josea]] i do dugotrajnih puteva do [[Los Angeles]]a. [[Terminal Transbay]] služi za duge autobusne vozne linije (poput [[Greyhound]]a) i kao čvor za regijske autobuske sisteme AC Transit (za okruge [[Alameda okrug|Alameda]] i [[Contra Costa]]), WestCAT, SamTrans (za [[San Mateo okrug]]) i Golden Gate Transit (za okruge [[Marin okrug|Marin]] i [[Sonoma okrug|Sonoma]]).<ref>{{cite web | url = http://www.transbaycenter.org/TransBay/content.aspx?id=36 | title = Project Overview – Regional Transit | publisher = Transbay Transit Center | archive-url = https://web.archive.org/web/20061213231643/http://www.transbaycenter.org/TransBay/content.aspx?id=36 | archive-date=13. 12. 2006 | access-date = 25. 7. 2010 | url-status = dead }}</ref> [[Amtrak California Thruway Motorcoach]] pokreće lokalni autobus od San Franciska do svog željezničkog sistema preko zaliva do [[Emeryville]]a.<ref>{{cite web | url=http://www.amtrak.com/servlet/ContentServer?pagename=Amtrak/am2Station/Station_Page&code=EMY | title=Emeryville Station (EMY) | publisher=Amtrak | archive-url=https://web.archive.org/web/20071224092953/http://www.amtrak.com/servlet/ContentServer?pagename=Amtrak%2Fam2Station%2FStation_Page&code=EMY | archive-date=24. 12. 2007 | access-date=25. 7. 2010 | url-status=live }}</ref> Linije vožnje od stanice u Emeryvilleu su sljedeće: [[Capitol Corridor]], [[San Joaquin]], [[California Zephyr]] i [[Coast Starlight]]. Thruway servis također pruža prijevoz do [[San Luis Obispo]]a u [[Kalifornija|Kaliforniji]] sa vezom do [[Pacific Surfliner]]a. [[Datoteka:GGT ferry Del Norte.JPG|mini|lijevo|Trajekt Golden Gatea M/V ''Del Norte''. Usidren kraj trajektne zgrade.]] [[Megabus]] je nedavno ponovo pokrenuo uslugu gradskih autobusa u [[Kalifornija|Kaliforniji]] i [[Nevada|Nevadi]].<ref>{{cite web|title=Megabus.Com Expands Service To/From Los Angeles, San Francisco And Six Cities|url=http://us.megabus.com/.aspx|access-date=26. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130318154922/http://us.megabus.com/.aspx|archive-date=18. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> Putnici iz San Franciska mogu izabrati tri rute (San Francisco-[[San Jose (Kalifornija)|San Jose]]-[[Los Angeles]], San Francisco-[[Oakland]]-[[Los Angeles]] i San Francisco-[[Sacramento]]-Reno). Stanica u San Francisku se nalazi na Caltrainu. [[BoltBus]] je počeo pružati usluge putnicima zalivske oblasti do [[Los Angeles]]a u oktobru 2013. godine.<ref>{{cite web|title=BoltBus to launch Bay Area-Los Angeles service|url=http://www.mercurynews.com/travel/ci_24339715/boltbus-launch-bay-area-los-angeles-service|access-date=6. 11. 2013}}</ref> Trajekt San Franciska pruža prijevoz od istoimene zgrade i pristaništa broj 39 do određenih mjesta u [[Oakland]]u, [[Alameda|Alamedi]], otoku [[Bay Farm]], južnom San Francisku i sjeverno do Vallejoa u okrugu Solano.<ref>{{cite web|title=San Francisco Bay Ferry|url=http://sanfranciscobayferry.com/|access-date=26. 3. 2013}}</ref> [[The Golden Gate Ferry]] je jedan od najstarijih [[trajekt]]a koji pružaju servis od San Franciska do okruga Marin.<ref>{{cite web|title=Golden Gate Ferry|url=http://goldengateferry.org/|access-date=26. 3. 2013}}</ref> [[Soltrans]] se bavi naknadnim autobuskim prijevozom između trajektne zgrade i Vallejoa. Vožnja [[bicikl]]om je jedan od popularnih načina prijevoza u San Francisku. 75.000 stanovnika dnevno koristi bicikle.<ref name="2011 Bicycle Count Report">{{cite news | last = | first = | title = 2011 Bicycle Count Report | work=SFMTA | publisher=City of San Francisco | date = decembar 2011 | url = http://www.sfmta.com/sites/default/files/2011BicycleCountReport-accessible.pdf | access-date =17. 5. 2012 }}</ref> Pješački saobraćaj je također popularan. Walk Score je, [[2011]]. godine, ocijenio San Francisco za drugi najbolji grad za pješačenje u [[SAD]]-u.<ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2011/07/20/BUUK1KCC67.DTL&tsp=1 |title=S.F., Oakland in top 10 most walkable U.S. cities |publisher=San Francisco Chronicle |access-date=20. 7. 2011 |first=Carolyn |last=Said |date=20. 7. 2011 |archive-date=16. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516141633/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2011%2F07%2F20%2FBUUK1KCC67.DTL&tsp=1 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/the-10-most-walkable-us-cities-2011-07-20?link=MW_popular |title=The 10 most walkable U.S. cities |publisher=MarketWatch|year=2011 |access-date=20. 7. 2011}}</ref> San Francisco je jedan od najstarijih usvojitelja dijeljenja automobila u [[SAD]]-u. Bezprofitna organizacija [[City Carshare]] je otvorena [[2001]]. godine.<ref>{{cite web|title=City CarShare Out Mission|url=https://www.citycarshare.org/why-city-car-share/our-mission/|access-date=26. 3. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Zipcar Our Mission|url=http://www.zipcar.com/about|access-date=26. 3. 2013}}</ref> [[Zipcar]] se također naknadno otvorio. Biciklistično dijeljenje zalivske oblasti je pokrenuto u augustu [[2013]]. godine sa 700 [[Bicikl|bicikala]] u centru San Franciska i nekoliko odabranih gradova južno od San Josea. [[Općinska agencija za transport San Franciska|Općinska agencija za transport]] i [[Distrikt za kvalitet zraka zalivske oblasti San Franciska|Distrikt za kvalitet zraka zalivske oblasti]] su odgovorni za upravljanje radnji Alta biciklističkog dijeljenog servisa.<ref>{{cite web|title=SFMTA – Bikesharing|url=http://www.sfmta.com/cms/bshare/indxbishare.htm|access-date=15. 3. 2013}}</ref> Sistem će se proširiti u budućnosti. === Aerodromi === [[Datoteka:SFOApril2005.JPG|mini|Međunarodni aerodrom San Franciska (nalazi se u okrugu San Mateo ali im upravlja San Francisco) je glavni aerodrom San Franciska i [[zalivska oblast San Franciska|zalivske oblasti]].]] Iako se [[međunarodni aerodrom San Franciska]] (još poznat po skraćenici SFO) nalazi 21&nbsp;km južno od centra grada u neinkorporiranom dijelu okruga [[San Mateo]], on je ipak pod upravom grada i okruga San Franciska. SFO je središte kompanija [[United Airlines]]<ref name="UAL">{{cite news | last = Young | first = Eric | title = Pact keeps United from flying away | work=San Francisco Business Times | publisher=American City Business Journals | date = 2. 4. 2004 | url = http://www.bizjournals.com/sanfrancisco/stories/2004/04/05/story1.html | access-date =16. 6. 2008 }}</ref> i [[Virgin America]].<ref name="VirginAmerica">{{cite news |last = Raine |first = George |title = Taking to the air: Low-fare startup Virgin America says it has the funding to fly |work = San Francisco Chronicle |page = C-1 |publisher = Hearst Communications Inc |date = 9. 12. 2005 |url = http://www.sfgate.com/business/article/Taking-to-the-air-Low-fare-startup-Virgin-2557672.php |archive-url = https://web.archive.org/web/20120516065357/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2005%2F12%2F09%2FVIRGIN.TMP |archive-date=16. 5. 2012 |access-date = 16. 6. 2008 |url-status = live }}</ref> SFO pruža međunarodni pristup [[Azija|Aziji]] i [[Evropa|Evropi]] sa najvećim međunarodnim terminalom u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name="intlterminalfactsheet">{{cite web | title=Fact Sheet: International Terminal | publisher=San Francisco International Airport | date=maj 2007 | url=http://www.flysfo.com/web/export/sites/default/download/about/news/pressres/fact-sheet/pdf/International_Terminal_Fact_Sheet.pdf | archive-url=https://web.archive.org/web/20130807172338/http://www.flysfo.com/web/export/sites/default/download/about/news/pressres/fact-sheet/pdf/International_Terminal_Fact_Sheet.pdf | archive-date=7. 8. 2013 | format=PDF | access-date=16. 6. 2008 | url-status=dead }}</ref> SFO je [[2011]]. godine bio 8. najprometniji aerodrom u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i 22. u svijetu sa preko 40.9 miliona putnika.<ref name="SFO-stats-2011">{{cite web | title = Preliminary World Airport Traffic 2011 (Table 2 – TOTAL PASSENGER TRAFFIC 2011) | publisher=Airports Council International | date = 27. 3. 2012 | url = http://www.centreforaviation.com/files/analysis/70690/PR_2012-03-27_PreliminaryResults_2011.pdf | access-date =22. 4. 2012}}</ref> Međunarodni aerodrom u [[Oakland]]u, koji se nalazi nasuprot zaliva, je popularna jeftinija alternativa SFOu. Geografski gledano, aerodrom u Oaklandu je otprilike iste udaljenosti od centra grada kao i SFO, ali pošto se nalazi preko zaliva, veće je udaljenosti kada se treba do njega doći automobilima iz San Franciska. === Morske luke === [[Datoteka:FerryBuildingEmbarcaderoBayBridge.JPG|mini|desno|Trajektna zgrada uz susjedstvo [[The Embarcadero]].]] [[Morska luka]] San Franciska je jednom bila najveća i naprometnija na zapadnoj obali. Sadržavala je nekoliko redova [[Pristanište|pristaništa]] okomitih s obalom, gdje su mašinerija i ljudi prevozili teret iz usidrenih [[brod]]ova u obližnja skladišta. Luka je rukovala teretoma sa odredišta preko [[Tihi okean|Tihog]] i [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] i bila je središte trgovinom klada na zapadnoj obali. Važan čin američkog radnog pokreta je bio štrajk [[1934]]. godine na zapadnoj obali koji je doveo većinu morskih luka do prestanka rada. Pojavom utovara kontejnerima, počela su se polako prestati koristiti pristaništa. Najkomercijalnijia pristaništa su premješteni u morsku luku [[Oakland]]a i [[Richmond]]a. Nekoliko aktivnih pristaništa koja se bave razlomljenim rasutim teretom su i dalje prisutna kraj kanala [[Islais Creek]]. Veći broj pristaništa su bila prazna po nekoliko godina dok se nije srušio [[Embarcadero]] autoput i dok se opet nije otvorila [[riva]] u centru grada, što je dozvolilo ponovo razvijanje. Središte pristaništa, odnosno trajektna zgrada, je ponovo otvorena kao gurmansko tržište. Druge svrhe pristaništa su pružanje obalnih sredstava za razvijanje i podršku [[Turizam|turizma]] i rekreakcije. Luka koristi pristanište br. 35 za rukovanje sa 60–80 [[kruzer]]a koji se pojave sa oko 200.000 putnika.<ref>{{cite web|title=SFPort – Cruises|url=http://www.sfport.com/index.aspx?page=157|access-date=16. 3. 2013}}</ref> To su najčešće povratna krstarenja iz [[Aljaska|Aljaske]] i [[Meksiko|Meksika]], odnosno ka tim mjestima. Novi terminalni projekt [[James R. Herman]] na pristaništu br. 27 se trebao otvoriti [[2014]]. godine kao zamjena postojećem. Postojeći glavni terminal pristaništa br. 35 nema dovoljno kapaciteta da ugosti sve veći broj putnika novih kruzera niti usluge potrebne za međunarodni krstarni terminal.<ref>{{cite web|title=SFPort – James R. Herman Cruise Terminal Project at Pier 27|url=http://www.sfport.com/index.aspx?page=282|access-date=16. 3. 2013}}</ref> [[Princess Cruises]] ''[[Grand Princess]]'' je 16. marta [[2013]]. godine postao prvi godišnji [[brod]] San Franciska. Brod pruža krstarenja do [[Aljaska|Aljaske]], obala Kalifornije, [[Havaji|Havaja]] i [[Meksiko|Meksika]]. Brod ''[[Grand Princess]]'' je bio usidren u San Francisku sve do aprila [[2014]]. godine. Princess je pružao pristup i korištenje drugih brodova tokom ljeta 2014. godine, omogućivši ovoj kompaniji da posjeduje jedinu krstarnu liniju sa uslugama cijele godine u San Francisku.<ref>{{cite news|title=LA Times – Cruises: The Grand Princess finds a home in San Francisco|url=http://www.latimes.com/travel/deals/la-trb-cruises-grand-princess-san-francisco-20130412,0,934694.story|access-date=22. 4. 2013 | work=Los Angeles Times|first=Jane|last=Engle|date=15. 4. 2013}}</ref> === Sigurnost === San Francisco ima znatno veće postotke smrti pješaka i biciklista u odnosu na prosječan nivo u [[SAD]]-u. [[2013]]. godine je 21 pješak usmrćen u [[Saobraćajna nesreća|sudarima]] vozila što je najveći broj od [[2001]]. godine,<ref name="SF Examiner ped safety">{{cite news|last=Sabatini|first=Joshua|title=Lee unveils push for pedestrian safety|url=http://www.sfexaminer.com/sanfrancisco/lee-unveils-push-for-pedestrian-safety-measures/Content?oid=2678662|access-date=19. 1. 2014|newspaper=SF Examiner|date=16. 1. 2014}}</ref> te sačinjava 2,5 smrti na 100.000 ljudi – 70% više o odnosu na državni prosjek od 1,5 smrti na 100.000 ljudi.<ref name="NHTSA 2012 Crashes">{{cite web|title=Traffic Safety Facts, 2012 Motor Vehicle Crashes: Overview|url=http://www-nrd.nhtsa.dot.gov/Pubs/811856.pdf|publisher=National Highway Traffic Safety Administration|access-date=19. 1. 2014|archive-date=26. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131126010316/http://www-nrd.nhtsa.dot.gov/Pubs/811856.pdf|url-status=dead}}</ref> Nadzornica [[Jane Kim]] je 14. januara 2014. godine predstavila svoj plan pod imenom "[[Vision Zero]]" koji bi nastojao ukloniti sve smrtne slučajeve [[Saobraćajna nesreća|saobraćajnih nesreća]] do 2024. godine.<ref name="SF Examiner ped safety" /> == Gradska partnerstva == San Francisco učestvuje u programu [[Sister Cities International]].<ref>{{cite web|title=Mayor's Office of Economic and Workforce Development – Sister Cities|url=http://www.oewd.org/International-Sister_Cities.aspx|access-date=22. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130618093843/http://www.oewd.org/International-Sister_Cities.aspx|archive-date=18. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> U [[zalivska oblast San Franciska|zalivskoj oblasti San Franciska]] nalazi se 41 ured konzulata i 23 počasna ureda.<ref>{{cite web|title=REGISTER OF FOREIGN CONSULATES IN SAN FRANCISCO|url=http://www.oewd.org/media/docs/SF%20Register%20of%20Foreign%20Consulates.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20141123011642/http://www.oewd.org/media/docs/SF%20Register%20of%20Foreign%20Consulates.pdf|archive-date=23. 11. 2014|access-date=11. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> {{div col||30em}} * [[Abidjan]], [[Obala Slonovače]] (1986) * [[Amman]], [[Jordan]] (2010) * [[Assisi]], [[Italija]] (1969) * [[Bangalore]], [[Indija]] (2009) * [[Barcelona]], [[Španija]] (2010) * [[Cork]], [[Irska]] (1984)<ref name="Cork twinnings">{{cite web|url=http://www.corkcity.ie/services/corporateaffairs/internationalrelations/|title=Cork - International Relations|access-date=28. 8. 2013|last=Mulcahy|first=Noreen|work=Cork City Council|archive-url=https://web.archive.org/web/20130518004019/http://www.corkcity.ie/services/corporateaffairs/internationalrelations/|archive-date=18. 5. 2013|url-status=dead}}</ref> * [[Haifa]], [[Izrael]] (1973) * [[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]], [[Vijetnam]] (1995) * [[Kraków]], [[Poljska]] (2009)<ref name="Kraków partnerships">{{cite web|url=http://www.krakow.pl/otwarty_na_swiat/2531,kat,0,5,miasta_partnerskie.html|title=Kraków - Miasta Partnerskie|access-date=10. 8. 2013|work=Miejska Platforma Internetowa Magiczny Kraków|archive-url=https://web.archive.org/web/20130702010825/http://www.krakow.pl/otwarty_na_swiat/2531,kat,0,5,miasta_partnerskie.html|archive-date=2. 7. 2013|url-status=live}}</ref> * [[Manila]], [[Filipini]] (1981) * [[Napulj]], [[Italija]] (2013) * [[Osaka]], [[Japan]] (1957) * [[Pariz]], [[Francuska]] (1997) * [[Seoul]], [[Južna Koreja]] (1975) * [[Šangaj]], [[Kina]] (1979) * [[Sydney]], [[Australija]] (1968) * [[Taipei]], [[Tajvan]] (1969) * [[Solun]], [[Grčka]] (1990) * [[Zürich]], [[Švicarska]] (2003) {{div col end}} == Također pogledajte == * [[Zalivska oblast San Franciska]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} *{{cite book | year= 1989 | publisher=Dorset Press | title=The Barbary Coast: An Informal History of the San Francisco Underworld | author=Asbury, Hubert | isbn=978-0-88029-428-7 | oclc= 22719465 }} *{{cite book | author=Bronson, William | title=The Earth Shook, the Sky Burned | url=https://archive.org/details/earthshookskybur0000bron | publisher=Chronicle Books |year=2006 | isbn=978-0-8118-5047-6 | oclc=65223734 }} *{{cite book | year= 1987 | publisher=Square Books | title=Spanning the Gate | author=Cassady, Stephen | isbn=978-0-916290-36-8 | oclc= 15229396 }} *{{cite book | year= 1998 | publisher=Celestial Arts (Reissue edition) | title=High Steel: Building the Bridges Across San Francisco Bay | author=Dillon, Richard H. | isbn=978-0-88029-428-7 | oclc= 22719465 }} *{{cite book | title=Literary San Francisco: A pictorial history from its beginnings to the present day | author=Ferlinghetti, Lawrence | isbn=978-0-06-250325-1 | year=1980 | publisher=Harper & Row | oclc=6683688 | url=https://archive.org/details/literarysanfranc00ferl }} *{{cite book | year=2002 | publisher=University of California Press | title=City for Sale: The Transformation of San Francisco | url=https://archive.org/details/cityforsaletrans0000hart | author=Hartman, Chester | isbn=978-0-520-08605-0 | oclc=48579085 }} *{{cite book | title=Rush for Riches: Gold Fever and the Making of California | author=Holliday, J. S. | isbn=978-0-520-21402-6 | year=1999 | publisher=University of California Press | oclc=37545551 | url=https://archive.org/details/rushforrichesgol00holl }} *{{cite book | year= 1997 | publisher=University of Illinois Press | title=San Francisco, 1846–1856: From Hamlet to City | author=Lotchin, Roger W. | isbn=978-0-252-06631-3 | oclc= 35650934 }} *{{cite book | year= 1981 | publisher=Heydey Books | title=The Ohlone Way: Indian Life in the San Francisco-Monterey Bay Area | url= https://archive.org/details/ohlonewayindianl00marg_0 | author=Margolin, Malcolm | isbn=978-0-930588-01-4 | oclc= 4628382 }} *{{cite book | year=1978 | publisher=Harper Collins | title=Tales of the City | author=Maupin, Armistead | isbn=978-0-06-096404-7 | oclc=29847673 | url=https://archive.org/details/talesofcity000maup }} * Solnit, Rebecca. ''Infinite City: A San Francisco Atlas'' (University of California Press, 2010). 144 pp.&nbsp;[https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9780520262508 ISBN 978-0-520-26250-8]; [https://web.archive.org/web/20130729222540/http://www.h-net.org/reviews/showrev.php?id=34658 online review] *{{cite book | year=1971 | publisher=Stein and Day | title=The San Francisco Earthquake | author=Thomas, Gordon and Witts, Max Morgan | isbn=978-0-8128-1360-9 | oclc=154735 | url=https://archive.org/details/sanfranciscoeart00thom }} * Winfield, P.H., ''The Charter of San Francisco'' (The fortnightly review Vol. 157–58:2 (1945), p.&nbsp;69–75) * [http://cprr.org/Museum/SF_Overland_Monthly_1870.html ''San Francisco'' (članak)] (1870) ''The Overland Monthly'', January 1870 Vol. 4, No. 1, pp.&nbsp;9–23. San Francisco: A. Roman & Co., Publishers {{refend}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|San Francisco}} * [http://www.sfgov.org/ Službena web stranica] * [https://web.archive.org/web/20060409101419/http://transit.511.org/ Tranzitne informacije, rasporedi i karte Zalivske oblasti] * [http://www.sfmuseum.org/ Virtualni muzej grada San Franciska] {{Glavni gradovi okruga u Kaliforniji}} {{Okruzi Californije}} {{Atrakcije u San Francisku}} {{Divlji zapad}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] [[Kategorija:Glavni gradovi okruga u Kaliforniji]] [[Kategorija:Okruzi u Kaliforniji]] [[Kategorija:San Francisco]] jddcs766iy07jqhgpjpko93kk0bvrhw 0 26424 3848232 3709350 2026-05-21T08:14:57Z KWiki 9400 3848232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | logo = [[Datoteka:Europa League 2021.svg|170px|Logo UEFA Evropske lige]] | osnovano = {{Start date and age|1971}}<br> (2009 u trenutnom formatu) | regija = [[Evropa]] ([[UEFA]]) | broj ekipa = 36 (ligaška faza) <br/> 58 (ukupno) | trenutni šampioni = {{nowrap|{{ZD|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]] (1. titula)}} | najuspješniji klub = {{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] (7 titula)}} | trenutno = [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|2026/27.]] | internet stranica = [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/index.html UEFA Evropska liga] }} '''UEFA Evropska liga''' (prethodno poznata kao ''Kup UEFA'') [[nogomet]]no je takmičenje u organizaciji [[UEFA]]-e. Nastalo je 1971. kao zamjena za [[Kup velesajamskih gradova]]. Danas je to po broju učesnika najmasovnije, a po kvalitetu drugo najbolje klupsko nogometno takmičenje u Evropi. Trenutni je šampion [[Aston Villa FC|Aston Villa]], dok najviše titula ima [[Sevilla FC|Sevilla]] (sedam). == Historija == Kup UEFA prvi je put odigran 1971, a prvi osvajač bio je engleski [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]]. Sve do 1999. u Kupu UEFA učestvovali su drugoplasirani timovi iz domaćih liga. Tada je Kup UEFA spojen s takmičenjem koje je UEFA odlučila ukinuti – [[UEFA Kup pobjednika kupova|Kupom pobjednika kupova]]. Otad u kup UEFA ulaze i timovi koji osvoje domaći kup (ili finalisti u slučaju da se osvajač kvalificira za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]) te ekipe eliminirane iz raznih faza Lige prvaka. Također, na učešće u ovom takmičenju imali su pravo i pobjednici [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kupa]] do 2009, kada je ukinuto i to takmičenje, a od 1995. do 2015. tri kluba kvalificirala su se zahvaljujući [[UEFA fer-plej poredak|fer-plej]] koeficijentu iz prošle sezone. Od sezone [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014/15.]] pobjednik Evropske lige automatski se kvalificira za grupnu fazu Lige prvaka sljedeće sezone. Pobjednik je ranije dobijao originalni trofej, koji je mogao zadržati godinu, i manju kopiju, koju je dobijao u trajno vlasništvo. Po istim tim pravilima, timovi koji osvoje kup UEFA tri puta zaredom ili pet puta ukupno mogli su dobiti originalni trofej u stalno vlasništvo, a UEFA bi u tom slučaju napravila novi za buduće takmičenje. Međutim, po novim odredbama, originalni trofej uvijek ostaje u posjedu UEFA-e, a pobjednik dobija kopiju jednake veličine, a klubovi s tri uzastopne titule ili pet ukupno dobijaju posebnu značku. Jedini klub koji je dosad stekao pravo na pobjedničku značku jest [[Sevilla FC|Sevilla]], koja je pobjedom u [[Finale UEFA Evropske lige 2016.|finalu 2016.]] ispunila oba kriterija odjednom. == Trofej == {{Glavni|Kup UEFA (trofej)}} == Kvalifikacije == {{glavni|UEFA koeficijent}} == Učesnici == U Evropskoj ligi učestvuju klubovi iz svih zemalja članica UEFA-e. U zavisnosti od UEFA koeficijenta savezi imaju dva do četiri predstavnika, s tim da je jedno mjesto rezervirano za osvajača nacionalnog kupa. Po jednog predstavnika imaju San Marino, Lihtenštajn i Andora, čiji prvaci nastupaju u Evropskoj ligi. Klubovi koji ispadnu u trećem pretkolu Lige prvaka ulaze u prvo kolo Evropske lige, a oni koji osvoje treće mjesto u grupama Lige prvaka pridružuju se Evropskoj ligi u šesnaestini finala. Iako UEFA rezervira jedno mjesto za aktuelnog prvaka, on ne mora braniti titulu ako je u prethodnoj sezoni izborio nastup u Ligi prvaka. == Format takmičenja == === Prošli formati === {{Proširiti sekciju}} === Trenutni format === {{Starost sekcija}} Nakon grupne faze takmičenje se nastavlja nokaut-sistemom sve do finala, koje se igra na stadionu koji je UEFA prethodno odabrala. == Osvajači Kupa UEFA / Evropske lige == {{Glavni|Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige}} === Po zemljama === {| class="wikitable" !Država !Pobjednici !Finalisti |- |{{flagcountry|ŠPA}} ||14||5 |- |{{flagcountry|ENG}} ||11||9 |- |{{flagcountry|ITA}} ||10||8 |- |{{flagcountry|NJE}} ||7||10 |- |{{flagcountry|HOL}} ||4||3 |- |{{flagcountry|POR}} ||2||5 |- |{{flagcountry|RUS}} ||2||0 |- |{{flagcountry|ŠVE}} ||2||0 |- |{{flagcountry|BEL}} ||1||2 |- |{{flagcountry|UKR}} ||1||1 |- |{{flagcountry|TUR}} ||1||0 |- |{{flagcountry|FRA}} ||0||5 |- |{{flagcountry|ŠKO}} ||0||4 |- |{{flagcountry|MAĐ}} ||0||1 |- |{{flagcountry|JUG}} ||0||1 |- |{{flagcountry|AUT}} ||0||1 |} == Rekordi i statistika == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[UEFA Liga prvaka]] * [[UEFA Kup pobjednika kupova]] * [[UEFA Intertoto kup]] * [[Kup velesajamskih gradova]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|UEFA Cup}} * [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/index.html Zvanični sajt] {{UEFA Evropska liga}} {{Međunarodni klupski nogomet}} [[Kategorija:Evropska nogometna takmičenja]] [[Kategorija:UEFA takmičenja]] [[Kategorija:UEFA Evropska liga]] [[Kategorija:Multinacionalne profesionalne sportske lige]] 6zifgr7iy968g2qust2zezagz6gaifr 0 29203 3848210 3841585 2026-05-21T06:16:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848210 wikitext text/x-wiki '''Shareware''', ili u direktnom prijevodu sa [[engleski jezik|engleskog jezika]] ''"dijeljena roba"'', je pojam pod kojim se podrazumjeva način distribucije proizvoda (najčešće [[softver]]a) na taj način da je kupcu omogućeno prethodno isprobavanje proizvoda prije nego isti bude plaćen.<ref>{{Cite web|url=https://www.newspapers.com/image/732335892/|title=Apr 04, 1996, page 17 - The Kingston Whig-Standard at Newspapers.com|website=Newspapers.com|language=en|access-date=2025-06-14}}</ref> Ovaj pojam se najčešće koristi u [[Informatika|informatici]] za [[softver]] koji je distribuiran uz odgodu plaćanja na neki unaprijed definisani period. Shareware softver je obično potpuno funkcionalan neki određeni period nakon čega ga je potrebno ukloniti sa računara. U ugovoru ([[EULA]]) koji dolazi uz instalaciju softvera, opisane su obaveze korisnika prema proizvođaču. One mogu biti pravne ili moralne. == Zaštita interesa == Da bi zaštitili svoj interes proizvođači implementiraju posebne funkcionalnosti koje su u stanju potpuno onesposobiti program nakon isteka dozvoljenog roka upotrebe programa. Dalja upotreba je omogućena samo unošenjem ispravnih podataka o registraciji ili aktiviranjem od strane kompanijinog web sajta. Osim ovoga, prave se posebni sistemi zaštite koji onemogućavaju zlonamjerne korisnike od višestrukog instaliranja programa ili pomjeranja datuma internog sata. == Popularizacija == Prvi koji je iskoristio ovaj naziv je bio [[Bob Wallace]] da bi opisao svoj softver PC-Write i to u 80-tim godinama prošlog vijeka. Veća popularizacija ovakvog načina distribucije softvera je počela paralelno sa razvojem [[internet]]a. Koristile su ga uglavnom manje kompanije kojima je to bio idealan put za prezentaciju svojih proizvoda krajnjim korisnicima. U novije vrijeme na taj se način odlučuju i velike kompanije za neke svoje proizvode. == Loše strane == Loše strane ovakvog distribuiranja softvera su evidentne samo za proizvođače. Ogledaju se u tome da je zlonamjerniku vrlo lako naći način da zaobiđe zaštite, pa na crnom tržištu za svaki ovakav proizvod vrlo brzo bude javno objavljen serijski broj, ili čak mali program, "generator ključeva" (en. ''key generator''), koji je u stanju da na osnovu unesenog imena generiše odgovarajući serijski broj za određeni program. Vremenom kompanije pokušavaju sve sofisticiranije načine zaštite svojih interesa, no bezuspješno. == Najpoznatiji shareware programi == <!----- molim upotpunite spisak ----> '''Zaštita''' * [[Ad-Aware]] - [https://web.archive.org/web/20060125100343/http://www.lavasoft.de/ Početna stranica] '''Arhiveri''' * [[WinZip]] - [http://www.winzip.com Početna stranica] * [[WinRAR]] - [http://www.rarlab.com Početna stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050904191219/http://www.rarlab.com/ |date=4. 9. 2005 }} '''Download manageri''' * [[GetRight]] - [http://www.getright.com Početna stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061202105610/http://www.getright.com/ |date=2. 12. 2006 }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sic.org Shareware Industry Conference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100814141830/http://www.sic.org/ |date=14. 8. 2010 }} * [http://www.asp-shareware.org/ Udruženje shareware proizvođača] * [http://www.euroconference.org Evropska shareware konferencija] {{Commonscat}} [[Kategorija:Softver]] qnif3c6rwmf0b7bvsh3gb2yt5ifexg5 0 32375 3848129 3788549 2026-05-20T21:27:26Z ~2026-30369-69 181591 Dodan odjeljak sa imenima i mandatima rektora 3848129 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Zenici | slika = [[Datoteka:Univerzitet u Zenici logo.png|135px|Logo Univerziteta u Zenici]] | latinsko_ime = Universitas Studiorum Zenicaensis | moto = | motobos = | osnovan = 18. oktobar 2000.<ref name="o unze">{{cite web|title=Historija Univerziteta u Zenici|url=http://unze.ba/historija/|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref> | vrsta = [[Javni univerzitet]] | krovna = | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = Prof.dr.sc. Jusuf Duraković<ref>{{cite web|title=Osnovne informacije o univerzitetu|url=http://unze.ba/osnovne-informacije/|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref> | prorektor = Prof. dr. sc. Hasan Avdušinović<br>Prof. dr. sc. Maša Alijević<br>Prof. dr sc. Fuad Hadžikadunić<br>Prof. dr. sc. Ilhan Bušatlić | dekan = | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = 132 (31.12.2013)<ref name="osnovni podaci">{{cite web|title=Osnovni podaci o univerzitetu na dan 31.12.2013.|url=http://unze.ba/download/UNZE_Impact_2013.pdf|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref> | admin_osoblje = 217<ref name="osnovni podaci">{{cite web|title=Osnovni podaci o univerzitetu na dan 31.12.2013.|url=http://unze.ba/download/UNZE_Impact_2013.pdf|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref> | studenti = 2.925 (2024)<ref>{{cite web|title=Broj studenata Univerziteta u Zenici (FBiH statistika)|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2024/06/Visoko-obrazovanje.pdf|access-date=23. 5. 2025}}</ref> | dodipl = | dipl = 414 (2023)<ref>{{cite web|title=Osnovne informacije o univerzitetu|url=https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/unze-urucene-diplome-i-promovirano-414-zavrsenika-prvog-i-drugog-ciklusa-studija/169890|publisher=Faktor.ba|access-date=23. 5. 2025}}</ref> | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Zenica]] | savezna_država = | provincija = [[Zeničko-dobojski kanton]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = [[Urbani]] | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | web-sajt = [https://www.unze.ba/ unze.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} [[Image:University of Zenica gradute promotion.jpg|thumb|300px|right|Svečanost dodjele diploma diplomantima i magistrima Univerziteta u Zenici (Arena, oktobar 2013)]] '''Univerzitet u Zenici''' je [[javni univerzitet]] formiran 18. oktobra 2000. godine odlukom [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupštine]] [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]].<ref name="o unze">{{cite web|title=Historija Univerziteta u Zenici|url=http://unze.ba/historija/|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref> Na univerzitetu je na kraju 2013. godine studiralo 5.364 studenta.<ref name= "UNZE-Opći podaci">[http://unze.ba/download/UNZE_Impact_2013.pdf ''Opći podaci o UNZE-u na dan 31.12.2017.''] Pristupljeno 19.1.2013</ref> U 2013. godini na univerzitetu je organizovano 26 studijskih programa u okviru prvog ciklusa i 39 studijskih programa na drugom ciklusu studija.<ref name= "UNZE-Opći podaci">[http://unze.ba/download/UNZE_Impact_2013.pdf ''Opći podaci o UNZE-u na dan 31.12.2017.''] Pristupljeno 19.1.2013</ref> == Historija == Počeci visokoškolskog obrazovanja u [[Zenica|Zenici]] sežu do polovine 20. vijeka. Kako je Zenica bila centar crne metalurgije [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše države]], javlja se potreba za obrazovanjem visokostručnog kadra koji će zadovoljiti potrebe narastajuće socijalističke privrede. 1961. godine se osniva tadašnji Fakultet za metalurgiju kao prva visokoškolska ustanova u Zenici. Izdvajanjem jednog od odsjeka sa tog fakulteta 1977. godine se formira i Mašinski fakultet u Zenici. Oba ova fakulteta su tada bila u sastavu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. U tom prijeratnom periodu u Zenici su djelovali i ogranci, odnosno dislocirana nastava i nekih drugih fakulteta. == Organizacija == Univerzitet u Zenici se sastoji od 10 organizacionih jedinica (8 fakulteta<ref>{{cite web|title=Članice univerziteta u Zenici - fakulteti|url=http://unze.ba/fakulteti-univerziteta-u-zenici/|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref>, Studentski centar<ref>{{cite web|title=Studentski centar Univerziteta u Zenici|url=http://unze.ba/studentski-centar-univerziteta-u-zenici/|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref> i Metalurški institut ''Kemal Kapetanović''<ref>{{cite web|title=Institut UNZE-a|url=http://unze.ba/institut-univerziteta-u-zenici/|publisher=unze.ba|access-date=5. 10. 2017}}</ref>). Osim članica, u sastavu univerziteta se nalazi i nekoliko centara kao instituta. Na univerzitetu ukupno egzistira 45 katedri. === Fakultet inženjerstva i prirodnih nauka === {{glavni|Metalurško-tehnološki fakultet u Zenici}} Fakultet je osnovan 1961. godine, kao Metalurški fakultet. Na fakultetu djeluju odsjeci: #Odsjek za [[metalurgija|metalurgiju]] ##Smjer za metalurgiju [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a ##Smjer za metalurgiju neželjeznih metala ##Smjer za [[ljevarstvo]] #Odsjek za metalne materijale #Odsjek za nemetalne materijale #Odsjek za [[hemija|hemiju]] ##Smjer [[Hemijsko inženjerstvo]] === Mašinski fakultet === {{glavni|Mašinski fakultet u Zenici}} Mašinski fakultet u Zenici je osnovan 1977. godine, izdvajanjem iz Metalurškog fakulteta u Zenici. Do formiranja Univerziteta u Zenici bio u sastavu Univerziteta u Sarajevu. Na Fakultetu djeluju odsjeci: #Inženjerski dizajn proizvoda #Inženjerska ekologija #Održavanje ##Smjer održavanje u rudarstvu ##Smjer održavanje u metalurgiji ##Smjer održavanje u energetici ##Smjer održavanje u motornih vozila i građevinskih mašina #Menadžment proizvodnim tehnologijama #Opće mašinstvo (trogodišnji studij) === Filozofski fakultet === {{glavni|Filozofski fakultet u Zenici}} Pedagoška akademija u Zenici osnovana je 10. marta 1993. godine. U augustu 2002. godine, odlukom Zeničko-dobojskog kantona, a uz saglasnost Univerziteta u Sarajevu, Pedagoška akademija postaje Pedagoški fakultet. Pedagoški fakultet 2013. godine mijenja naziv u Filozofski fakultet, uz uvođenje novog odsjeka – “Kulturalni studij” od akademske 2012/13. Na ovom fakultetu djeluju odsjeci: #Razredna nastava #[[Engleski jezik]] i književnost #[[Njemački jezik]] i književnost #[[Turski jezik]] i književnost #[[Matematika]] i [[informatika]] #[[Bosanski jezik|Bosanski]]/[[Hrvatski jezik|hrvatski]]/[[Srpski jezik|srpski]] jezik i književnost #Kulturalni studij === Ekonomski fakultet === {{glavni|Ekonomski fakultet u Zenici}} Fakultet je osnovan 2005. Na ovom fakultetu djeluju odsjek #Odsjek za [[menadžment]] preduzeća === Pravni fakultet === {{glavni|Pravni fakultet u Zenici}} Fakultet je osnovan 2005. Jedini odsjek ovog fakulteta je Opće [[pravo]]. === Medicinski fakultet === {{glavni|Medicinski fakultet u Zenici}} Zdravstveni fakultet u Zenici je 2016. godine prerastao u Medicinski fakultet u Zenici. Prvi studenti u okviru dva odsjeka (opća medicina i zdravstvena njega) su upisani na ovom fakultetu u akademskoj 2016/17. godini. === Islamski pedagoški fakultet === {{glavni|Islamski pedagoški fakultet u Zenici}} Islamska pedagoška akademija je osnovana u augustu 1993. godine odlukom sabora [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. Od 2004. godine pridružena je članica Univerziteta u [[Zenica|Zenici]]. Od 2005. godine mijenja ime u Islamski pedagoški fakultet. Na ovom fakultetu, na dodiplomskom studiju, djeluju odsjeci:<ref>{{cite web|title=Dodiplomski studij - odsjeci|url=http://www.ipf.unze.ba/dodiplomski-studij/|website=http://www.ipf.unze.ba|access-date=13. 3. 2018}}</ref> # Odsjek za islamsku [[vjeronauka|vjeronauku]] # Odsjek za [[socijalna pedagogija|socijalnu pedagogiju]] # Odsjek za predškolski odgoj i obrazovanje #Odsjek za arapski jezik i književnost === Politehnički fakultet === {{glavni|Politehnički fakultet u Zenici}} Skupština [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] je 27. 7. 2011. donijela Odluku o organizovanju Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici. Vlada Zeničko-dobojskog kantona je u junu usvojila Zaključak o usvajanju Elaborata o opravdanosti osnivanja Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici, sa odsjekom Građevinarstvo. Odsjek za proizvodni biznis je osnovan 2006. godine na [[Mašinski fakultet u Zenici|Mašinskom Fakultetu]] i od 2011/2012. akademske godine prelazi na Politehnički fakultet. Usvajanjem Elaborata o opravdanosti od strane Skupštine ZDK u aprilu 2018, pokrenut je studijski program “Softversko inženjerstvo”. Prvi studenti studijskog programa Softversko inženjerstvo upisani su u akademskoj 2018/2019 godini. Na ovom fakultetu djeluju studijski programi: #[[Odsjek za građevinarstvo Politehničkog fakulteta u Zenici|Građevinarstvo]] (4+1) #[[Odsjek za proizvodni biznis Politehničkog fakulteta u Zenici|Proizvodni biznis]] (3+2) #[[Odsjek za softversko inženjerstvo Politehničkog fakulteta u Zenici|Softversko inženjerstvo]] (3+2) === Ostale organizacione jedinice === * Institut "Kemal Kapetanović"<ref>{{cite web|title=Institut ''Kemal Kapetanović'' u Zenici|url=https://ikk.unze.ba/|website=ikk.unze.ba/|access-date=20. 3. 2018}}</ref> * Studentski centar Zenica === Rektori === {| class="wikitable" |+ !Mandat !Akademska titula !Rektor |- |2000-2004 | style="text-align:right;"|prof.dr.sc. |Safet Brdarević |- |2004-2005 | style="text-align:right;"|prof.dr.sc. |Faik Uzunović |- |2005-2007<br />2007-2009<br />2009-2013 | style="text-align:right;"|prof.dr.sc. |Sabahudin Ekinović |- |2013-2017 | style="text-align:right;"|prof.dr.sc. |Dževad Zečić |- |2017-2021 | style="text-align:right;"|prof.dr.sc. |Damir Kukić |- |2021-2024<br />2024- | style="text-align:right;"|prof.dr.sc. |Jusuf Duraković |} == Također pogledajte == * [[Spisak univerziteta u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.unze.ba Službena stranica] {{Univerziteti u BiH}} {{Univerzitet u Zenici}} [[Kategorija:Javni univerziteti]] [[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini|Zenici]] [[Kategorija:Univerzitet u Zenici|*]] [[Kategorija:Obrazovanje u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2000.]] [[Kategorija:Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] aarglipojwq5k79cw07an07v6gh5tn6 0 35512 3847991 3833705 2026-05-20T12:52:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847991 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Pšenica | slika = Wheat close-up.JPG | slika_širina = 250px | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Skrivenosjemenice|Angiospermae]] | classis = Liliopsida | nesvrstani_ordo = Komenilidi | ordo = [[Poales]] | familia = [[Trave|Poaceae]] | subfamilia = [[Pooideae]] | tribus = [[Triticeae]] | genus = '''''Triticum''''' | genus_autorstvo = [[Carl von Linné|L.]] | razdioba_stepen = [[Vrste]] | razdioba = {{div col}} ''[[Triticum aestivum|T. aestivum]]''<br />''[[Triticum aethiopicum|T. aethiopicum]]''<br />''[[Triticum araraticum|T. araraticum]]''<br />''[[Triticum boeoticum|T. boeoticum]]''<br />''[[Triticum carthlicum|T. carthlicum]]''<br />''[[Triticum compactum|T. compactum]]''<br />''[[Emmer|T. dicoccoides]]''<br />''[[Triticum dicoccon|T. dicoccon]]''<br />''[[Triticum durum|T. durum]]''<br />''[[Triticum ispahanicum|T. ispahanicum]]''<br />''[[Triticum karamyschevii|T. karamyschevii]]''<br />''[[Triticum macha|T. macha]]''<br />''[[Triticum militinae|T. militinae]]''<br />''[[Triticum monococcum|T. monococcum]]''<br />''[[Triticum polonicum|T. polonicum]]''<br />''[[Triticum spelta|T. spelta]]''<br />''[[Triticum sphaerococcum|T. sphaerococcum]]''<br />''[[Triticum timopheevii|T. timopheevii]]''<br />''[[Triticum turanicum|T. turanicum]]''<br />''[[Triticum turgidum|T. turgidum]]''<br />''[[Triticum urartu|T. urartu]]''<br />''[[Triticum vavilovii|T. vavilovii]]''<br />''[[Triticum zhukovskyi|T. zhukovskyi]]''<br />{{div col end}} }} '''Pšenica''' ({{Lang-la}} ''spp.'')<ref name = Belderok/><ref name = Shewry/> jeste vrsta [[žitarice]] koja potječe iz područja [[Levant]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]], a danas se uzgaja u cijelom svijetu. U 2013. svjetska proizvodnja pšenice iznosila je 713 miliona [[tona]], što je treća po količini proizvođena žitarica, poslije [[kukuruz]]a (1,016 milijarda tona) i [[riža|riže]] (745 miliona tona).<ref name="faostat567"/> Pšenica je 2009. godine bila druga žitarica po količini proizvodnje, te godine svjetska proizvodnja iznosila je 682 miliona tona (nakon kukuruza sa 817 miliona tona), a ispred riže (679 miliona tona).<ref name=OSU2009/> Pšenica se ubraja u žitarice koje se uzgajaju na najvećoj poljoprivrednoj površini od svih drugih vrsta hrane.{{citat potreban}} Svjetska trgovina pšenicom je veća od trgovine svim drugim žitaricama zajedno.<ref name=WheatBread/> Globalno, ona je vodeći izvor biljnih [[Bjelančevine|bjelančevina]] u ljudskoj ishrani, jer ima viši sadržaj bjelančevina od drugih značajnih žitarica, kukuruza i riže.<ref name="ardusda"/> U aspektu postotka potrošnje za hranu od ukupno proizvedene količine, ona je trenutno druga glavna poljoprivredna kultura poslije riže, a ispred kukuruza, što je vremenom dalo mogućnost da se kukuruz daleko više koristi za ishranu domaćih životinja. [[Arheologija|Arheološki]] nalazi navode da se [[pripitomljavanje]] pšenice prvi put desilo u područjima poznatim kao "[[Plodni polumjesec]]". [[Cvijet|Cvjetovi]] pšenice povezani su u složenu [[cvast]], zvanu [[klas]], a plod je [[pšeno]]. == Porijeklo == Uzgoj, naizmjenično sijanje i žetva zrna divljih trava dovela je do nastanka odomaćenih sojeva, kao [[Mutant (genetika)|mutiranih]] oblika pšenice koje su farmeri ciljano odabirali. Kod domaće pšenice, zrna su znatno veća a sjeme (unutar klasića) ostaje priljubljeno koljenu putem očvrslih klasnih vretena ({{lang-fr|rachis}}) tokom žetve. Kod divljih sojeva, mnogo više lomljiva klasna vretena omogućavaju koljenu da se lakše "rascvijeta" i prospe klasiće.<ref name="Tanno"/> Farmeri možda nisu svjesno birali takve osobine, ali su se promjene jednostavno desile a s njima je i olakšano prikupljanje sjemenki. Osim toga, takva ''spontana'' selekcija bila je vrlo važan dio odomaćivanja ovih biljaka. Kao osobine koje su poboljšale pšenicu kao izvor hrane ''također'' su uključivale i gubitak prirodnih mehanizama kojim su divlje vrste pšenice raspršavale svoje sjeme, dok vrlo "pripitomljene" vrste pšenice gotovo nikako ne mogu opstati u divljini. [[Datoteka:Usdaeinkorn1 Triticum monococcum.jpg|lijevo|170px|thumb|Jednozrna pšenica (''Triticum monococcum'']] Uzgoj pšenice se počeo širiti izvan "Plodnog polumjeseca" tek nakon 8000 p. n. e. [[Jared Diamond]] je proučavao širenje kultiviranih sorti [[dvozrna pšenica|dvozrne pšenice]] započetih u "Plodnom polumjesecu" približno prije 8800 p. n. e. Arheološke analize divlje dvozrne pšenice pokazale su da je ona prvi put kultivirana u južnim područjima [[Levant]]a gdje su njeni ostaci datirani u period oko 9600 p. n. e.<ref name="ColledgeArchaeology2007"/><ref name="sciencefromisrael"/> Genetske analize divlje ''[[jednozrna pšenica|jednozrne pšenice]]'' sugeriraju da je ona prvi put uzgojena u planinama [[Karaca Dağ]] u jugoistočnoj [[Turska|Turskoj]]. Datirani arheološki ostaci jednozrne pšenice u iskopinama naselja u blizini tog područja, uključujući i ona kod [[Tell Abu Hureyra|Tell Abu Hureyre]] u Siriji, ukazuju da se pripitomljavanje jednozrne pšenice desilo u blizini planinskog lanca Karaca Dağ.<ref name="Hogan"/> Uz neobičan izuzetak dva zrna pronađena kod [[Iraq ed-Dubb]], najraniji nalaz dokazan [[Metod radiougljika|metodom ¹⁴C]] za jednozrnu pšenicu ostaje kod Abu Hureyre oko 7800 do 7500. p. n. e.<ref name="Heun"/> Ostaci požnjevene dvozrne pšenice sa nekoliko mjesta u blizini lanca Karaca Dağ datirani su u period između 8600. p. n. e. (kod [[Cayonu]]) i 8400. p. n. e. (Tell Abu Hureyra), a to je period [[neolit|mlađeg kamenog doba]]. Uz izuzetak Iraq ed-Dubba, najranije radiougljično datiranje pripitomljene dvozrne pšenice ostaje pronađeno u najdubljim slojevima [[Tell Aswad]]a u bazenu [[Damask]]a, u blizini planine Hermon u [[Sirija|Siriji]]. Te ostatke su [[Willem van Zeist]] i njegov pomoćnik datirali oko 8800 p. n. e. Također su zaključili da naseljenici iz Tell Aswada nisu sami razvili ovaj oblik pšenice, nego su je pripitomljenu donijeli sa sobom iz još neutvrđenog područja.<ref name="ozkan"/> Uzgajanje dvozrne pšenice doseglo je do današnje [[Grčka|Grčke]], [[Kipar|Kipra]] i [[Indija|Indije]] do 6500. p. n. e, do [[Egipat|Egipta]] nakon 6000. p. n. e. te [[Njemačka|Njemačke]] i [[Španija|Španije]] oko 5000. p. n. e.<ref name="Diamondj"/> "Stari Egipćani su zapravo stekli znanje spravljanja [[hljeb|kruha]] i korištenja peći da su njegovo pečenje razvili u prve industrije proizvodnje hrane u velikom obimu".<ref name="Grundas"/> Oko 3000. p. n. e. pšenica je dosegla Englesku i [[Skandinavija|Skandinaviju]]. Oko hiljadu godina kasnije došla je i do [[Kina|Kine]]. Pšenica koja se upotrebljavanja za prvobitni kruh bila je ''Triticum aestivum'' sa dovoljnim količinama [[gluten]]a za kruh s kvascem, a ona je identificirana korištenjem DNK analize u uzorcima iz drevnih silosa, datiranih oko 1350. p. n. e. u okolini Assirosa u grčkoj provinciji [[Makedonija (Grčka)|Makedoniji]].<ref name="Sheffield"/> Iz Azije, pšenica se proširila cijelom Evropom. U Engleskoj, slama od pšenice se koristila za pokrivanje krovova u [[bronzano doba|bronzanom dobu]], pa sve do kraja 19. vijeka.<ref name="belderokb"/> == Genetika == {{Hranjiva vrijednost | name=pšenica, tvrda ''crvena'' ozima | kJ=1368 | protein=12.61 g | fat=1.54 g | carbs=71.18 g | fiber=12.2 g | sugars=0.41 | calcium_mg=29 | iron_mg=3.19 | magnesium_mg=126 | phosphorus_mg=288 | potassium_mg=363 | sodium_mg=2 | zinc_mg=2.65 | manganese_mg=3.985 | thiamin_mg=0.383 | riboflavin_mg=0.115 | niacin_mg=5.464 | pantothenic_mg=0.954 | vitB6_mg=0.3 | folate_ug=38 | choline_mg=31.2 | vitE_mg=1.01 | vitK_ug=1.9 | opt1n=[[Selen]] | opt1v=70.7 ug | source_usda=1| note=[http://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/6536?fgcd=&manu=&lfacet=&format=Full&count=&max=35&offset=&sort=&qlookup=20072Full Link ka stavci USDA baze podataka] }} [[Genetika]] pšenice je složenija od većine drugih odomaćenih vrsta. Neke vrste pšenice su diploidne, sa dva seta [[hromosom]]a, ali su mnoge i stabilni [[ploidija|poliploidi]] sa četiri seta hromosoma (tetraploidi) ili šest (heksaploidi).<ref name=Hancock/> * [[Jednozrna pšenica]] (''T. monococcum'') je diploidna (AA, dva komplementa sa sedam hromosoma, 2n=14).<ref name=Belderok /> * Većina tetraploidnih vrsta pšenice (npr. dvozrna i tvrda (durum)) su izvedene iz divlje dvozrne pšenice, ''T. dicoccoides''. Sama divlja dvozrna je rezultat hibridizacije između dvije diploidne divlje trave ''T. urartu'' i divlje jarčeve trave poput ''Aegilops searsii'' ili ''[[Aegilops speltoides|Ae. speltoides]]''. Nepoznata vrsta trave nikad nije otkrivena među današnjim divljim vrstama trave, ali najbliži živi srodnik joj je ''Aegilops speltoides''. Hibridizacija kojom je nastala divlja dvozrna pšenica (AABB) desila se u divljini, davno prije njenog pripitomljavanja,<ref name=Hancock/> a odvijala se prirodnim odabirom. * Heksaploidna pšenica je evoluirala na farmama i poljima. Moguće je da je pripitomljena dvozrna ili tvrda pšenica hibridizirana sa nekom drugom divljom diploidnom travom (''[[Aegilops tauschii]]'') čime su nastale heksaploidne pšenice, [[dinkel]] (krupnik, ''Triticum spelta'') i [[obična pšenica]] (mehka pšenica, ''Triticum aestivum'').<ref name=Hancock /> One imaju ''tri'' seta uparenih hromosoma, tri puta više nego kod diploidne pšenice. Prisustvo određenih verzija gena pšenice važna je za prinos ove žitarice. Pored mutantnih vezija gena davno odabranih tokom odomaćenja vrste, postoje i mnogo novije svjesne selekcije [[alel]]a koji utječu na osobine rasta. Geni za ''patuljasti'' soj, koji su prvi put korišteni za uzgoj japanske sorte ''Norin 100'', dali su pšenicu niskog rasta, a koja je imala ogroman efekat na njene prinose širom svijeta, postajući jedan od glavnih faktora uspjeha takozvane [[Zelena revolucija|"Zelene revolucije"]] u Meksiku i Aziji kao inicijative profesora [[Norman Borlaug|Normana Borlauga]]. Geni za patuljastu pšenicu omogućili su da [[ugljik]] fiksiran u biljci [[fotosinteza|fotosintezom]] bude preusmjeren prema proizvodnji sjemena a također je pomogao da se umanji problem "polegle pšenice". Lijeganje pšenice se dešava kada njena stabljika pada na zemlju zbog vjetra te truhne, dok obilno nitratima bogato gnjojenje pšenice daje joj viši rast i veću otpornost na ovaj problem. Do 1997. oko 81% područja pod pšenicom u zemljama u razvoju bilo je zasijano patuljastim sortama pšenice, što je dalo povećane prinose i bolji odgovor na nitratna đubriva. === Hibridi === [[Datoteka:USDA wheat.jpg|lijevo|thumb|190px|Pšenica se koristi u širokom rasponu prehrambenih namirnica]] Pošto je pšenica samooprašujuća biljka, kreiranje [[Hibrid (biologija)|hibridnih varijeteta]] zahtijeva znatni napor. Veoma visoki troškovi dobijanja hibridnih sjemenki pšenice u odnosu na njihove prosječne koristi odvratili su farmere od široke primjene hibrida<ref name="abramm"/><ref name="spiegelb"/> iako razvoj hibrida traje već 90tak godina.<ref name="hybridwheat"/> Sorte F1 hibrida ne treba miješati sa sortama izvedenim pomoću standardnog ukrštanja biljaka. [[Heteroza]] odnosno hibridna snaga (raširena kod F1 hibrida kukuruza) dešava se u običnoj (heksaploidnoj) pšenici, ali je vrlo teško dobiti sjeme hibridnih sorti u komercijalnom obimu kao što se to radi kod kukuruza, jer su u botaničkom smislu cvjetovi pšenice ''savršeni'' (tj. ''pravi cvjetovi'') što znači da imaju i muške i ženske dijelove cvijeta (i tučak i prašnike), te se obično [[Oprašivanje#Samooprašivanje|samooprašuju]].<ref name=Bajaj/> Sjeme komercijalne hibridne pšenice se proizvodi koristeći hemijska hibridizacijska sredstva, regulatore rasta biljaka (biljne hormone) koji selektivno utječu na razvoj [[polen]]a ili prirodne sisteme citoplazmatsko-muške sterilnosti. Hibridna pšenica imala je ograničen uspjeh na tržištima Evrope (naročito Francuske), SAD-a i Južnoafričke Republike.<ref name="Amarjitb"/> == U ishrani == Sirova obična pšenica se može mljeti u [[brašno]], dok se mljevenjem tvrde pšenice može dobiti [[griz]]. Osušena i proklijala pšenica daje [[slad]], a također se i mrvi, reže u lomljenu pšenicu, kuha na pari, suši u bungur poznat i kao krupica. Ako se sirova pšenica izlomi na komadiće u mlinu, kako se to obično radi, vanjska opna se može koristiti u razne svrhe, poput mekinja. Pšenica je osnovni sastojak za brojna jela i namirnice, poput raznih vrsta [[hljeb|kruha]], kaše, krekera, biskvita, palačinki, pita, paste, kolača, torti, mafina, rolata, krofni, [[boza|boze]] (alkoholno piće), pahuljica i slično. Porcija od 100 grama pšenice daje 327 kalorije te je izvrstan izvor velikog broja nezamjenjivih prehrambenih sastojaka poput [[bjelančevina]], dijetetskih vlakana, [[mangan]]a, [[fosfor]]a i niacina (vitamin B3). Također prisutni su i brojni drugi vitamini iz B grupe kao i mnogi minerali. U pšenici je prosječno 13% vode, 71% ugljikohidrata, 1,5% masnoća i 13% bjelančevina. === Svjetska potrošnja === [[Datoteka:WheatYield.png|thumb|desno|180px|Prosječni prinosi pšenice 2000. godine u svijetu]] Pšenica se u svijetu uzgaja na više od 218 miliona hektara,<ref name="faostat567"/> što je više od bilo koje druge biljke. Svjetska trgovina pšenicom je veća nego trgovina svim drugim žitaricama zajedno. Zajedno s rižom, pšenica je najosnovnija svjetska prehrambena namirnica. Ona se smatra osnovnom komponentom ishrane zbog toga što ima izuzetno dobru agronomsku prilagodljivost sa mogućnošću da raste od gotovo subarktičkih područja do [[ekvator]]a, te od nivoa mora do visoravni na [[Tibet]]u, na oko 4.000 m iznad nivoa mora. Osim agronomske prilagodljivosti, pšenica nudi i lahkoću i jednostavnost skladištenja zrna i lahkoću njegovog pretvaranja u brašno, koje je jestiva i zanimljiva namirnica s brojnim mogućnostima pripreme. Pšenica je jedan od najvažnijih izvora [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]] u većini zemlja svijeta. Bjelančevine iz pšenice vrlo lahko može probaviti gotovo 99% svjetskog stanovništva (zapravo svi osim osoba sa poremećajima povezanim s [[gluten]]om), kao i njen [[škrob]]. Male količine životinjskih i leguminoznih proteina se dodaju pšenici kako bi hrana zasnovana na njoj bila izuzetno hranjiva.<ref name="bsagro"/> === Zdravstveni rizik === [[Celijakija|Celijačna bolest]] pogađa 1% do 2% opće populacije,<ref name=LundinWijmenga2015/> ali većina slučajeva ostaje neprepoznata, nedijagnosticirana i neliječena.<ref name=Fasano2005Pediatric/><ref name=ElliBranchi/> I dok je celijačna bolest uzrokovana reakcijom organizma na bjelančevine iz pšenice, ona nije isto što i alergija na pšenicu.<ref name="CatassiBai2013"/> Druge bolesti koje izaziva konzumiranje glutena su necelijačna osjetljivost na gluten,<ref name=LudvigssonLeffler/> [[glutenska ataksija]] i ''[[dermatitis herpetiformis]]''.<ref name=LudvigssonLeffler /> == Vrste == Heksaploidne vrste *'''[[Obična pšenica]]''', ''krušna pšenica'', ponegdje i ''mehka pšenica'' (''T. aestivum'')– heksaploidna vrsta koja se i najviše uzgaja u svijetu. *'''[[Dinkel]]''' ili ''krupnik'' (''T. spelta'') – druga heksaploidna vrsta kultivirana u ograničenim količinama. Dinkel se ponekad smatra i podvrstom vrste obične pšenice (''T. aestivum'') s kojom je u bliskom srodstvu, a tada bi njegovo naučno botaničko ime bilo ''Triticum aestivum'' subsp. ''spelta''. Tetraploidne vrste *'''[[Tvrda pšenica]]''' ili ''durum'' (''T. durum'') – jeste jedina tetraploidna forma pšenice koja se danas upotrebljava u značajnijem obimu, te je druga najviše uzgajana vrsta pšenice u svijetu. *'''[[Dvozrna pšenica]]''' ili ''emer'' (''T. dicoccon'') – jeste tetraploidna vrsta koja se u antičko vrijeme znatno više uzgajala nego danas. * Horasanska pšenica (''Triticum turgidum ssp. turanicum'' ili ''Triticum turanicum'') jeste tetraploidna vrsta pšenice. Ona je također antička vrsta žitarica. Često se pod pojmom ''[[Veliki Horasan|Horasan]]'' misli na historijsko područje u današnjem [[Afganistan]]u i sjeveroistočnom [[Iran]]u. Ova žitarica je dvostruko veća od današnje pšenice a poznata je po svom bogatom, donekle orašastom okusu. Diploidne vrste *'''[[Jednozrna pšenica]]''' (''T. monococcum'') – jeste diploidna vrsta pšenice sa divljim i kultiviranim varijantama. Ova vrsta je odomaćena u isto vrijeme kao i dvozrna, ali nikad nije dosegla istu važnost u ljudskoj ishrani. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name = Belderok>{{Citation|author=Belderok Robert 'Bob'; Hans Mesdag; Dingena A Donner |year=2000|title= Bread-Making Quality of Wheat|publisher=Springer|page=3|ISBN = 0-7923-6383-3}}</ref> <ref name = Shewry>{{Citation|author=Peter R Shewry|year=2009|title=Wheat|journal=Journal of Experimental Botany|volume=60|issue=6|pages=1537–1553|DOI=10.1093/jxb/erp058}}</ref> <ref name="faostat567">{{cite web|title=FAOStat|url=http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567#ancor|access-date=27. 1. 2015|archive-date=19. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619130038/http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567#ancor|url-status=dead}}</ref> <ref name=OSU2009>{{cite web |title=World Wheat, Corn and Rice |publisher=Oklahoma State University, FAO Stat |url=http://nue.okstate.edu/crop_information/world_wheat_production.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610121002/http://www.nue.okstate.edu/Crop_Information/World_Wheat_Production.htm |archive-date=10. 6. 2015 |access-date=15. 1. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name=WheatBread>{{cite web|title=Bread Wheat|author=Curtis; Rajaraman; MacPherson|publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations|year=2002|url=http://www.fao.org/docrep/006/y4011e/y4011e00.htm}}</ref> <ref name="ardusda">"[http://www.ars.usda.gov/main/site_main.htm?modecode=12-35-45-00 Nutrient data laboratory]". Američko ministarstvo poljoprivrede.</ref> <ref name="Tanno">{{cite journal|author=Tanno K Willcox; G. Willcox|year=2006|title=How fast was wild wheat domesticated? |url=https://archive.org/details/sim_science_2006-03-31_311_5769/page/1886|journal=Science|volume = 311|issue= 5769|page= 1886|doi= 10.1126/science.1124635 |pmid= 16574859}}</ref> <ref name="ColledgeArchaeology2007">{{cite book|author=Sue Colledge, Univerzitet College, London. Institut za arheologiju|title=The origins and spread of domestic plants in southwest Asia and Europe|url=https://books.google.com/books?id=D2nym35k_EcC&pg=PA40|access-date=5. 7. 2011|year=2007|publisher=Left Coast Press|isbn=978-1-59874-988-5|pages=40–}}</ref> <ref name="sciencefromisrael">Feldman, Moshe, Kislev, Mordechai E.: [http://www.sciencefromisrael.com/app/home/contribution.asp?referrer=parent&backto=issue,2,14;journal,9,41;linkingpublicationresults,1:300170,1 ''Domestication of emmer wheat and evolution of free-threshing tetraploid wheat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206013930/http://www.sciencefromisrael.com/app/home/contribution.asp?referrer=parent&backto=issue,2,14;journal,9,41;linkingpublicationresults,1:300170,1 |date=6. 12. 2013 }} u: "A Century of Wheat Research-From Wild Emmer Discovery to Genome Analysis", Israel Journal of Plant Sciences, Volume 55, Number 3 - 4 / 2007, str. 207 - 221, objavljeno na internetu 3. novembra 2008.</ref> <ref name="Hogan">C. Michael Hogan. 2013. [http://www.eoearth.org/view/article/51cbf3547896bb431f6ac8f3/ ''Wheat''. Encyclopedia of Earth. National Council of Science and the Environment.] ur. Lakhdar Boukerrou</ref> <ref name="Heun">{{cite journal|author=Heun MR|display-authors=etal|year=1997 |title=Site of Einkorn Wheat Domestication Identified by DNA Fingerprinting | url =https://archive.org/details/sim_science_1997-11-14_278_5341/page/1312|journal= Science | volume = 278 | issue = | pages = 1312–4 | doi = 10.1126/science.278.5341.1312}}</ref> <ref name="ozkan">{{cite journal | url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/content/full/19/10/1797 | pmid=12270906 | volume=19 | issue=10 | title=AFLP analysis of a collection of tetraploid wheats indicates the origin of emmer and hard wheat domestication in southeast Turkey | datum=1. 10. 2002 | pages=1797–801 | author=Ozkan H; Brandolini A; Schäfer-Pregl R; Salamini F | journal=Molecular Biology and Evolution | doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004002 }}</ref> <ref name="Diamondj">Diamond J (1997): ''Guns, Germs and Steel, A short history of everybody for the last 13,000 years.'' Viking UK Random House, {{ISBN|0-09-930278-0}}</ref> <ref name="Grundas">Grundas ST: Chapter: Wheat: The Crop, u: ''Encyclopedia of Food Sciences and Nutrition'' str. 6130, 2003; Elsevier Science Ltd</ref> <ref name="Sheffield">{{cite web |url=http://www.sheffield.ac.uk/archaeology/research/wheat/wheat2 |title=the science in detail&nbsp;– Wheats DNA&nbsp;– Research – Archaeology – The University of Sheffield |publisher=Sheffield.ac.uk |datum=19. 7. 2011 |access-date=27. 5. 2012 }}</ref> <ref name="belderokb">Belderok B ''et al.'' (2000): ''Bread-Making Quality of Wheat'' Axel Springer AG, str. 3 {{ISBN|0-7923-6383-3}}</ref> <ref name=Hancock>Hancock, James F. (2004) ''Plant Evolution and the Origin of Crop Species''. CABI Publishing. {{ISBN|0-85199-685-X}}.</ref> <ref name="abramm">Mike Abram za Farmers' Weekly. 17. maj 2011. [http://www.fwi.co.uk/articles/17/05/2011/126829/hybrid-wheat-to-make-a-return.htm Hybrid wheat to make a return]</ref> <ref name="spiegelb">Bill Spiegel za agriculture.com, 11. mart 2013. [http://www.agriculture.com/crops/wheat/technology/hybrid-wheats-comeback_147-ar30398 Hybrid wheat's comeback] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316054709/http://www.agriculture.com/crops/wheat/technology/hybrid-wheats-comeback_147-ar30398 |date=16. 3. 2014 }}</ref> <ref name="hybridwheat">{{Cite web |url=http://www.hybridwheat.net/anglais/growing-hybrid-wheat-in-europe/history-of-hybrid-wheat/history-of-hybrid-wheat-627.aspx |title=History of hybrid wheat |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131218051925/http://www.hybridwheat.net/anglais/growing-hybrid-wheat-in-europe/history-of-hybrid-wheat/history-of-hybrid-wheat-627.aspx |archive-date=18. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name=Bajaj>Bajaj, Y. P. S. (1990) ''Wheat''. Springer. str. 161-63. {{ISBN|3-540-51809-6}}.</ref> <ref name="Amarjitb">Basra, Amarjit S. (1999) ''Heterosis and Hybrid Seed Production in Agronomic Crops''. Haworth Press. str. 81-82. {{ISBN|1-56022-876-8}}.</ref> <ref name="bsagro">{{cite web|url=http://bs-agro.com/index.php/news/other-countries/6512-u-s-australia-india-partnership-to-develop-climate-resilient-varieties-of-rice-and-wheat|title=USA: U.S., Australia, India partnership to develop climate-resilient varieties of rice and wheat|publisher=Bs-agro.com|datum=24. 5. 2013|access-date=5. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203154606/http://bs-agro.com/index.php/news/other-countries/6512-u-s-australia-india-partnership-to-develop-climate-resilient-varieties-of-rice-and-wheat|archive-date=3. 12. 2013|url-status=dead}}</ref> <ref name=LundinWijmenga2015>{{cite journal|author=Lundin KE, Wijmenga C.|title=Coeliac disease and autoimmune disease-genetic overlap and screening|journal=Nat Rev Gastroenterol Hepatol |volume=12 |issue=9 |pages=507–15 |datum =1. 9. 2015|pmid=26303674|doi=10.1038/nrgastro.2015.136}}</ref> <ref name=Fasano2005Pediatric>{{cite journal |author= Fasano A |title= Clinical presentation of celiac disease in the pediatric population |journal= Gastroenterology |volume= 128|issue= 4 dod. 1|pages= S68-73 |datum =1. 4. 2005 |pmid=15825129 |doi= 10.1053/j.gastro.2005.02.015}}</ref> <ref name=ElliBranchi>{{cite journal |authors= Elli L, Branchi F, Tomba C, Villalta D|display-authors=etal| title = Diagnosis of gluten related disorders: Celiac disease, wheat allergy and non-celiac gluten sensitivity |journal=World J Gastroenterol |volume=21 |issue=23 |pages= 7110–9 |datum= 1. 6. 2015|pmid=26109797 |pmc=4476872 | doi=10.3748/wjg.v21.i23.7110}}</ref> <ref name="CatassiBai2013">{{cite journal|authors=Catassi C, Bai J, Bonaz B, Bouma G|display-authors=etal|title=Non-celiac gluten sensitivity: the new frontier of gluten related disorders|journal=Nutrients|volume=5|issue=10|year=2013|pages=3839–3853|issn=2072-6643|doi=10.3390/nu5103839|pmid=24077239}}</ref> <ref name=LudvigssonLeffler>{{cite journal |author=Ludvigsson JF, Leffler DA, Bai JC, Biagi F|display-authors=etal|title=The Oslo definitions for coeliac disease and related terms |journal=Gut |volume=62 |issue=1 |pages=43–52 | datum=1. 1. 2013 |pmid=22345659 |pmc=3440559 |doi=10.1136/gutjnl-2011-301346}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Triticum}} *dipl. ing. Milena Marković: [http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/vrste-psenice-i-genetski-modifikovana-psenica Vrste pšenice i genetski modifikovana pšenica], Tehnologija hrane, {{simboli jezika|sr|srpski}} * [http://sllist.ba/glasnik/2011/broj6/broj.htm Pravilnik o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u Bosni i Hercegovini]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110520051500/http://sllist.ba/glasnik/2011/broj6/broj.htm |date=20. 5. 2011 }}, Sl. novine broj 6/11 od 25. januara 2011, {{simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://sortnalistabih.uzzb.gov.ba/sorte.php?id=122 Spisak sorti tvrde pšenice (''Triticum durum'' Desf.) u Bosni i Hercegovini]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210507005026/http://sortnalistabih.uzzb.gov.ba/sorte.php?id=122 |date=7. 5. 2021 }}, {{simboli jezika|bs|bosanski}} [[Kategorija:Žitarice]] [[Kategorija:Poaceae]] 27v2s9gx7qkuhe75ieems02drocc567 0 39691 3848124 3655791 2026-05-20T21:04:33Z Palapa 383 3848124 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|56}}Godina '''56. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U [[Rimska Republika|Rimskoj republici]] bila je poznata kao '''Godina konzulstva Lentula i Filipa'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, '''godina 698. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]''''' ). Oznaka 56. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 56. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|56 BC}} btiweft2gb2f7k9zel5bsan5akfspsb 0 39693 3848123 3654973 2026-05-20T21:02:11Z Palapa 383 3848123 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|58}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''58. p.''' '''n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina konzulstva Pizona i Gabinija'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, '''godina 696. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 58. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} [[Datoteka:Caesar_campaigns_gaul-en.svg|mini|Mapa [[Galski ratovi|Galskih ratova]] (58–50. p.n.e.)]] == 58. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|58 BC}} isdljcl29i999a2mbchj7f2145j6r8d 0 40045 3848119 3655795 2026-05-20T20:46:26Z Palapa 383 3848119 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|401}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina 401. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina tribunata Potitusa, Kosusa, Kamila, Ambusta, Mamercinusa i Iullusa<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 353. Ab urbe condita). Oznaka 401. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 401. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 67phecjwri94q5gqkkj5bx8kcn46w4d 0 40046 3848117 3655794 2026-05-20T20:42:09Z Palapa 383 3848117 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|402}}Godina 402. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina tribunata Ahale, Kornuta, Fidenasa, Kapitolina, Eskvilina i Fidenasa<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 352. Ab urbe condita). Oznaka 402. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 402. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} jpgt51bll5apjre3fl5qt5mcpf16ne2 0 40058 3848116 3656201 2026-05-20T20:40:09Z Palapa 383 3848116 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|414}}Godina 414. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina tribunata Kosa, Ambusta, Potitusa i Albinusa<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, godina 340. Ab urbe condita). Oznaka 414. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 414. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 008bj6k360kq70sphen2hfq64s8xi8h 0 57163 3848133 3690055 2026-05-20T21:56:38Z K7yz3 171870 3848133 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Masters of the universe franchise logo.png|mini]] '''Gospodari svemira''' (eng. ''Masters of the Universe'') je američka serija igračaka iz osamdesetih godina koju je stvorio [[Mattel]]. Prvi put se pojavila u tadašnjoj SFRJ pred sami kraj serije, u obliku originalnih igračaka, sedmičnih stripova u ''Politikinom Zabavniku,'' vanrednih izdanja u kojima su prevođeni stripovi koje su izdavali ''Star Comics'' i ostali izdavači, te i u obliku crtane serije koju je producirao studio ''Filmation.'' Početkom devedesetih godina, Mastersi, kako su ih nazivala djeca, zamijenjeni su novim dječjim zanimacijama poput ''Nindža kornjača'' i ''Evoksa.'' ==Strip ''Hi-men i Gospodari svemira'' u ''Politikinom Zabavniku''== Sedmični strip ''Hi-men i Gospodari svemira'' pojavio se prvi put u broju 1881 Politikinog Zabavnika, izdatog 1988. godine. Završio je u broju 1999 ovog magazina, izdatog 1990. godine. Poslije toga se pojavio u Zabavniku u brojevima 2007 i 2008 (epizoda ''Kraljica leda''), te u brojevima 2025 i 2026 (epizoda ''Divljine Naksosa''), izdatih kasnije iste godine.<ref name="forum.stripovi.com">{{Cite web |url=http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=24566&#571517 |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071009035321/http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=24566&#571517 |archive-date=9. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Ovi stripovi bili su prevodi stripova koji su se pojavljivali u dnevnim novinama po svijetu i štampani su svake sedmice na dvije strane u boji, izuzev stripova u brojevima 2007 i kasnije koji su objavljeni kao središnji stripovi u pomenutim izdanjima ''Zabavnika.'' ==Specijalna izdanja ''Politikinog Zabavnika''== Nakon pojave sedmičnog stripa počela su i specijalna izdanja u kojima su se prevodili ''Marvelovi'' stripovi u izdanju ''Star Comics.'' Nakon što je ova serija završila, objavljeno je nekoliko izdanja od ostalih izdavača. Ukupno je izašlo najmanje osamnaest brojeva. ===Prevodi izdanja ''Star Comics''=== {| class="wikitable" !Naslovna stranica prevoda !! Naslov !! Izvorni naslov<ref name="He-Man.Org">{{Cite web |url=http://www.he-man.org/primary_sects/comics/html/comics/motu_marv/marv_index.shtml |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070611085629/http://www.he-man.org/primary_sects/comics/html/comics/motu_marv/marv_index.shtml |archive-date=11. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> !! Objavljen dana |- | || || The Coming of Hordak! || |- | || || Falling Stars || |- | || || The Garden of Evil || |- | || || Snakes Alive! || |- | || || Monstroid || |- | || || From Here to Eternia || |- | || || Long Live the King || |- | || || The Getaway || |- | || || The Hate Stones || |- | || || Courage || |- | || || Whose Enemy Am I Anyway? || |- | || || Lifetime, Part 1 || |- | || || Lifetime, Part 2 || |- | || || Masters of the Universe: The Motion Picture Comic Adaptation || |- |} ==Crtana serija ''He-Man i Gospodari svemira''== Crtana serija [[He-Man i Gospodari svemira]] (eng. ''He-Man and the Masters of the Universe'') u sinhronizaciji Televizije [[Zagreb]] pojavila se također u ovo doba. Nakon što je uvodno "...and the Masters of the Universe!" sinhronizovano sa „i Gospodari svemira!”, nailazimo na dva prevoda Adamovog uvoda, koja su izvodili različiti glumci: {{citat|Ja sam Adam, princ Eternije, branilac tajne dvorca Siva Lubanja. Ovo je Straško, moj hrabri prijatelj. '''Tajne neograničene moći stekao sam onog dana kad''' sam isukao svoj mač i uzviknuo: „Sive Lubanje silom! Ja imam moć!“ Straško je postao Borbeni Mačak, '''a ja sam postao He-Man,''' najmoćniji čovjek u svemiru! Samo još troje zna moju tajnu: Čarobnica, Čovjek-Oružje, i Orko. Mi zajednički branimo dvorac Siva Lubanja od zlih sila koje predvodi Skeletor!}} {{citat|Ja sam Adam, princ Eternije, branilac tajne dvorca Siva Lubanja. Ovo je Straško, moj hrabri prijatelj. '''Tajnom neograničene moći ovladao sam onoga dana kada''' sam isukao svoj mač i uzviknuo: „Sive Lubanje silom! Ja imam moć!“ Straško je postao Borbeni Mačak, '''a ja - He-Man,''' najmoćniji čovjek u svemiru! Samo još troje zna moju tajnu: Čarobnica, Čovjek-Oružje, i Orko. Mi zajednički branimo dvorac Siva Lubanja od zlih sila koje predvodi Skeletor!}} Slijedi nepotpuna tabela epizoda koje su prikazane: {| class="wikitable" ! Naslov !! Izvorni naslov<ref name="He-Man.Org Filmation Episode List">{{Cite web |url=http://www.he-man.org/cartoon/episode_reviews/index.php?brandID=1 |title=Arhivirana kopija |access-date=22. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070624101132/http://he-man.org/cartoon/episode_reviews/index.php?brandID=1 |archive-date=24. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> !! Datum prikazivanja na TVZ |- | || She-Demon of Phantos || |- | || The Time Corridor || |- | || Colossor Awakes || |- | || Wizard of Stone Mountain || |- | || Trouble in Arcadia || |- | || City Beneath the Sea || |} == Reference == <div class="references"> {{reference}} </div> == Također pogledajte == * [[Spisak likova iz Gospodara svemira]] ==Vanjski linkovi== *[http://www.he-man.org He-Man.org] *[http://www.masterscast.com/ Masters Cast] *[http://www.imdb.com/title/tt0126158/ IMDb profil] [[Kategorija:Gospodari svemira]] 38g5rh8l8g7dfyikii28pd04u4gcwn8 0 70444 3847980 3766917 2026-05-20T12:28:44Z NeptuneBot 126033 /* Imovinska prava */ pravopis, replaced: sa C → s C using [[Project:AWB|AWB]] 3847980 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Copyright.svg|mini|desno|Simbol ''copyright''-a "&copy;" koristi se kako bi se ukazalo da je neko djelo zaštićeno autorskim pravom]] '''Autorsko pravo''' je pravo koje uživaju ('''''autori''''') književnih, naučnih i umjetničkih djela ('''''autorska djela'''''), a koje im daje isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela, a uključuje i sastav zaštite tih prava. U objektivnom smislu, ono je sastav pravnih pravila i načela koje reguliraju prava koje zakon dodjeljuje autoru djela. Autoru pripada autorsko pravo na njegovo autorsko djelo činom samog ostvarenja djela i, za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne podliježe nikakvom administrativnom ili registracijskom postupku. Njime se ne štiti ideja nego djelo koje je izražaj ideje ljudskog uma, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražaja. Autorskom pravu '''srodna prava''' odnose se na prava i sastav pravne zaštite umjetničkog izražaja, te zaštite organizacijskih, poslovnih i financijskih ulaganja u izvođenje, proizvodnju, distribuciju i radiodifuziju autorskih djela, a obuhvaćaju: * prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama; * prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima; * prava filmskih producenata (proizvođača videograma) na njihovim videogramima; * prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima; * prava izdavača na njihovim izdanjima; * prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka. Područje srodnih prava ubrzano se razvilo u proteklih 50 godina. Srodna prava razvila su se uz autorsko pravo i najčešće su vezana uz omogućavanje saopćavanje autorskog djela javnosti. Autorsko pravo i srodna prava ključni su za ljudsko stvaralaštvo, jer pružaju autorima poticaj u obliku priznanja i novčanih naknada, a s druge strane pružaju im određenu sigurnost da se njhova djela mogu distribuirati bez bojazni od neovlaštenog umnožavanja ili piratstva, a ukoliko do toga dođe, osigurana im je određena autorskopravna zaštita. Autorsko pravo karakteristično je za [[Evropa|evropski]] pravni krug (prvenstveno se razvilo u [[Francuska|francuskom]] pravu). U [[angosaksonsko pravo|anglosaksonskom pravu]] (''common law'') koristi se pojam '''''copyright'''''. Temeljna razlika između autorskog prava i copyrighta je ta, što je prvo utemeljeno na ideji osobnog prava autora kod kojeg postoji veza između autora i njegove tvorevine, dok se copyright ograničava striktno na djelo kao takvo. == Pravni izvori == Kao dio [[međunarodno privatno pravo|međunarodnog privatnog prava]], autorsko pravo i srodna prava, dijela pravnog područja [[intelektualno vlasništvo|intelektualnog vlasništva]], imaju naglašeno međunarodnopravno obilježje. Međutim, kao dio unutrašnjeg prava, svaka [[država]] donosi i vlastite unutrašnje propise koje uređuju ovo područje. === Međunarodne konvencije i ugovori === * [[Bernska konvencija o zaštiti književnih i umjetničkih djela]] (''Bernska konvencija'') * Univerzalna konvencija o autorskom pravu prema izvornom tekstu (''Univerzalna konvencija-Ženeva'') * Univerzalna konvencija o autorskom pravu revidirana u Parizu (''Univerzalna konvencija-Pariz'') * Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (''Konvencija o osnivanju WIPO'') * Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (''Rimska konvencija'') * Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita (''Satelitska konvencija'') * Konvencija o zaštiti proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma (''Fonogramska konvencija'') * Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva Svjetske trgovinske organizacije (''Sporazum TRIPS '') * Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (''WIPO Ugovor o autorskom pravu'') * Ugovor o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (''WIPO Ugovor o izvedbama i fonogramima'') === [[Direktiva|Direktive]] [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] i [[Vijeće EU|Vijeća EU]] === * Direktiva Vijeća 91/250/EEC od 14. maja 1991.o zakonskoj zaštiti kompjuterskih programa * Direktiva Vijeća 92/100/EEC od 19. decembra 1992. koja se odnosi na pravo iznajmljivanja i pravo posuđivanja te na određena prava srodna autorskom pravu u području intelektualnog vlasništva * Direktiva Vijeća 93/83/EEC od 27. septembra 1993. o koordinaciji nekih pravila koja se odnose na autorsko pravo i srodna prava primjenljivih na satelitsku radiodifuziju i kablovsku * Direktiva Vijeća 93/98/EEC od 29. oktobra 1993. kojom se harmonizira rok zaštite autorskog prava i nekih srodnih prava * Direktiva 96/9/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća od 11. marta 1996. o zakonskoj zaštiti baza podataka * Direktiva 2001/29/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća od 22. maja 2001. o harmonizaciji određenih aspekata autorskog prava i srodnih prava u informatičkom društvu * Direktiva 2001/84/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća od 27. septembra 2001. o pravu slijeđenja u korist autora umjetničkog djela == Autorsko djelo == '''Autorsko djelo''' je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, naučnog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. Prema tome, bitne karakteristike, da bi se neko djelo smatralo autorskim, su: * '''''originalnost''''' intelektualnog (kreativnom) ostvarenja, odnosno ostvarenja ljudskog duhovnog stvaralaštva - originalnost (izvornost) u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna originalnost (izvornost), odnosno novost u subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo * '''''književno, naučno ili umjetničko područje''''' djela - navedena sintagma ima u autorskom pravu značajno šire značenje, nego što u teoriji [[književnost]]i znače [[književno djelo|književna djela]], a u [[historija umjetnosti|historije umjetnosti]] [[umjetničko djelo|umjetnička djela]]. Autorskopravnu zaštitu uživaju izražaji, što podrazumijeva vidljiv oblik (formu) određene ideje koja se postiže pomoću različitih sredstava izražavanja, kao što su npr. pisana ili govorena riječ, pokret tijela, zvuk, kao različiti dvodimenzionalni ili trodimenzionalni oblik. Autorska djela jesu osobito: * jezična djela (pisana djela, govorna djela, kopmjuterski programi) - npr. [[roman]]i, [[pjesma|pjesme]], priručnici, novine; * muzička djela, s riječima ili bez riječi; * dramska i dramsko-muzička djela; * koreografska i pantomimska djela; * djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti; * djela arhitekture * djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna; * fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom; * audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju) - u pravilu [[film]]ovi; * kartografska djela; * prikazi naučne ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr. Prijevodi, prilagodbe, muzičke obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićeni su kao samostalna autorska djela. Prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva zaštićeni su osim ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni. Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe kao što su [[enciklopedija|enciklopedije]], [[zbirka|zbirke]], [[antologija|antologije]], eletroničke baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata čine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zaštićene su kao takve. Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo prikazivanje javnosti plaća naknada kao za prikazivanje javnosti zaš­tićenih autorskih djela. == Nosioci autorskog prava i srodnih prava == Nosilac autorskog prava je [[fizička osoba]] - '''autor''' - koja je stvorila originalnu intelektualnu tvorevinu (autorsko djelo), koja ima individualni karakter i koja je na neki način izražena. Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu činom ostvarenja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti, kao što su npr registracija ili depozit djela. Autorom se smatra osoba čije je ime, pseudonim ili znak na uobičajen način označen na primjercima djela dok se ne dokaže suprotno. Ako je više autora učestvovalo u izradi djela radi se o koautorskom djelu. Ako je tako ostvareno djelo nedjeljiva cjelina, koautorima pripada zajedničko autorsko pravo na stvorenom djelu. Ako dva ili više autora sastave svoja djela radi njihovog zajedničkog korištenja, svaki od autora zadržava autorsko pravo na svojem autorskom djelu. Nosiocem drugih srodnih prava može biti svaka fizička i pravna osoba, osim prava umjetnika izvođača koje, po svojoj naravi, pripada fizičkoj osobi koja izvede djelo iz književnog ili umjetničkog područja ili izražaje folklora. == Sadržaj autorskog prava == Autorsko pravo sadrži: * '''moralna prava autora''' - štite osobne i duhovne veze autora s njegovim djelom, * '''imovinska prava autora''' - štite imovinske interese autora u pogledu korištenja njegovih djela, * '''druga prava autora''' - štite ostale interese autora u pogledu njegovog djela. Autorsko pravo ne štiti ideje, naučna otkrića, postupke, metode rada i matematičke koncepte, službene tekstove iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva (npr. pravne propise, upravne akte, sudske presude), kao i njihove zbirke koje su objavljene radi službenog informiranja javnosti (npr službena glasila), dnevne novosti (avazi) i druge vijesti koje imaju karakter obične medijske informacije. === Moralna prava === Moralna prava autora obuhvataju: * Pravo prve objave – autor ima pravo odlučiti kada i kako će njegovo djelo postati pristupačno javnosti, * Pravo na priznanje autorstva – autor ima pravo biti priznat i označen kao autor djela (pravo paterniteta), te je svaka osoba koja se javno koristi autorskim djelom dužna na odgovarajući način naznačiti autora djela (na primjer na grafičkom izdanju djela, na programu koncertne izvedbe djela i sl.), osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden. * Pravo na poštovanje autorskog djela i čast ili ugled autora – autor ima pravo usprotiviti se svakom deformiranju, sakaćenju ili drugoj izmjeni svojeg djela (pravo integriteta) i svakom korištenju djela koji ugrožava njegov čast ili ugled (pravo na reputaciju), * Pravo pokajanja – autor ima pravo opozvati pravo korištenja djela i spriječiti njegovo daljnje korištenje uz popravljanje štete korisniku toga prava, ako bi daljnje korištenje štetilo njegovoj časti ili ugledu. Time se uvažava činjenica da je autorsko djelo odraz autorove osobnosti, slijedom čega se autoru daje pravna mogućnost da na specifičan način utiče na buduće korištenje svojega već objavljenog ili izdanog djela. Pravo pokajanja traje za života autora i on ga se ne može odreći. === Imovinska prava === Imovinska prava su isključiva prava autora, jer autor može odobriti ili zabraniti korištenje svog djela na bilo koji način. Time se potvrđuje apsolutnost (djelovanje prema svima) autorskih imovinskih prava koja osobito obuhvaćaju pravo reproduciranja (umnožavanja), pravo distribucije (stavljanja u promet), pravo oglašavanja u javnosti te pravo prerade. Ona obuhvataju svaki oblik iskorištavanja autorskog djela kod kojeg dolazi do izražaja potreba za zaštitom imovinskih interesa autora. Imovinska prava autora prava manifestiraju se posebno kao: * pravo reproduciranja (pravo umnožavanja) – pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. * pravo distribucije (pravo stavljanja u promet) i iznajmljivanje - pravo distribucije je isključivo pravo stavljanja u promet originala ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi način. Iznajmljivanje označava davanje na korištenje originala ili primjeraka djela u ograničenom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne fajde (koristi). * pravo saopćavanja autorskog djela javnosti obuhvata: ** pravo javnog izvođenja (npr. izvođenje u živo na priredbi ili koncertu, recitiranjem ili sviranjem i pjevanjem), ** pravo javnog prikazivanja scenskih djela (npr. scenska izvedba dramskog djela u pozorištu/teatru), ** pravo javnog prenošenja (npr. kada se muyičko djelo koje se javno izvodi uživo u koncertnoj dvorani, u isto vrijeme saopćava javnosti izvan prostora te dvorane pomoću zvučnika ili na ekranu), ** pravo javnog izvođenja fiksiranog djela (npr. puštanje muzike s CD-a putem muzičkih linija i CD playera), ** pravo javnog prikazivanja, ** pravo radiodifuzijskog emitiranja, ** pravo radiodifuzijskog reemitiranja (slučaj kada se djelo koje je primarno emitirala jedna organizacija za radiodifuziju istodobno u cijelosti i u neizmijenjenom obliku reemitira putem kablovske mreže ili od strane druge organizacije za radiodifuziju), ** pravo javnog izvođenja radiodifuzijskog emitiranja (slučajevi javnog izvođenja kao što su npr. oni kada se u ugostiteljskom objektu javno izvodi muzika sa radija ili televizije bez naplate ulaznica), ** pravo stavljanja na raspolaganje javnosti (pravo izvođenja u javnosti putem [[Internet]]a ili druge slične muzičke digitalne mreže). * pravo prerade - isključivo je pravo na prevođenje, prilagođavanje, muzičku obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela. === Druga prava === Tzv. «druga prava autora» su prava koja nose obilježja i imovinskih i moralnih prava, a ne mogu se svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Ona obuhvaćaju prava na naknadu, pravo slijeđenja (pravo autora na odgovarajući udio od prodajne cijene, ostvarene svakom preprodajom originala njegova likovnog djela koja uslijedi nakon prvog otuđenja djela od strane autora) i ostala druga prava autora (pravo pristupa djelu, pravo zabrane javnog izlaganja djela) == Ograničenja autorsko pravo == Objavljenim autorskim djelom može se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima kada to zakon izričito dopušta: # privremene radnje reproduciranja autorskog djela # reproduciranje autorsko djelo - fizička osoba može reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu ako to čini za privatno korištenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito korištenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti. Nije dopušteno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, notnih zapisa, elektroničkih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta. # efemerne snimke - organizacija za radiodifuziju koja ima odobrenje za emitiranje autorskog djela može snimiti to djelo vlastitim sredstvima na nosač zvuka, slike ili teksta za potrebe vlastitog emitiranja # javni arhivi, javne biblioteke, obrazovne i naučne ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (merhametske) ustanove, a koje svoje usluge ne naplaćuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najviše jednom primjerku # korištenje autorskog djela u nastavi ili naučnom istraživanju, sudskim i upravnim odlukama, u svrhu informiranja javnosti # citati - dopušteno je doslovno navođenje odlomaka autorskog djela koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi naučnog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora # dopušteno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smještena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i iznošenje javnosti takvih reprodukcija. # dopuštena je prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a uz navođenje djela koje se prerađuje i njegovog autora == Vremensko ograničenje autorskog prava == Autorsko pravo '''traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti''', bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno. Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu te objavljeno pod pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje '''[[javno dobro]]''', te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora. == Kompjuterski programi == Kompjuterski programi su također zaštićeni zakonom kao jezična djela. Zaštićeni su izvorni programi, no ne i ideje i načela na kojima se oni zasnivaju. Poslodavci su isključivi vlasnici imovinskih prava programa koje su napravili uposlenici, no samo onih stvorenih u izvršenju obveza ili po uputi poslodavca (ne i onih stvorenih npr. u slobodno vrijeme). Autor ima isključivo pravo reproduciranja, prilagođavanja i distribucije kompjuterskih programa, što može odobriti i drugima. Ovlašteni korisnici kompjuterskih programa također mogu ograničeno reproducirati, prilagođavati i analizirati programe kako bi ih mogli koristili. Ograničeno dekompiliranje je dozvoljeno u svrhu postizanja interoperatibilnosti. Povredom prava na kompjuterskom programu se posebice smatraju distribucija primjeraka kojima je povrijeđeno tuđe pravo, komercijalno korištenje te korištenje sredstava za neovlašteni pristup programima. == Također pogledajte == * [[Intelektualno vlasništvo]] * [[Javno dobro]] {{Commonscat|Copyright}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Autorsko pravo]] ifvkoipp5d5kenxflj29coxpuz1lxqf 0 75334 3848182 3841949 2026-05-20T23:44:51Z Mhare 481 3848182 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}} {{Šablon:Psihologija bočna traka}} Emocije se često miješaju sa osjećajima. '''Osjećaji (senzacije)''' su psihički procesi koji su vezani sa [[Čulo|čula]]. Oni su odraz naše objektivne stvarnosti i imaju objektivan karakter. Emocije imaju subjektivan karakter. Odnose se na našu ličnost. Direktno doživljavanje sebe predstavlja naš stav ili odnos prema objektu.Svijet koji nas okružuje je stalno u nekom kontaktu sa nama.Na taj način mi stalno,spontano izražavamo naš odnos ili stav. Objekat sa kojim smo u kontaktu, doživljavamo ga na različite načine, kao npr: može nam se svidjeti ili ne, može nas razveseliti, naljutiti itd. Osjećajući te osobine koje objekat izaziva, doživljavamo prijatnost ili neprijatnost. Emocije su specifičan [[odnos]] osobe prema sebi, konkretnim predmetima ili pojavama i prema drugim ljudima. Emocije se javljaju kada je za nas nešto važno. Pojavu emocija ne može izazvati neko drugi.<ref>{{Cite book|title=Medicinska psihologija i pedagogija|last=Kalaš Dženana|first=Mirjana Mavrak|publisher=Grafičko-izdavačka kuća "Oko" d.d. Sarajevo|year=1997|isbn=|location=Sarajevo|pages=82}}</ref> Emocije afirmišu ili ugrožavaju [[ličnost]] osobe te im je najvažnija funkcija akcija - reagovanje na emociju. == Vrste emocija == * [[Strah]]: Strah je jedina urođena emocija kod [[čovjek]]a koja se javlja kao reagovanje na situacije koje se ocjenjuju kao opasne. Osjećanje strahovanja je korisno jer nas opominje na opasnost i aktivira organizam na akciju. * [[Ljutnja]]: Na istu situaciju možemo imati osjećanje strahovanja ili ljutnje što zavisi od procjene snage koju čovjek ima. Ako je ta situacija opasnija od njegovih snaga, onda se boji, a ako procjeni da je njegova snaga veća od opasnosti onda se ljuti. Ispoljavanje ovih emocija je najčešće agresivno. * [[Raspoloženje]]: To su osjećanja koja doživljavamo kada su produžene situacije mentalnih predstava o doživljaju sa sjećanjem. * [[Radost]] se javlja kad postignemo neki uspjeh, ostvarimo neki cilj ili želje. * [[Tuga]] se javlja kad izgubimo nešto što je za nas bilo vrijedno i važno. I tuga je emocija koja nas manje potiče na akciju. Emocije mogu biti i: * Adekvatne: Naš emocionalni doživljaj je adekvatan situaciji na koju reagujemo i po kvalitetu i po intenzitetu i po dužini trajanja. * Suprimirane: Izražavanje naših emocija je prigušeno našim odgojem, zabranama u djetinjstvu pri formiranju referentnog okvira. Kao posljedica toga dešava se da neke emocije ili sve nismo u stanju izraziti. * Eskalirane: Izražavanje naših emocija je prenaglašeno pojačano jer smo u odgoju tokom formiranja referentnog okvira dobili dozvolu i poticaj za izražavanje emocija. Prema jačini i trajanju: * Afekti: Svaka emocija postaje afekt kada se razvije do velikog intenziteta. Pri afektu nam je jako smanjena svjesna kontrola sopstvenih postupaka. [[Afekt]] je izuzetno jak, ali kratko traje. U stanju smo uraditi i reći stvari zbog kojih se kasnije kajemo. * Strasti su kada emocije imaju veliku jačinu i dugo traju. To je pretjerana emocionalna usmjerenost na neke sadržaje. * Raspoloženja su emocije blagog intenziteta, a mogu dugo da traju. Osnovna karakteristika im je da su prijatna ili neprijatna. Poremećaji emocionalnog zivota čovjeka: * [[Depresija]]: Bolesnik je tužan, neveseo, bezvoljan, opsjednut crnim mislima pun sumanutih ideja, sklon suicidu * [[Euforija]]: Pretjerana veselost bezbrižnost, logoereičnost. Kvalitativni poremećaji: * [[Paratimija]]: Pojava kad određena osjećanja izazivaju suprotna osjećanja. Ono što izaziva tugu izaziva radost i obratno. * [[Paramimija]]: Pojava kad se ispoljavanje osjećanja javlja suprotno od onog što osjećamo. Osoba se smije iako osjeća tugu. == Također pogledajte == * [[Endokrinologija]] * [[Strah]] {{Osjećaji}} {{Commonscat|Emotions}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Mentalni sadržaj]] [[Kategorija:Ljudsko ponašanje]] [[Kategorija:Mentalna stanja]] m1rnnbg2svqrkc9hdl8doekj1guxn5p 0 75826 3847973 3807176 2026-05-20T12:06:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847973 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Preuređivanje}}{{Standardi}} {| align="right" border="0" cellspacing="2" |- | colspan="2" style="background:#ccccff;" align="center" | '''Psihijatrijska bolnica Trenton''' |- | style="background:#f2f2f4;" | Zvanični naziv: | Trenton Psychiatric Hospital |- | style="background:#f2f2f4;" | Država: | [[Sjedinjene Američke Države]] |- | style="background:#f2f2f4;" | Savezna država: | [[New Jersey]] |- | style="background:#f2f2f4;" | Okrug: | [[Mercer (okrug)|Mercer]] |- | style="background:#f2f2f4;" | Otvorena: | 1848. |- | valign="top" style="background:#f2f2f4;" | Adresa: | P.O. Box 7500<br /> West Trenton<br /> New Jersey 08628 |} '''Psihijatrijska bolnica Trenton''' državna je psihijatrijska ustanova smještena u gradovima [[Trenton (New Jersey)|Trenton]] i Ewing, u saveznoj državi [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države]]. U ranijim periodima djelovala je pod nazivima ''Državna bolnica New Jersey u Trentonu'' , a prvobitno je osnovana kao ''Državni azil za duševne bolesnike New Jerseya''.<ref>{{Cite web|url=http://nj.gov/humanservices/dmhs/oshm/tph/|title=Department of Human Services {{!}} Trenton Psychiatric Hospital|last=jdecola|website=nj.gov|access-date=26. 1. 2026|archive-date=11. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180711154219/https://www.nj.gov/humanservices/dmhs/oshm/tph/|url-status=dead}}</ref> Bolnicu je 15. maja 1848. godine osnovala Dorothea Lynde Dix. Bila je to prva javna psihijatrijska bolnica u saveznoj državi New Jersey, kao i prva psihijatrijska ustanova projektovana prema principima [[Plan Kirkbride|Kirkbrajdovog plana]]. Arhitekta bolničkog kompleksa bio je John Notman, [[Škotska|škotsko]]-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] arhitekta.<ref>{{Cite book|last=Yanni|first=Carla|url=https://books.google.ba/books/about/The_Architecture_of_Madness.html?id=fJOC_rSW1kgC&redir_esc=y|title=The Architecture of Madness: Insane Asylums in the United States|date=2007|publisher=U of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-4939-6|language=en}}</ref> [[Datoteka:New Jersey state lunatic asylum, Trenton - Engraving.jpg|mini|262x262piksel|Psihijatrijska bolnica Trenton]] Tokom mandata prvog upravnika bolnice, dr. Horacea A. Buttolpha, u ustanovu je primljeno i liječeno 86 pacijenata. Godine 1907. dužnost medicinskog direktora preuzeo je dr. Henry Cotton.<ref>{{Cite journal|date=1999|title=Trenton Psychiatric Hospital|url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.156.12.1982|journal=American Journal of Psychiatry|volume=156|pages=1982–1982|doi=10.1176/ajp.156.12.1982}}</ref> Zastupajući teoriju prema kojoj su infekcije osnovni uzrok mentalnih bolesti, Cotton je naložio uklanjanje zuba i drugih dijelova tijela za koje se smatralo da mogu postati izvor infekcije kod pacijenata. Ove prakse dovele su do stotina smrtnih slučajeva i hiljada trajno osakaćenih i mutiliranih pacijenata. Takvo naslijeđe nije prestalo njegovim odlaskom iz Trentona 1930. godine niti njegovom smrću 1933. godine; naprotiv, vađenje zuba pacijentima u Trentonovom azilu ostalo je uobičajena praksa sve do 1960. godine.<ref>{{Cite book|last=Hospital|first=Trenton Psychiatric|url=https://www.google.ba/books/edition/The_Annual_Report_of_the_Trenton_Psychia/hIC2sYle1ncC?hl=hr&gbpv=1&bsq=trenton+psychiatric+hospital&dq=trenton+psychiatric+hospital&printsec=frontcover|title=The Annual Report of the Trenton Psychiatric Hospital for the Fiscal Year Ending June 30 ...|date=1973|publisher=Trenton Psychiatric Hospital|language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Plan Kirkbride]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihijatrijske bolnice u Sjedinjenim Američkim Državama]] i6bnmz4838uffmih6qj1pxfsuvl3p1p 0 81814 3848220 3808653 2026-05-21T07:04:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848220 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} U [[matematika|matematici]], funkcija <math>f: \mathbb{R} \to \mathbb{R} </math> je '''simetrično neprekidna''' u tački ''x'' ako je :<math>\lim_{h\to 0} f(x+h)-f(x-h) = 0.</math> Uobičajna definicija [[neprekidna funkcija|neprekidnosti]] implicira simetričnu neprekidnost, ali obrnuto ne vrijedi. == Također pogledajte == * [[Simetrična derivacija]] == Reference == * {{cite book | first= Brian S. | last= Thomson | year= 1994 | title= Symmetric Properties of Real Functions | url= https://archive.org/details/symmetricpropert0000thom | publisher= Marcel Dekker | id= {{ISBN|0-8247-9230-0}} }} == Vanjski linkovi == * https://projecteuclid.org/journals/real-analysis-exchange/volume-25/issue-2/Symmetrically-Continuous-Functions-on-Various-Subsets-of/rae/1230995392.pdf * https://researchrepository.wvu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=4190&context=etd Symmetrically continuous functions * https://scispace.com/pdf/a-symmetrically-continuous-function-which-is-not-countably-51ivhtwdw3.pdf{{Mrtav link}} {{Normativna kontrola}}{{stub-mat}} [[Kategorija:Diferencijalni račun]] [[Kategorija:Neprekidna preslikavanja]] ppazqmfjelolgdw8csn83gblxknvfrh 3 83074 3848146 3847752 2026-05-20T22:18:31Z Bosancica by MK 173186 /* Vigocki ili Vigotski */ novi odlomak 3848146 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^r2d2]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) ::::"Basshunterov kompilacijski album", "Basshunterov promotivni singl", "Basshunterov spot" and "Basshunterov video s tekstom". [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. "Basshunterova pjesma". When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. "pjesma Michaela Jacksona".] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST) ::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like "video s tekstom Basshuntera i Alien Cut"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST) ::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. "Basshunterov i Eminemov singl"). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST) ::::::: All added. Thank you. I changed "singl Basshuntera" to "Basshunterov singl". [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) == Sukobi->bitke == Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST) :Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST) ::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST) :::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST) ::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&diff=prev&oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST) :::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST) ::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST) == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == Pozdrav Kwiki, Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) :::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST) == Vigocki ili Vigotski == Pozdrav KWiki, Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika "Vigotski" na "Vigocki", pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno. S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST) 066rdypprschwsnrzq3qrb1tlopflju 3848147 3848146 2026-05-20T22:24:07Z KWiki 9400 /* Vigocki ili Vigotski */ odgovor 3848147 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;^{[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;^{[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]}} 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) ::::"Basshunterov kompilacijski album", "Basshunterov promotivni singl", "Basshunterov spot" and "Basshunterov video s tekstom". [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. "Basshunterova pjesma". When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. "pjesma Michaela Jacksona".] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST) ::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like "video s tekstom Basshuntera i Alien Cut"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST) ::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. "Basshunterov i Eminemov singl"). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST) ::::::: All added. Thank you. I changed "singl Basshuntera" to "Basshunterov singl". [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) == Sukobi->bitke == Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST) :Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST) ::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST) :::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST) ::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&diff=prev&oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST) :::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST) ::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST) == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == Pozdrav Kwiki, Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) :::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST) == Vigocki ili Vigotski == Pozdrav KWiki, Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika "Vigotski" na "Vigocki", pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno. S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST) :Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST) 4ofqpbo49hr8w89khnsb8kqcy2h4hzn 3848156 3848147 2026-05-20T22:33:52Z Bosancica by MK 173186 /* Vigocki ili Vigotski */ odgovor 3848156 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^r2d2]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) ::::"Basshunterov kompilacijski album", "Basshunterov promotivni singl", "Basshunterov spot" and "Basshunterov video s tekstom". [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. "Basshunterova pjesma". When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. "pjesma Michaela Jacksona".] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST) ::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like "video s tekstom Basshuntera i Alien Cut"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST) ::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. "Basshunterov i Eminemov singl"). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST) ::::::: All added. Thank you. I changed "singl Basshuntera" to "Basshunterov singl". [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) == Sukobi->bitke == Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST) :Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST) ::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST) :::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST) ::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&diff=prev&oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST) :::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST) ::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST) == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == Pozdrav Kwiki, Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) :::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST) == Vigocki ili Vigotski == Pozdrav KWiki, Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika "Vigotski" na "Vigocki", pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno. S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST) :Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST) ::Nije problem, tu smo da prodiskutujemo sve nedoumice. Radila sam na Univerzitetu, a sada sam u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:33, 21 maj 2026 (CEST) jef7dzxktisy8qzm4hcjelb4w0wbft5 3848159 3848156 2026-05-20T22:41:58Z KWiki 9400 /* Vigocki ili Vigotski */ odgovor 3848159 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;^{[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;^{[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]}} 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) ::::"Basshunterov kompilacijski album", "Basshunterov promotivni singl", "Basshunterov spot" and "Basshunterov video s tekstom". [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. "Basshunterova pjesma". When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. "pjesma Michaela Jacksona".] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST) ::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like "video s tekstom Basshuntera i Alien Cut"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST) ::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. "Basshunterov i Eminemov singl"). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST) ::::::: All added. Thank you. I changed "singl Basshuntera" to "Basshunterov singl". [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) == Sukobi->bitke == Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST) :Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST) ::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST) :::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST) ::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&diff=prev&oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST) :::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST) ::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST) == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == Pozdrav Kwiki, Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) :::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST) == Vigocki ili Vigotski == Pozdrav KWiki, Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika "Vigotski" na "Vigocki", pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno. S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST) :Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST) ::Nije problem, tu smo da prodiskutujemo sve nedoumice. Radila sam na Univerzitetu, a sada sam u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:33, 21 maj 2026 (CEST) :::Hvala na ispravci. Umalo da se bacim ''laste''. :-) (Sad vidim: prvobitno je bilo VigoDski, pa su iz nejasnih razloga porodica ili on promijenili D u T.) Pozdrav i samo nastavi. Nemamo baš ljudi za psihologiju na bacanje ovdje. Pogledaj i davno napisane članke iz struke, pa ažuriraj ili popravi ako nešto bude trebalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:41, 21 maj 2026 (CEST) p70yzl6j8k73b0bzfsb6sd7dfbdm0sq 3848161 3848159 2026-05-20T22:49:25Z Bosancica by MK 173186 /* Vigocki ili Vigotski */ odgovor 3848161 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^r2d2]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])} 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) == Kategorija:Muzikolozi == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] mislim da Kategorija:Muzikolozi ima više smisla da ostane kao generalna dok se bar 3-4 biografije ne skupe...pa onda dijeliti na države i vrste muzikologa - zar ne? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:13, 8 april 2026 (CEST) :Može i tako. Slobodno vrati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:16, 8 april 2026 (CEST) == Isključenje članaka: Artpop, Chromatica i Mayhem == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Smatram da nije bilo potrebno odmah obrisati te članke, jer ste me mogli obavijestiti da proširim informacije i dodam odgovarajuće izvore. Brisanje isključivo zato što su sadržavali samo popis pjesama ne djeluje kao najbolje rješenje. Hvala na razumijevanju. [[Korisnik:Felipeofpo|Felipeofpo]] ([[Razgovor s korisnikom:Felipeofpo|razgovor]]) 20:49, 27 april 2026 (CEST) :Mogu se clanci vratiti ako cete ih dovesti do nekog prihvatljivog nivoa [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:04, 27 april 2026 (CEST) :In the past we had a number of similar articles about albums (just infobox and list of songs) that stood for years, without anyone expanding them. We have deleted most of them. It is no problem to bring these three articles back if you (or anyone) will add at least five sentences, with one reference and one external link (if possible). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 27 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == Bosnian == Hello. I noticed your thanks for edit at Basshunter page. I'm looking for translation of descriptions "song by Käärijä and Basshunter" and "single by Käärijä and Basshunter" ("singel Käärije in Basshunterja" in Slovenian) for Wikidata items. Would you help? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:21, 28 april 2026 (CEST) :It is "pjesma Käärije i Basshuntera" (or "singl..."). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 05:38, 29 april 2026 (CEST) :: Thank you. Both added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 11:10, 29 april 2026 (CEST) ::: Would you yet help to translate Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 00:09, 7 maj 2026 (CEST) ::::"Basshunterov kompilacijski album", "Basshunterov promotivni singl", "Basshunterov spot" and "Basshunterov video s tekstom". [When it is a mononym, we tend to use the possessive adjective, e. g. "Basshunterova pjesma". When there is a name and a surname, we use the (possessive) genitive, e. g. "pjesma Michaela Jacksona".] [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:05, 7 maj 2026 (CEST) ::::: That's surprise. If there are two artists then it would also use genitive like "video s tekstom Basshuntera i Alien Cut"? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 20:11, 7 maj 2026 (CEST) ::::::As long as they are mononyms, the adjective can be used (e. g. "Basshunterov i Eminemov singl"). But, if a name has two or more words, then the genitive must be used. In general, genitive can be used in every case but it is more common and normal to use the adjective for mononyms. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 7 maj 2026 (CEST) ::::::: All added. Thank you. I changed "singl Basshuntera" to "Basshunterov singl". [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21:52, 15 maj 2026 (CEST) == Imena hemijskih spojeva == Pozdrav, KWiki! [[File:Face-smile.svg|20px]] Imam jedno pitanjce za tebe. Nedavno sam se bavio imenima hemijskih spojeva na sr.wikiju jer se ispostavilo da im je mnogo naziva bilo pravopisno pogrešno (npr. silicijum sulfid trebalo je popraviti u silicijum-sulfid jer po pravopisu srpskoga i mišljenju nauke u takvim slučajevima treba pisati crticu). E sad, znaš li možda kakvo je stanje u bosanskome? U Senahidovu Pravopisu iz 2018. vidio sam da pišu npr. kalcijkarbonat i ugljendioksid. Pišu li se tako ''spojeno'' (heh) svi hemijski spojevi? Bi li se onda [[Indij galij arsenid|ovaj članak]] trebao zvati indijgalijarsenid? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 20:49, 29 april 2026 (CEST) :Naši pravopisi minimalno su se doticali hemijskih spojeva. Kao jezičar, prije bih se poveo za srpskim rješenjem (upravo posljednji primjer koji si naveo zorno pokazuje zašto). A ako još i hemičari kažu tako, onda je sve jasno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 29 april 2026 (CEST) == Sukobi->bitke == Hoćeš li da Cat-a-lotom prebacim sve ove članke iz kategorije Sukobi u Kategoriju Bitke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:02, 8 maj 2026 (CEST) :Ne treba sve članke nego pojedinačne bitke (jer one su dijelovi sukoba, pa sam ih razdvojio; i napravio neke zasad prazne kategorije, ali godine su ciljane jer je u njima bilo bitaka, pa s vremenom napisati makar jednu bitku iz svake od njih). P. S: Na EN Wiki nemaju dosta godina za bitke iz 20. stoljeća (drugačije su odradili kategorizaciju za period nakon 1922), ali imaju na FR i RU. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:08, 8 maj 2026 (CEST) ::Nisamse dobro izrazio, mislio sam na članke o bitkama, a ne ratovi i ostalo. Znaš li zašto su pogrešne zastave Nacističke Njemačke u ovim infokutijama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:12, 8 maj 2026 (CEST) :::U kojim? Nisam (još) uočio pogrešnu zastavu (ali nisam bio ni skoncentrisan na to). A ja ću ovo prosijati kad sam već počeo. Ne mora se sve odjednom, postoje i pauze. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:15, 8 maj 2026 (CEST) ::::Ovdje na [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_za_Moskvu&diff=prev&oldid=3841675 primjer]. Pogledaj pa bismo trebali prečešljati članke i s ovim na umu pa ispraviti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:23, 8 maj 2026 (CEST) :::::To jest bila zastava Trećeg rajha (preuzeli je od Njemačkog Carstva), ali od 1933. do 1935. Dakle, nije se pazilo, očito. Popravi gdje vidiš jer nisam išao hronološki, tj. jesam, ali od '43. do '45, pa onda nazad na ostale. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:29, 8 maj 2026 (CEST) ::::::Koliko vidim sve sam izmjenio, nadam se da nema više nigdje [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:50, 8 maj 2026 (CEST) == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == Pozdrav Kwiki, Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom, sa njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) :::Prebacit ću ovo na Čaršiju, radi zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:42, 19 maj 2026 (CEST) == Vigocki ili Vigotski == Pozdrav KWiki, Primijetila sam da si vratio moju izmjenu prezimena psihologa s oblika "Vigotski" na "Vigocki", pa bih voljela kratko prodiskutovati o tome. Moja vodilja pri izmjeni bila je standardna pravopisna praksa za transkripciju ruskih prezimena (Выготский). Mišljenja sam da prema morfološkom principu, kombinacija slova тс se prenosi kao ts kako bi se očuvao korijen riječi i slovenski sufiks -ski. U savremenoj akademskoj praksi, stručnoj literaturi, ali i u govornoj upotrebi, danas je znatno češći oblik „Vigotski”. Izgovor s jasno naglašenim „t-s” postao je uobičajen među studentima i profesorima, pa mi se čini da je taj oblik prirodniji i bliži savremenoj jezičkoj upotrebi. Iskreno, oblik „Vigocki” danas mi djeluje pomalo neprirodno. S obzirom na to da cijenim tvoje iskustvo na projektu, zanima me tvoje mišljenje o tome? [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:18, 21 maj 2026 (CEST) :Moja greška. Izvinjavam se. Nisam provjerio kako je u ruskom nego mehanički išao na osnovu nekih slučajeva iz prošlosti u kojima se preuzimalo preko engleskog. (Inače sam jezičar, da ironija bude veća.) P. S: Gdje radiš u Mostaru? :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:24, 21 maj 2026 (CEST) ::Nije problem, tu smo da prodiskutujemo sve nedoumice. Radila sam na Univerzitetu, a sada sam u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova. [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:33, 21 maj 2026 (CEST) :::Hvala na ispravci. Umalo da se bacim ''laste''. :-) (Sad vidim: prvobitno je bilo VigoDski, pa su iz nejasnih razloga porodica ili on promijenili D u T.) Pozdrav i samo nastavi. Nemamo baš ljudi za psihologiju na bacanje ovdje. Pogledaj i davno napisane članke iz struke, pa ažuriraj ili popravi ako nešto bude trebalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:41, 21 maj 2026 (CEST) ::::Nema na čemu, drago mi je da smo se tako brzo usaglasili! Baš si mi izmamio osmijeh sa "bacanjem laste", sreća pa nismo dotle došli. :-) Hvala i tebi na podstreku. Rado ću pročešljati sve članke iz psihologije čim uhvatim slobodnog vremena. Stvarno nedostaje sadržaja iz ove oblasti, pa mi je drago ako mogu pomoći da to malo podignemo na viši nivo. ::::Čujemo se i sarađujemo i dalje. :) [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 00:49, 21 maj 2026 (CEST) icdtal62st42h0gy3juzyoeym6qyyzo 0 84294 3848009 3811635 2026-05-20T14:37:46Z Mhare 481 3848009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gornji Vakuf-Uskoplje | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Carsija Gornji Vakuf.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Čaršija u Gornjem Vakufu-Uskoplju | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Gornji Vakuf-Uskoplje.gif | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Gornji Vakuf-Uskoplje.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|56|23.5|N|17|35|08.0|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Sead Čaušević<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/110/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gornji Vakuf |work=izbori.ba |access-date= 26. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 7.71 | površina_općine = 395.96 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4831 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 20933 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 70 240 | pozivni_broj = (+387) 30 | matični_broj_naselja = 119709<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10375 | veb-sajt = {{URL|http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756606 | mapframe_shape = yes }} '''Gornji Vakuf-Uskoplje''' je [[naseljeno mjesto]] i općina u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja jedno od najstarijih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] nastalih aktom uvakufljavanja bosanskog [[Plemstvo|plemstva]] iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog perioda]]. Nalazi se u [[Skopaljska dolina|Skopaljskoj dolini]] koja se prostire u gornjem toku rijeke [[Vrbas]]. Godine 2001. prema odluci međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nazivu općine i naseljenog mjesta Gornji Vakuf dodaje se nastavak Uskoplje.<ref>{{Cite web |url=http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |title=OHR: Odluka o Općini Gornji Vakuf – Uskoplje |access-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413154729/http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |archive-date=13. 4. 2014 |url-status= }}</ref> == Historija == Gornji Vakuf kao gradsko naselje nastao je krajem 16. vijeka. Sam naziv grada upućuje na to da je njegovo osnivanje povezano sa institucijom [[vakuf]]a. Postanak Gornjeg Vakufa-Uskoplja je u najužoj vezi sa vakufom [[Mehmed-beg Stočanin|Mehmed-bega Stočanina]], a to znači da je njegova [[džamija]] bila od fundamentalnog značaja za osnivanje grada. Prema natpisnoj ploči o izgradnji džamije Mehmed-beg je svoju džamiju završio 1592/93. Nije poznato kako je u početku izgledala džamija. Sudeći po raspoloživim podacima (kamenitoj [[Munara|munari]], natpisnoj ploči i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. Džamija je više puta stradavala, a 1969. na istom mjestu započela je izgradnja moderne džamije. === Prethistorijsko doba === Kraj oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kao i sva Skopljanska župa, je bio oduvijek dobro [[Naseljeno mjesto|nastanjen]]. Plodnost zemlje, bogatstvo šumom i divljači po okolnim brdima, kao i povoljni uvjeti za [[rudarstvo]] učinili su ovaj kraj privlačnim za ljudska naselja. Već prije naše ere, s obje strane gornjeg toka Vrbasa se nastanjuju [[Iliri]] koji ostavljaju ime selu [[Batuša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Batuši]] nedaleko od Gornjeg Vakufa-Uskoplja. === Rimsko doba === Arheološkim istraživanjima je ustanovljeno da su oko Gornjeg Vakufa tragovi antičkog života i ostaci zgrada tako gusti da se može pomišljati na veći broj manjih naseobina sa većim centrom. Vijesti antičkih pisaca o dobijanju zlata u provinciji [[Dalmacija|Dalmaciji]] su se prvenstveno odnosile na oblast srednjobosanskog rudogorja i u njoj pogotovo na planinu [[Vranica|Vranicu]] i njeno podnožje oko Gornjeg Vakufa. Možda je i to jedan od razloga zašto su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] smjestili čuvenu postaju [[Ad Matricem]] na mjestu današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kuda je prolazila cesta [[Salona]]-[[Sirmium]]. === Srednji vijek === [[Župa Uskoplje]] u ''Ljetopisu Popa Dukljanina'', u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao početkom 11. vijeka, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (''Uscople''). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II opustošio župe Uskoplje, [[Luka (župa)|Luku]] i Plevu. Bosanski [[ban]] vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome. Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949–969). U povelji [[Bela IV|Bele IV]] (20. juli 1244) spomen ove župe je u vezi biskupskog posjeda "in supa Wzcople" kod crkve svetog Ivana koja se prema navodu [[biskup]]a Delivića nalazila u neposrednoj blizini današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja (selo Dobrošin). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda. U Glasniku [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] od 1901. je zapis učitelja Franje Martinčevića u kojem, stoji da <blockquote>"po brdima oko Gornjeg Vakufa osobito onima sa sjeverne i zapadne strane, nizahu veliki i tvrdi gradovi nekadašnjih velmoža, a podno brda bijahu rasijana sela". </blockquote>Zasigurno je da je u poznijem srednjem vijeku vojna vlast za ovaj kraj bila koncentrisana u [[Susidu]] kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja (prvi put se spominje 1403). Smatra se da je već tada župa Uskoplje u [[Osmansko Carstvo|turskoj]] vlasti bila privremeno podijeljena na Gornje i Donje Skoplje. Gornje Skoplje je predstavljalo posebnu nahiju sa utvrdom Susid što danas odgovara Općini Gornji Vakuf-Uskoplje. Jedno vrijeme u [[Historiografija|historiografiji]] Vakuf je bio poznat kao Česta (1444). O naseljenosti kraja oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja govori brojnost srednjovjekovnih stećaka. Na području općine nalazi se preko 580, uglavnom sandučastih [[stećak]]a. Pored povoljnog geografskog položaja i prirodnih bogatstava jedan od razloga koji je doveo do formiranja vakufa bio je vojno-strateške prirode, jer je u svim periodima turske vladavine ovo područje bilo ugroženo od [[Venecija|Mlećana]] i [[Uskoci|Uskoka]], te je bilo neophodno formirati centar koji će imati ulogu vojne krajine. Prema šemi [[Hamdija Kreševljaković|Hamdije Kreševljakovića]] kojom je opisana uloga pojedinih urbanih centara, Gornji Vakuf-Uskoplje je bio obrtničko-trgovački centar u Skopaljskoj mikroregiji. Preovladavao je metalurgijski obrt (proizvodnja mlinova za [[Kahva|kavu]], pušaka, posuđa i dr.) što je bilo uslovljeno blizinom [[Fojnica|Fojnice]] i [[Kreševo|Kreševa]]. === Pokret za autonomiju Bosne Husein-kapetana Gradaščevića === Doprinos odbrani bosanskih granica Gornjovakufljani su dali u boju pod [[Banja Luka|Banjom Lukom]] 1737. Pjesnik Mustafa-hadži Muhlisija zvani Bošnjak piše o ovom boju. <blockquote>"Haber o provali Švabe došao je kasno pa su naši preci požurili da stignu na bojno polje. Usiljenim maršom stigli su pod Banjaluku. Kažu da su bezi sjahivali sa konja i prepuštali fukari da jaše kako bi na vakat stigli."</blockquote>U pokretu [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] za autonomiju Bosne aktivno učestvuje gornjevakufska aristokracija, listom svi su bili za Gradaščevića osim bega Sulejmanpašića iz Odžaka čija su imanja tad opustošena. Nekoliko Gornjevakufljana je zbog učestvovanja u pokretu za autonomiju bilo osuđeno na zatvorske kazne. [[Datoteka:Gornji Vakuf – katolička crkva (2024).jpg|mini|Crkva Uznesenja Marijina]] === Austrougarsko doba === U vrijeme austrougarske vladavine Gornji Vakuf je postao značajan za tadašnju vlast zbog prirodnog bogatstva koje se uveliko eksploatisalo i prevozilo u druge dijelove zemlje. === Svjetski ratovi === U [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Vakuf je pretrpio značajna razaranja i ljudske gubitke, što od požara što od borbenih dejstava. Pored 69 žrtava [[Fašizam|fašističkog]] terora poginulo je i 94 borca, od ukupno 370, među kojima je bilo i 6 žena, te 12 pionira. Gornji Vakuf-Uskoplje je prvi put oslobođen 12. jula 1942. i taj datum se slavio kao Dan oslobođenja općine. Odmah poslije Drugog svjetskog rata na Glavici, brdu nadomak starog dijela izgrađena je Spomen kosturnica za 101 [[Partizani|partizana]]. Nakon rata počeo je brzi razvoj privrede kao i samog grada. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina Gornji Vakuf-Uskoplje je spadala u red srednje razvijenih općina bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. === Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) === Gornji Vakuf-Uskoplje je odigrao jednu od ključnih uloga u sukobima u Srednjoj Bosni između [[HVO]]-a, [[HV]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]]. Dana 20. juna 1992. grad su pokušale zauzeti hrvatske jedinice paralelno sa napadom u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], realizirajući plan o podjeli Bosne i Hercegovine sklopljen između [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. O samoj podjeli Bosne i Hercegovine, između Srbije i Hrvatske su pred Tribunalom u Den Haagu svjedočili [[Paddy Ashdown]], hrvatski predsjednik [[Stjepan Mesić]], te premijer nekadašnje Jugoslavije [[Ante Marković]]. U decembru 1992. dolazi do velikog priliva pripadnika HVO-a, i HV pretežno iz zapadne Hercegovine, pod izgovorom da se spremaju za ratište na [[Kupres]]u i [[Bugojno]]. U Gornji Vakuf su pristigle hrvatske jedinice iz sljedećih mjesta: [[Posušje]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Imotski]], [[Mostar]], [[Livno]], [[Duvno]], te [[Prozor]]. Polovinom januara 1993. hrvatske jedinice započele su sa [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]] gradskih dijelova u kojima su Hrvati bili većina. Nešto ranije, isti scenarij je sproveden u selima [[Uzričje]], [[Hrasnica]] i Duša Bošnjaci su protjerani, a imovina im je opljačkana ili uništena. Etničko čišćenje je bilo praćeno i propagandom, u čemu je prednjačila [[HTV]], sa reporterom [[Smiljko Šagolj|Smiljkom Šagoljem]]. Dio lanca hrvatske propagande bio je i "[[Skopaljski vijesnik]]", kao i Radio "Uskoplje". Nakon ovih događanja Gornji Vakuf se našao u opsadnom stanju sve do marta 1993, te je izložen artiljerijskoj i snajperskoj vatri po stambenim objektima. Nakon tromjesečnog primirja došlo je do tada, najžešćeg napada i razaranja gradskog jezgra, kao i okolnih sela. Grad je granatiran sa okolnih brda, a zabilježeni su dani kada je na grad ispaljivano od 1500 do 2000 razni projektila. Napadi su trajali od jula 1993, pa do februara 1994. do potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Za ulogu u sukobima u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u optužnici koju potpisuje tužilac Međunarodnog suda u Hagu, [[Carla del Ponte]] od 2. marta 2004, optuženo rukovodstvo HR [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], [[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoje Petković]], [[Valentin Ćorić]], te [[Berislav Pušić]]. Dana 29. novembra 2017. je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. i pomenuta šestorka je pravomoćno osuđena za udruženi zločinački poduhvat, između ostalog za ubistva, mučenja, silovanja i teroriziranja civila, etničko čišćenje, pljačku i palež. U udruženom zločinačkom poduhvatu sudjelovao je i sami vrh Republike Hrvatske, predsjednik Franjo Tuđman, ministra odbrane Gojko Šušak i general Hrvatske Vojske Janko Bobetko, što efektivno znači da je Republika Hrvatska u predmetnom razdoblju između 1992. i 1994. bila i agresor u međunarodnom ratu u Bosni i Hercegovinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/the-icty-renders-its-final-judgement-in-the-prli%C4%87-et-al-appeal-case|title=The ICTY renders its final judgement in the Prlić et al. appeal case {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|access-date=13. 8. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|title=Činjenicama protiv histerije: Hrvatska je u BiH bila i agresor, a za to je kriv Franjo Tuđman|date=30. 11. 2017|website=Faktograf.hr|language=hr|access-date=13. 8. 2020|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930054329/https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|url-status=dead}}</ref> === Uloga Franje Tuđmana === Objavljivanjem 36 stenograma o podjeli Bosne i Hercegovine, razjašnjena je uloga [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje.<ref>{{Cite journal|last=Lucić|first=Predrag|date=2005|title=Stenogrami o podjeli Bosne (priredio Predrag Lucić); knj. 1, 576 str., knj. 2, 546 str.|url=https://hrcak.srce.hr/file/46062|journal=Feral Tribune, Split|doi=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/tudman-sam-sobom-stenogrami-o-podjeli-bih|title=Tuđman, sam sobom: Stenogrami o podjeli BiH|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=5. 5. 2020}}</ref> Svih 36 stenograma se nalaze u Haškom tribunalu. Pred međunarodnom javnošću je podržavao suverenitet Bosne i Hercegovine, dok je za to vrijeme na sastancima koji su stenogramski dokumentovani, proširenjem Hrvatske na površinu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] uspostavljene pred Drugi svjetski rat,<ref>{{Cite web|url=http://www.hsp1861.hr/vijesti6/050226ns.htm|title=Novi list: 26|website=www.hsp1861.hr|access-date=5. 5. 2020}}</ref> planirao napad na bosanskohercegovačke gradove, smatrajući da na taj način rješava pitanje budućih granica hrvatske države. Dana 22. oktobra 1993. na sastanku u Predsjedničkim dvorima u [[Zagreb]]u, na kojem su pored Tuđmana prisustvovali i [[Janko Bobetko]], [[Imra Agotić]], [[Josip Lucić]] i [[Gojko Šušak]], [[Franjo Tuđman]] o napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje i ostale bosanskohercegovačke gradove kaže: {{citat|Ja sam pred par mjeseci izložio situaciju, dao zadaću ministru odbrane Šušku i generalu Bobetku, naša pomoć i naše angažiranje u Herceg-Bosni, jer se tamo rješava, rekao sam im da se tamo rješava pitanje budućih granica hrvatske države. I, kod toga sam ukazao da je veoma važno da se odbrane, tada, oni položaji koje je HVO tamo držao. To je bila ona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Mostar, i da bi trebalo, po mogućnosti, riješiti, što prije, problem Gornjeg Vakufa. Od tada pa nadalje, vođene su te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zadaća sasvim nije do kraja izvršena, i koliko sam ja čuo, koliko smo mi pružali pomoć, ali ima i stanovitih pritužbi, sa tog ratišta, da po nekakvim, u pogledu materijala i u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomoći s naše strane. Pa bih želio da čujem s vaše strane, šta je do sada učinjeno i da se dogovorimo dalje (...)}} <ref>{{Cite book|title=Rat u Jugoslaviji u presudama MKSJ: Ciljevi zara?enih strana i priroda sukoba|url=https://books.google.ba/books?id=YCC7DwAAQBAJ&pg=PA11&dq=%22Ja+sam+pred+par+mjeseci+izlo%C5%BEio+situaciju%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiLgKXQn5zpAhWk_CoKHfPjAWkQ6AEILTAB#v=onepage&q=%22Ja%20sam%20pred%20par%20mjeseci%20izlo%C5%BEio%20situaciju%22&f=false|publisher=Torkel Opsahl Academic EPublisher|date=25. 8. 2019|isbn=978-82-8348-115-0|language=sr|first=Julija|last=Bogoeva}}</ref> O samom učešću jedinica regularne vojske Republike Hrvatske u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje, na istom sastanku govorio je [[Janko Bobetko]]: {{citat|Kompletna Peta brigada, sa svojim sastavom, znači sa ovog fronta, vinkovačkoga, kompletno je, postepeno povučena i našla se na tom ratištu. To je oko 2.500 ljudi, plus sve topništvo, oklop i kompletno zapovjedništvo, osim dva-tri časnika. Njihov glavni zadatak bio je da na toj liniji gore, kod Gornjeg Vakufa, gdje i sada drže položaj u samom gradu, usljed, to je gotovo sada negdje tri mjeseca, oni su dio snaga izvukli radi odmora. Još je ostala jedna ojačana bojna, negdje oko 700 ljudi, sa svim topništvom i oklopom u širem prostoru Gornjeg Vakufa. Očito da i idućih deset dana, da će trebati razmišljati o dovlačenju novih snaga, na liniji dobrovoljnosti, da se oni zamijene, jer ljudi ne mogu toliko izdržati (...) Ja sam prekjučer razgovarao sa Toletom (Žarkom, op. pr.) u Dubrovniku i on je tražio da se sastane, rekao sam da ću biti tamo i da dođe, da je jedan presjek situacije koji počinje od toga da su snage zamorene, što je tačno, i da za sada on smatra da oni nemaju, mislim Muslimani, nekih friških snaga za neke protuudare, što ne treba potcjenjivati, mora biti pripremljen. Dalje, dobrovoljci iz prve i druge brigade koji su se javili, oni su sada na položaju južno od Mostara, na položajima prema Blagaju, i jedna grupa koju je vodio pukovnik Horvat, ona se - jedan dio je ostao, drugi dio se raspao (...) to je bilo neorganizirano (...) Međutim, Peta brigada je svoj zadatak, po mom mišljenju, jako dobro učinila i radila (...)}}<nowiki> </nowiki><ref>{{Cite book|title=Feral tribune|url=https://books.google.ba/books?id=4_U8AQAAIAAJ&q=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&dq=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiDnuLmn5zpAhUEqIsKHcUXCJQQ6AEIKDAA|publisher=Feral tribune|date=2003|language=hr}}</ref> <!-- ne mijenjati jezik jer se radi o citatu --> Odgovarajući na pitanje Franje Tuđmana o imenu komandanta Pete brigade koja je sa vinkovačkog ratišta premještena u Gornji Vakuf, Janko Bobetko svjedoči o nepobitnom dokazu učestvovanja hrvatskih jedinica na Bosnu i Hercegovinu i Gornji Vakuf: {{citat|Bio je Kapular (...) Ima svojih prilika i neprilika, tako da mislite u smislu zapovijedanja jedan od dosta ozbiljnih problema (...) Što se tiče streljiva, to je toliko precizno organizirano da je glavni dotur municije išao iz Ploča, direktno prema Mostaru, iste noći kada je naručen. I general Marinović je od mene dobio ne samo zadatak nego i sva ovlaštenja, i neka postepeno popunjavamo taj front, jer je to najbliži, najkraći, nemam prevoza velikog, tako da je on sa svog fronta smo skinuli bateriju topova 122, minobacače, mine, municiju, dakle sva streljiva koja su tražena, dakle u najkraćem roku, to je funkcioniralo, može se reći, odlično (...) Dalje, za municiju težih kalibara, 130, u tri navrata su pošiljke i narudžbe koje su date odmah bile upućivane prioritetno i tačno ka liniji fronta (...) To je i prekjučer jedan čitav teret otišao, ide odavde, težeg kalibra, 130, 105, 120, a sa onog fronta ide sva druga municija, tako da, jasno, troši se (...) Dakle, sa slavonskog osjetljivog prostora smo izvukli Treću i Petu brigadu (...) sa ovim smo učinili jako puno u stabilizaciji fronta Vakuf i Mostar.}}<nowiki> </nowiki><ref>{{Cite book|title=Stenogrami o podjeli Bosne|url=https://books.google.ba/books?id=4PcVAQAAMAAJ&q=%22Bio+je+Kapular%22&dq=%22Bio+je+Kapular%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwirr932n5zpAhXjo4sKHZGMBssQ6AEILzAB|publisher=Kultura&Rasvjeta|date=2005|isbn=978-953-7075-22-4|language=hr}}</ref> === Promjena imena općine === Na dijelovima općine Gornji Vakuf-Uskoplje, 1992. antiustavnim činom proglašena je ''Hrvatska općina Uskoplje'' kao dio samoproglašene [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] pod jakim pritiskom američke administracije na [[Hrvatska|Hrvatsku]], zaustavljen je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] i stvorena [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Međunarodna zajednica 2001. postojećem imenu općine dodaje naziv Uskoplje kako bi se ubrzala reintegracija općine. == Politika == Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Gornji Vakuf-Uskoplje, koje broji 23 mandata: SDA 9 mandata, HDZ 8 mandata, SBIH 4 mandata, BPS 1 mandat i SDP 1 mandat. Za načelnika općine je izabran Bušatalić Vahid (40,46% glasova) iz SDA, međutim nakon opstrukcija HDZ-a u radu Općinskog vijeća načelnik je podnio ostavku. Na općinskim izborima 2008. mandati su sljedeci: SDA 10, HDZ 6, SBIH 4, SDP 2 i HSP-Đapić dr. Jurišić 1. Predsjedavajući Općinskog vijeća je Marinko Krajina (HDZ). Načelnik općine je Esmin Hajdarević (SDA).(2024-) == Geografija == [[Datoteka:Ždrimačko.JPG|desno|mini|Ždrimačka jezera]] Gornji Vakuf-Uskoplje je smješten u gornjem toku rijeke [[Vrbas]] u Skopaljskoj dolini koja je duga 27&nbsp;km, a široka samo 2&nbsp;km. Okružen je planinama Vranicom sa istočne i Radušom sa zapadne strane. Leži na četiri rijeke: Vrbasu, [[Bistrička rijeka|Bistričkoj rijeci]], [[Trnovača|Trnovači]] i [[Krušćica|Krušćici]]. Nadmorska visina općine je od 670 do 2112 m. Općina zahvata površinu od 402,7&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema popisu iz 1991. u Gornjem Vakufu-Uskoplju je živjelo oko 25000 stanovnika. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, našao se u sastavu [[Srednjobosanski kanton|Srednjebosanskog kantona]]. Klima u Gornjem Vakufu-Uskolju je izuzetno pogodna za razvoj povrtlarskih kultura. Klima je, radi veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja oštrija u odnosu na umjerenokontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Gornji Vakuf-Uskoplje se nalaze sljedeći spomenici: * [[Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama]], mjesto i ostaci historijskog spomenika, * [[Gornjovakufska sahat-kula|Sahat-kula]], historijski spomenik.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Gornji Vakuf-Uskoplje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gornjeg Vakufa-Uskoplja|Spisak naseljenih mjesta u općini Gornji Vakuf-Uskoplje}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Gornji Vakuf-Uskoplje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornji Vakuf-Uskoplje | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10375 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20933 | g2013_bosnjaci = 12004 | g2013_srbi = 30 | g2013_hrvati = 8660 | g2013_bosanci = 66 | g2013_romi = 36 | g2013_muslimani = 27 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_turci = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 28 | g2013_nepoznato = 41 | g1991_ukupno = 25181 | g1991_muslimani = 14063 | g1991_srbi = 110 | g1991_hrvati = 10706 | g1991_jugosloveni = 158 | g1981_ukupno = 22432 | g1981_muslimani = 12399 | g1981_srbi = 133 | g1981_hrvati = 9574 | g1981_jugosloveni = 183 | g1981_crnogorci = 8 | g1981_albanci = 13 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 19344 | g1971_muslimani = 10482 | g1971_srbi = 141 | g1971_hrvati = 8605 | g1971_jugosloveni = 18 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 10 | g1971_albanci = 6 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 16175 | g1961_muslimani = 8152 | g1961_srbi = 425 | g1961_hrvati = 7297 | g1961_jugosloveni = 247 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 23 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gornji Vakuf-Uskoplje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornji Vakuf-Uskoplje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119709 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4831 | g2013_bosnjaci = 2287 | g2013_srbi = 15 | g2013_hrvati = 2400 | g2013_bosanci = 37 | g2013_romi = 36 | g2013_muslimani = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 9 | g2013_albanci = 6 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 15 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 5344 | g1991_muslimani = 3274 | g1991_srbi = 80 | g1991_hrvati = 1805 | g1991_jugosloveni = 134 | g1981_ukupno = 3697 | g1981_muslimani = 2230 | g1981_srbi = 105 | g1981_hrvati = 1228 | g1981_jugosloveni = 106 | g1981_crnogorci = 3 | g1981_albanci = 13 | g1971_ukupno = 2465 | g1971_muslimani = 1694 | g1971_srbi = 79 | g1971_hrvati = 651 | g1971_jugosloveni = 13 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 8 | g1971_albanci = 5 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 1860 | g1961_muslimani = 1215 | g1961_srbi = 110 | g1961_hrvati = 410 | g1961_jugosloveni = 114 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_albanci = 2 }} == Mjesne zajednice == === Gradske mjesne zajednice === * MZ Gornji Vakuf I - obuhvata naseljeno mjesto Gornji Vakuf * MZ Gornji Vakuf II - obuhvata naseljena mjesta: Batuša i Krupa === Seoske mjesne zajednice === * MZ Bistrica - obuhvata naseljeno mjesto Bistrica * MZ Bojska - obuhvata naseljeno mjesto Bojska * MZ Dobrošin - obuhvata naseljena mjesta: Boljkovac, Dobrošin i Gornji Mračaj * MZ Grnica - obuhvata naseljeno mjesto Grnica * MZ Pajić Polje - obuhvata naseljena mjesta: Donja Ričica, Dražev Dol, Duratbegov Dolac, Gornja Ričica, Humac, Lužani, Pajić Polje i Rosulje * MZ Pidriš - obuhvata naseljena mjesta: Mačkovac i Pidriš * MZ Ploča - obuhvata naseljena mjesta: Hrasnica, Ploča i Vilić Polje * MZ Podgrađe - obuhvata naseljena mjesta: Galičica i Podgrađe * MZ Uzričje - obuhvata naseljena mjesta: Duša, Jelače, Mračaj, Paloč i Uzričje * MZ Voljevac - obuhvata naseljena mjesta: Borova Ravan, Crkvice, Cvrče, Jelići, Kozice, Pridvorci, Seferovići, Smrčevice, Svilići, Valice, [[Voljevac]] i Zastinje * MZ Voljice - obuhvata naseljena mjesta: Gaj, Jagnjid, Kute, Osredak, Šugine Bare, Vaganjac i Voljice * MZ Ždrimci - obuhvata naseljena mjesta: Seoci, Vrse i Ždrimci * MZ Trnovača - obuhvata naseljeno mjesto Trnovača * MZ Dražev Dolac == Privreda == Glavni privredni potencijal Gornjeg Vakufa-Uskoplja su poljoprivreda i javni sektor, dok su najveća industrijska preduzeća [[Rudnik uglja lignita Gračanica]] i [[Saraj-Komerc]], proizvođač opruga i filtera, koji proizvodi između ostalog i za [[Volkswagen]] i [[Renault]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bugojno-danas.info/novi-poslovni-ugovori-i-zaposljavanja-u-saraj-komercu/|title=Saraj-Komerc proizvodi dijelove za Volkswagen i Renault, uskoro novih 40 radnika|last=Redakcija|date=19. 6. 2016|newspaper=Bugojno Danas|language=bs-BA|access-date=26. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://rugracanica.ba/|title=Rudnik uglja "Gračanica"|last=lhujdur|website=rugracanica.ba|access-date=26. 12. 2016}}</ref> == Obrazovanje == Osnovna škola ’’Gornji Vakuf’’ je jedna od najstarijih osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.{{Izvor}} Škola je osnovana 1889, a nastava se odvijala u jednoj bosanskoj kući (mještani su je zvali ’’stara pošta’’). Godine 1895. je izgrađena prva školska zgrada, po standardima ondašnjeg [[Evropa|evropskog]] obrazovanja, a nosila je naziv Osnovna pučka-narodna škola. U toku svog postojanja više puta je paljena i uništavana. U Gornjem Vakufu-Uskoplju također egzistira i srednja škola, koja spada u kategoriju "[[dvije škole pod jednim krovom]]". == Sport == Gornji Vakuf-Uskoplje je prije rata imao veoma razvijen [[sport]] i dao je određeni broj kvalitetnih sportista: nogometaša, [[rukomet]]aša, [[karate|karatista]] i [[košarka]]ša. U gradu je prije rata egzistirao Nogometni klub "Sloga" koji se takmičio u Prvoj i Drugoj republičkoj ligi. Nakon rata je formiran još jedan nogometni klub [[Hrvatski nogometni klub "Sloga"]] ([[Uskoplje]]). Drugi klub po popularnosti bio je [[RK Sloga Gornji Vakuf|RK "Sloga"]], koji se takmičio u Drugoj pa u Prvoj republičkoj ligi, grupa "Jug". Nalazi se u rukometnoj Premijer ligi BiH. Košarkaški klub je imao mušku i žensku ekipu koje su se takmičile u zonskim ligama [[BiH]]. Najmasovniji je bio Karate klub "Sloga" kao i Udruženje sportskih ribolovaca "Vrbas". Od objekata u gradu je postojao nogometni stadion "Košute" za preko 3.000 gledalaca, pri osnovnoj školi sportska dvorana za košarku i ostale sportove, a uz srednju školu [[stadion]] za rukomet za 2.000 gledalaca. == Turističke atrakcije == Zbog svog geografskog položaja i klimatskih karakteristika Gornji Vakuf-Uskoplje je izuzetno povoljan za razvoj turizma. Idealne su mogućnosti za lov i ribolov. Poznata izletišta u blizini Gornjeg Vakufa su: [[Prokoško jezero]] koje je poznato po endemičnom vodozemcu tritonu, [[Ždrimačka jezera]] u čijoj se blizini nalazi slap, Bistrička rijeka (čuveno ribogojilište), planine Vranica i Raduša, Radovina, ("planinarski raj"), te izvorišta sve četire vakufske rijeke. == Poznate ličnosti == {{Div col|3}} * [[Mehmed-beg Stočanin]] * [[Ćamilija]] * [[Mustafa Bošnjak Muhlisi]] * [[Sulejman Bajraktarević]] * [[Fehim Bajraktarević]] * [[Sulejman Hadžiabulić]] * [[Muhamed Hadžiabdić]] * [[Ahmed Burek]] * [[Ahmed Redžepašić]] * [[Branko Mikulić]] * [[Josip Mlakić]] * [[Mehmed Drino]] * [[Džemaludin Latić]] * [[Ismet Bušatlić]] * [[Nedžad Latić]] * [[Nihad Alibegović]] * [[Ismet Dedić]] * [[Ahmet Muminović]]{{Div col end}} == Također pogledajte == * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Sanjajući zavičaj, [[Ismet Dedić]], [[Bugojno]], Godina izdanja [[2006]]. * Uloga džamije Mehmed-bega Stočanina u formiranju Gornjeg Vakufa, Dr. [[Muhamed Hadžijahić]], Mehmed Mujezinović, Gornji Vakuf, Godina izdanja [[1971]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gornji Vakuf-Uskoplje Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Srednjobosanski kanton}} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]] [[Kategorija:Gornji Vakuf-Uskoplje|*]] qq364zi8oob9o8tuteeoa5sjo5yeklv 3848020 3848009 2026-05-20T15:43:03Z Srđan 73336 test VE auto-alignment 3848020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gornji Vakuf-Uskoplje | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Carsija Gornji Vakuf.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Čaršija u Gornjem Vakufu-Uskoplju | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Gornji Vakuf-Uskoplje.gif | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Gornji Vakuf-Uskoplje.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|56|23.5|N|17|35|08.0|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Sead Čaušević<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/110/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gornji Vakuf |work=izbori.ba |access-date= 26. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 7.71 | površina_općine = 395.96 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4831 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 20933 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 70240 | pozivni_broj = (+387) 30 | matični_broj_naselja = 119709<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10375 | veb-sajt = {{URL|http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756606 | mapframe_shape = yes }} '''Gornji Vakuf-Uskoplje''' je [[naseljeno mjesto]] i općina u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja jedno od najstarijih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] nastalih aktom uvakufljavanja bosanskog [[Plemstvo|plemstva]] iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog perioda]]. Nalazi se u [[Skopaljska dolina|Skopaljskoj dolini]] koja se prostire u gornjem toku rijeke [[Vrbas]]. Godine 2001. prema odluci međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nazivu općine i naseljenog mjesta Gornji Vakuf dodaje se nastavak Uskoplje.<ref>{{Cite web |url=http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |title=OHR: Odluka o Općini Gornji Vakuf – Uskoplje |access-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413154729/http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |archive-date=13. 4. 2014 |url-status= }}</ref> == Historija == Gornji Vakuf kao gradsko naselje nastao je krajem 16. vijeka. Sam naziv grada upućuje na to da je njegovo osnivanje povezano sa institucijom [[vakuf]]a. Postanak Gornjeg Vakufa-Uskoplja je u najužoj vezi sa vakufom [[Mehmed-beg Stočanin|Mehmed-bega Stočanina]], a to znači da je njegova [[džamija]] bila od fundamentalnog značaja za osnivanje grada. Prema natpisnoj ploči o izgradnji džamije Mehmed-beg je svoju džamiju završio 1592/93. Nije poznato kako je u početku izgledala džamija. Sudeći po raspoloživim podacima (kamenitoj [[Munara|munari]], natpisnoj ploči i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. Džamija je više puta stradavala, a 1969. na istom mjestu započela je izgradnja moderne džamije. === Prethistorijsko doba === Kraj oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kao i sva Skopljanska župa, je bio oduvijek dobro [[Naseljeno mjesto|nastanjen]]. Plodnost zemlje, bogatstvo šumom i divljači po okolnim brdima, kao i povoljni uvjeti za [[rudarstvo]] učinili su ovaj kraj privlačnim za ljudska naselja. Već prije naše ere, s obje strane gornjeg toka Vrbasa se nastanjuju [[Iliri]] koji ostavljaju ime selu [[Batuša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Batuši]] nedaleko od Gornjeg Vakufa-Uskoplja. === Rimsko doba === Arheološkim istraživanjima je ustanovljeno da su oko Gornjeg Vakufa tragovi antičkog života i ostaci zgrada tako gusti da se može pomišljati na veći broj manjih naseobina sa većim centrom. Vijesti antičkih pisaca o dobijanju zlata u provinciji [[Dalmacija|Dalmaciji]] su se prvenstveno odnosile na oblast srednjobosanskog rudogorja i u njoj pogotovo na planinu [[Vranica|Vranicu]] i njeno podnožje oko Gornjeg Vakufa. Možda je i to jedan od razloga zašto su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] smjestili čuvenu postaju [[Ad Matricem]] na mjestu današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kuda je prolazila cesta [[Salona]]-[[Sirmium]]. === Srednji vijek === [[Župa Uskoplje]] u ''Ljetopisu Popa Dukljanina'', u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao početkom 11. vijeka, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (''Uscople''). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II opustošio župe Uskoplje, [[Luka (župa)|Luku]] i Plevu. Bosanski [[ban]] vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome. Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949–969). U povelji [[Bela IV|Bele IV]] (20. juli 1244) spomen ove župe je u vezi biskupskog posjeda "in supa Wzcople" kod crkve svetog Ivana koja se prema navodu [[biskup]]a Delivića nalazila u neposrednoj blizini današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja (selo Dobrošin). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda. U Glasniku [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] od 1901. je zapis učitelja Franje Martinčevića u kojem, stoji da <blockquote>"po brdima oko Gornjeg Vakufa osobito onima sa sjeverne i zapadne strane, nizahu veliki i tvrdi gradovi nekadašnjih velmoža, a podno brda bijahu rasijana sela". </blockquote>Zasigurno je da je u poznijem srednjem vijeku vojna vlast za ovaj kraj bila koncentrisana u [[Susidu]] kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja (prvi put se spominje 1403). Smatra se da je već tada župa Uskoplje u [[Osmansko Carstvo|turskoj]] vlasti bila privremeno podijeljena na Gornje i Donje Skoplje. Gornje Skoplje je predstavljalo posebnu nahiju sa utvrdom Susid što danas odgovara Općini Gornji Vakuf-Uskoplje. Jedno vrijeme u [[Historiografija|historiografiji]] Vakuf je bio poznat kao Česta (1444). O naseljenosti kraja oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja govori brojnost srednjovjekovnih stećaka. Na području općine nalazi se preko 580, uglavnom sandučastih [[stećak]]a. Pored povoljnog geografskog položaja i prirodnih bogatstava jedan od razloga koji je doveo do formiranja vakufa bio je vojno-strateške prirode, jer je u svim periodima turske vladavine ovo područje bilo ugroženo od [[Venecija|Mlećana]] i [[Uskoci|Uskoka]], te je bilo neophodno formirati centar koji će imati ulogu vojne krajine. Prema šemi [[Hamdija Kreševljaković|Hamdije Kreševljakovića]] kojom je opisana uloga pojedinih urbanih centara, Gornji Vakuf-Uskoplje je bio obrtničko-trgovački centar u Skopaljskoj mikroregiji. Preovladavao je metalurgijski obrt (proizvodnja mlinova za [[Kahva|kavu]], pušaka, posuđa i dr.) što je bilo uslovljeno blizinom [[Fojnica|Fojnice]] i [[Kreševo|Kreševa]]. === Pokret za autonomiju Bosne Husein-kapetana Gradaščevića === Doprinos odbrani bosanskih granica Gornjovakufljani su dali u boju pod [[Banja Luka|Banjom Lukom]] 1737. Pjesnik Mustafa-hadži Muhlisija zvani Bošnjak piše o ovom boju. <blockquote>"Haber o provali Švabe došao je kasno pa su naši preci požurili da stignu na bojno polje. Usiljenim maršom stigli su pod Banjaluku. Kažu da su bezi sjahivali sa konja i prepuštali fukari da jaše kako bi na vakat stigli."</blockquote>U pokretu [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] za autonomiju Bosne aktivno učestvuje gornjevakufska aristokracija, listom svi su bili za Gradaščevića osim bega Sulejmanpašića iz Odžaka čija su imanja tad opustošena. Nekoliko Gornjevakufljana je zbog učestvovanja u pokretu za autonomiju bilo osuđeno na zatvorske kazne. [[Datoteka:Gornji Vakuf – katolička crkva (2024).jpg|mini|Crkva Uznesenja Marijina]] === Austrougarsko doba === U vrijeme austrougarske vladavine Gornji Vakuf je postao značajan za tadašnju vlast zbog prirodnog bogatstva koje se uveliko eksploatisalo i prevozilo u druge dijelove zemlje. === Svjetski ratovi === U [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Vakuf je pretrpio značajna razaranja i ljudske gubitke, što od požara što od borbenih dejstava. Pored 69 žrtava [[Fašizam|fašističkog]] terora poginulo je i 94 borca, od ukupno 370, među kojima je bilo i 6 žena, te 12 pionira. Gornji Vakuf-Uskoplje je prvi put oslobođen 12. jula 1942. i taj datum se slavio kao Dan oslobođenja općine. Odmah poslije Drugog svjetskog rata na Glavici, brdu nadomak starog dijela izgrađena je Spomen kosturnica za 101 [[Partizani|partizana]]. Nakon rata počeo je brzi razvoj privrede kao i samog grada. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina Gornji Vakuf-Uskoplje je spadala u red srednje razvijenih općina bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. === Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) === Gornji Vakuf-Uskoplje je odigrao jednu od ključnih uloga u sukobima u Srednjoj Bosni između [[HVO]]-a, [[HV]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]]. Dana 20. juna 1992. grad su pokušale zauzeti hrvatske jedinice paralelno sa napadom u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], realizirajući plan o podjeli Bosne i Hercegovine sklopljen između [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. O samoj podjeli Bosne i Hercegovine, između Srbije i Hrvatske su pred Tribunalom u Den Haagu svjedočili [[Paddy Ashdown]], hrvatski predsjednik [[Stjepan Mesić]], te premijer nekadašnje Jugoslavije [[Ante Marković]]. U decembru 1992. dolazi do velikog priliva pripadnika HVO-a, i HV pretežno iz zapadne Hercegovine, pod izgovorom da se spremaju za ratište na [[Kupres]]u i [[Bugojno]]. U Gornji Vakuf su pristigle hrvatske jedinice iz sljedećih mjesta: [[Posušje]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Imotski]], [[Mostar]], [[Livno]], [[Duvno]], te [[Prozor]]. Polovinom januara 1993. hrvatske jedinice započele su sa [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]] gradskih dijelova u kojima su Hrvati bili većina. Nešto ranije, isti scenarij je sproveden u selima [[Uzričje]], [[Hrasnica]] i Duša Bošnjaci su protjerani, a imovina im je opljačkana ili uništena. Etničko čišćenje je bilo praćeno i propagandom, u čemu je prednjačila [[HTV]], sa reporterom [[Smiljko Šagolj|Smiljkom Šagoljem]]. Dio lanca hrvatske propagande bio je i "[[Skopaljski vijesnik]]", kao i Radio "Uskoplje". Nakon ovih događanja Gornji Vakuf se našao u opsadnom stanju sve do marta 1993, te je izložen artiljerijskoj i snajperskoj vatri po stambenim objektima. Nakon tromjesečnog primirja došlo je do tada, najžešćeg napada i razaranja gradskog jezgra, kao i okolnih sela. Grad je granatiran sa okolnih brda, a zabilježeni su dani kada je na grad ispaljivano od 1500 do 2000 razni projektila. Napadi su trajali od jula 1993, pa do februara 1994. do potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Za ulogu u sukobima u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u optužnici koju potpisuje tužilac Međunarodnog suda u Hagu, [[Carla del Ponte]] od 2. marta 2004, optuženo rukovodstvo HR [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], [[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoje Petković]], [[Valentin Ćorić]], te [[Berislav Pušić]]. Dana 29. novembra 2017. je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. i pomenuta šestorka je pravomoćno osuđena za udruženi zločinački poduhvat, između ostalog za ubistva, mučenja, silovanja i teroriziranja civila, etničko čišćenje, pljačku i palež. U udruženom zločinačkom poduhvatu sudjelovao je i sami vrh Republike Hrvatske, predsjednik Franjo Tuđman, ministra odbrane Gojko Šušak i general Hrvatske Vojske Janko Bobetko, što efektivno znači da je Republika Hrvatska u predmetnom razdoblju između 1992. i 1994. bila i agresor u međunarodnom ratu u Bosni i Hercegovinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/the-icty-renders-its-final-judgement-in-the-prli%C4%87-et-al-appeal-case|title=The ICTY renders its final judgement in the Prlić et al. appeal case {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|access-date=13. 8. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|title=Činjenicama protiv histerije: Hrvatska je u BiH bila i agresor, a za to je kriv Franjo Tuđman|date=30. 11. 2017|website=Faktograf.hr|language=hr|access-date=13. 8. 2020|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930054329/https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|url-status=dead}}</ref> === Uloga Franje Tuđmana === Objavljivanjem 36 stenograma o podjeli Bosne i Hercegovine, razjašnjena je uloga [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje.<ref>{{Cite journal|last=Lucić|first=Predrag|date=2005|title=Stenogrami o podjeli Bosne (priredio Predrag Lucić); knj. 1, 576 str., knj. 2, 546 str.|url=https://hrcak.srce.hr/file/46062|journal=Feral Tribune, Split|doi=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/tudman-sam-sobom-stenogrami-o-podjeli-bih|title=Tuđman, sam sobom: Stenogrami o podjeli BiH|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=5. 5. 2020}}</ref> Svih 36 stenograma se nalaze u Haškom tribunalu. Pred međunarodnom javnošću je podržavao suverenitet Bosne i Hercegovine, dok je za to vrijeme na sastancima koji su stenogramski dokumentovani, proširenjem Hrvatske na površinu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] uspostavljene pred Drugi svjetski rat,<ref>{{Cite web|url=http://www.hsp1861.hr/vijesti6/050226ns.htm|title=Novi list: 26|website=www.hsp1861.hr|access-date=5. 5. 2020}}</ref> planirao napad na bosanskohercegovačke gradove, smatrajući da na taj način rješava pitanje budućih granica hrvatske države. Dana 22. oktobra 1993. na sastanku u Predsjedničkim dvorima u [[Zagreb]]u, na kojem su pored Tuđmana prisustvovali i [[Janko Bobetko]], [[Imra Agotić]], [[Josip Lucić]] i [[Gojko Šušak]], [[Franjo Tuđman]] o napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje i ostale bosanskohercegovačke gradove kaže: {{citat|Ja sam pred par mjeseci izložio situaciju, dao zadaću ministru odbrane Šušku i generalu Bobetku, naša pomoć i naše angažiranje u Herceg-Bosni, jer se tamo rješava, rekao sam im da se tamo rješava pitanje budućih granica hrvatske države. I, kod toga sam ukazao da je veoma važno da se odbrane, tada, oni položaji koje je HVO tamo držao. To je bila ona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Mostar, i da bi trebalo, po mogućnosti, riješiti, što prije, problem Gornjeg Vakufa. Od tada pa nadalje, vođene su te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zadaća sasvim nije do kraja izvršena, i koliko sam ja čuo, koliko smo mi pružali pomoć, ali ima i stanovitih pritužbi, sa tog ratišta, da po nekakvim, u pogledu materijala i u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomoći s naše strane. Pa bih želio da čujem s vaše strane, šta je do sada učinjeno i da se dogovorimo dalje (...)}} <ref>{{Cite book|title=Rat u Jugoslaviji u presudama MKSJ: Ciljevi zara?enih strana i priroda sukoba|url=https://books.google.ba/books?id=YCC7DwAAQBAJ&pg=PA11&dq=%22Ja+sam+pred+par+mjeseci+izlo%C5%BEio+situaciju%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiLgKXQn5zpAhWk_CoKHfPjAWkQ6AEILTAB#v=onepage&q=%22Ja%20sam%20pred%20par%20mjeseci%20izlo%C5%BEio%20situaciju%22&f=false|publisher=Torkel Opsahl Academic EPublisher|date=25. 8. 2019|isbn=978-82-8348-115-0|language=sr|first=Julija|last=Bogoeva}}</ref> O samom učešću jedinica regularne vojske Republike Hrvatske u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje, na istom sastanku govorio je [[Janko Bobetko]]: {{citat|Kompletna Peta brigada, sa svojim sastavom, znači sa ovog fronta, vinkovačkoga, kompletno je, postepeno povučena i našla se na tom ratištu. To je oko 2.500 ljudi, plus sve topništvo, oklop i kompletno zapovjedništvo, osim dva-tri časnika. Njihov glavni zadatak bio je da na toj liniji gore, kod Gornjeg Vakufa, gdje i sada drže položaj u samom gradu, usljed, to je gotovo sada negdje tri mjeseca, oni su dio snaga izvukli radi odmora. Još je ostala jedna ojačana bojna, negdje oko 700 ljudi, sa svim topništvom i oklopom u širem prostoru Gornjeg Vakufa. Očito da i idućih deset dana, da će trebati razmišljati o dovlačenju novih snaga, na liniji dobrovoljnosti, da se oni zamijene, jer ljudi ne mogu toliko izdržati (...) Ja sam prekjučer razgovarao sa Toletom (Žarkom, op. pr.) u Dubrovniku i on je tražio da se sastane, rekao sam da ću biti tamo i da dođe, da je jedan presjek situacije koji počinje od toga da su snage zamorene, što je tačno, i da za sada on smatra da oni nemaju, mislim Muslimani, nekih friških snaga za neke protuudare, što ne treba potcjenjivati, mora biti pripremljen. Dalje, dobrovoljci iz prve i druge brigade koji su se javili, oni su sada na položaju južno od Mostara, na položajima prema Blagaju, i jedna grupa koju je vodio pukovnik Horvat, ona se - jedan dio je ostao, drugi dio se raspao (...) to je bilo neorganizirano (...) Međutim, Peta brigada je svoj zadatak, po mom mišljenju, jako dobro učinila i radila (...)}}<nowiki> </nowiki><ref>{{Cite book|title=Feral tribune|url=https://books.google.ba/books?id=4_U8AQAAIAAJ&q=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&dq=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiDnuLmn5zpAhUEqIsKHcUXCJQQ6AEIKDAA|publisher=Feral tribune|date=2003|language=hr}}</ref> <!-- ne mijenjati jezik jer se radi o citatu --> Odgovarajući na pitanje Franje Tuđmana o imenu komandanta Pete brigade koja je sa vinkovačkog ratišta premještena u Gornji Vakuf, Janko Bobetko svjedoči o nepobitnom dokazu učestvovanja hrvatskih jedinica na Bosnu i Hercegovinu i Gornji Vakuf: {{citat|Bio je Kapular (...) Ima svojih prilika i neprilika, tako da mislite u smislu zapovijedanja jedan od dosta ozbiljnih problema (...) Što se tiče streljiva, to je toliko precizno organizirano da je glavni dotur municije išao iz Ploča, direktno prema Mostaru, iste noći kada je naručen. I general Marinović je od mene dobio ne samo zadatak nego i sva ovlaštenja, i neka postepeno popunjavamo taj front, jer je to najbliži, najkraći, nemam prevoza velikog, tako da je on sa svog fronta smo skinuli bateriju topova 122, minobacače, mine, municiju, dakle sva streljiva koja su tražena, dakle u najkraćem roku, to je funkcioniralo, može se reći, odlično (...) Dalje, za municiju težih kalibara, 130, u tri navrata su pošiljke i narudžbe koje su date odmah bile upućivane prioritetno i tačno ka liniji fronta (...) To je i prekjučer jedan čitav teret otišao, ide odavde, težeg kalibra, 130, 105, 120, a sa onog fronta ide sva druga municija, tako da, jasno, troši se (...) Dakle, sa slavonskog osjetljivog prostora smo izvukli Treću i Petu brigadu (...) sa ovim smo učinili jako puno u stabilizaciji fronta Vakuf i Mostar.}}<nowiki> </nowiki><ref>{{Cite book|title=Stenogrami o podjeli Bosne|url=https://books.google.ba/books?id=4PcVAQAAMAAJ&q=%22Bio+je+Kapular%22&dq=%22Bio+je+Kapular%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwirr932n5zpAhXjo4sKHZGMBssQ6AEILzAB|publisher=Kultura&Rasvjeta|date=2005|isbn=978-953-7075-22-4|language=hr}}</ref> === Promjena imena općine === Na dijelovima općine Gornji Vakuf-Uskoplje, 1992. antiustavnim činom proglašena je ''Hrvatska općina Uskoplje'' kao dio samoproglašene [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] pod jakim pritiskom američke administracije na [[Hrvatska|Hrvatsku]], zaustavljen je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] i stvorena [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Međunarodna zajednica 2001. postojećem imenu općine dodaje naziv Uskoplje kako bi se ubrzala reintegracija općine. == Politika == Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Gornji Vakuf-Uskoplje, koje broji 23 mandata: SDA 9 mandata, HDZ 8 mandata, SBIH 4 mandata, BPS 1 mandat i SDP 1 mandat. Za načelnika općine je izabran Bušatalić Vahid (40,46% glasova) iz SDA, međutim nakon opstrukcija HDZ-a u radu Općinskog vijeća načelnik je podnio ostavku. Na općinskim izborima 2008. mandati su sljedeci: SDA 10, HDZ 6, SBIH 4, SDP 2 i HSP-Đapić dr. Jurišić 1. Predsjedavajući Općinskog vijeća je Marinko Krajina (HDZ). Načelnik općine je Esmin Hajdarević (SDA).(2024-) == Geografija == [[Datoteka:Ždrimačko.JPG|desno|mini|Ždrimačka jezera]] Gornji Vakuf-Uskoplje je smješten u gornjem toku rijeke [[Vrbas]] u Skopaljskoj dolini koja je duga 27&nbsp;km, a široka samo 2&nbsp;km. Okružen je planinama Vranicom sa istočne i Radušom sa zapadne strane. Leži na četiri rijeke: Vrbasu, [[Bistrička rijeka|Bistričkoj rijeci]], [[Trnovača|Trnovači]] i [[Krušćica|Krušćici]]. Nadmorska visina općine je od 670 do 2112 m. Općina zahvata površinu od 402,7&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema popisu iz 1991. u Gornjem Vakufu-Uskoplju je živjelo oko 25000 stanovnika. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, našao se u sastavu [[Srednjobosanski kanton|Srednjebosanskog kantona]]. Klima u Gornjem Vakufu-Uskolju je izuzetno pogodna za razvoj povrtlarskih kultura. Klima je, radi veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja oštrija u odnosu na umjerenokontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Gornji Vakuf-Uskoplje se nalaze sljedeći spomenici: * [[Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama]], mjesto i ostaci historijskog spomenika, * [[Gornjovakufska sahat-kula|Sahat-kula]], historijski spomenik.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Gornji Vakuf-Uskoplje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gornjeg Vakufa-Uskoplja|Spisak naseljenih mjesta u općini Gornji Vakuf-Uskoplje}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Gornji Vakuf-Uskoplje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornji Vakuf-Uskoplje | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10375 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20933 | g2013_bosnjaci = 12004 | g2013_srbi = 30 | g2013_hrvati = 8660 | g2013_bosanci = 66 | g2013_romi = 36 | g2013_muslimani = 27 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_turci = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 28 | g2013_nepoznato = 41 | g1991_ukupno = 25181 | g1991_muslimani = 14063 | g1991_srbi = 110 | g1991_hrvati = 10706 | g1991_jugosloveni = 158 | g1981_ukupno = 22432 | g1981_muslimani = 12399 | g1981_srbi = 133 | g1981_hrvati = 9574 | g1981_jugosloveni = 183 | g1981_crnogorci = 8 | g1981_albanci = 13 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 19344 | g1971_muslimani = 10482 | g1971_srbi = 141 | g1971_hrvati = 8605 | g1971_jugosloveni = 18 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 10 | g1971_albanci = 6 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 16175 | g1961_muslimani = 8152 | g1961_srbi = 425 | g1961_hrvati = 7297 | g1961_jugosloveni = 247 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 23 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gornji Vakuf-Uskoplje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornji Vakuf-Uskoplje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119709 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4831 | g2013_bosnjaci = 2287 | g2013_srbi = 15 | g2013_hrvati = 2400 | g2013_bosanci = 37 | g2013_romi = 36 | g2013_muslimani = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 9 | g2013_albanci = 6 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 15 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 5344 | g1991_muslimani = 3274 | g1991_srbi = 80 | g1991_hrvati = 1805 | g1991_jugosloveni = 134 | g1981_ukupno = 3697 | g1981_muslimani = 2230 | g1981_srbi = 105 | g1981_hrvati = 1228 | g1981_jugosloveni = 106 | g1981_crnogorci = 3 | g1981_albanci = 13 | g1971_ukupno = 2465 | g1971_muslimani = 1694 | g1971_srbi = 79 | g1971_hrvati = 651 | g1971_jugosloveni = 13 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 8 | g1971_albanci = 5 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 1860 | g1961_muslimani = 1215 | g1961_srbi = 110 | g1961_hrvati = 410 | g1961_jugosloveni = 114 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_albanci = 2 }} == Mjesne zajednice == === Gradske mjesne zajednice === * MZ Gornji Vakuf I - obuhvata naseljeno mjesto Gornji Vakuf * MZ Gornji Vakuf II - obuhvata naseljena mjesta: Batuša i Krupa === Seoske mjesne zajednice === * MZ Bistrica - obuhvata naseljeno mjesto Bistrica * MZ Bojska - obuhvata naseljeno mjesto Bojska * MZ Dobrošin - obuhvata naseljena mjesta: Boljkovac, Dobrošin i Gornji Mračaj * MZ Grnica - obuhvata naseljeno mjesto Grnica * MZ Pajić Polje - obuhvata naseljena mjesta: Donja Ričica, Dražev Dol, Duratbegov Dolac, Gornja Ričica, Humac, Lužani, Pajić Polje i Rosulje * MZ Pidriš - obuhvata naseljena mjesta: Mačkovac i Pidriš * MZ Ploča - obuhvata naseljena mjesta: Hrasnica, Ploča i Vilić Polje * MZ Podgrađe - obuhvata naseljena mjesta: Galičica i Podgrađe * MZ Uzričje - obuhvata naseljena mjesta: Duša, Jelače, Mračaj, Paloč i Uzričje * MZ Voljevac - obuhvata naseljena mjesta: Borova Ravan, Crkvice, Cvrče, Jelići, Kozice, Pridvorci, Seferovići, Smrčevice, Svilići, Valice, [[Voljevac]] i Zastinje * MZ Voljice - obuhvata naseljena mjesta: Gaj, Jagnjid, Kute, Osredak, Šugine Bare, Vaganjac i Voljice * MZ Ždrimci - obuhvata naseljena mjesta: Seoci, Vrse i Ždrimci * MZ Trnovača - obuhvata naseljeno mjesto Trnovača * MZ Dražev Dolac == Privreda == Glavni privredni potencijal Gornjeg Vakufa-Uskoplja su poljoprivreda i javni sektor, dok su najveća industrijska preduzeća [[Rudnik uglja lignita Gračanica]] i [[Saraj-Komerc]], proizvođač opruga i filtera, koji proizvodi između ostalog i za [[Volkswagen]] i [[Renault]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bugojno-danas.info/novi-poslovni-ugovori-i-zaposljavanja-u-saraj-komercu/|title=Saraj-Komerc proizvodi dijelove za Volkswagen i Renault, uskoro novih 40 radnika|last=Redakcija|date=19. 6. 2016|newspaper=Bugojno Danas|language=bs-BA|access-date=26. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://rugracanica.ba/|title=Rudnik uglja "Gračanica"|last=lhujdur|website=rugracanica.ba|access-date=26. 12. 2016}}</ref> == Obrazovanje == Osnovna škola ’’Gornji Vakuf’’ je jedna od najstarijih osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.{{Izvor}} Škola je osnovana 1889, a nastava se odvijala u jednoj bosanskoj kući (mještani su je zvali ’’stara pošta’’). Godine 1895. je izgrađena prva školska zgrada, po standardima ondašnjeg [[Evropa|evropskog]] obrazovanja, a nosila je naziv Osnovna pučka-narodna škola. U toku svog postojanja više puta je paljena i uništavana. U Gornjem Vakufu-Uskoplju također egzistira i srednja škola, koja spada u kategoriju "[[dvije škole pod jednim krovom]]". == Sport == Gornji Vakuf-Uskoplje je prije rata imao veoma razvijen [[sport]] i dao je određeni broj kvalitetnih sportista: nogometaša, [[rukomet]]aša, [[karate|karatista]] i [[košarka]]ša. U gradu je prije rata egzistirao Nogometni klub "Sloga" koji se takmičio u Prvoj i Drugoj republičkoj ligi. Nakon rata je formiran još jedan nogometni klub [[Hrvatski nogometni klub "Sloga"]] ([[Uskoplje]]). Drugi klub po popularnosti bio je [[RK Sloga Gornji Vakuf|RK "Sloga"]], koji se takmičio u Drugoj pa u Prvoj republičkoj ligi, grupa "Jug". Nalazi se u rukometnoj Premijer ligi BiH. Košarkaški klub je imao mušku i žensku ekipu koje su se takmičile u zonskim ligama [[BiH]]. Najmasovniji je bio Karate klub "Sloga" kao i Udruženje sportskih ribolovaca "Vrbas". Od objekata u gradu je postojao nogometni stadion "Košute" za preko 3.000 gledalaca, pri osnovnoj školi sportska dvorana za košarku i ostale sportove, a uz srednju školu [[stadion]] za rukomet za 2.000 gledalaca. == Turističke atrakcije == Zbog svog geografskog položaja i klimatskih karakteristika Gornji Vakuf-Uskoplje je izuzetno povoljan za razvoj turizma. Idealne su mogućnosti za lov i ribolov. Poznata izletišta u blizini Gornjeg Vakufa su: [[Prokoško jezero]] koje je poznato po endemičnom vodozemcu tritonu, [[Ždrimačka jezera]] u čijoj se blizini nalazi slap, Bistrička rijeka (čuveno ribogojilište), planine Vranica i Raduša, Radovina, ("planinarski raj"), te izvorišta sve četire vakufske rijeke. == Poznate ličnosti == {{Div col|3}} * [[Mehmed-beg Stočanin]] * [[Ćamilija]] * [[Mustafa Bošnjak Muhlisi]] * [[Sulejman Bajraktarević]] * [[Fehim Bajraktarević]] * [[Sulejman Hadžiabulić]] * [[Muhamed Hadžiabdić]] * [[Ahmed Burek]] * [[Ahmed Redžepašić]] * [[Branko Mikulić]] * [[Josip Mlakić]] * [[Mehmed Drino]] * [[Džemaludin Latić]] * [[Ismet Bušatlić]] * [[Nedžad Latić]] * [[Nihad Alibegović]] * [[Ismet Dedić]] * [[Ahmet Muminović]]{{Div col end}} == Također pogledajte == * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Sanjajući zavičaj, [[Ismet Dedić]], [[Bugojno]], Godina izdanja [[2006]]. * Uloga džamije Mehmed-bega Stočanina u formiranju Gornjeg Vakufa, Dr. [[Muhamed Hadžijahić]], Mehmed Mujezinović, Gornji Vakuf, Godina izdanja [[1971]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gornji Vakuf-Uskoplje Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Srednjobosanski kanton}} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]] [[Kategorija:Gornji Vakuf-Uskoplje|*]] 1ncjwm3ed1ci196064caxddcfxk5fd0 3848051 3848020 2026-05-20T16:29:15Z GoodBosnian 170315 Prebacivanje reference u template, prebacivanje templejta za portal u unutarnje linkove 3848051 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Gornji Vakuf-Uskoplje | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Carsija Gornji Vakuf.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Čaršija u Gornjem Vakufu-Uskoplju | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of Arms of Gornji Vakuf-Uskoplje.gif | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Gornji Vakuf-Uskoplje.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Gornji Vakuf-Uskoplje u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|56|23.5|N|17|35|08.0|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Sead Čaušević<ref name="Izbori_2016">{{Cite web |url=http://www.izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=1#/8/110/0 |title=Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Gornji Vakuf |work=izbori.ba |access-date= 26. 11. 2016}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 7.71 | površina_općine = 395.96 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 4831 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 20933 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 70240 | pozivni_broj = (+387) 30 | matični_broj_naselja = 119709<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10375 | veb-sajt = {{URL|http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba}} | fusnote = | mapframe_id = Q12756606 | mapframe_shape = yes }} '''Gornji Vakuf-Uskoplje''' je [[naseljeno mjesto]] i općina u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Predstavlja jedno od najstarijih mjesta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] nastalih aktom uvakufljavanja bosanskog [[Plemstvo|plemstva]] iz [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskog perioda]]. Nalazi se u [[Skopaljska dolina|Skopaljskoj dolini]] koja se prostire u gornjem toku rijeke [[Vrbas]]. Godine 2001. prema odluci međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nazivu općine i naseljenog mjesta Gornji Vakuf dodaje se nastavak Uskoplje.<ref>{{Cite web |url=http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |title=OHR: Odluka o Općini Gornji Vakuf – Uskoplje |access-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413154729/http://www.ohr.int/decisions/mo-hncantdec/default.asp?content_id=5889 |archive-date=13. 4. 2014 |url-status= }}</ref> == Historija == Gornji Vakuf kao gradsko naselje nastao je krajem 16. vijeka. Sam naziv grada upućuje na to da je njegovo osnivanje povezano sa institucijom [[vakuf]]a. Postanak Gornjeg Vakufa-Uskoplja je u najužoj vezi sa vakufom [[Mehmed-beg Stočanin|Mehmed-bega Stočanina]], a to znači da je njegova [[džamija]] bila od fundamentalnog značaja za osnivanje grada. Prema natpisnoj ploči o izgradnji džamije Mehmed-beg je svoju džamiju završio 1592/93. Nije poznato kako je u početku izgledala džamija. Sudeći po raspoloživim podacima (kamenitoj [[Munara|munari]], natpisnoj ploči i dr.) pretpostavlja se da se radilo o monumentalnom zdanju. Džamija je više puta stradavala, a 1969. na istom mjestu započela je izgradnja moderne džamije. === Prethistorijsko doba === Kraj oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kao i sva Skopljanska župa, je bio oduvijek dobro [[Naseljeno mjesto|nastanjen]]. Plodnost zemlje, bogatstvo šumom i divljači po okolnim brdima, kao i povoljni uvjeti za [[rudarstvo]] učinili su ovaj kraj privlačnim za ljudska naselja. Već prije naše ere, s obje strane gornjeg toka Vrbasa se nastanjuju [[Iliri]] koji ostavljaju ime selu [[Batuša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Batuši]] nedaleko od Gornjeg Vakufa-Uskoplja. === Rimsko doba === Arheološkim istraživanjima je ustanovljeno da su oko Gornjeg Vakufa tragovi antičkog života i ostaci zgrada tako gusti da se može pomišljati na veći broj manjih naseobina sa većim centrom. Vijesti antičkih pisaca o dobijanju zlata u provinciji [[Dalmacija|Dalmaciji]] su se prvenstveno odnosile na oblast srednjobosanskog rudogorja i u njoj pogotovo na planinu [[Vranica|Vranicu]] i njeno podnožje oko Gornjeg Vakufa. Možda je i to jedan od razloga zašto su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] smjestili čuvenu postaju [[Ad Matricem]] na mjestu današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja, kuda je prolazila cesta [[Salona]]-[[Sirmium]]. === Srednji vijek === [[Župa Uskoplje]] u ''Ljetopisu Popa Dukljanina'', u dijelu u kojem se opisuje regnum sklavorum (Sklavinija), koji je nastao početkom 11. vijeka, nalazi se prvi historijski spomen Uskoplja (''Uscople''). Navodi se kako je hrvatski kralj Mihajlo Krešimir II opustošio župe Uskoplje, [[Luka (župa)|Luku]] i Plevu. Bosanski [[ban]] vidjevši da se ne može s njim boriti, pobjegne ugarskom kralju. Kako navodi ljetopisac, Krešimir zauzima cijelu Bosnu i vladaše njome. Ovog Krešimira identificiraju sa hrvatskim kraljem Mihajlom Krešimirom II (949–969). U povelji [[Bela IV|Bele IV]] (20. juli 1244) spomen ove župe je u vezi biskupskog posjeda "in supa Wzcople" kod crkve svetog Ivana koja se prema navodu [[biskup]]a Delivića nalazila u neposrednoj blizini današnjeg Gornjeg Vakufa-Uskoplja (selo Dobrošin). Mjesto i uloga ovog kraja ogleda se i u zastupljenosti srednjovjekovnih utvrda. U Glasniku [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]] od 1901. je zapis učitelja Franje Martinčevića u kojem, stoji da <blockquote>"po brdima oko Gornjeg Vakufa osobito onima sa sjeverne i zapadne strane, nizahu veliki i tvrdi gradovi nekadašnjih velmoža, a podno brda bijahu rasijana sela". </blockquote>Zasigurno je da je u poznijem srednjem vijeku vojna vlast za ovaj kraj bila koncentrisana u [[Susidu]] kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja (prvi put se spominje 1403). Smatra se da je već tada župa Uskoplje u [[Osmansko Carstvo|turskoj]] vlasti bila privremeno podijeljena na Gornje i Donje Skoplje. Gornje Skoplje je predstavljalo posebnu nahiju sa utvrdom Susid što danas odgovara Općini Gornji Vakuf-Uskoplje. Jedno vrijeme u [[Historiografija|historiografiji]] Vakuf je bio poznat kao Česta (1444). O naseljenosti kraja oko Gornjeg Vakufa-Uskoplja govori brojnost srednjovjekovnih stećaka. Na području općine nalazi se preko 580, uglavnom sandučastih [[stećak]]a. Pored povoljnog geografskog položaja i prirodnih bogatstava jedan od razloga koji je doveo do formiranja vakufa bio je vojno-strateške prirode, jer je u svim periodima turske vladavine ovo područje bilo ugroženo od [[Venecija|Mlećana]] i [[Uskoci|Uskoka]], te je bilo neophodno formirati centar koji će imati ulogu vojne krajine. Prema šemi [[Hamdija Kreševljaković|Hamdije Kreševljakovića]] kojom je opisana uloga pojedinih urbanih centara, Gornji Vakuf-Uskoplje je bio obrtničko-trgovački centar u Skopaljskoj mikroregiji. Preovladavao je metalurgijski obrt (proizvodnja mlinova za [[Kahva|kavu]], pušaka, posuđa i dr.) što je bilo uslovljeno blizinom [[Fojnica|Fojnice]] i [[Kreševo|Kreševa]]. === Pokret za autonomiju Bosne Husein-kapetana Gradaščevića === Doprinos odbrani bosanskih granica Gornjovakufljani su dali u boju pod [[Banja Luka|Banjom Lukom]] 1737. Pjesnik Mustafa-hadži Muhlisija zvani Bošnjak piše o ovom boju. <blockquote>"Haber o provali Švabe došao je kasno pa su naši preci požurili da stignu na bojno polje. Usiljenim maršom stigli su pod Banjaluku. Kažu da su bezi sjahivali sa konja i prepuštali fukari da jaše kako bi na vakat stigli."</blockquote>U pokretu [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] za autonomiju Bosne aktivno učestvuje gornjevakufska aristokracija, listom svi su bili za Gradaščevića osim bega Sulejmanpašića iz Odžaka čija su imanja tad opustošena. Nekoliko Gornjevakufljana je zbog učestvovanja u pokretu za autonomiju bilo osuđeno na zatvorske kazne. [[Datoteka:Gornji Vakuf – katolička crkva (2024).jpg|mini|Crkva Uznesenja Marijina]] === Austrougarsko doba === U vrijeme austrougarske vladavine Gornji Vakuf je postao značajan za tadašnju vlast zbog prirodnog bogatstva koje se uveliko eksploatisalo i prevozilo u druge dijelove zemlje. === Svjetski ratovi === U [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Vakuf je pretrpio značajna razaranja i ljudske gubitke, što od požara što od borbenih dejstava. Pored 69 žrtava [[Fašizam|fašističkog]] terora poginulo je i 94 borca, od ukupno 370, među kojima je bilo i 6 žena, te 12 pionira. Gornji Vakuf-Uskoplje je prvi put oslobođen 12. jula 1942. i taj datum se slavio kao Dan oslobođenja općine. Odmah poslije Drugog svjetskog rata na Glavici, brdu nadomak starog dijela izgrađena je Spomen kosturnica za 101 [[Partizani|partizana]]. Nakon rata počeo je brzi razvoj privrede kao i samog grada. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] općina Gornji Vakuf-Uskoplje je spadala u red srednje razvijenih općina bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. === Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995) === Gornji Vakuf-Uskoplje je odigrao jednu od ključnih uloga u sukobima u Srednjoj Bosni između [[HVO]]-a, [[HV]] i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]]. Dana 20. juna 1992. grad su pokušale zauzeti hrvatske jedinice paralelno sa napadom u [[Novi Travnik|Novom Travniku]], realizirajući plan o podjeli Bosne i Hercegovine sklopljen između [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. O samoj podjeli Bosne i Hercegovine, između Srbije i Hrvatske su pred Tribunalom u Den Haagu svjedočili [[Paddy Ashdown]], hrvatski predsjednik [[Stjepan Mesić]], te premijer nekadašnje Jugoslavije [[Ante Marković]]. U decembru 1992. dolazi do velikog priliva pripadnika HVO-a, i HV pretežno iz zapadne Hercegovine, pod izgovorom da se spremaju za ratište na [[Kupres]]u i [[Bugojno]]. U Gornji Vakuf su pristigle hrvatske jedinice iz sljedećih mjesta: [[Posušje]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Imotski]], [[Mostar]], [[Livno]], [[Duvno]], te [[Prozor]]. Polovinom januara 1993. hrvatske jedinice započele su sa [[Etničko čišćenje|etničkim čišćenjem]] gradskih dijelova u kojima su Hrvati bili većina. Nešto ranije, isti scenarij je sproveden u selima [[Uzričje]], [[Hrasnica]] i Duša Bošnjaci su protjerani, a imovina im je opljačkana ili uništena. Etničko čišćenje je bilo praćeno i propagandom, u čemu je prednjačila [[HTV]], sa reporterom [[Smiljko Šagolj|Smiljkom Šagoljem]]. Dio lanca hrvatske propagande bio je i "[[Skopaljski vijesnik]]", kao i Radio "Uskoplje". Nakon ovih događanja Gornji Vakuf se našao u opsadnom stanju sve do marta 1993, te je izložen artiljerijskoj i snajperskoj vatri po stambenim objektima. Nakon tromjesečnog primirja došlo je do tada, najžešćeg napada i razaranja gradskog jezgra, kao i okolnih sela. Grad je granatiran sa okolnih brda, a zabilježeni su dani kada je na grad ispaljivano od 1500 do 2000 razni projektila. Napadi su trajali od jula 1993, pa do februara 1994. do potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Za ulogu u sukobima u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u optužnici koju potpisuje tužilac Međunarodnog suda u Hagu, [[Carla del Ponte]] od 2. marta 2004, optuženo rukovodstvo HR [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], [[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoje Petković]], [[Valentin Ćorić]], te [[Berislav Pušić]]. Dana 29. novembra 2017. je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. i pomenuta šestorka je pravomoćno osuđena za udruženi zločinački poduhvat, između ostalog za ubistva, mučenja, silovanja i teroriziranja civila, etničko čišćenje, pljačku i palež. U udruženom zločinačkom poduhvatu sudjelovao je i sami vrh Republike Hrvatske, predsjednik Franjo Tuđman, ministra odbrane Gojko Šušak i general Hrvatske Vojske Janko Bobetko, što efektivno znači da je Republika Hrvatska u predmetnom razdoblju između 1992. i 1994. bila i agresor u međunarodnom ratu u Bosni i Hercegovinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.icty.org/en/press/the-icty-renders-its-final-judgement-in-the-prli%C4%87-et-al-appeal-case|title=The ICTY renders its final judgement in the Prlić et al. appeal case {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|access-date=13. 8. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|title=Činjenicama protiv histerije: Hrvatska je u BiH bila i agresor, a za to je kriv Franjo Tuđman|date=30. 11. 2017|website=Faktograf.hr|language=hr|access-date=13. 8. 2020|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930054329/https://faktograf.hr/2017/11/30/cinjenicama-protiv-histerije-hercegbosanska-sestorka/|url-status=dead}}</ref> === Uloga Franje Tuđmana === Objavljivanjem 36 stenograma o podjeli Bosne i Hercegovine, razjašnjena je uloga [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje.<ref>{{Cite journal|last=Lucić|first=Predrag|date=2005|title=Stenogrami o podjeli Bosne (priredio Predrag Lucić); knj. 1, 576 str., knj. 2, 546 str.|url=https://hrcak.srce.hr/file/46062|journal=Feral Tribune, Split|doi=|access-date=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/tudman-sam-sobom-stenogrami-o-podjeli-bih|title=Tuđman, sam sobom: Stenogrami o podjeli BiH|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=5. 5. 2020}}</ref> Svih 36 stenograma se nalaze u Haškom tribunalu. Pred međunarodnom javnošću je podržavao suverenitet Bosne i Hercegovine, dok je za to vrijeme na sastancima koji su stenogramski dokumentovani, proširenjem Hrvatske na površinu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] uspostavljene pred Drugi svjetski rat,<ref>{{Cite web|url=http://www.hsp1861.hr/vijesti6/050226ns.htm|title=Novi list: 26|website=www.hsp1861.hr|access-date=5. 5. 2020}}</ref> planirao napad na bosanskohercegovačke gradove, smatrajući da na taj način rješava pitanje budućih granica hrvatske države. Dana 22. oktobra 1993. na sastanku u Predsjedničkim dvorima u [[Zagreb]]u, na kojem su pored Tuđmana prisustvovali i [[Janko Bobetko]], [[Imra Agotić]], [[Josip Lucić]] i [[Gojko Šušak]], [[Franjo Tuđman]] o napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje i ostale bosanskohercegovačke gradove kaže: {{citat|Ja sam pred par mjeseci izložio situaciju, dao zadaću ministru odbrane Šušku i generalu Bobetku, naša pomoć i naše angažiranje u Herceg-Bosni, jer se tamo rješava, rekao sam im da se tamo rješava pitanje budućih granica hrvatske države. I, kod toga sam ukazao da je veoma važno da se odbrane, tada, oni položaji koje je HVO tamo držao. To je bila ona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Mostar, i da bi trebalo, po mogućnosti, riješiti, što prije, problem Gornjeg Vakufa. Od tada pa nadalje, vođene su te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zadaća sasvim nije do kraja izvršena, i koliko sam ja čuo, koliko smo mi pružali pomoć, ali ima i stanovitih pritužbi, sa tog ratišta, da po nekakvim, u pogledu materijala i u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomoći s naše strane. Pa bih želio da čujem s vaše strane, šta je do sada učinjeno i da se dogovorimo dalje (...)}} <ref>{{Cite book|title=Rat u Jugoslaviji u presudama MKSJ: Ciljevi zara?enih strana i priroda sukoba|url=https://books.google.ba/books?id=YCC7DwAAQBAJ&pg=PA11&dq=%22Ja+sam+pred+par+mjeseci+izlo%C5%BEio+situaciju%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiLgKXQn5zpAhWk_CoKHfPjAWkQ6AEILTAB#v=onepage&q=%22Ja%20sam%20pred%20par%20mjeseci%20izlo%C5%BEio%20situaciju%22&f=false|publisher=Torkel Opsahl Academic EPublisher|date=25. 8. 2019|isbn=978-82-8348-115-0|language=sr|first=Julija|last=Bogoeva}}</ref> O samom učešću jedinica regularne vojske Republike Hrvatske u napadu na Gornji Vakuf-Uskoplje, na istom sastanku govorio je [[Janko Bobetko]]: {{citat|Kompletna Peta brigada, sa svojim sastavom, znači sa ovog fronta, vinkovačkoga, kompletno je, postepeno povučena i našla se na tom ratištu. To je oko 2.500 ljudi, plus sve topništvo, oklop i kompletno zapovjedništvo, osim dva-tri časnika. Njihov glavni zadatak bio je da na toj liniji gore, kod Gornjeg Vakufa, gdje i sada drže položaj u samom gradu, usljed, to je gotovo sada negdje tri mjeseca, oni su dio snaga izvukli radi odmora. Još je ostala jedna ojačana bojna, negdje oko 700 ljudi, sa svim topništvom i oklopom u širem prostoru Gornjeg Vakufa. Očito da i idućih deset dana, da će trebati razmišljati o dovlačenju novih snaga, na liniji dobrovoljnosti, da se oni zamijene, jer ljudi ne mogu toliko izdržati (...) Ja sam prekjučer razgovarao sa Toletom (Žarkom, op. pr.) u Dubrovniku i on je tražio da se sastane, rekao sam da ću biti tamo i da dođe, da je jedan presjek situacije koji počinje od toga da su snage zamorene, što je tačno, i da za sada on smatra da oni nemaju, mislim Muslimani, nekih friških snaga za neke protuudare, što ne treba potcjenjivati, mora biti pripremljen. Dalje, dobrovoljci iz prve i druge brigade koji su se javili, oni su sada na položaju južno od Mostara, na položajima prema Blagaju, i jedna grupa koju je vodio pukovnik Horvat, ona se - jedan dio je ostao, drugi dio se raspao (...) to je bilo neorganizirano (...) Međutim, Peta brigada je svoj zadatak, po mom mišljenju, jako dobro učinila i radila (...)|Janko Bobetko<ref>{{Cite book|title=Feral tribune|url=https://books.google.ba/books?id=4_U8AQAAIAAJ&q=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&dq=%22Kompletna+Peta+brigada,+sa+svojim+sastavom,+zna%C4%8Di+sa+ovog+fronta%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiDnuLmn5zpAhUEqIsKHcUXCJQQ6AEIKDAA|publisher=Feral tribune|date=2003|language=hr}}</ref> <!-- ne mijenjati jezik jer se radi o citatu -->}} Odgovarajući na pitanje Franje Tuđmana o imenu komandanta Pete brigade koja je sa vinkovačkog ratišta premještena u Gornji Vakuf, Janko Bobetko svjedoči o nepobitnom dokazu učestvovanja hrvatskih jedinica na Bosnu i Hercegovinu i Gornji Vakuf: {{citat|Bio je Kapular (...) Ima svojih prilika i neprilika, tako da mislite u smislu zapovijedanja jedan od dosta ozbiljnih problema (...) Što se tiče streljiva, to je toliko precizno organizirano da je glavni dotur municije išao iz Ploča, direktno prema Mostaru, iste noći kada je naručen. I general Marinović je od mene dobio ne samo zadatak nego i sva ovlaštenja, i neka postepeno popunjavamo taj front, jer je to najbliži, najkraći, nemam prevoza velikog, tako da je on sa svog fronta smo skinuli bateriju topova 122, minobacače, mine, municiju, dakle sva streljiva koja su tražena, dakle u najkraćem roku, to je funkcioniralo, može se reći, odlično (...) Dalje, za municiju težih kalibara, 130, u tri navrata su pošiljke i narudžbe koje su date odmah bile upućivane prioritetno i tačno ka liniji fronta (...) To je i prekjučer jedan čitav teret otišao, ide odavde, težeg kalibra, 130, 105, 120, a sa onog fronta ide sva druga municija, tako da, jasno, troši se (...) Dakle, sa slavonskog osjetljivog prostora smo izvukli Treću i Petu brigadu (...) sa ovim smo učinili jako puno u stabilizaciji fronta Vakuf i Mostar.|Janko Bobetko<ref>{{Cite book|title=Stenogrami o podjeli Bosne|url=https://books.google.ba/books?id=4PcVAQAAMAAJ&q=%22Bio+je+Kapular%22&dq=%22Bio+je+Kapular%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwirr932n5zpAhXjo4sKHZGMBssQ6AEILzAB|publisher=Kultura&Rasvjeta|date=2005|isbn=978-953-7075-22-4|language=hr}}</ref>}} === Promjena imena općine === Na dijelovima općine Gornji Vakuf-Uskoplje, 1992. antiustavnim činom proglašena je ''Hrvatska općina Uskoplje'' kao dio samoproglašene [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] pod jakim pritiskom američke administracije na [[Hrvatska|Hrvatsku]], zaustavljen je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] i stvorena [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Međunarodna zajednica 2001. postojećem imenu općine dodaje naziv Uskoplje kako bi se ubrzala reintegracija općine. == Politika == Na općinskim izborima 2004. zabilježeni su sljedeći rezultati za Općinsko vijeće Gornji Vakuf-Uskoplje, koje broji 23 mandata: SDA 9 mandata, HDZ 8 mandata, SBIH 4 mandata, BPS 1 mandat i SDP 1 mandat. Za načelnika općine je izabran Bušatalić Vahid (40,46% glasova) iz SDA, međutim nakon opstrukcija HDZ-a u radu Općinskog vijeća načelnik je podnio ostavku. Na općinskim izborima 2008. mandati su sljedeci: SDA 10, HDZ 6, SBIH 4, SDP 2 i HSP-Đapić dr. Jurišić 1. Predsjedavajući Općinskog vijeća je Marinko Krajina (HDZ). Načelnik općine je Esmin Hajdarević (SDA).(2024-) == Geografija == [[Datoteka:Ždrimačko.JPG|desno|mini|Ždrimačka jezera]] Gornji Vakuf-Uskoplje je smješten u gornjem toku rijeke [[Vrbas]] u Skopaljskoj dolini koja je duga 27&nbsp;km, a široka samo 2&nbsp;km. Okružen je planinama Vranicom sa istočne i Radušom sa zapadne strane. Leži na četiri rijeke: Vrbasu, [[Bistrička rijeka|Bistričkoj rijeci]], [[Trnovača|Trnovači]] i [[Krušćica|Krušćici]]. Nadmorska visina općine je od 670 do 2112 m. Općina zahvata površinu od 402,7&nbsp;km<sup>2</sup>. Prema popisu iz 1991. u Gornjem Vakufu-Uskoplju je živjelo oko 25000 stanovnika. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, našao se u sastavu [[Srednjobosanski kanton|Srednjebosanskog kantona]]. Klima u Gornjem Vakufu-Uskolju je izuzetno pogodna za razvoj povrtlarskih kultura. Klima je, radi veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja oštrija u odnosu na umjerenokontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Gornji Vakuf-Uskoplje se nalaze sljedeći spomenici: * [[Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama]], mjesto i ostaci historijskog spomenika, * [[Gornjovakufska sahat-kula|Sahat-kula]], historijski spomenik.<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=5 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Gornji Vakuf-Uskoplje) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=26. 11. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Gornjeg Vakufa-Uskoplja|Spisak naseljenih mjesta u općini Gornji Vakuf-Uskoplje}} === Nacionalni sastav stanovništva - općina Gornji Vakuf-Uskoplje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornji Vakuf-Uskoplje | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10375 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm">{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14) |work=fzs.ba |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 20933 | g2013_bosnjaci = 12004 | g2013_srbi = 30 | g2013_hrvati = 8660 | g2013_bosanci = 66 | g2013_romi = 36 | g2013_muslimani = 27 | g2013_bosanciihercegovci = 12 | g2013_albanci = 12 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_turci = 3 | g2013_slovenci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 28 | g2013_nepoznato = 41 | g1991_ukupno = 25181 | g1991_muslimani = 14063 | g1991_srbi = 110 | g1991_hrvati = 10706 | g1991_jugosloveni = 158 | g1981_ukupno = 22432 | g1981_muslimani = 12399 | g1981_srbi = 133 | g1981_hrvati = 9574 | g1981_jugosloveni = 183 | g1981_crnogorci = 8 | g1981_albanci = 13 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 19344 | g1971_muslimani = 10482 | g1971_srbi = 141 | g1971_hrvati = 8605 | g1971_jugosloveni = 18 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 10 | g1971_albanci = 6 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 16175 | g1961_muslimani = 8152 | g1961_srbi = 425 | g1961_hrvati = 7297 | g1961_jugosloveni = 247 | g1961_slovenci = 10 | g1961_crnogorci = 23 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 1 }} === Nacionalni sastav stanovništva - naselje Gornji Vakuf-Uskoplje === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Gornji Vakuf-Uskoplje | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 119709 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013nm" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 4831 | g2013_bosnjaci = 2287 | g2013_srbi = 15 | g2013_hrvati = 2400 | g2013_bosanci = 37 | g2013_romi = 36 | g2013_muslimani = 1 | g2013_bosanciihercegovci = 9 | g2013_albanci = 6 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_turci = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 15 | g2013_nepoznato = 16 | g1991_ukupno = 5344 | g1991_muslimani = 3274 | g1991_srbi = 80 | g1991_hrvati = 1805 | g1991_jugosloveni = 134 | g1981_ukupno = 3697 | g1981_muslimani = 2230 | g1981_srbi = 105 | g1981_hrvati = 1228 | g1981_jugosloveni = 106 | g1981_crnogorci = 3 | g1981_albanci = 13 | g1971_ukupno = 2465 | g1971_muslimani = 1694 | g1971_srbi = 79 | g1971_hrvati = 651 | g1971_jugosloveni = 13 | g1971_slovenci = 1 | g1971_crnogorci = 8 | g1971_albanci = 5 | g1971_romi = 1 | g1961_ukupno = 1860 | g1961_muslimani = 1215 | g1961_srbi = 110 | g1961_hrvati = 410 | g1961_jugosloveni = 114 | g1961_slovenci = 3 | g1961_crnogorci = 4 | g1961_albanci = 2 }} == Mjesne zajednice == === Gradske mjesne zajednice === * MZ Gornji Vakuf I - obuhvata naseljeno mjesto Gornji Vakuf * MZ Gornji Vakuf II - obuhvata naseljena mjesta: Batuša i Krupa === Seoske mjesne zajednice === * MZ Bistrica - obuhvata naseljeno mjesto Bistrica * MZ Bojska - obuhvata naseljeno mjesto Bojska * MZ Dobrošin - obuhvata naseljena mjesta: Boljkovac, Dobrošin i Gornji Mračaj * MZ Grnica - obuhvata naseljeno mjesto Grnica * MZ Pajić Polje - obuhvata naseljena mjesta: Donja Ričica, Dražev Dol, Duratbegov Dolac, Gornja Ričica, Humac, Lužani, Pajić Polje i Rosulje * MZ Pidriš - obuhvata naseljena mjesta: Mačkovac i Pidriš * MZ Ploča - obuhvata naseljena mjesta: Hrasnica, Ploča i Vilić Polje * MZ Podgrađe - obuhvata naseljena mjesta: Galičica i Podgrađe * MZ Uzričje - obuhvata naseljena mjesta: Duša, Jelače, Mračaj, Paloč i Uzričje * MZ Voljevac - obuhvata naseljena mjesta: Borova Ravan, Crkvice, Cvrče, Jelići, Kozice, Pridvorci, Seferovići, Smrčevice, Svilići, Valice, [[Voljevac]] i Zastinje * MZ Voljice - obuhvata naseljena mjesta: Gaj, Jagnjid, Kute, Osredak, Šugine Bare, Vaganjac i Voljice * MZ Ždrimci - obuhvata naseljena mjesta: Seoci, Vrse i Ždrimci * MZ Trnovača - obuhvata naseljeno mjesto Trnovača * MZ Dražev Dolac == Privreda == Glavni privredni potencijal Gornjeg Vakufa-Uskoplja su poljoprivreda i javni sektor, dok su najveća industrijska preduzeća [[Rudnik uglja lignita Gračanica]] i [[Saraj-Komerc]], proizvođač opruga i filtera, koji proizvodi između ostalog i za [[Volkswagen]] i [[Renault]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bugojno-danas.info/novi-poslovni-ugovori-i-zaposljavanja-u-saraj-komercu/|title=Saraj-Komerc proizvodi dijelove za Volkswagen i Renault, uskoro novih 40 radnika|last=Redakcija|date=19. 6. 2016|newspaper=Bugojno Danas|language=bs-BA|access-date=26. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://rugracanica.ba/|title=Rudnik uglja "Gračanica"|last=lhujdur|website=rugracanica.ba|access-date=26. 12. 2016}}</ref> == Obrazovanje == Osnovna škola ’’Gornji Vakuf’’ je jedna od najstarijih osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.{{Izvor}} Škola je osnovana 1889, a nastava se odvijala u jednoj bosanskoj kući (mještani su je zvali ’’stara pošta’’). Godine 1895. je izgrađena prva školska zgrada, po standardima ondašnjeg [[Evropa|evropskog]] obrazovanja, a nosila je naziv Osnovna pučka-narodna škola. U toku svog postojanja više puta je paljena i uništavana. U Gornjem Vakufu-Uskoplju također egzistira i srednja škola, koja spada u kategoriju "[[dvije škole pod jednim krovom]]". == Sport == Gornji Vakuf-Uskoplje je prije rata imao veoma razvijen [[sport]] i dao je određeni broj kvalitetnih sportista: nogometaša, [[rukomet]]aša, [[karate|karatista]] i [[košarka]]ša. U gradu je prije rata egzistirao Nogometni klub "Sloga" koji se takmičio u Prvoj i Drugoj republičkoj ligi. Nakon rata je formiran još jedan nogometni klub [[Hrvatski nogometni klub "Sloga"]] ([[Uskoplje]]). Drugi klub po popularnosti bio je [[RK Sloga Gornji Vakuf|RK "Sloga"]], koji se takmičio u Drugoj pa u Prvoj republičkoj ligi, grupa "Jug". Nalazi se u rukometnoj Premijer ligi BiH. Košarkaški klub je imao mušku i žensku ekipu koje su se takmičile u zonskim ligama [[BiH]]. Najmasovniji je bio Karate klub "Sloga" kao i Udruženje sportskih ribolovaca "Vrbas". Od objekata u gradu je postojao nogometni stadion "Košute" za preko 3.000 gledalaca, pri osnovnoj školi sportska dvorana za košarku i ostale sportove, a uz srednju školu [[stadion]] za rukomet za 2.000 gledalaca. == Turističke atrakcije == Zbog svog geografskog položaja i klimatskih karakteristika Gornji Vakuf-Uskoplje je izuzetno povoljan za razvoj turizma. Idealne su mogućnosti za lov i ribolov. Poznata izletišta u blizini Gornjeg Vakufa su: [[Prokoško jezero]] koje je poznato po endemičnom vodozemcu tritonu, [[Ždrimačka jezera]] u čijoj se blizini nalazi slap, Bistrička rijeka (čuveno ribogojilište), planine Vranica i Raduša, Radovina, ("planinarski raj"), te izvorišta sve četire vakufske rijeke. == Poznate ličnosti == {{Div col|3}} * [[Mehmed-beg Stočanin]] * [[Ćamilija]] * [[Mustafa Bošnjak Muhlisi]] * [[Sulejman Bajraktarević]] * [[Fehim Bajraktarević]] * [[Sulejman Hadžiabulić]] * [[Muhamed Hadžiabdić]] * [[Ahmed Burek]] * [[Ahmed Redžepašić]] * [[Branko Mikulić]] * [[Josip Mlakić]] * [[Mehmed Drino]] * [[Džemaludin Latić]] * [[Ismet Bušatlić]] * [[Nedžad Latić]] * [[Nihad Alibegović]] * [[Ismet Dedić]] * [[Ahmet Muminović]]{{Div col end}} == Također pogledajte == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [[Tursko-bosanski rječnik iz Gornjeg Vakufa]] == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == * Sanjajući zavičaj, [[Ismet Dedić]], [[Bugojno]], Godina izdanja [[2006]]. * Uloga džamije Mehmed-bega Stočanina u formiranju Gornjeg Vakufa, Dr. [[Muhamed Hadžijahić]], Mehmed Mujezinović, Gornji Vakuf, Godina izdanja [[1971]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Gornji Vakuf-Uskoplje Municipality}} * [http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba Zvanični sajt općine Gornji Vakuf-Uskoplje] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Srednjobosanski kanton}} {{Općina Gornji Vakuf-Uskoplje}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine‎]] [[Kategorija:Općine u Srednjobosanskom kantonu]] [[Kategorija:Gornji Vakuf-Uskoplje|*]] jl25t2jtpupso85j4t42cto5z6cce20 0 88486 3848125 3843117 2026-05-20T21:04:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848125 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Robert Jeffrey Sternberg | slika = RobertJSternberg2011.jpg | slika_širina = 250px | naslov = Sternberg 2011. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|12|8}} | mjesto_rođenja = [[Newark, New Jersey|Newark]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[Kognitivna psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Cornell]] * [[Univerzitet Oklahoma State]] * [[Univerzitet Yale]] * [[Univerzitet Tufts]] * [[Univerzitet Wyoming]] }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Yale]] ([[Bachelor of Arts|BA]]) * [[Univerzitet Stanford]] ([[Doktor filozofije|PhD]]) }} | doktorski_mentor = [[Gordon Bower]] | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Trougaona teorija ljubavi]] * Pogled na tri procesa (u uvidu) * Investicijska teorija kreativnosti }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] (1999) * [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] (2003) * Nagrada Grawemeyer (2003) }} | religija = | fusnote = Bio je predsjednik [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] (APA) 2003. godine. }} '''Robert Jeffrey Sternberg''' (rođen 8. decembra 1949) američki je psiholog i psihometričar.<ref name="Encyclopedia_Sternberg">{{cite web |title=Sternberg, Robert J(effrey) 1949- |url=https://www.encyclopedia.com/arts/educational-magazines/sternberg-robert-jeffrey-1949 |website=Encyclopedia.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Profesor je [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]],<ref name="Cornell_News_2014">{{cite web |last=Segelken |first=H. Roger |title=Robert Sternberg joins Human Ecology faculty Feb. 1 |url=https://news.cornell.edu/stories/2014/01/robert-sternberg-joins-human-ecology-faculty-feb-1 |website=Cornell Chronicle |date=17. 1. 2014 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> a djeluje i kao istaknuti saradnik Centra za psihometriju pri [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerzitetu u Cambridgeu]]. Najpoznatiji je po razvoju [[triarhička teorija inteligencije|triarhičke teorije inteligencije]] i po teorijskim doprinosima u oblastima kreativnosti, mudrosti, stilova mišljenja, ljubavi, mržnje i liderstva. Prema istraživanju objavljenom 2002. u časopisu ''Review of General Psychology'', Sternberg je svrstan na 60. mjesto među najcitiranijim psiholozima 20. stoljeća.<ref name="Haggbloom_2002">{{cite journal |last1=Haggbloom |first1=Steven J. |last2=Warnick |first2=Renee |last3=Warnick |first3=Jason E. |last4=Jones |first4=Vinessa K. |last5=Yarbrough |first5=Gary L. |last6=Russell |first6=Tenea M. |last7=Borecky |first7=Chris M. |last8=McGahhey |first8=Reagan |last9=Powell |first9=John L. III |last10=Beaumont |first10=Shane N. |last11=Tobin |first11=Renée M. |title=The 100 most eminent psychologists of the 20th century |journal=Review of General Psychology |volume=6 |issue=2 |year=2002 |pages=139–152 |doi=10.1037/1089-2680.6.2.139 |url=https://www.researchgate.net/publication/228079436_The_100_Most_Eminent_Psychologists_of_the_20th_Century |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Robert J. Sternberg rođen je 8. decembra 1949. u [[New Jersey]], u jevrejskoj porodici. U autobiografskim zapisima naveo je da je u djetinjstvu imao izraženu ispitnu anksioznost, što je negativno utjecalo na njegove rezultate na testovima i dovelo do uvjerenja da testovi ne odražavaju uvijek stvarni nivo znanja i intelektualnih sposobnosti pojedinca. Kasnije je ponovo pristupio testiranju u okruženju u kojem se osjećao opuštenije, što je rezultiralo znatno boljim postignućem. To iskustvo utjecalo je na njegovo kasnije naučno interesovanje za mjerenje inteligencije, te je razvio Sternbergov test mentalnih sposobnosti (STOMA), svoj prvi test [[Inteligencija|inteligencije]].<ref name="Sternberg_Autobiography_2011">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=From Intelligence to Leadership: A Brief Intellectual Autobiography |journal=Gifted Child Quarterly |volume=55 |issue=4 |year=2011 |pages=309–312 |doi=10.1177/0016986211421872 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0016986211421872 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Akademska karijera == Robert J. Sternberg studirao je na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], gdje je stekao diplomu prvog ciklusa studija iz [[Psihologija|psihologije]] s najvišim počastima ({{lat|summa cum laude}}) i bio primljen u [[Phi Beta Kappa]]. Studiranje mu je omogućeno zahvaljujući Nacionalnoj stipendiji za zaslužne studente i finansijskoj pomoći, budući da nijedan od njegovih roditelja nije završio srednju školu.<ref name="UW_President_2013">{{cite web |title=UW Names 24th President: Current Oklahoma State Provost Robert Sternberg Will Assume UW Post July 1 |url=http://www.uwyo.edu/uw/news/2013/02/uw-names-24th-president-current-oklahoma-state-provost-robert-sternberg-will-assume-uw-post-july-1.html |website=University of Wyoming News |publisher=University of Wyoming |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |archive-date=31. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531235559/http://www.uwyo.edu/uw/news/2013/02/uw-names-24th-president-current-oklahoma-state-provost-robert-sternberg-will-assume-uw-post-july-1.html |url-status=bot: unknown }}</ref> Doktorski studij završio je na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je 1975. stekao doktorat. Iste godine vratio se na [[Univerzitet Yale]] kao docent psihologije. Na ovom univerzitetu proveo je gotovo tri decenije, tokom kojih je napredovao do zvanja IBM profesora [[Psihologija|psihologije]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]], te osnovao i vodio Centar za psihologiju sposobnosti, kompetencija i ekspertize.<ref name="Cornell_News_2014" /> Godine 2005. Robert J. Sternberg napustio je [[Univerzitet Yale]] i preuzeo dužnost dekana Koledža umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]].<ref name="UW_President_2013" /> Tokom rada na Tuftsu bio je kandidat za više visokih akademskih funkcija na drugim univerzitetima, uključujući [[Univerzitet u Coloradu]] i [[Univerzitet u Iowi]].<ref name="Daily_Camera_2010">{{cite web |last=Anas |first=Brittany |title=CU chooses Tufts dean as sole candidate for provost post |url=https://www.dailycamera.com/2010/04/02/cu-chooses-tufts-dean-as-sole-candidate-for-provost-post/ |website=Daily Camera |date=2010 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2010. imenovan je za prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]], a tu funkciju obavljao je tri godine. Početkom 2013. izabran je za predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]],<ref name="APA_Monitor_2013">{{cite web |title=Robert J. Sternberg is University of Wyoming's next president |url=https://www.apa.org/monitor/2013/05/sternberg |website=Monitor on Psychology |publisher=American Psychological Association |date=maj 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gillette_News_2013">{{cite web |title=Okla. St. provost selected new U of Wyo. president |url=https://www.gillettenewsrecord.com/news/article_4057eac3-ed8e-5339-b866-f11248a60d47.html |website=Gillette News Record |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> ali je krajem iste godine podnio ostavku. Nakon odlaska sa [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], pridružio se nastavnom osoblju Odsjeka za ljudski razvoj na [[Univerzitet Cornell|Univerzitetu Cornell]], gdje je nastavio svoj akademski i istraživački rad.<ref name="Cornell_News_2014" /> == Predsjedništvo na Univerzitetu u Wyomingu == Robert J. Sternberg stupio je na dužnost 24. predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]] u julu 2013. Tokom svog kratkog mandata zagovarao je razvoj etičkog liderstva među [[student|studentima]], nastavnicima i zaposlenicima univerziteta, te predlagao reformu prijemnog procesa predlažući model upisa koji bi, pored standardizovanih testova poput ACT-a (Američko koledž testiranje), u većoj mjeri vrednovao i liderskih sposobnosti kandidata.<ref name="KOWB_2013">{{cite web |last=Trujillo |first=Trevor T. |title=UW Has a New President |url=https://kowb1290.com/uw-has-a-new-president |website=KOWB 1290 |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Nickerson_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Amid leadership changes, Sternberg wants University of Wyoming to be No. 1 |url=https://wyofile.com/sternberg-wants-university-of-wyoming-to-be-number-1/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njegov mandat obilježile su značajne kadrovske promjene u upravi univerziteta. U prvim mjesecima mandata više visokih univerzitetskih zvaničnika, uključujući prorektora i nekoliko [[dekan|dekana]], napustilo je funkcije, a dio tih odlazaka u javnosti je dovođen u vezu s neslaganjima oko načina upravljanja i institucionalnih reformi koje je Sternberg zagovarao.<ref name="Nickerson_Resign_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Robert Sternberg resigns as University of Wyoming president |url=http://wyofile.com/gregory_nickerson/robert-sternberg-resigns-as-university-of-wyoming-president/ |website=WyoFile |date=2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en |archive-date=11. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111040901/http://wyofile.com/gregory_nickerson/robert-sternberg-resigns-as-university-of-wyoming-president/ |url-status=dead }}</ref><ref name="Nickerson_Resignations_2013">{{cite web |last=Nickerson |first=Gregory |title=Students and faculty question spate of resignations at University of Wyoming |url=https://wyofile.com/students-and-faculty-question-spate-of-resignations-at-university-of-wyoming-under-sternberg/ |website=WyoFile |date=5. 11. 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom posljednjih mjeseci mandata Robert J. Sternberg na čelu [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]], unutrašnje tenzije u upravi univerziteta dodatno su se pojačale. Odlazak dekana Pravnog fakulteta, Stephena Eastona, bio je praćen javnim kritikama na račun Sternbergovog načina upravljanja i odnosa prema zaposlenima i akademskim jedinicama.<ref name="AboveTheLaw_2013">{{cite web |title=Chaos At The Law School Leads To Ouster Of University President |url=http://abovethelaw.com/2013/11/chaos-at-the-law-school-leads-to-ouster-of-university-president |date=2013 |website=Above the Law |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini članovi univerzitetske zajednice, uključujući administrativne zvaničnike i profesore, izražavali su zabrinutost zbog organizacijske klime, navodeći probleme u [[Komunikacija|komunikaciji]], upravljanju ljudskim resursima i provođenju institucionalnih promjena.<ref name="InsideHigherEd_2013">{{cite web |title=How is a new president supposed to clean house? |url=https://www.insidehighered.com/news/2013/11/18/how-new-president-supposed-clean-house |date=18. 11. 2013 |website=Inside Higher Ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog niza ostavki i smjena u rukovodstvu, pojedini [[mediji]] i članovi akademske zajednice opisivali su stanje na univerzitetu kao period institucionalne nestabilnosti.<ref name="CasperStarTribune_2013">{{cite news |last=Hancock |first=Laura |title=Chaos in the college: University of Wyoming law school meeting with president gets testy |url=http://trib.com/news/state-and-regional/chaos-in-the-college-university-of-wyoming-law-school-meeting/article_9e39fbce-622b-5e2e-8fe2-aee9e6cef799.html |newspaper=Casper Star-Tribune |date= 2013 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dana 14. novembra 2013, nakon 137 dana na funkciji, Robert J. Sternberg podnio je ostavku na mjesto predsjednika [[Univerzitet u Wyomingu|Univerziteta u Wyomingu]]. Njegov kratki mandat bio je predmet značajne pažnje javnosti i medija, dijelom zbog kadrovskih promjena u upravi univerziteta, ali i zbog finansijskih troškova povezanih s administrativnim reorganizacijama, procesima zapošljavanja i raskidom ugovora.<ref name="Bolman_Sternberg_UW">{{cite web |last=Bolman |first=Lee |title=Robert Sternberg at the University of Wyoming |url=https://leebolman.com/wp-content/uploads/2023/03/Robert-Sternberg-at-the-University-of-Wyoming.pdf |website=LeeBolman.com |access-date=9. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Počasni doktorati i profesure == Robert J. Sternberg je nosilac trinaest počasnih doktorata koje su mu dodijelili univerziteti u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i inostranstvu. Među njima su [[Madridski univerzitet Complutense]], [[Univerzitet Durham]], [[KU Leuven]], [[Univerzitet Tilburg]], [[Univerzitet Kipra]], [[Univerzitet Pariz V (Descartes)]] i [[Sankt Peterburški državni univerzitet]] i [[Državni univerzitet u Sankt-Peterburgu]].<ref name="Sternberg_CV_2025">{{cite web |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Vita of Robert J. Sternberg |url=https://human.cornell.edu/sites/default/files/2025-04/cv-sternberg-robert.pdf |publisher=Cornell University |year=2025 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> == Izdavačka etika == Robert J. Sternberg je 2015. postao urednik [[Časopis|časopisa]] ''Perspectives on Psychological Science''. Tokom uredničkog mandata, između 2016. i 2018, u istom [[Časopis|časopisu]] objavio je osam komentara bez standardnog postupka recenziranja.<ref name="Flaherty_2018">{{cite web |last=Flaherty |first=Colleen |title=Revolt Over an Editor |url=https://www.insidehighered.com/news/2018/04/30/prominent-psychologist-resigns-journal-editor-over-allegations-over-self-citation |website=Inside Higher Ed |date=2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovakva praksa izazvala je reakcije dijela akademske zajednice. Grupa istraživača uputila je pismo zabrinutosti koje je podržalo više od stotinu [[Psiholog|psihologa]], pri čemu su istaknute primjedbe na izostanak recenzentskog postupka i visok stepen samocitiranja u objavljenim radovima, koji je iznosio između 42% i 65%.<ref name="APS_Letter_2018">{{cite web |last1=Alloysius |first1=Anvari |last2=Lakens |first2=Daniel |last3=Bakker |first3=Marjan |title=Letter to APS on PoPS |url=https://osf.io/preprints/psyarxiv/w2exa_v1 |website=PsyArXiv |date=30. 4. 2018 |access-date=10. 5. 2026 |language=en |doi=10.31234/osf.io/w2exa}}</ref> Nakon javnih i stručnih reakcija, Sternberg je u aprilu 2018. podnio ostavku na uredničku poziciju, prije isteka planiranog mandata.<ref name="Flaherty_2018" /> U narednom periodu, nekoliko njegovih naučnih radova povučeno je iz objave zbog utvrđenog preklapanja i dupliciranja sadržaja.<ref name="Flaherty_2018" /><ref name="RetractionWatch_2019">{{cite web |title=The policy of Creativity Research Journal is to consider only original material. Prominent Cornell professor has another paper retracted for duplication |url=https://retractionwatch.com/2019/12/12/the-policy-of-creativity-research-journal-is-to-consider-only-original-material-prominent-cornell-professor-has-another-paper-retracted-for-duplication/ |website=Retraction Watch |date=12. 12. 2013 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Nagrade i priznanja == Robert J. Sternberg dobitnik je brojnih stručnih i naučnih priznanja iz oblasti [[Psihologija|psihologije]]. Među njima se izdvajaju [[Nagrada "James McKeen Cattell"]] koju dodjeljuje [[Udruženje za psihološku nauku]], nagrada "[[Sir Francis Galton]]" Međunarodnog udruženja za empirijsku estetiku, Nagrada "Arthur W. Staats" Američke psihološke fondacije i Društva za opću psihologiju, [[Nagrada "E. L. Thorndike"]] za životno djelo u [[Edukacijska psihologiji|edukacijskoj psihologiji]] koju dodjeljuje [[Američko psihološko udruženje]], te [[Grawemeyerova nagrada za psihologiju]], koju je dobio 2018.<ref name="Cornell_Profile">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://human.cornell.edu/people/robert-sternberg |website=Cornell University College of Human Ecology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cornell_Psychology">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://psychology.cornell.edu/robert-sternberg |website=Cornell University Department of Psychology |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> U stručnim pregledima svrstan je među sto najutjecajnijih psihologa 20. vijeka, dok ga je [[Institut za naučne informacije]] (ISI) uvrstio među najcitiranije autore u oblastima [[Psihologija|psihologije]] i [[Psihijatrija|psihijatrije]].<ref name="Haggbloom_2002" /> Također je član više uglednih naučnih institucija, uključujući [[Nacionalna akademija obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnu akademiju obrazovanja]],<ref name="NAEd_Member">{{cite web |title=Robert Sternberg |url=https://naeducation.org/member/robert-sternberg/ |website=National Academy of Education |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Američka akademija umjetnosti i nauka|Američku akademiju umjetnosti i nauka]]<ref name="AmAcad_Member">{{cite web |title=Robert Jeffrey Sternberg |url=https://www.amacad.org/person/robert-jeffrey-sternberg |website=American Academy of Arts and Sciences |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> i [[Američko udruženje za unapređenje nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> Sternberg je obavljao funkciju predsjednika [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] i [[Istočno psihološko udruženje|Istočnog psihološkog udruženja]], a također je bio predsjednik [[Federacija udruženja za bihevioralne i moždane nauke|Federacije udruženja za bihevioralne i moždane nauke]].<ref name="Cornell_Psychology" /> == Istraživački interesi == Istraživački rad Robert J. Sternberg usmjeren je na više područja psihologije, naročito na proučavanje viših mentalnih funkcija, uključujući [[inteligencija|inteligenciju]], [[kreativnost]] i [[mudrost]], zatim stilove mišljenja, kognitivnu promjenjivost, liderstvo, kao i [[ljubav]], međuljudske odnose i mržnju. U okviru svojih teorijskih doprinosa razvio je [[trijarhijska teorija inteligencije|trijarhijsku teoriju inteligencije]] i [[trokutna teorija ljubavi|trokutnu teoriju ljubavi]], koje se ubrajaju među njegove najpoznatije naučne modele. Zajedno sa Todd Lubart formulisao je teoriju ulaganja u kreativnost, prema kojoj kreativni pojedinci prepoznaju i razvijaju ideje koje u početku nisu široko prihvaćene, ali kasnije mogu steći značajnu vrijednost.<ref name="Sternberg_Lubart_1995">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Lubart |first2=Todd I. |title=Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity |location=New York |publisher=Free Press |year=1995 |url=https://archive.org/details/defyingcrowdcult00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Također je razvio teoriju kreativnih doprinosa, prema kojoj se [[Kreativnost|kreativnost]] posmatra kao oblik intelektualnog i društvenog vodstva, jer nove ideje mogu usmjeravati promjene u načinu mišljenja i djelovanja. U oblasti visokog obrazovanja predvodio je eksperimentalni model prijema studenata na [[Univerzitet Tufts]], osmišljen za procjenu kreativnosti, praktičnih sposobnosti i mudrosti kandidata, čime je nastojao proširiti kriterije izvan standardizovanih testova.<ref name="Jaschik_Rainbow_2006">{{cite web |last=Jaschik |first=Scott |title=A 'Rainbow' Approach to Admissions |url=https://www.insidehighered.com/news/2006/07/06/rainbow-approach-admissions |website=Inside Higher Ed |date=6. 7. 2006 |access-date=10. 5. 2026 |language=en}}</ref> Sličan pristup primjenjivao je i tokom obavljanja funkcije prorektora na [[Državni univerzitet Oklahoma|Državnom univerzitetu Oklahoma]]. Robert J. Sternberg kritički se odnosio prema tradicionalnim [[Testovi inteligencije|testovima inteligencije]], smatrajući da oni predstavljaju samo djelimičnu operacionalizaciju koncepta [[Inteligencija|inteligencije]], te da ne mogu u potpunosti obuhvatiti složenost ljudskih intelektualnih sposobnosti. Prema njegovom stanovištu, [[inteligencija]] uključuje mnogo širi spektar sposobnosti od onih koje standardizovani testovi obično mjere, uključujući kreativne i praktične aspekte mišljenja. Godine 1995. bio je član radne grupe [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] koja je izradila konsenzusni izvještaj o stanju istraživanja inteligencije pod naslovom ''Intelligence: Knowns and Unknowns''.<ref name="Neisser_1996">{{cite journal |last1=Neisser |first1=Ulrich |last2=Boodoo |first2=Gwyneth |last3=Bouchard |first3=Thomas J., Jr. |last4=Boykin |first4=A. Wade |last5=Brody |first5=Nathan |last6=Ceci |first6=Stephen J. |last7=Halpern |first7=Diane F. |last8=Loehlin |first8=John C. |last9=Perloff |first9=Robert |last10=Sternberg |first10=Robert J. |last11=Urbina |first11=Susana |title=Intelligence: Knowns and unknowns |journal=American Psychologist |volume=51 |issue=2 |year=1996 |pages=77–101 |doi=10.1037/0003-066x.51.2.77 |url=http://mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |access-date=9. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016163205/http://www.mrhinkley.com/blag/IntUnknown.pdf |archive-date=16. 10. 2012 |language=en}}</ref> Ovaj dokument nastao je kao odgovor na javne i naučne rasprave koje su uslijedile nakon objavljivanja knjige ''The Bell Curve'', a imao je za cilj sistematizovati tadašnja naučna saznanja o prirodi, mjerenju i društvenim implikacijama [[Inteligencija|inteligencije]]. == Trijarhična teorija inteligencije == Robert J. Sternberg razvio je [[Trijarhična teorija inteligencije|trijarhičnu teoriju inteligencije]] kao alternativu tradicionalnim pristupima mjerenju [[Inteligencija|inteligencije]], koji su prvenstveno usmjereni na kognitivne sposobnosti poput rječnika, razumijevanja, [[Pamćenje|pamćenja]] i rješavanja problema, najčešće procjenjivanih standardizovanim testovima inteligencije. Sternberg je smatrao da je takav pristup suviše ograničen, jer obuhvata samo jedan segment ljudske inteligencije — uglavnom onaj koji dolazi do izražaja u akademskom okruženju i formalnom obrazovanju. Prema njegovom shvatanju, uspješno funkcionisanje u svakodnevnom životu zahtijeva širi spektar sposobnosti koje standardni testovi često ne registruju. Posebno je ukazivao na to da pojedinci koji postižu slabije rezultate na testovima inteligencije mogu posjedovati izražene kreativne sposobnosti ili praktičnu inteligenciju, odnosno sposobnost prilagođavanja okolini i njenog oblikovanja u skladu s vlastitim ciljevima. U tom kontekstu, smatrao je da se i fenomen nadaraneosti treba posmatrati kroz širi okvir koji uključuje analitičku, kreativnu i praktičnu dimenziju inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence |url=https://scispace.com/pdf/beyond-iq-a-triarchic-theory-of-human-intelligence-2xyh5lfo1h.pdf |publisher=Cambridge University Press |year=1985 |isbn=9780521278911 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Sternberg_Kaufman_2011">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Kaufman |editor2-first=Scott Barry |title=The Cambridge Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2011 |isbn=978-0-521-51806-2 |url=https://archive.org/details/cambridgehandboo0000unse_t3g1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Trijarhični model === Prema Robert J. Sternberg, inteligencija se sastoji od tri međusobno povezane dimenzije: analitičke, kreativne i praktične inteligencije, koje zajedno čine osnovu njegove trijarhične teorije inteligencije.<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> ''Analitička inteligencija'' odnosi se na sposobnost rješavanja problema, analiziranja informacija i izvršavanja akademskih zadataka, posebno onih koji zahtijevaju logičko zaključivanje i pronalaženje tačnog odgovora. Ova dimenzija najčešće se procjenjuje tradicionalnim testovima inteligencije. ''Kreativna inteligencija (ili sintetička inteligencija)'' podrazumijeva sposobnost suočavanja s novim i neuobičajenim situacijama, oslanjajući se na postojeće znanje i vještine. Osobe s razvijenom kreativnom inteligencijom često pronalaze originalna rješenja i sagledavaju probleme iz drugačijih perspektiva. ''Praktična inteligencija'' odnosi se na sposobnost prilagođavanja svakodnevnim životnim okolnostima, korištenjem iskustva i stečenih znanja za djelotvorno djelovanje u konkretnim situacijama. Ova vrsta inteligencije uključuje razumijevanje društvenog i životnog konteksta i sposobnost oblikovanja okoline u skladu s vlastitim potrebama i ciljevima. Sternberg je posebno naglašavao ulogu iskustva u razvoju [[Inteligencija|inteligencije]]. U tom kontekstu razlikovao je relativnu novost, odnosno sposobnost primjene postojećih znanja na nove probleme, i relativnu poznatost, koja omogućava automatizaciju određenih procesa i oslobađanje kognitivnih resursa za suočavanje s novim izazovima.<ref name="Sternberg_Practical_2000">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Forsythe |first2=George B. |last3=Hedlund |first3=Jennifer |last4=Horvath |first4=Joseph A. |last5=Wagner |first5=Richard K. |last6=Williams |first6=Wendy M. |last7=Snook |first7=Scott A. |last8=Grigorenko |first8=Elena L. |title=Practical intelligence in everyday life |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2000 |isbn=9780521659581 |url=https://archive.org/details/isbn_9780521659581 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kako bi operacionalizovao svoju teoriju, Sternberg je razvio ''Sternbergov test trijarhičnih sposobnosti'', instrument namijenjen procjeni analitičkih, kreativnih i praktičnih sposobnosti. Za razliku od tradicionalnih testova inteligencije, ovaj test uključuje i procjenu sposobnosti razumijevanja nepoznatih pojmova u kontekstu, automatizacije mentalnih procesa i praktičnog rješavanja problema, čime pruža širi uvid u intelektualne sposobnosti pojedinca.<ref name="Handbook_Gifted_1991">{{cite book |editor1-last=Colangelo |editor1-first=Nicholas |editor2-last=Davis |editor2-first=Gary A. |title=Handbook of Gifted Education |date=1991 |publisher=Allyn and Bacon |location=Boston |isbn=9780205126521 |language=en}}</ref> === Praktična primjena === Robert J. Sternberg nastojao je primijeniti svoju teoriju inteligencije i u obrazovnoj praksi. Tokom mandata dekana Fakulteta umjetnosti i nauka na [[Univerzitet Tufts|Univerzitetu Tufts]] uveo je eksperimentalne kriterije u prijemni proces za dodiplomske studije, s ciljem procjene kreativnosti, praktičnih sposobnosti i drugih neakademskih karakteristika kandidata. Ovaj pristup predstavljao je odstupanje od tradicionalnih modela upisa koji se uglavnom zasnivaju na standardizovanim testovima i školskom uspjehu. Sternberg je smatrao da takvi kriteriji ne mogu u potpunosti obuhvatiti širi spektar ljudskih sposobnosti, posebno kreativne i praktične dimenzije [[Inteligencija|inteligencije]]. Iako je ovaj model selekcije privukao značajnu pažnju kao inovativan pokušaj proširenja kriterija za upis na univerzitet, [[Univerzitet Tufts]] je i dalje zadržao tradicionalne pokazatelje, uključujući rezultate standardizovanih testova poput SAT-a, kao dio ukupne evaluacije kandidata.<ref name="Sternberg_Admissions_2010">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=College Admissions for the 21st Century |url=https://www.jstor.org/stable/j.ctvjghv0g |date=2010 |publisher=Harvard University Press |doi=10.2307/j.ctvjghv0g |isbn=9780674058217 |language=en}}</ref> == Teorija kognitivnih stilova == Robert J. Sternberg je 1988. razvio teoriju [[Kognitivni stilovi|kognitivnih stilova]], poznatu i kao teorija mentalnog samoupravljanja, kojom je nastojao objasniti različite načine na koje pojedinci organizuju mišljenje i koriste svoje intelektualne sposobnosti.<ref name="Sternberg_Styles_1997">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Thinking Styles |url=https://archive.org/details/thinkingstyles0000ster |date=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge; New York |isbn=9780521553162 |language=en}}</ref><ref name="Grigorenko_Sternberg_1997">{{cite journal |last1=Grigorenko |first1=Elena L. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Styles of Thinking, Abilities, and Academic Performance |journal=Exceptional Children |volume=63 |issue=3 |pages=295–312 |date=1997 |doi=10.1177/001440299706300301 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/001440299706300301 |language=en}}</ref> Sternberg je polazio od pretpostavke da sistemi vlasti u društvu predstavljaju metaforu za načine na koje ljudi upravljaju vlastitim mentalnim procesima. U tom okviru, kognitivni stilovi ne predstavljaju intelektualne sposobnosti same po sebi, već preferirane načine njihove upotrebe. Prema njegovom shvatanju, usklađenost između sposobnosti i preferiranog načina mišljenja može značajno unaprijediti uspješnost pojedinca. U okviru ove teorije, Sternberg razlikuje više dimenzija mentalnog samoupravljanja. Prema funkcijama mišljenja, razlikuju se: * ''zakonodavni stil'', koji karakteriše sklonost stvaranju novih ideja, pravila i načina rada; * ''izvršni stil'', koji podrazumijeva rad unutar unaprijed definisanih pravila i struktura; * ''sudski stil'', usmjeren na procjenjivanje, analiziranje i kritičko vrednovanje postojećih pravila i procedura. Prema oblicima organizacije mišljenja, razlikuju se: * ''hijerarhijski stil'', u kojem osoba istovremeno slijedi više ciljeva, određujući njihove prioritete; * ''monarhijski stil'', usmjeren na jedan cilj ili zadatak do njegovog završetka; * ''oligarhijski stil'', koji uključuje više ciljeva, ali s poteškoćama u njihovom rangiranju; * ''anarhični stil'', obilježen fleksibilnim i nekonvencionalnim pristupom rješavanju problema. Prema nivou obrade informacija, Sternberg razlikuje: * ''lokalni stil'', usmjeren na konkretne i specifične detalje; * ''globalni stil'', usmjeren na širu sliku i apstraktne odnose. Prema usmjerenosti aktivnosti, razlikuju se: * ''unutrašnji stil'', koji podrazumijeva samostalan rad i introspektivni pristup; * ''vanjski stil'', koji preferira saradnju i interakciju s drugima. Prema odnosu prema promjenama, razlikuju se: * ''liberalni stil'', koji pokazuje otvorenost prema novinama, promjenama i eksperimentisanju; * ''konzervativni stil'', koji preferira stabilnost, predvidivost i postojeće obrasce djelovanja. Sternberg je smatrao da pojedinci ne posjeduju samo jedan stil mišljenja, već specifične kombinacije različitih stilova koje se mogu mijenjati zavisno od životnih okolnosti, profesionalnih zahtjeva i razvojne faze pojedinca. Ova teorija imala je značajan utjecaj na [[Edukacijska psihologija|edukacijsku psihologiju]] i istraživanja individualnih razlika u učenju i rješavanju problema. == Bibliografija (izbor) == === O ljudskoj inteligenciji === * ''Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities'' (1977)<ref name="Sternberg_1977">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Intelligence, information processing and analogical reasoning: The componential analysis of human abilities |location=Hillsdale, N.J. |publisher=Erlbaum |year=1977 |isbn=9780470991374 |url=https://archive.org/details/intelligenceinfo0000ster/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Beyond IQ: A Triarchic Theory of Human Intelligence'' (1985)<ref name="Sternberg_Beyond_IQ" /> * ''What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition'' (1986)<ref name="Sternberg_Detterman_1986">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Detterman |editor2-first=Douglas K. |title=What is intelligence? Contemporary viewpoints on its nature and definition |location=Norwood, NJ |publisher=Ablex |year=1986 |isbn=978-0-89391-373-1 |url=https://archive.org/details/whatisintelligen0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Metaphors_1990">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Metaphors of mind: Conceptions of the nature of intelligence |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=1990 |isbn=9780521386333 |url=https://archive.org/details/metaphorsofmindc00ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Encyclopedia of Human Intelligence'' (1990)<ref name="Sternberg_Encyclopedia_1994">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Encyclopedia of Human Intelligence |location=New York |publisher=Macmillan |year=1994 |isbn=978-0-02-897407-1 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofhu0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: Knowns and unknowns'' (1996) <ref name="Neisser_1996" /> * ''Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life'' (1996)<ref name="Sternberg_Successful_1996">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Successful intelligence: How practical and creative intelligence determine success in life |location=New York |publisher=Simon & Schuster |year=1996 |isbn=978-0-684-81410-0 |url=https://archive.org/details/successfulintell00robe |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence, Heredity and Environment'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena |title=Intelligence, Heredity and Environment |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=1997 |isbn=978-0-521-46489-5 |url=https://archive.org/details/intelligencehere0000unse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The theory of successful intelligence'' (1999)<ref name="Sternberg_1999_Successful">{{cite journal |last=Sternberg |first=Robert J. |title=The theory of successful intelligence |journal=Review of General Psychology |volume=3 |issue=4 |year=1999 |pages=292–316 |doi=10.1037/1089-2680.3.4.292 |s2cid=147144382 |url=https://www.redalyc.org/articulo.oa?id=28439202 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Practical intelligence in everyday life'' (2000)<ref name="Sternberg_Practical_2000" /> * ''The Cambridge Handbook of Intelligence'' (2000)<ref name="Sternberg_Kaufman_2011" /> * ''The General Factor of Intelligence: How General Is It?'' (2002)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2002">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The General Factor of Intelligence: How General Is It? |location=Mahwah, NJ |publisher=Lawrence Erlbaum |year=2002 |isbn=978-0-8058-3675-2 |url=https://arthurjensen.net/wp-content/uploads/2015/12/The-General-Factor-of-Intelligence-How-General-Is-It.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2000_Teaching">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Teaching for Successful Intelligence: Principles, Procedures, and Practices |journal=Journal for the Education of the Gifted |volume=27 |issue=2-3 |year=2003 |pages=155–180 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ787926.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Psychology of Abilities, Competencies and Expertise'' (2003)<ref name="Sternberg_Grigorenko_2003_Abilities">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Psychology of Abilities, Competencies, and Expertise |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80988-7 |url=https://assets.cambridge.org/97805218/09887/sample/9780521809887ws.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Why Smart People Can Be So Stupid''(2003)<ref name="Sternberg_Smart_Stupid_2003">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=Why Smart People Can Be So Stupid |location=New Haven, CT |publisher=Yale University Press |year=2003 |isbn=978-0-300-10170-6 |url=https://archive.org/details/whysmartpeopleca0000ster_x0m1 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Intelligence: A Brief History'' (2004)<ref name="Cianciolo_Sternberg_2004">{{cite book |last1=Cianciolo |first1=Anna T. |last2=Sternberg |first2=Robert J. |title=Intelligence: A Brief History |location=Malden, MA |publisher=Blackwell |year=2004 |isbn=978-1-4051-0824-9 |series=Blackwell Brief Histories of Psychology |url=http://biblioteca.ucf.edu.cu/biblioteca/libros_digitales/psicologia/psicologia-deportiva/Intelligence%20A%20Brief%20History%202004.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized'' (2003)<ref name="Sternberg_WICS_2003">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Wisdom, Intelligence and Creativity Synthesized |location=New York |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=978-0-521-80238-3 |url=https://archive.org/details/wisdomintelligen0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Intelligence'' (2004)<ref name="Sternberg_International_2004">{{cite book |editor-last=Sternberg |editor-first=Robert J. |title=International Handbook of Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2004 |isbn=978-0-521-00402-2 |url=https://smpsatulasem.sch.id/perpustakaan/th/International%20Handbook%20of%20Intelligence.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Applied Intelligence'' (2008)<ref name="Sternberg_Applied_2008">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Kaufman |first2=James C. |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Applied Intelligence |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2008 |isbn=978-0-521-71121-0 |url=https://archive.org/details/appliedintellige0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education'' (2008)<ref name="Essential_Sternberg_2008">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |editor1-last=Kaufman |editor1-first=James C. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |title=The Essential Sternberg: Essays on Intelligence, Psychology and Education |location=New York |publisher=Springer Publishing Company |year=2008 |isbn=978-0-8261-3837-8 |url=https://archive.org/details/essentialsternbe0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development'' (2010)<ref name="Preiss_Sternberg_2010">{{cite book |editor1-last=Preiss |editor1-first=David D. |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |title=Innovations in Educational Psychology: Perspectives on Learning, Teaching and Human Development |location=New York |publisher=Springer Publishing |year=2010 |isbn=978-0-8261-2162-2 |url=https://fliphtml5.com/dyclx/cpqg/ |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''The Triarchic Theory of Successful Intelligence'' (2012)<ref name="Sternberg_Flanagan_2012">{{cite book |editor1-last=Flanagan |editor1-first=Dawn P. |editor2-last=Harrison |editor2-first=Patti L. |title=Contemporary Intellectual Assessment: Theories, tests, and issues |edition=3. |location=New York |publisher=Guilford Press |year=2012 |pages=156–177 |isbn=978-1-60918-995-2 |url=https://archive.org/details/contemporaryinte0000unse_3ed |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty'' (2021)<ref name="Sternberg_Adaptive_2021">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |title=Adaptive Intelligence: Surviving and Thriving in the Times of Uncertainty |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2021 |isbn=978-1-107-15438-4 |url=http://assets.cambridge.org/97811071/54384/frontmatter/9781107154384_frontmatter.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O kreativnosti i intelektualnoj nadarenosti === * ''Defying the crowd: Cultivating creativity in a culture of conformity'' (1995)<ref name="Sternberg_Lubart_1995" /> * ''How to develop student creativity'' (1996)<ref name="Sternberg_Williams_1996">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Williams |first2=Wendy M. |title=How to develop student creativity |location=Alexandria, VA |publisher=Association for Supervision and Curriculum Development |year=1996 |isbn=978-0-87120-265-9 |url=https://static.sched.com/hosted_files/21clhk11/13/Sternberg-FullText.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''International Handbook of Giftedness and Talent'' (2000)<ref name="International_Handbook_2000">{{cite book |editor1-last=Heller |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Mönks |editor2-first=Franz J. |editor3-last=Sternberg |editor3-first=Robert J. |editor4-last=Subotnik |editor4-first=Rena F. |title=International Handbook of Giftedness and Talent |edition=2. |location=Amsterdam |publisher=Pergamon |year=2000 |isbn=978-0-08-043796-5 |url=https://archive.org/details/internationalhan02edunse |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Confronting Dogmatism in Gifted Education'' (2003)<ref name="Ambrose_Sternberg_2003">{{cite book |editor1-last=Ambrose |editor1-first=Don |editor2-last=Sternberg |editor2-first=Robert J. |editor3-last=Sriraman |editor3-first=Bharath |title=Confronting Dogmatism in Gifted Education |location=New York |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=978-0-415-89446-3 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781136674679_A23855805/preview-9781136674679_A23855805.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Conceptions of Giftedness'' (2005)<ref name="Sternberg_Davidson_2005">{{cite book |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Davidson |editor2-first=Janet E. |title=Conceptions of Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2005 |isbn=978-0-521-54730-7 |url=https://altascapacidadesrioja.com/wp-content/uploads/2016/11/The-Munich-Model-of-Giftedness-Designed-to-Identify-and-Promote-Gifted.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ''Explorations in Giftedness'' (2010)<ref name="Sternberg_Explorations_2010">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Jarvin |first2=Linda |last3=Grigorenko |first3=Elena L. |title=Explorations in Giftedness |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |year=2010 |isbn=978-0-521-74009-8 |url=https://archive.org/details/explorationsingi0000ster |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O liderstvu === * ''The person versus the situation in leadership'' (2002)<ref name="Sternberg_Vroom_2002">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Vroom |first2=Victor H. |title=The person versus the situation in leadership |journal=The Leadership Quarterly |volume=13 |issue=3 |year=2002 |pages=301–323 |doi=10.1016/s1048-9843(02)00101-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1048984302001017 |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> === O kognitivnim stilovima === * ''Thinking Styles'' (1997)<ref name="Sternberg_Styles_1997" /> * ''Are cognitive styles still in style?'' (1997)<ref name="Sternberg_Grigorenko_1997_Styles">{{cite journal |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Grigorenko |first2=Elena L. |title=Are cognitive styles still in style? |journal=American Psychologist |volume=52 |issue=7 |year=1997 |pages=700–712 |doi=10.1037/0003-066x.52.7.700 |url=http://www.beteronderwijsnederland.nl/files/sternberg%20grigrenko.pdf |access-date=9. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Trijarhična teorija inteligencije]] * [[Kognitivni stilovi]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20100526094530/http://academics.tjhsst.edu/psych/oldPsych/sternberg/ Robert J. Sternberg – Stranica posvećena njegovom životnom radu] (arhivirano) (en) * [https://www.psychometrics.cam.ac.uk/about-us/directory/bob-sternberg Biografski podaci Roberta Sternberga] na stranici Centra za psihometriju (en) * [https://www.cam.ac.uk/ Zvanična stranica Univerziteta u Cambridgeu] (en) * [https://www.robertjsternberg.com/ Zvanična web stranica Roberta J. Sternberga] (en) {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sternberg, Robert}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihometrija]] 1ew9hvqzm3gz8ci0s3idpitfjpa8p37 0 96092 3848089 3774325 2026-05-20T18:40:24Z Z1KA 87045 3848089 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Fahrudin Radončić | slika = Fahrudin Radončić 2020.jpg | redoslijed = 4. [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 23. decembar 2019 – 2. juni 2020. | prethodnik = [[Dragan Mektić]] | nasljednik = [[Selmo Cikotić]] | vrijeme_na_vlasti2 = 22. novembar 2012 – 29. april 2014. | prethodnik2 = [[Sadik Ahmetović]] | nasljednik2 = Mladen Ćavar (v. d.)<br>[[Dragan Mektić]] | redoslijed3 = Delegat u [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Domu naroda Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti3 = 16. februar 2015 – 28. februar 2019. | redoslijed4 = 1. [[Savez za bolju budućnost#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost]] | vrijeme_na_vlasti4 = od 30. oktobra 2009. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|05|24}} | mjesto_rođenja = [[Berane]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|NR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | etnicitet = [[Bošnjak]] | politička_stranka = [[Savez za bolju budućnost]] | supruga = Snježana Rakonjac (do 1994) <br> {{brak|Azra Bučan|1994|2012|kraj=razvod}} | djeca = 3 | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = | veb-sajt = }} '''Fahrudin Radončić''' (rođen 24. maja 1957) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]] i [[političar]]. Dužnost [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti]] obavljao je u dva navrata. ==Biografija== Profesionalni je novinar i urednik od 1978. Od 1983. do 1988, bavio se profesionalno društveno-političkim radom. Od 1990, radio je kao novinar i analitičar-komentator sedmičnika "Danas". Iste godine objavio je knjigu "10.000 dana robije" o kršenju ljudskih prava. Izdavačku kompaniju „[[Avaz]]“, osnovao je 20. oktobra 1991. u Sarajevu. Sedmičnik „Bošnjački avaz“ pokrenuo je 15. septembra 1993. u Sarajevu, a 2. oktobra 1995. počeo je izdavati „[[Dnevni Avaz]]“, dnevni list u BiH, čiji je bio glavni urednik i direktor. Investitor je i graditelj (2000. na čelu kompanije „[[Avaz]]“ sagradio je sadašnji objekt „[[Hypo banka]]“ u Sarajevu, 2004 - hotel „[[Radon Plaza]]“, te 2008. završio „[[Avaz Twist Tower]]“ od 40 spratova - najviša zgrada na Balkanu - i 2012, završio izgradnju velikog poslovnog centra u Tuzli). Dobitnik je Javnog priznanja za doprinos izgradnji Kantona Sarajevo (2007). Osnivač je stranke [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Saveza za bolju budućnost BiH]] od 2009. Za ministra sigurnosti BiH izabran je u novembru 2012. Parlamentarna skuština ga je razriješila dužnosti 13. marta 2014,<ref>{{cite web |title=Fahrudin Radončić smijenjen s pozicije ministra sigurnosti |url=http://www.klix.ba/vijesti/fahrudin-radoncic-smijenjen-s-pozicije-ministra-sigurnosti/140313073 |website=Klix.ba |access-date=24. 7. 2020}}</ref> nakon nemira u više gradova u Bosni i Hercegovini. U njegovom mandatu donijeto je nekoliko strateških zakona (Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH, Zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, Izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH vezano za kažnjavanje lica za učešće na stranim ratištima). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] bio je kandidat [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]-a za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]]. U februaru 2015. izabran u Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.<ref>{{citeweb|url =https://www.parlament.ba/sadrzaj/poslanici/d/default.aspx?id=284&langTag=bs-BA&pril=b|title =Fahrudin Radončić}}{{Mrtav link}}</ref> Za ministra sigurnosti BiH ponovo je izabran 23. decembra 2019.<ref>{{Cite web|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/sigurnosti/default.aspx?id=31750&langTag=hr-HR|title=Ministar sigurnosti Fahrudin Radončić|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=9. 6. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> ==Hapšenje== Pod optužbom da je izvršio pritisak na svjedoka u procesu protiv [[Kosovo|kosovskog]] rasturača droge i [[mafija]]ša Nasera Kelmendija, koji je bio umiješan u ubistvo [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], Fahrudin Radončić je uhapšen u Sarajevu 26. januara 2016.<ref>[http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/4912657/Sarajewos-maechtiger-Medienmogul-in-Haft?from=gl.home_politik ''Sarajewos mächtiger Medienmogul in Haft'' Članak o hapšenju Fahrudina Radončića u austrijskom dnevniku [[Die Presse]]] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Sud Bosne i Hercegovine odredio mu je jednomjesečni pritvor.<ref>{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/fahrudin-radoncic-lisen-slobode-po-nalogu-tuziteljstva-bih|title=Fahrudin Radončić lišen slobode po nalogu Tužiteljstva BiH|date=25. 1. 2016|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=9. 6. 2020}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{wikicitat}} *[https://web.archive.org/web/20150726173417/http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=119 CIN: Imovina političara Fahrudin Radončić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radončić, Fahrudin}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Biografije, Berane]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] ftjx5h4m3cn25di6ukokdu1kp8mn2n7 3848090 3848089 2026-05-20T18:40:51Z Z1KA 87045 3848090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Fahrudin Radončić | slika = Fahrudin Radončić 2020.jpg | redoslijed = 4. [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 23. decembar 2019 – 2. juni 2020. | prethodnik = [[Dragan Mektić]] | nasljednik = [[Selmo Cikotić]] | vrijeme_na_vlasti2 = 22. novembar 2012 – 29. april 2014. | prethodnik2 = [[Sadik Ahmetović]] | nasljednik2 = Mladen Ćavar (v. d.)<br>[[Dragan Mektić]] | redoslijed3 = Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti3 = 16. februar 2015 – 28. februar 2019. | redoslijed4 = 1. [[Savez za bolju budućnost#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Savez za bolju budućnost|Saveza za bolju budućnost]] | vrijeme_na_vlasti4 = od 30. oktobra 2009. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|05|24}} | mjesto_rođenja = [[Berane]], [[Socijalistička Republika Crna Gora|NR Crna Gora]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | etnicitet = [[Bošnjak]] | politička_stranka = [[Savez za bolju budućnost]] | supruga = Snježana Rakonjac (do 1994) <br> {{brak|Azra Bučan|1994|2012|kraj=razvod}} | djeca = 3 | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = | veb-sajt = }} '''Fahrudin Radončić''' (rođen 24. maja 1957) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]] i [[političar]]. Dužnost [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti]] obavljao je u dva navrata. ==Biografija== Profesionalni je novinar i urednik od 1978. Od 1983. do 1988, bavio se profesionalno društveno-političkim radom. Od 1990, radio je kao novinar i analitičar-komentator sedmičnika "Danas". Iste godine objavio je knjigu "10.000 dana robije" o kršenju ljudskih prava. Izdavačku kompaniju „[[Avaz]]“, osnovao je 20. oktobra 1991. u Sarajevu. Sedmičnik „Bošnjački avaz“ pokrenuo je 15. septembra 1993. u Sarajevu, a 2. oktobra 1995. počeo je izdavati „[[Dnevni Avaz]]“, dnevni list u BiH, čiji je bio glavni urednik i direktor. Investitor je i graditelj (2000. na čelu kompanije „[[Avaz]]“ sagradio je sadašnji objekt „[[Hypo banka]]“ u Sarajevu, 2004 - hotel „[[Radon Plaza]]“, te 2008. završio „[[Avaz Twist Tower]]“ od 40 spratova - najviša zgrada na Balkanu - i 2012, završio izgradnju velikog poslovnog centra u Tuzli). Dobitnik je Javnog priznanja za doprinos izgradnji Kantona Sarajevo (2007). Osnivač je stranke [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|Saveza za bolju budućnost BiH]] od 2009. Za ministra sigurnosti BiH izabran je u novembru 2012. Parlamentarna skuština ga je razriješila dužnosti 13. marta 2014,<ref>{{cite web |title=Fahrudin Radončić smijenjen s pozicije ministra sigurnosti |url=http://www.klix.ba/vijesti/fahrudin-radoncic-smijenjen-s-pozicije-ministra-sigurnosti/140313073 |website=Klix.ba |access-date=24. 7. 2020}}</ref> nakon nemira u više gradova u Bosni i Hercegovini. U njegovom mandatu donijeto je nekoliko strateških zakona (Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH, Zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, Izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH vezano za kažnjavanje lica za učešće na stranim ratištima). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] bio je kandidat [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]]-a za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]]. U februaru 2015. izabran u Klub Bošnjaka Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.<ref>{{citeweb|url =https://www.parlament.ba/sadrzaj/poslanici/d/default.aspx?id=284&langTag=bs-BA&pril=b|title =Fahrudin Radončić}}{{Mrtav link}}</ref> Za ministra sigurnosti BiH ponovo je izabran 23. decembra 2019.<ref>{{Cite web|url=http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/sigurnosti/default.aspx?id=31750&langTag=hr-HR|title=Ministar sigurnosti Fahrudin Radončić|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=9. 6. 2020}}{{Mrtav link}}</ref> ==Hapšenje== Pod optužbom da je izvršio pritisak na svjedoka u procesu protiv [[Kosovo|kosovskog]] rasturača droge i [[mafija]]ša Nasera Kelmendija, koji je bio umiješan u ubistvo [[Ramiz Delalić|Ramiza Delalića]], Fahrudin Radončić je uhapšen u Sarajevu 26. januara 2016.<ref>[http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/4912657/Sarajewos-maechtiger-Medienmogul-in-Haft?from=gl.home_politik ''Sarajewos mächtiger Medienmogul in Haft'' Članak o hapšenju Fahrudina Radončića u austrijskom dnevniku [[Die Presse]]] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Sud Bosne i Hercegovine odredio mu je jednomjesečni pritvor.<ref>{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/fahrudin-radoncic-lisen-slobode-po-nalogu-tuziteljstva-bih|title=Fahrudin Radončić lišen slobode po nalogu Tužiteljstva BiH|date=25. 1. 2016|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=9. 6. 2020}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{wikicitat}} *[https://web.archive.org/web/20150726173417/http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=119 CIN: Imovina političara Fahrudin Radončić] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radončić, Fahrudin}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Biografije, Berane]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] iwen6av4b32t2fjkcmotb8ogb01ouay 0 96942 3848193 3643430 2026-05-21T02:23:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848193 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} [[Datoteka:Sangria1.jpg|mini|200px|Sangria]] '''Sangria'''<ref>{{Cite web|url=https://www.allrecipes.com/recipe/72612/sangria-sangria/#:~:text=Sangria%20is%20an%20alcoholic%20punch,and%20lots%20of%20sliced%20fruit.|title=Sangria! Sangria!|website=Allrecipes|language=en|access-date=2024-08-22}}{{Mrtav link}}</ref> je voćno [[vino]] porijeklom sa prostora [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a. Ime je dobila od [[španski jezik|španske]] riječi ''sangre'' (na [[portugalski jezik|portugalski]] ''sangue'') što u prevodu znači [[krv]]. Postoji nekoliko vrsta sangrije. U zavisnosti od regiona u kome se proizvodi, u njen sastav ulazi raznoliko [[voće]]. Pored vina u sastav sangrije ulazi narezano voće (može biti [[narandža]], [[limun]], [[jabuka]], [[breskva]], [[ananas]], [[dinja]], [[grožđe]], [[mango]] i sl.), zatim neki zaslađivač ([[med]], [[šećer]], [[sirup]]), i mala količina nekog [[žestoko piće|žestokog pića]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://finance.yahoo.com/news/eu-true-sangria-wine-comes-165629027.html {{Normativna kontrola}} {{Commons|Category:Sangria}} [[Kategorija:Alkoholna pića]] [[Kategorija:Kokteli]] dy9tgv3ammh2wgb737qf0f8yv2plhy4 0 101298 3848178 3844726 2026-05-20T23:44:12Z Mhare 481 3848178 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Ponašanje''' je centralni pojam [[etologija|biologije ponašanja]],<ref>https://www.researchgate.net/publication/337574998_Defining_Behavior_and_its_Relationship_to_the_Science_of_Psychology</ref> odnosno pokazatelj odnosa prema sopstvenim potrebama, prirodnom i društvenom okruženju. Odnosi se na sve vanjske aktivne promijene, kretanja, položaje, držanja, [[Gestikulacija|gestikulacije]] i [[zvuk]]ove jednog [[čovjek]]a ili [[životinja|životinje]] te kao manje ili više kratkoročnim reverzibilnim promjenama u boji ili izlučivanjem tvari bića koje na bilo koji način služe komunikaciji (npr. [[feromon]]i). Kao ponašanje mogu i nazvati razna svojstva određene životne faze. Nauka o ponašanju zove se '''[[etologija]]'''.<ref name="Hadžiselimović">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1999|title=Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="Hadzi">{{cite book |author=Hadžiselimović R.| year=1986|title= Uvod u teoriju antropogeneze.|publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref><ref name="Hadži-selimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R.|year=2005 |title=Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka.|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref> Ponašanje može biti svjesno ili nesvjesno, prikriveno ili otoreno, voljno ili nevoljno. ''Biologija ponašanja'' ima svoje genetičke i sredinske odrednice, pri čemu je posebno značajno [[učenje]] i oponašanje, odnosno prilagođavanje zdravog organizma svojoj prirodnoj i društvenoj okolini. Ljudsko ponašanje (kao i drugih organizama i mehanizama) može biti uobičajeno, neobično, prihvatljivo ili neprihvatljivo. [[Čovjek|Ljudi]] procjenjuju prihvatljivost ponašanja koristeći socijalne norme i reguliraju ponašanje sredstvima socijalne kontrole. Sa [[Smrt|smrću]] individue završava njegovo ponašanje. ==Ponašanje čovjeka== Među najznačajnije odrednice personalne osebenosti svakog ljudskog bića svakako spada i priroda njegovog ponašanja prema osobama sa kojima neposredno kontaktira u socijalnoj sredini, odnosno sveukupnom (materijalnom i duhovnom) svijetu koji ga okružuje. Nesumnjivo je da nasljedne osnove koje se tiču [[morfologija|morfologije]], [[fiziologija|fiziologije]] i [[inteligencija|inteligencije]] (npr.) u suštini imaju iste mehanizme međugeneracijskog kontinuiteta. Metodološke poteškoće su, međutim, posebno naglašene u proučavanju određenih crta ponašanja, budući da je ono u značajnijoj mjeri pedložno uticajima trenutnih okolnosti i društvenog okruženja, a iste osobe ispoljavaju i u tom smislu svojstvene dnevne, sezonske i uopće [[ontogeneza|ontogenetske]] promjene. Ponašanje svakog čovjeka, dakle, ima prostorno i vremenaki dinamičke kategorije. Logičkom implikacijom, dolazi se do spoznaje da njegove nasljedne osnove moraju biti veoma srodne s biološkim smislom životinjskih instikata – urođenih tendencija istovjetno opredijeljenog, svrsishodnog i spontanog ponašanja (bez “treninga”) u datim životnim situacijama.<ref name="Hadžiselimović"/> '''[[Instinkt]]i''' su složeniji i urođeni oblici ponašanja, određeni spletom neuslovnih refleksa, što se uspostavljaju odgovarajućim nadražajima koji su u određenim okolnostima zajednički za sve pripadnike posmatrane vrste organizama. Smatra se da predstavljaju neposredan ili posredan izraz endogenih (biohemijsko–fizioloških) procesa, ostvarenih preko nasljednih (ali izmjenjivih) mreža [[neuron]]sko–[[sinapsa|sinapsnih]] obrazaca. Zbog složenog prožimanja urođenog i naučenog ponašanja, veoma ja teško definirati ukupnu strukturu ljudskih instinkata ili nagona, ali u njoj se nezaobilazno ističu spolni, materinski, lovački i sakupljački instinkt, te urođena sklonost za čistoću i sticanje određenog socio–ekonomskog statusa. Iako se djelimično preklapaju sa nekim od pomenutih, često se javljaju i instinktivne fiziološke i estetske “osnovne potrebe”, te urođene težnje za sigrnošču, pripadanjem, ljubavi, poštovanjem, samoostvarivanjem, saznanjem i razumijevanjem. Životinje, na primjer, imaju instinktivno seksualne i roditeljsko ponašanje, reakcije na neprijatelje i druge faktore ugrožavanja egzistencije itd. Svi oblici ponašanja u toj sferi kod njih su genetički jednako određeni kao i oblik tijela i opće ustrojstvo organizma (npr.). U ranijim fazama [[hominizacija|hominizacije]], čovjek je vjerovatno imao većinu (ako ne i više) drugih životinjskih instinktivnih reakcija. Trajanje ljudske vrste (samo po sebi) nedvosmislno dokazuje značaj instinkta za parenje, brigu o potomstvu, pribavljanje i čuvanje hrane, (aktivnu ili pasivnu) borbu protiv neprijatelja i surovih [[klima]]tskih prilika itd. Većina nasljednih faktora koji favoriziraju određene oblike ponašanja u funkciji borbe za biološko preživljavanje nesumnjivo je prisutna i u genskom fondu suvremenog čovječanstva. Osnovna, kvalitativno najznačajnija i najkrupnija razlika u ponašanju ljudskih i životinjskih bića je ta što, pored funkcionalno superiornijeg mozga, čovjek posjeduje i sposobnost kontrole, modifikacija i “vježbanja” svojih instinkata te podešavanja životne okoline tim porivima i adekvatnog sopstvenog prilagođavanja odgevarajućim pravilima društvene sredine. Te potrebe i mogućnosti kontrole i aktivnog prilagođavanja instinkata, civilizacijski progres čini svakako kompleksnijim – oni se sve više potiskuju i predstavljaju samo “startne tačke” ponašanja suvremenog čovjeka. Mogućnosti kontrole i potiskivanja određenih elemenata instinktivnog ponašanja, između ostalog, primarno zavise i od stupnja [[ontogeneza|ontogeneze]] i bitno su različite u periodu ovisnosti mladunaca (o rodteljskoj brizi) i socijalnog života odrasle osobe. '''Infantilni period''' čovjeka znatno je duži nego kod njegovih životinjskih srodnika, što (između ostalog) znatno produžava i period učenja grupnih pravila ponašanja, odnosno ”vježbanja” i kontrole instinkata. Tome posebno doprinosi i nasljedna fleksibilnost ljudske svijesti i njeni kapaciteti za “imprinting” i sticanje iskustava u procesu enkulturacije. Djelevanje gena za određene instinkte posebno transparentno se manifestira kod novorođenčadi. Te nasljedne osnove ponašanja se najmarkantnije ispoljavaju u načinu sisanja, pokreta, prihvatanja, osmjeha i sl. Takođe je nasljedan i vremenski slijed stadija u kompletiranju ponašanja djeteta: pečeci žvakanja i “gugutanja” – prevrtanja i sjedenja – posmatranja i prihvatanja stvari – hodanja, “govornog” sporazumijevanja i spremnosti za “toalet” vježbe itd. Ovi elementi ponašanja su opći za sve razine civilizacije i sve prostorno definirane dijelove čovječanstva. Već i površna posmatranja, međutim, pokazuju da svaka beba ispoljava i neke osobene crte ponašanja; dvije bebe iste majke su, ustvari po ponašanju toliko slične kolika je i vjerevatnoća sličnosti njihovih morfolških ili,fizioloških svojstava. Najbitniji elementi ponašanja su, međutim, daleko podložniji uticajima sredinskih faktora intrauterinog života i mnogih suptilnih činilaca nakon rođenja, što znatno otežava kvantifikaciju efekata genetičkih faktora na njihovo ispoljavanje. '''Socijalni instinkti''' su mnogo kompleksnije definirani i daleko podložniji uticajima grupnih pravila, kontrole i učenja. Budući da su mnoge bitne crte socijalnog ponašanja životinja nasljedne prirode (što je i eksperimentalno dokazano), postavlja se pitanje mogućnosti eksplikacije određenih spoznaja i na čovjeka. Paternalno ponašanje (“majčinski” i “očinski” tip) kod životinja ima pretežnu [[hormon]]sku regulaciju, dok se njegove naglašenije forme kod čovjeka u prvom redu pripisuju uticajima [[društvo|socijalnih]] i [[psihologija|psihološlkih]] faktora. Ne treba pri tom zanemariti ni zapažanja po kojima je intenzitet majčinskog ponašanja u izvjesnoj vezi sa određenim tipovima [[grudi]], oblicima bokova, [[menstruacija|menstrualnim funkcijama]] i sl. i da su u tom pogledu odgovarajući tipovi ponašanja prepoznatljivi već kod mladih djevojčica. '''Dominacija''', odnosno manje ili više izraženo “gazdinsko i lidersko” ponašanje (bez obzira na inteligenciju) u grupi, prisutno je kod mnogih [[primat]]a. Smatra se da su različiti stupnjevi subordinacije i potčinjenosti u društvenoj hijerarhiji životinja primarno [[hormons]]ki regulirani, jer se nakon odgovarajućeg tretmana ili operativnog zahvata ti odnosi mijenjaju. Slične tendencije u socijalnom ponašanju zapažene su i u ljudskoj populaciji, ali je još uvijek nedovoljno jasan relativni udio genetičkih, socijalnih i psiholoških doprinosa njihovoj ekspresivnosti.<ref name="Hadžiselimović"/> '''Agresivnost''' (njeni različiti intenziteti ili potpuno odsustvo) je registrirana kod mnogih životinja, a smatra se da je definirana hormonalnim i višim nervnim funkcijama koje mogu imati značajnu nasljednu osnovu. I u različito definiranim ljudskim grupama široko varira stepen osjećanja “nadmoći” ili “potčinjenosti”, ratobornosti ili popustijivosti, a iste efekte mogu odvojeno imati neki psihološki i [[nasljednost|hereditarni]] faktori. Za razliku od životinja, čovjek može da kontrolira svoje ”agresivne nagone”; on uči i zna zašto, kada i kako da se brani ili napada, odnosno razvija oblike ponašanja koji mu olakšavaju prilagođavanje životnoj (posebno socijalnoj) sredini.<ref name="Hadžiselimović"/> '''Teritorijalnost''' je također jedan ad megućih izvora određenih aktivnosti u socijalnem ponašanju čovjeka. Taj pojam se u biolegiji odnosi na pojavu egzistencije pojedinih životinja ili njihovih grupa na ograničenom dijelu životnog prostora. Zaposjedanje i održavanje kontrolirane teritorije postiže se različitim oblicima aktivnog i pasivnog obilježavanja i odbrane. Teritorija je oduvijek bila i ostala povod za kooperacijsko i agresivno socijalno i međuindividualno ponašanje, ali još uvijek ostaje otvorene pitanje u kojoj mjeri je teritorijalnost socijalni instinkt, odnosno stečeno obilježje. Slične dileme se postavljaju i kada je u pitanju '''kooperacija''', kao najrašireniji oblik socijalnog ponašanja, za koji se često negira da predstavlja “urođenu petrebu”. Činjenica da su porodična i društvena [[podjela rada]] jedan od obilježavajućih faktora čovjekove evolucije i njihovo rastuće usložnjavanje, dokazuju da je kooperativnost u procesu hominizacije bila selektivno favorizirana, pri čemu su (pored nebiološke transmisije) značajnu ulogu neminovno imale i nasljedne predispozicije.<ref name="Hadžiselimović"/> '''Strah, strahovanje i prirodni strahovi''' prisutni su i kod životinja i kod čovjeka, a štite ih od životnih rizika i neprijatelja. Takvi vidovi instiktivnog straha su specifični za svaku vrstu i u najvećoj mjeri su nasljedni; kod čovjeka postoje podsvjesni strahovi koji su [[filogeneza|filogenetski]] naslijeđeni čak i od dalekih predaka. Pored toga, ljudska strahovanja mogu biti veoma raznorodnog iskustvenog porijekla, koja mogu da potiču i iz najranijeg djetinjstva. Neki trivijalni tipovi straha (kod žena od miša i [[Zmija|zmije]]., npr.) su ustvari psihološke prirode, a ne instinktivni (kao što se nekada vjerovalo). '''Devijantni oblici ponašanja''', iz razumljivih razloga, privlače posebnu pažnju mnogih prirodnih i društvenih znanosti. U toj oblasti najčešće je proučavana priroda i nasljedne osnove sklonosti ka [[kriminal]]u (uključujući i juvenilnu delinkvenciju), [[šrostitucija|prostituciju]] (mušku i žensku), [[homoseksuslnost]]i, te predispozicije za razne oblike [[toksikomanija|toksikomanije]], kao što su [[narkomanija]], ali (prema dosadašnjim istraživanjima) genetički činioci u većoj ili manjoj mjeri, redovno utiču na njihovo ispoljavanje. Relativno visoka [[heritabilnost]] je registrirana za kriminogeno ponašanje, [[homoseksualnost]] i [[alkoholizam]], dok je za ostala pomenuta svojstva nešto manje naglašena. == Primjeri za složena ponašanja == * [[Komunikacija]] * [[Slobodna volja]] * [[Socijalno ponašanje]] * [[Agonističko ponašanje]] * [[Agresivnost]] * [[Stid]] == Također pogledajte == *[[Etologija]] * [[Seks]] * [[Motivacija]] * [[Razum]] ==Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html Interdisciplinarnost nauke ponašanja] (razni pdf-dokumenti) * [http://www.behaviorinformatics.org www.behaviorinformatics.org] * [http://people.virginia.edu/~ent3c/vita1_turkheimer.htm Links to review articles by Eric Turkheimer and co-authors on behavior research] * [https://web.archive.org/web/20170705130700/http://www-staff.it.uts.edu.au/%7Elbcao/publication/behavior-informatics-tutorial-slidesx.pdf Links to IJCAI2013 tutorial on behavior informatics and computing] {{Commonscat|Behaviour}} {{Commonscat|Ethology}} [[Kategorija:Ponašanje]] [[Kategorija:Etologija]] 236j5kclpgqy5733l9sio4bqsn0mjp1 0 102737 3848290 3828482 2026-05-21T10:26:09Z ~2026-29948-88 181604 3848290 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Jose Mourinho | slika = José Mourinho 20250206 (1).jpg | opis_slike = Mourinho sa [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçeom]] 2025. | punoime = José Mário dos Santos<br/>Félix Mourinho | nadimak = ''The Special One'' (''Posebni'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}} | rodnigrad = [[Setubal]] | rodnadržava = [[Portugal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = | visina = | trenutniklub = [[SL Benfica|Benfica]] (trener) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = | klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 2000.<br />2001–2002.<br />2002–2004.<br />2004–2007.<br />2008–2010.<br />2010–2013.<br/>2013–2015.<br/>2016–2018.<br/>2019–2021.<br/>2021–2024.<br/>2024–2025.<br/>2025–2026 | trenerklubovi = [[SL Benfica|Benfica]]<br />[[União Leiria]]<br />[[FC Porto|Porto]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/>[[Chelsea FC|Chelsea]]<br/>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br/>[[AS Roma|Roma]]<br/>[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]<br/>[[SL Benfica|Benfica]] | zadnjiuređaj = }} '''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]; rođen 26. januara 1963) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je trener [[SL Benfica|Benfice]]. Dao je sebi nadimak ''"The Special One"'' (''"Posebni"''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.<ref>{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ==Karijera== Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. ===Benfica, Leiria, Porto=== Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. ===Chelsea=== Mourinho je preselio u [[Chelsea]] sljedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija. Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06. ===Internazionale=== [[Datoteka:Mourinho in Moscow.jpg|mini|upright|Mourinho s [[FC Inter Milano|Interom]] 2008.]] Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A. Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.<ref>{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi & Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|access-date = 1. 2. 2016|language = en}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ===Nepobjedivost=== Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002. ==Privatni život== Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.<ref>{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}</ref>> Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''"najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac."''<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-date=23. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111023163831/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668/ |url-status=dead }}</ref> Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov "sretni" sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.<ref>{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket & F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|access-date = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}</ref> Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.<ref>{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}</ref> Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''"O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge"'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.<ref>http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=uk{{Mrtav link}}</ref> Dana 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.<ref>{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |archive-date=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Priznanja== ===Klupska priznanja=== '''Porto''' *[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04. *Portugalski kup: 2002/03. *Portugalski superkup: 2003. *[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04. '''Chelsea''' [[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|upright|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]] *[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] *[[FA kup]]: 2006/07. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15. *[[FA Community Shield]]: 2005. '''Inter''' *[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] *[[Italijanski kup]]: 2009/10. *[[Italijanski superkup]]: 2008. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]] *[[Kup kralja]]: 2010/11. *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]] '''Manchester United''' *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17. *[[FA Community Shield]]: 2016. *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] '''Roma''' *[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] ===Lična priznanja=== *'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005 *'''FIFA Svjetski trener godine: 2010 *'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012 *'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] *'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]] *'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]] *'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04 *'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010 *'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010 *'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013 *'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019 *'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005 *'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010 *'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012 *'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 *'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|José Mourinho}} *[http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010}} na ''[[Soccerbase]]u'' *[http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Premier League - trener sezone}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} }} {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Chelseaja}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Real Madrida}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mourinho, José}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Setubal]] [[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Benfike]] [[Kategorija:Treneri União Leirije]] [[Kategorija:Treneri FC Porta]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]] hw1vm7yc4xlrpsvss1uyybu3zxbny01 3848291 3848290 2026-05-21T10:27:15Z Panasko 146730 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-29948-88|~2026-29948-88]] ([[User talk:~2026-29948-88|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3828482 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Jose Mourinho | slika = José Mourinho 20250206 (1).jpg | opis_slike = Mourinho sa [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçeom]] 2025. | punoime = José Mário dos Santos<br/>Félix Mourinho | nadimak = ''The Special One'' (''Posebni'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}} | rodnigrad = [[Setubal]] | rodnadržava = [[Portugal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = | visina = | trenutniklub = [[SL Benfica|Benfica]] (trener) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = | klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 2000.<br />2001–2002.<br />2002–2004.<br />2004–2007.<br />2008–2010.<br />2010–2013.<br/>2013–2015.<br/>2016–2018.<br/>2019–2021.<br/>2021–2024.<br/>2024–2025.<br/>2025– | trenerklubovi = [[SL Benfica|Benfica]]<br />[[União Leiria]]<br />[[FC Porto|Porto]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/>[[Chelsea FC|Chelsea]]<br/>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br/>[[AS Roma|Roma]]<br/>[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]<br/>[[SL Benfica|Benfica]] | zadnjiuređaj = }} '''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]; rođen 26. januara 1963) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je trener [[SL Benfica|Benfice]]. Dao je sebi nadimak ''"The Special One"'' (''"Posebni"''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.<ref>{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ==Karijera== Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. ===Benfica, Leiria, Porto=== Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. ===Chelsea=== Mourinho je preselio u [[Chelsea]] sljedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija. Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06. ===Internazionale=== [[Datoteka:Mourinho in Moscow.jpg|mini|upright|Mourinho s [[FC Inter Milano|Interom]] 2008.]] Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A. Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.<ref>{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi & Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|access-date = 1. 2. 2016|language = en}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ===Nepobjedivost=== Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002. ==Privatni život== Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.<ref>{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}</ref>> Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''"najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac."''<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-date=23. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111023163831/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668/ |url-status=dead }}</ref> Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov "sretni" sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.<ref>{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket & F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|access-date = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}</ref> Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.<ref>{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}</ref> Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''"O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge"'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.<ref>http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=uk{{Mrtav link}}</ref> Dana 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.<ref>{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |archive-date=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Priznanja== ===Klupska priznanja=== '''Porto''' *[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04. *Portugalski kup: 2002/03. *Portugalski superkup: 2003. *[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04. '''Chelsea''' [[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|upright|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]] *[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] *[[FA kup]]: 2006/07. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15. *[[FA Community Shield]]: 2005. '''Inter''' *[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] *[[Italijanski kup]]: 2009/10. *[[Italijanski superkup]]: 2008. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]] *[[Kup kralja]]: 2010/11. *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]] '''Manchester United''' *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17. *[[FA Community Shield]]: 2016. *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] '''Roma''' *[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] ===Lična priznanja=== *'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005 *'''FIFA Svjetski trener godine: 2010 *'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012 *'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] *'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]] *'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]] *'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04 *'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010 *'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010 *'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013 *'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019 *'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005 *'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010 *'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012 *'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 *'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|José Mourinho}} *[http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010}} na ''[[Soccerbase]]u'' *[http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Premier League - trener sezone}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} }} {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Chelseaja}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Real Madrida}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mourinho, José}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Setubal]] [[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Benfike]] [[Kategorija:Treneri União Leirije]] [[Kategorija:Treneri FC Porta]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]] 4rqcg0tbeolr82y9bpdr3mnjj04wvya 3848292 3848291 2026-05-21T10:28:21Z ~2026-29948-88 181604 3848292 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Jose Mourinho | slika = José Mourinho 20250206 (1).jpg | opis_slike = Mourinho sa [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçeom]] 2025. | punoime = José Mário dos Santos<br/>Félix Mourinho | nadimak = ''The Special One'' (''Posebni'') | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|01|26}} | rodnigrad = [[Setubal]] | rodnadržava = [[Portugal]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | pozicija = | visina = | trenutniklub = [[SL Benfica|Benfica]] (trener) | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine = | klubovi = | nastupi(golovi) = | reprezentacija = | nacionalnegodine = | nacionalneekipe = | nacionalninastupi(golovi) = | trenergodine = 2000.<br />2001–2002.<br />2002–2004.<br />2004–2007.<br />2008–2010.<br />2010–2013.<br/>2013–2015.<br/>2016–2018.<br/>2019–2021.<br/>2021–2024.<br/>2024–2025.<br/>2025–2026 | trenerklubovi = [[SL Benfica|Benfica]]<br />[[União Leiria]]<br />[[FC Porto|Porto]]<br />[[Chelsea FC|Chelsea]]<br />[[FC Inter Milano|Inter]]<br />[[Real Madrid CF|Real Madrid]] <br/>[[Chelsea FC|Chelsea]]<br/>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br/>[[AS Roma|Roma]]<br/>[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]<br/>[[SL Benfica|Benfica]] | zadnjiuređaj = }} '''José Mário dos Santos Mourinho Félix''' (''portugalski izgovor:'' [ʒuzɛ moɾiɲu]; rođen 26. januara 1963) portugalski je [[nogomet]]ni trener. Trenutno je trener [[SL Benfica|Benfice]]. Dao je sebi nadimak ''"The Special One"'' (''"Posebni"''), što su kasnije britanski mediji često koristili, te je ovo postao njegov zvanični nadimak.<ref>{{Cite web|title = Login|url = http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/european_football/article4057364.ece?print=yes&randnum=1151003209000|website = www.timesonline.co.uk|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ==Karijera== Sin portugalskog golmana Joséa Félixa Mourinha, počeo je kao igrač, ali je bio nezadovoljan svojom karijerom i prešao na treniranje. Nakon što je kratko vrijeme radio kao asistent menadžera i trener mlade ekipe početkom 1990-ih, postao je prevodilac [[Bobby Robson|Bobbyju Robsonu]]. Mourinho je mnogo naučio od trenera veterana i radio s njim u [[Sporting Lisabon|Sportingu]] i [[FC Porto|Portu]] prije nego što je s njim otišao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. ===Benfica, Leiria, Porto=== Počeo je s treniranjem i odmah impresionirao u svojim kratkim ali uspješnim trenerskim mandatom u [[SL Benfica|Benfiki]] i [[União Leiria]]. Vratio se u Porto 2002, ovog puta kao glavni trener, i napravio od Porta sjajan tim, osvojivši Portugalsku ligu, Kup Portugala i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] 2003. Najveći uspjeh slijedi u 2004. kad je Mourinho vodio ekipu do vrha lige po drugi puta i osvojio najveći trofej u evropskom klupskom nogometu, [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]]. ===Chelsea=== Mourinho je preselio u [[Chelsea]] sljedeće godine i osvojio dva uzastopna naslova [[Premijer liga Engleske|Premier lige]] u 2005. i 2006., između ostalih domaćih priznanja. Mourinho često svojim izjavama izaziva kontroverze, ali svojim uspjesima u Chelseau i Portu se razvio u jednog od najboljih svjetskih nogometnih menadžera, te je izuzetno cijenjen od kolega i medija. Osim toga, imenovan je za najboljeg svjetskog nogometnog menadžera od Međunarodne federacije nogometne historije i statistike ([[IFFHS]]) za sezone 2004-05 i 2005-06. ===Internazionale=== [[Datoteka:Mourinho in Moscow.jpg|mini|upright|Mourinho s [[FC Inter Milano|Interom]] 2008.]] Nakon što se razišao sa Chelseajem, preselio se u Serie A, potpisavši trogodišnji ugovor sa Internazionaleom sredinom 2008. U roku od tri mjeseca, on je osvojio svoj prvi italijanski trofej, Supercoppa Italiana, i završio svoju prvu sezonu u Italiji, osvojivši naslov prvaka Serie A. Na ljeto 2009. produžio je ugovor s Interom do 2012., uz povećanje plate na 11.7 miliona €, što ga je učinilo najplaćenijim nogometnim trenerom.<ref>{{Cite web|title = Barcelona Star Lionel Messi & Inter Boss Jose Mourinho Top Football Rich List - Goal.com|url = http://www.goal.com/en/news/9/england/2010/03/24/1847037/barcelona-star-lionel-messi-inter-boss-jose-mourinho-top|website = Goal.com|access-date = 1. 2. 2016|language = en}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mourinho extends Inter Milan contract until 2012|url = http://ibnlive.in.com/news/mourinho-extends-inter-milan-contract-until-2012/93408-5.html|website = IBNLive|access-date = 1. 2. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ===Nepobjedivost=== Mourinho je nepobjediv na domaćem terenu. Trenutno drži rekord od nevjerovatnih 132 meča bez poraza na domaćem terenu sa svojim timovima (38 sa Portom, 60 sa Chelseaom i 34 sa Interom). Zadnji put je kući poražen sa Portom 23. februara 2002. ==Privatni život== Mourinho je upoznao svoju suprugu Tami kada su bili tinejdžeri u [[Setúbal]]u, u [[Portugal]]u, i oženio je 1989.<ref>{{Cite news|title = Luxury coach|url = http://www.guardian.co.uk/football/2004/may/30/newsstory.sport|newspaper = The Guardian|date = 29. 5. 2004|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB}}</ref>> Svoje prvo dijete, kćer '''Matilde''', dobio je 1996., a prvog sina, '''Jose Jr.''', četiri godine kasnije. Mourinho, iako je posvećen nogometu, opisuje svoju porodicu kao središte svog života i primijetio je da: ''"najvažnija stvar je moja porodica i biti dobar otac."''<ref>{{Cite web |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-date=23. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111023163831/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_20051113/ai_n15840668/ |url-status=dead }}</ref> Mourinho se bavi i dobrotvornim radom, pomažući mladima, ujedinjavanjem izraelske i palestinske djece kroz nogomet i donirajući njegov "sretni" sako, što je donijelo zaradu od 22.000 £ za dobrotvorne svrhe.<ref>{{Cite web|title = Sport: Premier League Football, Rugby Union, Cricket & F1|url = http://www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml?xml=/sport/2005/03/28/sfnmou28.xml|website = Telegraph.co.uk|access-date = 1. 2. 2016|archive-date = 13. 5. 2012|archive-url = https://www.webcitation.org/67dcgVlz4?url=http://www.telegraph.co.uk/sport/?xml=%2Fsport%2F2005%2F03%2F28%2Fsfnmou28.xml|url-status = dead}}</ref><ref>{{Cite news|title = Mourinho's jacket boosts charity|url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/london/4566047.stm|newspaper = BBC|date = 20. 5. 2005|access-date = 1. 2. 2016}}</ref> Nadaleko poznat po svojoj snažnoj osobnosti, profinjenim odijevanjem, i komentarima na press konferencijama, Mourinho je doživio slavu izvan nogometnih krugova, učesvovavši u reklamama za [[Samsung]], [[American Express]] i [[Adidas]], među ostalima.<ref>{{Cite news|title = The great dictator|url = http://www.guardian.co.uk/theobserver/2006/feb/19/features.review37|newspaper = The Guardian|date = 18. 2. 2006|access-date = 1. 2. 2016|issn = 0261-3077|language = en-GB|first = Peter|last = Conrad}}</ref> Neslužbena biografija Mourinha, pod naslovom ''"O Vencedor - de Setúbal Stamford Bridge"'' (Pobjednik - od Setúbala do Stamford Bridgea), bila je bestseller u Portugalu. Međutim, Mourinho nije htio odobriti biografiju i pokušao je, neuspješno, spriječiti objavljivanje knjige.<ref>http://64.233.183.104/search?q=cache:rVd4NVfv7w0J:www.telegraph.co.uk/sport/main.jhtml%3Fxml%3D/sport/2004/12/12/sfnfro12.xml+jose+mourinho+joel+neto+best+seller&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=uk{{Mrtav link}}</ref> Dana 23. marta 2009. dobio je počasni doktorat na [[Tehnički univerzitet u Lisabonu|Tehničkom univerzitetu]] u Lisabonu za njegova dostignuća u nogometu.<ref>{{Cite web |url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721124614/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/arge/story.asp?i=20090323164055280000101&ref=hea&tm= |archive-date=21. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Priznanja== ===Klupska priznanja=== '''Porto''' *[[Primeira Liga]]: 2002/03, 2003/04. *Portugalski kup: 2002/03. *Portugalski superkup: 2003. *[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]: 2002/03. *[[UEFA Liga prvaka]]: 2003/04. '''Chelsea''' [[Datoteka:Mourinho aug 2014.jpg|mini|upright|Mourinho kao trener [[Chelsea FC|Chelseaja]] u augustu 2014.]] *[[Premijer liga Engleske|Premijer Liga]]: [[Premier League 2004/2005.|2004/05]], [[Premier League 2005/2006.|2005/06]], [[Premier League 2014/2015.|2014/15.]] *[[FA kup]]: 2006/07. *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2004/05, 2006/07, 2014/15. *[[FA Community Shield]]: 2005. '''Inter''' *[[Serie A]]: 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009/10.]] *[[Italijanski kup]]: 2009/10. *[[Italijanski superkup]]: 2008. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009/10.]] '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: [[La Liga 2011/2012.|2011/12.]] *[[Kup kralja]]: 2010/11. *[[Španski superkup]]: [[Španski superkup 2012.|2012.]] '''Manchester United''' *[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]: 2016/17. *[[FA Community Shield]]: 2016. *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] '''Roma''' *[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]: [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] ===Lična priznanja=== *'''Onze d'Or Evropski trener godine:''' 2005 *'''FIFA Svjetski trener godine: 2010 *'''IFFHS Trener godine:''' 2004, 2005, 2010, 2012 *'''FA Premier League trener godine:''' [[Premier League 2004/2005.|2004–05]], [[Premier League 2005/2006.|2005–06]], [[Premier League 2014/2015.|2014–15]] *'''FA Premier League trener mjeseca:''' [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|novembar 2004]], [[Premier League 2004/2005.#Menadžer mjeseca|januar 2005]], [[Premier League 2006/2007.#Nagrade|mart 2007]] *'''Serie A trener godine:''' 2008–09, [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Albo Panchina d'Oro:''' [[Serie A 2009/2010.|2009–10]] *'''Miguel Muñoz Trofej:''' [[La Liga 2010/2011.|2010–11]], [[La Liga 2011/2012.|2011–12]] *'''UEFA Trener sezone:''' 2002–03, 2003–04 *'''UEFA Team of the Year Trener godine:''' 2003, 2004, 2005, 2010 *'''World Soccer Magazine Trener godine:''' 2004, 2005, 2010 *'''ESPN FC 9. Najbolji Trener svih vremena:''' 2013 *'''France Football 13. Najbolji Trener svih vremena:''' 2019 *'''BBC Sportska ličnost godine (trener):''' 2005 *'''La Gazzetta dello Sport čovjek godine''' 2010 *'''Globe Soccer Trener godine:''' 2012 *'''Portugalski Trener vijeka:''' 2015 *'''[[Nogometni savez Portugala|FPF]] Portugalski Trener godine:''' 2017 ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|José Mourinho}} *[http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 Mourinhova statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322194747/http://www.soccerbase.com/managers2.sd?managerid=1908 |date=22. 3. 2010}} na ''[[Soccerbase]]u'' *[http://www.imdb.com/name/nm1542742/ José Mourinho] na [[Internet Movie Database]]u {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Treneri osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige}} {{FIFA trener godine}} {{IFFHS najbolji svjetski klupski trener}} {{Trener godine - World Soccer}} {{Trener godine u Seriji A}} {{Premier League - trener sezone}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} }} {{Navkutije |naslov = Trenerske pozicije |podaci1 = {{Treneri Chelseaja}} {{Treneri Intera}} {{Treneri Real Madrida}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mourinho, José}} [[Kategorija:Rođeni 1963.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Setubal]] [[Kategorija:Portugalski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Benfike]] [[Kategorija:Treneri União Leirije]] [[Kategorija:Treneri FC Porta]] [[Kategorija:Treneri Chelseaja]] [[Kategorija:Treneri Inter Milana]] [[Kategorija:Treneri Manchester Uniteda]] [[Kategorija:Treneri Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Treneri Rome]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Lige prvaka]] [[Kategorija:Treneri osvajači Kupa UEFA / Evropske lige]] [[Kategorija:Treneri osvajači UEFA Konferencijske lige]] hw1vm7yc4xlrpsvss1uyybu3zxbny01 0 108009 3848185 3764385 2026-05-20T23:45:22Z Mhare 481 3848185 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Um''' je vid [[intelekt]]a i [[svjesnost]]i izražen kombinacijom [[Misao|misli]], [[Shvatanje|shvatanja]], [[Pamćenje|pamćenja]], [[Osjećaji|osjećaja]], [[Volja|volje]] i [[Mašta|mašte]],<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/mind|title=Mind {{!}} Psychology, Philosophy & Neuroscience {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.thefreedictionary.com/mind|title=Mind - definition of mind by The Free Dictionary|date=29. 6. 2021|website=web.archive.org|access-date=27. 6. 2023|archive-date=29. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210629055208/https://www.thefreedictionary.com/mind|url-status=bot: unknown}}</ref> uključujući sve nesvjesne kognitivne procese. Izraz je često korišten za misaone procese [[razum]]a. Um se očituje subjektivno kao tok svjesnosti. Teorije uma i njegove funkcije su brojne. Najranije zabilježene spekulacije daju [[Zarathuštra]], [[Buda]], [[Platon]],<ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordscholarlyeditions.com/display/10.1093/actrade/9780198145691.book.1/actrade-9780198145691-work-4|title=Φαίδων|website=Oxford Scholarly Editions Online|language=en|doi=10.1093/actrade/9780198145691.book.1/actrade-9780198145691-work-4|access-date=27. 6. 2023}}</ref> [[Aristotel]],<ref>{{Cite book|last=Nussbaum|first=Martha Craven|url=https://books.google.ba/books?id=A8LWAAAAMAAJ&printsec=front_cover&redir_esc=y|title=Essays on Aristotle's De Anima|date=1992|publisher=Clarendon Press|isbn=978-0-19-824461-5|language=en}}</ref> [[Adi Šankara]] i drugi [[Antička Grčka|starogrčki]], [[Indija|indijski]], te kasnije [[islam]]ski filozofi. Prednaučne teorije temeljene na [[Teologija|teologiji]] su se koncentrirale na navodnom odnosu između uma i [[Duša|duše]], naše nadprirodne, božanstvene ili bogom dane esencije. Većina savremenih teorija koje polaze od naučnih istraživanja mozga teoriziraju da je um epifenomen mozga koji posjeduje i svjesne i nesvjesne aspekte. Uveliko se raspravlja koje osobine čine um. Neki tvrde da um sačinjavaju isključivo ''više'' intelektualne funkcije, ponajviše razum i [[pamćenje]]. U ovakvom stavu emocije - [[ljubav]], [[mržnja]], [[strah]], [[radost]] - su po prirodi ''primitivnije'', odnosno subjektivnije, i na njih bi se trebalo gledati odvojeno od uma. Drugi tvrde da razna racionalna i emocionalna stanja ne mogu biti tako razdvojeni, da su iste prirode i porijekla, te da bi stoga trebala biti smatrana dijelom onog što nazivamo umom. == Aspekti uma == ===Mentalne sposobnosti=== [[Misao]] je mentalni proces koji dopušta pojedincima da shvataju svijet, i tako djeluju prema svojim ciljevima, planovima i željama. Riječi koje obilježavaju slične koncepte i procese su spoznaja, mašta i ideja. Razmišljanje uključuje moždanu manipulaciju [[informacija]]ma, kao prilikom formiranja koncepata, rješavanja [[problem]]a, rasuđivanja i donošenja odluka. Razmišljanje je viša kognitivna funkcija, a analiza misaonih procesa je grana [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. [[Pamćenje]] je sposobnost spremanja, zadržavanja, a zatim sjećanje informacija. Iako su tradicionalne studije pamćenja započele u oblasti [[Filozofija|filozofije]], u kasnom devetnaestom i ranom dvadesetom stoljeću smješta se u područje [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]. U zadnjih nekoliko decenija postalo je jedno od temeljnih stubova nove grane nauke nazvane [[kognitivna neuronauka]], nastale kao brak između kognitivne psihologije i [[Neuronauka|neuronauke]]. [[Mašta]] je prihvaćena kao urođena sposobnost i proces da se izmisli djelimična ili potpuna lična oblast koju um stvara iz čulnih opažanja vanjskog svijeta. U [[psihologija|psihologiji]], ovaj pojam se koristi za proces oživljavanja predmeta opaženih ranije kroz čula. Jedna od teorija evolucije ljudske mašte je da je to sposobnost [[svijest|svjesnih]] bića da riješe probleme korištenjem mentalne [[simulacija|simulacije]]. [[Svijest]] kod sisara (uključujući ljude) je aspekt uma za koji se smatra da subjektivnost i daje mogućnost razumijevanja odnosa pojedinca i njegovog okruženja. Tema je mnogih istraživanja u [[filozofija uma|filozofiji uma]], [[psihologija|psihologije]], [[neuronauka|neuronauke]] i [[kognitivna nauka|kognitivne nauke]]. Neki filozofi dijele svijest na vanrednu svijest koja je subjektivno iskustvo, te dostupnu svijest koja se odnosi na opću raspoloživost informacija procesnim sistemima u mozgu. ===Filozofija uma=== Filozofija uma je grana [[filozofija|filozofije]] koja proučava prirodu uma, [[mentalni događaj|mentalnih događaja]], [[mentalna funkcija|mentalnih funkcija]], [[svijest]]i, te njihov odnos s tijelom. ''[[dualizam (filozofija uma)|Dualizam]]'' i ''[[monizam]]'' su dvije glavne škole misli koje pokušavaju riješiti problem uma i tijela. Dualizam je pozicija koja tvrdi da su um i tijelo na neki kategorijski način odvojeni jedno od drugog. Može se pratiti od [[Platon]]a, [[aristotel]]a te [[Sankhya]] i [[Joga]] škole [[hinduizam|hinduističke]] filozofije, ali najpreciznije ju je formulisao [[René Descartes]] u 17. stoljeću. ''[[dualizam (filozofija uma)|Supstancijski dualisti]]'' tvrde da je um neovisna postojeća supstanca, dok ''[[dualizam svojstava|dualisti svojstava]]'' kažu da je um grupa neovisnih svojstava koja proizlaze iz mozga i ne mogu se reducirati na njega, ali nije distinktivna supstancija. ''[[Monizam]]'' je pozicija da um i tijelo nisu [[ontologija|ontološki]] različite vrste entiteta. Ovu perspektivu je prvi put predložio u [[zapadna filozofija|zapadnoj filozofiji]] [[Parmenid]] u 5. st. p. n. e. i bila je kasnije usvojena kod [[racionalizam|racionalista]] [[Baruch de Spinoza|Barucha Spinoze]]. ''[[fizikalizam|Fizikalisti]]'' tvrde da postoje samo entiteti postulirani fizikalnom teorijom, i da će um biti eventualno biti objašnjen tim entitetima nakon što se fizikalna teorija dovoljno razvije. ''[[idealizam|Idealisti]]'' zagovaraju da je um sve što postoji, i da je vanjski svijet ili mentalan ili iluzija stvorena od samoga uma. ''[[neutralni monizam|Neutralni monisti]]'' priklanjaju se poziciji da postoji neka druga, neutralna supstancija, te da i materija i um su svojstva te nepoznate supstance. Uobičajeni monizmi 20. i 21. stoljeća su svi varijacije fizikalizma; u te perspektive spadaju [[biheviorizam]], [[različni fizikalizam]], [[anomalijski monizam]] i [[funkcionalizam]]. Mnogi moderni filozofi uma usvajaju ''reduktivnu'' ili ''nereduktivnu fizikalističku'' poziciju, tvrdeći u različitim pogledima da je um nešto što nije odvojeno od tijela. Ti pristupi su izrazito utjecajni u naukama, osobito u područjima [[sociobiologija|sociobiologije]], [[računarstvo|računarstva]], [[evolucijska psihologija|evolucijske psihologije]] i različitih [[neuroznanost]]i. Ostale filozofije, ipak zastupaju nefizikalističku poziciju koja stavlja od pitanje ideju da je um čisti fizikalni konstrukt. ''Reduktivni fizikalisti'' zagovaraju da sva mentalna stanja i svojstva će biti objašnjena naučnim uvidom u fiziološke procese i stanja. ''Ne-reduktivni fizikalisti'' tvrde da iako je mozak sve što je u odnosu s umom, predikati i rječnik korišten u mentalnim opisima i objašnjenima su nezamjenjivi te se ne mogu reducirati na jezik i nižerazinska objašnjenja fizikalnih nauka. Stalni [[neuronauka|neuronaučni]] razvoj je pomogao da raščisti neke sumnje. Ipak, one su daleko od toga da budu riješene i moderni filozofi uma nastavljaju istraživati kako subjektivne kvalitete i intencionalnost mentalnog stanja i svojstva mogu biti objašnjena u naturalističkim terminima. == Također pogledajte == * [[Kognitivna nauka]] * [[Savjest]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Mind}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Um]] rxamclsb84sfbhze0ca4ced2mzwtomk 0 124961 3848224 3809961 2026-05-21T07:58:05Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3848224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FBB360 | Boja2 = #A10833 | Ime kluba = Roma | Puno ime = Associazione Sportiva Roma SpA | Grb = AS Roma logo (2013).svg | Nadimak = ''Vučica'' | Osnovan = {{Start date and age|df=yes|1927|6|7}} | Raspušten = | Lokacija = [[Rim]]<br>[[Lazio]]<br>[[Italija]] | Boje = {{colorbox|#A10833}} {{colorbox|#FBB360}} | Federacija = [[Nogometni savez Italije|FIGC]] | Konfederacija = | Liga = [[Serie A]] | Stadion = [[Stadion Olimpico|Olimpico]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/enniotardini/ |title=Stadion Ennio Tardini |work=stadiumguide.com|access-date= 26. 8. 2018}}</ref> | Kapacitet = 70.634 | Vlasnik kluba = [[The Friedkin Group]] (95.97%) | Predsjednik kluba = | Menadžer = {{ZD|ITA}} [[Daniele De Rossi]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = 2024/25. | Webstranica = [https://www.asroma.com/ asroma.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _asroma1819h | uzorak_t1 = _asroma1819h | uzorak_dr1 = _asroma1819h | uzorak_š1 = _asroma1819h | uzorak_č1 = _asroma1819h | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = feb42f | uzorak_lr2 = _asroma1819a | uzorak_t2 = _asroma1819a | uzorak_dr2 = _asroma1819a | uzorak_š2 = _asroma1819a | uzorak_č2 = _asroma1819a | lijeva ruka2 = | tijelo2 = | desna ruka2 = | šorc2 = | čarape2 = 2f2523| }} '''Associazione Sportiva Roma''' (obično samo '''AS Roma''' ili samo '''Roma''') je [[italija]]nski [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Rim]]u. Roma je osnovana 1927. godine spajanjem više klubova i od tada se takmiči u [[Serie A|prvoj italijanskoj ligi]], sa izuzetkom sezone 1951/52. Roma je bila šampion Italije tri puta (1941/42, 1982/83 i 2000/2001), osvojila je [[Italijanski kup]] devet puta i dva puta [[Italijanski superkup]]. Na evropskoj sceni, popularna ''Vučica'' je osvojila [[Kup velesajamskih gradova]] (1960/61), izgubili su u dramatičnoj završnici izvođenjem jedanaesteraca [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] protiv [[Liverpool FC|Liverpoola]] u sezoni 1983/84, te su izgubili finale [[Kup UEFA|Kupa UEFA]] protiv Intera u sezoni 1990/91. Roma svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion "Olimpico"|Olimpico]], kojeg dijele sa gradskim rivalom, [[SS Lazio|Laziom]]. Kapacitet stadion iznosi 70.634 mjesta. == Historija == AS Romu je u ljeto 1927. godine osnovao [[Italo Foschi]] spajanjem tri [[rim]]ska kluba: ''Società Sportiva Alba Roma'', ''Foot Ball Club di Roma'' i ''Fortitudo-Pro Roma SGS''. Cilj spajanja ova tri kluba je bio da se stvori jak klub koji bi mogao da konkuriše klubovima sa sjevera [[Italija|Italije]].<ref name="Historija">{{Cite web |url=http://www.asroma.it/en/team/history.html |title=Historija AS Rome |work=asroma.it |access-date=3. 11. 2015 |archive-date=18. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151118041804/http://www.asroma.it/en/team/history.html |url-status=dead |archive-date=18. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151118041804/http://www.asroma.it/en/team/history.html }}</ref> Jedini klub iz Rima koji se nije pripojio Romi je bio [[SS Lazio|Lazio]]. Na početku svog postojanja svoje domaće utakmice AS Roma je igrala na stadionu [[Motovelodromo Appio]]. 1929. godine Roma je odigrala nekoliko utakmica na stadionu [[Stadio della Rondinella|della Rondinelli]] da bi u novembru preselila na svoj novi stadion [[Campo Testaccio]].<ref name="Historija" /> Prvi trener u historiji Rome je bio [[englez]] [[William Garbutt]], bivši igrač [[Arsenal FC|Arsenala]]. Prethodno je bio trener [[Genoa CFC|Genove]] u periodu od 1912. do 1927. godine. U svojoj prvoj sezoni [[Serie A|Nacionalne divizije]] 1927/28. Roma je završila na osmom mjestu grupe B. Već 1931. Roma je uspjela završiti sezonu na drugom mjestu iza [[Juventus FC|Juventusa]]. Neki od glavnih nogometaša tog perioda Rome su bili [[Rodolfo Volk]], [[Attilio Ferraris]] i [[Fulvio Bernardini]].<ref>{{Cite web |url=http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=ferraris.htm |title=Attilio Ferraris |work=asrtalenti.altervista.org |access-date= 3. 11. 2015}}</ref> Nekoliko sezona u nizu Roma je provela u samom vrhu prve lige. U sezoni [[Serie A 1935/36.|1935/36]]. Roma je završila na drugom mjestu, jedan bod iza novog prvaka [[Bologna FC 1909|Bologne]]. Sljedećih pet sezona Roma je ostvarila solidne rezultate te završavala u sredini tabele da bi u sezoni [[Serie A 1941/42.|1941/42]]. Roma osvojila svoju prvu titulu u historiji. Pod vodstvom trenera [[Alfréd Schaffer|Alfréda Schaffera]] sa tri boda prednosti u odnosu na drugoplasirani [[Torino F.C.|Torino]], Roma je osvojila svoj prvi trofej. Neki od ključnih nogometaša šampionske generacije su bili [[Amedeo Amadei]], [[Miguel Ángel Pantó]], [[Naim Kryeziu]], [[Guido Masetti]] i drugi.<ref>{{Cite web |url=http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=campionato4142.htm |title=Campionato 1941-42 |work=asrtalenti.altervista.org |access-date= 3. 11. 2015}}</ref> Sljedeću sezonu Roma je kao aktelni prvak završila tek na devetom mjestu. U poslijeratnom periodu Roma je u sezoni 1946/47. završila tek na 15. mjestu. Sljedeće četiri sezone Roma je završavala u donjem dijelu tabele da bi u sezoni 1950/51. ispala iz lige. Roma je već sljedeću sezonu osvojila prvo mjesto u [[Serie B|Seriji B]] te se opet vratila u društvo najboljih. == Uspjesi == *'''[[Serie A]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': [[Serie A 1941/1942.|1941/42]], [[Serie A 1982/1983.|1982/83]], [[Serie A 2000/2001.|2000/01.]] *'''[[Italijanski kup|Kup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': [[Italijanski kup 1963/1964.|1963/64]], [[Italijanski kup 1968/1969.|1968/69]], [[Italijanski kup 1979/1980.|1979/80]], [[Italijanski kup 1980/1981.|1980/81]], [[Italijanski kup 1983/1984.|1983/84]], [[Italijanski kup 1985/1986.|1985/86]], [[Italijanski kup 1990/1991.|1990/91]], [[Italijanski kup 2006/2007.|2006/07]], [[Italijanski kup 2007/2008.|2007/08.]] *'''[[Italijanski superkup|Superkup Italije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': [[Italijanski superkup 2001.|2001]], [[Italijanski superkup 2007.|2007.]] *'''[[Serie B]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Serie B 1951/1952.|1951/52.]] *'''[[Kup velesajamskih gradova]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup velesajamskih gradova 1960/1961.|1960/61.]] *'''[[UEFA Evropska konferencijska liga|Konferencijska liga]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[UEFA Evropska konferencijska liga 2021/2022.|2021/22.]] == Poznati igrači == * {{ZD|ITA}} [[Franco Tancredi]] * {{ZD|BRA}} [[Cafu]] * {{ZD|ITA}} [[Vincenzo Montella]] * {{ZD|ITA}} [[Carlo Ancelotti]] * {{ZD|ARG}} [[Gabriel Batistuta]] * {{ZD|ITA}} [[Bruno Conti]] * {{ZD|ITA}} [[Sergio Santarini]] * {{ZD|ITA}} [[Agostino Di Bartolomei]] * {{ZD|ITA}} [[Giorgio Carpi]] * {{ZD|ITA}} [[Francesco Totti]] ==Predsjednici== {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Italo Foschi |align=left|1927–1928 |- |align=left|Renato Sacerdoti |align=left|1928–1935 |- |align=left|Vittorio Scialoja |align=left|1935–1936 |- |align=left|Igino Betti |align=left|1936–1941 |- |align=left|Edgardo Bazzini |align=left|1941–1944 |- |align=left|Pietro Baldassarre |align=left|1944–1949 |- |align=left|Pier Carlo Restagno |align=left|1949–1952 |- |align=left|Romolo Vaselli |align=left|1952 |- |align=left|Renato Sacerdoti |align=left|1952–1958 |- |align=left|Anacleto Gianni |align=left|1958–1962 |- |align=left|Francesco Marini-Dettina |align=left|1962–1965 |- |align=left|Franco Evangelisti |align=left|1965–1968 |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Predsjednik !|Godine |- |align=left|Francesco Ranucci |align=left|1968–1969 |- |align=left|Alvaro Marchini |align=left|1969–1971 |- |align=left|Gaetano Anzalone |align=left|1971–1979 |- |align=left|Dino Viola |align=left|1979–1991 |- |align=left|Flora Viola |align=left|1991 |- |align=left|Giuseppe Ciarrapico |align=left|1991–1993 |-|- |align=left|Ciro Di Martino |align=left|1993 |- |align=left|Franco Sensi |align=left|1993–2008 |- |align=left|Rosella Sensi |align=left|2008–2011 |- |align=left|Roberto Cappelli |align=left|2011 |- |align=left|Thomas R. DiBenedetto |align=left|2011–2012 |- |align=left|James Pallotta |align=left|2012– |} |} </div> ==Bosanskohercegovački nogometaši== *[[Miralem Pjanić]] ''(2011–2016)'' *[[Ervin Zukanović]] ''(2016–2018)'' *[[Edin Džeko]] ''(2016–2021)'' ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|AS Roma}} * {{službeni sajt|https://www.asroma.com}} * [https://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50137/profile/index.html AS Roma] na UEFA.com * [http://www.legaseriea.it/it/serie-a/squadre/roma AS Roma] na legaseriea.it {{AS Roma - klub}} {{Serie A}} {{Originalni klubovi u Seriji A}} {{Navkutije |ime = |naslov = AS Roma u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Nogometni prvaci Italije}} {{Osvajači Italijanskog kupa}} {{Osvajači Italijanskog superkupa}} {{Osvajači Kupa velesajamskih gradova}} {{Osvajači UEFA Konferencijske lige}} }} {{DEFAULTSORT:Roma}} [[Kategorija:AS Roma|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Italiji|Roma]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1927.|Roma]] [[Kategorija:Sport u Rimu]] 7yp6dra02c0f97l4lnnapewzngtkx4p 0 129907 3848258 3833919 2026-05-21T09:39:14Z Srđan 73336 3848258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija operativni sistem | naziv = Android | ver_sis = | logo = Android 2023 3D logo and wordmark.svg | logo_vel = 270px | logo_tekst = | screenshot = | screenshot_vel = 214px | screenshot_alt = | opis = Početni ekran Androida 14 | razvijatelj = Razni (većinom [[Google]]) | napisan_u = | grupa = Unix | radno_stanje = | izvorni_model = | prvo_izd = | dat_prv_izd = | pušten_u_proiz = | dat_pušt_u_proiz = | opć_dost = | dat_opć_dost = | zadnja stabilna verzija = | datum izdavanja stabilne verzije = | naj_test_verzija = | datum_naj_test_verzije = | cilj_marketinga = | jezik = | metoda_ažuriranja = | upravljanje_paketima = | platforme = | kernel = | korisnički_prostor = | utjecao_na = | pod_utjecajem = | korisnički_interfejs = | licenca = | prethodnik = | sljedbenik = | veb-sajt = {{URL|android.com}} | stanje_podrške = | drugi_članci = }} '''Android''' je [[operativni sistem]] za prenosne uređaje, kao što su [[mobilni telefon]]i, [[tablet (računar)|tablet računari]] i [[laptop]]i. Android je razvijen u Googleu<ref>https://www.makeuseof.com/tag/android-really-open-source-matter/</ref>, i baziran je na [[Linux kernel]]u i [[GNU]] softveru. U početku, ovaj operativni sistem razvila je firma Android Inc. (koju je poslije kupio [[Google]]) i kasnije je proširen na Open Handset Alliance. U skladu sa izvještajem NPD grupe, broj prodatih jedinica uređaja baziranih na Android OS, je na prvom mjestu, između svih "smartphone" uređaja, s bilo kojim OS, u svijetu, Android OS drži, u drugom kvartalu 2014. 70% tržišta, na drugom mjestu je iOS sa 27%, i [[Windows Phone]] je treći sa 3%. Android ima veliku zajednicu razvijača koji pišu aplikacije koje povećavaju funkcionalnost raznih uređaja. Trenutno ima preko 2.000.500 aplikacija spremnih za Android.<ref>{{Cite web|url=https://www.statista.com/statistics/266210/number-of-available-applications-in-the-google-play-store/|title=Number of available applications in the Google Play Store from December 2009 to December 2018 <!--Number of Google Play Store apps 2018 {{!}} Statista -->|website=Statista|language=en|access-date=26. 1. 2019}}</ref> Distribucija Android-a počinje 5. novembra 2007., sa osnivanjem "Open Handset" alijanse, udruženja sastavljenog od 71 proizvođača [[hardver]]a, [[softver]]a, kao i telekom kompanija, posvećenih unapređenju otvorenih standarda za mobilne uređaje. Google je napravio većinu koda za Android pod [[Apache]] Licencom, slobodni softver sa licencom otvorenog koda. Softver baziran na Android operativnom sistemu se sastoji od Java aplikacija koje rade na Java baziranom, objektno orijentisanom aplikacijskom okviru povrh temeljnih Java biblioteka, koje rade na Dalvik virtualnoj mašini, čineći JIT kompilaciju. Biblioteke pisane u C-u uključuju upravljanje površinom, OpenCore medijski okvir, upravljački sistem SQLite relacione [[Baza podataka|baze podataka]], [[OpenGL]] ES 2.0 [[3D računarska grafika|3D]] grafički API, WebKit za izradu izgleda, SGL grafički pogon, SSL, i Bionic libc (GNU C biblioteku, za korištenje u malim uređajima). Android operativni sistem sadrži 12 miliona linija koda, uključujući 3 miliona linija XML-a, 2,8 miliona linija C-a, 2,1 miliona linija u Java, i 1,75 miliona linija u C++. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Android (operating system)}} * {{službeni sajt}} * [http://www.google.com/phone/ Android devices] * [http://android-telefoni.com/ Android telefoni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022095015/http://android-telefoni.com/ |date=22. 10. 2012 }} * [https://play.google.com Google Play] * [https://web.archive.org/web/20170131162953/http://www.focgames.com/games/android-download-tablet-mobile-phone Android Games] {{Google}} {{Unixu slični}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Operativni sistemi]] tljz1ccb46stcmtw4ldap6ny5eydgan 0 138236 3848198 3789366 2026-05-21T03:47:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Savez komunista Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Komunistička partija Bosne i Hercegovine {{nobold|{{smaller|(1948–1952)}}}} | logo = Emblem of the LCY.svg | teskt = Logo SKBiH | skraćenica = SKBiH | predsjednik = [[Đuro Pucar]] {{Small|(prvi)}}<br>[[Nijaz Duraković]] {{Small|(zadnji)}}<br> | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] | osnovana = 1. novembra 1948. | raspuštena = {{Datum smrti i godine|1991|02|23|1948|11|01}} | prethodnik = Pokrajinski komitet KPJ za Bosnu i Hercegovinu | nastala_iz = <!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--> | nasljednik = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | spojena_u = <!--U slučaju da se spojila u novu stranku--> | slogan = "[[Proleteri svih zemalja, ujedinite se!]]"<br>"[[Bratstvo i jedinstvo]]" | himna = [[Internacionala]] | sjedište = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | adresa = | novine = | mladi_ogranak = [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Savez socijalističke omladine Bosne i Hercegovine]] | ženski_ogranak = [[Antifašistički front žena|Savez ženskih društava Bosne i Hercegovine]] | seniorski_ogranak = | broj članova = 391.244 (1981)<ref>{{Cite book|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/68649479|title=Istorija Saveza komunista Jugoslavije|publisher=Izdavački centar „Komunist”|year=1985|location=[[Beograd]]|pages=463|language=sr}}</ref> | politička_pozicija = [[Krajnja ljevica]] | ideologija = [[Komunizam]]<br>[[Marksizam-lenjinizam]]<br>[[Socijalizam]]<br>[[Titoizam]] | religija = [[Ateizam]] | nacionalno_članstvo = [[Savez komunista Jugoslavije]] | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = Pionirski ogranak | prazni_podaci1 = [[Savez pionira Jugoslavije|Savez pionira Bosne i Hercegovine]] | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{Colorbox|#FF0000}} crvena | sestrinske_stranke = | skupština1 = | broj_mandata1 = | skupština2 = | broj_mandata2 = | skupština3 = | broj_mandata3 = | skupština4 = | broj_mandata4 = | skupština5 = | broj_mandata5 = | skupština6 = | broj_mandata6 = | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = Flag of the LCY (SKJ).svg | veb-sajt = }} '''Savez komunista Bosne i Hercegovine''' ('''SKBiH''') bila je [[politička stranka]], koja je kao republička organizacija [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije (SKJ)]], djelovala na teritoriji [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. U novembru 1948. došlo je do reorganizacije unutar tadašnje [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije (KPJ)]], te je osnovana '''Komunistička partija BiH (KPBiH)''', umjesto do tada postojećeg Pokrajinskog komiteta KPJ za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].<ref>[http://www.scribd.com/doc/27484724/200931014154812-Crvena-Knjiga-Web-Izdanje SDP-Prvih 100 godina; Kratki pregled socijaldemokratije u BiH]</ref> Godine 1952, poslije [[Šesti kongres KPJ|VI kongresa KPJ]], na kome je [[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]] promijenila naziv u [[Savez komunista Jugoslavije]] i KPBiH mijenja svoj naziv u '''Savez komunista Bosne i Hercegovine'''''.'' U tom periodu utvrđena je i zastava SKBiH, koji ja bila istovjetna zastavi SKJ. [[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag.svg||mini|Zastava Saveza komunista Bosne i Hercegovine (latinična verzija)]] [[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag-cyr.svg|mini|Zastava Saveza komunista Bosne i Hercegovine (ćirilična verzija)]] == Historija == === Sedamnaesta sjednica === Sedamnaesta sjednica [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] SKBiH održana februara 1968. godine najavila je novu etapu u SR BiH. U njenim zaključcima, po prvi put se jasno definira da su [[Muslimani (narod)|Muslimani]] poseban narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], istovremeno snažno jačajući opću politiku nacionalne ravnopravnosti u zemlji. Paralelno s tim počinje snažno graditeljsko i privredno širenje po kojoj će SR BiH, mjereno brzinom razvoja, prednjačiti u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref>{{Cite web |url=http://www.orbus.be/proza/proza_21.htm |title=„Prvi milenij Bosne“, autori: Ivan Lovrenović, Vildana Selimbegović |access-date=3. 12. 2010 |archive-date=30. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101230033055/http://www.orbus.be/proza/proza_21.htm |url-status=dead }}</ref> === Konceptualna promjena === Centralni komitet SKBiH (CK SKBiH) je na svojoj sjednici u maju 1990. godine donio jedan programski dokument prema kojem se Partija opredijelila za [[parlamentarna demokratija|parlamentarnu demokratiju]], [[tržišna privreda|tržišnu privredu]] i proglasila SKJ idejno i akciono prevaziđenom organizacijom, ističući mogućnost udruživanja republičkih saveza komunista na novim osnovama.<ref>{{Cite web |url=http://antikapitalizam.tripod.com/sdp-9-2006.htm |title=„SDP-Partija kontinuiteta ?“, autor: Goran Marković |access-date=3. 12. 2010 |archive-date=17. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110517011630/http://antikapitalizam.tripod.com/sdp-9-2006.htm |url-status=dead }}</ref> U istom dokumentu Savez komunista BiH je promijenio ime u Savez komunista BiH - Socijalistčka Demokratska Partija. Sa izmjenom naziva stranke, SKBiH - SDP je usvojio i nove simbole. Iako Savez komunista 1990. godine priznaje mogućnost uvođenja višestranačkog sistema u BiH, i dalje se snažno protivi osnivanju stranaka na nacionalnoj osnovi, sve do 31. jula 1990. kada je [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR BiH]] donijela amandmane na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Ustav SRBiH]] i time omogućila održavanje prvih višestranačkih izbora u zemlji.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/42897 „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja“, autor: Ivica Lučić]</ref> Na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|prvim višestranačkim izborima u BiH]], održanim 18. novembra 1990, SKBiH nastupa pod nazivom '''SKBiH – Socijalistička Demokratska Partija'''. Nakon pada [[Komunizam|komunizma]] u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]] i promjenama koje su nakon toga nastupile 90-ih godina 20. vijeka, SKBiH je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<ref>[http://www.nezavisne.com/forum/index.php?topic=4323.0;wap2 Nezavisne novine]{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110903003854/http://www.vidiportal.ba/drugi-piu/69-politika/808-sdp-duguje-vladi-fbih-milione-km |archive-date=3. 9. 2011 |url-status=dead }}</ref> transformirana u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH)]] koja je pravni nasljednik SKBiH. == Spisak predsjednika == Predsjednici Centralnog komiteta SKBiH bili su:<ref>{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/28947|title=Evidencija osoba koje su obnašale vodeće partijske i državne dužnosti na različitim razinama u posljednih trideset godina|date=2007|website=Hrčak|publisher=Portal znanstvenih i društvenih časopisa|language=hr}}</ref> * [[Đuro Pucar|Đuro Pucar Stari]] (1952–1965) * [[Cvijetin Mijatović]] (1965–1969) * [[Branko Mikulić]] (1969–1978) * [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]] (1978–1982) * [[Hamdija Pozderac]] (1983–1984) * [[Mato Andrić]] (1984–1986) * [[Milan Uzelac]] (1986–1989) * [[Abdulah Mutapčić]] (1988–1989) * [[Nijaz Duraković]] (1989–1990) ==Razno== U intervjuu za časopis [[Dani (časopis)|BH Dani]], u juli 1999, Nijaz Duraković plasirao je tezu da je 1990-ih došlo do krađe glasova na izborima.<ref>{{cite news |last1=Ćuzak |first1=Nerzuk |last2=Pećanin |first2=Senad |title=Intervju dana - Nijaz Duraković |url=http://www.bhdani.com/arhiva/112/inter.htm |access-date=16. 6. 2019 |work=Arhiva broj 112 |agency=[[BH Dani]] |date=23. 7. 1999 |quote=Cak su perjanice Izetbegovicevog staba, mislim da su glavne bile Amila Omersoftic i Seferova Dika, u jednom privatnom razgovoru priznale da su SDP-u kompjutorskim manipulacijama ukrali najmanje 300 hiljada glasova |archive-date=5. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130405232752/http://www.bhdani.com/arhiva/112/inter.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> == Također pogledajte == * [[Historija Bosne i Hercegovine]] * [[Savez komunista Jugoslavije]] * [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://www.dw.com/bs/komunisti%C4%8Dka-partija-nije-politi%C4%8Dka-alternativa-u-bih/a-15911699/ Komunistička partija nije politička alternativa u BiH, na dw.com.bs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180706163914/https://www.dw.com/bs/komunisti%C4%8Dka-partija-nije-politi%C4%8Dka-alternativa-u-bih/a-15911699 |date=6. 7. 2018 }} * [https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/komunisti-ponovo-u-sarajevu/79871/ Komunisti ponovo u Sarajevu, na radiosarajevo.ba] * [https://vijesti.ba/clanak/196774/savez-komunista-bih-podrzava-proteste/ Savez komunista BiH podržava proteste, na vijesti.ba]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://hamdocamo.wordpress.com/2014/03/25/stavovi-centralnog-komiteta-saveza-komunista-jugoslavije-o-nacionalnom-identitetu-bosanskih-muslimana-bosnjaka/ Stavovi Centralnog Komiteta Saveza Komunista Jugoslavije o nacionalnom identitetu bosanskih muslimana, Bošnjaka, na hamdocamo.wordpress.com] [[Kategorija:Bivše političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 1943.]] [[Kategorija:Savez komunista Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Komunizam]] [[Kategorija:Marksizam]] [[Kategorija:Političke stranke raspuštene 1990.]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] qeclto98cleks32uop7jqzvonxwivpf 0 140731 3848202 3835389 2026-05-21T04:47:53Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku President_Ronald_Reagan_Meeting_with_President_Hosni_Mubarak_of_Egypt_in_The_Oval_Office.jpg datotekom [[:File:President_Ronald_Reagan_Meeting_with_President_Hosni_Mubarak_of_Egypt_in_The_Oval_Office_-_DPLA_-_079aff6e5e6220e49a81e9cc4 3848202 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija politički vođa | ime = Hosni Mubarak | slika = Hosni Mubarak - Official Photo.JPG | redoslijed = Predsjednik [[Egipat|Egipta]] | vrijeme_na_vlasti = 14. oktobar 1981. – 11. februar 2011. | prethodnik = [[Anvar el-Sadat]] | nasljednik = [[Muhammed Mursi]] | redoslijed2 = | vrijeme_na_vlasti2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = | vrijeme_na_vlasti3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1928|05|04}} | mjesto_rođenja = [[Al-Minufiyya]], [[Egipat]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2020|02|25|1928|05|04}} | mjesto_smrti = [[Kairo]], Egipat | puno_ime = Muhamed Hosni Said Mubarak | nacionalnost = Egipćanin | politička_stranka = Nacionalna Demokratska Partija Egipta | supruga = Suzane Mubarak | supružnik = | djeca = Ala Mubarak<br />Gamal Mubarak | obrazovanje = | vjera = [[Islam]] | potpis = Hosni Mubarak Signature.svg | web_stranica = }} '''Muhammad Hosni El Sayed Mubarak''' ({{jez-ar|محمد حسنى سيد مبارك}}; 4. maj 1928 – 25. februar 2020), poznat kao '''Hosni Mubarak''' ({{jez-ar|حسنى مبارك|linkovi=ne}}), bio je egipatski političar i vojskovođa koji je od 14. oktobra 1981. do 11. februara 2011. bio predsjednik [[Egipat|Egipta]]. Mubarak je nakon svog promaknuća u Egipatskom ratnom zrakoplovstvu postavljen za potpredsjednika [[Egipat|Egipta]]. Predsjednik države postao je naslijedivši [[Anvar el-Sadat]]a koji je ubijen u [[atentat]]u 6. oktobra 1981. Dana 11. februara 2011. u kratkom televizijskom obraćanju potpredsjednik Egipta [[Omar Suleiman]] je obavijestio javnost da Hosni Mubarak odlazi i da vlast predaje vojnom vijeću. Bio je to rezultat osamnaesto-dnevnog [[Protesti u Egiptu (2011)|protesta egipatskog naroda]] protiv njega i vladajućeg režima. == Rani život, obrazovanje i karijera == Hosni Mubarak je rođen 4. maja 1928. godine. Vojnu akademiju je napustio 1949. i pridružio se Vazduhoplovnoj akademiji, gdje je stekao dužnost kao pilot 1950. godine i diplomu vazduhoplovnih nauka. Od 1959. do 1961. pohađao je dodatnu obuku u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Prije nego što je postao predsjednik [[Egipat|Egipta]], Mubarak je služio na mnogim ključnim vojnim pozicijama; također je učestvovao u [[Jomkipurski rat|Jomkipurskom ratu]] 1973. godine. == Politička karijera == === Potpredsjednik (1975-1981.) === [[Anwar el-Sadat]] imenovao je Mubaraka za svog potpredsjednika 16. aprila 1975. Sadat je također poslao Mubaraka na brojne sastanke sa stranim liderima izvan [[Arapski svijet|arapskog svijeta]]. === Predsjednik (1981-2011.) === Mubarak je povrijeđen tokom ubistva Anwara el-Sadata 1981. godine. Nakon njegove smrti Mubarak je postao 4. predsjednik Egipta. Te iste godine pobijedio je na izborima na kojima je izvukao 98.5% glasova osiguravajući svoju poziciju na vrhu i kasnije stekavši nadimak "moderni egipatski faraon". Hosni Mubarak je također predsjedavao Nacionalno demokratskom strankom, vladajući kao njen predsjednik od 1982. do 2011. godine. Tokom 1980-ih Mubarak je povećao proizvodnju stanova, odjeće namještaja i lijekova. Ponovo je pobijedio na izborima 1987. sa 97.1% glasova. Vladao je Organizacijom za afričko jedinstvo od 1989. do 1990. i ponovo od 1993. do 1994. godine. Na izborima u Egiptu 1993. Mubarak je osvojio 96.3% glasova. 1999. nije bilo nikakvih promjena, Mubarak je ponovo bio jedini kandidat i osvojio je 93,8% glasova. Predsjednik Mubarak se izjasnio protiv [[Rat u Iraku 2003.|invazije na Irak 2003. godine]], tvrdeći da je prvo trebalo riješiti [[Izraelsko-arapski sukob|izraelsko-palestinski sukob]]. Rekao je i da će rat izazvati "100 [[Osama bin Laden|bin Ladena]]". Egipat je 2005. godine imao prve predsjedničke izbore s više stranaka, ali Hosni Mubarak je ponovno izabran za svoj peti uzastopni šestogodišnji mandat, osvojivši 88,57% glasova. Mubarak je optužen za vođenje diktature u Egiptu. [[Korupcija]] je bila velika, uglavnom su lojalisti dobili najviše pozicije u vladi i političke opozicije, a mladi aktivisti su zatvoreni bez suđenja. Procjenjuje se da je Mubarak posjedovao oko 70 milijardi dolara. Hosni Mubarak je još od 2000. godine favorizovao mlađeg sina Gamala kao svoga nasljednika. == Revolucija == Protesti protiv Mubaraka i njegovog režima izbili su u Kairu i drugim egipatskim gradovima 2011. godine. Mubarak je u govoru izjavio da neće otići i da će umrijeti na egipatskom tlu. Mubarak je također najavio da neće tražiti reizbor, ali bi želio završiti svoj sadašnji mandat, te je obećao ustavnu reformu. Ovaj kompromis nije bio prihvatljiv za demonstrante, a nasilne demonstracije dogodile su se ispred Predsjedničke palače. Mubarak se povukao 11. januara 2011. == Život nakon predsjedništva == Mubarak se nakon ostavke nije pojavljivao u [[mediji]]ma. Osim porodice i bliskog kruga saradnika, on je navodno odbio da razgovara s bilo kim - čak i sa svojim pristalicama. Nagađalo se da se njegovo zdravlje brzo pogoršava; neki izvještaji govore da je bio u komi. Većina izvora je rekla da više nije zainteresiran za obavljanje bilo koje dužnosti. Njegovim sinovima i njemu bilo je suđeno između 2011. i 2017. godine. Mubarak je pušten na slobodu 24. marta 2017. Mubarak je umro 25. februara 2020. godine. Primio je vojni ukop na porodičnoj parceli izvan Kaira. == Galerija == <gallery> Datoteka:Sadat and Mubarak - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|Predsjednik Egipta Anvar Sadat i general Mubarak u oktobru 1973. Datoteka:Anwar Sadat-Egyptian Parliament-1977 (11).png|Sadat i Mubarak u parlamentu 1977. Datoteka:Egyptian presidential referendum 1981 Akhbar newspaper.jpeg|Mubarak u novinama pred referendum 1981. Datoteka:President Ronald Reagan Meeting with President Hosni Mubarak of Egypt in The Oval Office - DPLA - 079aff6e5e6220e49a81e9cc4fa740e8.jpg|Američki predsjednik [[Ronald Reagan|Ronald Regan]] i Mubarak u Bijeloj kući 1983. Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-P115717, Berlin, Besuch ägyptischer Präsident Mubarak.jpg|Mubarak i njegova supruga tokom posjete Berlinu 1989. godine. Datoteka:Photograph of President William J. Clinton Walking with Egyptian President Hosni Mubarak along the White House Colonnade, 10-25-1993 (6175659599).jpg|Bil Klinton i Hosni Mubarak 1993. godine. Datoteka:Defense.gov News Photo 980419-D-9880W-112.jpg|Vilijam Koen i Hosni Mubarak u Kairu 1998. Datoteka:Hosni Mubarak with George W. Bush.jpg|Mubarak s američkim predsjednikom Džordžom V. Bušom 2002. Datoteka:Vladimir Putin in Egypt 26-27 April 2005-6.jpg|Hosni Mubarak tokom razgovora 2005. sa ruskom delegacijom i predsjednikom Vladimirom Putinom Datoteka:Pratibha Devisingh Patil and the Prime Minister, Dr. Manmohan Singh at the ceremonial reception of the President of the Arab Republic of Egypt, Mr. Mohamed Hosny Mubarak and Mrs. Susanne at Rashtrapati Bhavan, in New Delhi (1).jpg|Mubarakova posjeta Indiji 2008 Datoteka:Secretary Clinton Meets With Egyptian President Mubarak (4990296929).jpg|Američka državna sekretarka Hilari Klinton i egipatski diktator Hosni Mubarak u Kairu 2010. Datoteka:Hosni funeral.jpg|Sprovod bivšeg predsjednika u februaru 2020. </gallery> ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20070107054512/http://www.presidency.gov.eg/html/the_president.html Predsjednik Mubarak] na zvaničnoj stranici egipatske Vlade (arhivirano 2007) * [https://web.archive.org/web/20081223232009/http://www.mmc.gov.eg/branches/AIRFORCE/gg16.htm Air Marshal Hosni Mubarak] na zvaničnoj stranici egipatske vojne avijacije * {{Imdb name|0610804}} * {{Aljazeeratopic|person/hosni-mubarak}} * {{Guardiantopic|world/hosni-mubarak}} * {{NYTtopic|people/m/hosni_mubarak}} {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnog rata}} {{Predsjednici Egipta}} {{Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mubarak, Hosni}} [[Kategorija:Rođeni 1928.]] [[Kategorija:Umrli 2020.]] [[Kategorija:Egipatski političari]] [[Kategorija:Egipatski predsjednici]] [[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Nila]] [[Kategorija:Biografije, Monufia (guvernorat)]] [[Kategorija:Generalni sekretari Pokreta nesvrstanih]] n7v8cfguufy5mleo4rb6e73rmpdalba 0 149538 3848183 3830877 2026-05-20T23:45:00Z Mhare 481 3848183 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Computer Workstation Variables.jpg|mini|200px|desno|Ergonomija dizajnira predmete za bolju interakciju sa ljudima.]] '''Ergonomija''' je nauka koja se bavi [[dizajn]]om proizvoda tako da oni najbolje budu prilagođeni [[čovjek|ljudskom]] [[tijelo|tijelu]]. Ergonomija se uglavnom shvata kako je to definisano u prethodnoj definiciji. Ipak, ona, u suštini, ali i sadržajno, jeste multi i interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom [[čovjek-mašina]], kako bi se mašina prilagodila čovjekovim bio-psiho-socijalnim ograničenjima i zahtjevima, kako bi upotreba mašine bila efikasnija, bezbjednija i pouzdanija. Pod pojmom [[mašina]] podrazumijeva se svaki materijalni predmet sa kojim čovjek dolazi u dodir prilikom obavljanja nekog posla, tako da je mašina i tastaura računara, obična olovka, ali i lokomotiva, automobil, avion itd. Na početku nastanka ove nauke, neposredno poslije Drugog svjetskog rata, akcenat je bio na prilagođavanju mašine (shvaćene na prethodni način) ljudskom tijelu i njegovim ograničenjima. Ipak, danas se ne može zanemariti da čovjekova psihička i socijalna ograničenja, potrebe, zahtjevi mogu biti također limit u korištenju nekog sredstva, i da i njih treba učitavati prilikom projektovanja tehničkog sredstva ili tehničkog sistema. Nastanak ergonomije se vezuje za brzi razvoj [[tehnika|tehnike]] i tehničkih sredstava koja su bila sve savršenija i efikasnija, ali se onda javio čovjek kao onaj koji svojim ograničenjima postaje limitirajući faktor njegovog razvoja. Naprimjer, tehnički uzevši neko najsavršenije sredstvo nije "ergonomsko" ako ga čovjek sa svojim bio-psiho-socijalnim karakteristikama ne može efikasno koristiti, i to je danas limitirajući faktor tehničkog i tehnološkog razvoja. Ergonomijom se danas bave biolozi, antropolozi, psiholozi, sociolozi, ali sva znanja koja nosi svaka od nabrojanih i drugih struka ne znači ništa ako se ne integrišu u skup jedinstvenih i usklađenih zahtjeva koji se moraju postaviti pred projektanta ili dizajnera tehničkog sredstva, da bi ono zadovoljilo sve potrebe i zahtjeve čovjeka. Jednostavan primjer primjene ergonomije je '''stolica za sekretaricu''': *Visina sjedišta može da se podešava - da noge ne bi visile već da dodiruju (tj da se oslanjaju) na pod. *Da ima rukohvate da prilikom kucanja na tastaturi nadlaktice budu oslonjene, da se ruke i ramena manje zamaraju. *Naslon stolice treba da pridržava dio kičme u lumbalnom dijelu. *Stolica treba da ima mogućnost okretanja u krug da bi se mogao opsluživati sto koji je jednim dijelom računarski, a drugim dijelom za pisanje. *Stolica treba da ima točkove da se malim odgurivanjem nogama može prići nekom bližem ormaru bez ustajanja i sl. == Također pogledajte == * [[Interakcija čovjeka i računara]] * [[Sigurnosno inženjerstvo]] * [[Lillian Gilbreth]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ergonomics}} * [http://www.cdc.gov/niosh/topics/ergonomics/ NIOSH Topic Page on Ergonomics and Musculoskeletal Disorders] * [http://osha.europa.eu/publications/e-facts/efact13/13_office_ergonomics.pdf Office Ergonomics Information] iz [[European Agency for Safety and Health at Work]] * [http://www.enre.umd.edu/publications/hfs&h.htm Human Factors Standards & Handbooks] iz [[University of Maryland]] Department of Mechanical Engineering {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ergonomija| ]] [[Kategorija:Dizajn]] [[Kategorija:Inženjerstvo]] [[Kategorija:Industrijsko inženjerstvo]] [[Kategorija:Sigurnost i zdravlje na radu]] eplfclmgylfrm67f1wtz54lyin396pf 0 150411 3848249 3590662 2026-05-21T09:22:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Slaviša Pavlović | slika = | alt_slike = | opis = Slaviša Pavlović | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|02|05}} | mjesto_rođenja = [[Ljubovija]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | prebivalište = Beograd | nacionalnost = Srpska | druga_imena = | zanimanje = pisac | godine_aktivnosti = 2010 | poznat_po = | značajna_djela = Zavjet heroja, Apisov apostol, Himjerina krv: roman o Dučiću | veb-sajt = www.slavisapavlovic.com }} '''Slaviša Pavlović''' (rođen [[5. februar]]a [[1982]]) jest srpski pisac i [[pjesnik]].<ref name="slavisapavlovic.rs">{{Cite web |url=http://slavisapavlovic.rs/slavisa-pavlovic/ |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151011182732/http://slavisapavlovic.rs/slavisa-pavlovic/ |archive-date=11. 10. 2015 |url-status=dead }}</ref> == Biografija == U početku je objavljivao samo pjesme u književnim časopisima. Svoju prvu priču ''Prva pričest'' objavio je u zborniku priča izdavačke kuće [[Alma]] ''Najkraće priče''. Autor je romana ''Zavjet'' objavljenog u ediciji Književne omladine Srbije za koji je dobio [[Povelja Pegaz|Povelju Pegaz]], kao nagradu za najbolji roman godine. Radnja ovog romana prati priču o jednoj srpskoj porodici tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], odnosima oca i sina i jednoj nemogućoj ljubavi između neprijatelja, koja i pored ostvarenja iza sebe krije drugačiju pozadinu. U romanu ima dosta zaključaka izraženih paradoksom. Pored ''Zavjeta'', objavio je pripovijetku ''Česma trgovca Alekse'', dok je na [[Satira FEST|Satira FEST-u]] [[2010]]. godine pažnju na sebe privukao satiričnom pričom ''Pismo Elvisu''. Dobitnik je prve nagrade na festivalu ''Vojislav Despotov'' [[2011]].godine za najbolju priču. Roman ''Nema šanse da ne uspem'' objavio je početkom 2012. godine za izdavačku kuću Smart iz Beograda. Godine [[2014]] objavio je zbirku poezije ''Osvit večnosti'' i historijski roman ''Zavet heroja''. 2016. godine, objavio je roman Apisov apostol, a već naredne 2017, istorijsko dokumentarnu knjigu Ratnici Crne ruke. ''Himerina krv:roman o Dučiću'' objavio je 2020. godine. To je priča o životu pesnika Jovana Dučića. Prevođen je na ruski jezik. Scenarista je serije Felix, rađene po istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića.<ref>{{Cite web|url=https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3789689/slavisa-pavlovic-intervju-serija-feliks|title=UŽIVAO SAM DA PIŠEM REPLIKE ZA PETRA BOŽOVIĆA I MIRU BANJAC: Slaviša Pavlović za Kurir o seriji Feliks, glumcima i novom romanu|website=kurir.rs|language=sr|access-date=5. 1. 2022}}</ref> Bavi se novinarstvom. Bio je glavni i odgovorni urednik mjesečnika Restart. Pisap je za "Srpski glas" iz Australije, za beogradski mjesečnik ''Vodič za život'', za rusko izdanje časopisa "Vodič za Rusiju", francusku mrežu "Voltaire". Živi u [[Beograd]]u. == Nagrade == *[[Povelja Pegaz]] za roman [[Zavjet (roman)|Zavjet]], 2010 * Prva nagrada na festivalu Vojislav Despotov, 2011 * Prva nagrada na međunarodnom festivalu Stanislav Preprek, 2011 == Djela == *[[Zavjet (roman)|''Zavjet'']], 2010 *''Česma trgovca Alekse'' *''Nema šanse da ne uspem'', 2012 *''Osvit večnosti'', 2014 *''Zavet heroja'', 2014 *''Apisov apostol'', 2016 *''Ratnici Crne ruke'', 2017. *''Himerina krv:roman o Dučiću'', 2020. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.slavisapavlovic.com/ Web stranica Slaviše Pavlovića] * http://www.rts.rs/page/rts/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/story/2289/izdanja/2917379/besmrtna-prethodnica.html * [http://pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/205552/Dobre+vesti+u+fokusu.html Intervju za dnevni list Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140523081215/http://pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/205552/Dobre+vesti+u+fokusu.html |date=23. 5. 2014 }} * [http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=223&cl=25 Roman o nevremenu - kritika u magazinu Tabloid] * [http://www.mudremisli.com/2011/01/zavet/#more-16291 Odlomci iz romana Zavet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111209075930/http://www.mudremisli.com/2011/01/zavet/#more-16291 |date=9. 12. 2011 }} * [http://najboljicitati.blog.rs/blog/najboljicitati/generalna/2010/06/24/slavisa-pavlovic Citati] * [http://prozaonline.com/?p=1445 Pogledi sa strane] * [http://www.restart.rs/ Sajt časopisa Restart] * [http://www.laguna.rs/a1121_autor_slavisa_pavlovic_laguna.html Biografija na sajtu IP Laguna] * [http://www.laguna.rs/n2519_knjiga_zavet_heroja_laguna.html Zavet heroja] * [http://www.laguna.rs/v3300_vest_veliko_interesovanje_za_roman_zavet_heroja_u_rusiji_laguna.html Veliko interesovanje za Zavet heroja u Rusiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305014327/http://www.laguna.rs/v3300_vest_veliko_interesovanje_za_roman_zavet_heroja_u_rusiji_laguna.html |date=5. 3. 2016 }} * [http://www.vodiczarusiju.com/kolumna/%D0%B1%D0%BE%D0%BB%D1%8C%D1%88%D0%BE%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80-%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D1%83%D0%BD%D0%B5-%D0%BD%D0%B0%D1%87%D0%B0%D0%BB%D0%B0-%D0%B2%D0%B5%D0%BB%D0%B8// Kolumna u Vodiču za Rusiju]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://srpskiglas.com.au/author/slavisa-pavlovic/ Kolumne i tekstovi na sajtu Srpskog glasa iz Melburna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140914102125/http://srpskiglas.com.au/author/slavisa-pavlovic/ |date=14. 9. 2014 }} * [https://www.laguna.rs/n4822_knjiga_himerina_krv_roman_o_ducicu_laguna.html/ Himerina krv:roman o Dučiću na sajtu izdavačke kuće Laguna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200815170006/https://www.laguna.rs/n4822_knjiga_himerina_krv_roman_o_ducicu_laguna.html |date=15. 8. 2020 }} {{DEFAULTSORT:Pavlović, Slaviša}} [[Kategorija:Biografije, Ljubovija]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski pjesnici]] thrzf3bsuo2cik96h2uswsckorm7hdw 0 153908 3848172 3830870 2026-05-20T23:42:27Z Mhare 481 3848172 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Prijevod}} {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Percepcija''' ili '''Opažanje''' je proces kojim [[mozak]] organizira podatke dospjele iz raznih [[osjetila]] i interpretira ih čineći smislenu cjelinu. Percepcija nam omogućava da razne mrlje [[boja|boje]] vidimo kao određeni predmet, da mnoštvo [[zvuk]]ova čujemo kao [[govor]], da kombinaciju slatkog, kiselog i ostalih [[okus]]a okusimo kao određeno jelo itd. == Perceptivna organizacija == Osnova percepcije je organizacija podataka iz osjetilâ. Te procese proučava grana [[psihologija|psihologije]] zvana '''[[geštaltizam]]'''. === Grupisanje === [[Datoteka:Gestalt ley de proximidad.png|mini|lijevo|Načelo bliskosti]] [[Datoteka:Gestalt ley de semejanza.png|mini|150px|Načelo sličnosti]] [[Datoteka:Gestalt ley de cierre.png|mini|lijevo|Načelo zatvaranja]] Naš mozak često mnoštvo objekata dijeli u grupe, i to po raznim načelima. Najpoznatija su načela bliskosti (objekti koji su bliže bit će u jednoj grupi), sličnosti (slični će objekti činiti jednu grupu) i zatvaranja (mozak će automatski zatvoriti "rupe" da bi percipirao poznati oblik). === Odvajanje figure od pozadine === [[Datoteka:Facevase.JPG|mini|100px|lijevo|Dva profila ili vaza?]] U svakodnevnom životu je vrlo važno razlikovati figuru od pozadine, odnosno znati što je objekt koji gledamo, a što je njegova okolina. Sa strane je prikazana slika kod koje je to nemoguće razlikovati: moguće je vidjeti bijelu vazu na crnoj podlozi, ili dva crna lica iz profila na bijeloj pozadini. Ali, gotovo je nemoguće vidjeti oboje istovremeno (dva lica između kojih je vaza). Treba napomenuti da je isti mehanizam vrlo čest kod [[zvuk|auditornih podražaja]], odnosno kada moramo razlikovati [[govor]] od okolne buke (vidi [[Perceptivne varke#Zvučne varke|Kontinuitet prekinutog tona]]). === Percepcija dubine === Postoji više znakova pomoću kojih naš [[mozak]] određuje [[udaljenost]] različitih predmeta. ==== Binokularni znakovi ==== Binokularni su znakovi oni koji u svojoj osnovi imaju činjenicu da posjedujemo dva [[oko|oka]]. Osnova [[trodimenzionalni vid|trodimenzionalnog vida]] jeste '''različitost slikâ na [[mrežnica (oko)|mrežnici]]''' (vidi [[Stereoskopija#Princip rada|stereoskopija]]). Zbog različitog položaja naših očiju, svako oko gleda svijet iz drugog kuta, pa se na mrežnicama stvaraju dvije različite slike. Mozak iz tih podataka "shvati" koji su objekti bliže a koji dalje, pa mi percipiramo svijet trodimezionalno. Osim različitosti slika na mrežnici, mozak za percipiranje dubine koristi i '''konvergenciju očiju'''. Kad gledamo u neki predmet, oba su naša oka usmjerena u istu točku. Što je predmet bliže, oči gledaju više "u križ", odnosno primaknute su bliže jedno drugome. ==== Monokularni znakovi ==== Monokularni su znakovi oni pomoću kojih možemo percipirati dubinu i kad zažmirimo na jedno oko. Jedan od načina jest uspoređivanje '''relativne veličine''' raznih objekata te zaključivanje uz pomoć [[iskustvo|iskustva]]. Ako vidimo kuću kraj planine koja je prividno iste veličine kao i kuća, zaključit ćemo da je planina vrlo daleko, jer iz iskustva znamo da je nemoguće da planina bude tako mala, ili da kuća bude tako velika. [[Datoteka:Dione Rhea Occultation.jpg|mini|lijevo|100px|[[Saturn (planet)|Saturnovi]] [[Prirodni satelit]]i [[Diona (mjesec)|Diona]] i [[Reja (mjesec)|Reja]]]] Ako jedan objekt '''prekriva''' drugi, znati ćemo da je on ispred, odnosno da je vrlo mala [[vjerovatnost]] da je onaj drugi objekt na neki način odrezan baš tako da kroz taj dio vidimo onaj prvi objekt. Na slici sa strane vidimo [[Diona (mjesec)|Dionu]] kako prekriva [[Reja (mjesec)|Reju]]. '''Linearna perspektiva''' koristi prividno spajanje paralelnih [[pravac]]a u jednoj točki u daljini (vidi [[Perceptivne varke#Optičke varke|Pogrešne percepcije veličine i oblika]]). Promjene vida kod '''kretanja promatrača'''. Kad se promatrač gledajući u neke udaljene statične objekte kreće, kut između njih se mijenja pa promatrač može shvatiti odnos između objekata. '''Atmosferska perspektiva''' - vrlo udaljeni predmeti su često (ovisno o [[atmosfera|atmosferskim]] prilikama) zamućeni i plavkasti. Mozak to koristi kako bi lakše ustanovio udaljenost predmetâ. I tu se pretežno radi o iskustvu. == Perceptivna konstantnost == Perceptivna konstantnost nam omogućuje da neki predmet percipiramo baš kao ''taj'' predmet iz kojeg god kuta i iz koje god udaljenosti ga gledali (vidimo jabuku, [[telefon]], [[CD]] itd.). Da nema perceptivne konstantnosti, jedan bismo predmet mogli percipirati kao beskonačno mnogo različitih predmeta (kružite oko stolice i uvijek nanovo vidite novi predmet). == Perceptivne varke == {{Glavni|Perceptivne varke}} '''Perceptivne varke''' (ili iluzije) su "krivo" percipirane pojave koje često mogu biti zbunjujuće. Najčešće su [[optika|optičke]] iluzije, ali je razlika u tome što optičke varke uključuju samo pojave koje percipiraju [[oko|oči]], a perceptivne uključuju sve pojave koje percipiramo (na bilo koji način). Neke su perceptivne varke uzrokovane nesavršćenošću naših osjetila ([[tromost oka]], na primjer), a neke radom našeg [[mozak|mozga]]. == Također pogledajte == [[Osjetila]] : [[Oko]], [[Vid]] : [[Uho]], [[Sluh]] [[Perceptivne varke]] [[Stereoskopija]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Perception}} {{Epistemologija}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Percepcija| ]] [[Kategorija:Eksperimentalna psihologija]] [[Kategorija:Izvori znanja]] [[Kategorija:Neuropsihološka procjena]] [[Kategorija:Senzorni sistem]] [[Kategorija:Spoznajne nauke]] 1m9g3gx8zwgbyuc0zyxb0f8cyz11aec 10 167326 3848236 3709365 2026-05-21T08:18:16Z KWiki 9400 3848236 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Najbolji strijelci UEFA Evropske lige |naslov = [[Spisak najboljih strijelaca Kupa UEFA/UEFA Evropske lige|Najbolji strijelci]] [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA / Evropske lige]] |podaciklasa = hlist |osnovastil = background: gold; | grupa1 = Kup UEFA | podaci1 = * 1971/72:&nbsp;[[Ludwig Bründl|Bründl]] * 1972/73:&nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]] / [[Jan Jeuring|Jeuring]] * 1973/74:&nbsp;[[Lex Schoenmaker|Schoenmaker]] * 1974/75:&nbsp;[[Jupp Heynckes|Heynckes]] * 1975/76:&nbsp;[[Ruud Geels|Geels]] * 1976/77:&nbsp;[[Stan Bowles|Bowles]] * 1977/78:&nbsp;[[Gerrie Deykers|Deykers]] / [[Raimondo Ponte|Ponte]] * 1978/79:&nbsp;[[Allan Simonsen|Simonsen]] * 1979/80:&nbsp;[[Dieter Hoeneß|Hoeneß]] / [[Harald Nickel|Nickel]] * 1980/81:&nbsp;[[John Wark|Wark]] * 1981/82:&nbsp;[[Torbjörn Nilsson|Nilsson]] * 1982/83:&nbsp;[[Alain Giresse|Giresse]] / [[Erwin Vandenbergh|Vandenbergh]] * 1983/84:&nbsp;[[Tibor Nyilasi|Nyilasi]] * 1984/85:&nbsp;[[Edin Bahtić|Bahtić]] / [[Gary Bannister|Bannister]] * 1985/86:&nbsp;[[Klaus Allofs|Allofs]] * 1986/87:&nbsp;[[Paulinho Cascavel|Cascavel]] / [[Peter Houtman|Houtman]] / [[Wim Kieft|Kieft]] / [[Jari Rantanen|Rantanen]] * 1987/88:&nbsp;[[Kenneth Brylle Larsen|Larsen]] / [[Dimitris Saravakos|Saravakos]] * 1988/89:&nbsp;[[Torsten Gütschow|Gütschow]] * 1989/90:&nbsp;[[Falko Götz|Götz]] / [[Karl-Heinz Riedle|Riedle]] * 1990/91:&nbsp;[[Rudi Völler|Völler]] * 1991/92:&nbsp;[[Dean Saunders|Saunders]] * 1992/93:&nbsp;[[Gérald Baticle|Baticle]] * 1993/94:&nbsp;[[Dennis Bergkamp|Bergkamp]] / [[Edgar Schmitt|Schmitt]] * 1994/95:&nbsp;[[Ulf Kirsten|Kirsten]] * 1995/96:&nbsp;[[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] * 1996/97:&nbsp;[[Maurizio Ganz|Ganz]] * 1997/98:&nbsp;[[Stéphane Guivarc'h|Guivarc'h]] * 1998/99:&nbsp;[[Enrico Chiesa|Chiesa]] / [[Tomasz Kulawik|Kulawik]] * 1999/2000:&nbsp;[[Hakan Şükür|Şükür]] / [[Darko Kovačević|Kovačević]] * 2000/01:&nbsp;[[Dimitar Berbatov|Berbatov]] / [[Bolo (nogometaš)|Bolo]] * 2001/02:&nbsp;[[Pierre van Hooijdonk|Van Hooijdonk]] * 2002/03:&nbsp;[[Derlei]] / [[Henrik Larsson|Larsson]] * 2003/04:&nbsp;[[Sonny Anderson|Anderson]] * 2004/05:&nbsp;[[Alan Shearer|Shearer]] * 2005/06:&nbsp;[[Matías Emilio Delgado|Delgado]] * 2006/07:&nbsp;[[Walter Pandiani|Pandiani]] * 2007/08:&nbsp;[[Pavel Pogrebnjak|Pogrebnjak]] / [[Luca Toni|Toni]] * 2008/09:&nbsp;[[Vágner Love]] | grupa2 = Evropska liga | podaci2 = * 2009/10:&nbsp;[[Óscar Cardozo|Cardozo]] / [[Claudio Pizarro|Pizarro]] * 2010/11:&nbsp;[[Radamel Falcao García|Falcao]] * 2011/12:&nbsp;[[Radamel Falcao García|Falcao]] * 2012/13:&nbsp;[[Libor Kozák|Kozák]] * 2013/14:&nbsp;[[Jonathan Soriano|Soriano]] * 2014/15:&nbsp;[[Alan Carvalho|Alan]] / [[Romelu Lukaku|Lukaku]] * 2015/16:&nbsp;[[Aritz Aduriz|Aduriz]] * 2016/17:&nbsp;[[Edin Džeko|Džeko]] / [[Giuliano de Paula|Giuliano]] * 2017/18:&nbsp;[[Aritz Aduriz|Aduriz]] / [[Ciro Immobile|Immobile]] * 2018/19:&nbsp;[[Olivier Giroud|Giroud]] * 2019/20:&nbsp;[[Bruno Fernandes|Fernandes]] * 2020/21:&nbsp;[[Pizzi (portugalski nogometaš)|Pizzi]] / [[Yusuf Yazıcı|Yazıcı]] / [[Borja Mayoral|Mayoral]] / [[Gerard Moreno (nogometaš)|Moreno]] * 2021/22:&nbsp;[[James Tavernier|Tavernier]] * 2022/23:&nbsp;[[Victor Boniface|Boniface]] / [[Marcus Rashford|Rashford]] * 2023/24:&nbsp;[[Pierre-Emerick Aubameyang|Aubameyang]] * 2024/25:&nbsp;[[Ayoub El Kaabi|El Kaabi]] / [[Kasper Høgh|Høgh]] / [[Bruno Fernandes|Fernandes]] * 2025/26:&nbsp;[[Igor Jesus (nogometaš, 2001)|Igor Jesus]] / [[Petar Stanić|Stanić]] }}<includeonly>[[Kategorija:Najbolji strijelci UEFA Evropske lige]]</includeonly> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni nogometnih nagrada|{{PAGENAME}}]] [[Kategorija:Šabloni Kupa UEFA]] [[Kategorija:Šabloni UEFA Evropske lige|Najbolji strijelci]] </noinclude> 506ywyackt1odzgtrl3ww9zqyn3kajc 10 168542 3848227 3709362 2026-05-21T08:00:11Z KWiki 9400 3848227 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige | naslovstil = background:#ffd700; color:black; | iznadstil = background:#ffd700; color:black; | ispodstil = background:#ffd700; color:black; | grupastil = background:#ffd700; color:black; | naslov = [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|Osvajači]] [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA / Evropske lige]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Kup UEFA]] | podaci1 = * '''[[Kup UEFA 1971/1972.|1971/72]]:&nbsp;'''[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * '''[[Kup UEFA 1972/1973.|1972/73]]:&nbsp;'''[[Liverpool FC|Liverpool]] * '''[[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74]]:&nbsp;'''[[Feyenoord]] * '''[[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75]]:&nbsp;'''[[Borussia Mönchengladbach]] * '''[[Kup UEFA 1975/1976.|1975/76]]:&nbsp;'''[[Liverpool FC|Liverpool]] * '''[[Kup UEFA 1976/1977.|1976/77]]:&nbsp;'''[[Juventus FC|Juventus]] * '''[[Kup UEFA 1977/1978.|1977/78]]:&nbsp;'''[[PSV Eindhoven]] * '''[[Kup UEFA 1978/1979.|1978/79]]:&nbsp;'''[[Borussia Mönchengladbach]] * '''[[Kup UEFA 1979/1980.|1979/80]]:&nbsp;'''[[Eintracht Frankfurt]] * '''[[Kup UEFA 1980/1981.|1980/81]]:&nbsp;'''[[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] * '''[[Kup UEFA 1981/1982.|1981/82]]:&nbsp;'''[[IFK Göteborg]] * '''[[Kup UEFA 1982/1983.|1982/83]]:&nbsp;'''[[RSC Anderlecht|Anderlecht]] * '''[[Kup UEFA 1983/1984.|1983/84]]:&nbsp;'''[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * '''[[Kup UEFA 1984/1985.|1984/85]]:&nbsp;'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]] * '''[[Kup UEFA 1985/1986.|1985/86]]:&nbsp;'''[[Real Madrid CF|Real Madrid]] * '''[[Kup UEFA 1986/1987.|1986/87]]:&nbsp;'''[[IFK Göteborg]] * '''[[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88]]:&nbsp;'''[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] * '''[[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89]]:&nbsp;'''[[SSC Napoli|Napoli]] * '''[[Kup UEFA 1989/1990.|1989/90]]:&nbsp;'''[[Juventus FC|Juventus]] * '''[[Kup UEFA 1990/1991.|1990/91]]:&nbsp;'''[[FC Inter Milano|Inter]] * '''[[Kup UEFA 1991/1992.|1991/92]]:&nbsp;'''[[AFC Ajax|Ajax]] * '''[[Kup UEFA 1992/1993.|1992/93]]:&nbsp;'''[[Juventus FC|Juventus]] * '''[[Kup UEFA 1993/1994.|1993/94]]:&nbsp;'''[[FC Inter Milano|Inter]] * '''[[Kup UEFA 1994/1995.|1994/95]]:&nbsp;'''[[Parma Calcio 1913|Parma]] * '''[[Kup UEFA 1995/1996.|1995/96]]:&nbsp;'''[[FC Bayern München|Bayern]] * '''[[Kup UEFA 1996/1997.|1996/97]]:&nbsp;'''[[FC Schalke 04|Schalke 04]] * '''[[Kup UEFA 1997/1998.|1997/98]]:&nbsp;'''[[FC Inter Milano|Inter]] * '''[[Kup UEFA 1998/1999.|1998/99]]:&nbsp;'''[[Parma Calcio 1913|Parma]] * '''[[Kup UEFA 1999/2000.|1999/2000]]:&nbsp;'''[[Galatasaray SK|Galatasaray]] * '''[[Kup UEFA 2000/2001.|2000/01]]:&nbsp;'''[[Liverpool FC|Liverpool]] * '''[[Kup UEFA 2001/2002.|2001/02]]:&nbsp;'''[[Feyenoord]] * '''[[Kup UEFA 2002/2003.|2002/03]]:&nbsp;'''[[FC Porto|Porto]] * '''[[Kup UEFA 2003/2004.|2003/04]]:&nbsp;'''[[Valencia CF|Valencia]] * '''[[Kup UEFA 2004/2005.|2004/05]]:&nbsp;'''[[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] * '''[[Kup UEFA 2005/2006.|2005/06]]:&nbsp;'''[[Sevilla FC|Sevilla]] * '''[[Kup UEFA 2006/2007.|2006/07]]:&nbsp;'''[[Sevilla FC|Sevilla]] * '''[[Kup UEFA 2007/2008.|2007/08]]:&nbsp;'''[[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit St. Peterburg]] * '''[[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09]]:&nbsp;'''[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | grupa2 = [[UEFA Evropska liga|Evropska liga]] | podaci2 = * '''[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009/10]]:&nbsp;'''[[Atlético Madrid]] * '''[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11]]:&nbsp;'''[[FC Porto|Porto]] * '''[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011/12]]:&nbsp;'''[[Atlético Madrid]] * '''[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13]]:&nbsp;'''[[Chelsea FC|Chelsea]] * '''[[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14]]:&nbsp;'''[[Sevilla FC|Sevilla]] * '''[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014/15]]:&nbsp;'''[[Sevilla FC|Sevilla]] * '''[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16]]:&nbsp;'''[[Sevilla FC|Sevilla]] * '''[[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17]]:&nbsp;'''[[Manchester United FC|Manchester United]] * '''[[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18]]:&nbsp;'''[[Atlético Madrid]] * '''[[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19]]:&nbsp;'''[[Chelsea FC|Chelsea]] * '''[[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20]]:&nbsp;'''[[Sevilla FC|Sevilla]] * '''[[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21]]:&nbsp;'''[[Villarreal CF|Villarreal]] * '''[[UEFA Evropska liga 2021/2022.|2021/22]]:&nbsp;'''[[Eintracht Frankfurt]] * '''[[UEFA Evropska liga 2022/2023.|2022/23]]:&nbsp;'''[[Sevilla FC|Sevilla]] * '''[[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24]]:&nbsp;'''[[Atalanta BC|Atalanta]] * '''[[UEFA Evropska liga 2024/2025.|2024/25]]:&nbsp;'''[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] * '''[[UEFA Evropska liga 2025/2026.|2025/26]]:&nbsp;'''[[Aston Villa FC|Aston Villa]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni UEFA Evropske lige]] [[Kategorija:Nogometne navigacijske kutije]] </noinclude> g8dcxybafftmfjdpnx2jcxpwhjk7f3k 0 170976 3848195 3813955 2026-05-21T03:17:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija javni saobraćaj |ime = Sarajevski tramvaji |slika = Sarajevo Stadler Tango NF3 009 May2024 (cropped).JPG |opis slike = Tramvaj [[Stadler Tango NF3]] u Sarajevu |država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} |mjesto = [[Slika:Flag of Sarajevo.svg|border|25px]] [[Sarajevo]] |organizator = [[GRAS Sarajevo]] |prijevoznik = GRAS Sarajevo |broj linija = 6 |otvaranje = 1. januara 1885. |elektrifikacija = 1. maja 1895. |ukidanje = |broj putnika dnevno = |broj putnika godišnje = |veb-sajt = gras.ba |dijagram = Tramay_Sarajevo.svg |dužina trase = 10,7 km |širina kolosijeka = 1435 mm |napon kontaktne mreže = 600 V DC |broj stanica = |broj depoa = 1 |broj vozila = }} [[Datoteka:Tramway map Sarajevo.png|250px|mini|Neslužbena karta tramvajskih linija u Sarajevu.|lijevo]] {{Sarajevski tramvaj}} '''Sarajevski tramvaji''' su tramvajski sistem u glavnom gradu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Sarajevo|Sarajevu]]. Vlasnik tramvaja je [[JKP GRAS Sarajevo|Javno komunalno preduzeće – Gradski saobraćaj Sarajevo]] (GRAS), koje ujedno i organizuje javni promet u Sarajevu. == Historija == Prvi tramvaj kog su vukli konji prošao je Sarajevom 1. januara 1885. godine.<ref name="Dani">{{Cite web |url=http://www.bhdani.com/arhiva/183/t18304.shtml |title='''Veranda na šinama''', ''Snježana Mulić-Bušatlija''; članak u tjedniku ''Dani'' 1. decembar 2000. godine |access-date=21. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130122013616/http://www.bhdani.com/arhiva/183/t18304.shtml |archive-date=22. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> Jednosmjerna trasa je bila duga 3,1&nbsp;km, a pruga je počinjala od današnjeg Ekonomskog fakulteta, pružala se [[Ferhadija|Ferhadijom]] i dalje glavnom gradskom ulicom (današnjom Titovom) preko [[Marindvor]]a i završavala na Uzanoj željezničkoj stanici.<ref name="Dani" /> Tramvaj je mogao povesti 28 osoba, a cijena karte je bila 5 krajcera.<ref name="Dani" /> Isprva je bio na širini kolosijeka od 760&nbsp;mm. 1. maja 1895. godine je elektriziran. Ujedno je trasa tramvaja proširena, te je od željezničke stanice na [[Pofalići]]ma, koja se tada nalazila kod današnjeg hotela ''Bristol,'' pa do [[Latinska ćuprija|Latinske ćuprije]].<ref name="Dani" /> Vozila koja su korištena, proizvela je njemačka firma "[[Siemens-Schuckertwerke]]" i bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima.<ref name="Dani" /> Godine 1960. promijenjena je širina kolosijeka na 1435&nbsp;mm. Mreža tramvaja, danas je duga 10,7&nbsp;km i prostire se u pravcu istok-zapad od dijela grada zvanog ''[[Baščaršija]]'', te u smjeru kazaljke na satu do općine [[Ilidža]]. Dodatno postoji 400 m dugačak odvojak prema [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Željezničkoj stanici]], koja je povezana linijama {{SaTram|1}} i {{SaTram|4}}. Glavna linija prolazi kroz najprometniju ulicu u Sarajevu, sa zapada prolazi kroz ''Bulevar Meše Selimovića'' (ranije: ''6. proleterske brigade''), koja se od stanice Čengić Vila zove ''Zmaja od Bosne'' (ranije: ''Vojvode Radomira Putnika''). Kroz stari dio grada prolazi ''Obalom Kulina bana'' (ranije: ''Obala Vojvode Stepe Stepanovića'') do zadnje stanice na ''Baščaršiji'', te nazad prema ''Skenderiji'' paralelno ulicama ''Mula Mustafe Bašeskije'' i ''[[Ulica maršala Tita (Sarajevo)|Ulicom maršala Tita]]''. U 2012. urađena je rekonstrukcija tramvajske pruge na dionici od Baščaršije do Marijin-Dvora (S-krivina).<ref>{{Cite web|url=https://business-magazine.ba/2020/11/10/zavrsena-sanacija-tramvajske-pruge-marijin-dvoru/|title=Završena sanacija tramvajske pruge na Marijin Dvoru|last=BizzMag|date=2020-11-10|website=Business Magazine|language=hr|access-date=2026-03-02}}</ref> === Modernizacija === Godine 2022. naručeno je 15 tramvaja Tango NF3<ref>{{Cite web |url=https://www.railway.supply/en/delivery-of-tango-nf3-trams-from-stadler-rail/ |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 5. 2024 |archive-date=28. 3. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240328135521/https://www.railway.supply/en/delivery-of-tango-nf3-trams-from-stadler-rail/ |url-status=dead }}</ref> od švicarske firme Stadler<ref>[https://www.klix.ba/biznis/investicije/u-sarajevo-dosao-prvi-od-15-novih-tramvaja-nakon-testiranja-bit-ce-pusten-u-redovan-saobracaj/231213201]</ref>, a potom još deset, s rokom isporuke do 2025.<ref>[https://radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/adnan-steta-potpisao-ugovor-sarajevo-ce-dobiti-jos-10-novih-tramvaja/525261]</ref> Mreža tramvajskog prometa sastoji se od 27 stanica, sa šest linija: * {{SaTram|1}}: [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Željeznička stanica]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|2}}: [[Čengić Vila]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|3}}: [[Ilidža]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|4}}: [[Ilidža]] – [[Glavna željeznička stanica u Sarajevu|Željeznička stanica]] * {{SaTram|5}}: [[Nedžarići]] – [[Baščaršija]] * {{SaTram|6}}: [[Ilidža]] – [[Skenderija]] * {{SaTram|7}}: [[Nedžarići]] – [[Skenderija]] (ukinuta krajem 1990-ih, vraćena u funkciju 2024. godine) Trenutno se obavljaju radovi na konstrukciji tramvajske pruge i kontaktne mreže do prigradskog naselja [[Hrasnica (Ilidža)|Hrasnica]], a trebali bi biti završeni 2026.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/gradi-se-tramvajska-pruga-do-hrasnice-sigurno-da-gradjani-nece-u-velikoj-mjeri-koristiti-ovaj-vid-transporta/|title=Gradi se tramvajska pruga do Hrasnice: "Sigurno da građani neće u velikoj mjeri koristiti ovaj vid transporta"|last=Gajić|first=Dragica|date=3. 6. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=7. 2. 2025}}</ref> Ta trasa bi se nastavljala na trenutnu i nastavljala preko [[Ilidža|Ilidže]], [[Sokolović Kolonija|Sokolović Kolonije]] pa do okretaljke u [[Hrasnica (Ilidža)|Hrasnici]]. ==Linije== Glavna i najduža linija {{SaTram|3}} vozi 00-24 sata. Ostale linije služe kao rasterećenje dionica od Baščaršije do Ilidže, te saobraćaju od 6:00 sati do 17:30 i 22:30 sati. Na svakoj zadnjoj stanici, nalaze se okretišta. Za vrijeme obnove pruge je postojala i privremena linija 8 koja je saobraćala na relaciji Ilidža - Čengić Vila. == Tramvaji == {| class="wikitable" |- ! ! Proizvođač ! Tip ! Vrsta ! Komada ! Serijski broj ! Godina proizvodnje ! Godina kupovine ! Napomene |- | | St. Louis Car Company / Pullman Standard | [[PCC]] | | 74 | 1-74 |1945 |1960 | PCC (Presidents’ Conference Committee) Streetcar, kupljeni 1960. godine u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. Više ne rade od 1983. godine. Broj 71 sačuvan. |- | |St. Louis Car Company / Pullman Standard |[[PCC]] | |7? |101-107 |1967 |1967 |Napravljeni od baze običnog PCC-a 1945. godišta. Više ne rade od 1983. godine. Nijedan nije sačuvan. |- | |ČKD Tatra |[[Tatra T3|T3YU]] | |20 |120-139 |1967-69 |1967-69 |Solo tramvaji. Prestali su sa radom 1983. godine zato što nije više bilo korist nakon što su svi K2YU došli. Sačuvani su bili 125 (Muzejski), 128 (radni) i 13x. Nakon rata 125 je isječen, također i 13x. 128 leži u remizi, ali nije u voznom stanju. |- | [[Datoteka:Sarajevo, Tatra K2 (1).jpg|100px]] | [[ČKD Tatra]] | [[Tatra K2|K2YU]] | šestoosovinski | 25<ref name="PTN">[http://public-transport.net/bim/Sarajevo.htm Fotografije sarajevskih tramvaja na portalu public-transport.net]</ref> |201, 206, 209-210, 212, 217, 227, 235, 237, 240, 244, 255, 257-258, 261, 263, 271, 275, 277, 289 | 1973–83. |1973-83 | Serijski brojevi prvih 90 tramvaja tipa ''K2YU'', zamijenili su kasnije tipovi ''Satra II'' i ''Satra III''. Tramvaji su dugi 21,6 m sa pogonom od 4x40kW. Kapacitet im je 49 mjesta za sjedenje i 108 mjesta za stajanje<ref name="PTN" />. 238, 260, 268 i 276 su u kvaru. |- | |ČKD Tatra |K2 |šestoosovinski |1 |291 |1973 |1997 |Donirani 1997. godine iz Bratislave. 292 do nedavno je radio. |- |[[Datoteka:Taubenplatz02.JPG|100px]] |Lohner |C1 + c1 | |13 |400+4000-412+4012 |1956-59 |1996 |Donacija iz Beča C1 je tramvaj motor, a c1 je prikolica - tako su zvani "garniture". Svi su isječeni osim 407+4007 koji se čuva kao muzejski pimjerak. Remont mu još nije urađen. |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-300 Line-5 2011-11-09.jpg|100px]] | ČKD Tatra | [[Tatra KT8D5|KT8D5K]] | osmooosovinski |4 |300, 302-304 | 1989–90. |1990 (300), 1997(301-302), 2002 (303-304) | Prototip 300 je iz serije proizvedene za [[Pyongyang]], te K u oznaci označava Koreju. Tramvaji 301–304 su preuzeti od Gradskog prometa u [[Košice|Košicama]] 301 već nekoliko godina ne radi. |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-507 Line-3 2011-10-28 (4).jpg|100px]] | ČKD Pragoimex | [[Satra II]] | šestoosovinski |12 | 500–511 | vidi K2YU (baza). Modernizirani 1998 (500), 2004 (501), 2005 (502-503), 2006 (504-506) 2007 (507-509) 2009 (510) 2011 (511) | | Serijski broj 500 i 501 preuzeti od Gradskog prometa u Brnu. Ostala vozila su između 2004-11. prepravljena od tipova K2YU. Od svih navedenih tramvaja ostao je jedino g.b. 544 (po staroj numeraciji 510) |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-601 Line-3 2011-10-28 (2).jpg|100px]] | ČKD Pragoimex | [[Satra III]] | osmoosovinski |4 | 601–604 | vidi K2YU (baza). Modernizirani 2005 (601-602) 2010 (603) 2016 (604) |2005 (601-602), 2010 (603), 2016 (604) | Serijski broj 601 je preuzet od Gradskog prometa u Brnu. Ostala vozila su prepravljena od tipa K2YU. Ostao g.b. 548 (ex. 603) |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-712 Line-1 2011-10-28 (4).jpg|100px]] | [[Lohner-Werke|Lohner]] | E | šestoosovinski | 3 | 709, 713-714 | 1962–64. | 2005-2009 | Kupljeni između 2005-09. godine od Gradskog prometa u [[Beč]]u. Tramvaji su dugi 20,34 m i imaju masu od 22,5 tone. Kapacitet im je 38 mjesta za sjedenje i 73 mjesta za stajanje.<ref name="PTN" /> |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-802 Line-3 2011-10-28 (3).jpg|100px]] | [[Linke-Hofmann-Busch|LHB]] | 9G | osmoosovinski | 3<ref name="PTN" /> | 802, 805, 811 | 1979–80. | 2009 | Kupljeni 2009. godine od Gradskog prometa u [[Amsterdam]]u. Tramvaji su dugi 25,5 m.<ref name="PTN" />. |- | [[Datoteka:Sarajevo Tram-816 Line-3 2011-10-05 (2).jpg|100px]] | LHB | 10G | šestoosovinski | {{0}}<ref name="PTN" /> 1 | 815 | 1980. | 2009 | Kupljeni 2009. godine od Gradskog prometa u Amsterdamu.<ref name="PTN" /> |- | [[Datoteka:GRASsarajevoGT8-901.jpg|100px]] | Düwag | GT8 Köln | osmoosovinski | 25 | 901-920 | 1963 | 2014 | Donacija grada Konya.<ref>{{Cite web|url=https://www.sarajevo.ba/en/article/4124/gradonacelnik-komsic-uskoro-stize-i-donacija-od-20-tramvaja-pobratimskog-turskog-grada-konya-e|title=Gradonačelnik Komšić: uskoro stiže i donacija od 20 tramvaja pobratimskog turskog grada Konya-e {{!}} Sarajevo.ba|website=www.sarajevo.ba|language=en|access-date=27. 5. 2024}}</ref> |- | [[Datoteka:Sarajevo Stadler Tango NF3 009 May2024.JPG|100px]] | [[Stadler Rail]] | [[Stadler Tango NF3|Tango&nbsp;NF3]] | šestoosovinski | 15 | 001-015 | 2021 | 2021 | Kupljeni 2021. godine od švicarske firme Stadler.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-novi-sarajevski-tramvaji-koje-proizovodi-stadler-sti%C5%BEu-krajem-godine/2997000|title=BiH: Novi sarajevski tramvaji, koje proizovodi Stadler, stižu krajem godine|website=www.aa.com.tr|access-date=27. 5. 2024}}</ref> |} [[Datoteka:Sarajevski tramvaj.webm|mini|329x329piksel|'''Sarajevski tramvaj''']] [[Datoteka:Tramvajska karta Sarajevo 1990.jpg|219x219px|mini|Jednokratna karta Sarajevskih tramvaja iz 1990.|lijevo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Trams in Sarajevo|Sarajevski tramvaji}} *[https://gras.ba/ Službeni veb-sajt JKP GRAS Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240611041226/https://gras.ba/ |date=11. 6. 2024 }} *[http://photo.tramvaj.ru/sarajevo.htm Sarajevski tramvaji na photo.tramvaj.ru] *[http://hampage.hu/trams/e_szarajevo.html Sarajevski tramvaji na hampage.hu] {{Sarajevo}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]] [[Kategorija:Tramvajski saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:GRAS]] 4jalp58botkqfj8btq3lmi9t2vx5mzh 0 174524 3848219 3594811 2026-05-21T07:03:47Z AnToni 2325 3848219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Josip Mažar | slika = Josip Mažar Šoša 1973 Yugoslavia stamp.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1912|9|18}} | mjesto_rođenja = [[Derventa]], Austrougarska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1944|10|20|1912|9|18}} | mjesto_smrti = [[Travnik]], [[DFJ]] | nacionalnost = | druga_imena = Šoša | zanimanje = pomorski trgovac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | nagrade = {{Orden narodnog heroja}} }} '''Josip Mažar Šoša''' (1912 — 1944.) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] partizanski komandant, kasnije proglašen za [[narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]]. == Biografija == Rođen je 18. septembra 1912. u [[Derventa|Derventi]]. Završio je pomorsku trgovačku akademiju u [[Bakar (Hrvatska)|Bakru]]. Josip Mažar je po završetku akademije dvije godine plovio na brodovima, ali je kao komunista otpušten iz službe i policijski sproveden u [[Banja Luka|Banju Luku]].<ref name="Mažar">{{Cite web |url= http://nevenkapetric.org/wp-content/uploads/2011/12/I-zvjezde-smo-dosezali-3.pdf |title= Dr NEVENKA PETRIC - I ZVIJEZDE SMO DOSEZALI 3 - VODEĆI KADROVI SREDNJE BOSNE – Josip Mažar Šoša, s.51 |work= FOTO FUTURA - Beograd 2004 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 12. 2. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160212160719/http://nevenkapetric.org/wp-content/uploads/2011/12/I-zvjezde-smo-dosezali-3.pdf |url-status= dead }}</ref> Tu je primljen u [[KPJ|Komunističku partiju Jugoslavije]], [[1935]].. Policija je čestim hapšenjem prekidala njegov posao, ali Šošinu revolucionarnu djelatnost nije mogla zaustaviti, ni onda kada je bio prinuđen da [[štrajk glađu|štrajkuje glađu]], ni onda kada su ga premlaćivali u [[Crna kuća|Crnoj kući]]. Početkom juna 1941, Šoša je bio jedan od 14 najistaknutijih komunista [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], koji su na [[Šehitluci]]ma, iznad Banjaluke, pravili posljednji raspored pred podizanje naroda na ustanak. Od prvog sastanka s [[Kozara|kozarskim]] komunistima u selu [[Orlovci]]ma kod [[Prijedor]]a, 25. jula 1941, učestvuje u pripremama ustanka s [[Mladen Stojanović|Mladenom Stojanovićem]]. Šoša je rukovodio prvim oružanim akcijama na rudnik [[Lješljani|Lješljane]]. Formirao je Lješljansko-dobrljinski odred. Učestvovao je u napadu na [[Podgradci|Podgrace]], [[Turjak (Gradiška)|Turjak]]. Nakon toga je postao [[komandant]] bataljona. U decembru 1941. postao je zamjenik komandanta [[Drugi krajiški NOP odred|Drugog krajiškog odreda]]. [[Maj]]a 1942. istakao se u rukovođenju za oslobođenje [[Prijedor]]a. Učestovovao je u obrani [[Bitka na Kozari|Kozare]] u velikoj [[fašizam|fašističkoj]] ofanzivi juna i jula 1942. Na [[Palež (Kozara)|Palež]]u 22. septembra 1942. postao je komandant [[Peta krajiška brigada|Pete krajiške (kozarske) brigade]]. Ispred [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|Četvrte krajiške divizije]], postrojene 7. januara 1943. na snijegom pokrivenoj zaravni kraj [[Srpska Jasenica|Srpske Jasenice]] pod [[Grmeč]]om, vrhovni komandant NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] primio je raport od njenog prvog komandanta Josipa Mažara Šoše. Sa ovom divizijom Šoša je suzbijao njemačko - ustašku ofanzivu na [[Grmeč]]u i oslobađao krajiške gradove. Kao komandant [[Jedanaesta krajiška divizija NOVJ|Jedanaeste krajiške divizije]] uništio je [[Četnici|četnički]] pokret u centralnoj Bosni. Presjekao je neprijateljske komunikacije [[Bosanski Brod|Brod]] - [[Sarajevo]] u vrijeme [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]]. Uoči nove, 1944, po ucrtanim strelicama njegove operativne zamisli, kretale su se divizije [[Peti bosanski korpus NOVJ|Petog bosanskog]] i [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa]] prema [[Banjaluka|Banjaluci]]. Poginuo je oktobra 1944. kao načelnik Operativnog odjeljenja [[Peti bosanski korpus NOVJ|Petog udarnog korpusa]], od eksplozije minobacačke granate prilikom napada na [[Travnik]]. Odlukom Prezidijuma Narodne skupštine [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne narodne republike Jugoslavije]], 26. jula 1949, proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]]. == Porodica == Josip potiče iz poznate revolucionarne porodice Nikole Mažara, finansijskog inspektora. I Josipova braća [[Drago Mažar|Drago]] (1918 — 1991) i [[Ivica Mažar|Ivica]] proglašeni su za narodne heroje. ==Literatura== *[[Ljubo Mihić]], ''Kozara''. „Dnevnik“, Novi Sad 1987. godina. == Reference == {{Refspisak}} {{Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Mažar, Josip}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]] [[Kategorija:Biografije, Derventa]] [[Kategorija:Jedanaesta krajiška divizija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Rođeni 1912.]] [[Kategorija:Umrli 1944.]] cy3ls6acqt6n1t8a0tmzwym86kuiknr 0 175356 3848196 3812329 2026-05-21T03:18:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848196 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija javni saobraćaj |ime = Sarajevski trolejbusi |slika = Trolleybus Jezero - Sarajevo 2.jpg |opis slike = Trolejbus HESS BGT 5-25 iz Ženeve |država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} |mjesto = [[Slika:Flag of Sarajevo.svg|border|25px]] [[Sarajevo]] |organizator = [[GRAS Sarajevo]] |prijevoznik = GRAS Sarajevo |broj linija = 7 |otvaranje = 1984. |elektrifikacija = |ukidanje = |broj putnika dnevno = |broj putnika godišnje = |veb-sajt = gras.ba |dijagram = Sarajevo_trolleybus_network.svg |dužina trase = 35,3 km |širina kolosijeka = |napon kontaktne mreže = 600 V DC |broj stanica = 43 |broj depoa = 1 |broj vozila = 70 }} {{Sarajevski trolejbus}} '''Sarajevski trolejbusi''' su [[trolejbus]]ki sistem u [[Glavni grad|glavnom gradu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Sarajevo|Sarajevu]]. Vlasnik trolejbusa je [[JKP GRAS Sarajevo|Javno komunalno preduzeće – Gradski saobraćaj Sarajevo]], koje ujedno i organizuje javni promet u Sarajevu. Trolejbuska mreža u Sarajevu je otvorena 1984, čime je uz [[Sarajevski tramvaji|tramvajsku mrežu]] upotpunila gradski promet u gradu. ==Linije== [[Datoteka:Trolejbuska karta Sarajevo 1990.jpg|100px|desno|mini|Jednokratna karta Sarajevskih trolejbusa iz 1990.]] Mreža trolejbuskog prometa sastoji se od šest linija s ukupno 43 stanice: * {{SaTram|101}}: Trg Austrije – Otoka * {{SaTram|102}}: Jezero – Otoka * {{SaTram|103}}: Trg Austrije – Dobrinja * {{SaTram|104}}: Trg Austrije – Alipašino polje * {{SaTram|105}}: Trg Austrije – Vogošća * {{SaTram|107}}: Jezero – Dobrinja * {{SaTram|108}}: Otoka – Dobrinja Linija ugašena zbog rata i još uvijek nije obnovljena: * {{SaTram|106}}: Otoka – Vogošća == Trolejbusi == {|class="wikitable" |- ! ! Proizvođač ! Tip ! Vrsta ! Komada ! Serijski broj ! Godina proizvodnje ! Napomene |- | | FAS "11. oktromvri" Skopje | S 200Tr | Zglobni | 21 | 500–504, 506–519, 521–522 | 1983–1987. | Uništeni u ratu |- | | Škoda | 14Tr | Solo | 76 | 551–626 | 1983–1987. | Uništeni u ratu |- | | Energoinvest | [[ŠEAL 100]] | Solo | 1 | 627 | 1986. | Prototip |- | |MAN |SL 172 HO |Solo |11 |4403, 4406, 4416-4418, 4422-4424, 4428-4430 |1986–1988. |Polovni kupljeni iz [[Solingen]]a<br>Ukupno ih je kupljeno 28 (4401-4407, 4411-4431) + tri za dijelove |- | |MAN |SG 200 HO |Zglobni |5 |4127-4128, 4135, 4137, 4142 |1984–1985. |Polovni kupljeni iz Solingena<br>4128, 4135 ne rade duže vrijeme. Kupljeno ih je 20 (4125-4144). |- | |NAW HESS |BGT 5-25 |Zglobni |8 |4145-4146, 4148-4150, 4153, 4156, 4158 |1991–1992. |Polovni kupljeni iz [[St. Gallen]]a<br>4158 ne radi duže vrijeme.<br>Kupljeno ih je 17 (4145-4161). |- | |NAW HESS |BGT 5-25 |Zglobni |9 + 6 |4162-4170, ''4171-4176'' | 1987–1988. | Kupljeni iz [[Ženeva|Ženeve]] |- | |Hess Swisstrolley 2 |BGT-N1 |Zglobni |14 + 3 |650-663 |1997–1999. |Kupljeni iz [[Bern]]a |- | |BKM Holding |Vitovt<br>Max 2 |Zglobni |25 |54-78 |2022– |Kupljeni novi 2022. |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi== {{Commonscat|Trolleybuses in Sarajevo}} *[https://gras.ba/ Službeni veb-sajt JKP GRAS Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240611041226/https://gras.ba/ |date=11. 6. 2024 }} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Saobraćaj u Sarajevu]] [[Kategorija:Trolejbuski saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:GRAS]] 58vidi274fz4h07b71odm3z6v2rahde 0 178082 3848228 3766599 2026-05-21T08:04:17Z KWiki 9400 /* Uspjesi */ 3848228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #94BEE5 | Boja2 = #7A003C | Ime kluba = '''Aston Villa FC''' | Puno ime = Aston Villa Football Club | Grb = Aston Villa.svg | veličina_grba = 150px | Nadimak = ''The Villans''<br>''The Lions (Lavovi)'' | Osnovan = {{start date and age|df=yes|1874|11|21}} | Raspušten = | Lokacija = [[Birmingham]]<br>[[Zapadni Midlends (grofovija)|Zapadni Midlends]]<br>[[Engleska]] | Boje = | Federacija = [[Nogometni savez Engleske|FA]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] | Stadion = [[Villa Park]] <ref>{{Cite web|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England|title=Villa Park|work=stadionwelt.de|access-date=11. 2. 2013|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England|url-status=dead}}</ref> | Kapacitet = 42.918 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Nassef Sawiris | Menadžer = {{ZD|ŠPA}} [[Unai Emery]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = {{url|https://avfc.co.uk}} | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _astonvilla2526h | uzorak_t1 = _astonvilla2526h | uzorak_dr1 = _astonvilla2526h | uzorak_š1 = _astonvilla2526h | uzorak_č1 = _astonvilla2526hl | lijeva ruka1 = BBD5F2 | tijelo1 = 69091C | desna ruka1 = BBD5F2 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = BBD5F2 | uzorak_lr2 = _astonvilla2526a | uzorak_t2 = _astonvilla2526a | uzorak_dr2 = _astonvilla2526a | uzorak_š2 = _astonvilla2526a | uzorak_č2 = _astonvilla2526al | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | uzorak_lr3 = _astonvilla2526t | uzorak_t3 = _astonvilla2526t | uzorak_dr3 = _astonvilla2526t | uzorak_š3 = _astonvilla2526t | uzorak_č3 = _astonvilla2526tl | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF }} '''Aston Villa Football Club ''' je profesionalni nogometni klub iz [[Birmingham]]a, grofovija [[Zapadni Midlends (grofovija)|Zapadni Midlends]], [[Engleska]]. Takmiči se u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], najvišem rangu rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]]. Klub je osnovan je 1874. Jedan je od osnivača [[The Football League|Prve lige Engleske]] 1888, kao i jedan od osnivača [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] 1992. Aston Villa je jedan od najstarijih i najuspješnijih engleskih klubova. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[UEFA Liga prvaka|Kupa šampiona]] u sezoni 1981/82, čime su se svrstali među 5 engleskih klubova koji su osvajali ovo prestižno takmičenje. Također je osvajao [[UEFA Superkup]] i [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]. Najveći rival kluba je [[Birmingham City FC|Birmingham City]], te klubovi iz predgrađa [[West Bromwich Albion]] i [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]]. Nadimak kluba je ''The Villans'' i ''The Lions (Lavovi)''. Tradicionalne boje su crvana i plava. Od 1897. domaće utakmice igra na stadionu [[Villa Park]]. ==Historija== Aston Villa je osnovana u martu 1874. godine od strane pripadnika kapele ''Villa Cross Wesleyan'' iz [[Handsworth]]a, sadašnjem dijelu [[Birmingham]]a. Četiri osnivača Ville su bili ''Jack Hughes'', ''Frederick Matthews'', ''Walter Price'' i ''William Scattergoo''d. Prvi meč klub je odigrao protiv lokalne ekipe ''Aston Brook St Mary's''. 1876. godine počinje igrati na ''Wellington Roadu''. Ubrzo postaje jedan od najbolji klubova sa ''Midlendsa''. 1880. dolazi do svog prvog trofeja osvojivši ''Birmingham Senior kup''. Prvi trofej [[FA kup]]a osvaja 1887. godine na čelu sa kapitenom [[Archie Hunter]]om. Villa je bila jedan od 12 klubova koji su osnovali [[The Football League|Football League]]. Prvu sezonu završava na desetom mjestu. Aston Villa je bio najuspješniji nogometni klub tokom viktorijanke ere, osvojivši pet naslova prvaka, te tri trofeja FA kupa. 1897. godine seli na [[Villa Park]]. Aston Villa 1920. godine osvaja FA kup po šesti put. Nakon toga klub je išao silaznom putanjom. 1936. godine ispada u drugu ligu, prvi put u svojoj historiji. Kao i svi engleski klubovi Villa je izgubila sedam sezona zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], što je dovelo do toga da su neki igrači prerano okončali karijeru. Tim je obnovljen pod vodstvom ''Alexa Massiea''. Nakon 37 godina u sezoni 1956-57. dolazi do novog trofeja osvajanjem FA kupa po sedmi put. U finalu je Villa bila bolja od [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. U sezoni 1959-60. osvaja Drugu diviziju, te se vraća u najviši rang engleskog nogometa. 1961. godine osvaja [[Engleski Liga kup|Liga kupa]]. Aston Villa je bila prvi pobjednik ovog takmičenja. [[Joe Mercer]] napušta ekipu 1964. godine. To je bio period velikih turbulencija za klub. Tri godine kasnije Villa ponovo ispada u niži rang. U nerednoj sezoni zauzima 16. mjesto u Drugoj diviziji. Zbog lošeg plasmana navijači su tražili od uprave da podnese ostavku. Dugovi kluba su sve više rasli, a Villa je bila na dnu tabele. Upravni odbor je otpustio menadžera [[Tommy Cummings]]a. Ubrzo cijeli odbor je podnio ostavku zbog velikog pritiska navijača. Nakon mnogo špekilacija, kontrolu nad klubom je preuzeo biznismen [[Pat Matthew]]s. Međutim, ove promjena nije odmah dala rezultate s obzirom da je klub ispao u treći rang takmičnja. Villa ipak počinje da se oporavlja pod novom upravom. U sezoni 1971-72. osvaja [[Football League Third Division|Treću diviziju]]. Za novog menadžera je imenovan [[Ron Saunders]]. U sezoni 1974-75. osvaja Liga kup i ostvaruje plasman u Prvu divizju. ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |'''[[Football League First Division|Prva divizija]]''' |I mjesto |1893/94, 1895/96, 1896/97, 1898/99, 1899/1900, 1909/10, 1980/81. |- |'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]''' |I mjesto |1937/38, 1959/60. |- |'''[[Football League Third Division|Treća divizija]]''' |I mjesto |1971/72. |- |'''[[FA kup]]''' |Pobjednik |1886/87, 1894/95, 1896/97, 1904/05, 1912/13, 1919/20, 1956/57. |- |'''[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]''' |Pobjednik |1960/61, 1974/75, 1976/77, 1993/94, 1995/96. |- |'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]''' |Pobjednik |1981. |- |'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]''' |Pobjednik |[[Kup evropskih šampiona 1981/1982.|1981/82.]] |- |'''[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]''' |Pobjednik |[[UEFA Evropska liga 2025/2026.|2025/26.]] |- |'''[[UEFA Superkup]]''' |Pobjednik |[[UEFA Superkup 1982.|1982.]] |- |'''[[Intertoto kup]]''' |Pobjednik |2001, 2008. |} == Trenutni sastav == ''Posljednja promjena: 2. septembar 2025.''<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/teams|title=Mens|last=Club|first=Aston Villa Football|website=Aston Villa Football Club|access-date=2. 9. 2025}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=POL|poz=DF|ime=[[Matty Cash]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠVE|poz=DF|ime=[[Victor Lindelöf]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|poz=DF|ime=[[Ezri Konsa]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|poz=DF|ime=[[Tyrone Mings]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Ross Barkley]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ŠKO|poz=MF|ime=[[John McGinn]]|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BEL|poz=MF|ime=[[Youri Tielemans]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Harvey Elliott]]|ostalo=na pozajmici iz [[Liverpool FC|Liverpool]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ARG|poz=MF|ime=[[Emiliano Buendía]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ENG|poz=FW|ime=[[Ollie Watkins]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|poz=DF|ime=[[Lucas Digne]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|poz=DF|ime=[[Pau Torres]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|poz=DF|ime=[[Andrés García (nogometaš, rođen 2003)|Andrés García]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NIZ|poz=FW|ime=[[Donyell Malen]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ENG|poz=FW|ime=[[Jadon Sancho]]|ostalo=na pozajmici iz [[Manchester United FC|Manchester United]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NIZ|poz=DF|ime=[[Ian Maatsen]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ARG|poz=GK|ime=[[Emiliano Martínez]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BEL|poz=MF|ime=[[Amadou Onana]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=NIZ|poz=DF|ime=[[Lamare Bogarde]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Morgan Rogers]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Obala Slonovače|poz=FW|ime=[[Evann Guessand]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=NIZ|poz=GK|ime=[[Marco Bizot]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=FRA|poz=MF|ime=[[Boubacar Kamara]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=83|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Bradley Burrowes]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Poznati igrači== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{ZD|ŠKO}} [[William McGregor]] *{{ZD|ŠKO}} [[George Ramsay]] *{{ZD|WAL}} [[Trevor Ford]] *{{ZD|ENG}} [[Eric Houghton]] *{{ZD|SJI}} [[Peter McParland]] *{{ZD|ŠKO}} [[Charlie Aitken]] {{col-3}} *{{ZD|ENG}} [[Brian Little]] *{{ZD|ENG}} [[Peter Withe]] *{{ZD|ENG}} [[Dennis Mortimer]] *{{ZD|ENG}} [[Gordon Cowans]] *{{ZD|IRS}} [[Paul McGrath (nogometaš)|Paul McGrath]] *{{ZD|DAN}} [[Peter Schmeichel]] {{col-end}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.avfc.co.uk/ Službena stranica] *[http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=154 Aston Villa na Soccerbase] *[http://www.transfermarkt.com/aston-villa/startseite/verein/405/saison_id/2014 Aston Villa na Transfermarkt] {{Premijer liga Engleske}}{{Football League Championship}}{{Navkutije |ime = |naslov = Aston Villa FC u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Intertoto kupa}} {{Osvajači FA kupa}} }} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1874.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Zapadnom Midlendsu]] [[Kategorija:Sport u Birminghamu]] [[Kategorija:Aston Villa FC]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] jcrpfp9bnw69inqj2azqgem0otrgdcr 3848230 3848228 2026-05-21T08:05:48Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3848230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #94BEE5 | Boja2 = #7A003C | Ime kluba = '''Aston Villa FC''' | Puno ime = Aston Villa Football Club | Grb = Aston Villa.svg | veličina_grba = 150px | Nadimak = ''The Villans''<br>''The Lions (Lavovi)'' | Osnovan = {{start date and age|df=yes|1874|11|21}} | Raspušten = | Lokacija = [[Birmingham]]<br>[[Zapadni Midlends (grofovija)|Zapadni Midlends]]<br>[[Engleska]] | Boje = | Federacija = [[Nogometni savez Engleske|FA]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] | Stadion = [[Villa Park]] <ref>{{Cite web|url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England|title=Villa Park|work=stadionwelt.de|access-date=11. 2. 2013|archive-date=6. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&site=ligen&land=England|url-status=dead}}</ref> | Kapacitet = 42.918 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Nassef Sawiris | Menadžer = {{ZD|ŠPA}} [[Unai Emery]] | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto | Prethodna sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = {{url|https://avfc.co.uk}} | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _astonvilla2526h | uzorak_t1 = _astonvilla2526h | uzorak_dr1 = _astonvilla2526h | uzorak_š1 = _astonvilla2526h | uzorak_č1 = _astonvilla2526hl | lijeva ruka1 = BBD5F2 | tijelo1 = 69091C | desna ruka1 = BBD5F2 | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = BBD5F2 | uzorak_lr2 = _astonvilla2526a | uzorak_t2 = _astonvilla2526a | uzorak_dr2 = _astonvilla2526a | uzorak_š2 = _astonvilla2526a | uzorak_č2 = _astonvilla2526al | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | uzorak_lr3 = _astonvilla2526t | uzorak_t3 = _astonvilla2526t | uzorak_dr3 = _astonvilla2526t | uzorak_š3 = _astonvilla2526t | uzorak_č3 = _astonvilla2526tl | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = FFFFFF | čarape3 = FFFFFF }} '''Aston Villa Football Club ''' je profesionalni nogometni klub iz [[Birmingham]]a, grofovija [[Zapadni Midlends (grofovija)|Zapadni Midlends]], [[Engleska]]. Takmiči se u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]], najvišem rangu rangu [[Nogometni ligaški sistem u Engleskoj|engleskog nogometa]]. Klub je osnovan je 1874. Jedan je od osnivača [[The Football League|Prve lige Engleske]] 1888, kao i jedan od osnivača [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] 1992. Aston Villa je jedan od najstarijih i najuspješnijih engleskih klubova. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[UEFA Liga prvaka|Kupa šampiona]] u sezoni 1981/82, čime su se svrstali među 5 engleskih klubova koji su osvajali ovo prestižno takmičenje. Također je osvajao [[UEFA Superkup]] i [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]. Najveći rival kluba je [[Birmingham City FC|Birmingham City]], te klubovi iz predgrađa [[West Bromwich Albion]] i [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton]]. Nadimak kluba je ''The Villans'' i ''The Lions (Lavovi)''. Tradicionalne boje su crvana i plava. Od 1897. domaće utakmice igra na stadionu [[Villa Park]]. ==Historija== Aston Villa je osnovana u martu 1874. godine od strane pripadnika kapele ''Villa Cross Wesleyan'' iz [[Handsworth]]a, sadašnjem dijelu [[Birmingham]]a. Četiri osnivača Ville su bili ''Jack Hughes'', ''Frederick Matthews'', ''Walter Price'' i ''William Scattergoo''d. Prvi meč klub je odigrao protiv lokalne ekipe ''Aston Brook St Mary's''. 1876. godine počinje igrati na ''Wellington Roadu''. Ubrzo postaje jedan od najbolji klubova sa ''Midlendsa''. 1880. dolazi do svog prvog trofeja osvojivši ''Birmingham Senior kup''. Prvi trofej [[FA kup]]a osvaja 1887. godine na čelu sa kapitenom [[Archie Hunter]]om. Villa je bila jedan od 12 klubova koji su osnovali [[The Football League|Football League]]. Prvu sezonu završava na desetom mjestu. Aston Villa je bio najuspješniji nogometni klub tokom viktorijanke ere, osvojivši pet naslova prvaka, te tri trofeja FA kupa. 1897. godine seli na [[Villa Park]]. Aston Villa 1920. godine osvaja FA kup po šesti put. Nakon toga klub je išao silaznom putanjom. 1936. godine ispada u drugu ligu, prvi put u svojoj historiji. Kao i svi engleski klubovi Villa je izgubila sedam sezona zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], što je dovelo do toga da su neki igrači prerano okončali karijeru. Tim je obnovljen pod vodstvom ''Alexa Massiea''. Nakon 37 godina u sezoni 1956-57. dolazi do novog trofeja osvajanjem FA kupa po sedmi put. U finalu je Villa bila bolja od [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]]. U sezoni 1959-60. osvaja Drugu diviziju, te se vraća u najviši rang engleskog nogometa. 1961. godine osvaja [[Engleski Liga kup|Liga kupa]]. Aston Villa je bila prvi pobjednik ovog takmičenja. [[Joe Mercer]] napušta ekipu 1964. godine. To je bio period velikih turbulencija za klub. Tri godine kasnije Villa ponovo ispada u niži rang. U nerednoj sezoni zauzima 16. mjesto u Drugoj diviziji. Zbog lošeg plasmana navijači su tražili od uprave da podnese ostavku. Dugovi kluba su sve više rasli, a Villa je bila na dnu tabele. Upravni odbor je otpustio menadžera [[Tommy Cummings]]a. Ubrzo cijeli odbor je podnio ostavku zbog velikog pritiska navijača. Nakon mnogo špekilacija, kontrolu nad klubom je preuzeo biznismen [[Pat Matthew]]s. Međutim, ove promjena nije odmah dala rezultate s obzirom da je klub ispao u treći rang takmičnja. Villa ipak počinje da se oporavlja pod novom upravom. U sezoni 1971-72. osvaja [[Football League Third Division|Treću diviziju]]. Za novog menadžera je imenovan [[Ron Saunders]]. U sezoni 1974-75. osvaja Liga kup i ostvaruje plasman u Prvu divizju. ==Uspjesi== {| class="wikitable" ! Takmičenje ! Plasman ! Sezone |- |'''[[Football League First Division|Prva divizija]]''' |I mjesto |1893/94, 1895/96, 1896/97, 1898/99, 1899/1900, 1909/10, 1980/81. |- |'''[[Football League Second Division|Druga divizija]]''' |I mjesto |1937/38, 1959/60. |- |'''[[Football League Third Division|Treća divizija]]''' |I mjesto |1971/72. |- |'''[[FA kup]]''' |Pobjednik |1886/87, 1894/95, 1896/97, 1904/05, 1912/13, 1919/20, 1956/57. |- |'''[[Engleski Liga-kup|Liga-kup]]''' |Pobjednik |1960/61, 1974/75, 1976/77, 1993/94, 1995/96. |- |'''[[FA Community Shield|Charity/Community Shield]]''' |Pobjednik |1981. |- |'''[[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]''' |Pobjednik |[[Kup evropskih šampiona 1981/1982.|1981/82.]] |- |'''[[UEFA Evropska liga|Evropska liga]]''' |Pobjednik |[[UEFA Evropska liga 2025/2026.|2025/26.]] |- |'''[[UEFA Superkup]]''' |Pobjednik |[[UEFA Superkup 1982.|1982.]] |- |'''[[Intertoto kup]]''' |Pobjednik |2001, 2008. |} == Trenutni sastav == ''Posljednja promjena: 2. septembar 2025.''<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/teams|title=Mens|last=Club|first=Aston Villa Football|website=Aston Villa Football Club|access-date=2. 9. 2025}}</ref> {{Nogometna ekipa početak}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=POL|poz=DF|ime=[[Matty Cash]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠVE|poz=DF|ime=[[Victor Lindelöf]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|poz=DF|ime=[[Ezri Konsa]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=ENG|poz=DF|ime=[[Tyrone Mings]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Ross Barkley]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ŠKO|poz=MF|ime=[[John McGinn]]|ostalo=[[Kapiten (nogomet)|kapiten]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BEL|poz=MF|ime=[[Youri Tielemans]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Harvey Elliott]]|ostalo=na pozajmici iz [[Liverpool FC|Liverpool]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ARG|poz=MF|ime=[[Emiliano Buendía]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=ENG|poz=FW|ime=[[Ollie Watkins]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|poz=DF|ime=[[Lucas Digne]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠPA|poz=DF|ime=[[Pau Torres]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ŠPA|poz=DF|ime=[[Andrés García (nogometaš, rođen 2003)|Andrés García]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NIZ|poz=FW|ime=[[Donyell Malen]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=ENG|poz=FW|ime=[[Jadon Sancho]]|ostalo=na pozajmici iz [[Manchester United FC|Manchester United]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=NIZ|poz=DF|ime=[[Ian Maatsen]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ARG|poz=GK|ime=[[Emiliano Martínez]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BEL|poz=MF|ime=[[Amadou Onana]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=NIZ|poz=DF|ime=[[Lamare Bogarde]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Morgan Rogers]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=Obala Slonovače|poz=FW|ime=[[Evann Guessand]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=40|nac=NIZ|poz=GK|ime=[[Marco Bizot]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=44|nac=FRA|poz=MF|ime=[[Boubacar Kamara]]}} {{Nogometna ekipa igrač|br=83|nac=ENG|poz=MF|ime=[[Bradley Burrowes]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Poznati igrači== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{ZD|ŠKO}} [[William McGregor]] *{{ZD|ŠKO}} [[George Ramsay]] *{{ZD|WAL}} [[Trevor Ford]] *{{ZD|ENG}} [[Eric Houghton]] *{{ZD|SJI}} [[Peter McParland]] *{{ZD|ŠKO}} [[Charlie Aitken]] {{col-3}} *{{ZD|ENG}} [[Brian Little]] *{{ZD|ENG}} [[Peter Withe]] *{{ZD|ENG}} [[Dennis Mortimer]] *{{ZD|ENG}} [[Gordon Cowans]] *{{ZD|IRS}} [[Paul McGrath (nogometaš)|Paul McGrath]] *{{ZD|DAN}} [[Peter Schmeichel]] {{col-end}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.avfc.co.uk/ Službena stranica] *[http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=154 Aston Villa na Soccerbase] *[http://www.transfermarkt.com/aston-villa/startseite/verein/405/saison_id/2014 Aston Villa na Transfermarkt] {{Premijer liga Engleske}}{{Football League Championship}}{{Navkutije |ime = |naslov = Aston Villa FC u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Osvajači KEŠ-a/UEFA Lige prvaka}} {{Osvajači Kupa UEFA/UEFA Evropske lige}} {{Osvajači UEFA Superkupa}} {{Osvajači Intertoto kupa}} {{Osvajači FA kupa}} }} [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1874.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Zapadnom Midlendsu]] [[Kategorija:Sport u Birminghamu]] [[Kategorija:Aston Villa FC]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa evropskih šampiona]] 4yboebqm8o4kcxd8e8jzzdlv0g9j99k 0 178785 3848243 3821561 2026-05-21T08:35:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sport | ime = Skijaški skokovi | slika = Vikersund skiflygingsbakke.jpg | opis_slike = [[Vikersundbakken]] u [[Vikersund]]u najveća je skakaonica na svijetu | najviša_upravna_organizacija = [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]] | nadimak = | kontakt = | broj_članova_tima = Pojedinačno i ekipno | kategorija = | oprema = [[Skije]], vezovi, kombinezon, kaciga | mjesto = | država/regija = [[Skandinavija]], [[Srednja Evropa]], [[Sjeverna Amerika|Sj. Amerika]], [[Japan]] | olimpijski_sport = Od [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 1924.|ZOI 1924]] (muškarci) <br/> Od [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014]] (žene) }} [[Datoteka:Einsiedeln IMG 2768.JPG|mini|230px|Skakaonice u [[Einsiedeln]]u ([[Švicarska]])]] [[Datoteka:Trampolino pragelato.jpg|mini|230px|Kompleks skakaonica u [[Pragelato|Pragelatu]] tokom [[ZOI 2006.]] u [[Torino|Torinu]]]] [[Datoteka:Matti Nykasen maki in Jyvaskyla 2007-06-14.jpg|mini|238px|Skakaonica "Matti Nykänen" (K-100) i manja skakaonica (K-64) u [[Jyväskylä|Jyväskyli]] ([[Finska]])]] '''Skijaški skokovi''' su [[sport]]ska disciplina skakanja na skijama u kojoj se [[skijanje|skijaš]] spušta niz posebno konstruiranu skakaonicu te nakon odraza pokušava "preletjeti" što veću udaljenost. Skakaonica je prekrivena [[snijeg]]om, pa su takmičenja moguća samo u [[zima|zimskim]] uslovima. Ipak, danas postoje i varijante izrade skakaonice s vještačkom podlogom te se takmičenja mogu održavati cijele godine, a jedna varijanta tog sporta izvodi se i na [[voda|vodi]]. Skijaški skokovi su [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama|standardni sport]] na [[Zimske olimpijske igre|Zimskim olimpijskim igrama]]. Oni su i sastavni dio sporta koji se naziva [[nordijska kombinacija]], a koji se sastoji od takmičenja u [[Skijaško trčanje|skijaškom trčanju]] i skijaškim skokovima. [[Datoteka:Calgary.jpg|mini|desno|200px|Ski-skakač u [[Calgary]]ju ([[Kanada]])]] == Historija == Kao većina skijaških disciplina, i skijaški skokovi najranije se spominju u [[Skandinavija|skandinavskim]] zemljama. Nastali su u [[Morgedal]]u ([[Norveška]]). U početku, oko 1810. godine, skakalo se s odskočišta napravljenog od nabacanog snijega ispod neke prirodne strme padine. Skakač je dobijao zalet spustivši se niz padinu, a zatim bi se odrazio s odskočišta i letio 15–20&nbsp;m. Oko 1840. skakači su odskočište smjestili na samu strminu padine. Sačuvani crteži iz 1862, 1880. i 1888. prikazuju skakače kako skaču s jednim dugim štapom u ruci, skupljenih koljena, i nakon doskoka izvode [[Telemark (skijanje)|telemark]]. Prvi poznati skijaš-skakač bio je [[Olaf Rye]], norveški poručnik. On se 1809. lansirao 9,5&nbsp;m u zrak pred publikom koju su činili ostali [[vojnik|vojnici]]. [[Sondre Nordheim]] prvi je počeo skakati bez štapa, pa je njegov "elegantni" skok pobudio veliku pažnju, označivši prekretnicu u ovom sportu. Tek 1860-ih počinju se graditi skijaške skakaonice, od kojih je vjerovatno skakaonica [[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] kod [[Oslo|Osla]] bila jedna od prvih. Prve norveške skakaonice bile su za današnje pojmove veoma kratke, tako da je rekordna dužina Nordheimovog skoka 1868. iznosila 19&nbsp;m, a skokovi 1910 (H. Hansen), 1914 (A. Amundsen) 54, dok je 1933. [[Sigmund Ruud]] skočio 86&nbsp;m. Prvo poznatije takmičenje bilo je [[Husebyrennet]], održano u Oslu 1879. Tada je Olaf Haugann postavio i [[Svjetski rekordi u skijaškim skokovima|prvi svjetski rekord]]: 20&nbsp;m.<ref>[http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/NOR-Norway/ Arhiva ski-skakaonica: Norveška], ''skisprungschanzen.com''.</ref> Ovo je takmičenje 1892. prebačeno na Holmenkollen, koji je i do danas ostao jedna od najprestižnijih skakaonica. == Takmičenja == [[Datoteka:Hochfirstschanze.jpg|mini|desno|150p|Savremena skijaška skakaonica]] Takmičenja se održavaju uglavnom na trima vrstama skakaonica, koje se razlikuju po veličini: * 90-metarska skakaonica – obračunska tačka na daljini je od 80 do 100&nbsp;m (najčešće 90), a skakači postižu daljine do 110&nbsp;m u optimalnim uvjetima. * 120-metarska skakaonica – obračunska tačka na udaljenosti je od 120 do 130&nbsp;m, zavisno od skakaonice. Na onim malo većim mogu se postići daljine i do 145&nbsp;m. * Skijaška letaonica – to su skakaonice s obračunskom tačkom preko 185&nbsp;m i na njima se mogu postići dužine do čak 250&nbsp;m. Često se za takmičenje na takvim skakaonicama koristi naziv "skijaški letovi", da bi se naglasila velika dužina skokova. Standardno takmičenje sastoji se od jednog probnog skoka i dva skoka koji se ocjenjuju, a bodovi za oba skoka sabiru se za konačni poredak. Postoji i ekipno takmičenje, u kojem se sabiru bodovi četiri člana jedne ekipe. Amaterska i juniorska takmičenja održavaju se na manjim skakaonicama. === Ljetna takmičenja === Takmičenja se mogu održavati i ljeti. Skakači se tada spuštaju po porculanskim "špurama" za skije, a umjesto snijegom padina je prekrivena plastičnom travom, koja se u kraćim intervalima polijeva vodom. FIS je organizirao i posebno takmičenje pod nazivom [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]], a održava se na sljedećim skakaonicama: {{col-begin|width = 60%}} {{col-break}} * [[Hinterzarten]] (K-95) * [[Courchevel]] (K-120) * [[Einsiedeln]] (K-105) * [[Klingenthal]] (K-125) * [[Zakopane]] (K-120) * [[Hakuba (skakaonica)|Hakuba]] (K-120) * [[Pragelato]] (K-125) {{col-break}} * [[Liberec]] (K-120) * [[Kranj]] (K-100) * [[Wisła (mjesto)|Wisła]] (K-120) * [[Szczyrk]] (K-90) * [[Hinzenbach]] (K-85) * [[Almati]] (K-120) * [[Örnsköldsvik]] (K-90) {{col-break}} {{col-end}} [[FIS-kup]] i [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalni kup]] također imaju ljetna takmičenja, čak i više nego Svjetski kup. === Ženski skijaški skokovi === [[FIS]] je 26. maja 2006. odlučio dozvoliti ženama da skaču na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2009.|SP 2009.]] u [[Češka|češkom]] [[Liberec]]u, a da se zatim na [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|idućem SP-u]] održe ženski ekipni skokovi. FIS je također odlučio uputiti prijedlog [[MOK]]-u da dozvoli ženama da se takmiče na [[ZOI 2010.]] u [[Vancouver]]u.<ref>{{cite web |url= http://www.fis-ski.com/uk/news/pressreleases/pressreleases2006/gacongressdecisions.html |title= Decisions of the 45th International Ski Congress in Vilamoura/Algarve |publisher=fis-ski.com|date=26. 5. 2006 |access-date=9. 3. 2013 |archive-url= https://archive.today/20130123053734/http://www.fis-ski.com/uk/news/pressreleases/pressreleases2006/gacongressdecisions.html |archive-date=23. 1. 2013}}</ref> Izvršni odbor MOK-a 28. novembra 2006. odbio je taj prijedlog uz obrazloženje da nema dovoljnog broja takmičarki, kao ni zemalja, te da se ženski ski-skokovi tek moraju etablirati na međunarodnom nivou.<ref>{{cite web |author= Nathaniel Vinton |url= http://www.nytimes.com/2007/01/22/sports/othersports/22ski.html?_r=0 |title= Olympics Are Still a Dream for Some Female Athletes |publisher=[[The New York Times]]|date=22. 1. 2007}}</ref> [[Jacques Rogge]], tadašnji predsjednik MOK-a, rekao je da ženski ski-skokovi neće biti u programu OI jer "ne želimo da medalje budu rastopljene i isprane vodom" (tj. da im vrijednost bude umanjena), aludirajući na relativno mali broj potencijalnih takmičarki.<ref>{{cite web |url= http://www.ctvnews.ca/rogge-women-jumpers-would-dilute-olympics-medals-1.279442 |title= Rogge: Women jumpers would dilute Olympics medals |publisher= CTV News |date= 28. 2. 2008 |access-date= 9. 3. 2013 |archive-date= 31. 3. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190331081331/https://www.ctvnews.ca/rogge-women-jumpers-would-dilute-olympics-medals-1.279442 |url-status= dead }}</ref> Navedeno je da, iako broj žena u ski-skokovima nije beznačajan, kod njih postoji veći raspon u pogledu talenta nego kod muškaraca budući da su najbolji skakači vrlo blizu jedni drugima po takmičarskoj jačini, dok žene više variraju, čak i u najjačim takmičenjima.<ref>{{cite web |author= Christa Case Bryant |url= http://www.csmonitor.com/USA/Society/2009/1109/p17s03-ussc.html |title= Why women can't ski jump in the Winter Olympics |publisher=Christian Science Monitor|date=9. 11. 2009}}</ref> Grupa od 15 ski-skakačica podnijela je tužbu protiv Organizacijskog komiteta Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara u Vancouveru ([[VANOC]]-a) navodeći da bi održavanje muških skokova na ZOI u Vancouveru bez ženskog takmičenja bilo direktno kršenje 15. stavka Kanadske povelje o pravima i slobodama.<ref>{{cite web | url=http://www.theepochtimes.com/n2/content/view/16139/ | title=Female Ski Jumpers Seem Olympic Inclusion | author=Cindy Chan | date=29. 4. 2009 | publisher=Epoch Times | access-date=14. 11. 2009 }}{{Mrtav link}}</ref> Argumenti povezani s ovom tužbom predstavljeni su od 20. do 24. aprila 2009, a presuda je donesena 10. juna, protiv skakačica. Sudija je odredio da je ova stvar, iako se radi o slučaju diskriminiranja žena<ref>{{cite web | url=http://www.ctvolympics.ca/ski-jumping/news/newsid=12739.html#no+female+flight+2010?cid=rssctv | title=No female flight in 2010: B.C. court rejects ski jump bid | author=Rod Mickelburgh | date=10. 7. 2009 | publisher=CTV Olympics | access-date=14. 11. 2009 | archive-date=9. 1. 2010 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100109131020/http://www.ctvolympics.ca/ski-jumping/news/newsid%3D12739.html#no+female+flight+2010?cid=rssctv | url-status=dead }}</ref>, odgovornost MOK-a te stoga nije obuhvaćena Poveljom. Dalje je određeno da se Povelja ne odnosi na VANOC.<ref>{{cite web |url= http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/10/bc-olympic-women-ski-jump-decision.html |title=Female ski jumpers lose Olympic battle |author=CBC News |date=10. 7. 2009 |publisher=CBC News |access-date=14. 11. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090714160644/http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/10/bc-olympic-women-ski-jump-decision.html |archive-date=14. 7. 2009}}</ref> Trojica sudija iz [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] jednoglasno su odbili žalbu 13. novembra. [[SAD|Američka]] [[glumica]] i [[filmski producent|producentica]] [[dokumentarni film|dokumentarnih]] [[film]]ova, [[Virginia Madsen]], zabilježila je napore kanadskog tima u filmu iz 2009. pod nazivom ''Fighting Gravity'' (''U borbi protiv [[gravitacija|gravitacije]]'').<ref>{{cite web |author= Tatiana Siegel |url= http://www.variety.com/article/VR1118002265.html?categoryid=13&cs=1 |title= Virginia Madsen to defy 'Gravity' |publisher=[[Variety]]|date=8. 4. 2009 |access-date=9. 3. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100104025544/http://www.variety.com/article/VR1118002265.html?categoryid=13&cs=1 |archive-date=4. 1. 2010}}</ref> MOK je 6. aprila 2011. službeno prihvatio ženske ski-skokove u program [[ZOI 2014.]] u [[Rusija|ruskom]] [[Soči]]ju.<ref>{{cite web |url= http://www.olympic.org/news/women-s-ski-jumping-will-make-its-debut-in-innsbruck-and-sochi/124211 |title= Women’s ski jumping will make its debut in Innsbruck and Sochi |publisher=Olympic.org|date=6. 4. 2011}}</ref> Godine 2013, u periodu od nekoliko [[mjesec (period)|mjeseci]], pet skakačica iz samog svjetskog vrha zadobilo je ozbiljne povrede [[koljeno|koljena]] i morale su se povući na dugoročni oporavak, dovodeći u opasnost njihove šanse za dobar uspjeh u Sočiju. [[Daniela Iraschko]], svjetska prvakinja iz 2011, pala je u Hinterzartenu 12. januara i povukla se<ref>Pogledajte [http://berkutschi.com/de/front/news/show/2590-daniela-iraschko-erfolgreich-operiert vijest o njenoj operaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102010740/http://berkutschi.com/de/front/news/show/2590-daniela-iraschko-erfolgreich-operiert |date=2. 1. 2014}}</ref>; 17. marta teže se povrijedila [[Anja Tepeš]] na Holmenkollenu u Oslu<ref>Pogledajte [http://berkutschi.com/en/front/news/2792-anja-tepes-seriously-injured ovaj link].</ref>; pobjednica ''Cup de Francea'', Espiau, povrijedila je koljeno u junu<ref>Pogledajte [http://www.ladiesskijumping.com/wiadomosci/467/French-preparation-is-on-target ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203100809/http://www.ladiesskijumping.com/wiadomosci/467/French-preparation-is-on-target/ |date=3. 12. 2013}}.</ref>; 12. augusta [[Alexandra Pretorius]], dvostruka pobjednica ženskog ''Grand Prixa'', zadobila je sličnu povredu u Courchevelu<ref>Pogledajte [http://www.calgaryherald.com/sports/Calgary+jumper+injures+knee+during+training+France/8780737/story.html. ovu vijest]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}.</ref>; konačno, 21. augusta u Oberstdorfu je ligamente koljena povrijedila i [[Sarah Hendrickson]], svjetska prvakinja iz 2013.<ref>Pogledajte [http://olympictalk.nbcsports.com/2013/08/21/sarah-hendrickson-ski-jumping-injury/ ovaj link] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823070537/http://olympictalk.nbcsports.com/2013/08/21/sarah-hendrickson-ski-jumping-injury/ |date=23. 8. 2013 }}.</ref> Skakačicama je potreban duži zalet nego skakačima kako bi nadoknadile manju težinu i postigle potrebnu brzinu. Zbog njihove manje težine skakačice postižu dužine koje nisu ispod onih koje postižu njihove muške kolege. U medijskim izvještajima navodi se da bi ovo moglo preopteretiti koljena skakačica, s [[fiziologija|fiziološkog]] aspekta. === Mješoviti timovi === U [[Ljubljana|Ljubljani]] je 16. juna 2012. održano historijsko, premijerno takmičenje u mješovitim ski-skokovima, gdje svaku ekipu sačinjavaju dva muškarca i dvije žene, koji skaču naizmjenično.<ref>{{cite web |url= http://www.szlj.si/novice/1674 |title= Prvič v zgodovini smučarskih skokov – tekma mešanih parov |publisher= Sportski savez Ljubljane |date= 16. 6. 2012 |language= slovenski |access-date= 9. 3. 2013 |archive-date= 20. 11. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161120213003/http://www.szlj.si/novice/1674 |url-status= dead }}</ref> Takmičenje je nazvano ''Borba rodova'' ili ''Duel rodova'', a održano je u okviru 42. međunarodnih revijalnih ski-skokova na skakaonicama u Areni Triglav Mostec, kompleksu smještenom u ljubljanskom distriktu [[Šiška]].<ref>[http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/SLO-Slovenia/Ljubljana/0464-Mostec/ Skakaonice u Mostecu], ''skisprungschanzen.com''</ref> Na četiri skakaonice (HS 14, HS 23, HS 38 i HS 62) mješoviti timovi (ovog puta samo parovi) takmičili su se prvi put po sistemu eliminacije. Prvi pobjednici u historiji postali su domaći takmičari [[Maja Vtič]] i [[Tomaž Naglič]].<ref>{{cite web |url= http://tvslo.si/#ava2.138976125;; |title= Video |publisher=tvslo.si|date=16. 6. 2012}}</ref> Na skakaonici [[Le Praz]] (HS 96) u [[Francuska|francuskom]] [[Courchevel]]u 14. augusta održano je prvo potpuno mješovito takmičenje (2 + 2), prvo takvo takmičenje u Ljetnom Grand Prixu i prvo na vještačkoj podlozi, a prvi pobjednik bila je ekipa Japana. 23. novembra održano je i prvo ovakvo takmičenje u okviru Svjetskog kupa, i to u [[Lillehammer]]u, na olimpijskoj skakaonici [[Lysgårdsbakken]] (HS 100). Prvi pobjednik postala je ekipa Norveške. == Najposjećenija takmičenja == (Pojedinačna takmičenja s posjetom većom od 50.000 ljudi. Spisak nije potpun.) {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" !Plasman ! class="unsortable" |Broj gledalaca !Mjesto !Datum !Skakaonica ! class="unsortable" |Takmičenje |- | 1. || 143.000 || align=left|{{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] ([[Oslo]]) || 14. 2. 1952. || align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] || align=left| [[Skijaški skokovi na ZOI 1952.|ZOI 1952.]] |- | 2. || 130.000 || align=left|{{ZD|NNJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]] || 16. 2. 1936. || align=left|[[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska skakaonica]] || align=left| [[Skijaški skokovi na ZOI 1936.|ZOI 1936.]] |- | 3. || 120.000 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] || 18. 2. 1962. || align=left|[[Wielka Krokiew]] || align=left|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1962.|SP 1962.]] |- | 4. || 111.000 || align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]] || 20. 3. 2016. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| Finale [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|Svjetskog kupa 2015/16.]] |- | 5. || 106.000 || align=left|{{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] ([[Oslo]]) || mart 1946. || align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] || align=left| [[Skijaški festival Holmenkollen]] |- | 6. || 100.000 || align=left|{{ZD|JUG}} [[Planica]] || 16. 3. 1985. || align=left|[[Letalnica]] || align=left| [[SP u ski-letovima 1985.]] |- | 7. || 70.000 || align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]] || 22. 3. 1997. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| Finale [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|Svjetskog kupa 1996/97.]] |- | || 70.000 || align=left|{{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]] ([[Oslo]]) || 3. 3. 2011. || align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] || align=left| [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2011.|SP 2011.]] |- | 8. || 57.000 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] || 17. 1. 2016. || align=left| [[Kulm (letaonica)|Kulm]] || align=left| [[SP u ski-letovima 2016.]] |- | 9. || 55.000 || align=left|{{ZD|SLO}} [[Planica]] || 20. 3. 2010. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| [[SP u ski-letovima 2010.]] |- | 10. || 50.000 || align=left|{{ZD|JUG}} [[Planica]] || 14. 3. 1987. || align=left| [[Letalnica]] || align=left| Finale [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|Svjetskog kupa 1986/87.]] |- | || 50.000 || align=left|{{ZD|JAP}} [[Hakuba]] ([[Nagano]]) || 17. 2. 1998. || align=left| [[Hakuba (skakaonica)|Hakuba]] || align=left| [[Skijaški skokovi na ZOI 1998.|ZOI 1998.]] |} == Rekordi == Uključena su sva takmičenja prije Svjetskog kupa, Olimpijske igre, svjetska prvenstva i Svjetski kup <small>(podaci do 24. 3. 2019).</small> {| class="wikitable" |- ! Kategorija !! Skakač !! Rekord |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FFFF99" | '''[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]''' ([[Skijaški skokovi na ZOI 1924.|1924]]–[[Skijaški skokovi na ZOI 2018.|2018]]) | colspan="3" | |- | Pojedinačne pobjede || [[Simon Ammann]] || align=center|4 |- | Osvojene medalje (pojedinačno + ekipno) || [[Matti Nykänen]] || align=center|5 |- | Ekipne pobjede || Finska, Njemačka, Austrija || align=center|2 |- | Ekipne medalje || Austrija || align=center|5 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[Skijaški skokovi na ZOI 1992.|Albertville '92]])</small> || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 261 dan |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[Skijaški skokovi na ZOI 2018.|Pyeongchang 2018]])</small> || [[Kamil Stoch]] || 30 godina i 268 dana |- | Broj učešća na ZOI || [[Noriaki Kasai]] || align=center|8 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#A4C639" | '''[[Svjetski prvaci u skijaškim skokovima|Svjetska prvenstva]]''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1925.|1925]]–[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2019.|2019]]) | colspan="3" | |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Adam Małysz]] || align=center|4 |- | Najviše pojedinačnih medalja || [[Adam Małysz]] || align=center|6 |- | Osvojene medalje (pojedinačno + ekipno) || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|12 |- | Najviše ekipnih pobjeda || Austrija || align=center|9 |- | Najviše ekipnih medalja || Austrija || align=center|20 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1995.|Thunder Bay '95]])</small> || [[Tommy Ingebrigtsen]] || 17 godina i 222 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2013.|Val di Fiemme '13]])</small> || [[Anders Bardal]] || 30 godina i 183 dana |- | Broj učešća na Svjetskim prvenstvima || [[Noriaki Kasai]] || align=center|13 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FBCEB1" | '''[[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]]''' ([[SP u ski-letovima 1972.|1972]]–[[SP u ski-letovima 2018.|2018]]) | colspan="3" | |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Walter Steiner]], [[Sven Hannawald]], [[Roar Ljøkelsøy]] || align=center|2 |- | Najviše pojedinačnih medalja || [[Matti Nykänen]] || align=center|5 |- | Osvojene medalje (pojedinačno + ekipno) || [[Janne Ahonen]] || align=center|7 |- | Najviše ekipnih pobjeda || Austrija || align=center|3 |- | Najviše ekipnih medalja || Norveška || align=center|5 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[SP u ski-letovima 2008.|Oberstdorf '08]])</small> || [[Gregor Schlierenzauer]] || 18 godina i 47 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[SP u ski-letovima 2012.|Vikersund '12]])</small> || [[Robert Kranjec]] || 30 godina i 224 dana |- | Broj učešća na Svjetskim prvenstvima || [[Noriaki Kasai]] || align=center|11 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FFBF00" | '''[[Spisak pobjednika Turneje 4 skakaonice|Turneja 4 skakaonice]]''' ([[Turneja 4 skakaonice 1953.|1952]]–[[Turneja 4 skakaonice 2018/2019.|2019]]) | colspan="3" | |- | Najviše ukupnih pobjeda || [[Janne Ahonen]] || align=center|5 |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Jens Weißflog]] || align=center|10 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>([[Schattenberg (skakaonica)|Oberstdorf]] [[Turneja 4 skakaonice 1991/1992.|'91]])</small> || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 212 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>([[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|Bischofshofen]] [[Turneja 4 skakaonice 1995/1996.|'96]])</small> || [[Jens Weißflog]] || 31 godina i 169 dana |- | Najmlađi ukupni pobjednik || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 220 dana |- | Najstariji ukupni pobjednik || [[Jens Weißflog]] || 31 godina i 169 dana |- | Najviše nastupa || [[Noriaki Kasai]] || align=center|28 |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#BCD4E6" | '''Svjetski kup''' ([[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2019]]) | colspan="3" | |- | Najviše ukupnih pobjeda || [[Matti Nykänen]], [[Adam Małysz]] || align=center|4 |- | Najviše pojedinačnih pobjeda || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|53 |- | Najviše pojedinačnih postolja || [[Janne Ahonen]] || align=center|108 |- | Najviše pojedinačnih plasmana među top 10 || [[Janne Ahonen]] || align=center|248 |- | Najviše ekipnih pobjeda || Austrija || align=center|29 |- | Najviše ekipnih postolja || Austrija || align=center|75 |- | Najviše pojedinačnih nastupa || [[Noriaki Kasai]] || align=center|566 |- | Najviše ekipnih nastupa || [[Noriaki Kasai]] || align=center|71 |- | Ukupan broj nastupa (pojedinačno + ekipno) || [[Noriaki Kasai]] || align=center|637 |- | Najviše sezona || [[Noriaki Kasai]] || align=center|30 |- | Najviše pojedinačnih pobjeda u letovima || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|14 |- | Najmlađi pojedinačni pobjednik <small>(Lahti '90)</small> || [[Steve Collins (ski-skakač)|Steve Collins]] || 15 godina i 362 dana |- | Najstariji pojedinačni pobjednik <small>(Kuusamo '14)</small> || [[Noriaki Kasai]] || 42 godina i 176 dana |- | Najmlađi ukupni pobjednik ([[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1991/92]]) || [[Toni Nieminen]] || 16 godina i 303 dana |- | Najstariji ukupni pobjednik ([[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/18]]) || [[Kamil Stoch]] || 30 godina i 304 dana |- | Najstariji učesnik u Svjetskom kupu || [[Noriaki Kasai]] || 45 godina i 292 dana |- | Najstariji skakač na postolju pojedinačno || [[Noriaki Kasai]] || 44 godine i 293 dana |- | Najstariji skakač među top 10 pojedinačno || [[Noriaki Kasai]] || 45 godina i 285 dana |- | Najviše pojedinačnih pobjeda u sezoni || [[Peter Prevc]] || align=center|15 |- | Najviše bodova u sezoni || [[Peter Prevc]] || align=center|2303 |- | Najviše puta među osvajačima bodova || [[Noriaki Kasai]] || align=center|462 puta |- | colspan="3" align="center" bgcolor="#FE6F5E" | '''Ostali rekordi''' | colspan="3" | |- | Prvi skok ikad preko 100 m – pad <small>([[Ponte di Legno]], 1935)</small> || [[Olav Ulland]] || align=center|103,5 m |- | Prvi službeni skok preko 100 m <small>([[Planica]], 1936)</small> || [[Josef Bradl|Sepp Bradl]] || align=center|101,5 m |- | Prvi skok ikad preko 200 m – pad <small>([[Planica]], [[SP u ski-letovima 1994.|1994]])</small> || [[Andreas Goldberger]] || align=center|202 m |- | Prvi službeni skok preko 200 m <small>([[Planica]], [[SP u ski-letovima 1994.|1994]])</small> || [[Toni Nieminen]] || align=center|203 m |- | Najviše letova preko 200 m || [[Robert Kranjec]] || align=center|206 |- | Svjetski rekorder <small>([[Vikersundbakken|Vikersund '17]])</small> || [[Stefan Kraft]] || align=center|253,5 m |- | Svjetski rekorder s [[kamera|kamerom]] na kacigi <small>(Planica '15)</small> || [[Jurij Tepeš]] || align=center|237,5 m |- | Svjetski rekorder (30+ godina) <small>(Vikersund '12)</small> || [[Robert Kranjec]] || align=center|244 m <!-- |- | Svjetski rekorder (35+ godina) <small>(Vikersund '17)</small> || [[Noriaki Kasai]] || align=center|241,5 m --> |- | Svjetski rekorder (40+ godina) <small>(Vikersund '17)</small> || [[Noriaki Kasai]] || align=center|241,5 m |- | Juniorski svjetski rekorder <small>(Planica '10)</small> || [[Gregor Schlierenzauer]] || align=center|232,5 m |- | Prvo pojedinačno takmičenje u Svjetskom kupu || [[Cortina d'Ampezzo]] || align=center|1979. |- | Prvo ekipno takmičenje u Svjetskom kupu || [[Lahti]] || align=center|1990. |- | Prvo mješovito takmičenje ikad – 2 člana || [[Mostec]] ([[Ljubljana]]) || align=center|2012. |- | Prvo mješovito takmičenje ikad – 4 člana || [[Courchevel]] || align=center|2012. |- | Prvo mješovito takmičenje u Svjetskom kupu || [[Lillehammer]] || align=center|2012. |- | Prvi tandemski skok ikad i svjetski rekord <br/> <small>([[Nordijski centar Planica|Planica HS 45]], 2016)</small> || [[Rok Urbanc]] i [[Jaka Rus]] || align=center|35 m |} == Bodovanje == Pobjednik se odlučuje po sistemu bodovanja zasnovanom na dužini skoka, stilu, dužini zaleta i smjeru vjetra. Svaka skakaonica ima cilj koji se zove ''obračunska tačka'' (ili ''K-tačka'' ili "kritična tačka", termin popularan na prostoru bivše Jugoslavije). Ova tačka označena je ''K-linijom'' u zoni doskoka, a predstavlja tačku u kojoj doskočna padina počinje prelaziti u râvan (mjereno od kraja zaleta). Kod takmičenja na 90-metarskoj, odnosno 120-metarskoj skakaonici K-linija nalazi se na 90, odnosno 120&nbsp;m. Za skok tačno na obračunsku tačku skakač dobija 60 bodova. Za svaki metar manje/više dodaje se ili oduzima 1,8 bodova po m (kod letova to iznosi 1,2 boda).<ref>Ovo je najčešća bodovna vrijednost 1 metra, no ona može biti i manja ili veća, zavisno od veličine same skakaonice.</ref> Stoga je moguće da takmičar ostvari negativan rezultat ako je njegov skok veoma kraći od kritične tačke, uz loše ocjene za stil (ovo je tipično u slučaju pada). Iako je cilj takmičenja u skijaškim skokovima preskočiti što veću udaljenost, ocjenjuje se i stil skakača, pa je za pobjedu, osim dugog skoka, potrebno prikazati i dobru tehniku leta te siguran doskok. Ukupni bodovi izračunavaju se po ostvarenoj dužini skoka te zbiru srednje 3 ocjene petorice sudija (najveća i najmanja ocjena se brišu), od kojih svaki može za stil dodijeliti maksimalno 20 bodova. Sudije se nalaze u posebnom tornju, obično s lijeve strane očekivane tačke doskoka. Bodovi za dužinu skoka dodjeljuju se prema odnosu dužine skoka i položaja obračunske tačke pojedine skakaonice. U januaru 2010. uveden je novi sistem bodovanja koji obuhvata vremenske uvjete. Aerodinamika i brzina na mostu važne su varijable koje određuju vrijednost skoka, a ako se vremenski uslovi mijenjaju u toku takmičenja, uslovi neće biti jednaki za sve, što nije fer. Skakaču se po novom sistemu dodaju ili oduzimaju bodovi ako se zaletište ("kapija") povisuje ili snižava. Naprednija kalkulacija određuje i plus/minus bodove za uslove vjetra u vrijeme skoka. Ovi se bodovi dodaju ili odbijaju od ukupnog broja bodova za skok. U pojedinačnim takmičenjima sabiraju se vrijednosti dvaju takmičarskih skokova kako bi se odredio pobjednik, dok se u ekipnim takmičenjima sabiraju rezultati svih skokova članova ekipe (4 x 2 skoka). U slučaju loših vremenskih uslova, tj. kad nije moguće održati zadani broj serija, takmičenje se prekida (budući da je sigurnost skakača glavni prioritet), a za službene rezultate uzimaju se oni nakon posljednje kompletirane serije. == Pravila == Skakači koji su lakši od donje težinske granice kažnjavaju se kraćom maksimalnom dužinom skija, što smanjuje aerodinamički uzgon koji mogu postići. Ova se pravila pripisuju tendenciji sprečavanja najozbiljnijih slučajeva niske mase skakača, ali neki i dalje gube težinu kako bi povećali dužinu koju mogu preskočiti.<ref>{{cite web |url= http://www.nytimes.com/2010/02/12/sports/olympics/12skijump.html |title= For Ski Jumpers, a Sliding Scale of Weight, Distance and Health |publisher=New York Times|date=12. 2. 2010}}</ref> == Tehnika == Iako se tehnika skoka s razvojem ovog sporta dosta mijenjala kroz historiju, tehnika doskoka uglavnom je ona prema tehnici "telemark". Preovladavajuća tehnika položaja tijela tokom leta je tzv. [[V-stil|V-tehnika]], prilikom koje skakač drži skije u V-položaju, s repovima skija skupljenim, a vrhovima odvojenim. Moderni V-stil rezultat je stila koji je prvi primijenio [[Jan Boklöv]] u [[Švedska|Švedskoj]] 1985. kako bi se produžile dužine leta za oko 10% u odnosu na raniji stil paralelnih skija, kakav pamtimo s [[Matti Nykänen|Nykänenom]]. U modernim skokovima [[aerodinamika]] je postala jak faktor i tiče se dizajna skijaških kombinezona. Prva tehnika bila je ''[[kongsberška tehnika|kongsberška]]'', koju je razvio [[Jacob Tullin Thams]] u norveškom gradu [[Kongsberg]]u, a sastojala se u stavu čučnja s rukama pored tijela na zaletištu, a onda se uspravno izleti s rukama paralelnim ispred tijela. Dužine ovih skokova bile su od 45 do 100&nbsp;m. Tek su 1950. [[Andreas Däscher]] i [[Erich Windisch]] iz Njemačke razvili tehniku nazvanu "riblja" jer su ruke bile uz tijelo i to je podsjećalo na [[riba|riblje]] [[peraje]]. Ova tehnika bila je standard do 1985, a skije su bile paralelne. Onda je Boklöv razvio V-stil, koji je danas apsolutno preovladao kod skakača u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]]. Završetak skoka je u telemark-stilu, kad se tlo dodiruje jednom nogom u polučučnju ispred druge noge, dok je doskok na dvije noge stilski nekorektan (ocjene se smanjuju), ali ispravan. Do sredine 1970-ih skakači su tokom zaleta držali ruke ispred sebe. To se promijenilo kad je [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] skakač [[Jochen Danneberg]] uveo novu tehniku zaleta s rukama usmjerenim unazad, što je bio aerodinamičniji položaj. == Popularnost == Skijaški skokovi nastali su u [[Skandinavija|skandinavskim]] zemljama, pa su i danas tamo najpopularniji među gledaocima i [[televizija|TV]]-publikom. Najbolji takmičari redovno dolaze iz skandinavskih zemalja, prije svih [[Norveška|Norveške]] i [[Finska|Finske]], a još jedan jak region u tom sportu jeste [[Srednja Evropa]], naročito [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Slovenija]], [[Poljska]], [[Češka]] i [[Švicarska]]. Jedina zemlja izvan [[Evropa|Evrope]] koja ima dugu tradiciju u ovom sportu i koja je dala dosta uspješnih takmičara jest [[Japan]]. Naravno, ovaj sport postoji i u drugim zemljama, ali njihovi takmičari rijetko ostvaruju zapaženije rezultate (tokom 1980-ih izvjestan uspjeh imali su, npr., [[Kanada|kanadski]] skakači). Među najpopularnija takmičenja svakako spada novogodišnja [[Turneja 4 skakaonice]] (dvije u Njemačkoj i dvije u Austriji). Bilo je pokušaja da se popularnost ski-skokova proširi pronalaženjem načina za lakšu izgradnju i održavanje skakaonica za treninge i takmičenja. To uključuje [[plastika|plastični]] snijeg koji bi osigurao klizavu podlogu za skije čak i u ljetnim mjesecima i na lokacijama gdje su snježne padavine rijetka pojava. == Historijski skokovi == === Muškarci === {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:95%; border:gray solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="150"|Prvi skok ! width="90"|Datum ! width="150"|Skakač ! width="200"|Skakaonica ! width="200"|Mjesto ! width="60"|Dužina (m) |- | U historiji || novembar 1808. || {{ZD|NOR}} [[Olaf Rye]] || Crkva u [[Eidsberg]]u || {{ZD|NOR}} [[Eidsberg]] || align=center|9,5 |- | Preko 50&nbsp;m || 16. 2. 1913. || {{ZD|SAD}} [[Ragnar Omtvedt]] || [[Wolverine (skakaonica)|Wolverine]] || {{ZD|SAD}} [[Ironwood (Michigan)|Ironwood]] || align=center|51,5 |- | Preko 100&nbsp;m || 15. 3. 1936. || {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] || [[Bloudekova velikanka]] || {{ZD|KJUG}} [[Planica]] || align=center|101,5 |- | Preko 150&nbsp;m || 11. 2. 1967. || {{ZD|NOR}} [[Lars Grini]] || [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] || {{ZD|SRNJ}} [[Oberstdorf]] || align=center|150 |- | Preko 200&nbsp;m || 17. 3. 1994. || {{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] || [[Letalnica]] || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || align=center|203 |- | Preko 250&nbsp;m || 14. 2. 2015. || {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] || [[Vikersundbakken]] || {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] || align=center|250 |} === Žene === {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:95%; border:gray solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="150"|Prvi skok ! width="90"|Datum ! width="150"|Skakačica ! width="200"|Skakaonica ! width="200"|Mjesto ! width="60"|Dužina (m) |- | U historiji || 1897. || {{ZD|NOR|1844}} Ragna Pettersen || Nydalsbakken || {{ZD|NOR|1844}} [[Aker (Norveška)|Aker]] || align=center|12 |- | Preko 50&nbsp;m || 1932. || {{ZD|NOR}} Johanne Kolstad || Gråkallbakken || {{ZD|NOR}} [[Trondheim]] || align=center|62 |- | Preko 100&nbsp;m || 29. 3. 1981. || {{ZD|FIN}} Tiina Lehtola || [[Rukatunturi]] || {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] || align=center|110 |- | Preko 150&nbsp;m || 5. 2. 1994. || {{ZD|AUT}} [[Eva Ganster]] || [[Kulm (letaonica)|Kulm]] || {{ZD|AUT}} [[Tauplitz]]/[[Bad Mitterndorf]] || align=center|161 |- | Preko 200&nbsp;m || 29. 1. 2003. || {{ZD|AUT}} [[Daniela Iraschko-Stolz|Daniela Iraschko]] || [[Kulm (letaonica)|Kulm]] || {{ZD|AUT}} [[Tauplitz]]/[[Bad Mitterndorf]] || align=center|200 |} === Tandem === {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:90%; border:grey solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="150"|Prvi skok ! width="120"|Datum ! width="150"|Skakači ! width="200"|Skakaonica ! width="200"|Mjesto ! width="60"|Dužina (m) |- | U historiji || 18. 2. 2016<ref>{{cite web |url= http://www.siol.net/sportal/zimski-sporti/ne-boste-verjeli-slovenca-prva-na-svetu-s-smucmi-skocila-v-tandemu-video-405809 |title= Ne boste verjeli: Slovenca prva na svetu s smučmi skočila v tandemu! (video) |author = Marko Filej |date=22. 2. 2016 |access-date=7. 4. 2016 |language= slovenski}}</ref> || {{ZD|SLO}} [[Rok Urbanc]] <br/> {{ZD|SLO}} [[Jaka Rus]] || [[Nordijski centar Planica#Napuštene skakaonice|Planica HS 45]] || {{ZD|SLO}} [[Planica]] || align=center|35 |} == Skijaški letovi == Skijaški skokovi potječu iz Norveške, ali domovina skijaških letova jeste Slovenija, u kojoj je 1930-ih [[Stanko Bloudek]] konstruirao prvu letaonicu na svijetu, koja je po njemu nazvana [[Bloudekova velikanka]]. Kasnije je konstruktorsku tradiciju nastavio [[Janez Gorišek]], [[građevinarstvo|građevinski]] [[inženjer]], sportist i entuzijastični sportski promotor, koji je 1969. konstruirao novu letaonicu na Planici, kao i još nekoliko letaonica i skakaonica širom svijeta. Godine 1936. FIS je počeo regulirati izgradnju skakaonica i odredio međunarodne standarde. U to vrijeme bilo je zabranjeno graditi skakaonice na kojima su bilo mogući skokovi duži od 80&nbsp;m. Ipak, sagrađena je spomenuta letaonica na Planici (Bloudekova), ali proteklo je nekoliko godina dok FIS nije odobrio održavanje takmičenja na njoj. Letovi su ekstremna vrsta skijaških skokova. Iste su forme kao i skokovi, samo što se takmičenja održavaju na velikim skakaonicama, tj. letaonicama, na kojima je [[kritična tačka]] najmanje 185&nbsp;m. Kod letova je naglasak više na sposobnosti jedrenja [[zrak]]om nego na samim skakačkim sposobnostima. Trenutno ima pet takvih skakaonica u svijetu: [[Vikersundbakken]] u [[Vikersund]]u ([[Norveška]]), [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] u [[Oberstdorf]]u ([[Njemačka]]), [[Kulm (letaonica)|Kulm]] u [[Tauplitz]]u/[[Bad Mitterndorf]]u ([[Austrija]]), [[Letalnica]] u [[Planica|Planici]] ([[Slovenija]]) i [[Čerťák]] u [[Harrachov]]u ([[Češka]]). Šesta letaonica, [[Copper Peak]] u [[Michigan]]u ([[SAD]]), trenutno se ne koristi jer ne odgovara [[FIS]]-ovim standardima, iako postoje planovi za rekonstrukciju. Također postoje planovi za izgradnju još letaonica, čak i za dvoransku u finskom mjestu [[Ylitornio]].<ref>{{cite web |url= http://www.skisprungschanzen.com/EN/Ski+Jumps/FIN-Finland/LL-Lapland/Ylitornio/0288/ |title= Projekt skakaonice u Ylitorniju |publisher=skisprungschanzen.com|language= engleski}}</ref> Na ovim skakaonicama postižu se najveće dužine i na svakoj je moguće preći 200&nbsp;m. Trenutni svjetski rekord iznosi 254,5&nbsp;m, a postavio ga je [[Slovenci|Slovenac]] [[Domen Prevc]] na [[Letalnica|Letalnici]] 2025. Od [[SP u ski-letovima 1972.|1972]]. svake druge godine održava se [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]], s tim da je bilo prebačeno iz parnih u neparne godine, pa je opet vraćeno na parne. Takmičenje se odvija u dva dana, odnosno četiri serije, čiji se rezultati sabiru. Na [[SP u ski-letovima 1992.|SP 1992]], [[SP u ski-letovima 1994.|1994]], [[SP u ski-letovima 1996.|1996.]] i [[SP u ski-letovima 1998.|1998.]] pojedinačne dnevne pobjede (nakon dvije serije) također su se računale i kao pobjede u Svjetskom kupu. Većina najboljih takmičara u "običnim" ski-skokovima često su među najboljima i u letovima. Ipak, neki skakači, kao što su Austrijanac [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]], [[Johan Remen Evensen]] ili [[Slovenci|Slovenac]] [[Robert Kranjec]], smatraju se specijalistima za letove. === Spisak letaonica === {| class="wikitable sortable" !Ime !Lokacija !Otvorena !K-tačka !Veličina !Rekord |- |{{ZD|SLO}} [[Letalnica]] |[[Planica]] |align=center |1969. |K-200 |HS 240 |254,5&nbsp;m {{WR}} |- |{{ZD|NOR}} [[Vikersundbakken]] |[[Vikersund]] |align=center |1936. |K-200 |HS 240 |253,5&nbsp;m |- |{{ZD|AUT}} [[Kulm (letaonica)|Kulm]] |[[Tauplitz]] |align=center |1950. |K-200 |HS 225 |247,5&nbsp;m |- |{{ZD|NJE}} [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] |[[Oberstdorf]] |align=center |1950. |K-200 |HS 225 |242,5&nbsp;m |- |{{ZD|ČEŠ}} [[Čerťák]] |[[Harrachov]] |align=center |1979. |K-185 |HS 205 |214,5&nbsp;m |- |{{ZD|SAD}} [[Copper Peak]] |[[Ironwood (Michigan)|Ironwood]] |align=center |1970. |K-170 |HS 180 |158&nbsp;m |} === Skijaški letovi i [[padobranstvo]] === Skijaši-letači oslanjaju se na iste aerodinamičke položaje tijela kao i padobranci (tzv. ''tracking''<ref>Zauzimanje položaja tijela koji padobrancu omogućava da se pomjera horizontalno tokom [[slobodni pad|slobodnog pada]].</ref> i delta-formacije). Budući da su se [[tehnologija]] opreme i tehnike leta poboljšale tokom 1970-ih, izgleda da su oba sporta razvila ove aerodinamički stabilne položaje tijela. U zavisnosti od opreme koja se koristi, odnos "klizanja" po [[zrak]]u za ''tracking'' i delta-položaj u oba sporta može biti do 2:1, što znači da skijaš-letač ili padobranac za svaki metar visine koji izgube mogu dobiti 2&nbsp;m horizontalne putanje. Općenito, padobranci "lete" zrakom dvostruko brže od ski-letača. Učesnici u oba sporta sebe nazivaju "skakačima". === Broj službenih letova preko 200&nbsp;m === * {{small|Do 25. 3. 2018.}} {| class="wikitable" !Plasman !Skakač !# |- style="background:#E6E6FA" |align=center|'''1.''' |{{ZD|SLO}} '''[[Robert Kranjec]]''' |align=right|'''206''' |- style="background:#E6E6FA" |align=center|2. |{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] |align=right|166 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|3. |{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |align=right|147 |- |align=center rowspan=2|4. |{{ZD|AUT}} [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]] |align=right|138 |- |- style="background:#E6E6FA" |{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |align=right|138 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|6. |{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |align=right|132 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|7. |{{ZD|JAP}} [[Noriaki Kasai]] |align=right|126 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|8. |{{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]] |align=right|119 |- |align=center|9. |{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |align=right|112 |- style="background:#E6E6FA" |align=center|10. |{{ZD|NJE}} [[Richard Freitag]] |align=right|110 |} * aktivni skakači obojeni su [[ljubičasta|ljubičasto]] == Savršeni skokovi == "Savršen skok" jest slučaj kad skakač dobije maksimalnu ocjenu za stil (20) od svih pet sudija. Dosad je to pošlo za rukom desetorici skakača: {| cellpadding="3" cellspacing="0" border="1" style="background:#f7f8ff; font-size:95%; border:gray solid 1px; border-collapse:collapse;" |- style="background:#ccc; text-align:center;" ! width="30"| Br. ! width="100"| Datum ! width="200"| Skakač ! width="20"| Plasman ! width="260"| Skakaonica ! width="30"| Veličina ! width="200"| Mjesto ! width="60"| Serija ! width="290"| Takmičenje ! width="55"| Dužina (m) ! width="30"| Video |- | align="center" | 1. | 7. 3. 1976. | {{ZD|AUT}} [[Toni Innauer]] | align="center" | 1. | [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] K-175 | align="center" |L | {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] | align="center" | – | KOP Međunarodna sedmica ski-letova | align="center" |176 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=N4O6sR1ic2I] |- | align="center" | 2. | 24. 1. 1998. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 2. | [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] K-185 | align="center" |L | {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|Svjetski kup]] / [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1998.|SP u letovima]] | align="center" |187,5 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=2tJ7WTZsj2M] |- | align="center" | 3. | 25. 1. 1998. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 1. | [[Skakaonica "Heini Klopfer"|"Heini Klopfer"]] K-185 | align="center" |L | {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|Svjetski kup]] / [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1998.|SP u letovima]] | align="center" |205,5 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=2tJ7WTZsj2M] |- | align="center" | 4. | 15. 2. 1998. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 1. | [[Hakuba (skakaonica)|Hakuba]] K-120 | align="center" |V | {{ZD|JAP}} [[Nagano]] | align="center" |druga | [[Skijaški skokovi na ZOI 1998.|Olimpijske igre]] | align="center" |132,5 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=xe410PG-xBM] |- | align="center" | 5. | 17. 1. 1999. | {{ZD|JAP}} [[Kazuyoshi Funaki]] | align="center" | 2. | [[Wielka Krokiew]] K-116 | align="center" |V | {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|Svjetski kup]] | align="center" |119 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=n-7AKfxT8XU] |- | align="center" | 6. | 8. 2. 2003. | {{ZD|NJE}} [[Sven Hannawald]] | align="center" | 1. | [[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] K-130 | align="center" |V | {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|Svjetski kup]] | align="center" |142 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=cBvX5xSxJ9k] |- | align="center" | 7. | 8. 2. 2003. | {{ZD|JAP}} [[Hideharu Miyahira]] | align="center" | 6. | [[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] K-130 | align="center" |V | {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|Svjetski kup]] | align="center" |135,5 | |- | align="center" | 8. | 6. 1. 2009. | {{ZD|AUT}} [[Wolfgang Loitzl]] | align="center" | 1. | [[Skakaonica "Paul Ausserleitner"|"Paul Ausserleitner"]] HS 140 <small>(noćni)</small> | align="center" |V | {{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]] | align="center" |prva | [[Turneja 4 skakaonice 2008/2009.|Novogodišnja turneja]] | align="center" |142,5 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=fc238ZLMjoU] |- | align="center" | 9. | 20. 3. 2015. | {{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] | align="center" | 1. | [[Letalnica]] HS 225 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|Svjetski kup]] | align="center" |233 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=Zqu0K14FGQE] |- | align="center" | 10. | 22. 3. 2015. | {{ZD|SLO}} [[Jurij Tepeš]] | align="center" | 1. | [[Letalnica]] HS 225 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|Svjetski kup]] | align="center" |244 | align="center" |[https://www.youtube.com/watch?v=I6cIwNMceJw] |- | align="center" | 11. | 28. 3. 2025. | {{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]] | align="center" | 4. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|Svjetski kup]] | align="center" |233,5 | align="center" | [https://www.eurosport.de/skispringen/planica/2024-2025/skifliegen-in-planica-funfmal-200-daniel-tschofenig-fliegt-mit-perfekter-wertung-zum-gesamtweltcupsieg_vid2347314/video.shtml] |- | align="center" | 12. | 29. 3. 2026. | {{ZD|NJE}} [[Andreas Wellinger]] | align="center" | 11. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|Svjetski kup]] | align="center" |238,5 | align="center" | [https://www.youtube.com/watch?v=eDzoZ5w6Cf0] |- | align="center" | 13. | 29. 3. 2026. | {{ZD|NOR}} [[Marius Lindvik]] | align="center" | 1. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |prva | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|Svjetski kup]] | align="center" |238,5 | align="center" | |- | align="center" | 14. | 29. 3. 2026. | {{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]] | align="center" | 4. | [[Letalnica]] HS 240 | align="center" |L | {{ZD|SLO}} [[Planica]] | align="center" |druga | [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|Svjetski kup]] | align="center" |238 | align="center" | |} Hannawaldu i Loitzlu za njihov drugi skok tog dana sudije su dodijelile po još četiri 20-ice (+ dodatnih 19,5), tako da su dobili devet 20-ica u okviru jednog takmičenja. Ostali poznati skakači mogu se naći na sljedećim spiskovima: * [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u skijaškim skokovima|Osvajači Svjetskog kupa]] * [[Spisak osvajača olimpijskih medalja u skijaškim skokovima|Osvajači olimpijskih medalja]] * [[Spisak osvajača medalja u skijaškim skokovima na svjetskim prvenstvima|Osvajači medalja na svjetskim prvenstvima]] * [[Spisak pobjednika Turneje 4 skakaonice|Pobjednici Turneje 4 skakaonice]] == Najpoznatiji skakači == kako bi bili uvršteni na ovaj spisak, muškarci moraju imati ili najmanje 20 pobjeda u Svjetskom kupu, 400 nastupa u Svjetskom kupu ili tri olimpijske medalje.<ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=M&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having more than one victory – World Cup (male)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085436/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=M&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=M&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having at least one podium – Olympic Winter Games (male)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085201/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=M&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref> Žene moraju imati najmanje deset pobjeda u Svjetskom kupu ili jednu olimpijsku medalju.<ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=L&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having at least one victory – World Cup (female)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085433/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=2&gender=L&category=WC&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=L&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|title=Competitors having at least one podium – Olympic Winter Games (female)|publisher=FIS|access-date=14. 3. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170315085551/https://data.fis-ski.com/global-links/statistics/competitors-having-more-than-one-podium.html?place=&season=ALL&sector=JP&nbr=4&gender=L&category=OWG&positions=1&nation=&discipline=ALL&Submit=SEARCH|archive-date=15. 3. 2017}}</ref> {{col-begin}} {{col-break}} ;Muškarci * {{flagicon|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] * {{flagicon|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Goldberger]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Felder]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Kofler]] * {{flagicon|AUT}} [[Andreas Widhölzl]] * {{flagicon|AUT}} [[Martin Höllwarth]] * {{flagicon|AUT}} [[Heinz Kuttin]] * {{flagicon|FIN}} [[Matti Nykänen]] * {{flagicon|FIN}} [[Toni Nieminen]] * {{flagicon|FIN}} [[Jari Puikkonen]] * {{flagicon|FIN}} [[Janne Ahonen]] * {{flagicon|FIN}} [[Matti Hautamäki]] * {{flagicon|JPN}} [[Kazuyoshi Funaki]] * {{flagicon|JPN}} [[Masahiko Harada]] * {{flagicon|JPN}} [[Noriaki Kasai]] * {{flagicon|NOR}} [[Lars Bystøl]] * {{flagicon|NOR}} [[Birger Ruud]] * {{flagicon|NOR}} [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] * {{flagicon|GER}} [[Sven Hannawald]] * {{flagicon|GER}} [[Dieter Thoma]] * {{flagicon|GER}} [[Jens Weißflog]] * {{flagicon|GER}} [[Severin Freund]] * {{flagicon|GER}} [[Martin Schmitt]] * {{flagicon|GER}} [[Andreas Wellinger]] * {{flagicon|POL}} [[Kamil Stoch]] * {{flagicon|POL}} [[Adam Małysz]] * {{flagicon|SLO}} [[Peter Prevc]] * {{flagicon|SUI}} [[Simon Ammann]] {{col-break}} [[Datoteka:FIS Ski Jumping World Cup 2014 - Engelberg - 20141220 - Gregor Schlierenzauer 2.jpg|mini|200px|[[Gregor Schlierenzauer]] ima najviše pobjeda u Svjetskom kupu (53)]] [[Datoteka:Carina Vogt 2013.JPG|mini|200px|[[Carina Vogt]] prva je olimpijska pobjednica u skijaškim skokovima (2014)]] ;Žene * {{flagicon|AUT}} [[Daniela Iraschko-Stolz]] * {{flagicon|FRA}} [[Coline Mattel]] * {{flagicon|JPN}} [[Sara Takanashi]] * {{flagicon|NOR}} [[Maren Lundby]] * {{flagicon|GER}} [[Carina Vogt]] * {{flagicon|GER}} [[Katharina Althaus]] * {{flagicon|USA}} [[Sarah Hendrickson]] {{col-end}} ;Neuspješni * {{ZD|JUG}} {{ZD|SLO}} [[Vinko Bogataj]] – najpoznatiji kao "Čovjek agonije poraza" zbog česte upotrebe snimka njegovog spektakularnog pada u uvodnoj špici emisije ''[[ABC's Wide World of Sports]]'' * {{ZD|UK}} [[Eddie Edwards]] – miljenik publike na [[ZOI 1988.|ZOI 1988]], ali i općenito, zbog svog [[humor]]ističkog pristupa takmičenjima == Važna odredišta == [[Datoteka:Planica.jpg|mini|desno|225px|[[Letalnica]] u [[Planica|Planici]]]] {{col-begin|width=70%}} {{col-break}} ;[[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetski kup]] * {{ZD|AUT}} [[Tauplitz]] * {{ZD|AUT}} [[Villach (grad)|Villach]] * {{ZD|ČEŠ}} [[Harrachov]] * {{ZD|ČEŠ}} [[Liberec]] * {{ZD|FIN}} [[Kuopio]] * {{ZD|FIN}} [[Kuusamo]] * {{ZD|FIN}} [[Lahti]] * {{ZD|ITA}} [[Pragelato]] * {{ZD|ITA}} [[Predazzo]] * {{ZD|JAP}} [[Sapporo]] * {{ZD|NJE}} [[Klingenthal]] * {{ZD|NJE}} [[Titisee-Neustadt]] * {{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] * {{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] * {{ZD|POLJ}} [[Zakopane]] * {{ZD|SLO}} [[Planica]] * {{ZD|ŠVI}} [[Engelberg]] {{col-break}} ;[[Turneja 4 skakaonice]] * {{ZD|NJE}} [[Oberstdorf]] * {{ZD|NJE}} [[Garmisch-Partenkirchen]] * {{ZD|AUT}} [[Innsbruck]] * {{ZD|AUT}} [[Bischofshofen]] ;[[Raw Air]] * {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] * {{ZD|NOR}} [[Oslo]] * {{ZD|NOR}} [[Trondheim]] * {{ZD|NOR}} [[Vikersund]] {{col-end}} == Nacionalni rekordi == {| class="wikitable" |- | style="background:#efefef;" align=center| '''Rang''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Država''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Rekorder''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Dužina (m)''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Lokacija''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Godina''' | style="background:#efefef;" align=center | '''Izvor''' |- | 1. | {{ZID|Slovenija}} | [[Domen Prevc]] | 254,5 | [[Planica]] | 2025. |<ref>{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/smucarski-poleti-zakljucek-svetovnega-pokala-planica-posamicna-tekma-1-658970 |title= Domen Prevc dosegel nov svetovni rekord, zmaga Lanišku! |work= Siol |date= 30. 3. 2025 |access-date= 30. 3. 2025 |language=sl}}</ref> |- | 2. | {{ZID|Austrija}} | [[Stefan Kraft]] | 253,5 | [[Vikersund]] | 2017. |<ref>{{cite web | url = http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16009,Sobota_w_Vikersund_Dwa_rekordy_swiata_trzy_rekordy_krajow_czternastu_skoczkow_z_zyciowkami | title = Sobota w Vikersund: Dwa rekordy świata, trzy rekordy krajów, czternastu skoczków z życiówkami | author = Andrzej Mysiak | date= 19. 3. 2017 | website = skokinarciarskie.pl | access-date=21. 3. 2017 |language=pl}}</ref> |- | rowspan=2|3. | {{ZID|Norveška}} | [[Robert Johansson (ski-skakač)|Robert Johansson]] | rowspan=2|252 | Vikersund | 2017. |<ref>{{cite web |url= https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16009,Sobota_w_Vikersund_Dwa_rekordy_swiata_trzy_rekordy_krajow_czternastu_skoczkow_z_zyciowkami |title= Sobota w Vikersund: Dwa rekordy świata, trzy rekordy krajów, czternastu skoczków z życiówkami |author= Andrzej Mysiak |website= skokinarciarskie.pl |date=19. 3. 2017 |access-date=12. 4. 2019 |language=pl}}</ref> |- | {{ZID|Japan}} | [[Ryōyū Kobayashi]] | Planica | 2019. |<ref name=pla19n>{{cite web | url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17843,PS_Planica_Kobayashi_stawia_kropke_nad_i_Zyla_czwarty | title = PŚ Planica: Kobayashi stawia kropkę nad i, Żyła czwarty | author = Andrzej Mysiak | date=24. 3. 2019 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 24. 3. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 4. | {{ZID|Poljska}} | [[Kamil Stoch]] | 251,5 | Planica | 2017. |<ref name="DE + PL"/><ref>{{cite web | url = http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16898,Sobota_w_Planicy_Piec_rekordow_zyciowych_drugi_najdalszy_skok_Stocha | title = Sobota w Planicy: Pięć rekordów życiowych, drugi najdalszy skok Stocha | author = Andrzej Mysiak | date=24. 3. 2018 | website = skokinarciarskie.pl | access-date=24. 3. 2018 |language=pl}}</ref> |- | 5. | {{ZID|Njemačka}} | [[Markus Eisenbichler]] | 248 | Planica | 2017 / 2019. | <ref name="DE + PL">{{cite web |url= https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/16043,Sobota_w_Planicy_Byl_rekord_czy_nie |title= Sobota w Planicy: Był rekord czy nie? |author=Andrzej Mysiak| date=25. 3. 2017 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 12. 4. 2019 |language=pl}}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17817,Czwartek_w_Planicy_Rekordy_zyciowe_rekordy_krajow_i_zwiazane_z_nimi_niejasnosci | title = Czwartek w Planicy: Rekordy życiowe, rekordy krajów i związane z nimi niejasności | author = Andrzej Mysiak | date= 21. 3. 2019 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 22. 3. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 6. | {{ZID|SAD}} | [[Kevin Bickner]] | 244,5 | Vikersund | 2017. |<ref>{{Cite web |url= http://www.skijumping.pl/wiadomosci/23105/Raw-Air-w-Vikersund-Seria-probna-dla-Tepesa/ |title= Raw Air w Vikersund: Seria próbna dla Tepesa |author= Adam Buholz |website= skijumping.pl |date= 19. 3. 2017 | access-date=19. 3. 2017 |language=pl}}</ref> |- | 7. | {{ZID|Finska}} | [[Janne Happonen]] | 240 | Vikersund | 2011. |<ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/8918,PS_Vikersund_Zwyciestwo_Schlierenzauera_Morgenstern_z_Pucharem_Swiata_Malysz_z_rekordem_Polski |title= PŚ Vikersund: Zwycięstwo Schlierenzauera, Morgenstern z Pucharem Świata, Małysz z rekordem Polski |author= Andrzej Mysiak |date= 13. 2. 2011 |website= skokinarciarskie.pl |access-date= 6. 4. 2012 |language=pl}}</ref> |- | 8. | {{ZID|Švicarska}} | [[Simon Ammann]] | 239,5 | Planica | 2017. | <ref name=pla19p>{{cite web | url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17826,Piatek_w_Planicy_Rekord_Estonii_szesc_nowych_zyciowek_i_dwie_cofniete | title = Piątek w Planicy: Rekord Estonii, sześć nowych życiówek i... dwie cofnięte | author = Andrzej Mysiak | date= 22. 3. 2019 | website = skokinarciarskie.pl | access-date= 12. 4. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 9. | {{ZID|Rusija}} | [[Jevgenij Klimov]] | 237 | Planica | 2020. |<ref>{{cite web |url= https://www.skijumping.pl/wiadomosci/28849/mswl-w-planicy-geiger-liderem-na-polmetku-trzech-polakow-w-dziesiatce/ |title= MŚwL w Planicy: Geiger liderem na półmetku, trzech Polaków w dziesiątce |author= Adam Bucholz |date= 11. 12. 2020 |website= skijumping.pl |access-date= 11. 12. 2020 |language=pl}}</ref> |- | 10. | {{ZID|Češka}} | [[Antonín Hájek (ski-skakač)|Antonín Hájek]] | 236 | Planica | 2010. |<ref>{{cite web|url= http://medias1.fis-ski.com/pdf/2010/JP/3054/2010JP3054RL.pdf|title=FIS Ski Flying World Championships 2010 – Planica (SLO) – Flying Hill Individual - Official Results Final Round |date= 20. 3. 2010 |publisher= FIS |access-date= 8. 4. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100330235817/http://www.fis-ski.com/pdf/2010/JP/3054/2010JP3054RL.pdf |archive-date= 30. 3. 2010 |language=en}}</ref> |- | 11. | {{ZID|Italija}} | [[Alex Insam]] | 234 | Planica | 2025. | <ref name="rek270325">{{cite web |url= https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/22207,Czwartek_w_Planicy_Trzynastu_z_zyciowkami_trzech_z_rekordami_krajow |title= Czwartek w Planicy: Trzynastu z życiówkami, trzech z rekordami krajów |author= Andrzej Mysiak |date= 27. 3. 2025 |website= skokinarciarskie.pl |access-date= 27. 3. 2025 |language=pl}}</ref> |- | 12. | {{ZID|Francuska}} | [[Vincent Descombes Sevoie]] | 230,5 | Vikersund | 2016. |<ref>{{cite web | url = http://www.skijumping.pl/news.php?pokaz_news=21035 | title = PŚ w Vikersund: Peter Prevc zwycięzcą festiwalu dalekich lotów | author = Adam Bucholz | date=14. 2. 2016 | website = skijumping.pl | access-date= 14. 2. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160404072504/http://www.skijumping.pl/news.php?pokaz_news=21035 | archive-date= 4. 4. 2016 |language=pl}}</ref> |- | 13. | {{ZID|Ukrajina}} | [[Jevhen Marusjak]] | 228,5 | Planica | 2024. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/35130/ps-w-planicy-r-kobayashi-wygrywa-kwalifikacje-zyla-drugi/ |title= PŚ w Planicy: R. Kobayashi wygrywa kwalifikacje, Żyła drugi! |author = Adam Bucholz |date = 21. 3. 2024 |website = skijumping.pl |access-date = 11. 4. 2024 |language=pl}}</ref> |- | 14. | {{ZID|Estonija}} | [[Artti Aigro]] | 228 | Planica | 2019. |<ref name=pla19p/> |- | 15. | {{ZID|Kanada}} | [[Mackenzie Boyd-Clowes]] | 224&nbsp;m | Planica | 2016. |<ref name=pla16>{{cite web | url = http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/15036,PS_Planica_Peter_Prevc_deklasuje_na_treningu | title = PŚ Planica: Peter Prevc deklasuje na treningu | author= Paweł Stawowczyk | date= 17. 3. 2016 | website = skijumping.pl | access-date= 17. 3. 2016 |language=pl}}</ref> |- | 16. | {{ZID|Bugarska}} | [[Vladimir Zografski]] | 215 | [[Oberstdorf]] | 2025. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/36273/ps-w-oberstdorfie-forfang-lanisek-i-hayboeck-najlepsi-na-treningu/ |title = PŚ w Oberstdorfie: Forfang, Lanisek i Hayboeck najlepsi na treningu |author = Adam Bucholz |date = 24. 1. 2025 |website = skijumping.pl |access-date = 27. 3. 2025 |language=pl}}</ref> |- | 17. | {{ZID|Turska}} | [[Muhammed Ali Bedir]] | 212,5 m | [[Tauplitz]] | 2023. |<ref>{{cite web |url = https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/20661,Piatek_na_Kulm_Kilkanascie_rekordow_zyciowych_dwa_rekordy_krajow |title = Piątek na Kulm: Kilkanaście rekordów życiowych, dwa rekordy krajów |author = Andrzej Mysiak |date = 27. 1. 2023 |website = skokinarciarskie.pl |access-date = 29. 1. 2023 |language=pl}}</ref> |- | rowspan=2|18. | {{ZID|Švedska}} | [[Isak Grimholm]] | rowspan=2|207,5 | Planica | 2007. |<ref>{{cite web|url=http://medias1.fis-ski.com/pdf/2007/JP/3128/2007JP3128RLT.pdf |title= FIS World Cup Ski Jumping, 30th World Cup Competition Planica (SLO), Flying Hill Individual, Results – Training |publisher=FIS |access-date= 8. 4. 2012 |language=en}}</ref> |- | {{ZID|Južna Koreja}} | [[Choi Heung-Chul]] | Planica | 2008. |<ref>{{cite web|url=http://medias1.fis-ski.com/pdf/2008/JP/3011/2008JP3011RTRIA.pdf|title="e.on Ruhrgas" FIS World Cup Ski Jumping – 30th World Cup Competition – Planica (SLO) – Flying Hill Individual – Results Trial Round|date=14. 3. 2008|publisher=FIS|access-date=8. 4. 2012|language=en}}</ref> |- | 19. | {{ZID|Slovačka}} | [[Hektor Kapustík]] | 202 | Planica | 2025. |<ref name="rek270325"/> |- | 20. | {{ZID|Kazahstan}} | [[Sergej Tkačenko (ski-skakač)|Sergej Tkačenko]] | 199,5 | Planica | 2019. |<ref>{{cite web|url=https://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/17778,PS_Vikersund_Kobayashi_przed_Kraftem_w_kwalifikacjach_Kubacki_szosty |title= PŚ Vikersund: Kobayashi przed Kraftem w kwalifikacjach, Kubacki szósty | author = Andrzej Mysiak |website = skokinarciarskie.pl |date=15. 3. 2019 |access-date=12. 4. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 21. | {{ZID|Bjelorusija}} | [[Pjotr Čadajev (ski-skakač)|Pjotr Čadajev]] | 197,5 | [[Kulm (letaonica)|Kulm]] | 2006. |<ref name="BLR+SVK">{{cite web |url = http://medias1.fis-ski.com/pdf/2006/JP/3008/2006JP3008RLT.pdf |title = FIS Ski-Flying World Championships 2006 Tauplitz / Bad Mitterndorf (AUT) Flying Hill Individual Results Training |date = 12. 1. 2006 |publisher = FIS |language=en |access-date = 8. 4. 2012}}</ref> |- | 22. | {{ZID|Nizozemska}} | [[Boy van Baarle]] | 197 | Tauplitz | 2005. |<ref>{{cite web |url = https://www.youtube.com/watch?v=maPvivKbTY0 |title = Boy van Baarle 197m Personal Best |publisher = [[YouTube]] |language= en |access-date = 10. 2. 2018}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.skispringers.nl/Historie/Nederlandse%20geschiedenis.htm |title = Geschiedenis van het skispringen in Nederland Deel 1: Skispringen, schansspringen en de noordse combinatie in Nederland |website = skispringers.nl |language=nl |archive-url = https://web.archive.org/web/20100726121810/http://www.skispringers.nl/Historie/Nederlandse%20geschiedenis.htm |archive-date = 26. 7. 2010 |access-date = 10. 2. 2018}}</ref> |- | 23. | {{ZID|Grčka}} | [[Nico Polychronidis]] | 186 | [[Oberstdorf]] | 2013. |<ref name="Bibliografia"/><ref name=Grecja>{{cite web | url = http://nicesport.pl/sportyzimowe/142636/ps-w-oberstdorfie-treningi-dla-schlierenzauera-i-freitaga-nowy-rekord-grecji | title = PŚ w Oberstdorfie: Treningi dla Schlierenzauera i Freitaga, nowy rekord Grecji | author = Dominika Babiarczyk | date = 15. 2. 2013 | website = nicesport.pl | access-date = 28. 5. 2013 | archive-date = 4. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304095609/http://nicesport.pl/sportyzimowe/142636/ps-w-oberstdorfie-treningi-dla-schlierenzauera-i-freitaga-nowy-rekord-grecji | url-status = dead |language=pl}}</ref> |- | 24. | {{ZID|Rumunija}} | [[Daniel Cacina]] | 169,5 | Planica | 2025. ||<ref name="rek270325"/> |- | 25. | {{ZID|Kina}} | [[Zhao Jiawen]] | 144 | [[Kuusamo]] | 2023. |<ref>{{cite web |url = https://stylowoztelemarkiem.pl/puchar-kontynentalny-w-ruce-seidl-triumfuje-jiawen-zhao-w-najlepszej-dziesiatce/ |title = Puchar Kontynentalny w Ruce: Seidl triumfuje, Jiawen Zhao w najlepszej dziesiątce! |author = Martyna Okrzesik |date = 17. 12. 2023 |work = Stylowo z Telemarkiem |access-date= 19. 12. 2023 |language=pl}}</ref> |- | 26. | {{ZID|Gruzija}} | [[Koba Cakadze]] | 142 | Vikersund | 1967. |<ref>{{cite journal|title=Skifliegen: Zwei Weltrekorde|journal=[[Arbeiter-Zeitung]]|year=1967|pages=10|url=http://www.arbeiter-zeitung.at/cgi-bin/archiv/flash.pl?year=1967&month=2&day=11&page=12&html=1|access-date=12. 2. 2013|archive-date=12. 12. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20191212114355/http://www.arbeiter-zeitung.at/cgi-bin/archiv/flash.pl?year=1967&month=2&day=11&page=12&html=1|url-status=dead |language=de}}</ref> |- | 27. | {{ZID|Španija}} | [[Bernat Sola]] | 141 | Kulm | 1986. |<ref name="Bibliografia">{{cite web |url= http://www.skokinarciarskie.pl/rekordy-i-statystyki-lotow-narciarskich |title= Rekordy i statystyki: Loty narciarskie |website= skokinarciarskie.pl |access-date= 7. 4. 2012 |language=pl}}</ref><ref name="Egzotyka">{{cite web |url = http://www.skijumping.pl/wiadomosci/10604/Egzotyczne-skoki-narciarskie/ |title = Egzotyczne skoki narciarskie |author = Adrian Dworakowski |date = 19. 6. 2009 |website = skijumping.pl | access-date= 7. 4. 2012 |language=pl}}</ref> |- | 28. | {{ZID|Mađarska}} | [[Gábor Gellér]] | 139 | [[Harrachov]] | 1980. |<ref name="Egzotyka"/> |- | 29. | {{ZID|Danska}} | [[Andreas Bjelke Nygaard]] | 137 | [[Lillehammer]] | 2000-ite |<ref>{{cite web|url=http://politiken.dk/sport/ECE102748/dansk-skihopper-opgiver-karrieren/|title=Dansk skihopper opgiver karrieren|author=Rasmus Bech|date=29. 12. 2004|website=politiken.dk|access-date=8. 4. 2012 |language=da}}</ref> |- | 30. | {{ZID|Velika Britanija}} | [[Sam Bolton]] | 134,5 | [[Skakaonice Whistler|Whistler]] | 2019. |<ref>{{cite web | url = https://www.usanordic.org/wp-content/uploads/2019/03/Mar17LHmen.pdf | title = NorAm Whistler 17.03.2019 Ski Jumping Canada Whistler Ski Jumping Results | website = usanordic.org | access-date=18. 3. 2019}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.skijumping.pl/wiadomosci/20237/Brytyjczycy-wystartuja-w-mistrzostwach-swiata-juniorow/ |title = Brytyjczycy wystartują w mistrzostwach świata juniorów? |author = Paweł Borkowski |date = 29. 10. 2015 |website = skijumping.pl |access-date= 4. 11. 2015 |language=pl}}</ref> |- | 31. | {{ZID|Latvija}} | [[Markuss Vinogradovs]] | 130 | [[Trondheim]] | 2020/21. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/29824/rekordzista-lotwy-niemal-pewny-wystepu-w-pekinie/ |title= Rekordzista Łotwy niemal pewny występu w Pekinie |author = Adrian Dworakowski |date = 24. 4. 2021 |website = skijumping.pl |access-date = 25. 4. 2021 |language=pl}}</ref> |- | 32. | {{ZID|Island}} | [[Anton Øyvindsson]] | 127 | [[Zakopane]] | 2021. |<ref>{{Cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/30380/na-wielkiej-krokwi-padl-rekord-islandii/ |title = Na Wielkiej Krokwi padł rekord Islandii |author = Adrian Dworakowski |date = 23. 9. 2021 |website = skijumping.pl |access-date = 23. 9. 2021 |language=pl}}</ref> |- | 33. | {{ZID|Kirgistan}} | [[Dmitrij Čvikov]] | 124 | [[Innsbruck]] | 2002. |<ref>{{cite web|title=Results Training 1 Innsbruck, THU 3 JAN 2002|url=http://www.fis-ski.com/pdf/2002/JP/3156/3156RLT.pdf|publisher=FIS |access-date=12. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20030514132714/http://www.fis-ski.com/pdf/2002/JP/3156/3156RLT.pdf|archive-date=14. 5. 2003|language=en}}</ref> |- | 34. | {{ZID|Hrvatska}} | [[Josip Šporer]] | 102 | Planica | 1940-e |<ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/aktualnosci/3892,Skoki_w_Chorwacji_-_reaktywacja|title=Skoki w Chorwacji – reaktywacja |author1= Magdalena Kobus |author2= Paweł Stawowczyk |date=1. 3. 2006|website=skokinarciarskie.pl|access-date=7. 4. 2012 |language=pl}}</ref> |- | 35. | {{ZID|Tajland}} | [[Korawik Saendee]] | 100 | [[Lahti]] | 2024. |<ref>{{cite web |url = https://www.instagram.com/korawik_saendee/ |title= Profil Korawika Saendeea |publisher= [[Instagram]] |access-date = 11. 11. 2024}}</ref> |- | 36. | {{ZID|Uganda}} | [[Dunstan Odeke]] | 87 | [[Norveška]] | 1990-e |<ref>{{cite web |url = https://sport.tvp.pl/51431371/skoki-narciarskie-w-afryce-rekordzista-trenowal-z-mikeska-skakal-na-duzej-skoczni-w-lillehammer |title = Rekordzista Afryki w skokach: gdybym zaczął wcześniej, mógłbym skakać w PŚ |author = Mateusz Leleń |date = 12. 12. 2020 |website = sport.tvp.pl |access-date = 12. 12. 2020 |language=pl}}</ref> |- | 37. | {{ZID|Litvanija}} | [[Zbigniew Kiwert]] | 86 | [[Nižnji Novgorod]] | 1960. |<ref>{{cite web|title=Ptaki w locie naśladując|url=http://www.tygodnik.lt/200605/sport1.html|website=tygodnik.lt|access-date=12. 2. 2013|author=Henryk Mażul|date=1. 5. 2006|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203011347/http://www.tygodnik.lt/200605/sport1.html|url-status=dead |language=pl}}</ref> |- | 38. | {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | Jovan Radovanović | 69,5 | [[Travnik]] | 1984. |<ref>{{cite web |url = https://www.aa.com.tr/ba/sport/jovan-radovanovi%C4%87-jedan-od-orli%C4%87a-s-vla%C5%A1i%C4%87a-u%C4%8De%C5%A1%C4%87e-na-olimpijadi-treba-do%C5%BEivjeti-/999626 |title = Jovan Radovanović, jedan od "orlića s Vlašića": Učešće na Olimpijadi treba doživjeti |publisher = [[Agencija Anadolija]] |access-date = 11. 4. 2024}}</ref><ref>{{cite web |url = https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/2/3/vlasicki-orlici-mala-ali-znacajna-uloga-na-olimpijskim-igrama-u-sarajevu |title= Vlašićki orlići – mala, ali značajna uloga na Olimpijskim igrama u Sarajevu |publisher = [[Al Jazeera Balkans]] |access-date = 11. 4. 2024}}</ref><ref>{{cite web |url = https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/orao-s-vlasica-pripremao-skakaonicu-za-nikenena/445822 |title= "Orao s Vlašića" pripremao skakaonicu za Nikenena |work= Glas Srpske |access-date = 11. 4. 2024}}</ref> |- | 39. | {{ZID|Srbija}} | [[Nikola Stevanović]] | 65 | Planica | 2019. |<ref>{{cite web |url = https://www.kurir.rs/sport/ostali-sportovi/3347775/srpski-ski-skakac-sve-bolji-nikola-stevanovic-osvojio-22-mesto |title = SRPSKI SKI-SKAKAČ SVE BOLJI: Nikola Stevanović osvojio 22. mesto! (FOTO) |date = 28. 10. 2019 |work = Kurir |access-date = 28. 3. 2020}}</ref> |- | 40. | {{ZID|Andora}} | [[Tomás Cano]] | 64,5 | [[La Molina]] | 1992. |<ref>{{cite journal |title = Bernat Solá, campió naciónal |url = http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1992/01/22/pagina-46/1243946/pdf.html |journal= [[El Mundo Deportivo]] |page = 46 |language=es |date = 22. 1. 1992}}</ref><ref>{{cite web |url = http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&listid=&competitorid=8651&type=result |title= CANO Thomas |publisher = FIS |language=en |access-date = 4. 5. 2013}}</ref><ref>{{cite journal |title = Copa dél Rey en La Molina |url = http://hemeroteca.mundodeportivo.com/preview/1992/01/27/pagina-34/1441854/pdf.html |journal= El Mundo Deportivo |page = 34 |language=es |date = 24. 1. 1992}}</ref> |- | 41. | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | Goga Popov mlađi | 62 | Planica | 1952. |<ref>{{cite web |url = http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=15121911273&id=20&prilog=0&setIzdanie=22474 |title = Пред "Четирите скокалници" имаше четирикатна скокалница на Шапка |author = Aleksandar Samardžijev |website = novamakedonija.com.mk |language = mk |access-date = 27. 12. 2012 |archive-date = 13. 4. 2013 |archive-url = https://archive.today/20130413171615/http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=15121911273&id=20&prilog=0&setIzdanie=22474 |url-status = bot: unknown }}</ref> |- | 42. | {{ZID|Australija}} | [[Bruce Neville]] | 57,5 | [[Westby (Wisconsin)|Westby]] | 1997. |<ref>{{cite web |url = http://www.wyniki-skoki.hostingasp.pl/Zawodnik.aspx?name=NEVILLE%20Bruce |title = NEVILLE Bruce AUS |author = Adam Kwieciński |website= wyniki-skoki.hostingasp.pl |access-date = 10. 2. 2018}}</ref> |- | 43. | {{ZID|Lihtenštajn}} | Norbert Frick | 54,5 | [[Riezlern]] | 1981. |<ref>{{cite web |url = http://www.wyniki-skoki.hostingasp.pl/Zawodnik.aspx?name=FRICK%20Norbert |title = FRICK Norbert LIE |author = Adam Kwieciński |website = wyniki-skoki.hostingasp.pl |access-date = 13. 7. 2015}}</ref> |- | 44. | {{ZID|Crna Gora}} | Božo Čvorović | 46 | [[Žabljak]] | 1962. |<ref>{{cite web |url = http://www.vijesti.me/vijesti/skija-i-na-koncu-osme-decenije-bozo-cuva-uspomene-i-rekord-star-pola-vijeka-925265 |title = Skija i na koncu osme decenije: Božo čuva uspomene i rekord star pola vijeka |author = Obrad Pješivac |date = 18. 2. 2017 |website= vijesti.me |archive-url = https://web.archive.org/web/20180406040333/http://www.vijesti.me/vijesti/skija-i-na-koncu-osme-decenije-bozo-cuva-uspomene-i-rekord-star-pola-vijeka-925265 |archive-date = 6. 4. 2018 |access-date = 5. 4. 2018}}</ref> |- | 45. | {{ZID|Grenland}} | Hans Holm | 45 | [[Oslo]] | 1956. |<ref>{{cite web |url = https://www.sjmanager.pl/oskokach.php?p=1&s=2 |title = Kraje egzotyczne |website = sjmanager.gl |access-date = 10. 2. 2018}}</ref><ref>{{Cite journal |author = A. Lars Svendsen |title = Grønlandsk ungdom for første gang med i Olympiade |url = http://timarit.is/view_page_init.jsp?pageId=3779001 |journal = Atuagagdliutit |page= 19 |language = da |date = 31. 1. 1957}}</ref> |- | 46. | {{ZID|Belgija}} | Jeno Farinon | 37 | [[Höhnhart]] | 2019. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/26675/jeno-farinon-z-nowym-rekordem-belgii/ |title = Jeno Farinon z nowym rekordem Belgii |author = Natalia Żaczek |date = 6. 8. 2019 |website= skijumping.pl |access-date = 6. 8. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 47. | {{ZID|Meksiko}} | José Miguel Banda Ceja | 35 | [[Park City (Utah)|Park City]] | 2012. |<ref>{{cite web |url = https://web.archive.org/web/20120508010517fw_/http://www.skijumpingcentral.com/index_htm_files/Elimination%20Results.PDF |title = 2012 Junior National Championships |website= skijumpingcentral.com |language= en |access-date = 9. 11. 2024}}</ref><ref>{{citation |author = Jeremy Peters |date= 25. 3. 2012 |title = Jose Miguel Banda of Mexico absorbs techniques of ski jumping |access-date = 9. 10. 2024 |work= [[Anchorage Daily News]] |url = https://www.adn.com/sports/article/jose-miguel-banda-mexico-absorbs-techniques-ski-jumping/2012/03/25/ |language=en}}</ref><ref>{{Citation |title = Four Anchorage Youths in Ski Jump, Nordic Combined Nationals |date = 6. 3. 2012 |access-date = 9. 10. 2024 |publisher = Alaska Public Media |url = https://alaskapublic.org/2012/03/05/four-anchorage-youths-in-ski-jump-nordic-combined-nationals/ |language=en}}</ref> |- | 48. | {{ZID|Čile}} | Alfredo Aliaga | 30 | [[Farellones]] | 1955. |<ref>{{Cite journal |title = COPA DE ORO |url = https://www.perrosalpinos.cl/imagenes/relatosdelosperros/austria/Revista%20Andina%20CACH/Andina%2082%20-%201955.PDF |journal= Revista Andina |volume = 82 |page= 11 |language=es |date= 1955}}</ref><ref name="losangeles">{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/27294/na-poludnie-od-los-angeles-czyli-egzotyczne-epizody-skokowe/ |title = Na południe od Los Angeles, czyli egzotyczne epizody skokowe |author = Paweł Borkowski |date = 24. 12. 2019 |website= skijumping.pl |access-date = 24. 12. 2019 |language=pl}}</ref> |- | 49. | {{ZID|Novi Zeland}} | [[Roy McKenzie]] | 25,3 | [[Arrowtown|Coronet Peak]] | 1947. |<ref>{{cite web |url = https://www.skijumping.pl/wiadomosci/31903/z-wizyta-na-koncu-swiata-czyli-skoki-narciarskie-w-nowej-zelandii/ |title = Z wizytą na końcu świata, czyli skoki narciarskie w Nowej Zelandii |author = Adrian Dworakowski |date = 2. 6. 2022 |website = skijumping.pl |access-date = 3. 9. 2022 |language=en}}</ref> |- | 50. | {{ZID|Argentina}} | [[Luis de Ridder]] | 25 | [[Farellones]] | 1954. |<ref name="losangeles" /><ref>{{Cite journal |title = Trofeo Copa de Oro |url = https://www.andeshandbook.org/media/documents/Andina_N%c2%ba81_1955.PDF |journal= Revista Andina |volume= 81 |page= 11 |language=es |date = 1955}}</ref> |- | 51. | {{ZID|Liban}} | Nadim Barrage | 16 | [[Baszarri]] | 1968. |<ref>{{citation |author = |title = C’était hier. Only in Lebanon |date = 2. 1. 2021 |access-date = 11. 4. 2024 | publisher = [[Facebook]] |url = https://www.facebook.com/Beyrouthdaybyday/photos/a.2051150998437708/2847454505474016/?type=3 |language=fr}}</ref><ref>{{cite web |url = https://www.skisprungschanzen.com/PL/Skocznie/LIB-Liban/Bsharri/3887/ |title = Bsharri |website= skisprungschanzen.com |access-date = 11. 4. 2024}}</ref> |- | 52. | {{ZID|Bolivija}} | [[René Farwig]] | >10 | [[Farellones]] | 1954. |<ref>{{cite web |url = https://przegladsportowy.onet.pl/sporty-zimowe/skoki-narciarskie/rekord-kraju-wynosi-10-metrow-egzotyka-w-skokach-narciarskich/075rhm6 |title = Rekord kraju wynosi... 10 metrów. Egzotyka w skokach narciarskich |date = 25. 1. 2024 |work = Przegląd Sportowy Onet |access-date = 2. 2. 2024 |language=pl}}</ref><ref>{{cite journal |title = Trofeo Copa de Oro |url = https://www.andeshandbook.org/media/documents/Andina_N%c2%ba81_1955.PDF |journal = Revista Andina |volume= 81 |page = 12 |language=es |date = 1955}}</ref> |- | 53. | {{ZID|Farska ostrva}} | Hilbert Isaksen|nolink | 6,8 | [[Klaksvík]] | 1970. |<ref>{{Cite journal |title = Fyrsta skíðkapping í Føroyum |journal= Dagblaðið |page= 4 |language= fo |date = 18. 2. 1970}}</ref> |} == Skijaški skokovi na vodi == {{Također pogledajte|Skijanje na vodi}} Skok se izvodi na dvjema dugačkim skijama, sličnim onima koje koriste početnici, sa specijalnim repnim stabilizatorom, koji je nešto kraći i dosta širi (tako da nosi težinu skijaša kad je na rampi za skok). Skijaši koje vuče [[čamac]] fiksiranom [[brzina|brzinom]] izvode manevre kako bi postigli maksimalnu brzinu kada dolaze na rampu koja pluta na vodi i lansiraju se u zrak s ciljem da pređu što veću dužinu dok ponovo ne dodirnu vodu. Profesionalci mogu postići dužine 70&nbsp;m. Skijaš mora uspješno doksočiti i zadržati kontrolu nad užetom kako bi mu se daljina priznala. Ekstremnu verziju ovog sporta, nazvanu (također) "ski-letovi", u kojoj su povećane i brzina čamca i visina rampi promovirali su Scot Ellis i Jim Cara. == Također pogledajte == * [[Turneja 4 skakaonice]] * [[Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima]] * [[Skijaški skokovi na ZOI]] * [[Svjetski kup u skijaškim skokovima]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ski jumping}} * [https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping Zvanični sajt (FIS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201219222048/https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping |date=19. 12. 2020 }} * [http://www.olympic.org/uk/sports/programme/history_uk.asp?DiscCode=SJ&sportCode=SI/ Historija olimpijskih skijaških sportova] {{Ski-skokovi}} {{Olimpijski sportovi}} {{Istaknuti članak}} {{DEFAULTSORT:Skijaški skokovi}} [[Kategorija:Skijaški skokovi|*]] [[Kategorija:Sportovi na Olimpijskim igrama]] [[Kategorija:Zimski sportovi]] [[Kategorija:Individualni sportovi]] mlqrfb500yhphfpy804nudb28q4ta6n 0 267867 3848222 3744642 2026-05-21T07:36:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848222 wikitext text/x-wiki [[File:SinquefieldCup2015.jpg|thumb|Sinquefield Cup 2015.]] '''Sinquefield Cup''' je [[šahovski turnir]] u [[St. Louis]]u, [[Missouri]], [[SAD]], u čast Rexa Sinquefielda i njegove supruge Jeanne, osnivača [[Chess Club and Scholastic Center of Saint Louis]]. == 2013. == Prvo izdanje (2013 Saint Louis International) održavalo se od 9. do 15. septembra 2013. na [[Chess Club and Scholastic Center of Saint Louis]] [[St. Louis]]u, [[Missouri]], [[SAD]].<ref>{{Cite web |url=http://www.chess-news.ru/en/node/12429 |title=Chess-News.ru: St. Louis To Host Four Leaders |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923202631/http://www.chess-news.ru/en/node/12429 |url-status=dead }}</ref> Četiri šahovska velemajstora igrali su klasičnu [[vremenska kontrola|vremensku konstrolu]] (40 poteza u 90 minuta sa inkrementom od 30 sekundi od prvog poteza, koje prati 30 minuta za ostatak igre) u duplom [[round-robin turnir]]u. [[Magnus Carlsen]], [[Levon Aronjan]], [[Hikaru Nakamura]] i [[Gata Kamsky]] suočavali su se jedni s drugima.<ref>{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/top-2-world-top-2-us-battle-sinquefield-cup |title=U.S. Chess Champs: Top 2 in World, Top 2 in U.S. Battle for Sinquefield Cup |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=23. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623022105/http://www.uschesschamps.com/top-2-world-top-2-us-battle-sinquefield-cup |url-status=dead }}</ref> Ukupni [[nagradni fond]] bio je 170.000 $,<ref>[http://www.chessbase.com/Home/TabId/211/PostId/4010198/carlsen-and-aronian-to-play-in-us-in-sinquefield-cup-180613.aspx ChessBase: Carlsen and Aronian to play in US Super-GM]</ref> od kojih je 70.000 $ za pobjednika, 50.000 $ za drugo mjesto, 30.000 $ za treće i 20.000 $ za četvrto.<ref>{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |title=U.S. Chess Champs: The Sinquefield Cup |access-date=24. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |archive-date=10. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> Prosječan [[FIDE rating]] bio je 2797, dotad najveći u historiji šaha. Ceremonija otvaranja održana je 8. septembra 2013, a prvo kolo počelo je sljedećeg dana.<ref>{{Cite web |url=http://www.chessvibes.com/carlsen-aronian-nakamura-kamsky-to-play-in-first-sinquefield-cup |title=ChessVibes.com: Carlsen, Aronian, Nakamura, Kamsky to play in first "Sinquefield Cup" |access-date=2. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170813005842/http://www.chessvibes.com/carlsen-aronian-nakamura-kamsky-to-play-in-first-sinquefield-cup |archive-date=13. 8. 2017 |url-status=dead }}</ref> Ovo je bio posljednji turnir za Magnusa Carlsena prije njegovog [[Svjetsko prvenstvo u šahu 2013.|meča za titulu svjetskog prvaka 2013.]] s [[Viswanathan Anand|Viswanathanom Anandom]] u [[Chennai]]ju ([[Indija]]).<ref>[http://www.chessdom.com/sinquefield-chess-cup-2013-live/ Sinquefield Chess Cup 2013]</ref> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|FIDE rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! Poeni |- | 1. || align=left | {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] || 2862 | X || ½ || ½ || 1 || X || ½ || 1 || 1 || '''4,5''' |- | 2. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Hikaru Nakamura]] || 2772 | ½ || X || 1 || 1 || ½ || X || 0 || ½ || '''3,5''' |- | 3. || align=left | {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] || 2813 | ½ || 0 || X || ½ || 0 || 1 || X || ½ || '''2,5''' |- | 4. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Gata Kamsky]] || 2741 | 0 || 0 || ½ || X || 0 || ½ || ½ || X || '''1,5''' |} == 2014. == Drugo izdanje održano je od 27. augusta do 7. septembra, opet u [[Chess Club and Scholastic Center of Saint Louis]].<ref>{{Cite web |url=http://uschesschamps.com/live |title=U.S. Chess Champs - LIVE: Sinquefield Cup 2014 |access-date=2. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141113200154/http://www.uschesschamps.com/live |archive-date=13. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref> Događaj u 2013. bio je najjači šahovski turnir ikada održan u SAD-u dotad. Ipak, izdanje za 2014 numerički je najjači turnir u ukupnoj historiji šaha ako se mjeri prema prosječnim [[Elov sistem rejtingovanja|Elo-rejtinzima]] od 2802 za šest takmičara, svi u top deset [[FIDE-ina rang-lista|FIDE-inog Elo sistema]]. Šest velemajstora opet je igralo po moderniziranoj klasičnoj kontroli vremena od 40 poteza u 90 minuta sa dodatkom od 30 sekundi za svaki potez, koje prati dodatnih 30 minuta plus dodatak po potezu za ostatak igre, u dvokružnom turniru po [[Bergerov sistem|Bergerovom sistemu]]. Sa šest igrača koji su bili prisutni ([[Magnus Carlsen]], [[Levon Aronjan]], [[Fabiano Caruana]], [[Hikaru Nakamura]], [[Veselin Topalov]] i [[Maxime Vachier-Lagrave]]), turnir se sastojao od deset rundi sa 10 igara za svakog učesnika.<ref>{{Cite web |url=http://uschesschamps.com/node/499 |title=The 2014 Sinquefield Cup |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=5. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905123219/http://www.uschesschamps.com/node/499 |url-status=dead }}</ref> Prema FIDE rejtingu, igrači su bili: 1, 2, 3, 5, 8 i 9 u svijetu. Ukupan nagradni fond je porastao na 315.000 $.<ref>{{Cite web |url=http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup |archive-date=10. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Mjesto !! Nagrada |- | 1. || 100.000 $ |- | 2. || 75.000 $ |- | 3. || 50.000 $ |- | 4. || 40.000 $ |- | 5. || 30.000 $ |- | 6. || 20.000 $ |- |Ukupno || 315.000 $ |} Finalni rezultati su bili prema sljedećoj tabeli: :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|FIDE rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Poeni !! Pobjede !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|S-B]] |- | 1. || align=left | {{ZD|ITA}} [[Fabiano Caruana]] || 2801 | 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || '''8,5''' || 7 || 36,75 |- | 2. || align=left | {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] || 2877 | ½ || ½ || 0 || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || '''5,5''' || 2 || 23,75 |- | 3. || align=left | {{ZD|BUG}} [[Veselin Topalov]] || 2772 | 0 || 0 || 1 || ½ || 1 || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || '''5,0''' || 3 || 19,5 |- | 4. || align=left | {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] || 2804 | ½ || 1 || 0 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || '''4,0''' || 1 || 19,5 |- | 5. || align=left | {{ZD|FRA}} [[Maxime Vachier-Lagrave]] || 2768 | ½ || 0 || 1 || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || '''4,0''' || 1 || 17 |- | 6. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Hikaru Nakamura]] || 2787 | ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || '''3,0''' || 0 || 15 |} Nakon 7. kola Caruana je ostvario 7-0, što je Aronjan opisao kao "historijski podvig".<ref name=538Caruana>{{cite news|last1=Roeder|first1=Oliver|title=Fabiano Caruana Is Doing The Impossible At Chess’s Most Competitive Tournament|url=http://fivethirtyeight.com/datalab/fabiano-caruana-is-doing-the-impossible-at-chesss-most-competitive-tournament/|access-date=5. 9. 2014|work=Five Thirty Eight|date=5. 9. 2014|archive-date=5. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140905195228/http://fivethirtyeight.com/datalab/fabiano-caruana-is-doing-the-impossible-at-chesss-most-competitive-tournament/|url-status=dead}}</ref> Caruana je konačno završio turnir sa 8,5/10, s najboljim rejting-performansom ikad na jednom turniru, pobjeđujući rezultat Magnusa Carlsena iz Nanjinga 2009. i [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]] iz [[Šahovski turnir u Linaresu|Linaresa 1994.]]<ref name=SlateCaruana>{{cite news|last1=Stevenson|first1=Seth|title=Grandmaster Clash|url=http://www.slate.com/articles/sports/sports_nut/2014/09/sinquefield_cup_one_of_the_most_amazing_feats_in_chess_history_just_happened.single.html|work=Slate|date=18. 9. 2014}}</ref> Poredi se sa [[Bobby Fischer|Fischerovom]] 20. igrom pobjednosnog niza tokom 1970-71.<ref name=SlateCaruana/><ref>{{cite news|last1=Campbell|first1=Bradley|title=The Italian Bobby Fischer is making chess history in St. Louis|url=http://www.pri.org/stories/2014-09-04/biggest-chess-upset-history-may-be-happening-right-now-st-louis|work=PRI|date=4. 9. 2014}}</ref> == 2015. == Treće izdanje održano je od 22. augusta do 3. septembra, na istom mjestu kao revanš u [[Grand Chess Tour]]u 2015. Turnir je predstavio sedam top igrača svijeta, podvig koji je nadmašio samo turnir [[AVRO 1938.]]<ref>{{Cite web |url=http://www.chess.com/news/top-players-return-to-st-louis-third-sinquefield-cup-to-start-sunday-4838 |title=Top Players Return To St. Louis |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=7. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170107100945/https://www.chess.com/news/top-players-return-to-st-louis-third-sinquefield-cup-to-start-sunday-4838 |url-status=dead }}</ref> Sinquefield Cup je također najjači turnir predstavljen 2015. na [[Grand Chess Tour]]u s prosječnim FIDE rejtingom od 2795.<ref name=Sinquefield2015Overview>{{Cite web |url=http://grandchesstour.com/2015-sinquefield-cup/overview |title=Sinquefield 2015: Overview |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=18. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150818183253/http://grandchesstour.com/2015-sinquefield-cup/overview |url-status=dead }}</ref> Turnir je igran u 9. kola. Vremenska kontrola za svako kolo bila je 40 poteza u 2 sata, zatim 1 sat za ostatak partije sa dodatkom od 30 sekundi od 41. poteza.<ref>{{Cite web |url=http://grandchesstour.com/content/rules-regulations |title=Chess Grand Tour: Rules & Regulations |access-date=2. 9. 2015 |archive-date=29. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150829121003/http://grandchesstour.com/content/rules-regulations |url-status=dead }}</ref> [[Wesley So]] je pozvan na turnir i pridružio se devetorici ostalih koji su sudjelovali u [[Grand Chess Tour]]u.<ref name=Sinquefield2015Overview /> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|FIDE rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Poeni !! Pobjede !! S-B !! [[Grand Chess Tour|GCT-bodovi]] |- | 1. || align=left | {{ZD|ARM}} [[Levon Aronjan]] || 2765 || X || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || '''6''' || 3 ||25,25 || 13 |- | 2. || align=left | {{ZD|NOR}} [[Magnus Carlsen]] || 2853 || ½ || X || ½ || 1 || ½ || 0 || 0 || 1 || ½ || 1 || '''5''' || 3 || 21,25 || 10 |- | 3. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Hikaru Nakamura]] || 2814 || 0 || ½ || X || ½ || ½ || 1 || 0 || ½ || 1 || 1 || '''5''' || 3 || 20,25 || 8 |- | 4. || align=left | {{ZD|FRA}} [[Maxime Vachier-Lagrave]] || 2731 || ½ || 0 || ½ || X || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || '''5''' || 2 || 21,25 || 7 |- | 5. || align=left | {{ZD|HOL}} [[Anish Giri]] || 2793 || ½ || ½ || ½ || ½ || X || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || '''5''' || 1 || 22,25 || 6 |- | 6. || align=left | {{ZD|RUS}} [[Aleksandar Griščuk]] || 2771 || ½ || 1 || 0 || ½ || 0 || X || ½ || 1 || 1 || 0 || '''4,5''' || 3 || 19,75 || 5 |- | 7. || align=left | {{ZD|BUG}} [[Veselin Topalov]] || 2816 || ½ || 1 || 1 || 0 || ½ || ½ || X || 0 || ½ || ½ || '''4,5''' || 2 || 21 || 4 |- | 8. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Fabiano Caruana]] || 2808 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 0 || 1 || X|| ½ || ½ || '''3,5''' || 1 || 15,25 || 3 |- | 9. || align=left | {{ZD|IND}} [[Viswanathan Anand]] || 2816 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || X || ½ || '''3,5''' || 0 || 16 || 2 |- | 10. || align=left | {{ZD|SAD}} [[Wesley So]] || 2779 || 0 || 0 || 0 || 0 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || X || '''3''' || 1 || 12,75 || 1 |- |} <ref>http://www.chess-results.com/tnr184011.aspx?lan=1&art=4&flag=30&wi=821</ref> == 2016. == 4. Sinquefield Cup održan je od 4. do 16. augusta 2016. i bio je drugi turnir u sklopu 2. Grand Chess Toura. Termin je bio pomjeren zbog preklapanja sa [[Šahovska olimpijada 2016.|Šahovskom olimpijadom]] u [[Baku]]u. Pozivnicu organizatora dobio je [[Ding Liren]].<ref>{{cite web|title=Grand Chess Tour Announces 2016 Participants|url=https://www.chess.com/news/grand-chess-tour-announces-2016-participants-2088|website=chess.com|access-date=9. 4. 2016}}</ref> [[Vladimir Kramnik]] povukao se zbog zdravstvenih razloga. Zamijenio ga je njegov zemljak [[Pjotr Svidler]].<ref>{{cite web|title=Vladimir Kramnik withdraws from Sinquefield Cup|url=https://en.chessbase.com/post/vladimir-kramnik-withdraws-from-sinquefield-cup|access-date=1. 8. 2016}}</ref> Nagradni fond bio je 300.000 $, od čega je pobjedniku pripalo 75.000, kao i bodovi za ukupni plasman u Grand Chess Touru. Tempo igre bio je 120 minuta za prvih 40 poteza, a zatim 60 minuta za ostatak partije uz dodatak od 30 sekundi po potezu počevši od 41. poteza. U slučaju da dva igrača podijele mjesto igrale bi se 2 partije po ubrzanom tempu (10 minuta + 5 sekundi po potezu počevši od 1. poteza). Ako bi rezultat i dalje bio neriješen, uslijedile bi 2 blic-partije (5 minuta + 2 sekunde po potezu počevši od 1. poteza), a zatim Armagedon-partija. (Svi rejtinzi navedeni u donjoj tabeli uzeti su prema stanju u augustu 2016.<ref>{{cite web|title=Standard Top 100 Players August 2016|url=http://ratings.fide.com/top.phtml?list=men|access-date=1. 8. 2016}}</ref>) Turnir je osvojio [[Wesley So]] s 5,5 bodova iz 9 partija (+2, -0, =7) ispred [[Veselin Topalov|Veselina Topalova]], [[Viswanathan Anand|Viswanathana Ananda]] i bivših pobjednika ovog turnira, [[Levon Aronjan|Levona Aronjana]] i [[Fabiano Caruana|Fabiana Caruane]]. <!-- U slučaju diobe mjesta kriteriji za plasman bili su sljedeći: 1. broj pobjeda; 2; međusobni omjer; 3 SB; 4. Prošireni Koya-sistem. (http://grandchesstour.com/tie-break-regulations) --> :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! Rejting !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Bodovi !! Pobjede !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|SB]] !! TPR !! [[Grand Chess Tour|GCT-bodovi]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align=left | {{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2771 || * || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || '''5½''' || 2 || 24,50 || 2859 || 13 |- | 2. || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2770 || ½ || * || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || '''5''' || 1 || 22,25 || 2822 || 7.75 |- | 3. || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2792 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || 0 || 1 || ½ || 1 || ½ || '''5''' || 2 || 21,75 || 2820 || 7.75 |- | 4. || align=left | {{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2807 || ½ || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || '''5''' || 1 || 21,50 || 2818 || 7.75 |- | 5. || align=left | {{flagathlete|[[Veselin Topalov]]|BUG}} || 2761 || 0 || ½ || ½ || ½ || * || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || '''5''' || 2 || 21,00 || 2823 || 7.75 |- | 6. || align=left | {{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2819 || ½ || 0 || 1 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || ½ || '''4½''' || 1 || 20.25 || 2774 || 4.5 |- | 7. || align=left | {{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2791 || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || * || 1 || ½ || 1 || '''4½''' || 2 || 18,50 || 2777 || 4.5 |- | 8. || align=left | {{flagathlete|[[Ding Liren]]|KIN}} || 2755 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || * || 1 || ½ || '''4''' || 1 || 17,50 || 2738 || 3 |- | 9. || align=left | {{flagathlete|[[Pjotr Svidler]]|RUS}} || 2751 || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || * || 1 || '''3½''' || 1 || 15,25 || 2701 || 2 |- | 10. || align=left | {{flagathlete|[[Anish Giri]]|HOL}} || 2769 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || * || '''3''' || 0 || 14,50 || 2654 || 1 |} <ref>{{Cite web |url=http://chesshive.com/event/grand-chess-tour-2016/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160827172338/http://chesshive.com/event/grand-chess-tour-2016/ |archive-date=27. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=http://theweekinchess.com/chessnews/events/sinquefield-cup-2016 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 8. 2016 |archive-date=16. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160816061846/http://theweekinchess.com/chessnews/events/sinquefield-cup-2016 |url-status=dead }}</ref> == 2017. == Peti Sinquefield Cup je održan od 2. augusta do 11. augusta 2017, i bio je treći dio [[Grand Chess Tour]]-a 2017. Osvojio ga je [[Maxime Vachier-Lagrave]], sa 6 od 9 poena (+3-0=6). :{| class="wikitable" style="text-align:center;" ! !! Igrač !! Rejting !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Bodovi !! Pobjede !! [[Sonneborn-Bergerov kriterij|SB]] !! TPR !! [[Grand Chess Tour|GCT-bodovi]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align=left | {{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2789 || * || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || '''6''' || 3 || ||2907 || 13 |- | 2. || align=left | {{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2822 || 0 || * || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || '''5½''' || 3 ||23,25 ||2862 || 9 |- | 3. || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2783 || ½ || ½ || * || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || 1 || '''5½''' || 2 ||23,25 ||2866 || 9 |- | 4. || align=left | {{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2799 || ½ || 0 || ½ || * || ½ || ½ || 0 || 1 || 1 || 1 || '''5''' || 3 ||20,00 ||2825 || 6.5 |- | 5. || align=left | {{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}} || 2773 || ½ || 0 || ½ || ½ || * || 1 || ½ || ½ || 1 || ½ || '''5''' || 2 ||21,00 ||2828 || 6.5 |- | 6. || align=left | {{flagathlete|[[Pjotr Svidler]]|RUS}} || 2751 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || * || 1 || ½ || ½ || ½ || '''4½''' || 1 || ||2792 || 5 |- | 7. || align=left | {{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2807 || ½ || ½ || 0 || 1 || ½ || 0 || * || ½ || ½ || ½ || '''4''' || 1 || ||2747 || 4 |- | 8. || align=left | {{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2792 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || * || ½ || 0 || '''3½''' || 0 || ||2709 || 3 |- | 9. || align=left | {{flagathlete|[[Jan Nepomnjašči]]|RUS}} || 2751 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || 1 || 0 || * || '''3''' || 1 ||13,00 ||2672 || 1.5 |- | 10. || align=left | {{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2810 || 0 || 0 || ½ || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || * || 1 || '''3''' || 1 ||11,75 ||2665 || 1.5 |} == 2018. == :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 6. Sinquefield Cup, 18–28. august 2018, [[St. Louis]], [[Kategorije šahovskih turnira|Kategorija XXII (2787,5)]] ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! Bodovi !! {{tooltip|H2H|Rezultati partija između igrača u pitanju}} !! {{tooltip|Pobjede|Broj pobjeda svakog igrača u pitanju}} || {{tooltip|Crni|Broj pobjeda s crnim figurama svakog igrača u pitanju}} || TPR !! [[Grand Chess Tour|Bodovi za GCT]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1–3. || align=left | '''{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2842 || || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || '''5½ || 1 || 2 || 0 || 2861 || 15 |- |-style="background:#ccffcc;" | 1–3. || align=left | '''{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2822 || ½ || || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || '''5½ || 1 || 2 || 0 || 2864 || 15 |- |-style="background:#ccffcc;" | 1–3. || align=left | '''{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2767 || ½ || ½ || || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || '''5½ || 1 || 2 || 0 || 2870 || 15 |- | 4. || align=left | {{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|AZE}} || 2801 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || '''5 || || 1 || 0 || 2829 || 10 |- | 5. || align=left | {{flagathlete|[[Aleksandar Griščuk]]|RUS}} || 2766 || ½ || ½ || 0 || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || '''4½ || 1 || 1 || 1 || 2790 || 6 |- | 6–7. || align=left | {{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2779 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || '''4½ || 1 || 0 || 0 || 2788 || 6 |- | 6–7. || align=left | {{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2768 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || '''4½ || 1 || 0 || 0 || 2790 || 6 |- | 8. || align=left | {{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2780 || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || '''4 || || 0 || 0 || 2745 || 3 |- | 9–10. || align=left | {{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2777 || 0 || 0 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || '''3 || ½ || 0 || 0 || 2664 || 1.5 |- | 9–10. || align=left | {{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}} || 2773 || 0 || 0 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || '''3 || ½ || 0 || 0 || 2664 || 1.5 |} Šesti Sinquefield Cup bio je četvrta stanica [[Grand Chess Tour#Grand Chess Tour 2018.|Grand Chess Toura 2018]]; Carlsen, Caruana i Aronjan podijelili su prvo mjesto, s 5½ bodova iz devet partija (+2 −0 =7). Izvlačenjem kuglica trebalo je biti određeno koja će dvojica razigravati za titulu. Carlsen je prigovorio takvom slučajnom odabiru i predložio da sva trojica razigravaju. Caruana se nije složio s time jer je već imao zakazano razigravanje s Wesleyjem Soom za mjesto na [[London Chess Classic|London Chess Classicu 2018.]] istog dana (Caruana je kasnije dobio Soa 1,5–0,5). Trojka je došla do kompromisa da podijele titulu.<ref>{{cite web|url =https://en.chessbase.com/post/sinquefield-cup-2018-round-9|title =Sinquefield Cup: Three winners (one playoff)!|first =Venkatachalam|last =Saravanan|publisher =ChessBase|date =28. 8. 2018}}</ref> == 2019. == Sedmi Sinquefield Cup održan je od 17. do 29. augusta 2019. i bio je peta stanica [[Grand Chess Tour]]a 2019. Turnir je osvojio [[Ding Liren]] nakon razigravanja protiv [[Magnus Carlsen|Magnusa Carlsena]]. Obojica su imala 6½ bodova iz 11 partija (+2 −0 =9). Nagradni fond iznosio je 325.000 $, a pobjedniku je pripalo 82.500 $. :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ 7. Sinquefield Cup, 17–29. august 2019, [[St. Louis]], [[Kategorije šahovskih turnira|Kategorija XXII (2783)]] ! !! Igrač !! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting]] !! 1. !! 2. !! 3. !! 4. !! 5. !! 6. !! 7. !! 8. !! 9. !! 10. !! 11. !! 12. !! Bodovi !! {{tooltip|DK|Dodatni kriterij}} !! Plasman !! TPR !! [[Grand Chess Tour|Bodovi za GCT]] |- |-style="background:#ccffcc;" | 1. || align=left|{{flagathlete|'''[[Ding Liren]]|KIN}} || 2805 || || ½ || ½ || ½ || 1 || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''6½ || 3 || 1 || 2845 || 16½ |- | 2. || align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2882 || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || 1 || ½ ||'''6½ || 1 || 2 || 2838 || 16½ |- | 3. || align=left|{{flagathlete|[[Viswanathan Anand]]|IND}} || 2756 || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''6 || || 3–4 || 2820 || 11 |- | 4. || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Karjakin]]|RUS}} || 2750 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 || ½ || ½ || ½ ||'''6 || || 3–4 || 2821 || 11 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Fabiano Caruana]]|SAD}} || 2818 || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 1 ||'''5½ || || 5–8 || 2779 || 6½ |- | 6. || align=left|{{flagathlete|[[Anish Giri]]|HOL}} || 2779 || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || 1 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''5½ || || 5–8 || 2782 || 6½ |- | 7. || align=left|{{flagathlete|[[Jan Nepomnjašči]]|RUS}} || 2774 || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || 0 || {{CNone}} || ½ || 0 || 1 || 1 || 1 ||'''5½ || || 5–8 || 2783 || 6½ |- | 8. || align=left|{{flagathlete|[[Şəhriyar Məmmədyarov]]|AZE}} || 2764 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ || ½ ||'''5½ || || 5–8 || 2784 || 6½ |- | 9. || align=left|{{flagathlete|[[Maxime Vachier-Lagrave]]|FRA}} || 2778 || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || 1 || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ || ½ ||'''5 || || 9–10 || 2746 || 3½ |- | 10. || align=left|{{flagathlete|[[Hikaru Nakamura]]|SAD}} || 2743 || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ || ½ ||'''5 || || 9–10 || 2750 || 3½ |- | 11. || align=left|{{flagathlete|[[Wesley So]]|SAD}} || 2776 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} || ½ ||'''4½ || || 11–12 || 2718 || 1½ |- | 12. || align=left|{{flagathlete|[[Levon Aronjan]]|ARM}} || 2765 || ½ || ½ || ½ || ½ || 0 || ½ || 0 || ½ || ½ || ½ || ½ || {{CNone}} ||'''4½ || || 11–12 || 2719 || 1½ |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Razigravanje za prvo mjesto ! Igrač!! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting u ubrzanom šahu]] !! [[FIDE-ina rang-lista|Rejting u brzopoteznom šahu]] !! colspan="2" | [[Ubrzani šah|Ubrzani]] !! colspan="2" | [[Brzopotezni šah|Brzopotezni]] !! Plasman |- | align=left|'''{{flagathlete|[[Ding Liren]]|KIN}} || 2786 || 2779 | style="background: black; color: white" | ½ | style="background: white; color: black" | ½ | style="background: white; color: black" | 1 | style="background: black; color: white" | 1 || '''1 |- | align=left|{{flagathlete|[[Magnus Carlsen]]|NOR}} || 2895 || 2920 | style="background: white; color: black" | ½ | style="background: black; color: white" | ½ | style="background: black; color: white" | 0 | style="background: white; color: black" | 0 || 2 |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20130910065754/http://www.uschesschamps.com/sinquefield-cup Službena stranica] [[Kategorija:Šah u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:2013. u šahu]] [[Kategorija:2014. u šahu]] [[Kategorija:2015. u šahu]] d6obt0dr60cglvrvzmogw33qneuzxh8 0 267913 3848093 3782158 2026-05-20T18:45:46Z Z1KA 87045 3848093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine | logo = Logo SBB BiH.png | predsjednik_osnivač = [[Fahrudin Radončić]] | godina osnivanja = 30. oktobar 2009. | broj članova = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | ideologija = [[Konzervativizam]]<ref name="P&E in FBiH">{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|title=Parties and elections in Federation of Bosnia and Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=18. 2. 2020|archive-date=15. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042024/http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|url-status=dead}}</ref><br>[[Bošnjački nacionalizam]]{{Izvor}}<br>[[Sekularizam]]{{Izvor}} | boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}}} {{colorbox|white}} | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|0|42|#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|0|15|#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|1|98|#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|0|80|#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}}}} | veb-sajt = {{URL|http://www.sbb.ba/}} | skraćenica = SBB, SBB BiH | adresa = Tešanjska 24A ([[Avaz Twist Tower]]) | osnivač = [[Fahrudin Radončić]] | mladi_ogranak = Forum mladih SBB BiH | politička_pozicija = [[Desni centar]] | generalni_sekretar = [[Sanela Prasović]] | slogan = "Za bolju budućnost BiH!" }} '''Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine''' ('''SBB BiH''')<ref>[http://www.sbb.ba/pdf/PROGRAMSKA%20DEKLARACIJA%20SBB%20BiH.pdf Programska] deklaracija. juni 2010. Pristupljeno: 14.06.2015.</ref> jest politička stranka u Bosni i Hercegovini. Deklariše se uglavnom kao umjereno desna stranka centra. Stranka je osnovana u oktobru 2009. godine. Trenutni predsjednik i osnivač stranke je [[Fahrudin Radončić]], vlasnik i osnivač novina [[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]]. SBB je, zahvaljujući uspjehu na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2018. godine]] postao [[parlament]]arna stranka i ima jednog poslanika u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH]] i 8 u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH]]. Predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH, Fahrudin Radončić, zauzeo je drugo mjesto na izborima za bošnjačkog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], iza [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]] a ispred [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]]. Po izbornim rezultatima, Savez za bolju budućnost BiH je treća stranka po broju osvojenih glasova iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]], više glasova osvojili su [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]] (SDP) i [[Stranka demokratske akcije]] (SDA). == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|103x153piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] {{Malo|(r. 1957)}} |30. oktobar 2009. |''trenutno'' |{{ayd|2009|10|30}} |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.sbb.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150813130658/http://www.sbb.ba/ |date=13. 8. 2015 }} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2009.]] [[Kategorija:Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]] [[Kategorija:Konzervatizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke]] [[Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]] 87r6alimleamtt6ycv2aiwt029qk302 0 351031 3848238 3504388 2026-05-21T08:30:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848238 wikitext text/x-wiki {{Skeleton na ZOI 2014.}} Takmičenja u '''[[skeleton]]u'' na ''[[ZOI 2014.]]''' u [[Soči]]ju održana su u sankaškom centru [[Sankaški centar "Sanki"|"Sanki"]] kod [[Krasna Poljana|Krasne Poljane]], i to između 13. i 15. februara. Održana su dva takmičenja.<ref>{{cite web |url=http://www.sochi2014.com/en/games/places/objects/mountain/sliding/ |title=Sliding Center Sanki |publisher=[[SOOC]] |access-date=16. 11. 2012 |archive-date=13. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131013010657/http://www.sochi2014.com/en/games/places/objects/mountain/sliding/ |url-status=dead }}</ref> == Satnica == Sva vremena su po [[Moskovsko vrijeme|moskovskom vremenu]] (UTC + 4). {| class=wikitable ! Datum !! Vrijeme!! Takmičenje |- | 13. februar || 11:30 || Žene – 1. i 2. vožnja |- | rowspan=2|14. februar || rowspan=2|16:30 || Muškarci – 1. i 2. vožnja |- | style=background:lemonchiffon|'''Žene – 3. i 4. vožnja |- | 15. februar || 18:45 || style="background:lemonchiffon" |'''Muškarci – 3. i 4. vožnja |} == Zemlje učesnice == U zagradi je broj takmičara iz svake zemlje pojedinačno. {{col-begin|width=100%}} {{col-break}} * {{ZD|AUS}} [[Australija na ZOI 2014.|Australija]] (3) * {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] (3) * {{ZD|GRČ}} [[Grčka na ZOI 2014.|Grčka]] (1) * {{ZD|IRS}} [[Irska na ZOI 2014.|Irska]] (1) {{col-break}} * {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] (1) * {{ZD|JAP}} [[Japan na ZOI 2014.|Japan]] (3) * {{ZD|JKO}} [[Južna Koreja na ZOI 2014.|Južna Koreja]] (2) * {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] (4) {{col-break}} * {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] (3) * {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland na ZOI 2014.|Novi Zeland]] (2) * {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] (5) * {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] (2) {{col-break}} * {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] (6) * {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] (5) * {{ZD|ŠPA}} [[Španija na ZOI 2014.|Španija]] (1) * {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] (1) * {{ZD|VB}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]] (4) {{col-break}} {{col-end}} == Kvalifikacije == {{Glavni|Skeleton na ZOI 2014 – kvalifikacije}} Ukupan broj takmičara koji mogu nastupiti na Igrama iznosi 50 (30 muškaraca i 20 žena). Kvalifikacija je zasnovana na svjetskoj rang-listi od 19. januara 2014.<ref>{{cite web |url=http://corporate.olympics.com.au/files/dmfile/FIBT_Skeleton_Sochi2014_QualSystems_Dec2011_web.pdf |title=Qualification Systems for XXII Olympic Winter Games, Sochi 2014 |date=decembar 2011 |publisher=[[Međunarodni savez za bob i skeleton]] |access-date=18. 11. 2013}}</ref> == Medalje == U muškoj konkurenciji zlatnu medalju osvojio je domaći takmičar [[Aleksandar Tretjakov]], ali ga je 22. novembra 2017. [[Međunarodni olimpijski komitet]] diskvalificirao zbog dopinga i oduzeo mu medalju,<ref>{{cite web |url= https://stillmed.olympic.org/media/Document%20Library/OlympicOrg/IOC/Who-We-Are/Commissions/Disciplinary-Commission/2017/SML-022-Disciplinary-Commission-Decision-Operative-Part-Aleksandr-TRETIAKOV.pdf#_ga=2.77405526.2130718839.1511363399-1668388724.1484259175 |title= Odluka Disciplinske komisije MOK-a o diskvalifikaciji Tretjakova |access-date= 12. 12. 2017 |archive-date= 1. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171201041752/https://stillmed.olympic.org/media/Document%20Library/OlympicOrg/IOC/Who-We-Are/Commissions/Disciplinary-Commission/2017/SML-022-Disciplinary-Commission-Decision-Operative-Part-Aleksandr-TRETIAKOV.pdf#_ga=2.77405526.2130718839.1511363399-1668388724.1484259175 |url-status= dead }} {{en simbol}}</ref> a pet dana kasnije diskvalificiran je i njegov zemljak [[Sergej Čudinov]], koji je prvobitno bio peti.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/winter-sports/42145478|title=Russian doping: IOC bans five more Winter Olympic athletes| date=27. 11. 2017|access-date=27. 11. 2017}}</ref> I u ženskoj konkurenciji dogodila se slična stvar: diskvalificirane su sve tri ruske takmičarke i oduzeta je bronzana medalja [[Jelena Nikitina|Jeleni Nikitinoj]].<ref>{{cite web |url= https://www.olympic.org/news/ioc-sanctions-four-russian-athletes-as-part-of-oswald-commission-findings |title= IOC Sanctions Four Russian Athletes as Part of Oswald Commission Findings |date= 22. 11. 2017 |access-date= 12. 12. 2017 |publisher= MOK}}</ref> Ipak, 1. februara 2018. rezultati i medalje vraćeni su svima njima nakon njihove uspješne žalbe.<ref>{{cite web|url=http://www.tas-cas.org/fileadmin/user_upload/Media_Release__decision_RUS_IOC_.pdf|title=The Court of Arbitration for Sport (CAS) delivers its decisions in the matter of 39 Russian athletes v/the IOC: 28 appeals upheld, 11 partially upheld|publisher=Court of Arbitration for Sport|access-date=1. 2. 2018}}</ref> {|class=wikitable style="text-align:; font-size:90%" !Takmičenje |align="center" bgcolor="gold"|'''Zlato''' |align="center" bgcolor="gold"|Vrijeme |align="center" bgcolor="silver"|'''Srebro''' |align="center" bgcolor="silver"|Vrijeme |align="center" bgcolor="CC9966"|'''Bronza''' |align="center" bgcolor="CC9966"|Vrijeme |- |align=left|[[Skeleton na ZOI 2014 – muškarci|Muškarci]] || align=left| {{flagathlete|[[Aleksandar Tretjakov]]|RUS}} || 3:44.29 || align=left|{{flagathlete|[[Martins Dukurs]]|LAT}} || 3:45.10 || align=left|{{flagathlete|[[Matthew Antoine]]|SAD}} || 3:47.26 |- |align=left|[[Skeleton na ZOI 2014 - žene|Žene]] || align=left|{{flagathlete|[[Elizabeth Yarnold]]|VB}} || 3:52.89 || align=left|{{flagathlete|[[Noelle Pikus-Pace]]|SAD}} || 3:53.86 || align=left| {{flagathlete|[[Jelena Nikitina]]|RUS}} || 3:54.30 |} === Bilans medalja === {| class="float-right" style="border:1px solid #808080; background-color:#808080; text-align:center;" cellspacing="1" cellpadding="2" width="450" |- bgcolor="#efefef" | colspan="6" align="center" | '''Skeleton''' <br /><small>(nakon 2 od 2 discipline)</small> |- style="background:#efefef;" align="right" ! align="center"| Plasman ! align="center" | Država ! align="center"| [[Datoteka:Gold medal world centered-2.svg|20px|Zlato]] ! align="center"| [[Datoteka:Silver medal world centered-2.svg|20px|Srebro]] ! align="center"| [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|20px|Bronza]] ! align="center"| Ukupno |- bgcolor="#FFFFFF" ! 1. | align="left" | {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" ! 2. | align="left" | {{ZD|VB}} [[Velika Britanija na ZOI 2014.|Velika Britanija]] | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" ! 3. | align="left" | {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" ! 4. | align="left" | {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |} == Reference == {{refspisak|2}} {{Skeleton na ZOI}} {{Sportovi na ZOI 2014.}} [[Kategorija:Skeleton na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|*]] [[Kategorija:Skeleton na ZOI|2014]] [[Kategorija:2014. u skeletonu]] r6rglnhixordrt762oia4ft2z70uayz 0 351198 3848240 3584923 2026-05-21T08:30:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848240 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Skeleton (muškarci) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Sankaški centar "Sanki"]] | datum = 14–15. februar | broj_učesnika = 27 | broj_zemalja = 16 | broj_ekipa = | godina = 2014 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Aleksandar Tretjakov]] | zlato_NOK = RUS | srebro = [[Martins Dukurs]] | srebro_NOK = LAT | bronza = [[Matthew Antoine]] | bronza_NOK = USA | prijašnji = [[Skeleton na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – muškarci|2010.]] | sljedeći = [[Skeleton na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – muškarci|2018]] }} {{Glavni|Skeleton na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}} {{Skeleton na ZOI 2014.}} Takmičenja u '''[[skeleton]]u na [[ZOI 2014.]]''' u [[Soči]]ju održana su u sankaškom centru [[Sankaški centar "Sanki"|"Sanki"]] kod [[Krasna Poljana|Krasne Poljane]], i to između 13. i 15. februara. Održana su dva takmičenja.<ref>{{cite web |url=http://www.sochi2014.com/en/games/places/objects/mountain/sliding/ |title=Sliding Center Sanki |publisher=[[SOOC]] |access-date=16. 11. 2012 |archive-date=13. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131013010657/http://www.sochi2014.com/en/games/places/objects/mountain/sliding/ |url-status=dead }}</ref> == Rezultati == Zlatnu medalju osvojio je domaći takmičar [[Aleksandar Tretjakov]], ali ga je 22. novembra 2017. [[Međunarodni olimpijski komitet]] diskvalificirao zbog dopinga i oduzeo mu medalju.<ref>{{cite web |url= https://stillmed.olympic.org/media/Document%20Library/OlympicOrg/IOC/Who-We-Are/Commissions/Disciplinary-Commission/2017/SML-022-Disciplinary-Commission-Decision-Operative-Part-Aleksandr-TRETIAKOV.pdf#_ga=2.77405526.2130718839.1511363399-1668388724.1484259175 |title= Odluka Disciplinske komisije MOK-a o diskvalifikaciji Tretjakova |access-date= 8. 12. 2017 |archive-date= 1. 12. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20171201041752/https://stillmed.olympic.org/media/Document%20Library/OlympicOrg/IOC/Who-We-Are/Commissions/Disciplinary-Commission/2017/SML-022-Disciplinary-Commission-Decision-Operative-Part-Aleksandr-TRETIAKOV.pdf#_ga=2.77405526.2130718839.1511363399-1668388724.1484259175 |url-status= dead }} {{en simbol}}</ref> Pet dana kasnije diskvalificiran je i njegov zemljak [[Sergej Čudinov]], koji je prvobitno bio peti.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.com/sport/winter-sports/42145478|title=Russian doping: IOC bans five more Winter Olympic athletes| date=27. 11. 2017|access-date=27. 11. 2017}}</ref> Ipak, 1. februara 2018. njihovi su rezultati vraćeni u evidenciju nakon uspješne žalbe.<ref>{{cite web|url=http://www.tas-cas.org/fileadmin/user_upload/Media_Release__decision_RUS_IOC_.pdf|title=The Court of Arbitration for Sport (CAS) delivers its decisions in the matter of 39 Russian athletes v/the IOC: 28 appeals upheld, 11 partially upheld|publisher=Arbitražni sportski sud |access-date=1. 2. 2018}}</ref> {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman!!Startni <br>broj!!Ime!!1. trka!!2. trka!!3. trka!!4. trka!!Ukupno!!Zaostatak |- | [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18px]] || 5 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandar Tretjakov]]|RUS}} || '''55.95'''|| '''56.04''' || 56.28 || '''56.02''' || 3:44.29 || – |- | [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18px]] || 3 || align=left|{{flagathlete|[[Martins Dukurs]]|LAT}} || 56.18 || 56.37 || '''56.26''' || 56.29 || 3:45.10 || +0.81 |- | [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18px]] || 2 || align=left|{{flagathlete|[[Matthew Antoine]]|SAD}} || 56.89 || 56.95 || 56.69 || 56.73 || 3:47.26 || +2.97 |- | 4. || 4 || align=left|{{flagathlete|[[Tomass Dukurs]]|LAT}} || 57.03 || 57.06 || 56.75 || 56.74 || 3:47.58 || +3.29 |- | 5. || 8 || align=left|{{flagathlete|[[Sergej Čudinov]]|RUS}} || 56.98 || 57.04 || 56.86 || 56.71 || 3:47.59 || +3.30 |- | 6. || 17 || align=left|{{flagathlete|[[Nikita Tregubov]]|RUS}} || 57.44 || 56.96 || 56.57 || 56.65 || 3:47.62 || +3.33 |- | 7. || 6 || align=left|{{flagathlete|[[John Fairbairn]]|KAN}} || 57.34 || 56.92 || 56.91 || 56.96 || 3:48.13 || +3.84 |- | 8. || 11 || align=left|{{flagathlete|[[Kristan Bromley]]|UK}} || 57.24 || 57.02 || 57.17 || 56.74 || 3:48.17 || +3.88 |- | 9. || 7 || align=left|{{flagathlete|[[Alexander Kröckel]]|NJE}} || 57.21 || 57.36 || 57.03 || 56.69 || 3:48.29 || +4.00 |- | 10. || 13 || align=left|{{flagathlete|[[Dominic Parsons]]|UK}} || 57.23 || 57.17 || 57.00 || 56.96 || 3:48.36 || +4.07 |- | 11. || 1 || align=left|{{flagathlete|[[Frank Rommel]]|NJE}} || 57.19 || 56.95 || 57.33 || 57.00 || 3:48.47 || +4.18 |- | 12. || 10 || align=left|{{flagathlete|[[Hiroatsu Takahashi]]|JAP}} || 57.53 || 57.10 || 57.13 || 56.98 || 3:48.74 || +4.45 |- | 13. || 14 || align=left|{{flagathlete|[[Eric Neilson]]|KAN}} || 57.41 || 57.01 || 57.25 || 57.10 || 3:48.77 || +4.48 |- | 14. || 16 || align=left|{{flagathlete|[[Matthias Guggenberger]]|AUT}} || 57.70 || 57.12 || 57.24 || 56.94 || 3:49.00 || +4.71 |- | 15. || 9 || align=left|{{flagathlete|[[John Daly]]|SAD}} || 56.91 || 56.67 || 56.99 || 58.54 || 3:49.11 || +4.82 |- | 16. || 18 || align=left|{{flagathlete|[[Yun Sungbin]]|JKO}} || 57.54 || 57.02 || 57.90 || 57.11 || 3:49.57 || +5.28 |- | 17. || 23 || align=left|{{flagathlete|[[John Farrow]]|AUS}} || 57.84 || 57.73 || 57.75 || 57.35 || 3:50.67 || +6.38 |- | 18. || 20 || align=left|{{flagathlete|[[Maurizio Oioli]]|ITA}} || 57.69 || 57.27 || 57.85 || 57.87 || 3:50.68 || +6.39 |- | 19. || 15 || align=left|{{flagathlete|[[Raphael Maier]]|AUT}} || 57.83 || 57.51 || 57.95 || 57.57 || 3:50.86 || +6.57 |- | 20. || 26 || align=left|{{flagathlete|[[Ben Sandford]]|NZL}} || 58.00 || 57.75 || 57.79 || 57.67 || 3:51.21 || +6.92 |- | 21. || 12 || align=left|{{flagathlete|[[Kyle Tress]]|SAD}} || 57.85 || 58.13 || 57.76 || ||2:53.74 || |- | 22. || 19 || align=left|{{flagathlete|[[Yuki Sasahara]]|JAP}} || 58.22 || 58.07 || 57.91 || || 2:54.20 || |- | 23. || 22 || align=left|{{flagathlete|[[Alexandros Kefalas]]|GRČ}} || 58.20 || 58.33 || 58.22 || || 2:54.75 || |- | 24. || 24 || align=left|{{flagathlete|[[Lee Hansin]]|JKO}} || 58.41 || 58.12 || 58.64 || || 2:55.17 || |- | 25. || 27 || align=left|{{flagathlete|[[Dorin Dumitru Velicu]]|RUM}} || 58.72 || 58.44 || 58.91 || || 2:56.07 || |- | 26. || 25 || align=left|{{flagathlete|[[Ander Mirambell]]|ŠPA}} || 58.58 || 58.72 || 58.80 || || 2:56.10 || |- | 27. || 21 || align=left|{{flagathlete|[[Sean Greenwood]]|IRS}} || 57.99 || 65.11 || 58.22 || || 3:01.32 || |} == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:Skeleton na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] 8ivqwtqgn96vtlfsh6fesq6wegmoqmb 0 355505 3848254 3494841 2026-05-21T09:35:24Z Srđan 73336 3848254 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Chrome OS}} {{Infokutija softver | naziv = Google Chrome | logo = Google Chrome icon (February 2022).svg | veličina_logoa = 120px | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_snimka_ekrana = | tekst = | sklopivo = <!-- Šta god upišite u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = | programer = [[Google LLC]] | prvo_izdanje = 2. 9. 2008. | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = naslagano | najnovija_stabilna_verzija = | datum_najnovije_stabilne_verzije = | najnovija_probna_verzija = | datum_najnovije_probne_verzije = | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = Aktivno | programski_jezik = [[C (programski jezik)|C]], [[C++]], [[Java (programski jezik)|Java]], [[JavaScript]], [[Python (programski jezik)|Python]] | operativni_sistem = {{plainlist| * [[Android (operativni sistem)|Android]] [[Android Lollipop|5.0 Lollipop]] ili noviji * [[Chrome OS]] * [[iOS 12]] ili noviji * [[Linux]] * [[OS X El Capitan|OS X 10.11]] ili noviji * [[Windows 7]] ili noviji }} | platforma = [[IA-32]], [[x64]], [[ARMv7]], [[ARMv8-A]] | veličina = | standard = | jezici = | broj_jezika = 47 | fusnota_o_jezicima = | vrsta = [[Veb-preglednik]] | licenca = [[Freeware]] pod uslovima upotrebe Google Chromea | alexa = | veb-sajt = {{URL|google.com/chrome/browser}} | ažurirano = }} '''Google Chrome''' je [[freeware|besplatni]] [[internetski preglednik]] koji razvija [[Google]].<ref name=TOS>{{cite web|url=https://www.google.com/intl/en/chrome/browser/privacy/eula_text.html|title=Google Chrome Terms of Service}}</ref> Prvi put je izdat 2008. za [[Microsoft Windows]], a kasnije je portiran za [[Linux]], [[macOS]], [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]]. Google Chrome je također glavna komponenta [[Chrome OS]]a, gdje služi kao platforma za pokretanje [[web aplikacija]]. Google izdaje većinu izvornog koda od Chromea kao [[Chromium (internetski preglednik)|Chromium]] [[softver otvorenog koda]].<ref>{{cite web |first=Ryan |last=Paul |title=Google unveils Chrome source code and Linux port |url=https://arstechnica.com/information-technology/2008/09/google-unveils-chrome-source-code-and-linux-port/ |website=[[Ars Technica]] |publisher=[[Condé Nast]] |date=2. 9. 2008 |access-date=9. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web|title=Welcome to Chromium|url=https://blog.chromium.org/2008/09/welcome-to-chromium_02.html|work=blog.chromium.org}}</ref> Zapaziva komponenta koja nije otvorenog koda jeste ugrađeni [[Adobe Flash Player]] (kojeg je Chrome isključio kao zadani parametar od septembra 2016. godine<ref>{{cite web |first=Anthony |last=LaForge |title=Flash and Chrome |url=https://blog.google/products/chrome/flash-and-chrome/ |website=The Keyword Google Blog |publisher=[[Google]] |date=9. 8. 2016 |access-date=9. 3. 2017}}</ref>). Chrome je koristio [[WebKit]] [[layout engine]] do verzije 27. Od verzije 28, svi Chrome portovi osim iOS porta koriste [[Blink (web engine)|Blink]], [[Fork (razvoj softvera)|fork]] WebKit enginea.<ref>{{cite web |first=Peter |last=Bright |title=Google going its own way, forking WebKit rendering engine |url=https://arstechnica.com/information-technology/2013/04/google-going-its-own-way-forking-webkit-rendering-engine/ |website=[[Ars Technica]] |publisher=[[Condé Nast]] |date=3. 4. 2013 |access-date=9. 3. 2017}}</ref><ref>{{cite web |first=Emil |last=Protalinski |title=It’s here: Google replaces WebKit version ID with Blink in latest Chrome build |url=https://thenextweb.com/google/2013/04/08/its-here-google-replaces-webkit-with-blink-in-latest-build-of-chrome/ |website=The Next Web |date=8. 4. 2013 |access-date=9. 3. 2017}}</ref><ref name="brucelawson-hello-blink">{{cite web|title=Hello Blink|url=http://www.brucelawson.co.uk/2013/hello-blink/|publisher=Bruce Lawson's Blog|access-date=3. 4. 2013}}</ref> Od februara 2017, [[StatCounter]] procjenjuje da Google Chrome ima 62% svjetskog učešća u internetskim preglednicima kao preglednik za desktop.<ref name="statcounter201702">{{cite web|url=http://gs.statcounter.com/#desktop-browser-ww-monthly-201702-201702-bar |title=Top 5 Desktop Browsers on Feb 2017|last=|first=|date=|website=|publisher=StatCounter|access-date=}}</ref> Ima također 52% tržišnog učešća šriom svih platformi zajedno,<!-- and is most popular in virtually all countries (except some in Africa and e.g. India--><ref>{{cite web|url=http://gs.statcounter.com/#all-browser-ww-monthly-201702-201702-bar |title=Top 9 Browsers from on Feb 2017|publisher=StatCounter}}</ref> jer je također najpopularniji preglednik za pametnet telefone. Njegov uspjeh je doveo do toga da Google raširi brednirano ime "Chrome" na različite ostale proizvode kao što su [[Chromecast]], [[Chromebook]], [[Chromebit]], [[Chromebox]] i [[Chromebase]]. == Također pogledajte == * [[Mozilla Firefox]] * [[Internet Explorer]] * [[Safari (preglednik)|Safari]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://chrome.google.com Google Chrome] - Download link {{Google}} [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:Internetski preglednici]] [[Kategorija:Google]] 11hha37ewtbegrjl1myfju0acyq1rhc 10 358353 3848233 3709363 2026-05-21T08:16:00Z KWiki 9400 3848233 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = UEFA Evropska liga | naslov = [[UEFA Evropska liga|{{color|black|Kup UEFA / Evropska liga}}]] | osnovastil = background-color:#FFD400;color:#000000 | podaciklasa = hlist | stanje = uncollapsed | podaci1 = {{Navkutija|dijete | osnovastil = background-color:#FFD400;color:#000000 | iznad = '''Kup UEFA (1971–2009)''' | grupa1 = Sezone | podaci1 = * [[Kup UEFA 1971/1972.|1971/72]] * [[Kup UEFA 1972/1973.|1972/73]] * [[Kup UEFA 1973/1974.|1973/74]] * [[Kup UEFA 1974/1975.|1974/75]] * [[Kup UEFA 1975/1976.|1975/76]] * [[Kup UEFA 1976/1977.|1976/77]] * [[Kup UEFA 1977/1978.|1977/78]] * [[Kup UEFA 1978/1979.|1978/79]] * [[Kup UEFA 1979/1980.|1979/80]] * [[Kup UEFA 1980/1981.|1980/81]] * [[Kup UEFA 1981/1982.|1981/82]] * [[Kup UEFA 1982/1983.|1982/83]] * [[Kup UEFA 1983/1984.|1983/84]] * [[Kup UEFA 1984/1985.|1984/85]] * [[Kup UEFA 1985/1986.|1985/86]] * [[Kup UEFA 1986/1987.|1986/87]] * [[Kup UEFA 1987/1988.|1987/88]] * [[Kup UEFA 1988/1989.|1988/89]] * [[Kup UEFA 1989/1990.|1989/90]] * [[Kup UEFA 1990/1991.|1990/91]] * [[Kup UEFA 1991/1992.|1991/92]] * [[Kup UEFA 1992/1993.|1992/93]] * [[Kup UEFA 1993/1994.|1993/94]] * [[Kup UEFA 1994/1995.|1994/95]] * [[Kup UEFA 1995/1996.|1995/96]] * [[Kup UEFA 1996/1997.|1996/97]] * [[Kup UEFA 1997/1998.|1997/98]] * [[Kup UEFA 1998/1999.|1998/99]] * [[Kup UEFA 1999/2000.|1999/00]] * [[Kup UEFA 2000/2001.|2000/01]] * [[Kup UEFA 2001/2002.|2001/02]] * [[Kup UEFA 2002/2003.|2002/03]] * [[Kup UEFA 2003/2004.|2003/04]] * [[Kup UEFA 2004/2005.|2004/05]] * [[Kup UEFA 2005/2006.|2005/06]] * [[Kup UEFA 2006/2007.|2006/07]] * [[Kup UEFA 2007/2008.|2007/08]] * [[Kup UEFA 2008/2009.|2008/09.]] | grupa2 = Finala | podaci2 = {{Navkutija podgrupa | osnovastil = background-color:#FFD400;color:#000000 | grupa2 = 2 utakmice | podaci2 = * [[Finale Kupa UEFA 1972.|1972]] * [[Finale Kupa UEFA 1973.|1973]] * [[Finale Kupa UEFA 1974.|1974]] * [[Finale Kupa UEFA 1975.|1975]] * [[Finale Kupa UEFA 1976.|1976]] * [[Finale Kupa UEFA 1977.|1977]] * [[Finale Kupa UEFA 1978.|1978]] * [[Finale Kupa UEFA 1979.|1979]] * [[Finale Kupa UEFA 1980.|1980]] * [[Finale Kupa UEFA 1981.|1981]] * [[Finale Kupa UEFA 1982.|1982]] * [[Finale Kupa UEFA 1983.|1983]] * [[Finale Kupa UEFA 1984.|1984]] * [[Finale Kupa UEFA 1985.|1985]] * [[Finale Kupa UEFA 1986.|1986]] * [[Finale Kupa UEFA 1987.|1987]] * [[Finale Kupa UEFA 1988.|1988]] * [[Finale Kupa UEFA 1989.|1989]] * [[Finale Kupa UEFA 1990.|1990]] * [[Finale Kupa UEFA 1991.|1991]] * [[Finale Kupa UEFA 1992.|1992]] * [[Finale Kupa UEFA 1993.|1993]] * [[Finale Kupa UEFA 1994.|1994]] * [[Finale Kupa UEFA 1995.|1995]] * [[Finale Kupa UEFA 1996.|1996]] * [[Finale Kupa UEFA 1997.|1997.]] | grupa3 = 1 utakmica | podaci3 = * [[Finale Kupa UEFA 1998.|1998]] * [[Finale Kupa UEFA 1999.|1999]] * [[Finale Kupa UEFA 2000.|2000]] * [[Finale Kupa UEFA 2001.|2001]] * [[Finale Kupa UEFA 2002.|2002]] * [[Finale Kupa UEFA 2003.|2003]] * [[Finale Kupa UEFA 2004.|2004]] * [[Finale Kupa UEFA 2005.|2005]] * [[Finale Kupa UEFA 2006.|2006]] * [[Finale Kupa UEFA 2007.|2007]] * [[Finale Kupa UEFA 2008.|2008]] * [[Finale Kupa UEFA 2009.|2009.]] }} }} | podaci2 = {{Navkutija|dijete | osnovastil = background-color:#FFD400;color:#000000 | iznad = '''Evropska liga (2009–)''' | grupa1 = Sezone | podaci1 = * [[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009/10]] * [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010/11]] * [[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011/12]] * [[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012/13]] * [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013/14]] * [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014/15]] * [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015/16]] * [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17]] * [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017/18]] * [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018/19]] * [[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20]] * [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020/21]] * [[UEFA Evropska liga 2021/2022.|2021/22]] * [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|2022/23]] * [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24]] * [[UEFA Evropska liga 2024/2025.|2024/25]] * [[UEFA Evropska liga 2025/2026.|2025/26]] * ''[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|2026/27.]]'' | grupa2 = Finala | podaci2 = * [[Finale UEFA Evropske lige 2010.|2010]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2011.|2011]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2012.|2012]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2013.|2013]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2014.|2014]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2015.|2015]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2016.|2016]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2017.|2017]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2018.|2018]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2019.|2019]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2020.|2020]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2021.|2021]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2022.|2022]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2023.|2023]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2024.|2024]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2025.|2025]] * [[Finale UEFA Evropske lige 2026.|2026]] * ''[[Finale UEFA Evropske lige 2027.|2027.]]'' }} | ispodklasa = hlist | ispod = * [[Spisak finala Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|Finala]] **[[Spisak trenera osvajača Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|Treneri osvajači]] **[[Spisak igrača osvajača Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka|Igrači osvajači]] * [[Rekordi i statistike Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|Rekordi i statistike]] **[[Spisak najboljih strijelaca Kupa UEFA i UEFA Evropske lige|Najbolji strijelci]] **[[Spisak performansi klubova učesnika UEFA Evropske lige|Performanse klubova]] * [[Spisak TV-stanica koje prenose UEFA Evropsku ligu|TV-prava]] }}<noinclude> [[Kategorija:Nogometni šabloni]] [[Kategorija:Šabloni UEFA Evropske lige]]</noinclude> rtyi1ic4kuxqfmy6co0fx0khjf6fvkk 0 359012 3848245 3813106 2026-05-21T08:55:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Galaksija | Naziv = Skup Fornaks | Slika = [[Datoteka:Wide-field_view_of_the_Fornax_Galaxy_Cluster.jpg|250px|mini|Pogled na Skup Fornaks]] | Opis slike = | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Hemijska peć (sazviježđe)|Hemijska peć]]<ref name="Guide" /> | Rektascenzija = {{RA|3|38|27,9}} <ref name="NASA" /> | Deklinacija = {{DEC|-35|26|54}} <ref name="NASA" /> | Crveni pomak = 0.0046 <ref name="NASA" /> | Radijalna brzina = 1379 <ref name="NASA" /> | Grupa ili klaster = NGC 1399 grupa | Udaljenost = | Tip = [[galaktičko jato]] <ref name="Guide" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = | Prividna magnituda = 10,3 <ref name="NASA" /> | Površinska svjetlost = | Apsolutna magnituda = | Uglovna pozicija = | Značajnosti = | Imena = {{nowrap|ABELL S0373}}{{•}}{{nowrap|AM 0336-353}}{{•}}{{nowrap|MCXC Jo338.4-3526}}{{•}}{{nowrap|RXC J0338.4-3526}}{{•}}{{nowrap|EXSS 0336.5-3536}}<ref name="NASA"/> | Karta = | Tačka_x = | Tačka_y = }} '''Skup Fornaks'''<ref>{{Cite journal|last=Jordan|first=Andres|last2=Blakeslee|first2=John P.|last3=Cote|first3=Patrick|last4=Ferrarese|first4=Laura|last5=Infante|first5=Leopoldo|last6=Mei|first6=Simona|last7=Merritt|first7=David|last8=Peng|first8=Eric W.|last9=Tonry|first9=John L.|date=2007-04|title=The ACS Fornax Cluster Survey. I. Introduction to the Survey and Data Reduction Procedures|url=https://validate.perfdrive.com/fb803c746e9148689b3984a31fccd902/?ssa=be540be8-2cfc-4fa9-8129-c407d6bb7ac1&ssb=84247210089&ssc=https%3A%2F%2Fiopscience.iop.org%2Farticle%2F10.1086%2F512778&ssi=606513f1-cnvj-44f2-a4b3-939cc042d75e&ssk=botmanager_support@radware.com&ssm=45453324378526670105442191727264&ssn=47c5ab33dbe892d53ea9ee22c1bf1380d8ba16eb5c58-edc8-4924-92d9ab&sso=4fdaae4b-261c10dc19158a7b9400427af9bc32e3cfaeb31f84fdde1f&ssp=42086451961772125851177217858469276&ssq=70511294209816410417442098611733803920566&ssr=MjA4LjgwLjE1My43Mg==&sst=Mozilla/5.0 (Macintosh; Intel Mac OS X 10_15_7) AppleWebKit/537.36 (KHTML, like Gecko) Chrome/110.0.0.0 Safari/537.36 Citoid/WMF (mailto:noc@wikimedia.org)&ssu=&ssv=&ssw=&ssx=eyJfX3V6bWYiOiI3ZjkwMDAxNmViNWM1OC1lZGM4LTQ5MjQtOWU0Yi0yNjFjMTBkYzE5MTUxLTE3NzIxNDIwOTgwNzMwLTAwMjU1ZmJmOTRiYTU2ZmRlZTMxMCIsInJkIjoiaW9wLm9yZyIsInV6bXgiOiI3ZjkwMDBkZGQ4MWY5NS03M2M1LTQyM2MtYjE4Yi0wODY3YzIzOWQ3NWMxLTE3NzIxNDIwOTgwNzMwLTJiZjM0N2I3YWI3N2U0NTgxMCJ9|journal=The Astrophysical Journal Supplement Series|volume=169|issue=2|pages=213–224|doi=10.1086/512778|issn=0067-0049}}{{Mrtav link}}</ref> je [[galaktičko jato]] u sazviježđu [[Hemijska peć (sazviježđe)|Hemijska peć.]] Udaljen je 100 miliona [[Svjetlosna godina|sg]] od [[Sunce|Sunca]]. Sadrži oko 58 [[galaksija]]. Među pozatijim su: [[NGC 1365]], [[NGC 1399]]. NGC 1399 se nalazi u centru skupa. Ubrajaju se [[NGC 1404]] i [[NGC 1427A]] koje se nalaze u [[Eridan (sazviježđe)|sazviježđu Eridan]].<ref name="Guide">[http://www.constellation-guide.com/constellation-list/fornax-constellation/ Zvijezde u sazviježđu Hemijska peć iz Constellation Guide] učitano 27.5.2015 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> <ref name="NASA">[http://ned.ipac.caltech.edu/cgi-bin/objsearch?objname=Fornax+Cluster&extend=no&hconst=73&omegam=0.27&omegav=0.73&corr_z=1&out_csys=Equatorial&out_equinox=J2000.0&obj_sort=RA+or+Longitude&of=pre_text&zv_breaker=30000.0&list_limit=5&img_stamp=YES Skup Fornaks iz] [[NASA|NASA/IPAC]] baza podataka,27.5.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref> == Također pogledajte == * [[Skup Eridan]] * [[Skup Virgo]] == Reference == <references/> == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Hemijska peć (sazviježđe)]] [[Kategorija:Galaktička jata]] pfpwvzyf7yh14zlgrxhemnqe55p7zqp 0 360847 3848167 3830868 2026-05-20T23:40:58Z Mhare 481 3848167 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Kognitivna ili spoznajna psihologija''' je grana [[psihologije]] koja proučava mentalne procese kao što su "pažnja, upotrebe jezika, memorije, percepcije, rješavanje problema, kreativnost i razmišljanje."<ref>http://www.apa.org/research/action/glossary.aspx</ref> Savremena kognitivna teorija slijedi dva široka pristupa: * razvojni pristup Pijažea, koji se bavi konstrukcijom mentalnih modela i * pristup obrade informacija, koji posmatra ljudski um kao analogan sofisticiranom računarskom sistemu. Kognitivna psihologija se u mnogome razlikuje od prethodnih psiholoških pristupa a što se ogleda kroz sljedeće: * Prihvata upotrebu naučne metode te općenito odbacuje introspekciju kao valjanu metodu istraživanja za razliku od fenomenoloških metoda poput Freudovske psihologije. * Pretpostavlja postojanje unutrašnjih mentalnih stanja (kao što su vjerovanja, želje i motivacija) za razliku od bihevioralne psihologije. ==Historija== Sa filozofske tačke gledišta, o ljudskog umu i njegovim procesima se raspravljalo i razmišljalo još u vrijeme starih [[Antička Grčka|Grka]]. Još 387. godine p.n.e. [[Platon]] je sugerisao da je mozak centar mentalnih procesa. 1637. godine, [[René Descartes]] je tvrdio da se ljudi rađaju s urođenim idejama, te proslijedio ideju dualizma uma i tijela. Od tog vremena, glavne rasprave na ovu temu su uslijedile tokom 19. vijeka. Neki od onih koji su uključeni u ove rasprave su bili George Berkeley i Johna Lockea u oblasti empirizma i [[Immanuel Kant]] na strani nativisma.<ref>Anderson, J.R. (2010). Cognitive Psychology and Its Implications. New York, NY: Worth Publishers.</ref> Pa iako se na temu kognitivne psihologije raspravljalo dosta ranije, kognitivna psihologija kao posebno područje unutar discipline se razvilo početkom druge polovine 20. vijeka, nakon prevlasti bihevioralnog pokreta. Ulric Neiss je zaslužan za uvođenje termina kognitivna psihologija objavljivanjem svoje knjige ''Cognitive Psychology'' iz 1967. godine.<ref>Neisser, U. (1967). Cognitive Psychology. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall. Neisser's definition on page 4.</ref> Integrisana saznanja iz domene kognitivne psihologije utjecala su na razvoj drugih nauka i njihovih ogranaka, poput ekonomije i lingvistike. == Reference == {{refspisak}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kognitivna psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] [[Kategorija:Spoznavanje]] 5vfw2llz7wj4jreo88opiyh62az0tq6 0 362841 3848211 3808082 2026-05-21T06:18:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848211 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} [[Datoteka:Star-forming region S106 (captured by the Hubble Space Telescope).jpg|mini|desno|400px|Sharpless 2-106]] '''Sharpless katalog''' je spisak 313 (emisijskih [[maglina]]) [[HII region]]a, namijenjen da bude iscrpan za područje sjeverno od deklinacije -27°. (On također uključuje neke magline južno od te deklinacije.) Prvo izdanje je štampano 1953. sa 142 objekta (Sh1), a drugo, i finalno izdanje je štampao američki astronom [[Stewart Sharpless]], 1959., sa 312 objekata. Osim H II regija, katalog uključuje [[planetarna maglina|planetarne magline]] i [[ostaci supernove|ostatke supernove]], u dodatku HII regionima.<ref name="gm" /> Godine 1953. Stewart Sharpless se pridružio osoblju [[United States Naval Observatory Flagstaff Station|mornaričke Flagstaff stanice]],<ref name="steven2002" /> gdje je premjeravao i katalogizirao [[H II region]]e [[Mliječni put|Mliječnog puta]] koristeći slike iz [[Palomar Sky Survey|Palomarskog pregleda]]. Iz ovog rada je Sharpless izdao svoj katalog H II regiona u dva dijela, prvi iz 1953. sa 142 magline.<ref>Stewart Sharpless, [http://adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-bib_query?bibcode=1953ApJ...118..362S A Catalogue of Emission Nebulae Near the Galactic Plane], ''[[Astrophysical Journal]],'' vol. 118, p.362, 1953</ref> Drugo i završno izdanje su štampani 1959. sa 312 maglina.<ref name="steven2002">{{cite book |last= Steven |first= Dick|title= Sky and Ocean Joined: The [[United States Naval Observatory|U.S. Naval Observatory]], 1830-2000|year= 2002|publisher= [[Cambridge University Press]] |isbn= 978-0-521-81599-4 }}</ref><ref>Stewart Sharpless, [http://adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-bib_query?bibcode=1959ApJS....4..257S A Catalogue of H II Regions], ''Astrophysical Journal'' Supplement, vol. 4, p.257, 1959</ref> Sharpless koordinate su osnovane na zvjezdanim katalozima Bonner Durchmusterung (BD) i Cordoba Durchmusterung (CD), ali je drugo izdanje prilagođeno epohi 1900-tih.<ref name=gm/> U drugom izdanju, neke koordinate za regione južne hemisfere imaju neodređenost od preko jedne lučne minute.<ref name=gm>[http://galaxymap.org/drupal/node/156 Galaxy Map - The Gum, RCW, Sharpless and BFS catalogs]</ref> Ovo ih može činiti teškim za pronalaženje, tako da je izdan revidirani katalog nazvan BFS (Blitz, Fich i Stark).<ref name=gm/> BFS ima 65 novih regiona i oko 20 uklanjanja.<ref name=gm/> Veći dio uklonjenih stavki su izuzete zato što su one bile naknadno spomenute magline ili ostaci.<ref name=gm/> Ukupno 312 objekata iz Sharplessovog kataloga djelimično se preklapa sa 110 [[Messier objekti|Messier objekata]] (M), 7840 objekata u [[Novi opći katalog|Novom općem katalogu]] (NGC), [[Caldwell katalog]]u (koji je sam "najbolji" od ostalih kataloga, sa 109 stavki), i [[RCW katalog]]. Savremeni katalozi su bili [[Gum katalog|Gum]] i [[RCW Ckatalog|RCW]], ali su oni uglavnom pokrivali južnu poluloptu. ==Primjeri== Primjeri u drugom'' Sharpless (verzija iz 1958.) katalogu; kliknite na sliku za informacije o autorma, od kojih su većina amaterski astronomi, ESO, ESA, ili NASA'' {| class="wikitable sortable" style="font-size:94%;" |- ! Sh 2- # || Uobičajeno ime || Slike || Imena i oznake |- |6 || [[NGC 6302]] || [[Datoteka:NGC 6302HST.jpg|99px]] || Sh2-6, NGC 6302, Bug maglina, PK 349+01 1, Butterfly maglina, [[RCW katalog|RCW]] 124, [[Gum katalog|Gum]] 60, [[Caldwell katalog|Caldwell]] 69 |- |8 || [[NGC 6334]] || [[Datoteka:NGC 6334.jpg|99px]] ||ESO 392-EN 009, Sharpless 8, RCW 127, Gum 64, NGC 6334 |- |11 || [[NGC 6357]] || [[Datoteka:EmissionNebula NGC6357.jpg|99px]] || Sh2-11, NGC 6357, RCW 131, Gum 66, Maglina Rat i mir |- |25 || [[Maglina laguna]] || [[Datoteka:M8HunterWilson.jpg|99px]] || Sh2 25, RCW 146, Gum 72, Messier 8 |- | 30 || [[Maglina Trifid]]|| [[Datoteka:Trifid.nebula.arp.750pix.jpg|99px]] || Sh2 30, M20, NGC 6514, RCW 147, Gum 76 |- | 45 || [[Maglina Omega]]|| [[Datoteka:ESO-The Omega Nebula-phot-25a-09-fullres.jpg|99px]] || Omega maglina, M17, NGC 6618, Maglina Labud, Sharpless 45, RCW 160, Gum 81 |- |49 || [[Orao maglina]] || [[Datoteka:Eagle Nebula from ESO.jpg|99px]] || Sh2 49, Messier 16, NGC 6611, RCW 165, Gum 83 |- |101 || [[Tulipan maglina]] |||| Sharpless 101 |- |105 || [[Polumjesec maglina]] || [[Datoteka:Crescenthunter.jpg|99px]] || Sh2 105, NGC 6888, Sharpless 105, Caldwell 27 |- |106 || [[Nebeski snježni anđeo|Sh2-106]] || [[Datoteka:Star-forming region S106 (captured by the Hubble Space Telescope).jpg|99px]] || Sh2-106, Nebeski snježni anđeo |- |117 || [[Maglina Sjeverna Amerika]] || [[Datoteka:North-America-nebula.jpeg|99px]] || NGC 7000, Caldwell 20 |- |125 || [[Maglina Čahura]]|| [[Datoteka:CocoonHunterWilson.jpg|99px]] || IC 5146, Caldwell 19 |- |140 || Sh2-140 || [[Datoteka:Ssc2004-07a.jpg|99px]] || Sh2-140 |- |155 || [[maglina Pećina]]|| [[Datoteka:Cave Nebula.jpg|99px]] || Sh2-155, Caldwell 9 |- |162 || [[NGC 7635]] || [[Datoteka:NGC 7635 (vivid).jpg|99px]] || Sh2-162, NGC 7635, Bubble maglina |- | 184 || [[NGC 281]] || [[Datoteka:NGC281HunterWilson.jpg|99px]] || NGC 281, IC 11 |- | 191 || [[Maffei 1]] || [[Datoteka:Maf1atlas.jpg|99px]] || Sh2-191, Maffei 1, PGC 9892 |- | 197 || [[Maffei 2]] || [[Datoteka:Maf2atlas.jpg|99px]] || Sh2-197, Maffei 2, UGCA 39,<ref name="ned">{{cite web | title=NASA/IPAC Extragalactic Database | work=Results for Maffei 2 | url=http://nedwww.ipac.caltech.edu/ | access-date=25. 11. 2006 }}</ref>[[Principal Galaxies Catalogue|PGC]] 10217,<ref name="ned" /> |- |199 || [[Maglina duša]] || [[Datoteka:W5_cropped.jpg|99px]] || Sh2-199, [[Lynds' Catalogue of Bright Nebulae|LBN]] 667, Soul Nebula, IC 1848 (cluster only) |- | 220 || [[Kalifornija maglina]] || [[Datoteka:California-nebula.jpeg|99px]] || NGC 1499, Sharpless 220 |- | 229 || [[IC 405]] || [[Datoteka:FlamingStarHunterWilson.jpg|99px]] ||Vatrena zvijezda maglina, Caldwell 31, IC 405, Sh2-229 |- |238 || [[NGC 1555]] || [[Datoteka:Ngc1555.jpg|99px]] || NGC 1555, Hind-ova maglina, Sharpless 238 |- | 244 || [[Morski rak maglina]] || [[Datoteka:Crab Nebula.jpg|99px]] || Messier 1, NGC 1952, |- | 248 || [[IC 443]] || [[Datoteka:Ic443 wide.jpg|99px]] || IC 443, Sh2-248, Maglina meduza |- | 271 || [[Plamen maglina]] |||| Sh2-271, NGC 2024 |- | 275 || [[Rozeta maglina]] ||[[Datoteka:Rosette nebula s.jpg|99px]] || Sh2-275, CTB 21 |- | 276 || [[Barnardova petlja]] || [[Datoteka:BarnardLoopHunterWilson.jpg|99px]] || Sh2-276, Barnardova petlja |- | 281|| [[Orion maglina]] || [[Datoteka:Orion Nebula - Hubble 2006 mosaic 18000.jpg|99px]] ||M42, NGC 1976, LBN 974 |- | 298|| [[NGC 2359]] || [[Datoteka:Thors Helmet - NGC 2359.png|99px]] || Thor-ov šljem, Gum 4, Sharpless 298, NGC 2359 |} {{Proširiti sekciju|date=august 2009}} ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [http://cdsarc.u-strasbg.fr/viz-bin/Cat?VII/20 Originalni katalog] * [http://galaxymap.org/cat/list/sharpless/1 Ilustrovani i anotirani komentar] * [[SIMBAD]] [http://simbad.u-strasbg.fr/simbad/sim-ref?bibcode=1959ApJS....4..257S&simbo=on&submit=submit%20bibcode Sh2 lista] * [http://www.sharplessctalog.com/sharpless.aspx Sh2 slike]{{Mrtav link}} {{Sh2 objekti}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Astronomski katalozi maglina]] [[Kategorija:Sharpless objekti]] [[Kategorija:H II područje]] bv1r0bfnwvmqqlazll6x48bks42e69x 0 363487 3848092 3708502 2026-05-20T18:44:20Z Z1KA 87045 3848092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Demokratska fronta | logo = DF_logo.jpg | predsjednik_osnivač = [[Željko Komšić]] | godina osnivanja = 7. april 2013. | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | ideologija = [[Socijaldemokratija]]<ref name="P&E in FBiH">{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|title=Parties and elections in Federation of Bosnia and Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=18. 2. 2020|archive-date=15. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042024/http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|url-status=dead}}</ref><br>[[Građanski nacionalizam]]<br>[[Unitarizam]]<ref>{{Cite news|url=https://china-cee.eu/wp-content/uploads/2018/10/2018p1041%EF%BC%8813%EF%BC%89Bosnia-Herzegovina.pdf|title=Bosnia-Herzegovina Political briefing: What has changed after the elections}}</ref><br>[[Centrizam]]<ref name="P&E BiH">{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina.html|title=Parties and Elections in Bosnia and Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|website=parties-and-elections.eu|access-date=2. 10. 2024}}</ref><br>[[Proeuropejstvo]] | boje = {{colorbox|#FF6600}} Narandžasta | veb-sajt = {{URL|http://fronta.ba/}} | skraćenica = DF | nastala_iz = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | politička_pozicija = [[Politički centar|Centar]], [[Lijevi centar]] | osnivač = [[Željko Komšić]] | adresa = Saliha Udžvarlića 10 | generalni_sekretar = [[Dženan Đonlagić]] | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|3|42|#FF6600}} | skupština2 = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda BiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|1|15|#FF6600}} | skupština3 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|12|98|#FF6600}} | skupština4 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|7|80|#FF6600}} | skupština5 = [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | broj_mandata5 = {{Infokutija stranka/mandati|0|83|#FF6600}} | slogan = "Odlučno u promjene!" }} '''Demokratska fronta''' ('''DF''') jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] politička stranka osnovana 7. aprila 2013. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Osnivač partije i prvi predsjednik je [[Željko Komšić]], bivši član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]. Partija se sama definiše kao partija [[Lijevi centar|lijevog centra]]. == Historija == Demokratsku frontu osnovao je Željko Komšić 7. aprila 2013,<ref>{{Cite web|url=http://www.demokratskafronta.ba/index.php?lang=ba&sel=29|title=Statut|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608154224/http://www.demokratskafronta.ba/index.php?lang=ba&sel=29|archive-date=8. 6. 2013|url-status=dead|access-date=9. 8. 2014}}</ref> tadašnji hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]], koji je napustio [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratsku partiju Bosne i Hercegovine]] godinu dana ranije. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014]], partija je kandidovala dva kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]: [[Emir Suljagić|Emira Suljagića]], iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda i [[Anto Popović (političar)|Antu Popovića]] iz reda [[Hrvati|hrvatskog]] naroda, ali nisu uspjeli pobijediti. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2018.]] predsjednik stranke [[Željko Komšić]] osvaja najviše glasova i postaje član predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. == Spisak predsjednika == {| class="wikitable" ! rowspan="2" |# ! colspan="2" rowspan="2" |Predsjednik ! colspan="3" |Mandat |- !Od !Do !Trajanje |- !1. |[[Datoteka:Željko Komšić (2025-12-17) (cropped).jpg|103x153piksel]] |[[Željko Komšić]] {{Malo|(r. 1964)}} |7. april 2013. |''trenutno'' |{{ayd|2013|04|07}} |} == Izbori == === Parlament === {| class="wikitable" |+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] !Izbori !# !Broj glasova ![[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] !+/- ![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] !+/- !Vlast |- | rowspan="2" |[[2014.]] | rowspan="2" |4. | rowspan="2" style="vertical-align:middle;text-align:center;|150,767 | rowspan="2" style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|5|42|#FF6600}} | rowspan="2" style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Nema promjena}} | rowspan="2" style="vertical-align:middle;text-align:center;|{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#FF6600}} | rowspan="2" style="vertical-align:middle;text-align:center;|{{Nema promjena}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:lime;" |'''Vlast {{Small|(do 2015)}}''' |- | style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:red;" |'''Opozicija {{Small|(od 2015)}}''' |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] |6. | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |96,174 | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|42|#FF6600}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Gubitak}} 2 | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#FF6600}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Nema promjena}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:lime;" |'''Vlast''' |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] |6. | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |101,713 | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|3|42|#FF6600}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Nema promjena}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Infokutija stranka/mandati|1|15|#FF6600}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |{{Nema promjena}} | style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:red;" |'''Opozicija''' |} === Predsjedništvo === {| class="wikitable" |+[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] !Izbori !# !Kandidat !Zastupnik naroda !Broj Glasova !% !Izabran? |- | rowspan="2" |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]] |3. |[[Emir Suljagić]] |[[Bošnjaci]] |114,334 |15.2% | rowspan="2" style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:red;" |'''Ne''' |- |4. |[[Anto Popović (političar)|Anto Popović]] | rowspan="2" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |7,179 | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |2.9% |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]] |1. |[[Željko Komšić]] | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |225,500 | style="vertical-align:middle;text-align:center;" |52.6% | style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:lime;" |'''Da''' |- |[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]] |1. |[[Željko Komšić]] |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |227,540 |55.8% | style="vertical-align:middle;text-align:center;background-color:lime;" |'''Da''' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fronta.ba Službena stranica partije] [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2013.]] [[Kategorija:Demokratska fronta|*]] [[Kategorija:Socijaldemokratske partije u Bosni i Hercegovini]] rl8w582w1ux46hu1baejl4c4gp88a99 0 363971 3848221 3711795 2026-05-21T07:33:28Z Makenzis 98619 3848221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''FC Copenhagen''' | Puno ime = Football Club København | Grb = Logo F.C. Copenhagen.png | Nadimak = ''Byens Hold'' (Gradski klub)<br/> ''Løverne'' (Lavovi) | Osnovan = [[1. juli]] [[1992.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|DAN}} [[Danska]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Danske|DBU]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Danska Superliga|Superliga]] | Stadion = [[Parken]] <ref>* http://www.stadiumguide.com/gspstadium/</ref> | Kapacitet = 38.065 | Vlasnik kluba = Parken Sport & Entertainment | Predsjednik kluba = {{ZD|DAN}} [[Bo Rygaard]] | Menadžer = {{ZD|DAN}} [[Ståle Solbakken]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = [[Danska Superliga|Superliga]], 7. mjesto <small>(2025-26.)</small> | Prethodna sezona = | Webstranica = [http://www.fck.dk/ fck.dk] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _fckopenhagen1112h | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _fckopenhagen1112a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = _ac_mineros | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | }} '''F.C. Copenhagen''' ([[danski]]: ''Football Club København''), poznat i kao ''FCK'', je profesionalni nogometni klub iz [[Kopenhagen]]a, [[Danska]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Parken]]. Klub je nastao [[1992]]. godine, spajanjem ''Kjøbenhavns Boldkluba (KB)'' i ''Boldklubbena 1903''. U kratkom periodu postojanja uspjeli su osvojiti 12 naslova [[Danska Superliga|prvaka Danske]] i 8 [[Danski nogometni kup|kupova]]. ''FCK'' važi za najbolji i najuspješniji danski klub. Također, ''FCK'' je dvostruki osvajač ugašenog takmičenja ''Royal League'' koje je obuhvaćalo najbolje klubove skandinavskih zemalja. Prvo pojavljivanje u grupnoj fazi [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]] bilo je u sezoni ''2006./07.'' kada je F.C. Copenhagen završio kao posljednje plasirani u grupi. Treba istaknuti pobjede u grupnoj fazi nad [[Celtic FC|Celticom]] (3:1) i [[Manchester United]]om (1:0). ==Historija== F.C. Copenhagen je nastao tek [[1992.]] godine, ali u mnogočemu je to zapravo stari klub sa dugom tradicijom. [[1. juli|1. jula]] [[1992.]] spajanjem ''Kjøbenhavns Boldkluba (KB)'' (najstarijeg nogometnog kluba u kontinentalnoj Evropi) osnovanog [[1876.]] godine i ''1903 Boldklubbena'' osnovanog [[1903.]] nastao je F.C. Copenhagen kakav danas poznajemo. Iste godine, u sezoni '''1992./93.''' osvajaju svoj prvi naslov prvaka Danske. Osim dva naslova danskog kupa [[1995.]] i [[1997.]] godine ekipa do sezone ''2000./01.'' ne uspjeva osvojiti niti jedan naslov danskog prvaka. Napokon u istoj sezoni, FC Kopenhagen osvaja drugi naslov i najavljuje desetljeće dominacije u danskom nogometu u kojem osvaja još 5 naslova prvaka i 2 naslova danskog kupa. Od toga i dvije dvostruke krune [[2004.]] te [[2009.]] godine. Od ostalih uspjeha izdvajaju se dva uzastopna naslova skandinavske Royal Lige ([[2005.]] i [[2006.]] godine) do [[2007.]] godine održavanog takmičenja najboljih klubova iz [[Danska|Danske]], [[Norveška|Norveške]] i [[Švedska|Švedske]] te naslove dva danska Super Kupa. Na evropskoj sceni F.C. København bilježi značajnije pomake tek u novije vrijeme. Osim nekoliko polovično uspješnih evropskih avantura bilježe se i prvi nastupi u najelitnijem nogometnom natjecanju u [[Evropa|Evropi]]. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, ekipa se [[2006.]] godine plasira preko favoriziranog amsterdamskog [[AFC Ajax|Ajaxa]] u [[UEFA Liga Prvaka|Ligu Prvaka]] gdje u grupnoj fazi završava takmičenje na posljednjem četvrtom mjestu. U domaćim utakmicama osim remija protiv portugalske [[S.L. Benfica|Benfice]] '''0:0''', bilježe dvije izvrsne pobjede protiv jakih protivnika, škotskog prvaka [[Celtic FC|Celtica]] '''3:1''' te engleskog viceprvaka [[Manchester United]]a '''1:0'''. Sve gostujuće utakmice gube te sa 7 osvojenih bodova završavaju natjecanje na '''4.''' mjestu što nije dovoljno za utješni plasman u [[Kup UEFA|Kup Uefa]]. ==Uspjesi== '''Danska''' *'''[[Danska Superliga|Superliga]]''' **'''Prvaci''' (16): 1993, 2001, 2003, 2004, 2006, 2007, 2009, 2010, 2011, 2013, 2016, 2017, 2019, 2022, 2023, 2025 **''Drugoplasirani'' (5): 1994, 2002, 2005, 2012, 2014, 2015 **''Trećeplasirani'' (2): 1998, 2008 *'''[[Danski nogometni kup|Kup]]''' **'''Pobjednik''' (9): 1995, 1997, 2004, 2009, 2012, 2015, 2016, 2017, 2023 **''Drugoplasirani'' (4): 1998, 2002, 2007, 2014 *'''[[Danski Liga Kup]]''' **'''Pobjednik''' (1): 1996 **''Drugoplasirani'' (2): 2005, 2006 *'''[[Danski Superkup]]''' **'''Pobjednik''' (3): 1995, 2001, 2004 '''Evropa''' *'''[[Royal League]]''' **'''Pobjednik''' (2): 2004–05, 2005–06 **''Drugoplasirani (1)'': 2006–07<ref>{{cite web |url=http://fck.dk/english/facts/ |title=Facts |publisher=F.C. Copenhagen |access-date=8. 5. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070607005823/http://fck.dk/english/facts/ |archive-date=7. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> *'''[[Copa del Sol]]''': ** '''Drugoplasirani (1)''': 2012 *'''[[The Atlantic Cup (nogomet)|The Atlantic Cup]]''' **'''Pobjednik''': 2014 ==Rivali== Od osnivanja kluba, najveći rival je [[Brøndby IF]] koji dolazi iz zapadnog predgrađa [[Kopenhagen]]a. Derbi se naziva '''''"New Firm"''''' i ujedno je i najveći nogometni derbi u Danskoj, ali smije se reći i u cijeloj Skandinaviji te ima simboličan značaj za navijače oba kluba. Dok se navijači FCK-a smatraju pripadnicima građanstva, navijači Brøndbyja se smatraju pripadnicima više radničke klase. Pozitivan rezultat između ova dva kluba je ipak na strani F.C. Københavna. Brøndby drži najveću pobjedu od 5:0 iz sezone danskog prvenstva 2004./05 dok najveća pobjeda F.C. Københavna datira iz [[2009.]] godine rezultatom 4:0. Od ostalih rivala u Danskoj treba izdvojiti [[AaB Fodbold|Aalborg]] i [[Odense Boldklub|Odense]], rivale iz samog vrha danske lige. ==Navijači== F.C. København ima najviše navijača u Danskoj,ali i u cijeloj Skandinaviji. Brojke se kreću preko 20.000 registrovanik navijača. Najbrojnija grupa navijača je ujedno i najstarija grupa se zove ''F.C. København Fan Club (FCKFC)'' te je osnovana [[1991.]] godine. Postoji još nekoliko grupa koje su povezane sa navijanjem za klub, a one su '''Urban Crew''', ''Copenhagen Cooligans'' i ''Copenhagen Casuals''. Najvjerniji navijači FCK-a se nalaze na tribini ''Nedre C''. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fck.dk/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=52709/profile/index.html F.C. Copenhagen na zvaničnoj stranici UEFA-e] {{EUK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Danskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1992.]] [[Kategorija:Sport u Kopenhagenu]] ac2p1q46bp3l40p3te78juqq8300tw2 0 364042 3847974 3714879 2026-05-20T12:18:29Z Makenzis 98619 3847974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0000FF | Ime kluba = '''Grasshopper Club Zürich''' | Puno ime = Grasshopper-Club Zürich | Grb = Grasshoppers Club Zürich Logo.svg | Nadimak = ''GC''<br/> ''GCZ'' | Osnovan = [[1. septembar]] [[1886.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Švicarske|ASF-SFV]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Liga = [[Superliga Švicarske|Superliga]] | Stadion = [[Letzigrund]] <ref>* http://www.stadiumguide.com/gspstadium/</ref> | Kapacitet = 25,000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Stephan Anliker | Menadžer = Murat Yakin | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 11. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.gcz.ch/ gcz.ch] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _blueborder | uzorak_t1 = _bluehalf | uzorak_dr1 = _whiteborder | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = 0000FF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = e51e69 | tijelo2 = e51e69 | desna ruka2 = e51e69 | šorc2 = e51e69 | čarape2 = e51e69 | }} '''Grasshopper Club Zürich''' je profesionalni nogometni klub iz [[Zürich]]a, [[Švicarska]]. Takmiči se u [[Superligi Švicarske]]. Klub je osnovao [[Engleska|engleski]] student Tom E. Griffith [[1. septembar|1. septembra]] [[1886.]]godine. S 27 naslova državnog prvaka i 18 osvojenih kupova, najuspješniji je švicarski klub. Uz to, Grasshopper je dva puta osvajao [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]. Domaće utakmice igra na stadionu [[Letzigrund]], te tradicionalno nastupaju u plavo-bijelim dresovima. Najveći rivali su im [[FC Zürich]] s kojim igra gradski derbi, te [[FC Basel|Basel]]. Osim nogometnog tima, unutar Grasshopersa djeluju još i [[Veslanje|veslački]], [[hokej]]aški, [[rukomet]]ni, [[tenis]]ki, [[Curling|curlinški]], te [[skvoš]] klub. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Švicarske|Superliga]]''' ** '''Prvaci (27):''' 1898, 1900, 1901, 1905, 1921, 1927, 1928, 1931, 1937, 1939, 1942, 1943, 1945, 1952, 1956, 1971, 1978, 1982, 1983, 1984, 1990, 1991, 1995, 1996, 1998, 2001, 2003 * '''[[Kup Švicarske]]''' ** '''Pobjednik (19): '''1926, 1927, 1932, 1934, 1937, 1938, 1940, 1941, 1942, 1943, 1946, 1952, 1956, 1983, 1988, 1989, 1990, 1994, 2013 * '''[[Švicarski Liga Kup]]''' ** '''Pobjednik (2):''' 1973, 1975 * '''[[Švicarski Superkup]]''' ** '''Pobjednik (1):''' 1989 == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.gcz.ch/ Službena stranica] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50004/profile/index.html F.C. Grasshopper na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Švicarskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1886.]] [[Kategorija:Sport u Zürichu]] [[Kategorija:Grasshopper Club Zürich]] nvvz5xb5nyq71w79ceourdz8lej3jiy 0 365574 3848257 3530907 2026-05-21T09:38:17Z Srđan 73336 3848257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija web stranica | ime_stranice = Google | logo = Google Favicon 2025.svg | logo_veličina = 100px | logo_opis = | slika_ekrana = Google_web_search.png | slika_ekrana_veličina = 300px | slika_ekrana_opis = Screenshot Google-ove početne stranice | url = https://www.google.com | slogan = | komercijalno = Da | vrsta = [[Internet pretraživač]] | registracija = Nije potrebna, ali je moguća (posebne funkcije sa registracijom) | jezik = 123 jezika | broj_korisnika = | licenca sadržaja = | programski_jezik = | vlasnik = [[Google]] | autor = | urednik = | datum_pokretanja = [[15. septembar]] [[1997]]. | prihod = | alexa = 1 (01. april 2014.)<ref name="alexa">{{cite web |url= http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |title= Google.com Site Info |publisher= [[Alexa Internet]] |access-date= 1. 4. 2014 |archive-date= 26. 12. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |url-status= dead }}</ref> | ip = | trenutni_status = Online | fusnote = }} '''Google pretraga''' ({{jez-en|Google Search}}), često označavana kao '''Google Web pretraga''' ili samo '''Google''', jeste [[Internet pretraživač]] u vlasništvu američke kompanije [[Google]]. To je najkorištenija pretraživačka aplikacija na cijelom [[World Wide Web]]-u,<ref>{{cite web |url=http://www.alexa.com/topsites/category/Computers/Internet/Searching/Search_Engines |title=Alexa Top Sites By Category - Search Engine Ranking |access-date=16. 5. 2013 |archive-date=7. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507063628/http://www.alexa.com/topsites/category/Computers/Internet/Searching/Search_Engines |url-status=dead }}</ref> prihvatajući više od tri milijarde zahtjeva svaki dan.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/technology-23866614 Digital Indians: Ben Gomes]</ref><ref>{{cite web |url=http://searchenginewatch.com/showPage.html?page=3630718 |title=Almost 12 Billion U.S. Searches Conducted in July |publisher=SearchEngineWatch |date=2. 9. 2008 |access-date=19. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080912104253/http://searchenginewatch.com/showPage.html?page=3630718 |archive-date=12. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref> Redoslijed Google-ovih rezultata pretrage je baziran, djelomično, prema prioritetskom rangu zvanom "[[PageRank]]". Google pretraga omogućava različite opcije za prilagođene pretrage, koristeći [[Boolean]] operatore kao: isključenost ("-xx"), alternative ("xx ILI yy ILI zz"), te [[Wildcard character#Computing|wildcards]] ("Winston * Churchill" returns "Winston Churchill", "Winston Spencer Churchill", etc.)<ref>{{cite web|url=http://www.google.co.nz/support/websearch/bin/answer.py?answer=136861 |title='&#39;...The *, or wildcard, is a little-known feature that can be very powerful...'&#39; |publisher=Google.co.nz |access-date=4. 8. 2012}}</ref> Iste i druge opcije mogu biti ubačene na drugačiji način Naprednoj Pretraživačkoj stranici. Glavna svrha Google pretrage je da "ulovi" tekstove kod javno dostupnih dokumenata ponuđenih od web-servera, za razliku od drugih podataka, poput pretrage [[Pretraga slika|slika]] ili [[Pretraga baza podataka|baza podataka]]. Originalno ga je razvio [[Larry Page]] sa [[Sergey Brin]]om, godine 1997.<ref>{{cite web|url= http://reports.internic.net/cgi/whois?whois_nic=google.com&type=domain|title=WHOIS |access-date=27. 1. 2009}}</ref> Google pretraga omogućava nekoliko mogućnosti pored pretrage riječi.<ref name="fea">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/help/features.html |title=Search Features |publisher=Google |date=maj 2009}}</ref> Ovo uključuje sinonime, vremenske prognoze, vremenske zone, stanje na berzama, mape, podatke o zemljotresima, pregled filmova, aerodromskih termina, i sportskih rezultata. Postoje i specijalne mogućnosti za brojeve, datume i neke specifične forme, uključujući raspone,<ref name="csheet">{{cite web | title=Google Help : Cheat Sheet | url=http://www.google.com/help/cheatsheet.html | publisher=Google | year=2010}} </ref> cijena, temperature, novca i pretvaranja [[mjerna jedinica|mjernih jedinica]], proračune, praćenje pošiljki, patenata, područnih kodova,<ref name=fea/> te [[jezički prijevod]]. U junu 2011. Google je predstavio "[[Google Voice Search]]" za pretragu izgovorenih, radije nego ukucanih, riječi.<ref>{{cite web|last=Antonimuthu |first=Rajamanickam |url=http://qualitypoint.blogspot.com/2011/06/voice-search-for-googlecom.html |title='&#39;Voice Search for Google.com – Just click the mic and say your search. And, Search Google by giving Image'&#39; |publisher=Qualitypoint.blogspot.com |date=21. 6. 2011 |access-date=4. 8. 2012}}</ref> U maju 2012. Google je predstavio [[Knowledge Graph]] ([[semantička pretraga]]) u SAD. Analiza frekvencije pretražnih pojmova može pokazivati ekonomske, socijalne i zdravstvene trendove.<ref name="Pulse">{{cite book|first=Douglas|last=Hubbard|title=Pulse: The New Science of Harnessing Internet Buzz to Track Threats and Opportunities|publisher=John Wiley & Sons|year=2011}}</ref> Podaci o učestalosti korištenja pretražnog pojma na Google su pokazali korelacije sa [[gripa|gripom]] i nivoima nezaposlenosti, a dobivaju se i podaci brže u odnosu na tradicionalne metode i ankete. Konkurenti Google-u su: [[Baidu]] i [[Soso.com]] u [[Kina|Kini]]; [[Naver.com]] i [[Daum Communications]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]; [[Yandex]] u [[Rusija|Rusiji]]; [[Seznam.cz]] u [[Češka|Češkoj]]; [[Yahoo!]] u [[Japan]]u, [[Tajvan]]u i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i [[Bing]] i [[DuckDuckGo]].<ref>{{cite web |url=http://www.woolor.com/thetechbook/countries-where-google-is-not-1-search-engine/ |title=thetechbook » Countries where Google is not #1 search engine |publisher=Woolor.com |access-date=26. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130101063623/http://www.woolor.com/thetechbook/countries-where-google-is-not-1-search-engine/ |archive-date=1. 1. 2013 |url-status=dead }}</ref> Neke manje pretraživačke stranice nude sadržaje koji nisu dostupni na Google, npr., nesačuvavanje bilo koje informacije pomoću koje se korisnici prate. == Reference == {{reference}} {{Google}} [[Kategorija:Google]] 8moyq9x5j9bwl8hers2v0drejsi0hkt 0 366916 3848187 3833481 2026-05-21T00:25:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848187 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= SOMUA S35 | slika=[[Datoteka:Char 1935 S Somua 1.jpg|300 px]] | opaska= | posada= 3 | dužina= 5.38 m | širina= 2.12 m | visina= 2.62 m | težina= 19.5 tona | oklop= 47 mm | primarno= 47 mm top | sekundarno= 7.5 mm mitraljez | pogon= SOMUA V-8 motor | snaga= 190 KS | suspenzija= torzijske poluge | cestovna_brzina= 40 km/h | omjer_snage_i_težine= 9.7 KS/tone | domet= 230 km }} '''SOMUA S35''' je bio [[Francuska|francuski]] konjički tenk iz perioda [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tenk se proizvodio u periodu od [[1936.]] do [[1940.]] godine za potrebe opremanja francuske konjice. ==Razvoj== Dizajn SOMUA S35 tenka se pojavljuje iz izmijenjenih specifikacija [[konjica|konjičkog]] tenka AMC [[1934.]] godine. Novi projekat tenka je bio znatno zahtjevniji jer se tražio tenk koji će biti imun na tadašnju tenkovsku vatru. Prvi prototip tenka SOMUA S-35 prikazan je u augustu [[1935.]] i bio je prvi tenk u svijetu koji je kompletno izrađen livenjem. Prototip je imao kupolu tipa APX sa kratkim topom SA34, a serijski modeli su imali ugrađene nešto bolje oklopljene kupole sa topom SA35 od 47 mm. Također kupola je imala i koaksijalni [[mitraljez]] M1931 od 7,5 mm. Iako dobro zaštićena električno pokretana kupola je bila i najveći nedostatak ovog tenka. Bila je predviđena samo za jednog člana - komandira tenka, koji je pored obavljanja te dužnosti, ujedno služio kao nišandžija i punilac topa, sto je znatno umanjilo borbenu moć ovog tenka. Tenk SOMUA S35 je imao tročlanu posadu sačinjenu od: vozača, radiste i komandira / nišandžiju. No i pored ovoga rec je o jednom od najboljih tenkova početnog perioda Drugog svetskog rata, a svakako o najboljem Francuskom tenku. Njegov top, sa pocetnom brzinom projektila od 670 m/s, je po probojnoj moci mogao parirati njemačkim tenkovima iz tog perioda, a u oklopnoj zaštiti ih je nadmasio za oko 30%. Sa najvecom brzinom od 40 km/h, i dobrim akcionim radijusom mogao se smatrati i dobro pokretljivim. Serijska proizvodnja tenk kreće od [[1936.]] godine pod nazivom AC-3 i trajala je sve do [[1940.]] godine.<ref>{{Cite web |url=http://oklop2.tripod.com/somua.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 10. 2014 |archive-date=6. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306202618/http://oklop2.tripod.com/somua.htm |url-status=dead }}</ref> ==Reference== {{reference}} {{commonscat}} {{Tenkovi između dva svjetska rata}} {{Francuski tenkovi u Drugom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Francuski tenkovi između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Francuski tenkovi u Drugom svjetskom ratu]] t36x0ekr8dkwlfofmu2vjvni0387hu5 0 371504 3847971 3714901 2026-05-20T12:02:13Z Makenzis 98619 3847971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FF0000 | Boja2 = #DDF2FE | Ime kluba = '''FC Zürich''' | Puno ime = Fussballclub Zürich | Grb = FC Zurich.svg | Nadimak = | Osnovan = 1896. | Raspušten = | Lokacija = [[Zürich]]<br/> [[Švicarska]] | Boje = {{colorbox|skyblue}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Švicarske|SFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Švicarska Superliga|Superliga]] | Stadion = [[Letzigrund]]<ref>* http://www.stadiumguide.com/letzigrund/</ref> | Kapacitet = 25.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Ancillo Canepa | Menadžer = {{ZD|ŠVI}} [[Ulrich Forte]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 10. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.fcz.ch/de/main/ fcz.ch] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _collaronwhite | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _band_blue | lijeva ruka1 = DDF2FE | tijelo1 = DDF2FE | desna ruka1 = DDF2FE | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _whiteborder | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = _whiteborder | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = DE3228 | tijelo2 = DE3228 | desna ruka2 = DE3228 | šorc2 = DE3228 | čarape2 = DE3228 }} '''Fussballclub Zürich''' poznat i kao '''FC Zürich''', '''FCZ''' ili jednostavnije '''Zürich''', profesionalni je nogometni klub iz [[Zürich]]a. Takmiči se u [[Švicarska Superliga|Superligi]], prvom rangu švicarskog nogometa. Domaće prvenstvo je osvajao 12 puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa bio 8 puta. Tradicionalne boje kluba su plava i žuta. Domaće utakmice igra na stadionu [[Letzigrund]]. == Historija == Klub je osnovan 1. augusta 1896. Osnivači su bili članovi tri bivša lokalna kluba (''FC Turicum'', ''FC Viktoria'', i ''FC Excelsior''). Jedan od osnivača je bio [[Joan Gamper]], osnivač [[FC Barcelona|Barcelone]]. Prvu titulu švicarske lige osvaja u sezoni 1901-02. Na narednu je čekao do sezone 1923-24. Do 1930-ih klub je imao nekoliko sekcija (veslanje, boks, atletika i rukomet), ali je nogomet bio najpopularniji. Od 1925. do 1960. godina klub nije ostvarivao zapažene rezultate. U sezoni 1933-34. ispada u niži rang u kojem se zadržao do 1941. godine. U sezoni 1945-46. ponovo ispada u drugu ligu. Nakon dvije sezone uspjeva izboriti povratak u Superligu. U sezoni 1956-57. po treći put ispada u niži rang. Period od 1960. do 1981. godine je bio najuspješniji period kluba. U to vrijeme predsjednik kluba je bio [[Edwin Nägeli]], dok su za klub igrali [[Köbi Kuhn]], [[Fritz Künzli]], [[Ilija Katić]] i [[René Botteron]]. Zürich osvaja prvenstvo u godinama 1963, 1966, 1968, 1974, 1975, 1976 i 1981. Također je bio pobjednik nacionalnog kupa 1963, 1966, 1968, 1974, 1975, 1976 i 1981. godine. U sezoni 1963-64. je igrao polufinale [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona]]. Nakon ligaške titule 1981. godine uslijedio je pad kluba. 1988. godine ispada u [[Švicarska Challenge League|Challenge League]], da bi nakon dvije sezone izborio povratak. U sezoni 1998-99. dolazi do osmine finala [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. 2000. godine osvaja nacionalni kup, ovaj uspjeh ponavlja 2005. godine. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Švicarske|Superliga]]''': **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (13):''' 1901-02, 1923-24, 1962-63, 1965-66, 1967-68, 1973-74, 1974-75, 1975-76, 1980-81, 2005-06, 2006-07, 2008-09, 2021/22 * '''[[Kup Švicarske u nogometu|Nacionalni kup]]''': **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9):''' 1965-66, 1969-70, 1971-72, 1972-73, 1975-76, 1999-2000, 2004-05, 2013-14, 2015-16 * '''[[Švicarski Liga kup|Liga kup]]''': **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1980-81 == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fcz.ch/de/main/ Službeni sajt] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=984 FC Zürich] na ''[[Soccerbase]]u'' * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=51150/profile/index.html FC Zürich] na službenom sajtu [[UEFA]]-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Švicarskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1896.]] [[Kategorija:FC Zürich]] 9f51wsq79x7xuinkwp0eyd6f91v6xi2 3847972 3847971 2026-05-20T12:02:27Z Makenzis 98619 /* Vanjski linkovi */ 3847972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FF0000 | Boja2 = #DDF2FE | Ime kluba = '''FC Zürich''' | Puno ime = Fussballclub Zürich | Grb = FC Zurich.svg | Nadimak = | Osnovan = 1896. | Raspušten = | Lokacija = [[Zürich]]<br/> [[Švicarska]] | Boje = {{colorbox|skyblue}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Švicarske|SFA]] | Konfederacija = | Liga = [[Švicarska Superliga|Superliga]] | Stadion = [[Letzigrund]]<ref>* http://www.stadiumguide.com/letzigrund/</ref> | Kapacitet = 25.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Ancillo Canepa | Menadžer = {{ZD|ŠVI}} [[Ulrich Forte]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 10. mjesto | Prethodna sezona = 2025/26. | Webstranica = [http://www.fcz.ch/de/main/ fcz.ch] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = _collaronwhite | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = _band_blue | lijeva ruka1 = DDF2FE | tijelo1 = DDF2FE | desna ruka1 = DDF2FE | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _whiteborder | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = _whiteborder | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = DE3228 | tijelo2 = DE3228 | desna ruka2 = DE3228 | šorc2 = DE3228 | čarape2 = DE3228 }} '''Fussballclub Zürich''' poznat i kao '''FC Zürich''', '''FCZ''' ili jednostavnije '''Zürich''', profesionalni je nogometni klub iz [[Zürich]]a. Takmiči se u [[Švicarska Superliga|Superligi]], prvom rangu švicarskog nogometa. Domaće prvenstvo je osvajao 12 puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa bio 8 puta. Tradicionalne boje kluba su plava i žuta. Domaće utakmice igra na stadionu [[Letzigrund]]. == Historija == Klub je osnovan 1. augusta 1896. Osnivači su bili članovi tri bivša lokalna kluba (''FC Turicum'', ''FC Viktoria'', i ''FC Excelsior''). Jedan od osnivača je bio [[Joan Gamper]], osnivač [[FC Barcelona|Barcelone]]. Prvu titulu švicarske lige osvaja u sezoni 1901-02. Na narednu je čekao do sezone 1923-24. Do 1930-ih klub je imao nekoliko sekcija (veslanje, boks, atletika i rukomet), ali je nogomet bio najpopularniji. Od 1925. do 1960. godina klub nije ostvarivao zapažene rezultate. U sezoni 1933-34. ispada u niži rang u kojem se zadržao do 1941. godine. U sezoni 1945-46. ponovo ispada u drugu ligu. Nakon dvije sezone uspjeva izboriti povratak u Superligu. U sezoni 1956-57. po treći put ispada u niži rang. Period od 1960. do 1981. godine je bio najuspješniji period kluba. U to vrijeme predsjednik kluba je bio [[Edwin Nägeli]], dok su za klub igrali [[Köbi Kuhn]], [[Fritz Künzli]], [[Ilija Katić]] i [[René Botteron]]. Zürich osvaja prvenstvo u godinama 1963, 1966, 1968, 1974, 1975, 1976 i 1981. Također je bio pobjednik nacionalnog kupa 1963, 1966, 1968, 1974, 1975, 1976 i 1981. godine. U sezoni 1963-64. je igrao polufinale [[UEFA Liga prvaka|Kupa evropskih šampiona]]. Nakon ligaške titule 1981. godine uslijedio je pad kluba. 1988. godine ispada u [[Švicarska Challenge League|Challenge League]], da bi nakon dvije sezone izborio povratak. U sezoni 1998-99. dolazi do osmine finala [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]]. 2000. godine osvaja nacionalni kup, ovaj uspjeh ponavlja 2005. godine. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Švicarske|Superliga]]''': **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (13):''' 1901-02, 1923-24, 1962-63, 1965-66, 1967-68, 1973-74, 1974-75, 1975-76, 1980-81, 2005-06, 2006-07, 2008-09, 2021/22 * '''[[Kup Švicarske u nogometu|Nacionalni kup]]''': **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9):''' 1965-66, 1969-70, 1971-72, 1972-73, 1975-76, 1999-2000, 2004-05, 2013-14, 2015-16 * '''[[Švicarski Liga kup|Liga kup]]''': **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1980-81 == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fcz.ch/de/main/ Službeni sajt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=51150/profile/index.html FC Zürich] na službenom sajtu [[UEFA]]-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Švicarskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1896.]] [[Kategorija:FC Zürich]] nvqbpsik421zkpq0umgkgfys5jo2pbi 0 372929 3847985 3761164 2026-05-20T12:29:12Z NeptuneBot 126033 /* top */ pravopis, replaced: sa c → s c using [[Project:AWB|AWB]] 3847985 wikitext text/x-wiki [[File:AT DNA base pair.svg|thumb|250px|[[Adenin]] - [[Timin]] Watson-Crickov bazni par]] '''Bazni parovi''' ili '''parovi baza''', koji se formiraju između specifičnih [[nukleobaza]] (označenih i kao [[dušična baza|dušične baze]]) su gradivni blokovi dvostrukog heliksa [[DNK]], a učestvuju i u strukturi [[RNK]]. Diktirajući specifične obrasce [[vodikova veza|vodikovih veza]], Watson-Crickovih parova: *[[guanin]] – [[citozin]] ('''G''' – '''C''') i *[[adenin]] – [[timin]]) ('''A''' – '''T'''). omogućavaju DNK molekuli održavanje redovne spiralne strukture koja suptilno zavisi od [[nukleotid]]nih sekvenci. Komplementarna priroda ove strukture zasnovane na uparivanju pruža sigurnosnu kopiju svih [[genetička informacija|genetičkih informacija]] kodiranih u strukturi DNK. Redovna struktura i samoobnovljivost podataka u DNK, čine je pogodnom za čuvanje genetičke informacije, dok uparivanje između DNK i dolaznih nukleotida pruža mehanizam putem kojeg [[DNK polimeraza]] replicira DNK, a [[RNK polimeraza]] transkribuje DNK u RNK. Mnogi DNK-vezujući proteini mogu prepoznati specifične bazne parove koji identificiraju određene regulatorne regije gena.<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 2005">Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref> Osobenost svake [[molekula|molekule]] [[DNK]], odnosno svakog njenog [[nukleotid]]a ([[nukleobaza|nukleobaze]]) određuje prisutna azotna baza, budući da se ona javlja u četiri različite varijante, dok su njegove ostale dvije komponente uvijek istovjetne: pentozni šećer dezoksiriboza i fosfatna grupa. Kao što je već istaknuto, od azotnih baza u nukleotidima DNK se alternativno nalaze purni: adenin (A) i guanin (G) i pirimidini: citozin (C) i timin (T), po kojima se i cijele strukture označavaju kao adeninski, guaninski, citozinski i timinski nukleotidi. Unutar [[molekula|molekule]] nukleotida središnji položaj ima [[šećer]], a pošto se za njega dušična baza veže bočno (prema komplementarnom polulancu), kostur polinukleotidnog lanca čini nai¬zmjenični slijed karika: dezoksiriboza – [[fosfatna grupa]] – [[dezoksiriboza]] – fosfatna grupa → →... Jedan zavoj spirale čini dio polulanca od 10 parova [[pentoza]] – [[fosfatna grupa]] (3,4&nbsp;nm = 3,4 x 10–6&nbsp;mm). Dva ovakva polulanca nukleotida međusobno su spojena paralelnim “prečkama” – vodikovim vezama preko komplementarnih azotnih baza istog nivoa. Ova komplementarnost je dosljedna cijelom dužinom polimera, a ogleda se u tome što se adenin uvijek veže sa [[timin]]om, a guanin s citozinom, sa četiri moguće varijante veza među polulancima DNK: A–T i T–A, te G–C i C–G. Imajući u vidu tu pravilnost, redoslijed nukleotida u jednom polulancu precizno je uslovljen i određen komplementarnim nizom njegovog parnjaka. Prema toj genetičkoj konstanti, ukupni broj molekula adenina u svakom lancu DNK (pa i u ćeliji i organizmu) jednak je broju molekula timina, a guanina ima onoliko koliko i citozina. Stalnost ukupne količine DNK po jednoj [[ćelije (biologija)|ćeliji]] je jedna od osnovnih genetičkih karakteristika svake [[vrsta|vrste]] [[organizam]]a, što se odnosi i na međusobni omjer A–T i G–C [[nukleotid]]nih parova. Unutarmolekularni parovi baza mogu se javiti u unutar jednostrukog lanca nukleinskih kiselina. To je posebno važno u [[RNK]] [[molekula]]ma (npr. [[transfer RNK]]), gdje parova baza (G-C i A-U) dozvoljavaju formiranje kratkog dvolančanog heliksa, a širok spektar nespecifične interakcije (npr. G-U ili A-A) omogućava savijanje RNK saviti u mnoštvo specifičnih trodimenzionalnih [[RNK]] struktura. Osim toga, uparivanje baza između transfer RNK ([[tRNK]]) i informacijske RNK [[iRNK]] predstavlja osnovu za molekularno prepoznavanje događaja koji rezultiraju u sekvenci nukleotida [[iRNK]] koja postaje [[genetički kod]] za sekvencu [[aminokiselina]] u [[protein]]ima. Veličina pojedinih [[gen]]a ili cijelog [[genom]] nekog [[organizam|organizma]] često se mjeri u baznim parovima DNK, jer je obično dvostruki polimer. Stoga je ukupni broj parova baza jednak broju nukleotida u jednom od lanaca (s izuzetkom nekodirajućih jednostrukih regija [[telomera]]. U [[haploid]]ima ljudskog genoma (23 [[hromosom]]a) procjenjuje se da u dužini ima oko 3,2 milijarde baza i da sadrži 20.000-25.000 različitih gena za kodiranje sinteze [[protein]]a.<ref name="Hadžiselimović R. 2005"/><ref name="Kapur Pojskić L. 2014">Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.</ref><ref name="Kapur Pojskić L. 2014"/><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Berberović LJ., Hadžiselimović R. (1986): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-00723-6}}.</ref> ==Stabilnost hidrogenskih veza== <div class="thumb tright" style="background:#f9f9f9; border:1px solid #ccc; margin:0.5em;"> {| border="0" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:230px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- |[[File:Base pair GC.svg|300px]] |} {| border="0" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="width:230px; font-size:85%; border:1px solid #ccc; margin:0.3em;" |- |[[File:Base pair AT.svg|282px]] |} <div style="border: none; width:282px;"><div class="thumbcaption">Gore: '''G-C''' bazni par sa tri [[vodik]]ove veze.<br> Dolje: '''A-T''' bazni par sa dvije vodikove veze. Ne-kovalentne vodikove veze između parova prikazane su kao isprekidane linije.</div></div></div> [[Vodikova veza]] je [[hemija|hemijska]]interakcija u čijoj je osnovi uparivanje baza prema gore opisanim pravilima. Odgovarajući geometrijske korespondencija donatora vodika i primatelja dozvoljava im samo "pravo" da formiraju stabilne parove. DNK s visokim sadržajem C-G parova je stabilnija od DNK sa niskim G-C sadržajem, ali, suprotno uvriježenom mišljenju, hidrogenske veze Veće [[nukleobaze]], [[adenin]] i [[guanin]], su članovi klase dvostruko-prstenaste [[hemija|hemijske]] strukture zvane [[purin]]i. Manje nukleobaze, [[citozin]] i [[timin]] (i [[uracil]]), članovi su klase jednostruko-prstenaste hemijske strukture zvane [[pirimidin]]i. Purini su komplementarni samo pirimidinima. Pirimidin-pirimidin parovi su vrlo nepovoljni jer su molekule suviše daleko za utvrđivanje vodikovih veza, purin-purin parovi su također nepovoljni jer su tada molekule preblizu, što dovodi do odbojnosti preklapanja. Purine-pirimidin uparivanje A-T ili G-C ili U-A (u [[RNK]]) rezultatira u pravilnoj dupleks strukturi. Jedini drugi parovi purina-pirimidin bi bili A-C i G-T i U-G (u RNK). Ovakvi parovi su neusklađeni jer osobenosti vodika donatora i akceptantora ne odgovaraju ne odgovaraju jedna drugima. G-U uparivanje, sa dvije vodikove veze, u [[RNK]] ne javlja se često. Uparene DNK i RNA molekule su relativno stabilne na sobnoj temperaturi, ali u dva nukleotidna lanca neznačajno stabiliziraju DNK, a stabilizacija se uglavnom postiže slaganjem interakcija i navoja. Dva nukleotida se neće odvojiti iznad tačke topljenja, koju određuje dužina [[molekula]], količina pogrešnih uparivanja (ako ih ima), i G-C sadržaj. Veći sadržaj G-C sadržaja rezultira na višim temperaturama topljenja pa ne iznenađuje da su [[genom]]i ekstremofilnih [[organizam]]a, kao što je ''Thermus thermophilus'', posebno bogati G-C parovima. Nasuprot tome, regioni genoma koji se moraju često dijeliti su komparativno siromašniji u sadržaju ovog baznog para. G-C sadržaj i temperature topljenja moraju se uzeti u obzir i prilikom dizajniranja [[prajmer]]a (početnica) za [[PCR]] reakcije. ===Primjeri=== Sljedeće [[DNK]] sekvence illustraju osobenosti para u dvostrukom lancu [[nukleotid]]a. Konvencijski, vrh lanca se označava kao [[5' kraj]] do [[3' kraj]], a dno lanca: 3' to 5'. :Uparivanje baza DNK sekvence: ::'''[[ATCGATTGAGCTCTAGCG]]''' ::'''TAGCTAACTCGAGATCGC''' :Odgovarajuće sekvence [[RNK]], u kojima je [[uracil]] zamjenjuje [[timin]], uracil zauzima svoje mjesto u lancu: ::'''[[AUCGAUUGAGCUCUAGCG]]''' ::'''UAGCUAACUCGAGAUCGC''' ==Reference== {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Nukleotid]] *[[DNK]] *[[RNK]] *[[Nukleinske kiseline]] [[Kategorija:Biohemija]] [[Kategorija:Molekularna genetika]] [[Kategorija:Nukleotidi]] [[Kategorija:Nukleinske kiseline]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:RNK]] [[Kategorija:Nukleobaze]] k359zy304jl0h3w3qba5n3i5wnpapte 0 377448 3848127 3734407 2026-05-20T21:20:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848127 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mineral | naziv = Rodohrozit | kategorija = [[Karbonatni minerali]] | širina_kutije = | boja_kutije = | slika = The Searchlight Rhodochrosite Crystal.jpg | veličina_slike= | tekst = Rodohrozit | formula = {{Chem|Mn|C|O|3}} | mol_težina = 114,95 g/mol | boja = ružičasta, jarko crvena, žuta, žuto-siva, svijetlo smeđa | habitus = romboedralni i skalenoedralni kristali | sistem = trigonalni | srastanje = na {1012} kao kontakt i lamelarno | kalavost = na {1011} savršena | lomljivost = nejednaka | čvrstoća = krhak | tvrdoća = 3,5-4 | sjaj = staklast do biseran | poliranje = | prelamanje = nω = 1,814 - 1,816 nε = 1,596 - 1,598 | optičkeosob = jednoaksijalne (-) | birefringencija= δ = 0,218 | disperzija = | pleohroizam = slab | fluorescencija= | apsorpcija = | ogreb = bijel | gravity = 3,5 - 3,7 | gustoća = | topljenje = | zapaljivost = | dijagnostika = | rastvorljivost= | transparencija = | ostalo = | reference = <ref name=HBM>{{Cite web |url=http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/rhodochrosite.pdf |title=Handbook of Mineralogy |access-date=27. 1. 2015 |archive-date=25. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725121759/http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/rhodochrosite.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name=Mindat>[http://www.mindat.org/min-3406.html Rhodochrosite data on Mindat]</ref><ref name=Webmin>[http://webmineral.com/data/Rhodochrosite.shtml Rhodochrosite data on Webmineral]</ref> }} '''Rodohrozit''' je karbonatni mineral [[mangan]]a hemijskog sastava [[Mangan(II) karbonat|{{Chem|Mn|C|O|3}}]]. U svojoj čistoj (rijetkoj) formi, obično je crveno-ružičaste boje, a nečisti uzorci mogu imati nijanse do ružičaste do tamno smeđe boje. Ima bijeli [[Ogreb (mineralogija)|ogreb]], a Mohsova tvrdoća mu varira između 3,5 i 4. Njegova relativna gustoća je između 3,5 i 3,7. Kristalizira se u trigonalnom sistemu, a [[Kalavost (kristal)|kalavost]] sa romboherdralnim karbonatima mu je u tri smijera. Često je prisutno i [[srastanje]]. Providan je sa indeksom prelamanja od ''nω''=1,814 do 1,816, ''nε''=1,596 do 1,598. Često se može zamijeniti za manganove silikate, poput [[rodonit]]a, ali je od njega znatno mekši. Rodohrozit gradi potpune serije čvrstih rastvora sa [[željezo]] karbonatima ([[siderit]]om). [[Kalcij]] (kao i [[magnezij]] i [[cink]], ali u ograničenom opsegu) često supstituira mangan u strukturi, dajeći svjetlije nijanse crvene i ružičaste, u zavisnosti od stepena supstitucije. Iz tog razloga, najčešća boja rodohrozita je ružičasta. == Rasprostranjenost i otkiće == Rodohrozit se javlja u hidrotermalnim mineralnim žilama zajedno sa drugim mineralima mangana u hladnim rudim depozitima u rudnicima srebra u Rumuniji, gdje je i prvi put pronađen. Prugasti rodohrozit je iskopan u Capillitas, u [[Argentina|Argentini]]. Kod Catamarce u Argentini postoji stari rudnik [[srebro|srebra]] iz doba [[Inka]] u kojem se mogu naći fini [[stalaktit]]ski primjerci rodohrozita, koji su vrlo atraktivni ali i jedinstveni. Poprečni presjek otkriva koncentrične pruge svijetlih i tamnih ružičasto obojenih slojeva. Ovi primjerci su gravirani i služe kao nakit ili ukras.<ref name="Galleries">{{cite web|url=http://www.galleries.com/minerals/carbonat/rhodochr/rhodochr.htm|title=Rhodochrosite (Manganese Carbonate)|publisher=Amethyst Galleries, Inc.|access-date=15. 8. 2007}}</ref> Ovaj mineral prvi put je opisan 1813. u uzorcima iz Cavnic, pokrajina Maramureş, današnja [[Rumunija]]. Prema Dimitrescu i Radulescu 1966. i Pappu 1997. ovaj mineral je prvi put opisan u Sacarambu, Rumunija a ne u Cavnicu. Njegovo ime je izvedeno iz [[grčki jezik|grčke]] riječi ῥοδόχρως što znači ''ružičasto obojen''. == Upotreba == Njegova osnovna upotreba je kao ruda [[mangan]]a koji je dalje osnovna komponenta za izradu jeftinih nehrđajućih [[čelik]]a i određenih legura [[aluminij]]a. Kvalitetni prugasti primjerci se često koriste kao ukrasno kamenje i nakit. Pošto je relativno mehak, i ima savršenu kalavost, njega je vrlo teško presjeći te se vrlo rijetko koristi za perle u nakitu. === Rodohrozit i rudarenje srebra === Mangan karbonat je vrlo razoran kada je u pitanju proces amalagacije koji se koristi za koncentriranje ruda srebra, tako da iako su kvalitetni primjerci minerala vrlo traženi od strane kolekcionara, oni se vrlo često odlažu među šljakom u rudnicima. == Kultura i legenda == Rodohrozit je nacionalni dragi kamen [[Argentina|Argentine]].<ref>{{cite web|url=http://www.ecolo.mrecic.gov.ar/content/piedra-nacional-la-rodocrosita|title=Piedra nacional: la Rodocrosita|publisher=Embassy of the Argentine Republic in the Colombian Republic|access-date=7. 10. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pagina12.com.ar/diario/placer/16-12298-2002-11-09.html|title=La piedra argentina|author=Moreno, María|publisher=Página/12|date=9. 11. 2002|access-date=7. 10. 2013}}</ref> Američka savezna država [[Colorado]] je također zvanično usvojila rodohrozit za svoj ''državni mineral'' 2002. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.colorado.gov/dpa/doit/archives/history/symbemb.htm#Mineral |title=Colorado State Archives; Symbols & Emblems |access-date=2. 2. 2012 |archive-date=7. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190107145753/https://www.colorado.gov/archives#Mineral |url-status=dead }}</ref> Veliki primjerci ovog minerala nađeni su u rudniku "Sweet Home" u blizini grada [[Alma (Colorado)|Alma]]. Inke su vjerovale da je rodohrozit [[krv]] njihovih bivših vladara pretvorena u kamen, te su ga ponekad nazivali i ''Rosa del Inca'' odnosno ''Ruža Inka''.<ref name="GemRocks">{{cite web|url=http://www.cst.cmich.edu/users/dietr1rv/rhodochrosite.htm|title=GemRocks: Rhodochrosite|author=R.&nbsp;V. Dietrich|date=16. 7. 2005|access-date=27. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120207154917/http://www.cst.cmich.edu/users/dietr1rv/rhodochrosite.htm|archive-date=7. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> == Galerija == <gallery widths=260 heights=250> Datoteka:The_Searchlight_Rhodochrosite_Crystal.jpg|"The Searchlight," veliki crveni rodohrozit iz rudnika ''Sweet Home'', Alma, [[Colorado]] Datoteka:Rhodochrosite_Pink_Form.jpg|Ružičasta je najuobičajenija boja rodohrozita. Uzorak nađen u blizini Silvertona, Colorado Datoteka:Alma_King_rhodochrosite.jpg|''The Alma King'' je najveći poznati kristal rodohrozita. Pronađen je u rudniku ''Sweet Home'' u blizini grada Alma, Colorado. Čuva se u Muzeju prirode i nauke u Denveru. Datoteka:Rodocrosita_2.jpg|Izložba u Muzetu ''La Plata'', [[La Plata]], [[Argentina]] Datoteka:Single rhodochrosite crystal.png|Pojedinačni kristal rodohrozita, [[Guilin]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] Datoteka:2012 Tucson Gem & Mineral Show 107.JPG|Rodohrozit iz rudnika ''Sweet Home'', [[Alma (Colorado)|Alma]]. </gallery> == Reference == {{refspisak|1}} [[Kategorija:Minerali mangana]] [[Kategorija:Karbonatni minerali]] m87nwli4v61e5rzynllnp2fdrgc9ysx 0 387339 3848239 3709364 2026-05-21T08:30:08Z KWiki 9400 3848239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometno takmičenje | logo = [[Datoteka:UEFAEuropaLeague.png|170px|Logo UEFA Evropske lige]] | osnovano = 1971 (2009. u trenutnom formatu) | regija = [[Evropa]] ([[UEFA]]) | broj ekipa = 36 (grupna faza)<br />{{small|+8 klubova nakon grupne faze UEFA Lige prvaka}}<ref>Prve dvije ekipe u svakoj grupi prolaze u šesnaestinu finala, gdje im se pridruži osam trećeplasiranih ekipa iz grupne faze [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]].</ref><br/> 58 (ukupno) | trenutni šampioni = {{ZD|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]] | najuspješniji klub = {{nowrap|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] (7 titula)}} | trenutno = [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga 2026/27.]] }} [[UEFA Evropska liga]], bivši [[Kup UEFA]], nogometno je takmičenje osnovano 1971.<ref>{{cite web |url= http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/history/index.html |title= New format provides fresh impetus |publisher= UEFA |access-date= 27. 5. 2015}}</ref> Smatra se da je Evropska liga drugo međunarodno nogometno takmičenje po kvalitetu. Klubovi ostvaruju pravo učešća na osnovu učinka u nacionalnim ligama i kupovima. [[Sevilla FC|Sevilla]] drži rekord s najviše titula (sedam). Sevilla i [[Real Madrid CF|Real Madrid]] jedine su ekipe koje su uspjele odbraniti titulu u ovom takmičenju. Ekipe iz Španije osvojile su najviše titula (14). Iako se [[Kup velesajamskih gradova]] smatra prethodnikom Kupa UEFA, [[UEFA]] ne priznaje to takmičenje kao zvanično UEFA-ino klupsko takmičenje.<ref>{{cite web |url= http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2015/statistics/all-time/index.html |title= UEFA Europa League statistics handbook |publisher= UEFA |access-date= 27. 5. 2015 |archive-date= 25. 5. 2015 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150525222907/http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2015/statistics/all-time/index.html |url-status= dead}}</ref> == Pobjednici == {|class="wikitable" style="font-size:95%;" |- | width="40px" bgcolor="#FBCEB1" align="center"|† | Utakmica odlučena u [[produžeci]]ma |- | width="40px" bgcolor="#cedff2" align="center"|* | Utakmica odlučena izvođenjem [[jedanaesterac]]a |- | width="40px" bgcolor="#11ff44" align="center"|§ | Utakmica odlučena ''zlatnim golom'' |} {| class="sortable plainrowheaders wikitable" style="font-size:95%;" width=100% |+Spisak finala Kupa UEFA / UEFA Evropske lige |- !width=10% scope=col|Sezona !width=22.5% scope=col|Pobjednik !width=10% scope=col|Rezultat !width=22.5% scope=col|Finalist !width=25% scope=col|Mjesto finala !width=10% scope=col|Gledalaca |- |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! !! !! !! !! |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1971/72.|1971/72.]] |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |align=center| 2–1 |{{ZD|ENG}} [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |[[Stadion Molineux|Molineux]], [[Wolverhampton]] |align=center|45.000 |- |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |align=center| 1–1 |{{ZD|ENG}} [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |[[White Hart Lane]], [[London]] |align=center|54.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1972/73.|1972/73.]] |{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |align=center| 3–0 |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |[[Anfield]], [[Liverpool]] |align=center|41.169 |- |{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |align=center| 0–2 |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |[[Bökelbergstadion]], [[Mönchengladbach]] |align=center|35.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1973/74.|1973/74.]] |{{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] |align=center| 2–2 |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |[[White Hart Lane]], [[London]] |align=center|46.281 |- |{{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] |align=center| 2–0 |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |[[Stadion Feijenoord|De Kuip]], [[Rotterdam]] |align=center|59.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1974/75.|1974/75.]] |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |align=center| 0–0 |{{ZD|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] |[[Rheinstadion]], [[Düsseldorf]] |align=center|42.000 |- |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |align=center| 5–1 |{{ZD|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] |[[Stadion Diekman|Diekman]], [[Enschede]] |align=center|21.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1975/76.|1975/76.]] |{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |align=center| 3–2 |{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |[[Anfield]], [[Liverpool]] |align=center|56.000 |- |{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |align=center| 1–1 |{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |[[Stadion Jan Breydel|Olympiastadion]], [[Bruges]] |align=center|32.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1976/77.|1976/77.]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |align=center| 1–0 |{{ZD|ŠPA|1945}} [[Athletic Bilbao]] |[[Stadion Olimpico di Torino|Comunale]], [[Torino]] |align=center|75.000 |- |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |align=center| 1–2 |{{ZD|ŠPA|1945}} [[Athletic Bilbao]] |[[Stadion San Mamés|San Mamés]], [[Bilbao]] |align=center|43.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1977/78.|1977/78.]] |{{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] |align=center| 0–0 |{{ZD|FRA}} [[SC Bastia|Bastia]] |[[Stadion Armand Cesari|Armand Cesari]], [[Bastia]] |align=center|15.000 |- |{{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] |align=center| 3–0 |{{ZD|FRA}} [[SC Bastia|Bastia]] |[[Stadion Philips]], [[Eindhoven]] |align=center|27.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1978/79.|1978/79.]] |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |align=center| 1–1 |{{ZD|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |[[Stadion Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[Beograd]] |align=center|87.000 |- |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |align=center| 1–0 |{{ZD|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |[[Rheinstadion]], [[Düsseldorf]] |align=center|45.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1979/80.|1979/80.]] |{{ZD|Z NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |align=center| 2–3 |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |[[Bökelbergstadion]], [[Mönchengladbach]] |align=center|25.000 |- |{{ZD|Z NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |align=center| 1–0 |{{ZD|Z NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |[[Commerzbank-Arena|Waldstadion]], [[Frankfurt]] |align=center|59.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1980/81.|1980/81.]] |{{ZD|ENG}} [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |align=center| 3–0 |{{ZD|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]] |[[Portman Road]], [[Ipswich]] |align=center|27.532 |- |{{ZD|ENG}} [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |align=center| 2–4 |{{ZD|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]] |[[Olimpijski stadion (Amsterdam)|Olympisch Stadion]], [[Amsterdam]] |align=center|28.500 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1981/82.|1981/82.]] |{{ZD|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] |align=center| 1–0 |{{ZD|Z NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |[[Ullevi|Nya Ullevi]], [[Göteborg]] |align=center|42.548 |- |{{ZD|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] |align=center| 3–0 |{{ZD|Z NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |[[HSH Nordbank Arena|Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |align=center|60.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1982/83.|1982/83.]] |{{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |align=center| 1–0 |{{ZD|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |[[Stadion Heysel|Heysel]], [[Bruxelles]] |align=center|55.000 |- |{{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |align=center| 1–1 |{{ZD|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] |[[Estádio da Luz (1954)|Estádio da Luz]], [[Lisabon]] |align=center|80.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1983/84.|1983/84.]] |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |align=center| 1–1 |{{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |[[Stadion Constant Vanden Stock|Constant Vanden Stock]], [[Bruxelles]] |align=center|40.000 |- |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |bgcolor=cedff2 align=center| 1–1* |{{ZD|BEL}} [[R.S.C. Anderlecht|Anderlecht]] |[[White Hart Lane]], [[London]] |align=center|46.205 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1984/85.|1984/85.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |align=center| 3–0 |{{ZD|MAĐ}} [[Videoton FC|Videoton]] ||[[Stadion Sóstói]], [[Székesfehérvár]] |align=center|30.000 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |align=center| 0–1 |{{ZD|MAĐ}} [[Videoton FC|Videoton]] |[[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]], [[Madrid]] |align=center|90.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1985/86.|1985/86.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |align=center| 5–1 |{{ZD|Z NJE}} [[1. FC Köln|Köln]] |[[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]], [[Madrid]] |align=center|85.000 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |align=center| 0–2 |{{ZD|Z NJE}} [[1. FC Köln|Köln]] |[[Olimpijski stadion (Berlin)|Olympiastadion]], [[Berlin]] |align=center|15.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1986/87.|1986/87.]] |{{ZD|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] |align=center| 1–0 |{{ZD|ŠKO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] |[[Ullevi|Nya Ullevi]], [[Göteborg]] |align=center|50.023 |- |{{ZD|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] |align=center| 1–1 |{{ZD|ŠKO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] |[[Tannadice Park]], [[Dundee]] |align=center|20.911 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1987/88.|1987/88.]] |{{ZD|Z NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |align=center| 0–3 |{{ZD|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] |[[Estadi de Sarrià]], [[Barcelona]] |align=center|42.000 |- |{{ZD|Z NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |bgcolor=cedff2 align=center| 3–0* |{{ZD|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] |[[BayArena|Ulrich Haberland]], [[Leverkusen]] |align=center|22.000 |- !scope= row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1988/89.|1988/89.]] |{{ZD|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] |align=center| 2–1 |{{ZD|Z NJE}} [[VfB Stuttgart]] |[[Stadio San Paolo]], [[Napulj]] |align=center|83.000 |- |{{ZD|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] |align=center| 3–3 |{{ZD|Z NJE}} [[VfB Stuttgart]] |[[Gottlieb-Daimler-Stadion|Neckarstadion]], [[Stuttgart]] |align=center|67.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1989/90.|1989/90.]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |align=center| 3–1 |{{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |[[Stadio Olimpico di Torino|Stadio Comunale]], [[Torino]] |align=center|45.000 |- |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |align=center| 0–0 |{{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |[[Stadio Partenio]], [[Avellino]] |align=center|32.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1990/91.|1990/91.]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] |align=center| 2–0 |{{ZD|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] |[[San Siro]], [[Milano]] |align=center|68.887 |- |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] |align=center| 0–1 |{{ZD|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]] |[[Stadio Olimpico|Olimpico]], [[Rim]] |align=center|70.901 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1991/92.|1991/92.]] |{{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |align=center| 2–2 |{{ZD|ITA}} [[Torino FC|Torino]] |[[Stadion "Delle Alpi"|Delle Alpi]], [[Torino]] |align=center|65.377 |- |{{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |align=center| 0–0 |{{ZD|ITA}} [[Torino FC|Torino]] |[[Olimpijski stadion (Amsterdam)|Olimpijski stadion]], [[Amsterdam]] |align=center|42.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1992/93.|1992/93.]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |align=center| 3–1 |{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |align=center|37.000 |- |{{ZD|ITA}} |[[Juventus FC|Juventus]] |align=center| 3–0 |{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |[[Stadion "Delle Alpi"|Delle Alpi]], [[Torino]] |align=center|62.781 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1993/94.|1993/94.]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] |align=center| 1–0 |{{ZD|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Casino Salzburg]] |[[Ernst-Happel-Stadion]], [[Beč]] |align=center|47.500 |- |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] |align=center| 1–0 |{{ZD|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Casino Salzburg]] |[[San Siro]], [[Milano]] |align=center|80.326 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1994/95.|1994/95.]] |{{ZD|ITA}} [[Parma FC|Parma]] |align=center| 1–0 |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |[[Stadion Ennio Tardini|Ennio Tardini]], [[Parma]] |align=center|22.062 |- |{{ZD|ITA}} [[Parma FC|Parma]] |align=center| 1–1 |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |[[San Siro]], [[Milano]] |align=center|80.754 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1995/96.|1995/96.]] |{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |align=center| 2–0 |{{ZD|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |[[Olimpijski stadion (München)|Olympiastadion]], [[München]] |align=center|62.000 |- |{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |align=center| 3–1 |{{ZD|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |[[Stade Chaban-Delmas|Parc Lescure]], [[Bordeaux]] |align=center|36.000 |- !scope=row rowspan=2 style=text-align:center|[[Kup UEFA 1996/97.|1996/97.]] |{{ZD|NJE}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]] |align=center| 1–0 |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] |[[Parkstadion]], [[Gelsenkirchen]] |align=center|56.000 |- |{{ZD|NJE}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]] |bgcolor=cedff2 align=center| 0–1* |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] |[[San Siro]], [[Milano]] |align=center|83.000 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 1997/98.|1997/98.]] |{{ZD|ITA}} [[Inter Milan|Internazionale]] |align=center| 3–0 |{{ZD|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]] |[[Park prinčeva]], [[Pariz]] |align=center|44.412 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 1998/99.|1998/99.]] |{{ZD|ITA}} [[Parma FC|Parma]] |align=center| 3–0 |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |[[Stadion Lužnjiki|Lužnjiki]], [[Moskva]] |align=center|62.000 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 1999/2000.|1999/00.]] |{{ZD|TUR}} [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] |align=center bgcolor=cedff2| 0–0*{{ref label|2000|A|^}} |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |[[Stadion Parken|Parken]], [[Kopenhagen]] |align=center|38.919 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2000/01.|2000/01.]] |{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |bgcolor=11ff44 align=center| 5–4<sup>§</sup>{{ref label|2001|B|^}} |{{ZD|ŠPA}} [[Deportivo Alavés]] |[[Westfalenstadion]], [[Dortmund]] |align=center|48.050 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2001/02.|2001/02.]] |{{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] |align=center| 3–2 |{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |[[De Kuip]], [[Rotterdam]] |align=center|45.611 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2002/03.|2002/03.]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |bgcolor=FBCEB1 align=center| 3–2<sup>†</sup>{{ref label|2003|C|^}} |{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] |[[Estadio Olímpico de La Cartuja]], [[Sevilla]] |align=center|52.972 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2003/04.|2003/04.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] |align=center| 2–0 |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |[[Ullevi|Nya Ullevi]], [[Göteborg]] |align=center|39.000 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2004/05.|2004/05.]] |{{ZD|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] |align=center| 3–1 |{{ZD|POR}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] |[[Estádio José Alvalade]], [[Lisabon]] |align=center|47.085 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2005/06.|2005/06.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |align=center| 4–0 |{{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC|Middlesbrough]] |[[Stadion Philips]], [[Eindhoven]] |align=center|33.100 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2006/07.|2006/07.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |align=center bgcolor=cedff2| 2–2*{{ref label|2007|D|^}} |{{ZD|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] |[[Hampden Park]], [[Glasgow]] |align=center|47.602 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2007/08.|2007/08.]] |{{ZD|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]] |align=center| 2–0 |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]] |[[Stadion City of Manchester|City of Manchester]], [[Manchester]] |align=center|43,878 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[Kup UEFA 2008/09.|2008/09.]] |{{ZD|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |bgcolor=FBCEB1 align=center| 2–1<sup>†</sup>{{ref label|2009|E|^}} |{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] |[[Stadion Şükrü Saracoğlu|Şükrü Saracoğlu]], [[Istanbul]] |align=center|37.357 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |bgcolor=FBCEB1 align=center| 2–1<sup>†</sup>{{ref label|2010|F|^}} |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |[[Volksparkstadion|Hamburg Arena]], [[Hamburg]] |align=center|49.000 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2010/11.|2010/11.]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |align=center| 1–0 |{{ZD|POR}} [[SC Braga|Braga]] |[[Stadion Aviva|Dublin Arena]], [[Dublin]] |align=center|45.391 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |align=center| 3–0 |{{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] |[[Arena Națională]], [[Bukurešt]] |align=center|52.347 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13.]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |align=center| 2–1 |{{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |[[Amsterdam Arena]], [[Amsterdam]] |align=center| 46.163 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2013/14.|2013/14.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |align=center bgcolor=cedff2| 0–0*{{ref label|2014|G|^}} |{{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |[[Stadion Juventus|Juventus]], [[Torino]] |align=center| 33.120 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |align=center| 3–2 |{{ZD|UKR}} [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] |[[Nacionalni stadion (Varšava)|Nacionalni stadion]], [[Varšava]] |align=center| 45.000 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2015/16.|2015/16.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |align=center| 3–1 |{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |[[St. Jakob-Park]], [[Basel]] |align=center|34.429 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2016/17.|2016/17.]] |{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]] |align=center|2–0 |{{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |[[Friends Arena]], [[Solna (Stockholm)|Solna]] |align=center|46.961 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2017/18.|2017/18.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |align=center|3–0 |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |[[Parc Olympique Lyonnais]], [[Décines-Charpieu]] |align=center|55.768 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2018/19.|2018/19.]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |align=center|4–1 |{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |[[Olimpijski stadion (Baku)|Olimpijski stadion]], [[Baku]] |align=center|51.370 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2019/20.|2019/20.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |align=center| 3–2 |{{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter]] |[[RheinEnergieStadion]], [[Köln]] |align=center| [[Pandemija koronavirusa 2019/2020.|Bez gledalaca]] |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2020/21.|2020/21.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |align=center bgcolor=cedff2| 1–1*{{ref label|2021|H|^}} |{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]] |[[Gradski stadion (Gdanjsk)|Gradski stadion]], [[Gdanjsk]] |align=center| 9.412 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2021/22.|2021/22.]] |{{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt|Eintracht]] |align=center bgcolor=cedff2| 1–1*{{ref label|2022|I|^}} |{{ZD|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]] |[[Stadion "Ramón Sánchez Pizjuán"|"Ramón Sánchez Pizjuán"]], [[Sevilla]] |align=center| 38.842 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2022/23.|2022/23.]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |align=center bgcolor=cedff2| 1–1*{{ref label|2023|J|^}} |{{ZD|ITA}} [[AS Roma|Roma]] |[[Puskás Aréna]], [[Budimpešta]] |align=center| 61.476 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24.]] |{{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |align=center|3–0 |{{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |[[Stadion "Aviva"|"Aviva"]], [[Dublin]] |align=center|47.135 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2024/2025.|2024/25.]] |{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |align=center|1–0 |{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]] |[[Stadion "San Mamés" (2013)|"San Mamés"]], [[Bilbao]] |align=center|49.924 |- !scope="row" style="text-align:center"|[[UEFA Evropska liga 2025/2026.|2025/26.]] |{{ZD|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |align=center|3–0 |{{ZD|NJE}} [[SC Freiburg|Freiburg]] |[[Beşiktaş Park]], [[Istanbul]] |align=center|37.324 |} == Statistika == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:95%;" |+Klubovi pobjednici Kupa UEFA i Evropske lige |- ! Tim ! Pobjednici ! Finalisti ! class="unsortable"|Titule ! class="unsortable"|Finala |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |7 |0 |2006, 2007, 2014, 2015, 2016, 2020, 2023. |— |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[FC Inter Milano|Inter]] |3 |2 |1991, 1994, 1998. |1997, 2020. |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |3 |1 |1977, 1990, 1993. |1995. |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |3 |1 |1973, 1976, 2001. |2016. |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |3 |1 |1972, 1984, 2025. |1974. |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |3 |0 |2010, 2012, 2018. |— |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Borussia Mönchengladbach]] |2 |2 |1975, 1979. |1973, 1980. |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]] |2 |0 |1974, 2002. |— |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |2 |0 |1980, 2022. |— |- |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[IFK Göteborg]] |2 |0 |1982, 1987. |— |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |2 |0 |1985, 1986. |— |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[Parma FC|Parma]] |2 |0 |1995, 1999. |— |- |align=left|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |2 |0 |2003, 2011. |— |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |2 |0 |2013, 2019. |— |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]] |1 |2 |2017. |2021, 2025. |- |align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]] |1 |1 |1983. |1984. |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |1 |1 |1992. |2017. |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven|PSV]] |1 |0 |1978. |— |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |1 |0 |1981. |— |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |1 |0 |1988. |— |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |1 |0 |1989. |— |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |1 |0 |1996. |— |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[FC Schalke 04|Schalke 04]] |1 |0 |1997. |— |- |align=left|{{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |1 |0 |2000. |— |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Valencia CF|Valencia]] |1 |0 |2004. |— |- |align=left|{{ZD|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] |1 |0 |2005. |— |- |align=left|{{ZD|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit]] |1 |0 |2008. |— |- |align=left|{{ZD|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] |1 |0 |2009. |— |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] |1 |0 |2021. |— |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |1 |0 |2024. |— |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |1 |0 |2026. |— |- |align=left|{{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |0 |3 |— |1983, 2013, 2014. |- |align=left|{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |0 |3 |— |1999, 2004, 2018. |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] |0 |2 |— |1977, 2012. |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[RCD Espanyol|Espanyol]] |0 |2 |— |1988, 2007. |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[AS Roma|Roma]] |0 |2 |— |1991, 2023. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |0 |2 |— |1993, 2002. |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]] |0 |2 |— |2000, 2019. |- |align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Rangers FC|Rangers]] |0 |2 |— |2008, 2022. |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |0 |1 |— |1972. |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[FC Twente|Twente]] |0 |1 |— |1975. |- |align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Brugge]] |0 |1 |— |1976. |- |align=left|{{ZD|FRA}} [[SC Bastia|Bastia]] |0 |1 |— |1978. |- |align=left|{{ZD|JUG}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] |0 |1 |— |1979. |- |align=left|{{ZD|NIZ}} [[AZ Alkmaar|AZ]] |0 |1 |— |1981. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|Hamburg]] |0 |1 |— |1982. |- |align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Videoton FC|Videoton]] |0 |1 |— |1985. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[1. FC Köln|Köln]] |0 |1 |— |1986. |- |align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Dundee United FC|Dundee United]] |0 |1 |— |1987. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[VfB Stuttgart|Stuttgart]] |0 |1 |— |1989. |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |0 |1 |— |1990. |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[Torino FC|Torino]] |0 |1 |— |1992. |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Casino Salzburg]] |0 |1 |— |1994. |- |align=left|{{ZD|FRA}} [[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]] |0 |1 |— |1996. |- |align=left|{{ZD|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]] |0 |1 |— |1998. |- |align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Deportivo Alavés|Alavés]] |0 |1 |— |2001. |- |align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]] |0 |1 |— |2003. |- |align=left|{{ZD|POR}} [[Sporting Lisabon]] |0 |1 |— |2005. |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Middlesbrough FC|Middlesbrough]] |0 |1 |— |2006. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] |0 |1 |— |2009. |- |align=left|{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |0 |1 |— |2010. |- |align=left|{{ZD|POR}} [[SC Braga|Braga]] |0 |1 |— |2011. |- |align=left|{{ZD|UKR}} [[FK Dnjipro Dnjipropetrovsk|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] |0 |1 |— |2015. |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[SC Freiburg|Freiburg]] |0 |1 |— |2026. |} {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:95%;" width=40% |+Pobjednici Kupa UEFA i Evropske lige po državama<ref>[http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=2103132.html ''Spain join Italy at top of all-time rankings, uefa.com'']; pristupljeno: 30. 5. 2015.</ref> |width=20%| Država |width=5%| {{Tooltip|Titule|Broj šampionskih titula}} |width=5%| {{Tooltip|Viceprvaci|Broj viceprvaka}} |- |align=left| {{ZID|Španija}} | 14 | 5 |- |align=left| {{ZID|Engleska}} | 11 | 9 |- |align=left| {{ZID|Italija}} | 10 | 8 |- |align=left| {{ZID|Njemačka}}{{ref label|GER|K|^}} | 7 | 10 |- |align=left| {{ZID|Nizozemska}} | 4 | 3 |- |align=left| {{ZID|Portugal}} | 2 | 5 |- |align=left| {{ZID|Švedska}} | 2 | 0 |- |align=left| {{ZID|Rusija}} | 2 | 0 |- |align=left| {{ZID|Belgija}} | 1 | 2 |- |align=left| {{ZID|Ukrajina}} | 1 | 1 |- |align=left| {{ZID|Turska}} | 1 | 0 |- |align=left| {{ZID|Francuska}} | 0 | 5 |- |align=left| {{ZID|Škotska}} | 0 | 4 |- |align=left| {{ZID|Jugoslavija}} | 0 | 1 |- |align=left| {{ZID|Mađarska}} | 0 | 1 |- |align=left| {{ZID|Austrija}} | 0 | 1 |} == Napomene == {{refbegin}} A.&nbsp;{{note label|2000|A|^}} Utakmica završena rezultatom 0–0 nakon regularnog dijela utakmice i produžetaka. Galatasaray je pobijedio boljim izvođenjem jedanaesteraca 4–1. B.&nbsp;{{note label|2001|B|^}} Utakmica završena rezultatom 4–4 nakon regularnog dijela utakmice. U 26. minuti produžetaka Liverpool je postigao ''zlatni gol''. C.&nbsp;{{note label|2003|C|^}} Utakmica završena rezultatom 2–2 nakon regularnog dijela utakmice. D.&nbsp;{{note label|2007|D|^}} Utakmica završena rezultatom 2–2 nakon regularnog dijela utakmice i produžetaka. Sevilla je pobijedila boljim izvođenjem jedanaesteraca 3–1. E.&nbsp;{{note label|2009|E|^}} Utakmica završena rezultatom 1–1 nakon regularnog dijela utakmice. F.&nbsp;{{note label|2010|F|^}} Utakmica završena rezultatom 1–1 nakon regularnog dijela utakmice. G.&nbsp;{{note label|2014|G|^}} Utakmica završena rezultatom 0–0 nakon regularnog dijela utakmice i produžetaka. Sevilla je pobijedila boljim izvođenjem jedanaesteraca 4–2. H.&nbsp;{{note label|2021|H|^}} Utakmica završena rezultatom 1–1 nakon regularnog dijela utakmice i produžetaka. Villarreal je pobijedio boljim izvođenjem jedanaesteraca 11–10. I.&nbsp;{{note label|2022|I|^}} Utakmica završena rezultatom 1–1 nakon regularnog dijela utakmice i produžetaka. Eintracht je pobijedio boljim izvođenjem jedanaesteraca 5–4. J.&nbsp;{{note label|2023|J|^}} Utakmica završena rezultatom 1–1 nakon regularnog dijela utakmice i produžetaka. Sevilla je pobijedila boljim izvođenjem jedanaesteraca 4–1. K.&nbsp;{{note label|Njemačka|J|^}} Uključujući i Zapadnu Njemačku. {{refend}} == Također pogledajte == * [[Spisak finala Kupa evropskih šampiona i UEFA Lige prvaka]] * [[Spisak finala UEFA Kupa pobjednika kupova]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/index.html Zvanični sajt] * [http://www.rsssf.com/tablese/ec3b.html Kup UEFA] na ''rsssf.com'' {{Sezone UEFA Evropske lige}} [[Kategorija:UEFA Evropska liga]] 4486s7lmuknbiuj1w0ur21cyrp6tcbd 0 387873 3848250 3711789 2026-05-21T09:29:49Z Makenzis 98619 3848250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''FC Midtjylland''' | Puno ime = Football Club Midtjylland | Grb = FC Midtjylland.png | Nadimak = ''Vukovi'' | Osnovan = [[2009.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Herning]]<br>[[Danska]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|black}} | Federacija = [[Nogometni savez Danske|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Superliga Danske|Superliga]] | Stadion = [[MCH Arena]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/mch-arena/ |title=MCH Arena |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 11.800 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = 2025./26. | Webstranica = [http://fcm.dk/ fcm.dk] | Trenutna sezona = |uzorak_lr1 = |uzorak_t1 = |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 = |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = 000000 |tijelo1 = 808080 |desna ruka1 = 000000 |šorc1 = 000000 |čarape1 = 000000 |uzorak_lr2 = |uzorak_t2 = _fio1213h |uzorak_dr2 = |uzorak_š2 = |uzorak_č2 = |lijeva ruka2 = 4B2A7B |tijelo2 = 4B2A7B |desna ruka2 = 4B2A7B |šorc2 = 4B2A7B |čarape2 = 4B2A7B | }} '''FC Midtjylland''' je profesionalna danska [[nogomet]]na ekipa iz [[Herning]]a i [[Ikast]]. Ekipa je nastala spajanjem ''[[Ikast FS]]'' (koji također uključuje teniski, badminton i rukometni klub) i ''Herning Fremad''. FC Midtjylland igra u [[Superliga Danske|Superligi Danske]]. ==Uspjesi== * '''[[Superliga Danske|Superliga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4):''' 2014–15, 2017–18, 2019/20, 2023/24 **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3):''' 2006–07, 2007–08, 2018–19 * '''[[Druga nogometna liga Danske|Druga liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1999-00 * '''[[Kup Danske u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4):''' 2002–03, 2004–05, 2009–10, 2010–11 ==Dostignuća== *'''12''' ''sezona'' u ''[[Superliga Danske|najvećoj danskoj ligi]]'' *'''1''' ''sezona'' u ''[[1. divizija Danske|drugoj najvećoj danskoj ligi]]'' ==FCM u Evropi== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | rowspan="2"| [[Kup UEFA 2001/2002.|2001–02]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | [[Kup UEFA 2001/2002.#Kvalifikacijska runda|QR]] | {{ZD|Sjeverna Irska}} [[Glentoran FC]] | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 4–0 | style="text-align:center;"| 5–1 |- | [[Kup UEFA 2001/2002.#Prva runda|1R]] | {{ZD|Portugal}} [[Sporting Clube de Portugal|Sporting CP]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 2–3 | style="text-align:center;"| 2–6 |- | rowspan="3"| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | [[Kup UEFA 2002/2003.#Kvalifikacijska runda|QR]] | {{ZD|Makedonija}} [[FK Pobeda]] | style="text-align:center;"| 3–0 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 3–2 |- | [[Kup UEFA 2002/2003.#Prva runda|1R]] | {{ZD|Hrvatska}} [[NK Varteks (1958–2012)|NK Varaždin]] | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 1–1 | style="text-align:center;"| 2–1 |- | [[Kup UEFA 2002/2003.#Druga runda|2R]] | {{ZD|Belgija}} [[RSC Anderlecht]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 1–3 | style="text-align:center;"| 1–6 |- | rowspan="2"| [[Kup UEFA 2005/2006.|2005–06]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | [[Kup UEFA 2005/2006.#Druga kvalifikacijska runda|2Q]] | {{ZD|Farska ostrva}} [[B36 Tórshavn]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| 4–3 |- | [[Kup UEFA 2005/2006.#Prva runda|1R]] | {{ZD|Rusija}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 2–3 | style="text-align:center;"| 2–6 |- | rowspan="3"| [[Kup UEFA 2007/2008.|2007–08]] | rowspan="3"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | [[Kup UEFA 2007/2008.#Prva kvalifikacijska runda|1Q]] | {{ZD|Island}} [[Keflavík ÍF]] | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 2–3 | style="text-align:center;"| 4–4 |- | [[Kup UEFA 2007/2008.#Druga kvalifikacijska runda|2Q]] | {{ZD|Finska}} [[FC Haka]] | style="text-align:center;"| 5–2 | style="text-align:center;"| 2–1 | style="text-align:center;"| 7–3 |- | [[Kup UEFA 2007/2008.#Prva runda|1R]] | {{ZD|Rusija}} [[Lokomotiv Moskva]] | style="text-align:center;"| 1–3 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 1–5 |- | rowspan="2"| [[Kup UEFA 2008/2009.|2008–09]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | [[Kup UEFA 2008/2009.#Prva kvalifikacijska runda|1Q]] | {{ZD|Vels}} [[Bangor City FC|Bangor City]] | style="text-align:center;"| 4–0 | style="text-align:center;"| 6–1 | style="text-align:center;"| 10–1 |- | [[Kup UEFA 2008/2009.#Druga kvalifikacijska runda|2Q]] | {{ZD|Engleska}} [[Manchester City FC|Manchester City]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| 2–4(p) |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga]] | [[UEFA Evropska liga 2011/2012.#Druga kvalifikacijska runda|2Q]] | {{ZD|Vels}} [[The New Saints FC|The New Saints]] | style="text-align:center;"| 5–2 | style="text-align:center;"| 3–1 | style="text-align:center;"| 8–3 |- | [[UEFA Evropska liga 2011/2012.#Treća kvalifikacijska runda|3Q]] | {{ZD|Portugal}} [[Vitória SC]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 1–2 |- | [[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] | [[UEFA Evropska liga]] | [[UEFA Evropska liga 2012/2013.#Baraž|PO]] | {{ZD|Švicarska}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 2–3 |- | [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]] | [[UEFA Evropska liga]] | [[UEFA Evropska liga 2014/2015.#Baraž|PO]] | {{ZD|Grčka}} [[Panathinaikos FC|Panathinaikos]] | style="text-align:center;"| 1–4 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 2–6 |- | [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.|2015–16]] | [[UEFA Liga prvaka]] | [[UEFA Liga prvaka 2015/2016.#Druga kvalifikacijska runda|2Q]] | | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| | style="text-align:center;"| |} == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== *[http://fcm.dk/ Službena stranica] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Danskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1999.]] [[Kategorija:Sport u Herningu]] t9t15ro5jp8lfzmhtmevjddrvsv31id 0 390575 3848289 3802879 2026-05-21T10:23:13Z Alekscska 181603 3848289 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''CSKA Sofija''' | Puno ime = PFK CSKA Sofija | Grb = | Nadimak = ''Crveni'' | Osnovan = [[1948.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Sofija]]<br>[[Bugarska]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Bugarske|BFU]] | Konfederacija = | Liga = [[Prva nogometna liga Bugarske|A Grupa]] | Stadion = [[Stadion Bugarske armije]]<ref>{{Cite web |url=https://footballtripper.com/balgarska-armia-stadium-sofia-bulgaria/ |title=Stadion Bugarske armije |work=footballtripper.com|access-date= 22. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 22.995 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Nacionalni kupovi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = 2023/24. | Webstranica = [http://www.cska.bg/ cska.bg] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _CSKA_2015_h | uzorak_t1 = _CSKA_Sofia_2015_h | uzorak_dr1 = _CSKA_2015_h | uzorak_š1 = _CSKA_2015_h | uzorak_č1 = _CSKA_2015_h | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _redborder | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = _redborder | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''PFK CSKA Sofija''' ([[bugarski]]: ''ПФК ЦСКА София'') je profesionalni nogometni klub iz [[Sofija|Sofije]], [[Bugarska]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Bugarske|prvoj nogometnoj ligi Bugarske]]. Osnovan je 5. maja 1948. godine. Najuspješniji je nogometni klub u Bugarskoj. Osovjio je 31 trofej domaće lige, 22 trofeja nacionalog kupa, dok je 4 puta bio pobjednik superkupa. Najveći uspjesi kluba u evropskim nastupima su polufinala [[UEFA Liga prvaka|Kupa šampiona]] i [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]]. Za CSKA su nastupali brojni reprezentativci Bugarske, neki od njih su: Petar Žekov, Dimitar Jakimov, Dimitar Penev, Hristo Stoičkov, Emil Kostadinov, Ljuboslav Penev, Dimitar Berbatov, Stilijan Petrov i Martin Petrov. Najveći rival kluba je [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]. Tradicionalne boje su crvena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Bugarske armije|Bugarske armije]]. == Historija == U oktobru 1923. godiine nogometni klubovi ''Athletic Sofija'' i ''Slava Sofija'' spojile su se u ''AS-23'', sportski klub Athletic Slavia. 1931. godine klub osvaja prvenstvo Bugarske i nacionalni kup. Deset godina kasnije dolazi do još jednog trofeja nacionalnog kupa. Domaće utakmice je igrao na stadionu ''Athletic Park''. Stadion se nalazio na istom mjestu gdje je danas smješten stadion Bugarske armije. 9. novembra 1944. godine uz podršku Mihaila Mihajlova, računovođe ratnog ministarstva, potpisan je sporazum o spajanju klubova AS-23, Šipka i Spartak u ''Čavdar Sofija''. General Vladimir Stojčev iz AS-23, koji se u to vrijeme borio na frontovima u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] imenovan je za predsjednika kluba. Advokat Ivan Bašev, budući bugarski ministar vanjskih poslova je imenovan za sekretara kluba. Čavdar je igrao na Athletic Parku, koji je ubrzo promijenio naziv u Stadion Čavdar. Novoformirani klub se u prvoj ligi zadržao tri sezone, da bi 1947. godine ispao u niži rang. Uz pomoć Mihaila Mihajlov, Čavdar je 1948. godine postao dio Bugarske vojske. Uz naziv je dodao skraćenicu ''CDV''. Iste godine se spaja da klubom ''Septemvri Sofija'' te počinje djelovati pod nazivom ''Septemvri pri CDV''. Ugovor je potpisan 5. maja 1948. godine koji se smatra službenim datum osnivanja kluba. == Uspjesi == * '''[[Prva nogometna liga Bugarske|Prva liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (31):''' 1948, 1951, 1952, 1954, 1955, 1956, 1957, 1958, 1958/59, 1959/60, 1960/61, 1961/62, 1965/66, 1968/69, 1970/71, 1971/72, 1972/73, 1974/75, 1975/76, 1979/80, 1980/81, 1981/82, 1982/83, 1986/87, 1988/89, 1989/90, 1991/92, 1996/97, 2002/03, 2004/05, 2007/08. * '''[[Kup Bugarske u nogometu|Kup Bugarske]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (22):''' 1951, 1954, 1955, 1961, 1965, 1969, 1972, 1973, 1974, 1983, 1985, 1987, 1988, 1989, 1993, 1997, 1999, 2006, 2011, 2016, 2021, 2026 * '''[[Superkup Bugarske u nogometu|Superkup Bugarske]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4):''' 1989, 2006, 2008, 2011. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.cska.bg/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214084954/http://forum.cska.bg/ |date=14. 12. 2007 }} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=50076/profile/index.html CSKA Sofija na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bugarskoj]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1948.]] 5c3bymtc3tp3bs6c191vd9fm7zw0o9i 0 393821 3847997 3792161 2026-05-20T13:15:59Z Palapa 383 /* Gornji paleolit */ 3847997 wikitext text/x-wiki '''Paleolit u Bosni i Hercegovini''' je okarakteriziran ostacima bogate kulture [[kremen]]ih artefakata [[paleolit|starijeg kamenog doba]] na preko 200 nalazišta. Najstariji arheološki ostaci u BiH iz tog perioda pronađeni su kod [[Šamac|Šamca]], a pretpostavlja se da su stari oko 100.000 godina. Zbog kiselosti [[tlo|zemljišta]], očuvano je jako malo bioloških ostataka, prije svega [[čovjek|ljudskih]] i [[životinja|životinjskih]] [[kost]]iju. Ipak se može ustanoviti starost tih lokaliteta, kretanje ljudi u tom vremenu, a djelimično i način na koji su živjeli.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> == Srednji paleolit == Najstarije istražene tragove prisustva ljudi u Bosni i Hercegovini su: Kadru u Gornjem [[Svilaj]]u kod [[Odžak]]a, Kamenu kod ušća [[Usora (rijeka)|Usore]], Mala Gradina u [[Kulaši]]ma, Markovac u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Veliki Majdan kod [[Tešanj|Tešnja]], Visoko brdo u [[Donja Lupljanica|Lupljanici]], Zobište u Detlaku, Krčevina u Maloj Brijesnici kod [[Gračanica|Gračanice]], [[Arheološki lokalitet Danilovića brdo|Danilovića brdo]] u Podnovlje kod [[Doboj]]a<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |title=Sofija Dragosavac - Tehnološka analiza artefakata od okresanog kamena sa paleolitskog lokaliteta Danilovića brdo u Podnovlju kod Doboja |access-date=5. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |url-status=dead }}</ref>, te na mjestu Pećine kod [[Laktaši|Laktaša]] i pećina [[Rastuša (pećina)|Rastuša]] kod [[Teslić]]a. Ova nalazišta imaju izuzetan značaj za evropsku i svjetsku arheologiju, jer dosadašnja istraživanja pokazuju da neka od njih datiraju iz perioda između 100.000 i 40.000 p. n. e. Ona potvrđuju da je [[Balkan]] bio najvažnija ruta za širenje gornjeg paleolita u Evropi, oko 40.000. p. n. e. i posljednje uporište neandertalskih grupa. Na tim nalazištima nađene su alatke (strugalice i šiljci) od velikih komada poludragog kamenja (jaspis, ahat, kalcedon), koje potiču iz perioda od 50.000-35.000 p. n. e, a bila su rukotvorina neandertalskog čovjeka. Na lokalitetu [[Pećina Podlipe]] u [[Kadića Brdo|Kadića Brdu]] kod [[Sokolac|Sokoca]] pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina. Pećine kod Laktaša i [[Rastuša (pećina)|pećina Rastuša]] kod [[Teslić]]a su dva lokaliteta od velike važnosti za region, Evropu i svijet. Na njima nađeni su tragove [[život]]a pračovjeka iz perioda srednjeg paleolita – kamena oruđa, sjekire, sječiva i druge namjenske alatke. Sondažna istraživanja su potvrdila su da je tu riječ o nalazištima koja mogu dati odgovore na mnoge dileme iz perioda prijelaza od primitivnog ka današnjem čovjeku. Rastuša je prebogato nalazište u kome su najzanimljivije [[kost]]i, uglavnom pećinskog medvjeda, jelena i vukova koje bi mogle biti stare najmanje 35.000 godina. == Gornji paleolit == Nakon tog razdoblja [[neandertalac|neandertalci]] su iščezli sa ovih prostora, a pojavljuje se [[Homo sapiens|razumni čovjek]]. Iz tog perioda istraživani su lokaliteti: Crkvina kod ušća [[Usora (rijeka)|Usore]], Londži u [[Makljenovac|Makljenovcu]], Luščiću i Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma, Visokom brdu u Lupljanici, Brdašcu u [[Laktaši]]ma, Cigića pećina u [[Resanovci]]ma, Ruda glavica u [[Trnovo|Trnovu]], Kadru u Gornjem Svilaju kod [[Odžak]]a, Krčevnici u Popovićima, Zobištu u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Gornjoj pećini na [[Bijambare|Bijambarama]]. Uglavnom su pronađena strgala raznih oblika, te obluci – navalno oruđe u [[lov]]u. Kultura stanovanja prahistorijskog čovjeka, koja se postupno razvijala u nekoliko faza, spada među važnije elemente ostatka njegove kulture. U vrijeme srednjeg paleolitika čovjek se počinje zavlačiti u pećine i to češće one okrenute ka jugu, pri čemu je najviše bio zaposjednut sam ulaz u pećinu. Naseljavajući ih, ljudi nisu napuštali zaklone na otvorenom te su prirodni zaklon zamjenjivali šatorom ili zemunicom. U mlađem paleolitiku otpočinje upotreba krojene odjeće, što potvrđuju nalazi koštanih igala, šila i dugmadi.<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3808 |title=Makljenovac kod Doboja |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205200711/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3808 |url-status=dead }}</ref> U panonskom dijelu Bosne, na Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma kod [[Prnjavor]]a otkrivena je kamena figura slična glavi [[patka|divlje patke]]. Vjeruje se da je to izvorno bila prirodna tvorevina koju je [[paleolit]]ski čovjek doradio i pojačao sličnost sa životinjama. Uz nalaz crteža "Konj napadnut strelicama" u [[Badanj (pećina)|Badnju]],<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=600|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=2026-05-20}}</ref> crteža u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipe]], to su jedini ostaci paleolitske [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] u Bosni i Hercegovini. === Badanj === {{Glavni|Badanj (pećina)}} Na stijeni u polupećini [[Badanj (pećina)|Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], prvi put u Bosni i Hercegovini, je otkrivena gravura, što je izvanredno umjetničko djelo paleolitskog čovjeka ovih krajeva. Prikazana je životinja slična [[konj]]u gledanom sa desnog boka. U literaturi, gravura nosi naziv "Konj napadnut strelicama",. Istovremeno, otkriven je izvjestan broj šematski graviranih [[kost]]iju, koje potječu iz istog doba kada su napravljeni i urezi na stijeni. Arheološkim [[Metoda|metodama]], ovo nalazište je datirano u kasni period mlađeg paleolita – kasnog epigravettiena, tj. u period od 13.000 do 12.000 p. n. e. U stilskom pogledu umjetničke gravure vežu se za [[Mediteran]] pa su ovi nalazi područje poznavanja mediteranske paleolitske umjetnosti proširili i na [[Balkanski poluotok]]. Tvorac crteža u Badnju bio je [[Kromanjonac|kromanjonski čovjek]]. U ovim krajevima je obitavala žilava i plodna [[populacija]] koja se zadržala do ranog kamenog doba. Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine, evidentirano je i arheološko područje Badanj, a zatim valorizirano kao Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, I. kategorije ([[2003]]).<ref name="Badanj">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=600 |title=Pećina Badanj |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=1. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211201035826/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=600 |url-status=dead }}</ref> Kasnije je otkrivena i gravura u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipom]] čiji je autor Homo sapiens, jer neandertalci nisu imali umjetnost. Starost ove gravure još nije tačno utvrđena. ==Također pogledajte== *[[Paleolit]] *[[Stolac]] *[[Badanj (pećina)|Badanj]] ==Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20151113042039/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/badanj Badanj] *[http://www.znanje.org/i/i24/04iv03/04iv03172127/Kameno_doba.htm Kameno doba] [[Kategorija:Paleolit]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]] 8qvqroi42i6yi3o4xk4r2u73c3i6zvk 0 396824 3848194 3554556 2026-05-21T02:34:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848194 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Santa Catarina | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = [[Savezne države Brazila|Savezna država Brazila]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Bandeira_de_Santa_Catarina.svg | simbol = Bras%C3%A3o_de_Santa_Catarina.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Brazil | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa =[[Argentina]]<br>[[Rio Grande do Sul]]<br>[[Paraná]] | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Florianópolis]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 95 346 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 6 634 250<ref>[http://www.ibge.gov.br/home/estatistica/populacao/estimativa2012/estimativa_dou.shtm ''Brazilski institut za geografiju i statistiku''] Pristupljeno 12. oktobra 2015.</ref> | stanovništvo_datum = 2012. | stanovništvo_gustoća = 70 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | lider = Raimundo Colombo | lider_vrsta = Guverner | partija_lidera = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Santa_Catarina_in_Brazil.svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = [http://www.sc.gov.br/ www.sc.gov.br/] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Santa Catarina''' je jedna od 26 [[Savezne države Brazila|saveznih država]] [[Brazil]]a, locirana unutar [[Južna regija (Brazil)|južne regije]]. Prostire se na površini od 95.346 [[Km²|km]]<sup>2</sup> a prema podacima iz [[2012]]. godine u ovoj provinciji je živjelo 6.634.250 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 70 stanovnika/km<sup>2</sup>. 20. je savezna brazilska država po veličini i 11. po broju stanovnika. [[Glavni grad]] države je [[Florianópolis]], koji leži na ostrvu Santa Catarina dok je najveći grad države Joinville. Prema ekonomskim pokazateljima za period između 2002. i 2008. godine, Santa Catarina je država s najvišim životnim standardom u zemlji. == Geografija == Graniči sa saveznim državama: [[Rio Grande do Sul]] na jugu i [[Paraná]] na sjeveru. Na istoku izlazi na [[Atlantski okean]] dok na zapadu graniči sa [[Argentina|Argentinom]], odnosno njenom provincijom Misiones. Ima vrlo važan strateški položaj unutar [[Mercosur]]a, zajedničkog tržišta Južne Amerike. Glavni grad ove države, Florianópolis je 1.673&nbsp;km udaljen od glavnog brazilskog grada [[Brasilia|Brasilije]], 705&nbsp;km od najvećeg grada Brazila [[São Paulo|São Paula]], 1.144&nbsp;km od [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] i 1.850&nbsp;km od [[Buenos Aires]]a. Najviša tačka države je vrh Morro da Boa Vista, sa nadmorskom visinom od 1.827 metara. == Stanovništvo == Prema brazilskom institutu za statistiku, u 2008. godine u državi je živjelo 6.091.000 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, 83% ih živi u urbanim sredinama a rast stanovništva iznosi 2% za period između 1991. i 2000. godine.<ref>Izvor: PNAD</ref> Od ukupne populacije, 5.297.000 su bjelci (86,96%), 608.000 mestici (9.98%), 160.000 crnci (2,63%) a oko 15.000 azijati (0,25% ).<ref>http://www.sidra.ibge.gov.br/bda/tabela/listabl.asp?z=pnad&o=3&i=P&c=262</ref> == Obrazovanje == [[Portugalski jezik]] je službeni jezik u državi i predstavlja primarni jezik u školstvu. Ostali jezici, [[Engleski jezik|engleski]], [[Španski jezik|španski]] i ponegdje [[Njemački jezik|njemački]] čine dio službenog visokoškolskog [[kurikulum]]a. U državi postoji više od 105 [[univerzitet]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.seruniversitario.com.br/mec/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 10. 2015 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220901/http://www.seruniversitario.com.br/mec/ |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.sc.gov.br/ Službena stranica države] {{Savezne države Brazila}} [[Kategorija:Savezne države Brazila|Santa Catarina]] [[Kategorija:Santa Catarina (savezna država)|*]] huaj1zbu9umq6a561mv86r121vu71s8 0 402402 3848201 3841576 2026-05-21T04:47:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848201 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} {{Seks i pravo}} '''Seksualno zlostavljanje''' – ponekad označavano i kao '''uznemiravanje''' – je nametanje neželjenog spolnog ponašanja jedne osobe drugoj. Kada je nametanje neposredno, kratkotrajano ili ne tako često, naziva se [[seksualni napad|seksualnim napadom]]. Prijestupnik se naziva seksualnim zlostavljačem ili uznemiravačem.<ref name='asb'>{{cite journal|title=Peer commentaries on Green (2002.) and Schmidt (2002.)|journal=Archives of Sexual Behavior |year=2002 |first=|last=|coauthors=|volume=31. Child molester is a pejorative term applied to both the pedophile and incest offender.}}</ref> Pojam spolnog zlostavljanja također obuhvata i ''svako'' ponašanje ''svake'' odrasle osobe prema djetetu u cilju seksualnog uzbuđivanja bilo odrasle osobe bilo djeteta. Ako je žrtva mlađa od [[dob pristanka|dobi pristanka]], riječ je o [[seksualno zlostavljanje djeteta|seksualnom zlostavljanju djece]]. == Spolno zlostavljanje u braku == {{glavni|Zlostavljanje u braku}} '''Seksualno zlostavljanje u braku''' je oblik [[nasilje u porodici|nasilja u porodici]]. Kada zlostavljanje uključuje i prisilni [[spolni odnos]], tada predstavlja [[silovanje]] drugog supružnika, a ovisno o zakonodavstvu može također predstavljati i fizički napad. U ovu kategoriju neka zakonodavstva uvrštavaju i bilo koje nasilno ispoljavanje spolnih namjera ili uzbuđivanja, uključujući i mjere zaštite od začeća. == Položaji moći == {{glavni|Mobing}} [[Seksualno ponašanje|Neprikladno seksualno ponašanje]] se može se desiti onda kada jedna osoba koristi položaj autoriteta, kako bi primorala ili ucijenila drugu da se upusti u inače neželjenu spolnu aktivnost. Naprimjer, [[seksualno uznemiravanje]] na radnom mjestu uključuje onog uposlenika koji je prisiljen na seksualno [[ponašanje]] iz straha od otkaza. [[Seksualno uznemiravanje u obrazovanju]] može uključivati đaka/studenta koji se potčinjava seksualnom nabacivanju autoritativne osobe u strahu od kažnjavanja, iključujući lošu ocjenu ili druge oblike ucjene. Nekoliko skandala seksualnog zlostavljanja uključivalo je [[religijsko zlostavljanje|zloporabu religijskog autoriteta]] i često prikrivanje među nezlostavljačima, uključujući slučajeve u [[baptisti]]čkoj religiji,<ref>http://stopbaptistpredators.org/index.htm Stop Baptist Predators.</ref> [[slučajevi seksualnog zlostavljanja u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]] ([[SAD]], [[Irska]] i drugdje)<ref>{{Cite web |url=http://www.reformation.com/CSA/episcopalianabuse.html |title=Episcopalian Ministers |access-date=9. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303184048/http://www.reformation.com/CSA/episcopalianabuse.html |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> [[islam]]u,<ref>{{cite web |author=Joe Murphy |url=http://www.thisislondon.co.uk/news/politics/baroness-warsi-some-pakistani-men-think-young-white-girls-are-fair-game-for-sex-abuse-7766319.html |title=Baroness Warsi: Some Pakistani men think young white girls are "fair game" for sex abuse - Politics - News - Evening Standard |publisher=Thisislondon.co.uk. |access-date=9. 12. 2015 |archive-date=6. 6. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606093049/http://www.thisislondon.co.uk/news/politics/baroness-warsi-some-pakistani-men-think-young-white-girls-are-fair-game-for-sex-abuse-7766319.html |url-status=dead }}</ref> [[Jehovini svjedoci i seksualno zlostavljanje djece|Jehovinim svjedocima]], [[luterani|Luteranskoj]] crkvi,<ref>[http://www.thelutheran.org/article/article.cfm?article_id=8572 The Lutheran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006033516/http://www.thelutheran.org/article/article.cfm?article_id=8572 |date=6. 10. 2015 }}[http://www.reformation.com/CSA/lutheranabuse.html Lutheran abuse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151216002541/http://reformation.com/CSA/lutheranabuse.html |date=16. 12. 2015 }}</ref> [[Metodisti]]čkoj crkvi,<ref>{{Cite web |url=http://www.reformation.com/CSA/methodistabuse.html |title=Methodist abuse |access-date=9. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303182206/http://www.reformation.com/CSA/methodistabuse.html |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>[[Crkva Isusa Krista|Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana]],<ref>{{cite book|last=Anderson|first=Lavina|title=Case Reports of the Mormon Alliance Volume 1|year=1995 |isbn=0-10-878835-0}}</ref> [[Fundamentalistička crkva Isusa Krista|Fundamentalističkoj crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana]], [[ortodoksni judaizam|ortodoksnom judaizmu]],<ref>http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=99913807 Abuse Scandal Plagues Hasidic Jews In Brooklyn] Barbare Bradley Hagerty. All Things Considered, National Public Radio. 2. 2. 2009.</ref> ostalim ograncima [[judaizam|judaizma]]<ref>{{cite book|editor1-first=Neustein|editor1-last=Amy|title=Tempest in the Temple: Jewish Communities and Child Sex Scandals|series=Brandeis Series in American Jewish History, Culture, and Life|year=2009 |publisher=Brandeis University Press|location=Waltham, Massachusetts|isbn=978-1-58465-671-5}}</ref> i raznim [[Kult#Seksualna gratifikacija od vođa|kultovima]]. == Seksualno zlostavljanje djece == {{glavni|Seksualno zlostavljanje djece}} '''Seksualno zlostavljanje djece''' je oblik je [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] u kojem se žrtva zlostavlja u cilju seksualnog zadovoljenja odrasle osobe ili starijeg [[adolescencija|adolescenta]].<ref>http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/childsexualabuse.html |title=Child Sexual Abuse |work=Medline Plus, U.S. National Library of Medicine</ref><ref>Committee on Professional Practice and Standards (COPPS), Board of Professional Affairs (BPA), American Psychological Association (APA); Acuff C. et al.(1999): Guidelines for Psychological Evaluations in Child Protection Matters, 54 (8): 586–593.</ref><ref>http://www.apa.org/practice/childprotection.html.</ref><ref>http://psycnet.apa.org/index.cfm?fa=main.doiLanding&uid=1999-03403-007 | laysource = APA PsycNET, Abuse, sexual (child): generally defined as contacts between a child and an adult or other person significantly older or in a position of power or control over the child, where the child is being used for sexual stimulation of the adult or other person.</ref> Osim izravnog [[seksualna aktivnost|seksualnog kontakta]], seksualno zlostavljanje djece također uključuje slučajeve kada odrasla osoba nedolično razotkriva intimne dijelove tijela (genitalije, ženske dojke i sl.) pred djetetom s namjerom da zadovolji svoje spollne želje, da zaplaši dijete ili se s njim zbliži, da pita ili vrši pritisak nad djetetom da se ono upusti u seksualne aktivnosti, da prikazuje [[pornografija|pornografiju]] djetetu ili koristi dijete za proizvodnju dječje pornografije.<ref>{{cite journal | last1 = Martin | first1 = J. | last2 = Anderson | first2 = J. | last3 = Romans | first3 = S. | year = 1993 | last4 = Mullen | first4 = P | last5 = O'Shea | first5 = M | title = Asking about child sexual abuse: methodological implications of a two-stage survey | url = | journal = Child Abuse and Neglect., 17 (3): 383–392.}}</ref><ref>[http://www.nspcc.org.uk/helpandadvice/whatchildabuse/sexualabuse/sexualabuse_wda36370.html Child sexual abuse definition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100213140423/http://www.nspcc.org.uk/helpandadvice/whatchildabuse/sexualabuse/sexualabuse_wda36370.html |date=13. 2. 2010 }} from the NSPCC.</ref> Efekti spolnog zlostavljanja djeteta uključuju razne oblike [[psihička trauma|psihičkih trauma]], kao što su: [[krivnja (emocija)|krivnja]] i [[samooptuživanje]], [[retrospekcija (psihologija)|retrospekcija]], [[noćna mora]], [[nesanica]], strah od stvari povezanih sa zlostavljanjem (uključujući predmete, mirise, mjesta, posjete liječniku, itd.), probleme [[samopoštovanje|samopoštovanja]], [[seksualna disfunkcija|seksualnu disfunkciju]], [[hronična bol|hroničnu bol]], [[ovisnost|ovisnost o psihoaktivnim supstancama]], [[samoozljeđivanje]], [[suicid|suicidnu sklonost]], somatske tegobe, [[depresija|depresiju]], [[posttraumatski stresni poremećaj]], ostale [[mentalne bolesti]] (uključujući [[granični poremećaj ličnosti]]) i osam puta više sklonije ponovnom pokušaju samoubojstva. Zlostavljači su također skloniji počinjenju samoubistva. Većina štete prouzročena žrtvama postaje vidljiva godinama nakon zlostavljanja. Spolno zlostavljanje članova obitelji, oblik je [[incest]]a i rezultira ozbiljnijom i dugotrajnijom [[psihička trauma|psihičkom traumom]], posebno u slučajevima roditeljskog incesta.<ref name=Courtois>{{cite book|title=Healing the Incest Wound: Adult Survivors in Therapy|url=https://archive.org/details/healingincestwou00cour|last= Courtois|first=Christine A.|publisher=W. W. Norton & Company|page=[https://archive.org/details/healingincestwou00cour/page/208 208]|year=1988 |id={{ISBN|0-393-31356-5}}}}</ref> Prema relevannim procjenama, približno oko 15% do 25% žena i 5% do 15% muškaraca je, tokom [[djetinjstva]], bilo je seksualno zlostavljeno.<re>https://web.archive.org/web/20090730101002/http://www.ptsd.va.gov/public/pages/child-sexual-abuse.asp, Child Sexual Abuse.</ref><ref>Finkelhor D. (1994): Current Information on the Scope and Nature of Child Sexual Abuse. The Future of Children (1994) 4(2): 31-53, http://www.unh.edu/ccrc/pdf/VS75.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013192224/http://www.unh.edu/ccrc/pdf/VS75.pdf |date=13. 10. 2008 }}.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.unh.edu/ccrc/ |title=Goray K. M. Donald R. Lesli D. R.: Crimes against Children Research Center |access-date=10. 12. 2015 |archive-date=12. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812225217/http://www.unh.edu/ccrc/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.unh.edu/frl/ |title=Family Research Laboratory |access-date=10. 12. 2015 |archive-date=26. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126193730/http://www.unh.edu/frl/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal|title=The prevalence of child sexual abuse: Integrative review adjustment for potential response and measurement biases |journal=Child Abuse & Neglect |volume= 21| issue = 4, 1997. |pages=391–398 |doi=10.1016/S0145-2134(96)00180-9, http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6V7N-3SWVJJ8-6&_user=10&_rdoc=1&_fmt=&_orig=search&_sort=d&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=3bf4125ab05f663f306a1ca792f4339{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav{{Mrtav link|datum=Januar 2020 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Decembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, Elsevier Science Ltd.</ref> Većina dosadašnjih počinitelja seksualnog zlostavljanja je prethodno poznavala svoje žrtve. Oko 30% ih su srodnici djeteta, a često su to očevi, ujaci, stričevi ili nećaci; oko 60% čine ostali poznanici poput porodičnih prijatelja, pazitelj(ic)a ili komšija. Neznanci su počinitelji u približno 10% slučajeva seksualnog zlostavljanja djece. Većinu ukupnog broja spolnih zlostavljanja djece učine muškarci, a žene su izvršitelji u približno 14% prijestupa koje su počinile protiv dječaka i 6% prijestupa prijavljenih protiv djevojčica. Većina počinitelja koji zlostavljaju pretpubertetsku djecu su [[pedofilija|pedofili]],<ref>http://www.mayoclinicproceedings.com/content/82/4/457.full{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, PDF, A Profile of Pedophilia: Definition, Characteristics of Offenders, Recidivism, Treatment Outcomes, and Forensic Issues.</ref><ref>http://www.springerlink.com/content/g8g66p6370731x85/{{Mrtav link}} | journal = Archives of Sexual Behavior,19 (4): 333–342.</ref> ali ovaj mali postotak ne zadovoljava dijagnostičke kriterije za pedofiliju.<ref>Laws R., O'Donohue W. T. (1997): Sexual Deviance: Theory, assessment, and treatment. Guilford Press, {{ISBN|1-57230-241-0}}, Barbaree H. E., Seto M. C.</ref> == Seksualno zlostavljanje osoba sa poteškoćama u razvoju == {{Glavni|Seksualno zlostavljanje osoba sa poteškoćama u razvoju}} Žrtve seksualnog nasilja često su i osobe s poteškoćama u razvoju. Prema nekim istraživanjima, ljudi sa takvi smetnjama su izloženi većem riziku viktimizacije seksualnog napada ili seksualnog zlostavljanja, osobito zbog pomanjkanja razumijevanja nasilnog ili neshvaćenoh čina. Stopa spolnog zlostavljanja koje dožive ljudi s poteškoćama je zaprepašćujuća, pa ipak većina ovih slučajeva ostaje neprijavljeno ili nekažnjeno. == Seksualno zlostavljanje pripadnika manjina == Spollno zlostavljanje je veliki problem u manjinskim zajednicama. U [[2007]]. [[latinska amerika|latinoameričke]] žrtve bile su uključene u utvrđivanje masovnog skandala seksualnog zlostavljanja u [[katolici|katoličkoj]] Nadbiskupiji [[Los Angeles]]a.<ref>[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=12098261 NPR.org]</ref> U naglašavanju označivanja problema seksualnog zlostavljanja u [[afroamerikanac|afroameričkoj zajednici]], prestižna zaklada Leeway<ref>{{Cite web |url=http://www.leeway.org/grantee-info.html?action=granteeDetail&GranteeID=183 |title=Leeway.org |access-date=10. 12. 2015 |archive-date=18. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140218121020/http://www.leeway.org/grantee-info.html?action=granteeDetail&GranteeID=183 |url-status=dead }}</ref> je dodijelila je potporu za razvoj www.blacksurvivors.org,<ref>[http://www.blacksurvivors.org Blacksurvivors.org]</ref> nacionalne online grupe za podršku i resursni centar za Afroamerikance koji su doživili spolno zlostavljanje. [[Sylvia Coleman]], Afroamerikanka koja je preživjela seksualno zlostavljanje i nacionalni ekspert za prevenciju seksualnog zlostavljanja, osnovala je, [[2008]]. godine neprofitnu grupu za prevenciju te pojave i ublažavanje njenih posljedica. == Preživjeljavanje == Pojam ''preživjeli'' ponekad je oznaka za živuću žrtvu, čak i onu s nefatalnim posljedicama, a u cilju ohrabrivanja i osnaživanja pojedinca u ozdravljenju, posebno ako se radi o živućoj žrtvi seksualnog zlostavljanja ili napada.<ref>{{Cite web |url=http://www.clarku.edu/offices/dos/survivorguide/definition.cfm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120519155442/http://www.clarku.edu/offices/dos/survivorguide/definition.cfm |date=19. 5. 2012 }} |title=Dean of Students Office; Clark University |publisher=Clarku.edu.</ref> Primjerice, u toj namjeri su osnovane članice asocijacije pod nazivom [[Mreža osoba koje su preživjele zlostavljanje svećenika]] i [[Vjera preživjelih]] (''The Survivors Trust''). ==Pojave zlostavljanja među životinjama == Spolno zlostavljanje je odavno zabilježeno i u mnogim životinjskim vrtama, primjerice među [[pingvin|adelijskim pingvinima]], nekim [[rasa]]ma [[perad]]i, [[govedo|goveda]].<ref>{{Cite web |url=http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/09/sex-depravity-penguins-scott-antarctic, |title=McKie R. (2012): Sexual depravity' of penguins that Antarctic scientist dared not reveal. |work=Guardian.co.uk. |access-date=28. 12. 2015 }}{{Mrtav link}}</ref> == Također pogledajte == *[[Psihička trauma]] *[[Trauma]] * [[Pedofilsko zbližavanje]] * [[Porodično zlostavljanje]] * [[Maloljetnik]] * [[Pedofilija]] * [[Pepeljugin efekt]] *[[Manipulacija]] * [[Sabotaža kontrole rađanja]] * [[Silovanje]] * [[Zlostavljanje]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == *{{dmoz|Society/Support_Groups/Sexual_Abuse|Sexual abuse}} *http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/childsexualabuse.html Child Sexual Abuse] at the National Institutes of Health. [[Kategorija:Seksualno zlostavljanje]] [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:Zločini]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Ponašanje]] [[Kategorija:Seksualni zločini]] qgz5zhmmds3s62cqmblqzv60jxgw2b5 0 403469 3848011 3823106 2026-05-20T14:58:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Ramadanovci | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.9463 | dužina_stepeni = 18.1766 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 247 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 158054<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Ramadanovci u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Ramadanovci''' su naseljeno mjesto u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, naselje je imalo 247 stanovnika.<ref>{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=49800&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026|archive-date=6. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250206162845/http://www.statistika.ba/?id=49800&show=12|url-status=dead}}</ref> Ramadanovci danas administrativno pripadaju [[Mjesna zajednica|mjesnoj zajednici]] [[Goduša (Visoko)|Goduša]], zajedno s više okolnih naselja.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13.04.2025. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Širi prostor Ramadanovaca pripada historijskoj cjelini [[Goduša|Goduše]]. U literaturi o visočkom kraju Ramadanovci se navode kao jedno od naselja koja zajedno čine Godušu.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/9846577/Diplomski_rad_2008_Izrada_svirala_jednojki_i_dvojnica_na_primjeru_majstora_Vehaba_Halilovi%C4%87a_iz_Godu%C5%A1e_kod_Visokog|title=Diplomski rad (2008): Izrada svirala jednojki i dvojnica na primjeru majstora Vehaba Halilovića iz Goduše kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Kroz Godušu je u osmanskom periodu prolazio sarajevski ili kiridžijski put, važna komunikacija visočkog kraja prema [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugim središtima srednje Bosne.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/|title=Zaštita nacionalnog blaga|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=001 visoko i okolina kroz historiju 2|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Poseban historijski značaj prostora Ramadanovaca vezan je za lokalitet '''Veliki Gradac''' (Ramadanovci–Goduša), gdje su evidentirani ostaci prahistorijske gradine i rimskog kastela.<ref name="Mesihović 2018">{{cite journal|last=Mesihović|first=Salmedin|year=2018|title=Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka|url=https://www.ejournals.ff.unsa.ba/index.php/radovihhua/article/download/330/250/1547|journal=Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, historija umjetnosti, arheologija)|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Mehmed-Muminovic.pdf|title=Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine|website=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijoj historiografskoj i arheološkoj literaturi ovaj lokalitet se ubraja među gradinska naselja gornjobosanskog prostora koja se dovode u vezu s područjem [[Dezitijati|Dezitijata]] u predrimskom i ranorimskom dobu.<ref name="Mesihović 2018"/><ref>{{cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/379167561_Baton_Dezitijatski_dezitijatska_politija_i_vizija_ustanka_Bato_the_Daesitiate_the_Daesitiate_Polity_and_Vision_of_the_Uprising|title=(PDF) Baton Dezitijatski, dezitijatska politija i vizija ustanka|website=ResearchGate|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ramadanovci | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 158054 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 247 | g2013_bosnjaci = 192 | g2013_srbi = 1 | g2013_muslimani = 51 | g1991_ukupno = 225 | g1991_muslimani = 219 | g1991_srbi = 1 | g1991_jugosloveni = 4 | g1981_ukupno = 182 | g1981_muslimani = 177 | g1981_srbi = 5 | g1971_ukupno = 188 | g1971_muslimani = 176 | g1971_srbi = 12 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 2yo98s6umww5wg7kwjdteftu3zc7sh4 0 404560 3848188 3834752 2026-05-21T01:01:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848188 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja= lightblue | naziv= Sabahčić<br>''Convolvulus tricolor'' | slika = Convolvulus tricolor.jpg | image_width = 300px | status = LC | regnum = [[Plantae]] | subregnum = [[Tracheobionta]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | subclassis = [[Asteridae]] | ordo = [[Solanales]] | familia = [[Convolvulaceae]] | tribus = [[Convolvuleae]] | genus = [[Convolvulus]] | species = '''''C. tricolor''''' | dvoimeno = ''Convolvulus tricolor'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] | species_autorstvo = [[Linnaeus]] }} [[Datoteka:The Botanical Magazine, Plate 27 (Volume 1, 1787).png|thumb|200px|''Convolvulus tricolor'':<br>(Ilustracija iz [[1787]].)]] '''Sabahčić''' ili '''sabaščić''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Convolvulus tricolor'' <small>L.</small>) je zeljasta [[biljka]] iz porodice ''[[Convolvulaceae]]''.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-686-8}}.</ref> Cvijetovi se otvaraju tokom dana i u predvečerje ([[heliotropizam]]) , pa otuda im i popularno ime ''Belle de Jour'' ([[Španski jezik|španski]]), ''Belle de jour'' ([[francuski jezik|francuski]]) ili ''Morning Glory'' ([[engleski jezik|engleski]]), te sabahčić [[bosanski jezik|bosanski]] . == Opis == Izvorna forma je je mala [[biljka]] plavih cvjetova u obliku lijevka. [[List]]ovi su cjeloviti, u nizu i istanjeni u baznom dijelu, da se umetanjem (insercijom) mogu prihvatiti za stabljiku. Podvrsta ''Convolvulus tricolor L. subsp. pentapetaloides'' ([[L.]]) [[O.Bolòs]] et [[Josep Vigo Bonada|J.Vigo]] razlikuje od tipske podvrste po tome što ima manje cvjetove (7–10&nbsp;mm) u obliku čaše, kao i [[kapsula (plod)|kapsulu]] koja je malo ili nimalo dlakava. Postoji veliki broj sorti (kultivara) konvolvulusa, čiji se tonovi cvijeta kreću u rasponu od crvene, bijele i ružičaste – do ljubičaste i plave, uključujući i njihove razne kombinacija. Neke od njih imaju slijedeće boje cvjetova: * ''Crimson monarh '': boja je crvene trešnje; * ''Lighy Blue Flash'': blijedo plavi do bijele, u centru žuti; * '' Ružičasta zastavica'': ružičasti ili lila, s bijelim i žutim centrom; * '' Kraljevska zastavica '': jako plavi, a u centru bijeli * ''Bijeli zastavica '': bijeli sa žutim centrom. Ove sorte su razvijene u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Španija|Španiji]], gdje su vepma popularne biljake zbog prekrasnog cvijeća, kojem ne treba mnogo njege. ==Genetika== Boja cvijeta sabahčića se smatra [[monogensko nasljeđivanje|monogenskim svojstvom]], što je potvrđeno i u nizu eksperimentalnih istraživanja. Neki rani udžbenici iz oblasti [[genetika|genetike]] često su to ilustrirali rezultatima ukrštanja bjelocvjetnih i crvenocvjetnih kultivara, kojima je dokazana nepotpuna [[dominantnost]] [[gen]]a za crvenu boju, u odnosu na [[recesivnost|recesivni]] za bijelu boju. ==Kultiviranje i upotreba== [[Datoteka:Blüten der Convolvulus tricolor.JPG|thumb|300px|"Ljepotica dana" – sorta iz [[Lisabon]]a, [[Portugal]]]] Zbog ljepote [[cvijet|cvjetova]] koristi se kao [[ukras]]na biljka. U zasadima [[poljoprivreda|poloprivrednih]] kultura je vrlo jednostavan za prekrivanje zemljišta, a kao ukras e uzgaja u [[saksija]]ma, [[kutija]]ma [[balkon]]skim kontejnerima ili na [[terasa]]ma itd. Sije se direktno u zemlju, početkom aprila ([[proljeće]]) ili kada su prošli svi [[mraz]]evi (u hladnim i toplim područjima Sjeverne Amerike to se može učiniti prije). [[Sjeme]] isklija za jednu do dvije sedmice, a [[klica]] ima dva [[list]]ića. Također dobar način razmnožavanja je [[vegetativno razmnožavanje|vegetativno]], putem [[reznica]]. Cvjetanje je bogatije na sunčanim ili djelimično poluzasjenjenim pozicijama. Ne voli vlažna ili poplavna tla, koja podstiču rast gljivica, od kojih biljka može oboliti i uginuti. [[Datoteka:Convolvulus.tricolor.jpg|300px|Cvjetovi jednog od kultivara <br>(''Belle de jour'')]] U područjima vruće, suptropske i tropske [[klima|klime]], s blagim zimama, ovo je [[višegodišnja biljka]], a u hladnim ili područjima sa dugim zimama je [[jednogodišnja biljka]], a ako to nije u plasteniku ili ispod nastršnicam ugiba zbog niske temperature (oko 10&nbsp;°C ili manje). Mnogi iuklanjaju izblijedjele cvjetove, čime izbjegavaju proizvodnju sjemena, jer ono troši mnogo energije, a time se dobija obilnije cvjetanje. == Rasprostranjenje i ekologija== ''Convolvulus tricolor'' je [[endem]] [[Mediteran]]a.<ref>http://herbarivirtual.uib.es/cas -MED / vrsta / 5389.html: Herbarivirtual.</ref> U izobilju ova biljka raste u [[Andaluzija|Andaluziji]], a posebno u [[Costa del Sol]]. U ostale dijelove svijeta su unesene razne sorte njenih kultiviranih varijenti.<ref>García Guardia G. (1988): Flores Silvestres de Andalucía. Alcorcón:Rueda, {{ISBN|84-7297-049-2}}.</ref> Razne varijante ove biljke rastu na obrađivanom zemljištu, kao što su oranice, voćnjaci bašte, avlije i ostali prostori oko pomoćnih domaćinskih objekata. == Taksonomija == ''Convolvulus tricolor'' je prvi opisao [[Carl von Linne]].<ref>http://www.tropicos.org/Name/50319690 : Tropicos.org. Missouri Botanical Garden</ref> [[Etimologija]]: Ime roda '''Convolvulus''' dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''convolvere'' = zahvatiti, obuhvatiti + "tricolor" = trobojka/trobojac.<ref>http://www.floradecanarias.com/convolvulus.html En Flora de Canarias.</ref> *'''Sinonimi''': * ''Convolvulus maroccanus'' [[Batt.]] * ''Convolvulus meonanthus'' [[Hoffmanns.]] & [[Heinrich Friedrich Link|Link]] * ''Convolvulus pseudotricolor'' [[Bertol.]] * ''Convolvulus tricolor subsp. hortensis'' ([[Batt.]]) [[René Charles Maire|Maire]] * ''Convolvulus tricolor subsp. meonanthus'' ([[Hoffmanns.]] & [[Heinrich Friedrich Link|Link]]) [[René Charles Maire|Maire]] * ''Convolvulus tricolor L. subsp. tricolor'' [[L.]] == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Convolvulus tricolor}} * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=COTR17 USDA Profile]{{Mrtav link}} * [http://www.calflora.org/cgi-bin/species_query.cgi?where-calrecnum=8525 CalFlora] * [http://www.ipni.org/ipni/simplePlantNameSearch.do?find_wholeName=Convolvulus+tricolor IPNI Listing] [[Kategorija:Convolvulus]] ittomyzi9vo8fvgqvzfxv8uc4vqdtts 0 406182 3847988 3307198 2026-05-20T12:40:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Pučile | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.7188 | dužina_stepeni = 19.2032 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 2126 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201405<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Pučile u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Pučile''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Pučile | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201405 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 2126 | g2013_bosnjaci = 1 | g2013_srbi = 2099 | g2013_hrvati = 8 | g2013_crnogorci = 1 | g2013_makedonci = 4 | g2013_nisu_izjasnili = 3 | g2013_nepoznato = 7 | g1991_ukupno = 769 | g1991_muslimani = 19 | g1991_srbi = 728 | g1991_hrvati = 4 | g1991_jugosloveni = 15 | g1981_ukupno = 752 | g1981_muslimani = 5 | g1981_srbi = 655 | g1981_jugosloveni = 89 | g1981_makedonci = 1 | g1971_ukupno = 780 | g1971_muslimani = 6 | g1971_srbi = 741 | g1971_hrvati = 2 | g1971_jugosloveni = 19 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} ijc8m62zwbieb2d9hjcpkx3joe7lorz 0 406183 3848162 3307199 2026-05-20T22:50:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848162 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Ruhotina | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.6324 | dužina_stepeni = 19.1882 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 277 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 201413<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Ruhotina u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Ruhotina''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Ruhotina | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 201413 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020}}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 17) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 277 | g2013_srbi = 275 | g2013_hrvati = 1 | g1991_ukupno = 446 | g1991_srbi = 394 | g1991_jugosloveni = 14 | g1981_ukupno = 487 | g1981_srbi = 476 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 7 | g1971_ukupno = 519 | g1971_srbi = 516 | g1971_hrvati = 2 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} 00bamvnzhvh1cbseidxai0ibxkf05ie 0 406208 3848259 3803472 2026-05-21T09:44:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Slobomir | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.778328 | dužina_stepeni = 19.321824 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 6 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 200824<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Slobomir u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Slobomir''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Slobomir | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 200824 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g2013_ukupno = 6 | g2013_srbi = 5 | g2013_nisu_izjasnili = 1 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202051416/http://www.sobijeljina.org/ |date=2. 2. 2015 }} {{Općina Bijeljina}} tngntvxeyyh20jabj2ft32rl7hkm6rs 10 408690 3848235 3709369 2026-05-21T08:16:54Z KWiki 9400 3848235 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Treneri osvajači Kupa UEFA/Evropske lige |naslov = [[Spisak trenera osvajača Kupa UEFA/UEFA Evropske lige|Treneri osvajači]] [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA / Evropske lige]] |naslovstil = background:gold; |podaciklasa = hlist |podaci1 = *'''[[Finale Kupa UEFA 1972.|1972]]''':&nbsp;[[Bill Nicholson (nogometaš)|Nicholson]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1973.|1973]]''':&nbsp;[[Bill Shankly|Shankly]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1974.|1974]]''':&nbsp;[[Wiel Coerver|Coerver]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1975.|1975]]''':&nbsp;[[Hennes Weisweiler|Weisweiler]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1976.|1976]]''':&nbsp;[[Bob Paisley|Paisley]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1977.|1977]]''':&nbsp;[[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1978.|1978]]''':&nbsp;[[Kees Rijvers|Rijvers]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1979.|1979]]''':&nbsp;[[Udo Lattek|Lattek]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1980.|1980]]''':&nbsp;[[Friedel Rausch|Rausch]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1981.|1981]]''':&nbsp;[[Bobby Robson|Robson]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1982.|1982]]''':&nbsp;[[Sven-Göran Eriksson|Eriksson]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1983.|1983]]''':&nbsp;[[Paul Van Himst|Van Himst]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1984.|1984]]''':&nbsp;[[Keith Burkinshaw|Burkinshaw]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1985.|1985]]'''–'''[[Finale Kupa UEFA 1986.|1986]]''':&nbsp;[[Luis Molowny|Molowny]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1987.|1987]]''':&nbsp;[[Gunder Bengtsson|Bengtsson]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1988.|1988]]''':&nbsp;[[Erich Ribbeck|Ribbeck]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1989.|1989]]''':&nbsp;[[Ottavio Bianchi|Bianchi]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1990.|1990]]''':&nbsp;[[Dino Zoff|Zoff]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1991.|1991]]''':&nbsp;[[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1992.|1992]]''':&nbsp;[[Louis van Gaal|Van Gaal]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1993.|1993]]''':&nbsp;[[Giovanni Trapattoni|Trapattoni]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1994.|1994]]''':&nbsp;[[Giampiero Marini|Marini]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1995.|1995]]''':&nbsp;[[Nevio Scala|Scala]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1996.|1996]]''':&nbsp;[[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1997.|1997]]''':&nbsp;[[Huub Stevens|Stevens]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1998.|1998]]''':&nbsp;[[Luigi Simoni|Simoni]] *'''[[Finale Kupa UEFA 1999.|1999]]''':&nbsp;[[Alberto Malesani|Malesani]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2000.|2000]]''':&nbsp;[[Fatih Terim|Terim]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2001.|2001]]''':&nbsp;[[Gérard Houllier|Houllier]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2002.|2002]]''':&nbsp;[[Bert van Marwijk|Van Marwijk]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2003.|2003]]''':&nbsp;[[José Mourinho|Mourinho]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2004.|2004]]''':&nbsp;[[Rafael Benítez|Benítez]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2005.|2005]]''':&nbsp;[[Valerij Gazajev|Gazajev]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2006.|2006]]'''–'''[[Finale Kupa UEFA 2007.|2007]]''':&nbsp;[[Juande Ramos|Ramos]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2008.|2008]]''':&nbsp;[[Dick Advocaat|Advocaat]] *'''[[Finale Kupa UEFA 2009.|2009]]''':&nbsp;[[Mircea Lucescu|Lucescu]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2010.|2010]]''':&nbsp;[[Quique Sánchez Flores|Flores]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2011.|2011]]''':&nbsp;[[André Villas-Boas|Villas-Boas]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2012.|2012]]''':&nbsp;[[Diego Simeone|Simeone]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2013.|2013]]''':&nbsp;[[Rafael Benítez|Benítez]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2014.|2014]]'''–'''[[Finale UEFA Evropske lige 2015.|2015]]'''–'''[[Finale UEFA Evropske lige 2016.|2016]]''':&nbsp;[[Unai Emery|Emery]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2017.|2017]]''':&nbsp;[[José Mourinho|Mourinho]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2018.|2018]]''':&nbsp;[[Diego Simeone|Simeone]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2019.|2019]]''':&nbsp;[[Maurizio Sarri|Sarri]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2020.|2020]]''':&nbsp;[[Julen Lopetegui|Lopetegui]] * '''[[Finale UEFA Evropske lige 2021.|2021]]''':&nbsp;[[Unai Emery|Emery]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2022.|2022]]''':&nbsp;[[Oliver Glasner|Glasner]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2023.|2023]]''':&nbsp;[[José Luis Mendilibar|Mendilibar]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2024.|2024]]''':&nbsp;[[Gian Piero Gasperini|Gasperini]] *'''[[Finale UEFA Evropske lige 2025.|2025]]''':&nbsp;[[Ange Postecoglou|Postecoglou]] * '''[[Finale UEFA Evropske lige 2026.|2026]]''':&nbsp;[[Unai Emery|Emery]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navkutije UEFA-inih takmičenja]] [[Kategorija:Šabloni UEFA Evropske lige|Treneri osvajači]] </noinclude> r0mq9uqmqbux5091xcmqio5l2c5ona9 0 422694 3848241 3509250 2026-05-21T08:32:09Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Vodafone Park]] na [[Beşiktaş Park]]: Usput, ozbiljan kandidat za proširenje. 3509250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion |arhitekta=Bünyamin Derman, Metin Demir |bivši_nazivi= |cijena_izgradnje=110 mil. [[Euro|€]] |dimenzije=105 m × 68 m |kapacitet_sjedišta=41,903 |korisnici= |lokacija=[[Beşiktaş]], [[Istanbul]], [[Turska]] |nadimak= |naziv_stadiona=Vodafone Arena |operator=[[Beşiktaş JK]] |otvoren=[[10. april]] [[2016.]] |površina= |početak_izgradnje= |rekordna_posjećenost= |slika=[[Datoteka:Beşiktaş J.K. vs Bursaspor 11 April 2016 (5).jpg|200px]] |vlasnik=[[Beşiktaş JK]] }} '''Vodafone Arena''' je nogometni stadion u [[Istanbul]]u na kojem svoje domaće utakmice igra [[Beşiktaş JK|Bešiktaš]].<ref>{{Cite web|url=http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nid=52919|title=Beşiktaş and Vodafone sign 15-year sponsorship contract worth $145 mln - TURKEY|website=Hürriyet Daily News {{!}} LEADING NEWS SOURCE FOR TURKEY AND THE REGION|access-date=19. 12. 2016}}</ref> Stadion je kapaciteta od 41.903 mjesta a sagrađen je na mjestu bivšeg stadiona [[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]. == Reference == <references /> [[Kategorija:Nogometni stadioni u Turskoj]] [[Kategorija:Građevine u Istanbulu]] [[Kategorija:Beşiktaş JK]] fu25rvdumdzq3o8d45in8lr0rmpbmcv 3848246 3848241 2026-05-21T09:01:28Z Panasko 146730 evo za početak, može neko preuzeti dalje 3848246 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Beşiktaş Park | nadimak = | slika = [[Datoteka:Beşiktaş J.K. vs Bursaspor 11 April 2016 (5).jpg|200px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = | lokacija = [[Beşiktaş]], [[Istanbul]], [[Turska]] | koordinate = {{coord|41|02|21|N|28|59|41|E|type:landmark|display=inline,title}} | početak_izgradnje = oktobar 2013. | izgrađen = | otvoren = 11. april 2016. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Beşiktaş JK | operator = [[Beşiktaş JK]] | površina = [[hibridna trava]] | semafor = | cijena_izgradnje = 110 mil. [[Euro|€]] | arhitekt = Bünyamin Derman, Metin Demir | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 42.684 | rekordna_posjećenost = 41,843 ([[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]-[[Galatasaray SK|Galatasaray]] 29. marta 2025) | dimenzije = 105&nbsp;m × 68&nbsp;m | korisnici = [[Beşiktaş JK]] i [[Nogometna reprezentacija Turske]] }} '''Stadion Beşiktaş''' (trenutno poznat kao Tüpraş Stadyumu zbog sponzorstva)<ref>{{cite web | url = https://bjk.com.tr/tr/haber/87064/ailemize-hos-geldin-tupras.html | title = Ailemize Hoş Geldin Tüpraş | publisher = [[Beşiktaş J.K.]] | access-date = 25 September 2012}}</ref> ili Beşiktaş Park (tokom UEFA događaja) je višenamjenski stadion sa sjedištima u istanbulskom okrugu Beşiktaş, [[Istanbul]] na kojem svoje domaće utakmice igra [[Beşiktaş JK|Bešiktaš]].<ref>{{Cite web|url=http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nid=52919|title=Beşiktaş and Vodafone sign 15-year sponsorship contract worth $145 mln - TURKEY|website=Hürriyet Daily News {{!}} LEADING NEWS SOURCE FOR TURKEY AND THE REGION|access-date=19. 12. 2016}}</ref>ref>{{cite news|title=Beşiktaş and Vodafone sign 15-year sponsorship contract worth $145 mln|url=http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nid=52919|publisher=hurriyetdailynews.com|date=20 August 2013}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.hurriyetdailynews.com/besiktas-and-vodafone-sign-15-year-sponsorship-contract-worth-145-mln-52919|title=Beşiktaş and Vodafone sign 15-year sponsorship contract worth $145 mln - Turkish News|website=Hürriyet Daily News |date=21 August 2013 }}</ref> Stadion je izgrađen na mjestu bivšeg doma Beşiktaşa, stadiona [[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]. Ima kapacitet od približno 42.684 gledalaca, iako je prvobitno planirano za 41.903. Stadion je bio domaćin UEFA Superkupa 2019. i finala UEFA Evropske lige 2026, a bit će domaćin finala UEFA Konferencijske lige 2027. Stadion Beşiktaş ima 144 luksuzna apartmana i jedan "1903 Lounge" koji može primiti ukupno do 1.903 gledalaca. "1903 Tribina" ima kapacitet od 636 gledalaca. VIP sjedišta na stadionu opremljena su FUNTORO Stadium & Arena rješenjem – interaktivnim monitorima visoke definicije koji omogućavaju prijenos uživo, reklamne sisteme, informacije o igračima itd. Novi stadion također ima 2.123&nbsp;m<sup>2</sup> restorana, 2.520&nbsp;m<sup>2</sup> restorana na terasama i VIP parking kapacitet od 600 vozila. Teren je 'pametni stadion', gdje navijači uživaju u StadiumVision i brzoj Wi-Fi tehnologiji, planiranoj u saradnji sa Cisco-om.<ref>{{Cite web|url=http://www.insideworldfootball.com/2013/08/21/besiktas-and-vodafone-sign-turkey-s-biggest-ever-sponsorship/|title=Beşiktaş and Vodafone sign Turkey's biggest ever sponsorship|date=21 August 2013}}</ref> Radovi na rušenju stadiona BJK İnönü započeli su 2. juna 2013, nakon doigravanja za plasman u Prvu ligu TFF-a. Procijenjeni trošak projekta u to vrijeme iznosio je oko 80 miliona dolara. Novi stadion je projektovao Bünyamin Derman iz DB architects. Stari stadion je srušen, osim tribine Eski Açık, budući da se ova tribina i njeni tornjevi smatraju historijskim spomenicima. Tribina Eski Açık je preuređena tako da podsjeća na izgled antičkog amfiteatra. Novi stadion je dizajniran da bude "u skladu s prirodnim i historijskim krajolikom Bosfora" gledano s mora. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Turskoj]] [[Kategorija:Građevine u Istanbulu]] [[Kategorija:Beşiktaş JK]] 8qdzvvml0f5mouf2idmqxljdb25lev2 3848247 3848246 2026-05-21T09:09:09Z Panasko 146730 3848247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Beşiktaş Park | nadimak = | slika = [[Datoteka:Beşiktaş J.K. vs Bursaspor 11 April 2016 (5).jpg|200px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = | lokacija = [[Beşiktaş]], [[Istanbul]], [[Turska]] | koordinate = {{coord|41|02|21|N|28|59|41|E|type:landmark|display=inline,title}} | početak_izgradnje = oktobar 2013. | izgrađen = | otvoren = 11. april 2016. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Beşiktaş JK | operator = [[Beşiktaş JK]] | površina = [[hibridna trava]] | semafor = | cijena_izgradnje = 110 mil. [[Euro|€]] | arhitekt = Bünyamin Derman, Metin Demir | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 42.684 | rekordna_posjećenost = 41,843 ([[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]-[[Galatasaray SK|Galatasaray]] 29. marta 2025) | dimenzije = 105&nbsp;m × 68&nbsp;m | korisnici = [[Beşiktaş JK]] i [[Nogometna reprezentacija Turske]] }} '''Stadion Beşiktaş''' (trenutno poznat kao Tüpraş Stadyumu zbog sponzorstva)<ref>{{cite web | url = https://bjk.com.tr/tr/haber/87064/ailemize-hos-geldin-tupras.html | title = Ailemize Hoş Geldin Tüpraş | publisher = [[Beşiktaş J.K.]] | access-date = 25 September 2012}}</ref> ili Beşiktaş Park (tokom UEFA događaja) je višenamjenski stadion sa sjedištima u istanbulskom okrugu Beşiktaş, [[Istanbul]] na kojem svoje domaće utakmice igra [[Beşiktaş JK|Bešiktaš]].<ref>{{Cite web|url=http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nid=52919|title=Beşiktaş and Vodafone sign 15-year sponsorship contract worth $145 mln - TURKEY|website=Hürriyet Daily News {{!}} LEADING NEWS SOURCE FOR TURKEY AND THE REGION|access-date=19. 12. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.hurriyetdailynews.com/besiktas-and-vodafone-sign-15-year-sponsorship-contract-worth-145-mln-52919|title=Beşiktaş and Vodafone sign 15-year sponsorship contract worth $145 mln - Turkish News|website=Hürriyet Daily News |date=21 August 2013 }}</ref> Stadion je izgrađen na mjestu bivšeg doma Beşiktaşa, stadiona [[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]. Ima kapacitet od približno 42.684 gledalaca, iako je prvobitno planirano za 41.903. Stadion je bio domaćin UEFA Superkupa 2019. i finala UEFA Evropske lige 2026, a bit će domaćin finala UEFA Konferencijske lige 2027. Stadion Beşiktaş ima 144 luksuzna apartmana i jedan "1903 Lounge" koji može primiti ukupno do 1.903 gledalaca. "1903 Tribina" ima kapacitet od 636 gledalaca. VIP sjedišta na stadionu opremljena su FUNTORO Stadium & Arena rješenjem – interaktivnim monitorima visoke definicije koji omogućavaju prijenos uživo, reklamne sisteme, informacije o igračima itd. Novi stadion također ima 2.123&nbsp;m<sup>2</sup> restorana, 2.520&nbsp;m<sup>2</sup> restorana na terasama i VIP parking kapacitet od 600 vozila. Teren je 'pametni stadion', gdje navijači uživaju u StadiumVision i brzoj Wi-Fi tehnologiji, planiranoj u saradnji sa Cisco-om.<ref>{{Cite web|url=http://www.insideworldfootball.com/2013/08/21/besiktas-and-vodafone-sign-turkey-s-biggest-ever-sponsorship/|title=Beşiktaş and Vodafone sign Turkey's biggest ever sponsorship|date=21 August 2013}}</ref> Radovi na rušenju stadiona BJK İnönü započeli su 2. juna 2013, nakon doigravanja za plasman u Prvu ligu TFF-a. Procijenjeni trošak projekta u to vrijeme iznosio je oko 80 miliona dolara. Novi stadion je projektovao Bünyamin Derman iz DB architects. Stari stadion je srušen, osim tribine Eski Açık, budući da se ova tribina i njeni tornjevi smatraju historijskim spomenicima. Tribina Eski Açık je preuređena tako da podsjeća na izgled antičkog amfiteatra. Novi stadion je dizajniran da bude "u skladu s prirodnim i historijskim krajolikom Bosfora" gledano s mora. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Turskoj]] [[Kategorija:Građevine u Istanbulu]] [[Kategorija:Beşiktaş JK]] r6xu7zzy21pgeq34p4vmxxjobnq6yjj 3848248 3848247 2026-05-21T09:10:41Z Panasko 146730 3848248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Beşiktaş Park | nadimak = | slika = [[Datoteka:Beşiktaş J.K. vs Bursaspor 11 April 2016 (5).jpg|200px]] | puni_naziv = | bivši_nazivi = | lokacija = [[Beşiktaş]], [[Istanbul]], [[Turska]] | koordinate = {{coord|41|02|21|N|28|59|41|E|type:landmark|display=inline,title}} | početak_izgradnje = oktobar 2013. | izgrađen = | otvoren = 11. april 2016. | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = Beşiktaş JK | operator = [[Beşiktaş JK]] | površina = [[hibridna trava]] | semafor = | cijena_izgradnje = 110 mil. [[Euro|€]] | arhitekt = Bünyamin Derman, Metin Demir | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 42.684 | rekordna_posjećenost = 41,843 ([[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]-[[Galatasaray SK|Galatasaray]] 29. marta 2025) | dimenzije = 105&nbsp;m × 68&nbsp;m | korisnici = [[Beşiktaş JK]] i [[Nogometna reprezentacija Turske]] }} '''Stadion Beşiktaş''' (trenutno poznat kao Tüpraş Stadyumu zbog sponzorstva)<ref>{{cite web | url = https://bjk.com.tr/tr/haber/87064/ailemize-hos-geldin-tupras.html | title = Ailemize Hoş Geldin Tüpraş | publisher = [[Beşiktaş J.K.]] | access-date = 25 September 2012}}</ref> ili Beşiktaş Park (tokom UEFA događaja) je višenamjenski stadion sa sjedištima u istanbulskom okrugu Beşiktaş, [[Istanbul]] na kojem svoje domaće utakmice igra [[Beşiktaş JK|Bešiktaš]].<ref>{{Cite web|url=http://www.hurriyetdailynews.com/Default.aspx?pageID=238&nid=52919|title=Beşiktaş and Vodafone sign 15-year sponsorship contract worth $145 mln - TURKEY|website=Hürriyet Daily News {{!}} LEADING NEWS SOURCE FOR TURKEY AND THE REGION|access-date=19. 12. 2016}}</ref> Stadion je izgrađen na mjestu bivšeg doma Beşiktaşa, stadiona [[Stadion BJK İnönü|BJK İnönü]]. Ima kapacitet od približno 42.684 gledalaca, iako je prvobitno planirano za 41.903. Stadion je bio domaćin UEFA Superkupa 2019. i finala UEFA Evropske lige 2026, a bit će domaćin finala UEFA Konferencijske lige 2027. Stadion Beşiktaş ima 144 luksuzna apartmana i jedan "1903 Lounge" koji može primiti ukupno do 1.903 gledalaca. "1903 Tribina" ima kapacitet od 636 gledalaca. VIP sjedišta na stadionu opremljena su FUNTORO Stadium & Arena rješenjem – interaktivnim monitorima visoke definicije koji omogućavaju prijenos uživo, reklamne sisteme, informacije o igračima itd. Novi stadion također ima 2.123&nbsp;m<sup>2</sup> restorana, 2.520&nbsp;m<sup>2</sup> restorana na terasama i VIP parking kapacitet od 600 vozila. Teren je 'pametni stadion', gdje navijači uživaju u StadiumVision i brzoj Wi-Fi tehnologiji, planiranoj u saradnji sa Cisco-om.<ref>{{Cite web|url=http://www.insideworldfootball.com/2013/08/21/besiktas-and-vodafone-sign-turkey-s-biggest-ever-sponsorship/|title=Beşiktaş and Vodafone sign Turkey's biggest ever sponsorship|date=21 August 2013}}</ref> Radovi na rušenju stadiona BJK İnönü započeli su 2. juna 2013, nakon doigravanja za plasman u Prvu ligu TFF-a. Procijenjeni trošak projekta u to vrijeme iznosio je oko 80 miliona dolara. Novi stadion je projektovao Bünyamin Derman iz DB architects. Stari stadion je srušen, osim tribine Eski Açık, budući da se ova tribina i njeni tornjevi smatraju historijskim spomenicima. Tribina Eski Açık je preuređena tako da podsjeća na izgled antičkog amfiteatra. Novi stadion je dizajniran da bude "u skladu s prirodnim i historijskim krajolikom Bosfora" gledano s mora. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Turskoj]] [[Kategorija:Građevine u Istanbulu]] [[Kategorija:Beşiktaş JK]] q5fla6xzm2v8mokvbcyi5trno2hcgnx 0 442289 3848164 3821370 2026-05-20T23:18:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Rusmir Mesihović | slika = Rusmir Mesihovic.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|1|25}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | supružnik = <!-- Koristiti prema nazivu članka ili uobičajeno ime --> | partner = <!-- Nevjenčani partner za duže vrijeme --> | djeca = | roditelji = Hasna i [[Munir Mesihović]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Rusmir Mesihović''' rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 25. januara 1964. gdje je završio osnovnu školu, [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvu gimnaziju]] i 1988. godine [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinski fakultet]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Specijalizaciju iz [[Interna medicina|interne medicine]] završio je u [[Ljubljana|Ljubljani]], educirao se iz gastroenterohepatologije u [[Engleska|Engleskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. == Život i karijera == Doktorirao je 2002. godine. U periodu od 2002. godine do 2016. bio je između ostalog zamjenik šefa Klinike i šef Klinike za gastroenterohepatologiju [[Univerzitetski klinički centar Sarajevo|Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu]], šef Instituta za gastroenterologiju i hepatologiju [[Univerzitetski klinički centar Sarajevo|UKCS]], predsjednik Asocijacije gastroenterologa i hepatologa Bosne i Hercegovine, član mnogobrojnih međunarodnih strukovnih udruženja (ESGE, EASL, AGA, ASGE, FASGE, HGD, SZG, itd.). Autor je preko 200 stručnih i naučnih radova, i drugih saopštenja. Autor je pet knjiga, od toga dva univerzitetska udžbenika. Redovni je profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, vršio funkciju šefa katedre za internu medicinu na matičnom fakultetu. 0d marta 2011. do januara 2015. vršio je funkciju ministra zdravlja u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. Od januara do decembra 2015. vršio je funkciju Generalnog direktora [[Univerzitetski klinički centar Sarajevo|UKCS]]. Od 2018. savjetnik u Kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] iz reda hrvatskog naroda [[Željko Komšić|Željka Komšića]]<ref>{{cite web |url=http://predsjednistvobih.ba/kab/default.aspx?id=60337&langTag=bs-BA |title=Kabineti Predsjedništva BiH |work=predsjednistvo.ba }}{{Mrtav link}}</ref> == Stranačka karijera == Predsjednik Savjeta za zdravstvo od 2009. do 2014, predsjednik aktuelnog odbora za zdravstvo SDP BiH, potpredsjednik SDP BiH.<ref>{{cite web |url=http://sdp.ba/rusmir-mesihovic/ |title=Rusmir Mesihović |work=SDP.ba |date=30. 11. 2015 |access-date=16. 1. 2018 }}{{Mrtav link}}</ref> U periodu od 2006. do 2014. godine izabran u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, od 2006. do 2010. bio je predsjednik Odbora za obrazovanje ZD PFBiH. == Publikacije == *[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26980932 Prognostic Significance of Ascites and Serum Sodium in Patients with Low Meld Scores.] *[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26040073 Use of serum levels of proinflammatory cytokine IL-1α in chronic hepatitis C.] *[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26008227 Protein C Deficiency in Chronic Hepatitis C: Correlation With Histological Extent of Liver Fibrosis.] *[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/24783909 Gastric cancer staging: EUS and CT.] *[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=rusmir+mesihovic PubMed online baza sa svim publikacijama] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Rusmir Mesihović}} * [http://imovinapoliticara.cin.ba/profil.php?profil=34#!biography.php?id=34 Rusmir Mesihović] na imovinapoliticara.cin.ba *https://www.rusmirmesihovic.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190817125615/https://www.rusmirmesihovic.com/ |date=17. 8. 2019 }} {{DEFAULTSORT:Mesihović, Rusmir}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ljekari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] dvvcwqk95lxizl40cyrb8ruhpouy6ha 0 454384 3848145 3827642 2026-05-20T22:15:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Rotten Tomatoes | slika = Datoteka:Rotten Tomatoes logo.svg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | slika2 = | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = Film i televizija, agregator pregleda i zajednica korisnika | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = | osnivač = Senh Duong | sjedište = | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = Senh Duong<br>Patrick Y. Lee<br>Stephen Wang | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = {{ubl|[[Fandango (company)|Fandango Media]]:<br />[[WarnerMedia]] (25%)<br />[[NBCUniversal]] (75%)}}<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2019/digital/news/rotten-tomatoes-audience-scores-verified-fandango-ticket-buyers-1203224424/|title=Rotten Tomatoes Revamps Movie Audience Scores to Focus on Verified Ticket Buyers|last=Spangler|first=Todd|last2=Spangler|first2=Todd|date=23. 5. 2019|website=Variety|language=en|access-date=23. 5. 2019}}</ref> | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|https://rottentomatoes.com/}} | dodatak = }} '''Rotten Tomatoes''' (bos. '''Truhli paradajz''') američka je web-stranica za pregled i agregaciju kritika iz oblasti [[film]]a i [[Televizija|televizije]]. Kompanija je pokrenuta u augustu 1998. godine od strane tri studenta pred-diplomskih studija na [[University of California, Berkeley|Berkleyu]]: Senh Duong, Patrick Y. Lee i Stephen Wang.<ref>{{Cite news|url=http://www.latimes.com/business/hollywood/la-fi-ct-rotten-tomatoes-20170721-htmlstory.html|title=How Rotten Tomatoes became Hollywood's most influential — and feared — website|work=Los Angeles Times|access-date=18. 4. 2018|language=en-US|issn=0458-3035}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://entrepreneurship.berkeley.edu/events/bps-a-fireside-chat-with-patrick-lee/|title=Entrepreneurial Best Practices Series: A Fireside Chat with Rotten Tomatoes Founder Patrick Lee - Berkeley-Haas Entrepreneurship Program|work=Berkeley-Haas Entrepreneurship Program|access-date=18. 4. 2018|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://alumni.berkeley.edu/community/berkeley-150/notable-alumni|title=Notable Cal Alumni|date=21. 2. 2018|publisher=Cal Alumni Association, UC Berkeley|access-date=18. 4. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://angel.co/swang75|title=Stephen Wang|website=angel.co|access-date=18. 4. 2018}}</ref> Ime "Rotten Tomatoes" potiče od prakse publike koja baca truhle [[paradajz|paradajze]] kada reaguje na lošu scensku izvedbu. Od januara 2010. godine, Rotten Tomatoes je u vlasništvu [[Flixster]]a, koji je [[Warner Bros.|Warner Bros]] otkupio 2011. godine. U februaru 2016. godine, Rotten Tomatoes i njegova matična stranica Flixster, su prodati [[Comcast]]ovoj [[Fandango (kompanija)|Fandangovoj]] kompaniji.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2016/02/17/media/fandango-rotten-tomatoes-flixster/index.html|title=Fandango acquires review site Rotten Tomatoes, Flixster|last=Pallotta|first=Frank|work=CNNMoney|access-date=18. 4. 2018|archive-date=18. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180418093135/http://money.cnn.com/2016/02/17/media/fandango-rotten-tomatoes-flixster/index.html|url-status=dead}}</ref> Warner Bros je zadržao manjinski udio u novospojenim kompanijama, uključujući i Fandango.<ref name="anthonyd'alessandro">{{cite web|url=http://deadline.com/2016/02/fandango-acquires-rotten-tomatoes-flixster-1201704373/|title=Fandango Acquires Rotten Tomatoes & Flixster - Deadline|author=Anthony D'Alessandro|work=[[Deadline Hollywood]]|publisher=[[Penske Media Corporation]]|access-date=19. 2. 2016}}</ref> == Historija == Rotten Tomatoes je lansiran 12. augusta 1998. godine, kao projekat Senh Duong-a u njegovo slobodno vrijeme.<ref>{{cite news|url=http://www.sfgate.com/default/article/Fresh-Look-For-Rotten-Tomatoes-Help-from-3304427.php |title=Fresh Look For Rotten Tomatoes / Help from college buddies elevates movie-rating website beyond hobby status|work=[[San Francisco Chronicle]]|date=26. 4. 2001|access-date=12. 1. 2013 | first=David | last=Lazarus}}</ref> Njegov cilj u stvaranju Rotten Tomatoesa bio je "da napravi mjesto na kojem ljudi mogu dobiti pristup recenzijama kritičara iz [[SAD | SAD-a]]".<ref>{{cite web |url=http://www.asianconnections.com/entertainment/rotten_tomatoes.php |title=Senh Duong interview, 2000 |publisher=Asianconnections.com |date=19. 8. 1999 |access-date=4. 12. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090927130308/http://www.asianconnections.com/entertainment/rotten_tomatoes.php |archive-date=27. 9. 2009 }}</ref> Kao obožavatelj [[Jackie Chan]]a, Duong je bio inspirisan da kreira web stranicu nakon što je sakupio sve recenzije Chanovih filmova iz [[Hong Kong]]a koji su bili prikazivani u SAD-u. Primarni [[katalizator]] za stvaranje web stranice bio je film ''[[Rush Hour (film)|Rush Hour]]'' (1998), Chan-ova prva velika hollywoodska prekretnica, koja je prvobitno bila planirana da se prikaže u augustu 1998. godine. Duong je kodirao [[internet]] stranicu za dvije sedmice, a stranica je nastavila s radom istog mjeseca, ali sam film ''Rush Hour'' je završen u septembru 1998. Osim filmova o Jackie Chanu, počeo je da uključuje i druge filmove na Rotten Tomatoes-u, šireći tako kritike nevezane za Chanova ostvarenja.<ref>{{cite web |title=20 Years Later, Rush Hour Is Still a Buddy-Cop Gem |url=https://editorial.rottentomatoes.com/article/20-years-later-rush-hour-is-still-a-buddy-cop-gem/ |website=Rotten Tomatoes |date=18. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite book |last=Semley |first=John |title=Hater: On the Virtues of Utter Disagreeability |date=2018 |publisher=[[Penguin Books]] |isbn=9780735236172 |pages=26–27 |url=https://books.google.com/books?id=Y1tJDwAAQBAJ&pg=PT26}}</ref> Prvi holivudski film u kojem nije glumio Chan, a čije su recenzije prikazane na Rotten Tomatoes-u, bio je ''[[Vaši prijatelji i susjedi]]'' (1998). Duong se zatim udružuje sa svojim kolegama sa koledža, Patrickom Y. Lee-em i Stephenom Wangom, njegovim bivšim partnerima iz web dizajnerske firme ''Design Reactor'', kako bi otpočeli rad na Rotten Tomatoes-u punim radnim vremenom. Službeno su ga lansirali 1. aprila 2000. godine.<ref>{{cite web |last=Ryan |first=Tim |url=https://www.rottentomatoes.com/news/1736415/2/an_oral_history_of_rt_part_one_the_beginning |title=Rotten Tomatoes Oral History |publisher=Rotten Tomatoes (Fandango Media) |access-date=4. 12. 2009 |archive-date=27. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140727175117/https://www.rottentomatoes.com/news/1736415/2/an_oral_history_of_rt_part_one_the_beginning |url-status=dead }}</ref> U junu 2004., [[IGN Entertainment]] je kupio Rotten Tomatoes za nepoznatu sumu novca.<ref>{{cite web |url=http://corp.ign.com/press/2004/ign-entertainment-to-acquire-rotten-tomatoes |title=IGN Entertainment to Acquire Rotten Tomatoes |publisher=Corp.ign.com |date=29. 6. 2004 |access-date=27. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170730130206/http://corp.ign.com/press/2004/ign-entertainment-to-acquire-rotten-tomatoes |archive-date=30. 7. 2017 |url-status=dead }}</ref> U septembru 2005., IGN je kupljen od strane [[Fox Interactive Media]] koja je bila podružnica [[News Corp]]a.<ref>{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2005-09-10/news-corp-dot-acquires-ign-for-650-million |title=News Corp. Acquires IGN for $650 Million |publisher=[[Bloomberg L.P.|Bloomberg]] |date=10. 9. 2005 |access-date=27. 1. 2017}}</ref> U januaru 2010., IGN je prodao web stranicu [[Flixster]]u.<ref name="flixster">{{cite news|last=Graser |first=Marc |url=http://www.variety.com/article/VR1118013270.html |title=Flixster buys Rotten Tomatoes |work=[[Variety (časopis)|Variety]] |publisher=[[Penske Media Corporation]] |date= 4. 1. 2010|access-date=4. 1. 2010}}</ref> Prema izjavama kompanija, kombinovani učinak obje kompanije je 30 miliona jedinstvenih posjetilaca mjesečno na svim različitim platformama.<ref>{{cite web|url=https://techcrunch.com/2010/01/04/rotten-tomatoes-flixster/|title=News Corp. Unloads Rotten Tomatoes Onto Flixster|date=4. 1. 2010|publisher=[[TechCrunch]] (AOL)|access-date=19. 2. 2016}}</ref> Godine 2011. [[Warner Bros.]] je kupio Rotten Tomatoes.<ref>{{cite news |last1=Sweney |first1=Mark |title=Warner Bros buys Rotten Tomatoes owner Flixster |url=https://www.theguardian.com/media/2011/may/04/warner-bros-rotten-tomatoes-flixster |access-date=1. 9. 2018 |work=The Guardian |publisher=Guardian News |date=4. 5. 2011 |language=en}}</ref> U februaru 2016. godine, Flixster, uključujući Rotten Tomatoes, otkupljen je od strane [[Fandango (kompanije)|Fandanga]], kompanije čiji Warner Bros ima manjinski udio.<ref name="slashfilm.com">{{Cite web|title = Rotten Tomatoes and Flixster Acquired By Fandango|url = http://www.slashfilm.com/rotten-tomatoes-fandango-flixster/|website = Slashfilm|access-date=19. 2. 2016|language = en-US}}</ref> Početkom 2009., [[Current Television]] je pokrenula televizijsku verziju web stranice ''Rotten Tomatoes Show''. Domaćin su bili [[Brett Erlich]] i [[Ellen Fox]] a pisac je bio Mark Ganek. Emisija se emitovala svakog četvrtka na Current TV mreži.<ref>{{cite web|url=http://current.com/shows/the-rotten-tomatoes-show|title=The Rotten Tomatoes Show on Current|date=23. 11. 2009|work=The Rotten Tomatoes Show|access-date=4. 12. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20120202083229/http://current.com//shows//the-rotten-tomatoes-show//|archive-date=2. 2. 2012}}</ref> Posljednja epizoda je emitovana 16. septembra 2010. godine. Dana 17. septembra 2013. godine, kreirana je sekcija posvećena scenarijima televizijskih serija pod nazivom "TV zona", kao podsekcija web-stranice.<ref>{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/tv_editorial/news/1928345/welcome_to_the_rotten_tomatoes_tv_zone/?hub=15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130922042858/http://www.rottentomatoes.com/m/tv_editorial/news/1928345/welcome_to_the_rotten_tomatoes_tv_zone/?hub=15|archive-date=22. 9. 2013|title=Welcome to the Rotten Tomatoes TV Zone|last=Atchity|first=Matt|publisher=Rotten Tomatoes (Fandango Media)|access-date=17. 9. 2013}}</ref> U februaru 2016. godine, Rotten Tomatoes i njegova matična stranica Flixster su prodati [[Comcast]]ovoj podružnici [[Fandango (company)|Fandango]]. Warner Bros je zadržao manjinski udio u novospojenim entitetima, uključujući i Fandango.<ref name="anthonyd'alessandro"/> U martu 2018. godine, sajt je objavio svoj novi dizajn, ikone i logo prvi put za 19 godina.<ref>{{Cite news|url=http://www.adweek.com/brand-marketing/rotten-tomatoes-rolls-out-a-fresh-logo-and-visual-identity-after-19-years/|title=Rotten Tomatoes Rolls Out a Fresh Logo and Visual Identity After 19 Years|last=Richards|first=Katie|date=6. 3. 2018|work=[[Adweek]]|access-date=6. 3. 2018|language=en-US}}</ref> === Rangiranje tomatometra === {| class="wikitable" |- ! Pečat||Skor||Opis |- style="text-align:left;" |||75–100%||'''Certified Fresh''': Široko prikazivani filmovi s ocjenom od 75% ili više na koje se osvrnulo najmanje 80 kritičara, od kojih je 5 "vrhunskih kritičara", dobivaju ovaj pečat. Pečat "Certified Fresh" ostaje sve dok rezultat ne padne ispod 70%.<ref name=":0">{{cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/help_desk/licensing/|title=Rotten Tomatoes: Licensing|publisher=Rotten Tomatoes|access-date=3. 6. 2016}}</ref> Filmovi s ograničenim prikazivanjem zahtijevaju samo 40 recenzija (uključujući 5 od strane "vrhunskih kritičara") da bi se kvalificirali za ovaj pečat. Za TV emisije mogu se razmatrati samo pojedinačne sezone, a svaka mora imati najmanje 20 recenzija kritičara.<ref name=":0" /> |- style="text-align:left;" |[[Datoteka:Rotten Tomatoes.svg|30px]]||60–100%||'''Fresh''': Filmovi ili TV emisije sa ocjenom 60% ili većom koji ne ispunjavaju uslove za pečat "Certified Fresh". |- style="text-align:left;" |[[Datoteka:Rotten Tomatoes rotten.svg|30px]]||0–59%||'''Rotten''': Filmovi ili TV emisije s ocjenom 0–59% dobivaju ovaj pečat. |} Kada film ili TV emisija ispune zahtjeve za "Certified Fresh", oni ne dobijaju automatski pečat, već se umjesto toga stavljaju na razmatranje tima Rotten Tomatoesa. Nakon što tim ocijeni kritike i impresije na film ili TV emisiju tada se zaključuje da je malo vjerovatno da će rezultat u budućnosti pasti ispod minimalnih zahtjeva, tek tada se označava kao "Certified Fresh".<ref>{{Cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/about|title=Rotten Tomatoes: About|website=Rotten Tomatoes|language=en|access-date=25. 4. 2019}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == [https://www.rottentomatoes.com/ Zvanična stranica] [[Kategorija:Filmske web-stranice]] [[Kategorija:Web-stranice za pregled filmova]] [[Kategorija:Online filmske baze podataka]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1998.]] 5r9ps2nk25z7cpp7kgak26hd9u23oa4 0 455980 3848256 3682765 2026-05-21T09:37:16Z Srđan 73336 3848256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | grupa = Google LLC | ime = Google Scholar | slika = Google Scholar logo.png | logo_veličina = 250px | slika2 = | veličina_slike2 = 300px | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = {{start date and age|2004|11|20}} | osnivači = | sjedište = [[Googleplex]], [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = | industrija = [[Internet]], [[softver]] | proizvodi = v. [[Spisak Googleovih proizvoda]] | zaposleni = | holding = | slogan = | web = {{URL|scholar.google.com}} | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = Globalno | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = Aktivan | dodatak = |}} '''Google Scholar''' ili '''Google znalac''' [[internet]]ski je '''pretraživač''' koji omogućava pretraživanje čitavog teksta naučnih članaka iz različitih disciplina. Beta verzija objavljena je 2004. Indeks Google Scholara sadrži najviše recenziranih internetskih časopisa najvećih naučnih izdavača u Evropi i Sjevernoj Americi, te naučne knjige i druge časopise koji ne djeluju uz recenziju.<ref name="Google Scholar Content Coverage">{{cite web|title=Search Tips: Content Coverage |url= https://scholar.google.com/intl/us/scholar/help.html#coverage|website=Google Scholar|access-date=27. 4. 2016}}</ref> Iako [[Google]] ne objavljuje veličinu baze podataka Google Scholara, naučni istraživači procjenjuju da sadrži otprilike 389 miliona dokumenata, uključujući članke, citate i patente, što ga čini najvećim svjetskim akademskim pretraživačem zaključno s januarom 2018.<ref>{{Cite journal |last= Gusenbauer|first=Michael|date=10. 11. 2018|title=Google Scholar to overshadow them all? Comparing the sizes of 12 academic search engines and bibliographic databases|journal=Scientometrics|volume=118|pages=177–214|language=en|doi=10.1007/s11192-018-2958-5|issn=0138-9130}}</ref> Prije toga veličina je procijenjena na 160 miliona dokumenata (maj 2014).<ref>Orduña-Malea, E., Ayllón, J. M., Martín-Martín, A., & Delgado López-Cózar, E. (2015). Methods for estimating the size of Google Scholar.&nbsp;''Scientometrics'',&nbsp;''104''(3), 931–49. [https://arxiv.org/ftp/arxiv/papers/1506/1506.03009.pdf ArXiv]</ref> Jedna ranija statistička procjena objavljena u [[PLOS ONE]], metodom [[Označi i ponovo zabilježi]], procijenila je približno 80–90% pokrivenosti svih članaka objavljenih na engleskom jeziku s procjenom 100 miliona.<ref name="nat_22_5_2014">''Trend Watch'' (2014) Nature,'''509'''(7501), 405 – discussing Madian Khabsa and C Lee Giles (2014) [http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0093949 ''The Number of Scholarly Documents on the Public Web''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140830124816/http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0093949 |date=30. 8. 2014 }}, PLOS ONE, '''9''', e93949.</ref> == Također pogledajte == *[[Internet]] *[[Google]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://scholar.google.com Google Scholar] * [https://scholar.googleblog.com/ Google Scholar Blog] {{Google}} [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Internetski pretraživači]] [[Kategorija:Osnivanja u 2004.]] cwzynm5zzbhdi5e6o3rlmx9hykda8ii 0 456904 3848010 3590549 2026-05-20T14:37:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848010 wikitext text/x-wiki '''Raif Čehajić''' ([[Kakanj]], 11. juli 1946) jest bosanskohercegovački [[novinar]] i [[publicist]]. == Biografija == Bavio se preko 40 godina novinarstovm. Radeći u Poslovnim novinama, sarađivao je s redakcijama, sarajevskih listova [[Oslobođenje]] i Večerenje i Jutarne novine, Radio Sarajeva, zagrebačkog Vjesnika, te beogradske Ekonomske politike i Privrednog pregleda. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] je bio saradnik međunarodne Alternativne informativne mreže (AIM) i nezavisne organizacije za razvoj medija Media plan instituta u Sarajevu. Publicistikom se bavi od 1995. godine i otada je objavio 30-tak knjiga različitog žanra: nekoliko monografija gradova i kompanija te serijal putopisa (Šetajući gradovima) i portretisao ličnosti (Susreti s poznatima). Autor je publikacija o tri pića koja se najviše konzumiraju: Čudotvornost mineralne vode, Njegovo veličanstvo pivo i Kafa-magični napitak. Bavi se rodoslovljem<ref>{{Cite web|url=http://www.rodoslovlje.hr/clanci/dogadaji/vijesti-iz-susjedstva-izlozba-rodoslova-u-bih|title=Vijesti iz susjedstva: izložba rodoslova u BiH {{!}} Događaji {{!}} Rodoslovlje.HR|last=Gledec|first=Gordan|language=hr-HR|access-date=5. 11. 2019}}</ref>, te je pokrenuo internetski portal Rodoslov.ba<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a277985/Cehajic-Kako-su-nastajala-prezimena-u-BiH.html|title=Čehajić: Kako su nastajala prezimena u BiH|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=5. 11. 2019}}</ref>, objavivši više knjiga iz genealogije: Čitanje porodičnog stabla, Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika, Josip Bać – znameniti istraživač podzemnih voda, i drugi.Zastupljen je u Antologiji bošnjačke pripovijetke 20. stoljeća, i član je [[Društvo novinara Bosne i Hercegovine|Društva novinara BiH]]. == Izdvojena djela == * Bosanske ratne godine, Planjax, Tešanj, 1998.<ref>{{Cite web |url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/5301510 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=7. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107213722/https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/5301510 |url-status=dead }}</ref> * Susreti s poznatima, Dom štampe, Zenica, 2000.<ref>{{Cite web |url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/7950086 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=7. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107215229/https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/7950086 |url-status=dead }}</ref> *Sto godina Kaknja, Minex, Zenica, 2001.<ref>{{Cite web |url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/10044422 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=7. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107215510/https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/10044422 |url-status=dead }}</ref> *Šetajući gradovima, Jutarnje novine, Sarajevo, 2001.<ref>{{Cite web |url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/9027078 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=7. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107222432/https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/9027078 |url-status=dead }}</ref> *Šetajući gradovima 2, CPU, Sarajevo, 2003.<ref>{{Cite web |url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/12355078 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=7. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107215507/https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/12355078 |url-status=dead }}</ref> *Priče iz zavičaja, Dom štampe, Zenica, 2004.<ref>{{Cite web |url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/12867590 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 11. 2019 |archive-date=7. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191107222438/https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/12867590 |url-status=dead }}</ref> * Njegovo veličanstvo pivo, Minex, Zenica, 2005.<ref>{{Cite web|url=https://pivnica.net/jubileji-155-godina-pivarstva-u-bih/4925/|title=Pivnica.net - Jubileji: 155 godina pivarstva u BiH|website=Pivnica.net|language=hr|access-date=5. 11. 2019}}</ref> *Čudotvornost mineralne vode, Autor, Sarajevo, 2006.<ref>{{Cite web |url=https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/14720518 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 11. 2019 |archive-date=8. 11. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191108132230/https://plus.bh.cobiss.net/opac7/bib/14720518 |url-status=dead }}</ref> * Kafa – magični napitak, Autor, Sarajevo, 2007.<ref>{{Cite web|url=https://www.jergovic.com/ajfelov-most/kafa-%E2%80%93-magicni-napitak/|title=Kafa – magični napitak|website=www.jergovic.com|access-date=5. 11. 2019}}</ref> * Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika – drugo, dopunjeno izdanje, Sejtarija, Sarajevo, 2014.<ref name="knjizara-dominovic.hr">{{Cite web|url=https://www.knjizara-dominovic.hr/Artikl/NASI-KORIJENI-od-rodonacelnika-do-savremenika.html?q=cGdcOTgscHJcNTUxNzA=|title=NAŠI KORIJENI: od rodonačelnika do savremenika - Raif Čehajić - 305896 - Knjižara Dominović|website=www.knjizara-dominovic.hr|access-date=5. 11. 2019|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211041348/https://www.knjizara-dominovic.hr/nasi-korijeni-od-rodonacelnika-do-savremenika-proizvod-4386/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=%C4%8Cehaji%C4%87,+Raif&xm0=1&selectedId=454004331|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji|website=katalog.kgz.hr|access-date=5. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * Akademik Josip Bać, znameniti istraživač podzemnih voda, Akademija nauke i umjetnosti BiH, Sarajevo, 2016.<ref>{{Cite web|url=https://www.knjiga.ba/catalogsearch/advanced/result/?pisac=Raif%20%C4%8Cehaji%C4%87|title=Knjiga.ba - Najveća online knjižara u BiH|website=www.knjiga.ba|language=bs|access-date=5. 11. 2019}}</ref> * Svjedok vremena - 55 godina kakanjskog novinarstva, Dobra knjiga, Sarajevo, 2017.<ref name="knjizara-dominovic.hr"/> === Rodoslovne radionice === * Tuzla, Arhiv Tuzlanskog kantona, 2012. * Travnik, Gradska biblioteka, 2013. * Kakanj, Gradska biblioteka, 2014. * Zagreb, Treća hrvatska rodoslovna konferencija, 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.rodoslovlje.hr/tag/raif-cehajic|title=raif čehajić {{!}} Rodoslovlje.HR|language=hr-HR|access-date=5. 11. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.rodoslovlje.hr/tag/raif-cehajic Raif Čehajić] – Rodoslovlje.hr * [http://ba.n1info.com/Vijesti/a277985/Cehajic-Kako-su-nastajala-prezimena-u-BiH.html Kako su nastajala prezimena u BiH] – n1 info {{DEFAULTSORT:Čehajić, Raif}} [[Kategorija:Biografije, Kakanj]] p9damnztska14jifo5f8udtjoit3nds 0 461543 3847975 3799831 2026-05-20T12:26:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Puncak Jaya | slika = Puncakjaya.jpg | slika_opis = Vrh Puncak Jaye | visina = 4.884 | relativna_visina_m = | dominantnost_km = | lanac = | karta = Indonezija | širina_stepeni = 04 | širina_minuta = 04 | širina_sekundi = 44 | širina_SJ = S | dužina_stepeni = 137 | dužina_minuta = 09 | dužina_sekundi = 30 | dužina_IZ = I | lokacija = {{ZID|Indonezija}} | prvi_uspon = | vrsta = }} '''Puncak Jaya''' ili ''Carstenszova piramida'' s nadmorskom visinom 4.884 m najviši je vrh planine Jayawijaya ili Carstensz. Jayawijaya je u zapadnom centralnom gorju [[Indonezija|indonezijske]] pokrajine [[Papua (pokrajina)|Papue]]. Ostali viši vrhovi jesu Istočni Carstensz (4.808 m), Sumantri (4.870 m) i Ngga Pulu (4.863 m). Sa 4.884 m Puncak Jaya najviši je vrh Indonezije, ostrva [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] (koja se sastoji od indonezijske pokrajine Zapadne Nove Papue i države [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]]), kao i kontinenta [[Australija (kontinent)|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]]. Također je i najviši ostrvski vrh na svijetu i peti najviši vrh [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] ako ovaj dio [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] geografski posmatramo kao dio [[Azija|Azije]]. To je i najviša tačka između [[Himalaji|Himalaja]] i [[Andi|Anda]]. Neki geografi tvrde da je najviši vrh Okeanije ipak vrh Wilhelm (4.509 m) koji se nalazi na teritoriji Papua Nova Gvineja jer Indonezija geopolitički pripada Aziji kao najviši planinski vrh u Okeaniji, zbog toga što je Indonezija dio Azije (jugoistočna Azija).<ref>{{Cite web |url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2007/51-bind.pdf |title=Statistical Yearbook of Croatia, 2007 |access-date=18. 3. 2020 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303210853/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2007/51-bind.pdf |url-status=dead }}</ref> Veliki, površinski rudnik zlata Grasberg nalazi se na 4 km udaljenosti od Puncak Jaya. == Historija == Područje oko vrha Puncak Jaya bilo je naseljeno još prije dolaska [[Evropljani|Evropljana]] na ovo područje a vrh je na [[Damal jezik]]u bio poznat pod nazivom Nemangkawi. Puncak Jaya je nazvan "Carstensz piramida" po holandskom istraživaču Janu Carstenszoonu koji je prvi put uočio ledenjake na vrhu planine 1623. godine.<ref>{{cite book | last = Neill | first = Wilfred T. | author-link = Wilfred T. Neill | title = Twentieth-Century Indonesia | url = https://archive.org/details/twentiethcentury0000neil | url-access = registration | publisher = Columbia University Press | year = 1973 | page = [https://archive.org/details/twentiethcentury0000neil/page/14 14] | isbn = 978-0-231-08316-4}}</ref> Ova informacija je ostala neprovjerena više od dva vijeka, a Carstensz je ismijavan u Evropi kada je rekao da je vidio snijeg u blizini [[Ekvator|ekvatora]]. Do snježnog polja Punčak Jaye stigao je holandski istraživač [[Hendrik Albert Lorentz]] 1909. godine sa šest pripadnika Dajak i Kenjah naroda regrutovanih iz Apo Kayana sa [[Borneo|Bornea]].<ref>Lorentz, H.A., 1910. Zwarte Menschen – Witte Bergen: Verhaal van den Tocht naar het Sneeuwgebergte van Nieuw-Guinea, Leiden: Brill Publishers</ref> Preteća [[Nacionalni park Lorentz|nacionalnog parka Lorentz]], koji obuhvata područje Carstensza, osnovan je 1919. godine nakon izveštaja ove ekspedicije. === Historija uspona === Godine 1936. holandska ekspedicija Carstensz, u nemogućnosti da utvrdi koji je od tri pretpostavljena vrha najviši, pokušala je da se popne na svaki od njih. Anton Colijn, Jean Jacques Dozy i Frits Wissel su 5. decembra stigli do vrha prekrivenih ledenjakom Istočnog Carstensza i Ngga Pulu, ali zbog lošeg vremena nisu uspjeli u svojim pokušajima da se popnu na ogoljenu Carstensz piramidu. Zbog prekomjernog topljenja snijega Ngga Pulu postao je pomoćni vrh s visinom od 4.862 m ali se procjenjuje da je 1936. godine (kad su ledenjaci još uvijek prekrivali 13 km<sup>2</sup> planine) Ngga Pulu zaista bio najviši vrh, koji je dosezao visinu iznad 4.900 m.<ref>[http://www.knag.nl/index.php?id=640&tx_ttnews%5Bswords%5D=gis&tx_ttnews%5Bpointer%5D=100&tx_ttnews%5Btt_news%5D=132&tx_ttnews%5BbackPid%5D=502&cHash=bc09ff844a Interview with Jean Jacques Dozy] in 2002.</ref> Na najviši vrh Carstenszove piramide uspon se desio tek 1962, a ostvarila ga je ekspedicija koju je predvodio [[Austrija|austrijski]] planinar Heinrich Harrer s još tri člana ekspedicije - [[Novi Zeland|novozelandski]] planinar Filip Temple, [[Australija|australijski]] alpinista Russell Kippax i holandski patrolni oficir Albertus Huizenga. Temple je prethodno vodio ekspediciju u to područje i bio pionir u korištenju pristupnog puta ka planini.<ref>Philip Temple [http://climbcarstensz.wordpress.com/2013/10/04/punjak-jaya-mountain-of-the-imagination-an-account-of-the-first-ascent-of-carstensz-pyramid-by-philip-temple/ Account of first ascent]</ref> Kada je Indonezija 1963. preuzela kontrolu nad provincijom, vrh je preimenovan u ''Poentja Soekarno'' (pojednostavljeni indonezijski: Puncak Sukarno) ili vrh Sukarno, prema prvom predsjedniku Indonezije. Poslije je to promijenjeno u Puncak Jaya. Punčak znači vrh ili planina, a Jaya znači ''pobjeda'', ''pobjedonosna'' ili ''slavna''. Naziv Carstensz Pyramid i danas se koristi među planinarima.<ref>{{cite book | last1 = Parfet | first1 = Bo | last2 = Buskin | first2 = Richard | title = Die Trying: One Man's Quest to Conquer the Seven Summits | url = https://archive.org/details/dietryingonemans0000parf | publisher = American Management Association| place = New York, N.Y. | year = 2009 | page = [https://archive.org/details/dietryingonemans0000parf/page/178 178] | isbn = 978-0-8144-1084-4}}</ref> == Geologija == Puncak Jaya je najviša tačka centralnog dijela masiva formiranog tokom kasnog perioda [[miocen]]<ref name="Dow">{{cite journal|last1=Dow|first1=D.B.|author2=Sukamto R.|year=1984|title=Late Tertiary to Quaternary Tectonics of Irian Jaya|journal=Episodes|volume=7|issue=4|pages=3–9|url=http://www.episodes.org/backissues/74/ARTICLES--3.pdf|access-date=18. 7. 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928122337/http://www.episodes.org/backissues/74/ARTICLES--3.pdf|archive-date=28. 9. 2011}}</ref> uzrokovanog sudarom [[Australijska ploča|australijske]] i [[Pacifička ploča|pacifičke ploče]], a sastoji se od [[krečnjak]]a iz srednjeg perioda miocena.<ref>{{cite journal|last1=Weiland|first1=Richard J.|first2=Mark|last2=Cloos|title=Pliocene-Pleistocene asymmetric unroofing of the Irian fold belt, Irian Jaya, Indonesia: Apatite fission-track thermochronology|journal=[[Geological Society of America|GSA Bulletin]]|year=1996|volume=108|issue=11|pages=1438–49|doi=10.1130/0016-7606(1996)108<1438:ppauot>2.3.co;2|bibcode=1996GSAB..108.1438W}}</ref> == Uspon == Za pokušaj uspona na ovaj vrh potrebna je dozvola vlade. Planina je bila zatvorena za turiste i alpiniste između 1995. i 2005. Od 2006. pristup je omogućen različitim agencijama za avanturistički turizam.<ref>{{cite web | url=http://7summits.com/carstensz/carstensz.php | title=Seven Summits Page | publisher=7summits.com | access-date=19. 3. 2020 | archive-date=16. 7. 2006 | archive-url=https://web.archive.org/web/20060716130532/http://7summits.com/carstensz/carstensz.php | url-status=dead }}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://peaklist.org/WWlists/ultras/indonesia.html Planine indonezijskog arhipelaga] – ''Peaklist.org'' * [https://www.peakware.com/peaks.php?pk=333 Puncak Jaya] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200414160055/https://peakware.com/peaks.php?pk=333 |date=14. 4. 2020 }} na ''Peakwareu'' * [http://www.peakbagger.com/peak.aspx?pid=11360 Puncak Jaya] na ''Peakbaggeru'' * [http://www.travelthewholeworld.com/carstenszpyramid.html Izvještaj s ekspedicije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131006233754/http://www.travelthewholeworld.com/carstenszpyramid.html |date=6. 10. 2013 }} {{en simbol}} * [http://www.oysteinlundandersen.com/new-guinea-west-papua/puncak-jaya-mountain/ Aviosnimci regije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180209052919/http://www.oysteinlundandersen.com/new-guinea-west-papua/puncak-jaya-mountain/ |date=9. 2. 2018 }} {{Najviši vrhovi država Azije}} {{7 vrhova}} [[Kategorija:Najviši vrhovi država]] [[Kategorija:Planine u Indoneziji]] [[Kategorija:Sedam vrhova]] f4m6qzs61g7bucpg5qvqthrjoxxonby 0 465242 3848197 3626042 2026-05-21T03:22:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848197 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Sarcobatus'' | slika = Geasewood Sarcobatus baileyi p024.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis =''[[Sarcobatus baileyi]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Lamiales]] | familia ='''''Sarcobataceae''''' | familia_autorstvo = <small>Behnke</small> | genus ='''''Sarcobatus''''' | genus_autorstvo = <small>Nees</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Sarcobatus''''' je maleni [[rod (biologija)|rod]] koji je smješten u zasebnu [[porodica (biologija)|porodica]] ''[[Sarcobataceae]]'', [[cvjetnica]] u [[red (biologija)|redu]] [[Lamiales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Tracheophyta]].<ref name=APGIV>{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}</ref> ''Sarcobatus'' ima dvije priznate vrste, obje iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].<ref name=FNAverm>{{cite book |chapter-url=http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=242415620|chapter=''Sarcobatus vermiculatus''|title=Flora of North America, volume 4, Chenopodiaceae|author=Matthew H. Hils, John W. Thieret & James D. Morefield|editor1=Stanley L. Welsh |editor2=Clifford W. Crompton |editor3=Steven E. Clemants }}</ref> Bilo je uobičajeno je da se ''Sarcobatus'' uključivao u porodicu ''[[Chenopodiaceae]]'', ali [[APG III sistem]] iz 2009 , prepoznao ga je kao jedini rod u porodici ''Sarcobataceae''. ==Opis== [[datoteka:Greasewood 03.jpg|thumb|right|300px| ''Sarcobatus vermiculatus'']] [[datoteka:Greasewood 01.jpg|thumb|right| ''S. vermiculatus'', izbliza]] Biljke roda ''Sarcobatus'' su [[listopadna biljka|listopadni]] [[grm]]ovi koji narastu visoko do 0,5–3 m sa [[trnovi, bodlje i bodljice|bodljastim]] granama i [[sukulent]]nim [[list]]ovima, dužine 10–40&nbsp;mm i širine 1–2&nbsp;mm. Listovi su zeleni, za razliku od sivo-zelene boje većine ostalih grmova unutar svog raspona. Cvjetovi su jednospolni, s muškim i ženskim na istoj biljci i javljaju se od juna do avgusta. Vrsta se razmnožava iz sjemena i klica. ''S. vermiculatus '' je otkriven 1806., istraživanjem zapada [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], koje je obavila [[Lewisova i Clarkova ekspedicija]].<ref>{{cite web|url=http://www.mnh.si.edu/lewisandclark/index.html?loc=/lewisandclark/species.cfm?id=460|title=Lewis and Clark as naturalists|publisher=Smithsonian National Museum of Natural History|access-date=12. 6. 2021|archive-date=29. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140429235535/http://www.mnh.si.edu/lewisandclark/index.html?loc=%2Flewisandclark%2Fspecies.cfm%3Fid%3D460|url-status=dead}}</ref> == Stanište == Područje rasprostranjenosti roda '''Sarcobatus'' je zapadna [[Sjeverna Amerika]], jugoistočna [[Britanska Kolumbija]] i jugozapadna [[Alberta]], [[Kanada]] južno kroz sušne regije [[SAD|Sjedinjenih Država]] (istok do [[Sjeverna Dakota|Sjeverne Dakote]] i zapad do [[Teksas]]a, zapadno do srednjeg [[Washington (američka država)|Washingtona]]) i istočno [[Kalifornija]]) do sjevera [[Meksiko|Meksika]] ([[Coahuila]]). Obe vrste roda ''Sarcobatus '' su [[halofite]], obično se nalaze u sunčanim, ravnim predjelima oko rubova suhih jezera i u koritima suhih potoka. Zamijenjuje ga jodov [[grm]] u izuzetno slanim okruženjima. Često raste na ekstenzivnim, skoro čistim sastojinama na pluvijalnim pustinjskim lokacijama, a najčešće je na sitnozrnatim tlima u područjima s relativno visokim vodostajem. ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Sarcobatus}} {{wikivrste|Sarcobatus}} *[http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_JM_treatment.pl?Sarcobatus+vermiculatus Jepson Flora: ''Sarcobatus vermiculatus''] * [http://www.explorenm.com/plants/Chenopodiaceae/Sarcobatus/vermiculatus/ Extensive description with images explorenm.com, Explore New Mexico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200608210400/https://explorenm.com/plants/Chenopodiaceae/Sarcobatus/vermiculatus/ |date=8. 6. 2020 }} * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=SAVE4 USDA PLANTS Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220526233548/https://plants.usda.gov/java/profile?symbol=SAVE4 |date=26. 5. 2022 }} * [http://www.cbif.gc.ca/pls/pp/ppack.info?p_psn=7&p_type=all&p_sci=sci&p_x=px Canadian Poisonous Plants Information System, Notes on poisoning: ''Sarcobatus vermiculatus''] * [https://web.archive.org/web/20050427231207/http://www.malag.aes.oregonstate.edu/wildflowers/species.php/id-817 Oregon State University, Malheur Agricultural Experiment Station] * [http://delta-intkey.com/angio/www/sarcobat.htm Sarcobataceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011105840/http://delta-intkey.com/angio/www/sarcobat.htm |date=11. 10. 2007 }} in L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards). ''[http://delta-intkey.com/angio/ The families of flowering plants] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }}: descriptions, illustrations, identification, information retrieval.'' Version: 30 May 2006. http://delta-intkey.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }} * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Tree&id=91876&lvl=3&p=mapview&p=has_linkout&p=blast_url&p=genome_blast&lin=f&keep=1&srchmode=1&unlock NCBI Taxonomy Browser] [[Kategorija:Caryophyllales]] [[Kategorija:Halofite]] [[Kategorija:Sarcobatus]] 9t2z5678n9allnewpfvbi2geperw0ht 10 465902 3848019 3847316 2026-05-20T15:41:58Z Srđan 73336 3848019 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> {{Primjer parametara | ime | izvorno_ime | drugo_ime | službeno_ime | naselje_vrsta | slika | slika_veličina | slika_alt | slika_opis | slika_zastava | zastava_alt | slika_grb | grb_alt | etimologija | nadimak | moto | slika_karta | karta_alt | karta_opis | koordinate = {{coord|43|52||N|18|25||E|type:city|display=inline}} | entitet | kanton | općina | osnovan | osnivač | sjedište | načelnik | načelnik_stranka | površina_ukupno | površina_naselja | površina_općine | površina_fusnote | površina_bilješka | nadmorska_visina | visina_fusnote | najveća_visina | najveća_visina_vrh | najmanja_visina | najmanja_visina_vrh | stanovništvo_datum | stanovništvo_ukupno | stanovništvo_fusnote | stanovništvo_naselje | stanovništvo_naselje_izvor | stanovništvo_općina | stanovništvo_općina_izvor | stanovništvo_procjena | stanovništvo_procjena_datum | stanovništvo_procjena_fusnote | stanovništvo_demonim | poštanski_broj | pozivni_broj | matični_broj_naselja | matični_broj_općine | veb-sajt | fusnote }} == Kôd == <pre style="overflow:auto"> {{Infokutija naselje u BiH | ime = | izvorno_ime = | drugo_ime = | službeno_ime = | naselje_vrsta = | slika = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = <!-- yes za prikaz interaktivne karte --> | mapframe_shape = <!-- yes za prikaz obruba općine/grada --> | wikidata_općina = <!-- QID Wikidata stavke općine, npr. Q123456 --> | mapframe_caption = | koordinate = <!-- {{coord|latituda|longituda|type:city|display=inline,title}} --> | entitet = <!-- za Distrikt Brčko koristiti |distrikt = --> | kanton = <!-- za Regije Republike Srpske koristiti |regija= --> | općina = | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik = --> | načelnik_stranka = <!-- za gradove koristiti |gradonačelnik_stranka = --> | površina_ukupno = | površina_naselja = | površina_općine = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | matični_broj_naselja = | matični_broj_općine = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | fusnote = }} </pre> == Korištenje == === Interaktivna karta i obrub općine / grada === Šablon podržava prikaz interaktivne karte pomoću parametra <code>mapframe</code>. Karta se ne mora unositi u svakom članku; koristi se kada je korisno prikazati položaj naselja, grada ili općine na dinamičnoj karti. Za obična naselja najčešće je dovoljno unijeti: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | koordinate = {{coord|43|52|N|18|25|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes </syntaxhighlight> Za općine i gradove koji imaju administrativnu teritoriju može se prikazati i obrub teritorije. U tom slučaju koristi se: <syntaxhighlight lang="wikitext"> | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | wikidata_općina = Q... </syntaxhighlight> Parametar <code>wikidata_općina</code> koristi se kada se Wikidata stavka naselja ili grada razlikuje od Wikidata stavke općine. To je često potrebno jer članak može biti o naseljenom mjestu, dok se obrub treba preuzeti iz Wikidata stavke administrativne općine. Vrijednost se unosi u obliku <code>Q...</code>, naprimjer <code>Q123456</code>. Da bi se obrub ispravno prikazao, Wikidata stavka unesena u <code>wikidata_općina</code> treba biti povezana s odgovarajućom administrativnom granicom na OpenStreetMapu. Ako takva veza ne postoji ili je pogrešna, karta može prikazati samo oznaku položaja ili se obrub neće prikazati. Zoom karte nije potrebno ručno unositi. Šablon pokušava sam prilagoditi prikaz tako da obuhvati prikazanu teritoriju. Parametar <code>mapframe_zoom</code> koristi se samo izuzetno, kada automatski prikaz nije odgovarajući. === Primjer za općinu / grad === <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Infokutija naselje u BiH | ime = Primjer | naselje_vrsta = općina | koordinate = {{coord|43|52|N|18|25|E|type:city|display=inline,title}} | mapframe = yes | mapframe_shape = yes | wikidata_općina = Q123456 }} </syntaxhighlight> === Parametri za interaktivnu kartu === {| class="wikitable" ! Parametar ! Opis |- | <code>mapframe</code> | Uključuje interaktivnu kartu. Najčešće se unosi <code>yes</code>. |- | <code>mapframe_shape</code> | Uključuje prikaz obruba teritorije, ako je dostupan preko Wikidata/OpenStreetMap veze. |- | <code>wikidata_općina</code> | Wikidata stavka općine ili grada čiji se obrub prikazuje. Koristi se kada se razlikuje od stavke naselja. |- | <code>mapframe_caption</code> | Neobavezni opis ispod interaktivne karte. |- | <code>mapframe_zoom</code> | Ručno podešavanje nivoa zumiranja. U pravilu se ne unosi. |} == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za naselja, gradove i općine u Bosni i Hercegovini.", "params": { "ime": { "label": "Ime", "description": "Ime naselja, grada ili općine. Ako nije uneseno, koristi se ime stranice.", "type": "string", "suggested": true }, "izvorno_ime": { "label": "Izvorno ime", "description": "Izvorno, historijsko ili lokalno ime naselja, ako se razlikuje od glavnog imena.", "type": "string" }, "drugo_ime": { "label": "Drugo ime", "description": "Drugo, alternativno, neslužbeno ili ranije ime naselja.", "type": "string" }, "službeno_ime": { "aliases": [ "službeni_naziv" ], "label": "Službeno ime", "description": "Službeni naziv naselja, grada ili općine, ako se razlikuje od naziva članka.", "type": "string" }, "vrsta": { "aliases": [ "naselje_vrsta" ], "label": "Vrsta naselja", "description": "Vrsta administrativne ili naseljene cjeline, npr. grad, općina, naseljeno mjesto ili selo. Ako nije uneseno, šablon koristi vrijednost \"Grad\".", "type": "string", "suggested": true }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike naselja. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "slika_alt": { "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "opis_slike": { "aliases": [ "slika_opis" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike.", "type": "string", "suggested": true }, "veličina_slike": { "aliases": [ "slika_veličina" ], "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px.", "type": "string" }, "zastava": { "aliases": [ "slika_zastava" ], "label": "Zastava", "description": "Ime datoteke zastave naselja, grada ili općine. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "zastava_alt": { "label": "Alternativni tekst zastave", "description": "Alternativni tekst slike zastave.", "type": "string" }, "grb": { "aliases": [ "slika_grb" ], "label": "Grb", "description": "Ime datoteke grba naselja, grada ili općine. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "grb_alt": { "label": "Alternativni tekst grba", "description": "Alternativni tekst slike grba.", "type": "string" }, "etimologija": { "label": "Etimologija", "description": "Porijeklo imena naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "nadimak": { "label": "Nadimak", "description": "Nadimak ili neformalni naziv naselja.", "type": "string" }, "moto": { "aliases": [ "slogan" ], "label": "Moto", "description": "Moto ili slogan naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "karta": { "aliases": [ "slika_karta" ], "label": "Karta", "description": "Ime datoteke karte naselja, grada ili općine. Nije potrebno unositi prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name" }, "karta_alt": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte.", "type": "string" }, "opis_karte": { "aliases": [ "karta_opis" ], "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod karte.", "type": "string" }, "pushpin_karta_alt": { "label": "Alternativni tekst lokacijske karte", "description": "Alternativni tekst za lokacijsku kartu.", "type": "string" }, "pushpin_oznaka_pozicija": { "label": "Položaj oznake na lokacijskoj karti", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top, bottom ili none.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Potpun zapis koordinata, najčešće pomoću šablona {{coord}}. Ako su uneseni pojedinačni koordinatni parametri, oni imaju prednost.", "type": "string" }, "širina_stepeni": { "label": "Geografska širina – stepeni", "description": "Stepeni geografske širine. Za naselja u BiH šablon automatski koristi sjevernu geografsku širinu.", "type": "number" }, "širina_minuta": { "label": "Geografska širina – minute", "description": "Minute geografske širine.", "type": "number" }, "širina_sekundi": { "label": "Geografska širina – sekunde", "description": "Sekunde geografske širine.", "type": "number" }, "dužina_stepeni": { "label": "Geografska dužina – stepeni", "description": "Stepeni geografske dužine. Za naselja u BiH šablon automatski koristi istočnu geografsku dužinu.", "type": "number" }, "dužina_minuta": { "label": "Geografska dužina – minute", "description": "Minute geografske dužine.", "type": "number" }, "dužina_sekundi": { "label": "Geografska dužina – sekunde", "description": "Sekunde geografske dužine.", "type": "number" }, "koor_pinpoint": { "label": "Opis koordinatne tačke", "description": "Dodatni opis koordinata, npr. centar, sjedište ili stari grad.", "type": "string" }, "koordinate_fusnote": { "label": "Fusnote uz koordinate", "description": "Fusnota ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "mapframe": { "label": "Interaktivna karta", "description": "Uključuje ili isključuje interaktivnu mapframe kartu. Zadano je uključeno. Za isključivanje unesite no.", "type": "string" }, "mapframe_id": { "aliases": [ "wikidata_općina" ], "label": "Wikidata ID za mapframe", "description": "Wikidata ID stavke koja se koristi za interaktivnu kartu ili obrub teritorije, npr. Q123456. Parametar wikidata_općina koristi se kada se stavka naselja razlikuje od stavke općine ili grada.", "type": "string" }, "mapframe_width": { "label": "Širina interaktivne karte", "description": "Širina interaktivne karte u pikselima. Zadano je 250.", "type": "number" }, "mapframe_height": { "label": "Visina interaktivne karte", "description": "Visina interaktivne karte u pikselima.", "type": "number" }, "mapframe_zoom": { "label": "Zum interaktivne karte", "description": "Ručno podešavanje nivoa zumiranja interaktivne karte. U pravilu se ostavlja prazno.", "type": "number" }, "mapframe_stroke_width": { "label": "Debljina linije na interaktivnoj karti", "description": "Debljina linije obruba ili prikazane geometrije na interaktivnoj karti. Zadano je 2.", "type": "number" }, "mapframe_type": { "label": "Tip interaktivne karte", "description": "Tip objekta za mapframe prikaz, npr. city ili shape.", "type": "string" }, "mapframe_marker": { "label": "Marker interaktivne karte", "description": "Vrsta markera na interaktivnoj karti, npr. town.", "type": "string" }, "mapframe_shape": { "label": "Obrub teritorije", "description": "Uključuje prikaz geometrijskog obruba teritorije ako je dostupan preko Wikidate/OpenStreetMapa. Najčešće se unosi yes.", "type": "string" }, "mapframe_shape_fill": { "label": "Boja ispune obruba", "description": "Boja ispune geometrijskog oblika na interaktivnoj karti. Zadano je #606060.", "type": "string" }, "mapframe_shape_fill_opacity": { "label": "Prozirnost ispune obruba", "description": "Prozirnost ispune geometrijskog oblika na interaktivnoj karti. Zadano je 0.15.", "type": "number" }, "mapframe_stroke_color": { "label": "Boja obruba na karti", "description": "Boja linije obruba na interaktivnoj karti. Zadano je #ff0000.", "type": "string" }, "mapframe_wikidata": { "label": "Korištenje Wikidate za mapframe", "description": "Određuje da li mapframe koristi Wikidata podatke. Zadano je yes.", "type": "string" }, "mapframe_caption": { "label": "Opis interaktivne karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod interaktivne karte.", "type": "string" }, "distrikt": { "label": "Distrikt", "description": "Distrikt kojem naselje pripada, npr. Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.", "type": "string" }, "entitet": { "label": "Entitet", "description": "Entitet kojem naselje pripada, npr. Federacija Bosne i Hercegovine ili Republika Srpska.", "type": "string", "suggested": true }, "regija": { "label": "Regija", "description": "Regija u Republici Srpskoj kojoj naselje pripada.", "type": "string" }, "kanton": { "label": "Kanton", "description": "Kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine kojem naselje pripada.", "type": "string" }, "grad": { "label": "Grad", "description": "Službeni grad kojem naselje pripada ili naziv grada ako je članak o gradu.", "type": "string" }, "općina": { "label": "Općina", "description": "Općina kojoj naselje pripada ili naziv općine ako je članak o općini.", "type": "string" }, "osnovano": { "aliases": [ "osnovan" ], "label": "Osnovano", "description": "Datum, godina ili period osnivanja naselja.", "type": "string" }, "osnivač": { "label": "Osnivač", "description": "Osoba, vlast, organizacija ili grupa kojoj se pripisuje osnivanje naselja.", "type": "string" }, "sjedište": { "label": "Sjedište", "description": "Sjedište općine, grada ili administrativne cjeline.", "type": "string" }, "vlada_fusnote": { "label": "Fusnote uz vlast", "description": "Fusnota ili napomena koja se prikazuje uz odjeljak o vlasti.", "type": "string" }, "vlada_vrsta": { "label": "Vrsta vlasti", "description": "Vrsta lokalne vlasti ili administrativnog uređenja.", "type": "string" }, "vladajuće_tijelo": { "label": "Vladajuće tijelo", "description": "Lokalno zakonodavno ili izvršno tijelo, npr. općinsko ili gradsko vijeće.", "type": "string" }, "gradonačelnik": { "label": "Gradonačelnik", "description": "Ime trenutnog gradonačelnika.", "type": "string" }, "gradonačelnik stranka": { "aliases": [ "gradonačelnik_stranka" ], "label": "Stranka gradonačelnika", "description": "Politička stranka gradonačelnika.", "type": "string" }, "načelnik": { "label": "Načelnik", "description": "Ime trenutnog načelnika općine.", "type": "string" }, "načelnik stranka": { "aliases": [ "načelnik_stranka" ], "label": "Stranka načelnika", "description": "Politička stranka načelnika.", "type": "string" }, "površina_fusnote": { "label": "Fusnote uz površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz podatke o površini.", "type": "string" }, "površina_urban_fusnote": { "label": "Fusnote uz urbanu površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz urbanu površinu.", "type": "string" }, "površina_rural_fusnote": { "label": "Fusnote uz ruralnu površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz ruralnu površinu.", "type": "string" }, "površina_metro_fusnote": { "label": "Fusnote uz metro površinu", "description": "Fusnota ili napomena uz metropolitansku površinu.", "type": "string" }, "površina_bilješka": { "label": "Bilješka uz površinu", "description": "Dodatna bilješka koja se prikazuje u odjeljku o površini.", "type": "string" }, "površina_vode_procenat": { "label": "Udio vode", "description": "Udio vodene površine u ukupnoj površini, u procentima.", "type": "number" }, "površina_rang": { "label": "Rang po površini", "description": "Položaj naselja, grada ili općine po površini.", "type": "string" }, "ukupno_vrsta": { "label": "Vrsta ukupne površine", "description": "Prilagođeni naziv za red ukupne površine, npr. općina, grad ili naseljeno mjesto.", "type": "string" }, "površina_ukupno": { "label": "Ukupna površina", "description": "Ukupna površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_zemlje": { "label": "Površina kopna", "description": "Površina kopna u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_vode": { "label": "Površina vode", "description": "Površina vode u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_urban": { "label": "Urbana površina", "description": "Urbana površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_rural": { "label": "Ruralna površina", "description": "Ruralna površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_metro": { "label": "Metropolitanska površina", "description": "Metropolitanska površina u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_općine": { "aliases": [ "površina općine", "površina_grada" ], "label": "Površina općine ili grada", "description": "Površina općine ili grada u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "površina_naselja": { "aliases": [ "površina grada" ], "label": "Površina naseljenog mjesta", "description": "Površina naseljenog mjesta u kvadratnim kilometrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "visina_fusnote": { "label": "Fusnote uz nadmorsku visinu", "description": "Fusnota ili napomena uz podatke o nadmorskoj visini.", "type": "string" }, "nadmorska_visina": { "label": "Nadmorska visina", "description": "Nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "najveća_visina": { "aliases": [ "najveća tačka metara" ], "label": "Najveća nadmorska visina", "description": "Najveća nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "najveća_visina_vrh": { "aliases": [ "najveća tačka" ], "label": "Najviša tačka", "description": "Naziv najviše tačke naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "najmanja_visina": { "label": "Najmanja nadmorska visina", "description": "Najmanja nadmorska visina u metrima. Unosi se samo broj, bez jedinice.", "type": "number" }, "najmanja_visina_vrh": { "label": "Najniža tačka", "description": "Naziv najniže tačke naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "stanovništvo_fusnote": { "label": "Fusnote uz stanovništvo", "description": "Fusnota ili napomena uz podatke o stanovništvu.", "type": "string" }, "stanovništvo_datum": { "aliases": [ "stanovništvo godina", "stanovništvo_godina" ], "label": "Godina stanovništva", "description": "Godina ili datum na koji se odnose podaci o stanovništvu.", "type": "string" }, "stanovništvo_ukupno": { "label": "Ukupno stanovništvo", "description": "Ukupan broj stanovnika. Unosi se samo broj, bez separatora hiljada ako je moguće.", "type": "number" }, "stanovništvo_općina": { "aliases": [ "stanovništvo općina", "stanovništvo_grad" ], "label": "Stanovništvo općine ili grada", "description": "Broj stanovnika općine ili grada. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "stanovništvo_općina_izvor": { "aliases": [ "stanovništvo_grad_izvor" ], "label": "Izvor za stanovništvo općine ili grada", "description": "Fusnota ili izvor uz podatak o stanovništvu općine ili grada.", "type": "string" }, "stanovništvo_naselje": { "aliases": [ "stanovništvo grad" ], "label": "Stanovništvo naseljenog mjesta", "description": "Broj stanovnika naseljenog mjesta. Unosi se samo broj.", "type": "number" }, "stanovništvo_naselje_izvor": { "aliases": [ "stanovništvo grad izvor" ], "label": "Izvor za stanovništvo naseljenog mjesta", "description": "Fusnota ili izvor uz podatak o stanovništvu naseljenog mjesta.", "type": "string" }, "stanovništvo_bilješka": { "label": "Bilješka uz stanovništvo", "description": "Dodatna bilješka koja se prikazuje u odjeljku o stanovništvu.", "type": "string" }, "stanovništvo_procjena": { "aliases": [ "stanovništvo procjena" ], "label": "Procjena stanovništva", "description": "Procijenjeni broj stanovnika.", "type": "number" }, "stanovništvo_procjena_datum": { "aliases": [ "stanovništvo procjena godina" ], "label": "Godina procjene stanovništva", "description": "Godina ili datum procjene stanovništva.", "type": "string" }, "stanovništvo_procjena_fusnote": { "label": "Fusnote uz procjenu stanovništva", "description": "Fusnota ili izvor uz procjenu stanovništva.", "type": "string" }, "stanovništvo_urban": { "label": "Urbano stanovništvo", "description": "Broj stanovnika urbanog područja.", "type": "number" }, "stanovništvo_rural": { "label": "Ruralno stanovništvo", "description": "Broj stanovnika ruralnog područja.", "type": "number" }, "stanovništvo_metro": { "label": "Metropolitansko stanovništvo", "description": "Broj stanovnika metropolitanskog područja.", "type": "number" }, "stanovništvo_demonim": { "label": "Demonim", "description": "Naziv za stanovnike naselja, grada ili općine.", "type": "string" }, "poštanski_broj": { "aliases": [ "poštanski broj" ], "label": "Poštanski broj", "description": "Poštanski broj naselja.", "type": "string" }, "pozivni_broj": { "aliases": [ "pozivni broj" ], "label": "Pozivni broj", "description": "Telefonski pozivni broj naselja ili područja.", "type": "string" }, "iso_kod": { "label": "ISO kod", "description": "ISO 3166-2 ili drugi relevantni administrativni kod.", "type": "string" }, "matični_broj_naselja": { "aliases": [ "matični broj" ], "label": "Matični broj naseljenog mjesta", "description": "Matični broj naseljenog mjesta u Bosni i Hercegovini.", "type": "string" }, "matični_broj_općine": { "aliases": [ "matični broj općine", "matični_broj_grada", "matični broj grada" ], "label": "Matični broj općine ili grada", "description": "Matični broj općine ili grada u Bosni i Hercegovini.", "type": "string" }, "veb-sajt": { "aliases": [ "web stranice" ], "label": "Veb-sajt", "description": "Službeni veb-sajt naselja, grada ili općine.", "type": "url" }, "fusnote": { "aliases": [ "bilješka" ], "label": "Fusnote", "description": "Opće fusnote ili bilješke koje se prikazuju na dnu infokutije.", "type": "string" } }, "format": "{{_\n| __________________________ = _\n}}" } </templatedata> <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> [[Kategorija:Infokutije naselja po državama|BiH]] [[Kategorija:Šabloni Bosne i Hercegovine]] <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> axhvxk5k3dav1viafov5bftvsujbowh 0 466743 3848137 3243596 2026-05-20T22:03:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848137 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{taksokvir |boja=lightgreen | naziv = ''Rorippa'' | slika =Rorippa amphibia.jpg |slika_širina = 300px | slika_opis = ''[[Rorippa amphibia]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | subclassis = [[Dilleniidae]] | ordo = [[Brassicales]] | familia = [[Brassicaceae]] | tribus = [[Cardamineae]] | genus = '''''Rorippa''''' | genus_authority = [[Scop.]] | razdioba_stepen = [[Vrste]] | razdioba= 75–85; Vidi tekst | sinonimi = * ''Ceriosperma'' (O. E. Schulz) Greuter & Burdet * ''Clandestinaria'' Spach * ''Kardanoglyphos'' Schltdl. * ''Neobeckia'' Greene * ''Pirea'' T. Durand * ''Radicula'' Moench * ''Roripella'' (Maire) Greuter & Burdet * ''Sisymbrianthus'' Chevall. * ''Tetrapoma'' Turcz. ex Fisch. & C. A. Mey. * ''Trochiscus'' O. E. Schulz<ref>USDA, ARS, National Genetic Resources Program. Germplasm Resources Information Network - (GRIN) [Online Database]. National Germplasm Resources Laboratory, Beltsville, Maryland. URL: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?10543 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227235345/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/genus.pl?10543 |date=27. 2. 2014 }} (01 October 2013)</ref> }} '''''Rorippa''''' je [[rod (biologija)|rod]] u [[porodica (biologija)|porodici]] ''[[Brassicaceae]]'', [[cvjetnica]] u [[red (biologija)|redu]] [[Brassicales]], [[razred (biologija)|razred]] [[Magnoliopsida]], [[divizija (biologija)|divizija]] [[Magnoliophyta]].<ref name=APGIV>{{Cite journal|authors=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12385|doi-access=free}}</ref> Ovaj rod [[cvjetnica]] potiče iz [[Evropa|Evrope]] preko srednje [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] do [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Vrste doda ''Rorippa'' su [[jednogodišnja biljka |jednogodišnje]] do [[trajnice]] [[biljka]], obično žutih [[cvijet|cvjetova]] i paprenog okusa. Po tome su poznate i kao '''vodenji hren'''. ''Rorippa'' je prethodno uključivala nekoliko vrsta roda ''[[Nasturtium]]'', a sada smještenih u rod '' Nasturtium''). Posebno ''R.&nbsp;nasturtium-aquaticum'' (sada ''[[Nasturtium officinale|N.&nbsp;officinale]]'') i ''R.&nbsp;microphylla'' (sada ''[[Nasturtium microphyllum|N.&nbsp;microphyllum]]''). U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i okolnim [[balkan]]skim područjima zabilježeno je 10-ak taksona ovog roda: *''[[Rorippa amphibia]]'' (L.) Besser *''[[Rorippa austriaca]]'' (Crantz) Besser *''[[Rorippa islandica]]'' (Oeder) Borbás *''[[Rorippa islandica]]'' (Oeder) Borbás ssp. islandica *''[[Rorippa lippizensis]]'' (Wulfen) Rchb. *''[[Rorippa palustris]]'' (L.) Besser *''[[Rorippa pyrenaica]]'' (All.) Rchb. *''[[Rorippa sylvestris]]'' (L.) Besser *''[[Rorippa x anceps]]'' ( Wahlenb.) Rchb. *''[[Rorippa x armoracioides]]'' (Tausch) Fuss Inače, rod ima postoji ukupno oko 75<ref name=china>[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=128745 ''Rorippa''.] Flora of China.</ref> do 85<ref>[http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_IJM.pl?tid=10616 ''Rorippa''.] The Jepson eFlora 2013.</ref><ref name=fna>[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=128745 ''Rorippa''.] Flora of North America.</ref> vrsta. ==Vrste== Poznate vrste uključuju:<ref name=china/><ref>[http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/splist.pl?10543 GRIN Species Records of ''Rorippa''.]{{Mrtav link}} Germplasm Resources Information Network (GRIN).</ref><ref>[https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=22991 ''Rorippa''.] Integrated Taxonomic Information System.</ref><ref>[http://plants.usda.gov/core/profile?symbol=RORIP ''Rorippa''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170528235000/https://plants.usda.gov/core/profile?symbol=RORIP |date=28. 5. 2017 }} USDA PLANTS.</ref><ref>[http://www.efloras.org/browse.aspx?flora_id=1&start_taxon_id=128745 ''Rorippa'' species list.] Flora of North America.</ref> [[File:Rorippa sylvestris flowering 01.JPG|thumb|right|''[[Rorippa sylvestris]]'']] *''[[Rorippa alpina]]'' <small>(S.Wats.) Rydb.</small> *''[[Rorippa amphibia]]'' <small>(L.) Bess.</small> *''[[Rorippa aquatica]]'' *''[[Rorippa austriaca]]'' <small>(Crantz) Bess.</small> *''[[Rorippa backeri]]'' <small>(O.E. Schulz) B. Jonsell</small> *''[[Rorippa barbareifolia]]'' <small>(DC.) Kitagawa</small> *''[[Rorippa benghalensis]]'' *''[[Rorippa calycina]]'' <small>(Engel.) Rydb.</small> *''[[Rorippa cantoniensis]]'' *''[[Rorippa columbiae]]'' <small>(Suksd. ex B.L.Rob.) Suksd. ex Howell</small> *''[[Rorippa crystallina]]'' *''[[Rorippa curvipes]]'' <small>Greene</small> *''[[Rorippa curvisiliqua]]'' <small>(Hook.) Besser ex Britton</small> *''[[Rorippa divaricata]]''<ref name=DeLange2009/> *''[[Rorippa dubia]]'' *''[[Rorippa elata]]'' *''[[Rorippa globosa]]'' *''[[Rorippa indica]]'' <small>Hiern.</small> *''[[Rorippa intermedia]]'' *''[[Rorippa islandica]]'' *''[[Rorippa laciniata]]''<ref name=DeLange2009>{{cite journal |last=De Lange |first=P.J. |last2=Heenan |first2=P.B. |last3=Townsend |first3=A.J. |date=2009 |title=''Rorippa laciniata'' (Brassicaceae), a new addition to the flora of New Zealand |journal=New Zealand Journal of Botany |volume=47 |issue=2 |pages=133–137 |doi=10.1080/00288250909509800}}</ref> *''[[Rorippa microtitis]]'' *''[[Rorippa palustris]]'' <small>(L.) Bess.</small> *''[[Rorippa portoricensis]]'' *''[[Rorippa ramosa]]'' *''[[Rorippa sarmentosa]]'' <small>(G.Forst. ex DC) J.F.Macbr.</small> *''[[Rorippa sessiliflora]]'' *''[[Rorippa sinuata]]'' <small>(Nutt.) Hitchc.</small> *''[[Rorippa sphaerocarpa]]'' <small>(A.Gray) Britton</small> *''[[Rorippa subumbellata]]'' <small>Rollins</small> *''[[Rorippa sylvestris]]'' <small>(L.) Bess.</small> *''[[Rorippa tenerrima]]'' *''[[Rorippa teres]]'' ==Reference== {{Reflist|25em}} ==Vanjski linkovi== {{commons category|Rorippa}} * [http://www.mobot.org/MOBOT/research/APweb/orders/brassicalesweb.htm#Brassicoideae Brassicaceae: APG II.] Missouri Botanical Garden. {{wikivrste|Rorippa}} [[Kategorija:Rorippa| ]] [[Kategorija:Brassicales]] c8rdpxv7ru3hnusf3o8t0wjic732rxi 0 468032 3847995 3843021 2026-05-20T13:06:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847995 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Quo Vadis, Aida? | slika = Quo Vadis, Aida?.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = Kino-plakat | originalni_naslov = | režija = [[Jasmila Žbanić]] | producent = {{Plainlist| * [[Damir Ibrahimović]] * Jasmila Žbanić }} | scenarist = Jasmila Žbanić | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Jasna Đuričić]] * [[Izudin Bajrović]] * [[Boris Isaković]] * [[Johan Heldenbergh]] * [[Raymond Thiry]] * [[Emir Hadžihafizbegović]] * [[Edita Malovčić]] }} | muzika = [[Antoni Łazarkiewicz]] | kinematografija = [[Christine A. Maier]] | žanr = [[Ratni film|ratni]], [[drama]] | montaža = [[Jarosław Kamiński]] | studio = {{Plainlist| * Deblokada Film * Digital Cube * Coop99 Filmproduktion * N279 Entertainment * Razor Filmproduktion * Extreme Emotions * Indie Prod * Tordenfilm * TRT }} | distributer = | datum = {{film date|df=yes|2020|9|3|[[77. Venice International Film Festival|Venecija]]|ref1=<ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|work=Venice Film Festival|access-date=29. 8. 2020}}</ref>}} | trajanje = 102 minute | zemlja = {{Plainlist| * [[Bosna i Hercegovina]] * [[Austrija]] * [[Njemačka]] * [[Francuska]] * [[Nizozemska]] * [[Norveška]] * [[Poljska]] * [[Rumunija]] * [[Turska]] }} | jezik = {{Plainlist| * [[bosanski jezik|bosanski]] * [[engleski jezik|engleski]] * [[hrvatski jezik|hrvatski]] * [[nizozemski jezik|nizozemski]] * [[srpski jezik|srpski]] }} | budžet = 3,5–4 miliona €<ref>{{cite web|url=https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|title=GRANTS: Romanian CNC Gives Biggest Grant to Minority Coproduction Quo Vadis, Aida!|first=Iulia|last=Blaga|website=filmneweurope.com|date=22. 10. 2018|access-date=29. 7. 2020|archive-date=10. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210110023720/https://www.filmneweurope.com/news/romania-news/item/117163-grants-romanian-cnc-gives-biggest-grant-to-minority-coproduction-quo-vadis-aida|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.dw.com/hr/quo-vadis-aida-novi-film-jasmile-%C5%BEbani%C4%87/a-54734419|title=„Quo Vadis, Aida?“ – novi film Jasmile Žbanić|first=Zoran|last=Solomun|work=DW|date=30. 8. 2020|language=bs|access-date=1. 9. 2020}}</ref> | zarada = | prethodnik = | nasljednik = }} '''''Quo Vadis, Aida?''''' (u prijevodu ''Kuda ideš, Aida?'') međunarodni je koprodukcijski [[Ratni film|ratni]] [[dramski film]] iz 2020. za kojeg je scenario napisala i režirala [[Jasmila Žbanić]].<ref name="STimes">{{cite web|url=http://www.sarajevotimes.com/quo-vadis-aida-film-by-bosnian-director-jasmila-zbanic-on-the-venice-biennale/ |title=''Quo Vadis, Aida?'' Film by Bosnian Director Jasmila Zbanic on the Venice Biennale |work=Sarajevo Times |access-date=31. 7. 2020}}</ref> Izabran je za prikazivanje u glavnom takmičarskom programu [[77. Venecijanski filmski festival|77. Venecijanskog filmskog festivala]].<ref name="indiewire">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=IndieWire|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Nominiran je za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] na [[93. dodjela "Oscara"|93. dodjeli Oscara]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2021|title=2021|website=Oscars.org {{!}} Academy of Motion Picture Arts and Sciences|language=en|access-date=27. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite news|title=Oscars 2021: The lowdown on the international feature nominees|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-56674879|newspaper=BBC News|date=20. 4. 2021|access-date=27. 4. 2021|language=en-GB}}</ref> Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu]]<ref>{{Cite web|title=Pebbles by Vinothraj P.S. wins the 2021 Tiger Award|url=https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|access-date=10. 2. 2021|website=iffr.com|date=7. 2. 2020|archive-date=10. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210210083932/https://iffr.com/en/pebbles-vinothraj-ps-wins-2021-tiger-award|url-status=dead}}</ref> i nagrade za najbolji strani film 2021. na [[Filmski festival u Göteborgu|Filmskom festivalu u Göteborgu]].<ref>{{cite web |last1=Haring |first1=Bruce |title=Göteborg Film Festival Names ‘Tigers’ As Its 2021 Best Nordic Film Winner |url=https://deadline.com/2021/02/goteborg-film-festival-names-tigers-as-its-2021-best-nordic-film-winner-1234689308/ |website=Deadline |access-date=9. 3. 2021 |date=7. 2. 2021}}</ref> Također je dobitnik nagrade za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli nagrade [[Nagrada "Nezavisni duh"|Nezavisni duh]]<ref>{{cite web |last1=Huff |first1=Lauren |title=Nomadland wins big at Film Independent Spirit Awards: See the full winners list |url=https://ew.com/awards/independent-spirit-awards-2021-winners-list/ |website=ew.com |access-date=23. 4. 2021 |date=23. 4. 2021}}</ref>, te je nominiran za [[BAFTA za najbolji strani film|najbolji strani film]] i [[BAFTA za najbolju režiju|režiju]] na 74. dodjeli nagrade [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]].<ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2021/03/bafta-nominations-nomadland-rocks-diversity-2021-1234709829/|title=BAFTA Nominations 2021: ‘Nomadland’ & ‘Rocks’ Lead Highly Diverse Field|last=Wiseman|first=Andreas|date=9. 3. 2021|website=Deadline|language=|access-date=10. 3. 2021}}</ref> == Radnja == Radnja se dešava 11. jula 1995, kada Aida, prevodilac za [[Ujedinjene nacije]], pokušava spasiti svoju porodicu nakon što [[Vojska Republike Srpske]] preuzima [[Srebrenica|Srebrenicu]] i počinje sa [[Genocid u Srebrenici|etničkim čišćenjem bošnjačkog stanovništva tog područja]].<ref name="STimes"/> == Uloge == {{div col}} * [[Jasna Đuričić]] – Aida Selmanagić<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? Cast |url=https://www.imdb.com/title/tt8633462/fullcredits?ref_=tt_cl_sm#cast |website=IMDB |access-date=1. 3. 2021}}</ref> * [[Izudin Bajrović]] – Nihad Selmanagić, Aidin muž * [[Boris Ler]] – Hamdija Selmanagić * [[Dino Bajrović]] – Sejo Selmanagić * [[Boris Isaković]] – [[Ratko Mladić]] * [[Johan Heldenbergh]] – [[Thom Karremans]] * [[Madita|Edita Malovčić]] – Vesna, Jokina supruga * [[Emir Hadžihafizbegović]] – Joka * [[Rijad Gvozden]] - [[Muharem]] * [[Emina Muftić|Minka Muftić]] – Munira * [[Raymond Thiry]] – Rob Franken * [[Teun Luijkx]] – zapovjednik Mintjes * [[Joes Brauers]] – Boudwijn * [[Reinout Bussemaker]] – pukovnik dr. Robben * [[Ermin Bravo]] – gradonačelnik * [[Sol Vinken]] – vojnik Lammerts * [[Micha Hulshof]] – major De Haan * [[Juda Goslinga]] – poručnik Rutten * [[Ermin Sijamija]] – Lalović * [[Alban Ukaj]] – Tarik {{div col end}} == Premijera == Film je svoju svjetsku premijeru imao 3. septembra 2020. na 77. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]].<ref name="indiewire"/><ref>{{cite web|url=https://www.labiennale.org/en/cinema/2020/venezia-77-competition/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aida?|publisher=La Biennale di Venezia|website=labiennale.org|date=28. 7. 2020|access-date=28. 7. 2020}}</ref> Film je također prikazan na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]] u septembru 2020.<ref>{{cite web|url=https://deadline.com/2020/07/toronto-film-festival-2020-lineup-werner-herzog-regina-king-mira-nair-francois-ozon-naomi-kawase-1202999399/|title=Toronto Sets 2020 Lineup: Werner Herzog, Regina King, Mira Nair, Francois Ozon, Naomi Kawase Titles Join Hybrid Edition|website=Deadline Hollywood|first=Andreas|last=Wiseman|date=30. 7. 2020|access-date=30. 7. 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://tiff.net/events/quo-vadis-aida|title=Quo Vadis, Aïda?|website=Toronto International Film Festival|access-date=30. 7. 2020}}</ref> == Prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] ima rejting 100%, zasnovan na 78 kritika. U konsenzusu navedenom na tom sajtu stoji: "''Quo Vadis, Aida?'' koristi srceparajući konflikt jedne žene da na žestok način prikaže razorna ratna stradanja".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? (2020) |url=https://www.rottentomatoes.com/m/quo_vadis_aida |website=Rotten Tomatoes |access-date=14. 5. 2023}}</ref> Na sajtu [[Metacritic]] ima rezultat 97 od 100, zasnovan na 16 kritika, što ukazuje na "sveopšte odobravanje".<ref>{{cite web |title=Quo Vadis, Aida? |url=https://www.metacritic.com/movie/quo-vadis-aida |website=Metacritic |access-date=23. 4. 2021}}</ref> Metacritic je film proglasio najbolje ocijenjenim filmom 2021, svrstavajući ga na prvo mjesto svoje godišnje liste.<ref>{{cite web|url=https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|title=The 50 Best Movies of 2021|last=Dietz|first=Jason|date=5 January 2022|work=[[Metacritic]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108120308/https://www.metacritic.com/pictures/best-movies-of-2021/23|archive-date=8. 1. 2022|access-date=8 January 2022|url-status=dead}}</ref> === Kritike === Ryan Gilbey u svojoj kritici za ''[[New Statesman]]'' opisuje kako je "Žbanić oblikovala činjenično stanje u elokventan i savjestan film koji je neizvjestan i napet triler vođen Đuričićinom glumom".<ref name="newstatesman.com-Gilbey-2021-Aida">{{cite web |author1=Ryan Gilbey |title=Quo Vadis, Aida? is a powerful drama about the Srebrenica genocide |url=https://www.newstatesman.com/srebrenica-quo-vadis-aida-film-review |website=www.newstatesman.com |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=27. 1. 2021}}</ref> Jude Dry sa sajta [[IndieWire]] napisala je da je "Žbanić razotkrila duboke posljedice nasilja i rata kod ljudi",<ref name="indiewire.com-Dry-2020- Aida">{{cite web |last1=Dry |first1=Jude |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: A Gripping and Tragic Feminist Drama About Bosnian Genocide |url=https://www.indiewire.com/2020/09/quo-vadis-aida-review-bosnian-genocide-war-drama-1234586497/ |website=IndieWire |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=15. 9. 2020}}</ref> dok je Peter Bradshaw iz ''[[The Guardian]]a'' napisao da je "poslije 25 godina vrijeme da se osvrnemo na užas koji se dogodio u Srebrenici, a Žbanić je to uradila s jasnim suosjećanjem i iskrenošću".<ref name="theguardian.com-Bradshaw-2021-Aida">{{cite web |last1=Bradshaw |first1=Peter |title=Quo Vadis, Aida? review – shattering return to Srebrenica |url=https://www.theguardian.com/film/2021/jan/20/quo-vadis-aida-review-srebrenica-massacre-bosnian-war |website=The Guardian |access-date=15. 2. 2021 |date=20. 1. 2021}}</ref> Jessica Kiang iz ''[[Variety]]ja'' smatra da film "nastoji derevidirati historiju i usredotočava se na teške situacije koje su zadesile žrtve u vihoru zla – ne samo masakra već i šireg zla institucionalnih neuspjeha i međunarodne ravnodušnosti".<ref name="variety.com-Kiang-2020-Aida">{{cite web |last1=Kiang |first1=Jessica |title=‘Quo Vadis, Aida?’ Review: Harrowing, Vital Retelling of the 1995 Srebrenica Massacre |url=https://variety.com/2020/film/reviews/quo-vadis-aida-review-1234758364/ |website=Variety |access-date=15. 2. 2021 |date=5. 9. 2020}}</ref> Kevin Maher iz ''[[The Times]]a'' rekao je da ovo "vatreno i mahnito predano režiranje Jasmile Žbanić koja film okončava uznemirujućim prikazom bremena koga preživjeli Srebrenčani i dalje nose."<ref name="thetimes.co.uk-Maher-Aida">{{cite web |last1=Maher |first1=Kevin |title=Quo Vadis, Aida? review — incendiary, furiously committed Bosnian war drama |url=https://www.thetimes.co.uk/article/quo-vadis-aida-review-incendiary-furiously-committed-bosnian-war-drama-lqm67n58j |website=The Times |access-date=15. 2. 2021 |language=en |date=22. 1. 2021}}</ref> == Nagrade i nominacije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum dodjele ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnik ili nominirani ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- | rowspan="2" | [[Venecijanski filmski festival]] | rowspan="2" | 12. septembar 2020 | [[Zlatni lav]] | rowspan="4" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="competition">{{cite web|url=https://www.indiewire.com/2020/07/venice-film-festival-2020-lineup-1234576400/|title=Venice Film Festival 2020 Full Lineup: Luca Guadagnino, Chloe Zhao, Gia Coppola, and More|last=Sharf|first=Zack|work=[[IndieWire]]|date=28 July 2020|access-date=28 July 2020}}</ref> |- | [[Brian Award]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |title=Mostra del Cinema di Venezia: il premio Brian a "Quo vadis, Aida?" |url=https://blog.uaar.it/2020/09/10/mostra-cinema-venezia-premio-brian-quo-vadis-aida/ |website=A ragion veduta |date=10 September 2020 |publisher=UAAR |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu]] | 7. februar 2021 | Nagrada publike | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Rotterdam">{{cite web |url=https://www.screendaily.com/news/rotterdam-film-festival-2021-winners-revealed/5156890.article |title=Rotterdam film festival 2021 winners revealed |work=[[Screen Daily]] |date=7 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Filmski festival u Göteborgu]] | 8. februar 2021 | Nagrada za najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Gothenburg">{{cite web |url=https://cineuropa.org/es/newsdetail/397250/ |title=Tigers es la Mejor película nórdica en Göteborg |work=[[Cineuropa]] |date=8 February 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="2" | [[BAFTA]] | rowspan="2" | 10. april 2021 | Najbolja režija | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | rowspan="2" | <ref name="BAFTA">{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/nominations-announced-ee-british-academy-film-awards-in-2021/ |title=Nominations announced: EE British Academy Film Awards in 2021 |publisher=[[BAFTA]] |date=9 March 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Najbolji film koji nije na engleskom jeziku | rowspan="5" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | [[Independent Spirit Awards]] | 22. april 2021 | Najbolji međunarodni film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref name="Indie">{{cite web |url=https://www.filmindependent.org/press-releases/film-independent-celebrates-2021-spirit-awards-winners/ |title=Film Independent Celebrates 2021 Spirit Awards Winners |publisher=[[Film Independent]] |date=22 April 2021 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Oscar]] | 25. april 2021 | Najbolji međunarodni igrani film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref name="Oscar">{{cite web |url=https://www.oscars.org/oscars/93rd-oscars-feature-eligibility-lists |title=93rd Oscars Feature Eligibility Lists |publisher=[[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | rowspan="5" | [[Evropske filmske nagrade]] | rowspan="5" | 11. decembar 2021 | Najbolji film | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | rowspan="5" | <ref name="Euro">{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/award-edition/awards-2021/ |title=Awards 2021 |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | Evropska univerzitetska filmska nagrada | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja režija | rowspan="2" | [[Jasmila Žbanić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | Najbolji scenarij | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija |- | Najbolja glumica | [[Jasna Đuričić]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno |- | [[Los Angeles Film Critics Association Awards]] | 18. decembar 2021 | Najbolji strani film | rowspan="3" | ''[[Quo Vadis, Aida?]]'' | style="background:#CEDFF2; text-align:center" | Drugo mjesto | <ref>{{cite web |url=https://variety.com/2021/film/news/lafca-winners-list-2021-1235137273/ |title='Drive My Car' and 'The Power of the Dog' Win Top Prizes at L.A. Film Critics Association Awards 2021 (Full List) |last1=Shanfield |first1=Ethan |first2=J. Kim |last2=Murphy |date=18 December 2021 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=19 December 2021}}</ref> |- | [[Gaudí Awards]] | 6. mart 2022 | Najbolji evropski film | style="background:#FDD; text-align:center" | Nominacija | <ref>{{cite web |url=https://www.ccma.cat/324/en-directe-lacademia-del-cinema-catala-anuncia-les-nominacions-als-premis-gaudi/noticia/3141485/ |website=[[3/24]] |publisher=[[Corporació Catalana de Mitjans Audiovisuals]] |title="Las leyes de la frontera", la més nominada en uns Premis Gaudí molt disputats |date=25 January 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |- | [[Evropske filmske nagrade]] | 10. decembar 2022 | [[European Film Academy Lux Award|Nagrada LUX publike]] | style="background:#DFD; text-align:center" | Osvojeno | <ref>{{cite web |url=https://www.europeanfilmawards.eu/quo-vadis-aida-wins/ |title=QUO VADIS, AIDA? Wins |publisher=[[Evropska filmska akademija]] |date=8 June 2022 |access-date=10 September 2022}}</ref> |} ==Također pogledajte== * [[Bosanskohercegovački filmovi kandidati za nagradu Oscar - Najbolji strani film]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|8633462}} * {{rotten-tomatoes|quo_vadis_aida}} {{Jasmila Žbanić}} {{Bosanskohercegovački kandidati za Oscara za najbolji strani film}} [[Kategorija:Filmovi iz 2020.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dramski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski filmovi]] [[Kategorija:Rumunski dramski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski filmovi]] [[Kategorija:Austrijski dramski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski filmovi]] [[Kategorija:Nizozemski dramski filmovi]] [[Kategorija:Njemački filmovi]] [[Kategorija:Njemački dramski filmovi]] [[Kategorija:Poljski filmovi]] [[Kategorija:Poljski dramski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Francuski dramski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na srpskohrvatskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na nizozemskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi zasnovani na istinitim događajima]] [[Kategorija:Filmovi u režiji Jasmile Žbanić]] [[Kategorija:Filmovi o genocidu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] 3guo0sc1vjkcyc4vbh33lie54ma9ib9 0 468363 3848296 3786294 2026-05-21T10:36:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848296 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naziv = Snježno kraljevstvo | slika = Zaleđeno kraljevstvo.png | veličina_slike = | slika_alt = | tekst = | originalni_naslov = {{jezik|en|Frozen}} | režija = {{Plainlist| * [[Chris Buck]] * [[Jennifer Lee (režiserka)|Jennifer Lee]] }} | producent = [[Peter Del Vecho]] | scenarist = {{Plainlist| * Jennifer Lee * Chris Buck * Shane Morris }} | narator = | uloge = {{Plainlist| * [[Kristen Bell]] * [[Idina Menzel]] * [[Jonathan Groff]] * [[Josh Gad]] * [[Santino Fontana]] }} | muzika = {{Plainlist| * [[Christophe Beck]] * [[Robert Lopez]] * [[Kristen Anderson-Lopez]] }} | kinematografija = {{Plainlist| * Scott Beattie * Mohit Kallianpur }} | žanr = | montaža = [[Jeff Draheim]] | studio = {{Plainlist| * [[Walt Disney Pictures]] * [[Walt Disney Animation Studios]] }} | distributer = [[Walt Disney Studios Motion Pictures]] | datum = {{Plainlist| * 19. 11. 2013 ([[El Capitan Theatre]]) * 22. 11. 2013 ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])<ref>{{Cite web|url=https://www.comingsoon.net/movies/news/109866-disneys-frozen-to-open-five-days-early-at-the-el-capitan-theatre|title=Disney's Frozen to Open Five Days Early at the El Capitan Theatre|date=7. 10. 2013|website=ComingSoon.net|access-date=3. 3. 2021}}</ref> }} | trajanje = 102 minute<ref>{{Cite web|url=http://www.ofrb.gov.on.ca/ofrb/OfrbWelcomeAction.do?detailParameter=2000111390|title=Search for a Film Classification - Ontario Film Review Board|date=16. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=16. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116121817/http://www.ofrb.gov.on.ca/ofrb/OfrbWelcomeAction.do?detailParameter=2000111390|url-status=bot: unknown}}</ref> | zemlja = SAD | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | budžet = 150 miliona dolara<ref>{{Cite web|url=https://ew.com/article/2013/11/27/box-office-preview-frozen-catching-fire/|title=Box office preview: 'Frozen' ready to storm the chart|website=EW.com|access-date=3. 3. 2021}}</ref><ref name="boxofficemojo">{{Cite web|url=https://www.boxofficemojo.com/release/rl357926401/|title=Frozen|website=Box Office Mojo|access-date=3. 3. 2021}}</ref> | zarada = 1,280 milijardi dolara<ref name="boxofficemojo"/> | prethodnik = | nasljednik = [[Groznica Snježnog kraljevstva]] }} '''''Snježno kraljevstvo''''' ({{Jez-en|Frozen}}), poznat i kao '''''Zaleđeno kraljevstvo''''', jest američki muzičko-fantastični [[Računarska animacija|računarsko animirani]] [[3D računarska grafika|3D]] film kompanije [[Walt Disney Animation Studios]] koji je objavio [[Walt Disney Pictures]],<ref name=":13">{{Cite web|url=https://www.prnewswire.com/news-releases/disneyland-resort-debuts-world-of-color----winter-dreams-a-merry-new-spectacular-for-2013-holiday-season-216954411.html|title=Disneyland Resort Debuts 'World of Color -- Winter Dreams,' a Merry New Spectacular for 2013 Holiday Season|last=Resort|first=Disneyland|website=www.prnewswire.com|language=en|access-date=18. 9. 2020}}</ref> te 53. [[Spisak filmova Walt Disney Animation Studiosa|animirani film Disneyja]]. Film je inspirisala "[[Snježna kraljica]]", bajka iz 1844. autora [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]].<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2013/11/27/movies/disneys-frozen-a-makeover-of-the-snow-queen.html|title=Disney’s ‘Frozen,’ a Makeover of ‘The Snow Queen’ - The New York Times|date=6. 1. 2017|website=web.archive.org|access-date=28. 9. 2020|archive-date=6. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170106053045/http://www.nytimes.com/2013/11/27/movies/disneys-frozen-a-makeover-of-the-snow-queen.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Film prati [[Anna (Disney)|Princezu Annu]] na putu kroz kraljevstvo Arendella da nađe svoju sestru, [[Elsa (Disney)|kraljicu Elsu]], nakon što Elsa slučajno prekrije cijelo kraljevstvo ledom kad izgubi kontrolu nad svojim moćima. Scenarij filma napisala je Jennifer Lee, i film je odobren 2011. Lee je također režirala film uz Chrisa Bucka. Glasove glavnim likovima posuđuju [[Kristen Bell]], [[Idina Menzel]], [[Jonathan Groff]], [[Josh Gad]], i [[Santino Fontana]]. Kompozitor pjesama bio je Christophe Beck, dok su pjesme napisali Robert Lopez i Kristen Anderson-Lopez. Premijera filma bila je u [[Hollywood|holivudskom]] kinu El Captain 19. novembra 2013,<ref>{{Cite web|url=https://www.hollywoodreporter.com/news/disneys-frozen-premiere-turns-la-658133|title=Disney's 'Frozen' Premiere Turns L.A. Into a Winter Wonderland {{!}} Hollywood Reporter|website=www.hollywoodreporter.com|access-date=28. 9. 2020}}</ref> te je bio ograničeno objavljen u kinima 22. novembra, i dobio širu objavu 27. novembra. Film je dobio pohvalu za animaciju, scenarij, temu, muziku i glasovne glumce; neki kritičari smatraju ''Snježno kraljevstvo'' najboljim animiranim filmom kompanije od [[Rensansa Disneyja|renesanse]] iz [[1990-e|1990-ih]].<ref>{{Cite web|url=http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/11/frozen-new-bona-fide-disney-classic/71243/|title=Is 'Frozen' a New, Bona Fide Disney Classic? - Esther Zuckerman - The Atlantic Wire|date=5. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=5. 2. 2021|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105012200/http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/11/frozen-new-bona-fide-disney-classic/71243/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/11/frozen-new-bona-fide-disney-classic/71243/|title=Is 'Frozen' a New, Bona Fide Disney Classic? - Esther Zuckerman - The Atlantic Wire|date=5. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=28. 9. 2020|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105012200/http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/11/frozen-new-bona-fide-disney-classic/71243/|url-status=bot: unknown}}</ref> Film je također bio veliki komercijalni uspjeh, sa zaradom od 1,280 milijardi dolara širom svijeta, 400 miliona dolara u SAD-u i [[Kanada|Kanadi]], i 247 miliona dolara u [[Japan]]u, uz budžet od 150 miliona. Film je zaradio više od ''[[Priča o igračkama 3|Priče o igračkama 3]]'' (također u Disneyjevoj distribuciji), prethodnog [[Spisak crtanih filmova s najvećom zaradom|animiranog filma s najvećom zaradom]]. Također je bio [[Spisak mjuzikla s najvećom zaradom|mjuzikl s najvećom zaradom]] dok ga nije prestigla [[Kralj lavova (2019)|prerada ''Kralja lavova'' iz 2019.]] Peti je [[Spisak filmova s najvećom zaradom|film s najvećom zaradom]] svih vremena, [[Film u 2013.#Filmovi s najvećom zaradom|film s najvećom zaradom 2013. godine]], i treći [[Spisak filmova s najvećom zaradom u Japanu|film s najvećom zaradom u Japanu]]. Također je bio najuspješniji film sa ženskim režiserom kad je riječ o zaradi u SAD-u, dok ga nije prestigao ''[[Wonder Woman (2017)|Wonder Woman]]'' [[Warner Bros. Pictures]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.foxnews.com/entertainment/2017/07/24/wonder-woman-sequel-title-revealed.html|title='Wonder Woman' sequel title revealed {{!}} Fox News|date=24. 7. 2017|website=web.archive.org|access-date=28. 9. 2020|archive-date=24. 7. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170724160242/http://www.foxnews.com/entertainment/2017/07/24/wonder-woman-sequel-title-revealed.html|url-status=bot: unknown}}</ref> S 18 miliona prodaja na kućnim medijima 2014. godine, jedan je od [[Spisak najprodavanijih filmova u SAD-u|najprodavanijih filmova u SAD-u]]. U januaru 2015. postao je najprodavaniji [[Blu-ray Disc|Blu-ray]] u SAD-u.<ref>{{Cite web|url=https://www.the-numbers.com/alltime-bluray-sales-chart|title=All-Time Best-Selling Blu-ray Titles in the United States|website=The Numbers|access-date=28. 9. 2020|archive-date=24. 11. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181124215524/https://www.the-numbers.com/alltime-bluray-sales-chart|url-status=dead}}</ref> ''Snježno kraljevstvo'' osvojilo je dva [[Oscar]]a; [[Oscar za najbolji animirani film|najbolji animirani film]] i [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolja originalna pjesma]] (za pjesmu "[[Sad je kraj]]"; izvorno "Let It Go"),<ref>{{Cite web|url=http://boxofficemojo.com/oscar/chart/?view=allcategories&yr=2013&p=.htm|title=2013 Academy Awards Nominations and Winners by Category|date=28. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140228152810/http://boxofficemojo.com/oscar/chart/?view=allcategories&yr=2013&p=.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Zlatni globus za najbolji animirani film]],<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/story/life/people/2014/01/12/golden-globes-winners/4424169/|title=Golden Globes 2014: And the winners are...|date=16. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=16. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116063937/http://www.usatoday.com/story/life/people/2014/01/12/golden-globes-winners/4424169/|url-status=bot: unknown}}</ref> pet [[Nagrada Annie]] (uključujući [[Nagrada Annie za najbolji animirani film|najbolji animirani film]]),<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/moviesnow/la-et-mn-complete-list-of-2013-annie-award-noms-20131202,0,3639869.story|title=Annie Awards 2014: Complete list of winners and nominees - latimes.com|date=4. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=4. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140204204510/http://www.latimes.com/entertainment/envelope/moviesnow/la-et-mn-complete-list-of-2013-annie-award-noms-20131202,0,3639869.story|url-status=bot: unknown}}</ref> dva [[Grammy]]ja; [[Grammy za najbolju kompilacijsku zvučnu podlogu za vizualni medij|najbolja kompilacijska zvučna podloga za vizualni medij]] i [[Grammy za najbolju pjesmu napisanu za vizualni medij|najbolja pjesma napisana za vizualni medij]] ("Sad je kraj"),<ref>{{Cite web|url=http://abcnews.go.com/Entertainment/wireStory/show-bits-frozen-soundtrack-fires-grammy-wins-28817993|title=SHOW BITS: : 'Frozen' Soundtrack Fires up With 2 Grammy Wins - ABC News|date=9. 2. 2015|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=9. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150209035036/http://abcnews.go.com/Entertainment/wireStory/show-bits-frozen-soundtrack-fires-grammy-wins-28817993|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Nagrada BAFTA za najbolji animirani film|nagradu BAFTA za najbolji animirani film]],<ref>{{Cite web|url=http://awards.bafta.org/award/2014/film|title=Film in 2014 {{!}} BAFTA Awards|date=9. 10. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=9. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141009150753/http://awards.bafta.org/award/2014/film|url-status=bot: unknown}}</ref> te dvije [[Filmska nagrada za film po izboru kritičara|filmske nagrade za film po izboru kritičara]]; [[Nagrada za najbolji animirani film po izboru kritičara|najbolji animirani film]] i [[Nagrada BFCA za najbolju pjesmu|najbolja originalna pjesma]] ("Sad je kraj").<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/2014-critics-choice-awards-winners-671707|title=Critics' Choice Awards: The Winners|date=17. 10. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=17. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017063852/http://www.hollywoodreporter.com/news/2014-critics-choice-awards-winners-671707|url-status=bot: unknown}}</ref> Kratkometražni crtani nastavak, ''Groznica Snježnog kraljevstva'', izašao je 23. marta 2015. i bio prikazan u kinima prije igrane adaptacije ''[[Pepeljuga (2015)|Pepeljuge]]''.<ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2014/film/news/frozen-fever-short-to-debut-in-front-of-disney-cinderella-1201369889/|title=‘Frozen Fever’ Short to Debut in Front of Disney’s ‘Cinderella’ {{!}} Variety|date=9. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=9. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141209071351/http://variety.com/2014/film/news/frozen-fever-short-to-debut-in-front-of-disney-cinderella-1201369889/|url-status=bot: unknown}}</ref> Animirani kratki film zvan ''[[Olafova pustolovina]]'' izašao je 22. novembra 2017. i bio prikazan u kinima prije filma ''[[Coco i velika tajna]]''. ''[[Snježno kraljevstvo 2]]'', dugometražni nastavak, stigao je u kina 22. novembra 2019.<ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2015/film/news/disney-announces-frozen-2-1201451480/|title=Disney Announces ‘Frozen 2′ {{!}} Variety|date=12. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=12. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150312215802/http://variety.com/2015/film/news/disney-announces-frozen-2-1201451480/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2017/film/news/lion-king-frozen-2-indiana-jones-5-release-dates-1202395212/|title=WebCite query result|website=www.webcitation.org|access-date=29. 9. 2020|archive-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029114740/https://variety.com/2017/film/news/lion-king-frozen-2-indiana-jones-5-release-dates-1202395212/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2018/film/news/frozen-2-release-1203017475/|title=‘Frozen 2’ Release Date Moves Up a Week|last=Rubin|first=Rebecca|last2=Rubin|first2=Rebecca|date=1. 11. 2018|website=Variety|language=en|access-date=29. 9. 2020}}</ref> == Radnja == U dalekom kraljevstvu Arendellu žive dvije sestre, Elsa i Anna. Elsa i Anna su kćerke kralja Agnarra i kraljice Idune od Arendella. Elsa, starija kćerka, rođena je s magičnim moćima. Može kontrolirati led, stvarati pahuljice i snijeg, i mnogo više. Jedne noći su se Anna i Elsa igrale u dvorcu, ali se Anna previše zabavljala dok je skakala po snježnim stubovima koje je Elsa pravila. Kad je Elsa pokušala napraviti još jedan stub, pogodila je Annu u glavu sa štapom leda. Roditelji su Annu odveli do trolova koje vodi Dida Trol, trol koji može izliječiti Anninu ozlijedu. Dida preporuči da Elsa sakrije njene moći od Anne, jer ih se Anna neće sjetiti kad se probudi. Elsini roditelji zatvore kapije dvorca i ne dopuste Elsi i Anni da vide ostatak svijeta, te zaključaju Elsu u svojoj sobi gdje joj magija postaje jača. Jednog dana Agnarr i Iduna odu na put brodom, ali brod potone u oluji. Tri godine kasnije stigne Elsina krunidba. Elsa nije uzbuđena jer misli da će ljudi saznati da ima čarobne moći, ali je Anna spremna upoznati nove ljude i zabaviti se nakon što je bila zaključana mnogo godina. Izvan dvorca upozna šarmantnog muškarca [[Hans (Disney)|Hansa]] u kojeg se zaljubi. Anna se brzo vrati u dvorac gdje je Elsa proglašena službenom kraljicom Arendella. Nakon krunidbe stigne velika proslava gdje Anna i Elsa popričaju. Iako su bile odvojene godinama, još uvijek se vole. Na proslavi Anna ugleda Hansa, i sklope vezu. Anna se želi udati za Hansa i dopustiti mu da se useli u dvorac. Kada pitaju za Elsin blagoslov, Elsa se prepadne i zapovijedi slugama da potjeraju sviju i zatvore kapiju. Dok se Anna i Elsa svađaju, Anna slučajno skine Elsine rukavice i otkrije njene moći. Anna je iznenađena jer je zaboravila na njene moći. Elsa pobjegne iz Arendella na sjevernu goru i Anna ju prati. Anna se nađe u Malom dućančiću lutajućeg Oakena i sauni, gdje upozna [[Kristoff (Disney)|Kristoffa]] i njegovog soba Svena. Kristoff zna gdje bi Elsa mogla biti, ali dok priča s Annom biva izbačen iz dućana kad uvrijedi vlasnika. Anna kupi opremu i mrkve koje trebaju Kristoffu i Svenu, i natjera ih da joj pomognu pronaći sestru. Na putu do gore pronađu živog snješka [[Olaf (Disney)|Olafa]]. Olafa je napravila Elsa tokom pjesme "Sad je kraj", i također bi pravila neživog snješka za Annu kad je bila mala. Anna se sjeti Olafa kada kaže da "voli tople zagrljaje". Olaf upozna grupu i s njima ode do sjeverne gore. Anna pronađe veliki dvorac od leda. Sama uđe u dvorac i pokuša popričati s Elsom. Kada Elsa ne pristane na Anninu ponudu povratka u Arendelle, Anna objasni da je Elsa stvorila vječnu zimu i mora ju pretvoriti u ljeto. Elsa kaže da ne zna kako se riješiti zime, i zbog stresa napravi oluju u dvorcu. Olujom slučajno pogodi Annu u srce. Nakon oluje potjera Annu s ogromnim čudovištem od snijega. Kristoff, Sven, Anna i Olaf pobjegnu i Kristoff Annu odvede trolovima, koji su ga usvojili kad je bio mal. Dida Trol objasni da se udarac leda u srce samo može izliječiti činom prave ljubavi. Dok su Kristoff i Anna na putu, Hans posjeti Elsin ledeni dvorac i onesvjesti je uz vojsku vojvode od Smislograda. Vojska Elsu zarobi u ćeliji. Kristoff vrati Annu u Arendelle gdje ona pokuša poljubiti Hansa. Dok su Hans i Anna u privatnoj sobi, Hans otkrije da pokušava ubiti Annu i Elsu i zavladati kraljevstvom. Hans ostavi Annu u hladnoj sobi i pokuša ubiti zarobljenu Elsu, ali sazna da je Elsa pobjegla iz ćelije. Olaf pronađe Anninu sobu i odvede je vani da pronađe Kristoffa nakon što primijeti da je on njena prava ljubav. Vani je velika oluja u kojoj se Elsa izgubila. Hans pronađe Elsu i kaže joj da je Anna već mrtva. Elsa počne plakati, i dok ne gleda, Hans je pokuša ubiti mačem. Kristoff i Sven ugledaju Annu koja je izgubila Olafa. Anna vidi kako Hans pokušava ubosti Elsu, i stane pred njega da ga zaustavi. Prije nego što je dotakne mač, Anna se smrzne. Hans se onesvijesti zbog udarnog vala, i Elsa vidi Annino smrznuto tijelo pred njom. Elsa joj zagrli tijelo i počne plakati. Elsin zagrljaj je čin prave ljubavi koji odmrzne Annu. Elsa ljubavi pretvori zimu u ljeto. Na kraju filma je Hans uhapšen, Anna poljubi Kristoffa, te kupi njemu i Svenu nove sanke, Elsa napravi Olafu oblak iz kojeg pada snijeg tako da se ne rastopi, i kapija je ponovo otvorena. U sceni nakon odjavne špice, snježno čudovište, koje je Olaf nazvao Marshmallow, pronađe Elsinu krunu u ledenom dvorcu. Marshmallow stavi krunu na glavu i nasmije se.[[Datoteka:Kristen Bell Frozen premiere 2013 (cropped).jpg|mini|Kristen Bell, glas Anne,<ref name=":23" /> na premijeri]] == Glasovi == {| class="wikitable" !Ime lika ! colspan="2" |Glas |- | rowspan="3" |Anna !Pet godina |Livvy Stubenrauch (dijalog)<ref name=":0">{{Cite web|url=http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|title=Wayback Machine|date=1. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=30. 9. 2020|archive-date=1. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401054119/http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref><br>Katie Lopez (vokal)<ref name=":24">https://www.youtube.com/watch?v=mzZ77n4Ab5E</ref> |- !Devet godina |Agatha Lee Monn<ref name=":0"/> |- !Osamnaest godina |Kristen Bell<ref name=":0"/> |- | rowspan="3" |Elsa !Osam godina |Eva Bella<ref name=":0" /> |- !Dvanaest godina |Spencer Lacey Ganus<ref name=":0"/> |- !Dvadeset i jedna godina |Idina Menzel<ref name=":27">{{Cite web|url=http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|title=Wayback Machine|date=1. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=30. 9. 2020|archive-date=1. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401054119/http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | rowspan="2" |Kristoff !Osam godina |Tyree Brown<ref>{{Cite web|url=http://www.nbc.com/parenthood/about/bio/tyree-brown|title=Tyree Brown {{!}} About {{!}} Parenthood {{!}} NBC|date=27. 8. 2015|website=web.archive.org|access-date=30. 9. 2020|archive-date=27. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150827005230/http://www.nbc.com/parenthood/about/bio/tyree-brown|url-status=bot: unknown}}</ref> |- !Odrasli |Jonathan Groff<ref name=":31">{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/life/movies/2013/06/17/frozen-disney/2389171/|title='Frozen' defrosts Kristen Bell's Disney dreams|last=Alexander|first=Bryan|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=30. 9. 2020}}</ref><ref name=":29">{{Cite web|url=https://www.comingsoon.net/movies/news/98237-jonathan-groff-joins-disneys-frozen-voice-cast|title=Jonathan Groff Joins Disney's Frozen Voice Cast|date=19. 12. 2012|website=ComingSoon.net|language=en-US|access-date=30. 9. 2020}}</ref> |- | colspan="2" |Olaf |Josh Gad<ref name=":30">{{Cite web|url=http://www.broadway.com/buzz/170190/santino-fontana-and-josh-gad-join-disneys-frozen-starring-jonathan-groff-idina-menzel/|title=Santino Fontana and Josh Gad Join Disney’s Frozen, Starring Jonathan Groff & Idina Menzel {{!}} Broadway Buzz {{!}} Broadway.com|date=22. 6. 2013|website=web.archive.org|access-date=30. 9. 2020|archive-date=22. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130622015629/http://www.broadway.com/buzz/170190/santino-fontana-and-josh-gad-join-disneys-frozen-starring-jonathan-groff-idina-menzel/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- | colspan="2" |Hans |Santino Fontana<ref name=":31"/> |- | colspan="2" |Vojvoda od Smislograda |[[Alan Tudyk]]<ref name=":30"/> |} == Pjesme == {{Glavni|Frozen (muzika za film)}} {| class="wikitable" ! rowspan="3" |Originalni naziv ! rowspan="3" |Prijevod{{Efn|Koriste se naslovi iz sinhronizacije na srpski jezik.}}<ref name=":212">{{Cite web|url=https://www.basicsofficial.com/zaledjeno-kraljevstvo|title=Mjuzikl ZALEĐENO KRALJEVSTVO - Official page|website=Basics škola|language=sr|access-date=7. 2. 2021|archive-date=19. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119122317/https://www.basicsofficial.com/zaledjeno-kraljevstvo|url-status=dead}}</ref> ! colspan="3" |Izvođači |- ! !Original !Prijevod<ref name=":212"/> |- !Lik(ovi) ! colspan="2" |Pjevač(i) |- |"Frozen Heart" |"[[Moćni led]]" |Prodavači leda | colspan="2" |Postava |- |"Do You Want to Build a Snowman?" |"[[Da li bi da praviš snješka?]]" |Anna |Katie Lopez (prva strofa)<ref name=":24" /><br>Agatha Lee Monn (druga strofa)<ref name=":25">{{Cite web|url=http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|title=Wayback Machine|date=1. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=30. 9. 2020|archive-date=1. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401054119/http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref><br>Kristen Bell (zadnja strofa)<ref name=":23" /> |Aleksandra Gajić<br>Asja Mekić<br>Hana Guska |- |"For the First Time in Forever" |"[[Po prvi put u svom životu]]" |Anna<br>Elsa |Kristen Bell<ref name=":23">{{Cite web|url=http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|title=Wayback Machine|date=1. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=30. 9. 2020|archive-date=1. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401054119/http://waltdisneystudiosawards.com/downloads/frozen-screenplay.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref><br>Idina Menzel<ref name=":27" /> |Hana Guska<br>Ana Jovančić |- |"Love Is an Open Door" |"[[Ljubav je meni spas]]" |Anna<br>Hans |Kristen Bell<ref name=":23" /><br>Santino Fontana<ref name=":31" /> |Hana Guska<br>Aleksandra Cinco |- |"Let It Go" |"Sad je kraj" |Elsa |Idina Menzel<ref name=":27" /> |Ana Jovančić |- |"Reindeer(s) Are Better Than People" |"[[Irvas je bolji od ljudi]]" |Kristoff |Jonathan Groff<ref name=":31"/><ref name=":29" /> |Haris Begović |- |"In Summer" |"[[Na ljeto]]" |Olaf |Josh Gad<ref name=":30" /> |Una Bjelica |- |"For the First Time in Forever" (reprise) |"Po prvi put u svom životu" (repriza) |Anna<br>Elsa |Kristen Bell<ref name=":23" /><br>Idina Menzel<ref name=":27" /> |Hana Guska<br>Ana Jovančić |- |"Fixer Upper" |"[[Nedopečen]]" |Trolovi | colspan="2" |Postava |} == Razvoj == === Počeci === Disney je eksperimentirao s idejom igranog-animiranog biografskog filma o piscu Hansu Christianu Andersenu u 1937. prije decembarske premijere ''[[Snjeguljica i sedam patuljaka (1937)|Snjeguljice i sedam patuljaka]]'', prvog ikad dugometražnog crtanog filma.<ref name=":2">{{Cite book|last=Solomon|first=Charles|url=https://books.google.com/books?id=otmqBwAAQBAJ&pg=PA10|title=The Art of Frozen|date=7. 4. 2015|publisher=Chronicle Books|isbn=978-1-4521-4524-2|language=en}}</ref> [[Walt Disney]] je u martu 1940. preporučio da se igrani segmenti filma snimaju u studiju producenta [[Samuel Goldwyn|Samuela Goldwyna]], i da se animirani dijelovi naprave u Disneyjevom studiju. Animirani segmenti bi se bazirali na nekim od Andersenovih najpoznatijih bajki poput "[[Mala sirena|Male sirene]]", "[[Djevojčica sa šibicama|Djevojčice sa šibicama]]", "[[Olovni vojnik|Olovnog vojnika]]", "Snježne kraljice" (koja je inspirirala ''Snježno kraljevstvo''), "[[Palčica|Palčice]]", "[[Ružno pače|Ružnog pačeta]]", "[[Crvene cipelice|Crvenih cipelica]]" i "[[Carevo novo ruho|Carevog novog ruha]]". Studiju je bilo teško adaptirati "Snježnu kraljicu" modernoj publici. Čak je i u 1930-ima i 1940-ima bilo očito da su Andersenove priče imale sjajnog filmskog potencijala, ali je lik Snježne kraljice bio previše problematičan. Nakon što su se Sjedinjene Američke Države pridružile [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], studio Disney morao se fokusirati na pravljenje animirane [[Propaganda|propagande]]. Kolaboracija Disney i Goldwyna zaustavljena ja 1942. Goldywn je sam napravio [[Hans Christian Andersen (1952)|igrani film]] u 1952. Sve bajke bile su prepričane putem pjesme i [[balet]]a, bez animacije. Film je nominiran za šest Oscara. Disney je morao otkazati produkciju svih filmova o Andersenu.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://jimhillmedia.com/editor_in_chief1/b/jim_hill/archive/2013/10/18/countdown-to-disney-quot-frozen-quot-how-one-simple-suggestion-broke-the-ice-on-the-quot-snow-queen-quot-s-decades-long-story-problems.aspx|title=Countdown to Disney "Frozen" : How one simple suggestion broke the ice on the "Snow Queen" 's decades-long story problems|date=22. 10. 2013|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=22. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022125512/http://jimhillmedia.com/editor_in_chief1/b/jim_hill/archive/2013/10/18/countdown-to-disney-quot-frozen-quot-how-one-simple-suggestion-broke-the-ice-on-the-quot-snow-queen-quot-s-decades-long-story-problems.aspx|url-status=bot: unknown}}</ref> Za neke bajke, poput "Male sirene" i "Carevog novog ruha", Disney bi kasnije napravio animirane adaptacije, uključujući istoimenu adaptaciju "[[Mala sirena (1989)|Male sirene]]" i adaptaciju "Carevog novog ruha" zvanu ''[[Careva nova ćud]]'', ali su oba filma izašla mnogo godina nakon planiranog filma o Andersenu (''Mala sirena'' izašla je 1989, a ''Careva nova ćud'' 2000). === Kasniji pokušaji === U 1990-ima,<ref>{{Cite web|url=https://www.denofgeek.com/movies/chris-buck-and-jennifer-lee-interview-on-making-frozen/|title=Chris Buck and Jennifer Lee interview: on making Frozen|date=5. 12. 2013|website=Den of Geek|language=en-US|access-date=10. 1. 2021}}</ref> Walt Disney Animation Studios počeo je razvijati noviju adaptaciju "Snježne kraljice" nakon velikog uspjeha njihovih novijih flmova tokom renesanse (1989–1999), ali je rad na projektu bio prekinut 2002. kada je [[Glen Keane]] napustio projekt da radi na ''[[Vrlo zapetljana priča|Vrlo zapetljanoj priči]]'' (2010).<ref name=":4">{{Cite web|url=http://www.slashfilm.com/disneys-frozen-the-snow-queen-cg-handdrawn/|title=Disney’s ‘Frozen,’ Formerly ‘The Snow Queen,’ Will Be CG Rather Than …|date=5. 1. 2013|website=archive.vn|access-date=10. 1. 2021|archive-date=5. 1. 2013|archive-url=https://archive.today/20130105043849/http://www.slashfilm.com/disneys-frozen-the-snow-queen-cg-handdrawn/|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Harvey Fierstein]] prenio je svoju ideju za adaptaciju Disneyju, ali je njegova ideja odbačena.<ref name=":3" /> [[Paul i Gaëtan Brizzi]], Dick Zondag i Dave Goetz također su pokušali napraviti svoju verziju filma, ali nisu uspjeli.<ref name=":3" /> Nakon mnogo neuspješnih pokušaja u 2000-tima, Disney je ponovo napustio rad na adaptaciji.<ref name=":2" /> Tokom jednog od ovih pokušaja [[Michael Eisner]], tadašnji glavni izvršni direktor za [[The Walt Disney Company]], podržavao je ideju za film o "Snježnoj kraljici", i htio ga je napraviti s [[John Lasseter|Johnom Lasseterom]], [[Pixar]]ovim režiserom koji je osvojio Oscar, nakon Disneyjevog očekivanog obnavljanja ugovora s Pixarom.<ref>{{Cite book|last=Stewart|first=James B.|url=http://archive.org/details/disneywar00jame_0|title=Disney war|date=2005|publisher=New York : Simon & Schuster|others=Internet Archive|isbn=978-0-684-80993-9}}</ref> Međutim, taj se ugovor nije obnovio u januaru 2004.<ref>{{Cite book|last=Isaacson, Walter,|url=https://www.worldcat.org/oclc/713189055|title=Steve Jobs|isbn=978-1-4516-4853-9|edition=First Simon & Schuster hardcover edition|location=New York|oclc=713189055}}</ref> Umjesto ugovora Eisnerov nasljednik, [[Bob Iger]], dogovorio se s Pixarom i Disneyjem o kupnji Pixara za 7,4 milijarde dolara. John Lasseter potom je unaprijeđen na glavnog kreativnog direktora Disneyja i Pixara.<ref>{{Cite book|last=Catmull|first=Edwin E.|url=http://archive.org/details/creativityincove0000catm|title=Creativity, Inc : overcoming the unseen forces that stand in the way of true inspiration|date=2014|publisher=New York : Random House|others=Oliver Wendell Holmes Library Phillips Academy|isbn=978-0-8129-9301-1}}</ref><ref>{{Cite book|last=Price, David A. (David Andrew), 1961-|url=https://www.worldcat.org/oclc/259266031|title=The Pixar touch : the making of a company|date=2009|publisher=Vintage Books|isbn=978-0-307-27829-6|edition=1st Vintage books ed|location=New York|oclc=259266031}}</ref> Sljedeći pokušaj bio je 2008. kada je Lasseter uvjerio Chrisa Bucka (surežisera ''[[Tarzan (1999)|Tarzana]]'', koji je izašao nekoliko godine prije u 1999) da se vrati Disneyju nakon što je bio zaposlen u [[Sony Pictures Animation]]u (gdje je također bio surežiser na filmu ''[[Divlji valovi]],'' koji je bio nominiran za Oscar 2007. godine); tog je septembra Buck dao mnoge ideje Lasseteru, i jedna od ideja je bila adaptacija "Snježne kraljice".<ref name=":2" /> Buck je rekao da inspiracija za film zapravo nije bila bajka Andersena, već je htio "napraviti nešto drugo s definicijom ljubavi". "Disney je već napravio svar s "ljubljenjem princa", pa sam mislio napraviti nešto novo", objasnio je.<ref>{{Cite web|url=https://uk.movies.yahoo.com/chris-buck-reveals-true-inspiration-behind-disneys-frozen-135800980.html|title=Chris Buck reveals true inspiration behind Disney's Frozen (exclusive) - Yahoo Movies UK|date=15. 7. 2014|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=15. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140715042428/https://uk.movies.yahoo.com/chris-buck-reveals-true-inspiration-behind-disneys-frozen-135800980.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Lasseteru se zapravo svidjela ideja adaptacije, i mislio ju je napraviti još kad je radio s Disneyjem na ''[[Priča o igračkama|Priči o igračkama]]'' 1990-ima. Kada je vidio neke produkcijske skice Disneyjevih prijašnjih pokušaja, rekao je da se "oduševio".<ref name=":2" /> Naslov u ranijim fazama razvoja bio je ''Anna and the Snow Queen'' ({{Jez-bs|''Anna i Snježna kraljica''}}), i trebao je biti tradicionalno animiran.<ref>{{Cite web|url=http://collider.com/josh-gad-frozen-triplets-sam-kinison-interview|title=Josh Gad Talks FROZEN, the Songs, the Status of TRIPLETS, Playing Sam Kinison, and More {{!}} Collider|date=29. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=29. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131129100349/http://collider.com/josh-gad-frozen-triplets-sam-kinison-interview|url-status=bot: unknown}}</ref> Josh Gad, glas Olafa, rekao je da se pridružio filmskoj ekipi u ranijim fazama kada je film bio sličniji Andersenovoj bajci, i Elsi je glas trebala davati [[Megan Mullally]].<ref>{{Cite web|url=http://entertainment.ca.msn.com/movies/features/interview-frozens-josh-gad|title=Interview: Frozen's Josh Gad - Entertainment - MSN CA|date=7. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=7. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140107084552/http://entertainment.ca.msn.com/movies/features/interview-frozens-josh-gad|url-status=dead}}</ref> Disney je ponovo shvatio da će biti teško pretvoriti lik Snježne kraljice u nešto moderno i film je pao u [[razvojni pakao]] 2010.<ref>{{Cite web|url=http://articles.latimes.com/2010/mar/09/business/la-fi-ct-disney9-2010mar09|title=Disney restyles 'Rapunzel' to appeal to boys - Los Angeles Times|date=10. 4. 2010|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=10. 4. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100410151318/http://articles.latimes.com/2010/mar/09/business/la-fi-ct-disney9-2010mar09|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=28191|title=Exclusive: The Lion King To Go 3D! {{!}} Movie News {{!}} Empire|date=21. 10. 2013|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=21. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131021034315/http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=28191|url-status=bot: unknown}}</ref> === Revitalizacija === Nakon uspjeha ''Vrlo zapetljane priče'' 22. decembra 2011, Disney je najavio novi film s naslovom ''Frozen'' i datumom premijere (27. novembra 2013).<ref>{{Cite web|url=http://www.slashfilm.com/walt-disney-animation-the-snow-queen-life-retitled-frozen-hand-drawn/|title=Walt Disney Animation Gives ‘The Snow Queen’ New Life, Retitled ‘Froz…|date=16. 12. 2012|website=archive.vn|access-date=10. 1. 2021|archive-date=16. 12. 2012|archive-url=https://archive.today/20121216121418/http://www.slashfilm.com/walt-disney-animation-the-snow-queen-life-retitled-frozen-hand-drawn/|url-status=bot: unknown}}</ref> Jedan mjesec kasnije potvrđeno je da će film biti animiran u [[Stereoskopija|stereoskopskom]] 3D-u, umjesto prvobitnog 2D-a jer su u scenariju bili događaji koje bi bilo veoma teško tradicionalno animirati.<ref name=":4" /> Kristen Anderson-Lopez i Robert Lopez pridružili su se projektu i počeli pisati pjesme u januaru 2012.<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=ftddAzabQMM|title=Exploring the Songs of "Frozen" with Kristen Anderson-Lopez '94 - YouTube|date=5. 11. 2015|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=5. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151105001810/https://www.youtube.com/watch?v=ftddAzabQMM|url-status=bot: unknown}}</ref> Nekoliko mjeseci kasnije, tačnije 5. marta 2012, najavljeno je da će Chris Buck biti režiser, a da će producenti biti John Lasseter i Peter Del Vecho.<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/kristen-bell-some-girls-frozen-disney-neil-labute-296847|title=Kristen Bell Set to Star in Stage Adaptation 'Some Girls', Animated Feature 'Frozen' (Exclusive) - The Hollywood Reporter|date=7. 3. 2012|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=7. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120307172918/http://www.hollywoodreporter.com/news/kristen-bell-some-girls-frozen-disney-neil-labute-296847|url-status=bot: unknown}}</ref> Nakon ponovnog početka razvoja, pojavio se problem za Bucka i Del Vecha, i problem je bio lik Snježne kraljice, koja je u početku bila negativka.<ref name=":3" /> Studio ima tradiciju prikazivanja animiranih filmova u razvoju svakih dvanaest sedmica, a zatim održava duge "sesije bilješki" u kojima njegovi režiseri i scenaristi različitih projekata daju opsežne "bilješke" o međusobnom radu.<ref name=":7">{{Cite web|url=http://www.awn.com/animationworld/directors-chris-buck-and-jennifer-lee-talk-frozen|title=Directors Chris Buck and Jennifer Lee Talk 'Frozen' {{!}} Animation World Network|date=27. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=27. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140327055459/http://www.awn.com/animationworld/directors-chris-buck-and-jennifer-lee-talk-frozen|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":11">{{Cite web|url=http://articles.latimes.com/2014/mar/01/entertainment/la-et-mn-oscar-frozen-jennifer-lee|title=Oscars 2014: 'Frozen's' Jennifer Lee on being a female director - Los Angeles Times|date=7. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=7. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407120611/http://articles.latimes.com/2014/mar/01/entertainment/la-et-mn-oscar-frozen-jennifer-lee|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.kidzworld.com/article/28843-michael-peter-chris-and-jennifer-talk-frozen-and-its-success|title=Michael, Peter, Chris and Jennifer Talk Frozen and It's Success|date=27. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=10. 1. 2021|archive-date=27. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140327102920/http://www.kidzworld.com/article/28843-michael-peter-chris-and-jennifer-talk-frozen-and-its-success|url-status=bot: unknown}}</ref> Buck i Del Vecho predstavili su svoje skice Lasseteru, a cijeli produkcijski tim prekinuo je konferenciju da čuje njegova razmišljanja o projektu.<ref name=":3" /> [[Umjetnički direktor]] Michael Giaimo kasnije je Lassetera proglasio "izmjenjivačem igre" filma: "Sjećam se da je John rekao da je najnovija verzija priče o "Snježnoj kraljici" koju su Chris Buck i njegov tim smislili bila zabavna, vrlo vedrog srca. Ali likovi nisu odjeknuli. Nisu višestrani. Zbog toga je John smatrao da se publika neće moći povezati s njima."<ref name=":3" /> Zatim se produkcijski tim obratio problemima filma, izradivši nekoliko varijacija priče o "Snježnoj kraljici" sve dok se likovi i priča nisu osjetili relevantnima. U toj je fazi prvi veliki proboj bila odluka da se glavna junakinja filma Anna (koja se temeljila na liku Gerde iz "Snježne kraljice") preradi kao mlađa sestra Else, čime je djelotvorno uspostavljena porodična dinamika između likova.<ref name=":3" /><ref name=":9">{{Cite web|url=http://www.pasadenastarnews.com/arts-and-entertainment/20131119/unfreezing-frozen-the-making-of-the-newest-fairy-tale-in-3d-by-disney|title=Unfreezing ‘Frozen:’ The making of the newest fairy tale in 3D by Disney|date=3. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 1. 2021|archive-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203031058/http://www.pasadenastarnews.com/arts-and-entertainment/20131119/unfreezing-frozen-the-making-of-the-newest-fairy-tale-in-3d-by-disney|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite journal|date=2009|title=Disney twenty-three.|url=https://www.worldcat.org/title/disney-twenty-three/oclc/698366817|journal=Disney twenty-three.|language=en|issn=2162-5492}}</ref> To je bilo neobično zbog toga što se odnosi između sestara rijetko koriste kao glavni element radnje u američkim animiranim filmovima, s izuzetnom iznimkom Disneyjevog filma ''[[Lilo i Stitch]]''.<ref name=":2" /> Kako bi u potpunosti istražili jedinstvenu dinamiku takvih veza, Disney Animation sazvao je "Sestrinjski samit", na kojem su žene iz studija koje su odrasle sa sestrama zamoljene da razgovaraju o svojim vezama sa svojim sestrama.<ref name=":2" /> === Pisanje scenarija === [[Datoteka:Jennifer Lee.JPG|lijevo|mini|Jennifer Lee, scenaristica filma]] U martu 2012. Jenifer Lee, jedna od scenarista filma ''[[Krš i lom]]'', pridružila se produkcijskoj ekipi.<ref name=":10">{{Cite web|url=http://www.fastcompany.com/3027019/most-creative-people/how-frozen-director-jennifer-lee-reinvented-the-story-of-the-snow-queen|title=How "Frozen" Director Jennifer Lee Reinvented The Story Of The Snow Queen {{!}} Fast Company {{!}} Business + Innovation|date=14. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=13. 1. 2021|archive-date=14. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140314091751/http://www.fastcompany.com/3027019/most-creative-people/how-frozen-director-jennifer-lee-reinvented-the-story-of-the-snow-queen|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.laweekly.com/publicspectacle/2013/05/15/jennifer-lee-disneys-new-animation-queen|title=Jennifer Lee: Disney's New Animation Queen {{!}} Public Spectacle {{!}} Los Angeles {{!}} Los Angeles News and Events {{!}} LA Weekly|date=6. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=13. 1. 2021|archive-date=6. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140306052212/http://www.laweekly.com/publicspectacle/2013/05/15/jennifer-lee-disneys-new-animation-queen|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|url=http://johnaugust.com/2014/scriptnotes-ep-128-frozen-with-jennifer-lee-transcript|title=Transcript of Scriptnotes, Ep. 128 {{!}} A ton of useful information about screenwriting from screenwriter John August|date=26. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=13. 1. 2021|archive-date=26. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140326042740/http://johnaugust.com/2014/scriptnotes-ep-128-frozen-with-jennifer-lee-transcript|url-status=bot: unknown}}</ref> Prije nego što se pridružila, prijašnji scenaristi i tekstopisci su "implodirali",<ref name=":5" /> što je dopustilo tekstopiscima da "dodaju dosta svog DNK-a "novom scenariju.<ref name=":5" /> Produkcijski tim je "u suštini ponovo započeo i … imao 17 mjeseci," zbog čega je "raspored bio intenzivan" i implicirao da "su jako brzo morali donijeti puno odluka".<ref name=":6" /> Dok su razvijali priču Jennifer Lee i Chris Buck crpili su utjecaj iz nekoliko izvora. Rekli da je najviše utjecaja imala država Norveška. Kad je umjetnički tim posjetio državu, inspirirala ih je kultura i okoliš. Uz to su spomenuli nekoliko filmova koji su imali utjecaj, uključujući filmove [[Hayao Miyazaki|Miyazakija]] i filmove [[David Lean|Davida Leana]] (najznačajnije ''[[Lawrence od Arabije (film)|Lawrence od Arabije]]'' i ''[[Doktor Živago (film)|Doktor Živago]]''), i rekli su da ih je inspirirala smisao "epske avanture i taj veliki opseg i razmjeri, a zatim i intimnost smiješnih neobičnih likova."<ref>{{Cite web|url=https://metro.co.uk/2013/12/08/frozen-creators-its-disney-but-a-little-different-4221547/|title=Frozen creators: It's Disney - but a little different|date=8. 12. 2013|website=Metro|language=en|access-date=14. 1. 2021}}</ref> Jennifer Lee rekla je da su neki koncepti odmah bili utemeljeni, kao pjesma "Frozen Heart" (u prijevodu "Moćni led"): "To je bio koncept uz frazu … čin prave ljubavi rastopiti će smrznuto srce."<ref name=":6" /> Također su već odlučili da će čin prave ljubavi biti [[Ljudsko vezanje|emocionalne veze]], a ne [[Romansa (ljubav)|romantične]], tako da bi "Anna spasila Elsu. Nismo znali ni kako ni zašto."<ref name=":6" /> Lee je rekla da joj je [[Edwin Catmull]], predsjednik Disney Animationa, rekao da treba "osvojiti kraj. Ako ga osvojiš, bit će sjajan. Ako ne, bit će grozan."<ref name=":7" /> Završena verzija bila je veoma drugačija od originalne. U originalu je Elsa bila zla od početka, i otela je Annu s njenog vjenčanja da joj smrzne srce i napadne grad s vojskom snježaka.<ref name=":5" /> "Cijeli zadnji dio filma pratio je Annu dok pokušava poljubiti Hansa, i Elsa bi ju zaustavljala."<ref name=":6" /> Buck je otkrio da je u originalnoj radnji Anna trebala biti saosjećajna i fokusirala se na njenom životu kao "zamjena" umjesto "nasljednica".<ref>{{Cite web|url=http://www.denofgeek.com/movies/frozen/28567/a-spoiler-y-nerdy-interview-about-disneys-frozen|title=A spoiler-y, slightly nerdy interview about Disney's Frozen {{!}} Den of Geek|date=30. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=17. 1. 2021|archive-date=30. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140330034319/http://www.denofgeek.com/movies/frozen/28567/a-spoiler-y-nerdy-interview-about-disneys-frozen|url-status=bot: unknown}}</ref> Revitalizirana radnja više bi se fokusirala na muziku i komediju s manje akcije i avanture."<ref name=":10" /> Pisanje pjesme "Let It Go" bio je velik prodor. Lopez i Anderson-Lopez morali su ponovo zamisliti Elsu kao više kompleksan, ranjiv i saosjećajan lik.<ref name=":9" /> ''[[The Daily Telegraph]]'' rekao je da su tekstopisci vidjeli Elsu kao "uplašenu djevojku koja ne zna kontrolirati i prihvatiti svoj dar", i manje kao zlikovkinju.<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/10668942/Frozen-inside-Disneys-billion-dollar-social-media-hit.html|title=Frozen: inside Disney's billion-dollar social media hit - Telegraph|date=1. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=17. 1. 2021|archive-date=1. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140401002351/http://www.telegraph.co.uk/culture/film/10668942/Frozen-inside-Disneys-billion-dollar-social-media-hit.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Del Vecho rekao je da su zbog pjesme "Let It Go" shvatili Elsin lik i ponovo napisali prvi dio filma, samo su promijenili Elsu u junakinju.<ref name=":8" /> Još jedan prodor bio je razvoj [[Zaokret zapleta|zapletnog zaokreta]] gdje princ Hans, ko nije ni bio u ranijim nacrtima, otkriva da je zlikovac.<ref name=":8" /> Del Vecho rekao je: "Ako smo htjeli da kraj bude iznenađujući, morali smo uvjeriti publiku da je Hans odgovor … ali ispada da nije odgovor, već da je Kristoff odgovor … Ako publika misli da zna odgovor, možeš ih iznenaditi i pretvoriti odgovor u nešto drugo."<ref name=":8" /> Lee je rekla da je Hans bio napisan da bude "[[Psihopatija|psihotičan]]" i "lud".<ref name=":6" /> U ranijim je nacrtima Anna trebala flertovati s Kristoffom, ali su mislili da bi ovo zbunilo publiku jer su Anna i Hans već bili zaručeni.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2014/11/10/business/media/alan-horn-rights-the-ship-at-disney-and-fortune-follows.html|title=Disney Film Boss Ousted by Warner Finds Vindication in Success - NYTimes.com|date=10. 11. 2014|website=web.archive.org|access-date=17. 1. 2021|archive-date=10. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141110062721/http://www.nytimes.com/2014/11/10/business/media/alan-horn-rights-the-ship-at-disney-and-fortune-follows.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Lee je morala raditi na Anninoj ličnosti. Njene kolege smatrale su da bi Anna trebala biti više povučena i suovisna.<ref name=":10" /> Lee se nije složila s njihovim mišljenjem, jer je htjela da ovaj film bude "Annino putovanje, ništa više, ništa manje."<ref name=":6" /> Lee je odlučila film pretvoriti u jednostavniju priču o odrastanju, u kojoj Anna "započne kao povučena djevojka, i na kraju nauči više o ljubavi, toliko da nauči o najjačoj mogućoj ljubavi: žrtvovanju."<ref name=":10" /> Lee je također morala izbaciti neke scene koje su joj se jako sviđale, kao scena s Annom i Elsom kao tinejdžerice, jer je morala sačuvati njihovu razdvojenost.<ref name=":10" /> Za Annin i Elsin odnos inspiracija je bila Leein odnos s vlastitom sestrom.<ref name=":6" /><ref name=":15">{{Cite web|url=http://www.newportri.com/newportdailynews/news/page_one/is-it-her-time-to-shine/article_a39a9415-c79a-54ac-bcf8-798ad87e0f9f.html|title=Is it her time to shine? - NewportRI.com l News and information for Newport, Rhode Island: Page One|date=31. 7. 2015|website=web.archive.org|access-date=20. 1. 2021|archive-date=31. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150731010758/http://www.newportri.com/newportdailynews/news/page_one/is-it-her-time-to-shine/article_a39a9415-c79a-54ac-bcf8-798ad87e0f9f.html|url-status=bot: unknown}}</ref> U intervjuu s [[Los Angeles Times|''Los Angeles Timesom'']] Lee je svoju sestru zvala "svojom Elsom", i s njom je hodala niz crveni tepih na [[86. dodjela "Oscara"|86. dodjeli "Oscara"]].<ref name=":11" /> Lee je objasnila da je "jako važan dio mog života bio gubitak moje sestre, i ponovno otkrivanje jedne druge kad smo odrastle."<ref name=":6" /> Tim je također pretvorio Olafa, originalno Elsinog iritantnog pratioca, u Anninog komičnog pratioca.<ref name=":6" /> Leeino mišljenje o originalnoj verziji Olafa bilo je "ubijte tog j-nog snješka", i smatrala je Olafa "najtežim likom s kojim smo se trebali nositi."<ref name=":6" /> Još jedan problem bio je: ''kako'' bi Anna spasila Elsu. Ovaj problem riješio je umjetnik priče John Ripa. Njegova je ideja dobila ovaciju, i Lasseter je rekao da "nikad nije vidio išta slično tome."<ref name=":2" /> Još neke ideje koje je produkcijski tim napustio su trol s [[Brooklyn|bruklinskim]] [[Njujorški engleski|naglaskom]], i [[regent]] kojem je glas mogao dati [[Louis C.K.]]<ref name=":6" /> Ideje su na kraju izbačene jer "nisu mogli strpati toliko stvari u film od 90 minuta."<ref name=":6" /> Del Vecho objasnio je da je "postalo sve više komplicirano kad smo dodali više stvari".<ref name=":16">{{Cite web|url=http://www.craveonline.com/film/interviews/662095-the-real-ice-hotel-that-inspired-disneys-frozen|title=The Real-Life Ice Hotel That Inspired Disney's 'Frozen' - CraveOnline|date=7. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=20. 1. 2021|archive-date=7. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407101857/http://www.craveonline.com/film/interviews/662095-the-real-ice-hotel-that-inspired-disneys-frozen|url-status=bot: unknown}}</ref> Lee je imala veliku ulogu u projektu,<ref name=":12">{{Cite web|url=http://www.bleedingcool.com/2013/09/25/inside-the-research-design-and-animation-of-walt-disneys-frozen-with-producer-peter-del-vecho/|title=Inside The Research, Design And Animation Of Walt Disney's Frozen With Producer Peter Del Vecho - Bleeding Cool Comic Book, Movies and TV News and Rumors|date=13. 10. 2013|website=web.archive.org|access-date=20. 1. 2021|archive-date=13. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131013234112/http://www.bleedingcool.com/2013/09/25/inside-the-research-design-and-animation-of-walt-disneys-frozen-with-producer-peter-del-vecho/|url-status=bot: unknown}}</ref> i zato su ju Lasseter i Catmull proglasili surežiserom u augustu 2012,<ref name=":7" /><ref>{{Cite web|url=http://www.denofgeek.com/movies/frozen/28495/chris-buck-and-jennifer-lee-interview-on-making-frozen|title=Chris Buck and Jennifer Lee interview: on making Frozen {{!}} Den of Geek|date=30. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=20. 1. 2021|archive-date=30. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140330031209/http://www.denofgeek.com/movies/frozen/28495/chris-buck-and-jennifer-lee-interview-on-making-frozen|url-status=bot: unknown}}</ref> što je bilo najavljeno u novembru<ref>{{Cite web|url=http://www.deadline.com/2012/11/jennifer-lee-to-co-direct-disney-animated-film-frozen/|title=Jennifer Lee To Co-Direct Disney Animated Film 'Frozen' - Deadline.com|date=1. 12. 2012|website=web.archive.org|access-date=20. 1. 2021|archive-date=1. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201210558/http://www.deadline.com/2012/11/jennifer-lee-to-co-direct-disney-animated-film-frozen/|url-status=bot: unknown}}</ref> i učinilo Lee prvom režiserskom dugometražnog animiranog filma Walt Disney Animation Studiosa.<ref name=":8" /><ref name=":9" /><ref name=":12" /> Lee je kasnije rekla da joj se jako svidjelo ono što je Chris napravio.<ref name=":7" /> Del Vecho objasnio je da radnja filma "nije funkcionirala" do februara 2013, zbog čega su scenaristi počeli prepisivati scenarij do juna.<ref name=":16" /><ref name=":17">{{Cite web|url=http://www.bu.edu/today/2014/frozen-producer-heads-to-the-oscars/|title=Frozen Producer Heads to the Oscars {{!}} BU Today {{!}} Boston University|date=6. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=6. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140506151629/http://www.bu.edu/today/2014/frozen-producer-heads-to-the-oscars/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/movies/moviesnow/la-et-mn-disney-big-hero-6-frozen-20130508-dto,0,4722556.htmlstory|title=Disney is reanimated with films such as 'Big Hero 6,' 'Frozen' - latimes.com|date=2. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=2. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502053753/http://www.latimes.com/entertainment/movies/moviesnow/la-et-mn-disney-big-hero-6-frozen-20130508-dto,0,4722556.htmlstory|url-status=bot: unknown}}</ref> Također je rekao da je sve šta su napravili činilo jednostavno nakon što je bilo gotovo, ali da je bilo teško dok su radili.<ref name=":16" /> Testno prikazivanje održano je u [[Phoenix]]u ([[Arizona]])<ref name=":15" /> pred djecom i njihovim roditeljima.<ref name=":17" /> Tada su scenaristi shvatili da je film napokon krenuo negdje.<ref>{{Cite web|url=http://www.popsugar.com/Frozen-Director-Jennifer-Lee-Interview-Women-Film-33515997|title=Frozen Director Jennifer Lee Interview on Women in Film|date=28. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=28. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140328141645/http://www.popsugar.com/Frozen-Director-Jennifer-Lee-Interview-Women-Film-33515997|url-status=bot: unknown}}</ref> == Objava == [[Datoteka:Frozen premier.jpg|mini|Peter Del Vecho, Jennifer Lee, i Chris Buck na premijeri|222x222piksel]] ''Snježno kraljevstvo'' objavljeno je u kinima SAD-a 27. novembra 2013, i uz film je bio prikazan novi kratkometražni film o [[Mickey Mouse|Mickeyju Mouse]]u, ''[[Nabavi si konja]]''.<ref>{{Cite web|url=http://www.chicagotribune.com/entertainment/movies/la-et-mn-frozen-get-a-horse-female-director-20131124-story.html|title='Frozen,' 'Get a Horse!' female directors mark firsts for Disney - Chicago Tribune|date=25. 12. 2016|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=25. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161225081106/http://www.chicagotribune.com/entertainment/movies/la-et-mn-frozen-get-a-horse-female-director-20131124-story.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Premijera filma bila je u holivudskom kinu El Capitan 19. novembra 2013.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2013/film/news/disneys-frozen-premiere-warms-up-audience-in-hollywood-1200859822/|title=Disney’s ‘Frozen’ Premiere Warms Up Audience in Hollywood|last=Graser|first=Marc|last2=Graser|first2=Marc|date=20. 11. 2013|website=Variety|language=en-US|access-date=29. 1. 2021}}</ref> Prije međunarodne objave imao je ograničenu objavu od 22. novembra.<ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2013/film/news/disneys-frozen-glides-into-el-capitan-for-exclusive-early-release-1200702902/|title=Disney’s ‘Frozen’ Glides Into El Capitan for Exclusive Early Release {{!}} Variety|date=15. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=15. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140215093000/http://variety.com/2013/film/news/disneys-frozen-glides-into-el-capitan-for-exclusive-early-release-1200702902/|url-status=bot: unknown}}</ref> Prije objave filma pjesme "Sad je kraj" i "[[U ljeto]]" prikazane su na Disneyjevom [[D23 Expo]]u; Menzel je pjevala "Sad je kraj" ({{Jez-en|Let it Go}}) uživo na pozornici.<ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2013/film/news/d23-expo-disney-fanfest-starts-off-strong-with-animation-lineup-1200576269/|title=D23 Expo: Disney Fanfest Starts Off Strong with Animation Lineup {{!}} Variety|date=18. 10. 2013|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=18. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131018121623/http://variety.com/2013/film/news/d23-expo-disney-fanfest-starts-off-strong-with-animation-lineup-1200576269/|url-status=bot: unknown}}</ref> Kratka najava objavljena je 18. juna 2013,<ref>{{Cite web|url=http://blog.zap2it.com/pop2it/2013/06/frozen-teaser-trailer-disney-releases-first-look-at-new-animated-film.html|title=Wayback Machine|date=15. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=15. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140215013843/http://blog.zap2it.com/pop2it/2013/06/frozen-teaser-trailer-disney-releases-first-look-at-new-animated-film.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=105586|title=The Teaser Trailer for Disney's Frozen - ComingSoon.net|date=22. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=22. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140122060818/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=105586|url-status=bot: unknown}}</ref> a službena 26. septembra.<ref>{{Cite web|url=http://www.youtube.com/watch?v=TbQm5doF_Uc|title=Disney's Frozen Official Trailer - YouTube|date=6. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=6. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140206002908/http://www.youtube.com/watch?v=TbQm5doF_Uc|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.entertainmentoutlook.com/2013/09/27/walt-disneys-frozen-official-trailer/|title=Walt Disney's Frozen - Official Trailer {{!}} Entertainment Outlook|date=4. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=4. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140304195759/http://www.entertainmentoutlook.com/2013/09/27/walt-disneys-frozen-official-trailer/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cgmeetup.net/home/frozen-official-trailer/|title=Frozen Official Trailer|date=22. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222061049/http://www.cgmeetup.net/home/frozen-official-trailer/|url-status=bot: unknown}}</ref> Disney je puno reklamirao film u tematskim parkovima. U [[Disneyland]]u i [[Epcot]]u održavane su sesije upoznavanja i pozdravljanja s glavnim likovima, Annom i Elsom.<ref name=":32">{{Cite web|url=http://www.ocregister.com/articles/line-602644-wait-minutes.html|title='Frozen' characters draw unprecedented lines at Disneyland - The Orange County Register|date=3. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=3. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140303034218/http://www.ocregister.com/articles/line-602644-wait-minutes.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Atrakcije u kojim se film reklamirao su [[Fantasyland]] u Disneylandu, ''[[World of Color]]'' u [[Disney California Adventure]]u, [[norveški paviljon Epcota]], i predstava ''[[Disney Dreams!]]'' u [[Disneyland Paris|pariskom Disneylandu]].<ref name=":13" /><ref>{{Cite web|url=http://articles.orlandosentinel.com/2013-10-07/the-daily-disney/os-disney-parks-frozen-20131007_1_magic-kingdom-norway-sarah-marshall|title=Disney World to welcome Frozen characters - Orlando Sentinel|date=4. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=4. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131204020451/http://articles.orlandosentinel.com/2013-10-07/the-daily-disney/os-disney-parks-frozen-20131007_1_magic-kingdom-norway-sarah-marshall|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.insidethemagic.net/2013/11/anna-and-elsa-joined-by-animated-olaf-for-frozen-character-meet-and-greet-in-royal-reception-at-disneyland/|title=Anna and Elsa joined by animated Olaf for “Frozen” character meet-and-greet in Royal Reception at Disneyland {{!}} Inside the Magic|date=26. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=26. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140226105108/http://www.insidethemagic.net/2013/11/anna-and-elsa-joined-by-animated-olaf-for-frozen-character-meet-and-greet-in-royal-reception-at-disneyland/|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Disney Consumer Products]] počeo je proizvoditi i prodavati robu i igračke s temom ''Snježnog kraljevstva'' u [[Disney Store]]u i drugim prodavnicama 6. novembra 2013.<ref>{{Cite web|url=https://www.disneyconsumerproducts.com/Home/display.jsp?contentId=dcp_home_pressroom_pressreleases_dcp_home_pr_us_dcp_frozen_products_110613&forPrint=false&language=en&preview=false&imageShow=0&pressRoom=US&translationOf=null&region=0&ccPK=dcp_home_pressroom_press_room_all_US|title=Disney Consumer Products|date=21. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=21. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221221029/https://www.disneyconsumerproducts.com/Home/display.jsp?contentId=dcp_home_pressroom_pressreleases_dcp_home_pr_us_dcp_frozen_products_110613&forPrint=false&language=en&preview=false&imageShow=0&pressRoom=US&translationOf=null&region=0&ccPK=dcp_home_pressroom_press_room_all_US|url-status=bot: unknown}}</ref> Verzija filma s tekstom pjesama na ekranu bila je objavljena u više od 2.057 kina u SAD-u 31. januara 2014. Gledaoci su mogli pjevati pjesme prateći plahuljicu koja bi skakutala po riječima teksta kad bi se trebale pjevati.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/story/life/movies/2014/01/22/frozen-sing-along/4783327/|title=Sing-along 'Frozen' coming to theaters|date=23. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=23. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140123010718/http://www.usatoday.com/story/life/movies/2014/01/22/frozen-sing-along/4783327/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cinemark.com/frozen-sing-a-long|title=Cinemark - Frozen Sing-A-Long|date=21. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=21. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221191727/http://www.cinemark.com/frozen-sing-a-long|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-frozen-sing-along-676174|title=Box Office: 'Frozen' Sing-Along Hits High Note in Friday Matinee Sales - The Hollywood Reporter|date=1. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=1. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201001733/http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-frozen-sing-along-676174|url-status=bot: unknown}}</ref> Nakon šire objave u Japanu 14. marta 2014, slična verzija s tekstom pjesama prikazana je u nekim kinima od 26. aprila. Snhronizacija na japanskom jeziku lokalizirala je tekst.<ref>{{Cite web|url=https://blogs.wsj.com/japanrealtime/2014/04/17/qa-disney-executive-tells-of-frozen-success-in-japan/|title=Q&A: Disney Executive Tells of ‘Frozen’ Success in Japan - Japan Real Time - WSJ|date=23. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=23. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423061906/https://blogs.wsj.com/japanrealtime/2014/04/17/qa-disney-executive-tells-of-frozen-success-in-japan/|url-status=bot: unknown}}</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu verzija s tekstom pjesama objavljena je 28. novembra 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.primarytimes.net/news/2014/11/disney-has-the-nation-singing-encouraging-frozen-fans-to-have-a-go-at-let-it-go-|title=DISNEY HAS THE NATION SINGING, ENCOURAGING FROZEN FANS TO HAVE A GO AT ‘LET IT GO’ {{!}} Primary Times|date=18. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=29. 1. 2021|archive-date=18. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141218103046/http://www.primarytimes.net/news/2014/11/disney-has-the-nation-singing-encouraging-frozen-fans-to-have-a-go-at-let-it-go-|url-status=bot: unknown}}</ref> === Kućni mediji === ''Snježno kraljevstvo'' je 25. februara 2014. bio digitalno objavljen na servisima [[Google Play]], [[iTunes Store]] i [[Prime Video|Amazon Prime Video]].<ref>{{Cite web|url=http://www.hypable.com/2014/02/25/frozen-now-available-for-digital-download-win-a-copy/|title='Frozen' now available for digital download - win a copy!|date=6. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=6. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140306140933/http://www.hypable.com/2014/02/25/frozen-now-available-for-digital-download-win-a-copy/|url-status=bot: unknown}}</ref> Film je [[Walt Disney Studios Home Entertainment]] na formatima [[Blu-ray Disc|Blu-ray]] objavio 18. marta 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/la-et-mn-ca-new-frozen20140316,0,4839449.story|title=New releases: Disney's Oscar-winning heartwarmer 'Frozen' - latimes.com|date=16. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=16. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140316052615/http://www.latimes.com/entertainment/la-et-mn-ca-new-frozen20140316,0,4839449.story|url-status=bot: unknown}}</ref> Blu-ray ima posebne dodatke,<ref name=":18">{{Cite web|url=http://movies.disney.com/frozen/products|title=Blu-ray, DVD and Digital HD {{!}} Frozen {{!}} Disney Movies|date=25. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=25. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140525061401/http://movies.disney.com/frozen/products|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.hypable.com/2014/01/10/frozen-dvd-blu-ray-release-date-special-features/|title='Frozen' DVD/Blu-ray release date, special features announced|date=27. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=27. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527220217/http://www.hypable.com/2014/01/10/frozen-dvd-blu-ray-release-date-special-features/|url-status=bot: unknown}}</ref> kao što su: "The Making of Frozen" ({{Jez-bs|''Stvaranje'' "''Snježnog kraljevstva''"}}), kratki muzički dokumentarac od tri minute o produkciji filma,<ref>{{Cite web|url=http://www.hypable.com/2014/02/28/kristen-bell-jonathan-groff-and-josh-gad-sing-about-the-making-of-frozen-in-epic-new-song/|title='The Making of Frozen': Kristen Bell, Jonathan Groff sing new song|date=7. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=7. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307202044/http://www.hypable.com/2014/02/28/kristen-bell-jonathan-groff-and-josh-gad-sing-about-the-making-of-frozen-in-epic-new-song/|url-status=bot: unknown}}</ref> ''D'frosted'', priča o adaptiranju originalne bajke u dugometražni film, četiri izbrisane scene s uvodom režisera, kratki film s premijere ''Nabavi si konja'', najava filma, i muzički spotovi pop-verzije pjesme "Sad je kraj" koja se čuje u odjavnoj špici, i izvode je [[Demi Lovato]] (engleski), [[Martina Stoessel|Tini Stoessel]] (španski, s imenom "Libre Soy"; {{Jez-bs|Slobodna sam}}),{{Efn|Verzija se također čuje u odjavnoj špici sinhronizacije na hrvatski jezik.|naziv=|grupa=}} i [[Marsha Milan|Marsha Milan Londoh]] (malajski, s imenom "Bebaskan"; {{Jez-bs|Pusti to}}).{{Efn|Marsha Milan također daje glas Elsi u sinhronizaciji na malajski jezik.|naziv=|grupa=}}<ref>{{Cite web|url=http://www.blu-ray.com/news/?id=12967|title=Frozen Blu-ray|date=10. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=10. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140110224857/http://www.blu-ray.com/news/?id=12967|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.amazon.com/Frozen-Two-Disc-Blu-ray-Digital-Copy/dp/B00G5G7K7O|title=Amazon.com: Frozen (Two-Disc Blu-ray / DVD + Digital Copy): Kristen Bell, Josh Gad, Idina Menzel, Jonathan Groff, Santino Fontana, Alan Tudyk, Ciar�n Hinds, Chris Williams, Stephen J. Anderson, Maia Wilson, Edie McClurg, Robert Pine, Chris Buck, Jennifer Lee, Aimee Scribner, John Lasseter, Hans Christian Andersen, Shane Morris: Movies & TV|date=13. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=13. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140113220157/http://www.amazon.com/Frozen-Two-Disc-Blu-ray-Digital-Copy/dp/B00G5G7K7O|url-status=bot: unknown}}</ref> Na DVD-u su kratki film ''Nabavi si konja'', najava i muzički spotovi.<ref name=":18" /> DVD i Blu-ray filma prodani su u više od 3,2 miliona primjeraka nakon prvog dana objave, što ga čini jednom od najuspješnijih filmova s objavom na kućnim medijima, a na [[Amazon.com|Amazonu]] je najuspješniji disk za djecu ikad.<ref>{{Cite web|url=http://www.thewrap.com/frozen-heats-home-entertainment-market-sells-massive-3-2-million-units/|title='Frozen' Sells Massive 3.2 Million Discs in One Day - TheWrap|date=29. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=29. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329220712/http://www.thewrap.com/frozen-heats-home-entertainment-market-sells-massive-3-2-million-units/|url-status=bot: unknown}}</ref> Digitalna objava filma također drži rekord najbrže preuzete digitalne objave ikad.<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/frozen-sells-32-million-blu-689770|title='Frozen' Sells 3.2 Million Blu-ray, DVD Units in First Day - The Hollywood Reporter|date=21. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=21. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140321190204/http://www.hollywoodreporter.com/news/frozen-sells-32-million-blu-689770|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.animationmagazine.net/home-entertainment/frozen-makes-huge-debut-on-disc/|title='Frozen' Makes Huge Debut on Disc {{!}} Animation Magazine|date=20. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=20. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140320173702/http://www.animationmagazine.net/home-entertainment/frozen-makes-huge-debut-on-disc/|url-status=bot: unknown}}</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu film je jedan od najuspješnijih objava na kućnim medijima 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.officialcharts.com/chart-news/frozen-reclaims-official-video-chart-top-spot-2946/|title=Frozen reclaims Official Video Chart top spot|date=27. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=27. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140527230027/http://www.officialcharts.com/chart-news/frozen-reclaims-official-video-chart-top-spot-2946/|url-status=bot: unknown}}</ref> Film je ponovo bio objavljen na DVD-ima i digitalnim platformama 18. novembra 2014, ovaj put s tekstovima pjesama, kao u kinima.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/film/2014/nov/29/frozen-sing-along-dvd-out-now|title=Frozen Sing-Along out now on DVD {{!}} Film {{!}} The Guardian|date=9. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=9. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141209134935/http://www.theguardian.com/film/2014/nov/29/frozen-sing-along-dvd-out-now|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.hypable.com/2014/08/12/frozen-sing-along-dvd-digital/|title='Frozen' Sing-Along DVD, Digital Download announced - order!|date=14. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=14. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141214122040/http://www.hypable.com/2014/08/12/frozen-sing-along-dvd-digital/|url-status=bot: unknown}}</ref> Dana 1. oktobra 2019. film je objavljen u formatu [[Ultra HD Blu-ray|4K Ultra HD Blu-ray]].<ref>{{Citation|title=Frozen 4K Blu-ray Release Date October 1, 2019|url=https://www.blu-ray.com/movies/Frozen-4K-Blu-ray/247197/|access-date=3. 2. 2021}}</ref> U Bosni i Hercegovini DVD filma na hrvatskom jeziku objavio je Tropik,<ref>{{Cite web|url=https://tropik.ba/trgovina/frozen-snjezno-kraljevstvo-dvd/|title=Frozen – Snježno kraljevstvo – DVD – Tropik|language=bs-BA|access-date=3. 2. 2021|archive-date=8. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210308124637/https://tropik.ba/trgovina/frozen-snjezno-kraljevstvo-dvd/|url-status=dead}}</ref> dok je na lokaliziranom sajtu HBO GO dostupna verzija na engleskom, hrvatskom, slovenskom i srpskom, s titlovima na svim navedenim jezicima, i na makedonskom.<ref name=":14">{{Cite web|url=http://hbogo.ba/filmovi/snjezno-kraljevstvo|title=Snježno kraljevstvo|website=hbogo.ba|language=bs|access-date=29. 1. 2021|archive-date=8. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210208222155/https://hbogo.ba/filmovi/snjezno-kraljevstvo|url-status=dead}}</ref> === Međunarodno === [[Disney Character Voices International]] objavio je lokalizacije filma na više od 40 jezika.<ref>{{Cite web|url=http://articles.latimes.com/2014/jan/24/entertainment/la-et-mn-frozen-how-disney-makes-a-musical-in-41-languages-20140124|title='Frozen': Finding a diva in 41 languages - Los Angeles Times|date=24. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 2. 2021|archive-date=24. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140324001158/http://articles.latimes.com/2014/jan/24/entertainment/la-et-mn-frozen-how-disney-makes-a-musical-in-41-languages-20140124|url-status=bot: unknown}}</ref> Države / područja u kojima je film bio objavljen su: {{div col|colwidth=30em}} * [[Albanija]] <small>(neslužbena sinhronizacija, Disney je dopustio studiju da sinhronizira film, ali DCVI nije imao ulogu u produkciji)</small><ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=VWpbMPRkPJU|title=Frozen - Let It Go - Official Albanian Version &#124; Mbretëresha e Dëborës - Dubluar në Shqip - YouTube|date=23. 2. 2016|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=23. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160223204319/https://www.youtube.com/watch?v=VWpbMPRkPJU|url-status=bot: unknown}}</ref> * [[Argentina]]<ref name="latino"/> * [[Belgija]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--flemish-cast.html|title=Frozen / Flemish cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Bosna i Hercegovina]] <small>(na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[srpski jezik|srpskom]])</small><ref>{{Cite web|url=https://www.blitz-cinestar-bh.ba/cinestar-bih/snjezno-kraljevstvo-sink/2739|title=- CineStar Cinemas|website=blitz-cinestar-bh.ba|access-date=3. 3. 2021}}</ref>{{efn|Iako nije bilo sinhronizacije na bosanski jezik, Studio Basics napravio je samostalnu pozorišnu adaptaciju filma. Za razliku od [[Frozen (mjuzikl)|izvorne pozorišne adaptacije]], mjuzikl prati isti redoslijed događaja kao film, i pjesme su iste.<ref name=":212"/> Mjuzikl se također emitirao na kanalima [[BHT 1]] i [[Hayatovci]]}} * [[Brazil]]<ref>{{Cite web|url=https://www.magazineluiza.com.br/frozen-uma-aventura-congelante-frozen-ii-dvd-disney/p/hhb75ae2d9/fm/fmin/|title=Frozen - uma aventura congelante / frozen ii - dvd - Disney - Filmes Infantil|website=Magazine Luiza|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Bugarska]]<ref>{{Cite web|url=http://hbogo.bg/filmi/zamraznaloto-kralstvo|title=Замръзналото кралство|website=hbogo.bg|access-date=3. 3. 2021|archive-date=28. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128154422/https://hbogo.bg/filmi/zamraznaloto-kralstvo|url-status=dead}}</ref> * [[Češka]]<ref name="csfd">https://www.csfd.cz/film/328862-ledove-kralovstvi/prehled/</ref> * [[Čile]]<ref name="latino"/> * [[Danska]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--danish-cast.html|title=Frozen / Danish cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Estonija]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--estonian-cast.html|title=Frozen / Estonian cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Filipini]]<ref>{{Cite web|url=http://www.synchresis-inc.com/|title=Synchresis Inc. &#124; Dubbing &#124; Philippines|date=24. 8. 2016|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=24. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160824010656/http://www.synchresis-inc.com/|url-status=bot: unknown}}</ref> * [[Finska]]<ref>https://www.youtube.com/watch?v=Csk8jIfRbAE</ref> * [[Francuska]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--french-cast.html|title=Frozen / French cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Grčka]]<ref>{{Cite web|url=https://www.cine.gr/film.asp?id=717875|title=Cine.gr - Τανίες Frozen - Ψυχρά κι Ανάποδα - AKA : Frozen (2013)|website=www.cine.gr|access-date=3. 3. 2021|archive-date=9. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809011602/https://cine.gr/film.asp?id=717875|url-status=dead}}</ref> * [[Hong Kong]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--cantonese-cast.html|title=Frozen / Cantonese cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021|archive-date=22. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122135809/https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--cantonese-cast.html|url-status=dead}}</ref> * [[Hrvatska]]<ref>https://www.blitz-cinestar.hr/cinestar/snjezno-kraljevstvo/2739</ref> * [[Indija]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--hindi-cast.html|title=Frozen / Hindi cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Indonezija]] * [[Iran]] <small>(tri sinhronizacije)</small> * [[Italija]] * [[Izrael]] * [[Japan]]<ref>{{Cite web|url=https://www.disney.co.jp/fc/anayuki.html|title=アナと雪の女王｜ディズニー公式|website=ディズニー公式|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Južna Koreja]] * [[Kanada]] <small>(na engleskom i francuskom)</small><ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--canadian-french-cast.html|title=Frozen / Canadian French cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Kazahstan]] * [[Kina]] * [[Kuvajt]]<ref name="arapski"/> * [[Latvija]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--latvian-cast.html|title=Frozen / Latvian cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Liban]]<ref name="arapski"/> * [[Litvanija]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--lithuanian-cast.html|title=Frozen / Lithuanian cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Malezija]] * [[Maroko]]<ref name="arapski"/> * [[Meksiko]]<ref name="latino">{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--latin-spanish-cast.html|title=Frozen / Latin Spanish cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021|archive-date=24. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224170531/https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--latin-spanish-cast.html|url-status=dead}}</ref> * [[Nizozemska]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--dutch-cast.html|title=Frozen / Dutch cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Norveška]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--norwegian-cast.html|title=Frozen / Norwegian cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Njemačka]]<ref>https://www.youtube.com/watch?v=cFllxSYPqsg</ref> * [[Peru]]<ref name="latino"/> * [[Poljska]] * [[Portugal]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--portuguese-cast.html|title=Frozen / Portuguese cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Rumunija]] * [[Rusija]]<ref>{{Cite web|url=http://www.kinometro.ru/release/card/id/9952|title=WebCite query result|website=www.webcitation.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=22. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180822113659/http://www.kinometro.ru/release/card/id/9952|url-status=dead}}</ref>{{efn|Uz sinhronizaciju na ruskom jeziku, ovo je jedan od nekoliko Disneyjevih filmova sa sinhronizacijom na [[karačajsko-balkarski jezik|karačajsko-balkarskom]] jeziku.<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--karachay-balkar-cast.html|title=Frozen / Karachay-Balkar cast|website=CHARGUIGOU|access-date=5. 3. 2021|archive-date=22. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210122134939/https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--karachay-balkar-cast.html|url-status=dead}}</ref>}} * [[Sjedinjene Američke Države]] * [[Slovačka]]<ref name="csfd"/> * [[Slovenija]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--slovene-cast.html|title=Frozen / Slovene cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Srbija]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--serbian-cast.html|title=Frozen / Serbian cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Španija]] <small>(na [[španski jezik|španskom]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--castilian.html|title=Frozen / Castilian|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021|archive-date=1. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301074219/https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--castilian.html|url-status=dead}}</ref> i [[katalonski jezik|katalonskom]])</small><ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--catalan-cast.html|title=Frozen / Catalan cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Švedska]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--swedish-cast.html|title=Frozen / Swedish cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Tajland]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--thai-cast.html|title=Frozen / Thai cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Tajvan]] * [[Turska]] * [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]<ref name="arapski">{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--arabic-cast.html|title=Frozen / Arabic cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> *[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Ukrajina]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--ukrainian-cast.html|title=Frozen / Ukrainian cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> * [[Urugvaj]]<ref name="latino"/> * [[Vijetnam]]<ref>{{Cite web|url=https://disneyinternationaldubbings.weebly.com/frozen--vietnamese-cast.html|title=Frozen / Vietnamese cast|website=CHARGUIGOU|access-date=3. 3. 2021}}</ref> {{div col end}} == Prijem == {{Glavni|Spisak nagrada za "Snježno kraljevstvo"}} === Box Office === Međunarodno je ''Snježno kraljevstvo'' zaradilo više od 1,280 milijardi dolara.<ref name="boxofficemojo"/> Računajući u sve troškove, ''[[Deadline Hollywood]]'' procijenio je da je film zaradio preko 400 miliona dolara.<ref>{{Cite web|url=http://deadline.com/2014/03/frozen-thor-dark-world-monsters-university-profit-most-profitable-movies-2013-701699/|title=WebCite query result|website=www.webcitation.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=24. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150324101702/http://deadline.com/2014/03/frozen-thor-dark-world-monsters-university-profit-most-profitable-movies-2013-701699/|url-status=dead}}</ref> ''Snježno kraljevstvo'' je peti film s najvećom zaradom,<ref>{{Cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/|title=All Time Worldwide Box Office Grosses|date=28. 2. 2009|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=28. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090228223109/http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/|url-status=bot: unknown}}</ref> animirani film s najvećom zaradom,<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-milestone-frozen-becomes-692156|title=Box Office Milestone: 'Frozen' Becomes No. 1 Animated Film of All Time - The Hollywood Reporter|date=30. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=30. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140330185602/http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-milestone-frozen-becomes-692156|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.boxoffice.com/latest-news/2014-03-30-global-captain-america-takes-752m-debut-ahead-of-north-american-release-noah-on-the-verge-of-hitting-100m-frozen-is-the-top-animated-film-of-all-time-rio-2-takes-record-breaking-brazilian-debut-to-climb-to-297m|title=BoxOffice® — GLOBAL: 'Captain America' Takes $75.2M Debut Ahead of North American Release; 'Noah' on the Verge of Hitting $100M; 'Frozen' is the Top Animated Film of All Time; 'Rio 2' Takes Record Breaking Brazilian Debut to Climb to $29.7MBoxOffice® — News|date=2. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=2. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140402185057/http://www.boxoffice.com/latest-news/2014-03-30-global-captain-america-takes-752m-debut-ahead-of-north-american-release-noah-on-the-verge-of-hitting-100m-frozen-is-the-top-animated-film-of-all-time-rio-2-takes-record-breaking-brazilian-debut-to-climb-to-297m|url-status=bot: unknown}}</ref> film s najvećom zaradom 2013,<ref>{{Cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&yr=2013&p=.htm|title=2013 Yearly Box Office Results - Box Office Mojo|date=20. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=20. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520195701/http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&yr=2013&p=.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> treći film s najvećom zaradom kompanije Walt Disney Pictures, i osmi film s najvećom zaradom u distribuciji Disneyja.<ref>{{Cite web|url=http://insidemovies.ew.com/2014/03/03/frozen-billion-worldwide-box-office/|title='Frozen' hits $1 billion mark at worldwide box office {{!}} Inside Movies {{!}} EW.com|date=6. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=6. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140306040545/http://insidemovies.ew.com/2014/03/03/frozen-billion-worldwide-box-office/|url-status=bot: unknown}}</ref> Film je međunarodno zaradio 110,6 miliona dolara u svom prvom vikendu objave.<ref>{{Cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/worldwideopenings.htm|title=All Time Worldwide Opening Records at the Box Office|date=1. 8. 2013|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=1. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130801031300/http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/worldwideopenings.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Film je zaradio više od milijardu dolara do 2. marta 2014, tačno 101 dan nakon objave, što ga čini osamnaestim filmom u historiji, sedmim filmom u Disneyjevoj distribuciji, petim filmom koji nije nastavak,<ref>{{Cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/news/?id=3789&p=.htm|title=Weekend Report: Neeson Beats Jesus, 'Frozen' Hits $1 Billion - Box Office Mojo|date=3. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=3. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140303004742/http://www.boxofficemojo.com/news/?id=3789&p=.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> drugim filmom iz 2013. u Disneyjevoj distribuciji (nakon ''[[Iron Man 3|Iron Mana 3]]''), i prvim animiranim filmom od ''Priče o igračkama 3'' koji je to postigao.<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-milestone-frozen-crosses-684847|title=Box Office Milestone: 'Frozen' Crosses $1 Billion Worldwide - The Hollywood Reporter|date=5. 3. 2014|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=5. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140305094713/http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-milestone-frozen-crosses-684847|url-status=bot: unknown}}</ref> ''[[Bloomberg Business]]'' izvijestio je u martu 2014. da su vanjski analitičari ukupni trošak filma projicirali na otprilike 323 do 350 miliona dolara za proizvodnju, marketing i distribuciju, a također su predviđali da će film generirati 1,3 milijarde dolara prihoda od prodaje ulaznica na blagajnama, digitalnih preuzimanja, diskova i televizijskih prava.<ref>{{Cite web|url=http://www.bloomberg.com/news/articles/2014-03-13/disney-s-frozen-passing-1-billion-cements-rebound|title=Disney’s ‘Frozen’ Passing $1 Billion Cements Rebound - Bloomberg Business|date=9. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=7. 2. 2021|archive-date=9. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150309024306/http://www.bloomberg.com/news/articles/2014-03-13/disney-s-frozen-passing-1-billion-cements-rebound|url-status=bot: unknown}}</ref> === Kritike === Kritičari su povalili ''Snježno kraljevstvo'',<ref>{{Cite web|url=http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/11/frozen-new-bona-fide-disney-classic/71243/|title=Is 'Frozen' a New, Bona Fide Disney Classic? - Esther Zuckerman - The Atlantic Wire|date=5. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105012200/http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/11/frozen-new-bona-fide-disney-classic/71243/|url-status=bot: unknown}}</ref> i često je pozitivno uspoređeno s filmovima Disneyjeve renesanse, naročito s ''Malom sirenom'', [[Ljepotica i zvijer (1989)|''Ljepoticom i zvijeri'',]] [[Aladin (1992)|''Aladinom'']] i ''[[Kralj lavova|Kraljem lavova]]''.<ref name=":22">{{Cite web|url=http://www.thewrap.com/frozen-review-disneys-best-animated-musical-since-beauty-beast|title='Frozen' Review: Disney's Best Animated Musical Since 'Beauty and the Beast' - TheWrap|date=5. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=5. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105222813/http://www.thewrap.com/frozen-review-disneys-best-animated-musical-since-beauty-beast|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/movies/moviesnow/la-et-mn-frozen-20131122,0,2982612.story|title=Review: 'Frozen' an icy blast of fun from the first snowflake - latimes.com|date=23. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=23. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131123164802/http://www.latimes.com/entertainment/movies/moviesnow/la-et-mn-frozen-20131122,0,2982612.story|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20721940,00.html|title=Frozen Movie Review {{!}} Movie Reviews and News {{!}} EW.com|date=1. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=1. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201013149/http://www.ew.com/ew/article/0,,20721940,00.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2013/11/25/frozen-is-the-best-disney-film-since-the-lion-king.html|title=‘Frozen’ Is the Best Disney Film Since ‘The Lion King’|date=27. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=27. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131127233455/http://www.thedailybeast.com/articles/2013/11/25/frozen-is-the-best-disney-film-since-the-lion-king.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Neki novinari smatraju da je uspjeh ovog filma zapravo započeo drugu renesansu Disneyja.<ref>{{Cite web|url=http://www.deseretnews.com/article/865597825/6Frozen7-makes-history-two-times-over-on-Oscar-weekend.html|title=‘Frozen’ makes history two times over on Oscar weekend {{!}} Deseret News|date=8. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=8. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140408020252/http://www.deseretnews.com/article/865597825/6Frozen7-makes-history-two-times-over-on-Oscar-weekend.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052702303819704579316722023392130|title=A Charmed Life for Disney's 'Frozen' - WSJ|date=16. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=16. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216020315/http://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052702303819704579316722023392130|url-status=bot: unknown}}</ref> Muzika, scenarij, animacija, teme i vokalne izvedbe, pogotovo izvedbe Bell (Anne), Menzel (Else), i Gada (Olafa), pogotovo su pohvaljene.<ref>{{Cite web|url=http://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304747004579223991264665968|title=Splendid Sights, Musical Might Melt 'Frozen' - WSJ|date=6. 1. 2015|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=6. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150106080327/http://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304747004579223991264665968|url-status=bot: unknown}}</ref> Kritičari su posebno pohvalili pjesmu "Sad je kraj".<ref>{{Cite web|url=http://www.detroitnews.com/article/20131127/ENT02/311270014|title=Review: 'Frozen' mixes music and animation to create a soaring holiday delight {{!}} The Detroit News|date=12. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=12. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140112030904/http://www.detroitnews.com/article/20131127/ENT02/311270014|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/12/19/best-movie-moments-of-2013_n_4461945.html|title=17 Best Movie Moments Of 2013|date=12. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=12. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140112033521/http://www.huffingtonpost.com/2013/12/19/best-movie-moments-of-2013_n_4461945.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://collider.com/best-movie-moments-2013|title=Best Movie Moments of 2013 Included Scenes from IRON MAN 3, GRAVITY, FAST & FURIOUS 6, and More {{!}} Collider|date=6. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=6. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140106131308/http://collider.com/best-movie-moments-2013|url-status=bot: unknown}}</ref> Prema agregatoru recenzija [[Rotten Tomatoes]], 90% kritičara dalo je filmu pozitivnu ocjenu na osnovu 241 recenzija, s prosječnom ocjenom 7,69/10. Sajtov konsenzus kritičara kaže: "Prekrasno animirano, pametno napisano i opskrbljeno pjesmama, ''Snježno kraljevstvo'' dodaje još jedan dostojan ulazak u Disneyjev kanon."<ref>{{Cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/m/frozen_2013|title=Frozen (2013) - Rotten Tomatoes|date=9. 11. 2016|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=9. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161109021457/https://www.rottentomatoes.com/m/frozen_2013|url-status=bot: unknown}}</ref> Agregator [[Metacritic]] izračunao je ocjenu 74/100 na osnovu 43 recenzije, ukazujući na "opšte povoljne ocjene".<ref>{{Cite web|url=http://www.metacritic.com/movie/frozen-2013|title=Frozen Reviews - Metacritic|date=13. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=13. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131113012942/http://www.metacritic.com/movie/frozen-2013|url-status=bot: unknown}}</ref> [[CinemaScore]] dao je filmu "A+" na ljestvici od F do A+ prema anketi koja je održana na prvom vikendu prikazivanja.<ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2013/film/news/thanksgiving-box-office-catching-fire-frozen-serve-up-holiday-records-1200906315/|title=‘Hunger Games,’ ‘Frozen’ Thanksgiving Box Office Results {{!}} Variety|date=1. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=1. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131201185422/http://variety.com/2013/film/news/thanksgiving-box-office-catching-fire-frozen-serve-up-holiday-records-1200906315/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-frozen-opens-stellar-660689|title=Box Office: 'Frozen' Opens to Stellar $15.2 Million Wednesday; 'Catching Fire' Still No. 1 - The Hollywood Reporter|date=30. 11. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=30. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131130004118/http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-frozen-opens-stellar-660689|url-status=bot: unknown}}</ref> ''[[Fandango Media|Fandango]]'' je održao anketu među hiljadu kupaca ulaznica; 75% kupaca pogledalo je film barem jedanput, a 52% dvaput. 55% gledaoca odlučilo je da im je "Sad je kraj" omiljena pjesma, 21% da je "Da li bi da praviš snješka?" najbolja pjesma, a 9% je odlučilo da je "Po prvi put u mom životu" najbolja.<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-frozen-sing-along-676174|title=Box Office: 'Frozen' Sing-Along Hits High Note in Friday Matinee Sales - The Hollywood Reporter|date=1. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=1. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140201001733/http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-frozen-sing-along-676174|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Richard Corliss]] od časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]'' i [[Kyle Smith (kritičar)|Kyle Smith]] od novina ''[[New York Post]]'' proglasili su ''Snježno kraljevstvo'' sedamnaestim najboljim filmom 2013.<ref>{{Cite web|url=http://entertainment.time.com/2013/12/04/arts-and-entertainment/|title=Top 10 Best Movies {{!}} Top 10 Everything of 2013 - Arts and Entertainment {{!}} TIME.com|date=4. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=4. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131204234841/http://entertainment.time.com/2013/12/04/arts-and-entertainment/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.awardsdaily.com/blog/kyle-smith-and-lou-lumenicks-top-10-lists/|title=Kyle Smith and Lou Lumenick’s Top 10 lists - Awards Daily|date=10. 12. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2021|archive-date=10. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131210053225/http://www.awardsdaily.com/blog/kyle-smith-and-lou-lumenicks-top-10-lists/|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Alonso Duralde]] od novina ''[[TheWrap]]'' napisao je da je film "najbolji animirani mjuzikl Disneyja od tragične smrti [[Howard Ashman|Howarda Ashmana]], čiji je rad na ''Maloj sireni'' i ''Ljepotici i zvijeri'' pomogao učiniti studiovu modernu animacijsku diviziju onime što jest danas." Također je rekao "iako malčice zaostaje pri kraju, scenario je sjajan; daje simpatične likove i zanimljive zaokrete i iznenađenja u radnji."<ref name=":22" /> === Pohvale === Film je nominiran za mnogo nagrada, od kojih je velik broj i osvojio, te je često nominiran za nagradu najboljeg crtanog filma. Najviše pohvala dobila je pjesma "Sad je kraj". Film je nominiran za dva [[Zlatni globus|Zlatna globusa]] na [[71. dodjela "Zlatnog globusa"|71. dodjeli nagrada]] gdje je postao prvi film Walt Disney Animation Studiosa koji je dobio nagradu za najbolji animirani film.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/story/life/people/2014/01/12/golden-globes-winners/4424169/|title=Golden Globes 2014: And the winners are...|date=16. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=16. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116063937/http://www.usatoday.com/story/life/people/2014/01/12/golden-globes-winners/4424169/|url-status=bot: unknown}}</ref> Također je dobio Oscar za najbolji animirani film i za najbolju originalnu pjesmu ("Sad je kraj"),<ref>{{Cite web|url=http://boxofficemojo.com/oscar/chart/?view=allcategories&yr=2013&p=.htm|title=2013 Academy Awards Nominations and Winners by Category|date=28. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140228152810/http://boxofficemojo.com/oscar/chart/?view=allcategories&yr=2013&p=.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> nagradu BAFTA za najbolji animirani film na dodjeli nagrada [[Filmske nagrade BAFTA|BAFTA]],<ref>{{Cite web|url=http://awards.bafta.org/award/2014/film|title=Film in 2014 {{!}} BAFTA Awards|date=9. 10. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=9. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141009150753/http://awards.bafta.org/award/2014/film|url-status=bot: unknown}}</ref> pet nagrada Annie (uključujući najbolji animirani film),<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/moviesnow/la-et-mn-complete-list-of-2013-annie-award-noms-20131202,0,3639869.story|title=Annie Awards 2014: Complete list of winners and nominees - latimes.com|date=4. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=4. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140204204510/http://www.latimes.com/entertainment/envelope/moviesnow/la-et-mn-complete-list-of-2013-annie-award-noms-20131202,0,3639869.story|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/moviesnow/la-et-mn-frozen-wins-annie-award-best-animated-film-20140131,0,1741428.story|title='Frozen' wins Annie Award for best animated film, several others - latimes.com|date=5. 2. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=5. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205045501/http://www.latimes.com/entertainment/envelope/moviesnow/la-et-mn-frozen-wins-annie-award-best-animated-film-20140131,0,1741428.story|url-status=bot: unknown}}</ref> i dvije nagrade po izboru kritičara za najbolji animirani film i najbolji originalnu pjesmu ("Sad je kraj").<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/2014-critics-choice-awards-winners-671707|title=Critics' Choice Awards: The Winners|date=17. 10. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=17. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141017063852/http://www.hollywoodreporter.com/news/2014-critics-choice-awards-winners-671707|url-status=bot: unknown}}</ref> U sličnim je kategorijama film bio nominiran za nagrade [[Nagrade Satellite|Satellite]].<ref>{{Cite web|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/the-international-press-academy-announces-nominations-for-the-18th-annual-satellite-awards-234075351.html|title=The International Press Academy Announces Nominations For The 18th An…|date=2. 12. 2013|website=archive.vn|access-date=19. 2. 2021|archive-date=2. 12. 2013|archive-url=https://archive.today/20131202183712/http://www.prnewswire.com/news-releases/the-international-press-academy-announces-nominations-for-the-18th-annual-satellite-awards-234075351.html|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Zvučna podloga]] filma osvojila je nagradu za najbolji kompilacijski album za vizualni medij i bio nominiran za [[Grammy za najbolji muzički zapis za vizualni medij|najbolji muzički zapis za vizualni medij]] za vizualni medij na [[57. dodjela "Grammyja"|57. dodjeli "Grammyja"]]. Pjesma "Sad je kraj" također je osvojila Grammy za najbolju pjesmu iz vizualnog medija.<ref>{{Cite web|url=http://abcnews.go.com/Entertainment/wireStory/show-bits-frozen-soundtrack-fires-grammy-wins-28817993|title=SHOW BITS: : 'Frozen' Soundtrack Fires up With 2 Grammy Wins - ABC News|date=9. 2. 2015|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=9. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150209035036/http://abcnews.go.com/Entertainment/wireStory/show-bits-frozen-soundtrack-fires-grammy-wins-28817993|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.grammy.com/nominees|title=GRAMMY.com {{!}} The Official Site of Music's Biggest Night|date=7. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=28. 1. 2014|archive-url=https://archive.today/20140128191740/http://www.grammy.com/nominees|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2014/music/news/grammy-nominations-full-list-1201371990/|title=Grammy Nominations: Sam Smith, Beyonce Lead The Pack {{!}} Variety|date=9. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=9. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141209045903/http://variety.com/2014/music/news/grammy-nominations-full-list-1201371990/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/story/life/music/2014/12/05/2015-grammy-nomination-list/19954729/|title=The 2015 Grammy nomination list|date=7. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=19. 2. 2021|archive-date=7. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141207022708/http://www.usatoday.com/story/life/music/2014/12/05/2015-grammy-nomination-list/19954729/|url-status=bot: unknown}}</ref> == Nasljeđe == === Kulturni utjecaj === ''Snježno kraljevstvo'' bilo je veliki komercijalni i kritički hit. Ali je također bio privlačan djeci; film je poznat po tome što su pjesme bile veoma popularne, i djeca koja su gledala film ne bi prestala pjevati pjesme i citirati likove.<ref>{{Cite web|url=http://www.thestreet.com/story/12457079/1/why-let-it-go-from-disneys-frozen-needs-an-oscar.html|title=Why 'Let It Go' From Disney's 'Frozen' Needs an Oscar - TheStreet|date=14. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=14. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140514161416/http://www.thestreet.com/story/12457079/1/why-let-it-go-from-disneys-frozen-needs-an-oscar.html|url-status=bot: unknown}}</ref> O velikoj popularnosti filma i njegovih pjesama izvijestili su mnogi portali širom SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2014/05/18/fashion/disneys-animated-film-frozen-has-some-children-obsessed.html|title=Disney’s Animated Film ‘Frozen’ Has Some Children Obsessed - NYTimes.com|date=17. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=17. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140517141242/http://www.nytimes.com/2014/05/18/fashion/disneys-animated-film-frozen-has-some-children-obsessed.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/news/uk-news/frozen-how-disneys-animated-fairytale-3492323|title=Frozen: How Disney's animated fairytale is conquering the world - Mirror Online|date=12. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=12. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512233630/http://www.mirror.co.uk/news/uk-news/frozen-how-disneys-animated-fairytale-3492323|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/film/2014/may/13/frozen-mania-elsa-anna-olaf-disney-emo-princess-let-it-go|title=Frozen-mania: how Elsa, Anna and Olaf conquered the world {{!}} Film {{!}} The Guardian|date=13. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=13. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513233529/http://www.theguardian.com/film/2014/may/13/frozen-mania-elsa-anna-olaf-disney-emo-princess-let-it-go|url-status=bot: unknown}}</ref> Mnogi su novinari primijetili da su djeca pjevala pjesme i citirala film toliko da bi stvarali nemir njihovim roditeljima, nastavnicima i drugima.<ref>{{Cite web|url=http://articles.chicagotribune.com/2014-04-08/entertainment/chi-what-to-do-about-frozen-fatigue-20140408_1_pop-music-music-professor-elsa|title=What to do about 'Frozen' fatigue - Chicago Tribune|date=14. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=14. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140514155342/http://articles.chicagotribune.com/2014-04-08/entertainment/chi-what-to-do-about-frozen-fatigue-20140408_1_pop-music-music-professor-elsa|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.csmonitor.com/The-Culture/Family/Modern-Parenthood/2014/0508/Frozen-fatigue-Coping-with-kids-songs-on-repeat-video|title='Frozen' fatigue: Coping with kids songs on repeat (+video) - CSMonitor.com|date=14. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=14. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140514091252/http://www.csmonitor.com/The-Culture/Family/Modern-Parenthood/2014/0508/Frozen-fatigue-Coping-with-kids-songs-on-repeat-video|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.walesonline.co.uk/lifestyle/lifestyle-opinion/frozen-disney-song-go-childrens-7318645|title=Will you Let It Go! My kids singing Frozen song gives me chills|last=Mainwaring|first=Rachel|date=27. 6. 2014|website=WalesOnline|language=en|access-date=1. 3. 2021}}</ref> Neke slavne ličnosti izjavile su im djeca opsjednuta ''Snježnim kraljevstvom'', kao npr. [[Amy Adams]] (koja je imala glavnu ulogu u Disneyjevom filmu ''[[Začarana (film)|Začarana]]''),<ref>{{Cite web|url=http://www.dailylife.com.au/dl-people/interviews/amy-adams-only-interested-in-strong-female-roles-20150311-14108i.html|title=Amy Adams only interested in 'strong female roles'|date=18. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=18. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150318022818/http://www.dailylife.com.au/dl-people/interviews/amy-adams-only-interested-in-strong-female-roles-20150311-14108i.html|url-status=bot: unknown}}</ref> [[David Cameron]],<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/politics/david-cameron/11392854/David-Cameron-suggests-he-has-heard-Frozens-Let-it-Go-too-many-times.html|title=David Cameron suggests he has heard Frozen's 'Let it Go' too many times|website=The Telegraph|language=en-GB|access-date=1. 3. 2021}}</ref> [[Ben Affleck]],<ref>{{Cite web|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/ben-affleck-reveals-kids-batman-role-article-1.1957971|title=Ben Affleck reveals what his kids think of Batman role - NY Daily News|date=2. 4. 2015|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402113529/http://www.nydailynews.com/entertainment/tv/ben-affleck-reveals-kids-batman-role-article-1.1957971|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Kevin Costner]],<ref>{{Cite web|url=http://celebritybabies.people.com/2015/01/29/kevin-costner-kids-frozen-obsessed/|title=Kevin Costner: My Home Is ‘Frozen Obsessed’ – Moms & Babies – Celebrity Babies and Kids - Moms & Babies - People.com|date=29. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=29. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150329220743/http://celebritybabies.people.com/2015/01/29/kevin-costner-kids-frozen-obsessed/|url-status=bot: unknown}}</ref> i [[Vince Vaughn]].<ref>{{Cite web|url=http://www.eonline.com/news/632599/vince-vaughn-jokes-that-frozen-is-probably-damaging-his-daughter-lochlyn-watch|title=Vince Vaughn Jokes That Frozen Is Probably Damaging His Daughter Lochlyn—Watch! {{!}} E! Online|date=8. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=8. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150308194121/http://www.eonline.com/news/632599/vince-vaughn-jokes-that-frozen-is-probably-damaging-his-daughter-lochlyn-watch|url-status=bot: unknown}}</ref> Kad je [[Terry Gross]] intervjuirala tekstopisce (Lopez i Anderson-Lopez) na [[NPR]]-u u aprilu 2014, rekli su da nisu mogli zamisliti da će film postati toliko uspješan.<ref>{{Cite web|url=http://www.npr.org/templates/transcript/transcript.php?storyId=301420227|title=Songwriters Behind 'Frozen' Let Go Of The Princess Mythology : NPR|date=19. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=19. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140519123546/http://www.npr.org/templates/transcript/transcript.php?storyId=301420227|url-status=bot: unknown}}</ref> Kolumnist [[Joel Stein]] napisao je članak o svom sinu Laszlu za časopis ''Time''. Članak je bio o Laszlovoj frustraciji s popularnosti ''Snježnog kraljevstva''. Laszlo je održao intervju s Kristen Bell (glasom Anne) preko [[Skype]]a, i pitao ju je zašto je film napravljen.<ref name=":20">{{Cite web|url=http://time.com/100541/joel-stein-ice-ice-laszlo/|title=Joel Stein: Ice, Ice, Laszlo - TIME|date=19. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=19. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140519031515/http://time.com/100541/joel-stein-ice-ice-laszlo/|url-status=bot: unknown}}</ref> Kad ju je Laszlo pitao je li očekivala uspjeh i kulturni utjecaj filma, objasnila je da nije.<ref name=":20" /> ''The Hollywood Reporter'' intervjuirao je scenaristicu filma (Jennifer Lee) u decembru 2014. Lee je objasnila da se prestala zahvaljivati ljudima kad bi pohvalili film, već bi im se ispričala jer je bila svjesna koliko su djeca pjevala pjesme.<ref name=":26">{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/frozen-director-apologizes-parents-let-756614|title='Frozen' Director Apologizes to Parents for "Let It Go" - The Hollywood Reporter|date=16. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=16. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216092718/http://www.hollywoodreporter.com/news/frozen-director-apologizes-parents-let-756614|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://time.com/3633301/frozen-director-apologizes-let-it-go/|title='Frozen' Director Jennifer Lee Apologizes to Parents for 'Let It Go'|date=16. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=16. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216011328/http://time.com/3633301/frozen-director-apologizes-let-it-go/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cnet.com/news/frozen-director-jennifer-lee-is-really-sorry-for-let-it-go/|title='Frozen' director Jennifer Lee is really sorry for 'Let It Go' - CNET|date=16. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=16. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216082300/http://www.cnet.com/news/frozen-director-jennifer-lee-is-really-sorry-for-let-it-go/|url-status=bot: unknown}}</ref> Lee je također pokazala film svojoj kćerki da ju inspirira sa snažnim ženskim likovima, i pomogne jer su njenu kćerku zlostavljali nasilnici u školi;<ref name=":26" /> uz to je priznala da su i nju samu zlostavljali nasilnici kad je bila mala, i zato je bila sretna kad su njenu kćerku inspirirale Anna i Elsa.<ref name=":26" /> Izvještaj o najčešćim imenima beba 2014, koje je objavio [[BabyCenter]], pokazuje da Elsa bilo 88. najčešće ime za djevojčice te godine. To ime nikad nije bilo u prijašnjim izvještajima BabyCentera.<ref>{{Cite web|url=http://www.eonline.com/news/551416/people-are-naming-their-babies-after-frozen-characters-now|title=People Are Naming Their Babies After Frozen Characters Now {{!}} E! Online|date=17. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=17. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140617121058/http://www.eonline.com/news/551416/people-are-naming-their-babies-after-frozen-characters-now|url-status=bot: unknown}}</ref> Sarah Barret, jedna od direktorica sajta, objasnila je da je Anna puno češće ime, ali da je Elsa "više jedinstveno, i uz to je Elsa jako moćna junakinja i sjajan uzor."<ref name="auto1">{{Cite web|url=http://www.babycentre.co.uk/a25009957/mid-year-results-babycentre-top-20-boys-and-girls-names-of-2014-emily-and-oliver-top-the-chart|title=Mid Year Results: BabyCentre Top 20 Boys' and Girls' Names of 2014; Emily and Oliver top the chart - BabyCentre|date=19. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=19. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140619220326/http://www.babycentre.co.uk/a25009957/mid-year-results-babycentre-top-20-boys-and-girls-names-of-2014-emily-and-oliver-top-the-chart|url-status=bot: unknown}}</ref> Potpredsjednica britanske verzije [[Disney Channel (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Disney Channela]], Anna Hill, rekla je da je oduševljena činjenicom da je Elsa postalo popularno ime.<ref name="auto1"/> [[Google]]ov izvještaj iz 2014. pokazuje da je ''Snježno kraljevstvo'' najtraženiji film te godine.<ref>{{Cite web|url=http://deadline.com/2014/12/googles-year-in-hollywood-search-frozen-game-of-thrones-jlaw-robin-williams-1201320661/|title=Google’s Most-Searched Movies, TV Shows And Stars – ‘Frozen,’ #GoT, {{!}} Deadline|date=16. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=16. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141216172717/http://deadline.com/2014/12/googles-year-in-hollywood-search-frozen-game-of-thrones-jlaw-robin-williams-1201320661/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.google.com/trends/2014/|title=Google {{!}} Year in Search 2014|date=19. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=19. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141219014434/http://www.google.com/trends/2014/|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Google Play Store]] proglasio je film i njegovu zvučnu podlogu filmom i muzičkim albumom godine (što znači da su najprodavaniji film i muzički album te godine).<ref>{{Cite web|url=http://deadline.com/2014/12/google-play-top-movie-tv-music-book-2014-frozen-the-walking-dead-the-fault-in-our-stars-1201320438/|title=‘Frozen, ‘Walking Dead’ Top Google Play Online Sales For 2014 {{!}} Deadline|date=18. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=18. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141218112224/http://deadline.com/2014/12/google-play-top-movie-tv-music-book-2014-frozen-the-walking-dead-the-fault-in-our-stars-1201320438/|url-status=bot: unknown}}</ref> S više od 30 miliona preuzimanja putem [[BitTorrent]]a, film je drugi najčešće piratirani film 2014.<ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2014/digital/news/top-20-most-pirated-movies-of-2014-led-by-wolf-of-wall-street-frozen-gravity-1201388403/|title=Top 20 Most Pirated Movies of 2014 Led by ‘Wolf of Wall Street,’ ‘Frozen,’ ‘Gravity’ {{!}} Variety|date=13. 12. 2015|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=13. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151213135012/http://variety.com/2014/digital/news/top-20-most-pirated-movies-of-2014-led-by-wolf-of-wall-street-frozen-gravity-1201388403/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.mirror.co.uk/tv/tv-news/frozen-wolf-wall-street-top-4886587|title=Frozen and The Wolf of Wall Street top the pirate movie charts - Mirror Online|date=29. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=29. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141229050308/http://www.mirror.co.uk/tv/tv-news/frozen-wolf-wall-street-top-4886587|url-status=bot: unknown}}</ref> Disney je najavio dugometražni nastavak marta 2015, zbog čega su [[Agence France-Presse]] i ''[[Toronto Star]]'' objavili komične priče gdje su zadirkivali roditelje koji su bili ogorčeni popularnosti filma, rekavši da će poludjeti zbog nastavka.<ref>{{Cite web|url=http://news.yahoo.com/parents-brace-another-dose-frozen-fever-195807583.html|title=Parents brace for another dose of Frozen fever - Yahoo News|date=16. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=16. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316060624/http://news.yahoo.com/parents-brace-another-dose-frozen-fever-195807583.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.thestar.com/entertainment/movies/2015/03/13/disneys-frozen-fever-reaches-pandemic-level-menon.html|title=Disney’s Frozen fever reaches pandemic level: Menon {{!}} Toronto Star|date=16. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=1. 3. 2021|archive-date=16. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316172140/http://www.thestar.com/entertainment/movies/2015/03/13/disneys-frozen-fever-reaches-pandemic-level-menon.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Fondacija Udruženja pisaca navodi ''Snježno kraljevstvo'' kao film s jednim od najboljih scenarija iz 2010. godine, hvaleći ga kao film koji podmeće "rigidno uspostavljene priče i likove".<ref>{{Cite web|url=https://www.wgfoundation.org/blog/2019/12/18/6swixeccqnhjimlobcjk7o4nen96qo|title=10 out of '10s: Our Favorite Scripts of the Decade|website=The Writers Guild Foundation|language=en-US|access-date=1. 3. 2021}}</ref> === Franšiza === {{Glavni|Snježno kraljevstvo (franšiza)}} [[Datoteka:For the First Time in Forever- A Frozen Sing-Along Celebration - 21834852103.jpg|mini|Glumice u kostimima Else i Anne nastupaju u [[Disneyland]]u|lijevo|276x276piksel]]Ovim filmom ustanovljena je istoimena medijska franšiza. Bob Iger najavio je [[Broadway|brodvjeski]] pozorišni mjuzikl u januaru 2014.<ref>{{Cite web|url=http://fortune.com/2014/01/13/disney-ceo-iger-frozen-has-restored-our-mojo/|title=Disney CEO Iger: Frozen has restored our mojo - Fortune|date=4. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=4. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140604115101/http://fortune.com/2014/01/13/disney-ceo-iger-frozen-has-restored-our-mojo/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2014/legit/news/disney-considering-frozen-for-broadway-obviously-1201052489/|title=Disney Considering ‘Frozen’ for Broadway, Obviously {{!}} Variety|date=14. 1. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=14. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140114040305/http://variety.com/2014/legit/news/disney-considering-frozen-for-broadway-obviously-1201052489/|url-status=bot: unknown}}</ref> U februaru 2014. Iger je rekao da ''Snježno kraljevstvo'' ima "potencijal za franšizu",<ref>{{Cite web|url=http://cdn.media.ir.thewaltdisneycompany.com/2014/q1/q1-fy14-earnings-transcript.pdf|title=Wayback Machine|date=4. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=4. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140404164806/http://cdn.media.ir.thewaltdisneycompany.com/2014/q1/q1-fy14-earnings-transcript.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> ali je brzo (u maju iste godine) rekao da je ''Snježno kraljevstvo'' jedna od "pet najuspješnijih franšiza Disneyja".<ref>{{Cite web|url=http://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304101504579546090651005438|title=Disney's Film Business Gets Big Boost From 'Frozen' - WSJ|date=15. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=15. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141215182821/http://www.wsj.com/news/articles/SB10001424052702304101504579546090651005438|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://money.cnn.com/2014/05/12/news/companies/frozen-disney/|title='Frozen': One of Disney's biggest movies ever - May. 12, 2014|date=13. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=13. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513062832/https://money.cnn.com/2014/05/12/news/companies/frozen-disney/|url-status=bot: unknown}}</ref> Uspjeh filma značio je brza i jako velika neštasica robe u SAD-u,<ref name=":33">{{Cite web|url=http://www.cbsnews.com/news/want-to-buy-frozen-merchandise-be-prepared-to-wait/|title=Want to buy "Frozen" merchandise? Be prepared to wait or pay up - CBS News|date=13. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=13. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413142034/http://www.cbsnews.com/news/want-to-buy-frozen-merchandise-be-prepared-to-wait/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.ocregister.com/articles/costume-609376-costumes-stores.html|title=Most-wanted dress in the U.S.: 'Frozen's' Elsa frock - The Orange County Register|date=13. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=13. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413141838/http://www.ocregister.com/articles/costume-609376-costumes-stores.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://money.cnn.com/2014/04/10/news/companies/frozen-elsa-dress/|title=Sold-out Elsa's 'Frozen' dress selling for over $1,000 on eBay - Apr. 10, 2014|date=12. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=12. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140412182343/https://money.cnn.com/2014/04/10/news/companies/frozen-elsa-dress/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref name="web.archive.org">{{Cite web|url=http://www.businessweek.com/articles/2014-04-17/elsas-frozen-dress-the-hottest-gown-in-town|title=Elsa's Frozen Dress: The Hottest Gown in Town - Businessweek|date=21. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=21. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421005612/http://www.businessweek.com/articles/2014-04-17/elsas-frozen-dress-the-hottest-gown-in-town|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://nypost.com/2014/04/14/parents-fight-and-connive-for-sold-out-frozen-merch/|title=‘Frozen’ merch is making parents do crazy things {{!}} New York Post|date=16. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=16. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416035605/http://nypost.com/2014/04/14/parents-fight-and-connive-for-sold-out-frozen-merch/|url-status=bot: unknown}}</ref> i u drugim državama tokom aprila 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/film-news/10757721/Frozen-merchandise-shortage-spells-trouble-for-parents.html|title=Frozen merchandise shortage spells trouble for parents - Telegraph|date=13. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=13. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140413201131/http://www.telegraph.co.uk/culture/film/film-news/10757721/Frozen-merchandise-shortage-spells-trouble-for-parents.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/film/2014/may/17/frozen-film-disney-success-merchandise-sellout|title=Frozen: parental panic as unexpected Disney hit leads to merchandise sellout {{!}} Film {{!}} The Observer|date=18. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=18. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140518023349/http://www.theguardian.com/film/2014/may/17/frozen-film-disney-success-merchandise-sellout|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theglobeandmail.com/arts/film/frozen-out-in-the-toy-aisle-why-merch-for-disneys-hit-film-is-in-short-supply/article18054075/|title=Frozen-out in the toy aisle: Why merch for Disney’s hit film is in short supply - The Globe and Mail|date=21. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=21. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421024812/http://www.theglobeandmail.com/arts/film/frozen-out-in-the-toy-aisle-why-merch-for-disneys-hit-film-is-in-short-supply/article18054075/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.dailytelegraph.com.au/news/nsw/australian-supplies-of-frozen-dolls-have-dried-up/story-fni0cx12-1226929187496|title=Australian supplies of Frozen dolls have dried up {{!}} dailytelegraph.com.au|date=24. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=24. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140524012447/http://www.dailytelegraph.com.au/news/nsw/australian-supplies-of-frozen-dolls-have-dried-up/story-fni0cx12-1226929187496|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.smh.com.au/entertainment/sno-joke-for-parents-as-stocks-of-frozen-movie-merchandise-sell-out-20140523-38uds.html|title=S'no joke for parents as stocks of Frozen movie merchandise sell out|date=27. 6. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=27. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140627022920/http://www.smh.com.au/entertainment/sno-joke-for-parents-as-stocks-of-frozen-movie-merchandise-sell-out-20140523-38uds.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.stuff.co.nz/entertainment/film/10047347/Do-you-want-to-buy-a-snowman|title=Do you want to buy a snowman?|date=16. 5. 2014|website=Stuff|language=en|access-date=2. 3. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premiere.fr/Cinema/News-Cinema/La-Reine-des-Neiges-rend-fou-3988006|title=La Reine des Neiges rend fou|date=26. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=26. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140426232001/http://www.premiere.fr/Cinema/News-Cinema/La-Reine-des-Neiges-rend-fou-3988006|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.straitstimes.com/lifestyle/more-lifestyle-stories/story/frozen-dress-sold-out-singapore-20140420|title='Frozen' dress sold out in Singapore|date=21. 4. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=21. 4. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421020604/http://www.straitstimes.com/lifestyle/more-lifestyle-stories/story/frozen-dress-sold-out-singapore-20140420|url-status=bot: unknown}}</ref> Zbog ovoga su se cijene za tematske lutke i igračke postale veoma visoke, ali su same igračke postale kvalitetnije i ograničeno objavljene. Cijene kostima likova su također postale puno veće.<ref name="auto"/><ref name="web.archive.org"/> Nestašica je riješena gotovo godinu dana nakon objave filma (u novembru 2014),<ref>{{Cite web|url=http://www.today.com/money/frozen-doll-toy-shortage-finally-over-1D80258148|title='Frozen' doll and toy shortage finally over - Money - TODAY.com|date=1. 11. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=1. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101185749/http://www.today.com/money/frozen-doll-toy-shortage-finally-over-1D80258148|url-status=bot: unknown}}</ref> i do tada je Disney prodao više od tri miliona tematskih kostima samo u Sjevernoj Americi.<ref>{{Cite web|url=http://www.wsj.com/articles/elsa-dominates-anna-in-frozen-merchandise-sales-1415131605|title=Elsa Dominates Anna in ‘Frozen’ Merchandise Sales - WSJ|date=15. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=15. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141215063557/http://www.wsj.com/articles/elsa-dominates-anna-in-frozen-merchandise-sales-1415131605|url-status=bot: unknown}}</ref> U Disneyjevim zabavnim parkovima održavane su sesije upoznavanja likova iz filma, i mnogi su čekali više od četiri sata u redovima za ove sesije. Sesije upoznavanja trebale su biti privremene i tu samo za reklamiranje filma, ali su ih upravnici zadržali zbog popularnosti.<ref name=":32" /><ref name=":33" /> [[Disney's Hollywood Studios]] započeli su privremeni događaj (''Frozen Summer Fun'').<ref>{{Cite web|url=http://www.insidethemagic.net/2014/07/frozen-summer-fun-event-debuts-at-walt-disney-world-as-anna-elsa-kristoff-and-olaf-appear-in-delightful-new-shows/|title=Frozen Summer Fun event debuts at Walt Disney World as Anna, Elsa, Kristoff, and Olaf appear in delightful new shows {{!}} Inside the Magic|date=8. 7. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=8. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708202612/http://www.insidethemagic.net/2014/07/frozen-summer-fun-event-debuts-at-walt-disney-world-as-anna-elsa-kristoff-and-olaf-appear-in-delightful-new-shows/|url-status=bot: unknown}}</ref> Vožnja [[Maelstrom (Disney)|Maelstrom]] iz norveškog paviljona Disney Worldovog Epcota maknuta je 12. septembra 2014, i zamijenjena atrakcijom [[Frozen Ever After]] 2016.<ref>{{Cite web|url=http://www.bizjournals.com/orlando/blog/2014/09/disney-replacing-epcots-maelstrom-with-frozen-ride.html|title=Disney's Frozen replacing Epcot's Maelstrom ride - Orlando Business Journal|date=13. 9. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=13. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140913124612/http://www.bizjournals.com/orlando/blog/2014/09/disney-replacing-epcots-maelstrom-with-frozen-ride.html|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.insidethemagic.net/2014/09/frozen-ride-officially-announced-for-walt-disney-world-to-replace-maelstrom-in-norway-at-epcot/|title=“Frozen” ride announced for Walt Disney World in 2016 to replace Maelstrom at Epcot, “Frozen” Christmas also revealed {{!}} Inside the Magic|date=14. 9. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=14. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140914014821/http://www.insidethemagic.net/2014/09/frozen-ride-officially-announced-for-walt-disney-world-to-replace-maelstrom-in-norway-at-epcot/|url-status=bot: unknown}}</ref> Disney California Adventure napravio je pozorišni mjuzikl zvan ''[[Frozen – Live at the Hyperion]]'' 27. maja 2016. u pozorištu [[Hyperion Theater]]. Mjuzikl je zamijenio Hyperionovu prijašnju predstavu, ''[[Disney's Aladdin: A Musical Spectacular|Aladin]]''.<ref>{{Cite web|url=http://www.latimes.com/entertainment/arts/culture/la-et-cm-frozen-california-adventure-20160303-story.html|title='Frozen' show at California Adventure sets its opening date: May 27 - LA Times|date=15. 10. 2016|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=15. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161015184102/http://www.latimes.com/entertainment/arts/culture/la-et-cm-frozen-california-adventure-20160303-story.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Izdavač [[Random House]] prodao je više od 8 miliona knjiga o filmu.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/1894025/frozen-books-anna-elsa/|title=Anna And Elsa Of 'Frozen' Are Coming To A Bookstore Near You - MTV|date=10. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=10. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140810215358/http://www.mtv.com/news/1894025/frozen-books-anna-elsa/|url-status=bot: unknown}}</ref> Turoperatori, uključujući [[Adventures by Disney]], dodali su još obilazaka Norveške kao odgovor na sve veću potražnju tokom 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.travelweekly.com/Travel-News/Tour-Operators/Frozen-is-sending-tourists-packing-for-Norway/|title=Disney’s ‘Frozen’ is sending tourists packing for Norway: Travel Weekly|date=5. 11. 2015|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=5. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151105010502/http://www.travelweekly.com/Travel-News/Tour-Operators/Frozen-is-sending-tourists-packing-for-Norway/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/id/101776203|title=Disney’s ‘Frozen’ fires up Norway’s tourism|date=1. 7. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=1. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140701062653/https://www.cnbc.com/id/101776203|url-status=bot: unknown}}</ref> U međuvremenu, producenti serije ''[[Jednom davno]]'' (koju je napravio [[ABC Studios]], Disneyjeva podružnica) samostalno su dobili prava od ABC-ja i Disneyja za [[crossover]] o ''Snježnom kraljevstvu'' za [[Jednom davno (4. sezona)|četvrtu sezonu]]. Ideja je bila otrkivena na kraju [[Jednom davno (3. sezona)|treće sezone]] maja 2014, i sezona se emitirala te jeseni.<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/once-a-time-finale-frozen-elsa-season-4-703314|title='Once Upon a Time' EPs on 'Frozen's' Elsa in Season 4 - Hollywood Reporter|date=15. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=15. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140515025524/http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/once-a-time-finale-frozen-elsa-season-4-703314|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://time.com/96021/frozen-once-upon-a-time-elsa/|title=Once Upon a Time: Frozen Elsa on Season Finale Cliffhanger - TIME|date=14. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=14. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140514001212/http://time.com/96021/frozen-once-upon-a-time-elsa/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://time.com/96491/elsa-frozen-once-upon-a-time-secret/|title=Once Upon a Time Frozen Elsa Scene: How Secret Stayed a Surprise - TIME|date=12. 5. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=12. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140512221321/http://time.com/96491/elsa-frozen-once-upon-a-time-secret/|url-status=bot: unknown}}</ref> Televizijski specijal ''[[The Story of Frozen: Making a Disney Animated Classic]]'' emitirao se na ABC-ju 2. septembra 2014. Film je dokumentarac o produkciji filma.<ref>{{Cite web|url=http://blogs.disney.com/insider/2014/08/13/learn-the-story-of-frozen-and-find-out-whats-next-for-anna-and-elsa/|title=Learn the Story of Frozen and Find Out What's Next for Anna and Elsa {{!}} Disney Insider|date=14. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=14. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140814104246/http://blogs.disney.com/insider/2014/08/13/learn-the-story-of-frozen-and-find-out-whats-next-for-anna-and-elsa/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://insidetv.ew.com/2014/08/13/abc-making-frozen/|title=ABC to show how Disney made 'Frozen' {{!}} Inside TV {{!}} EW.com|date=14. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=14. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140814061622/http://insidetv.ew.com/2014/08/13/abc-making-frozen/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2014/film/news/abc-frozen-behind-the-scenes-special-1201282018/|title=ABC to Air ‘Frozen’ Special in September {{!}} Variety|date=15. 8. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=15. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140815031510/http://variety.com/2014/film/news/abc-frozen-behind-the-scenes-special-1201282018/|url-status=bot: unknown}}</ref> Na kraju specijala Lasseter je najavio kratki film koji se prikazivao u kinima prije igrane verzije ''Pepeljuge'' 13. marta 2015, imena ''Groznica Snježnog kraljevstva'' ({{Jez-en|Frozen Fever}}).<ref>{{Cite web|url=http://insidemovies.ew.com/2014/12/03/frozen-fever-short-will-play-before-cinderella/|title='Frozen' short will play before 'Cinderella' {{!}} Inside Movies {{!}} EW.com|date=4. 12. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=4. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141204052527/http://insidemovies.ew.com/2014/12/03/frozen-fever-short-will-play-before-cinderella/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2014/film/news/disney-frozen-characters-to-return-in-frozen-fever-animated-short-1201296499/|title=‘Frozen’ Characters to Return in ‘Frozen Fever’ Animated Short {{!}} Variety|date=4. 9. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=4. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140904015015/http://variety.com/2014/film/news/disney-frozen-characters-to-return-in-frozen-fever-animated-short-1201296499/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.thewrap.com/disney-announces-frozen-short-film-for-spring-2015/|title=Disney's New 'Frozen' Short Film Will Premiere in Spring 2015 - TheWrap|date=3. 9. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903152214/http://www.thewrap.com/disney-announces-frozen-short-film-for-spring-2015/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://insidemovies.ew.com/2014/09/02/frozen-fever-disney-to-bring-back-elsa-and-anna-for-animated-short/|title='Frozen Fever': Disney to bring back Elsa and Anna for animated short {{!}} Inside Movies {{!}} EW.com|date=3. 9. 2014|website=web.archive.org|access-date=2. 3. 2021|archive-date=3. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140903044335/http://insidemovies.ew.com/2014/09/02/frozen-fever-disney-to-bring-back-elsa-and-anna-for-animated-short/|url-status=bot: unknown}}</ref> [[Feld Entertainment]]ova [[Klizačko pozorište|klizačka predstava]] [[Disney on Ice]] uvela je predstavu o ''Snježnom kraljevstvu'' 4. septembra 2014. na areni [[Amway Center|Amway]] u [[Orlando|Orlandu, Floridi]].<ref>{{Cite web|url=http://www.orlandosentinel.com/entertainment/os-frozen-disney-on-ice-orlando-20140830,0,2430704.story|title=Frozen, from Disney on Ice, opens in Orlando - Orlando Sentinel|date=7. 9. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=7. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140907125906/http://www.orlandosentinel.com/entertainment/os-frozen-disney-on-ice-orlando-20140830,0,2430704.story|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.orlandosentinel.com/travel/attractions/the-daily-disney/os-frozen-disney-on-ice-review-orlando-20140826,0,3562137.story|title=Frozen review of Disney on Ice show in Orlando - Orlando Sentinel|date=7. 9. 2014|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=7. 9. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140907130041/http://www.orlandosentinel.com/travel/attractions/the-daily-disney/os-frozen-disney-on-ice-review-orlando-20140826,0,3562137.story|url-status=bot: unknown}}</ref> Dok se film ''The Making of Frozen: Return to Arendelle'' emitirao na ABC-ju, najavljen je drugi kratki film zvan ''Olafova pustolovina'' ({{Jez-en|Olaf's Frozen Adventure}}).<ref>{{Cite web|url=https://www.bleedingcool.com/2017/06/13/olafs-frozen-adventure-trailer-featurette-front-coco/|title=Olaf's Frozen Adventure Trailer For The Featurette In Front Of Coco|date=4. 12. 2017|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=4. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204061131/https://www.bleedingcool.com/2017/06/13/olafs-frozen-adventure-trailer-featurette-front-coco/|url-status=bot: unknown}}</ref> Prikazivan je u kinima prije [[Pixar]]ovog filma ''Coco i velika tajna'' 22. novembra 2017, i na ABC-ju je emitiran 14. decembra 2017.<ref>{{Cite web|url=http://ew.com/movies/2017/06/13/olafs-frozen-adventure-john-lasseter-exclusive/|title=Olaf’s Frozen Adventure: John Lasseter debuts first look|date=13. 6. 2017|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=13. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170613201807/http://ew.com/movies/2017/06/13/olafs-frozen-adventure-john-lasseter-exclusive/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.broadwayworld.com/article/OLAFS-FROZEN-ADVENTURE-Makes-Broadcast-Television-Debut-on-ABC-1214-20171208|title=OLAF'S FROZEN ADVENTURE Makes Broadcast Television Debut on ABC, 12/14|date=9. 12. 2017|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=9. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171209010509/https://www.broadwayworld.com/article/OLAFS-FROZEN-ADVENTURE-Makes-Broadcast-Television-Debut-on-ABC-1214-20171208|url-status=bot: unknown}}</ref> U videoigri iz 2019, ''[[Kingdom Hearts III]]'', Arendelle se pojavljuje kao jedan od svjetova. Videoigra prati radnju filma, i glasovna postava se vratila.<ref>{{Citation|title=Kingdom Hearts 3 English Voice Cast Revealed - IGN|url=https://www.ign.com/articles/2019/01/08/kingdom-hearts-3-voice-cast-includes-haley-joel-osments-return-as-sora|access-date=3. 3. 2021|language=en}}</ref> == Nastavak == {{Glavni|Snježno kraljevstvo 2}} Disney je službeno objavio da je dugometražni nastavak filma ''Snježnog kraljevstva'' u razvoju 12. marta 2015, i da su se Buck i Lee vraćaju se kao režiseri, a Del Vecho se vraća kao producent.<ref name=":34">{{Cite web|url=http://variety.com/2015/film/news/disney-announces-frozen-2-1201451480/|title=Disney Announces ‘Frozen 2′ {{!}} Variety|date=12. 3. 2015|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=12. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150312215802/http://variety.com/2015/film/news/disney-announces-frozen-2-1201451480/|url-status=bot: unknown}}</ref> U intervjuu iz maja 2015. Buck je rekao: "Moramo dokučiti puno stvari, ali barem znamo kuda idemo."<ref>{{Cite web|url=http://www.abc.net.au/news/2015-05-01/chris-buck-admits-working-on-frozen-sequel-daunting/6435002|title=Creator of Frozen, animation director Chris Buck, admits working on sequel to the blockbuster is daunting - ABC News (Australian Broadcasting Corporation)|date=3. 5. 2015|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=3. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150503205132/http://www.abc.net.au/news/2015-05-01/chris-buck-admits-working-on-frozen-sequel-daunting/6435002|url-status=bot: unknown}}</ref> U martu 2016. Bell je izjavila da bi snimanje za film trebalo započeti kasnije tog mjeseca,<ref>{{Cite web|url=http://collider.com/frozen-2-kristen-bell/|title=Frozen 2: Kristen Bell Says Sequel Production Begins Soon {{!}} Collider|date=20. 3. 2016|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=20. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160320113842/http://collider.com/frozen-2-kristen-bell/|url-status=bot: unknown}}</ref> ali u septembru iste godine povukla je svoje ranije komentare, tvrdeći da su pogrešni i objasnila je da je umjesto toga radila na drugim projektima o ''Snježnom kraljevstvu'', poput predstojećeg prazničnog specijala.<ref>{{Cite web|url=http://collider.com/frozen-2-kristen-bell-olaf-christmas-special/|title=Kristen Bell Gives Updates on Frozen 2, Olaf Christmas Special {{!}} Collider|date=16. 1. 2017|website=web.archive.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=16. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170116160807/http://collider.com/frozen-2-kristen-bell-olaf-christmas-special/|url-status=bot: unknown}}</ref> U aprilu 2017, Disney je najavio da će ''Snježno kraljevsvto 2'' biti objavljeno 27. novembra 2019.<ref name=":34" /><ref>{{Cite web|url=http://variety.com/2017/film/news/lion-king-frozen-2-indiana-jones-5-release-dates-1202395212/|title=WebCite query result|website=www.webcitation.org|access-date=3. 3. 2021|archive-date=29. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029114740/https://variety.com/2017/film/news/lion-king-frozen-2-indiana-jones-5-release-dates-1202395212/|url-status=dead}}</ref> U julu 2018. godine otkriveno je da su [[Evan Rachel Wood]] i [[Sterling K. Brown]] u dogovorima da se pridruže projektu, dok je potvrđeno da se Bell, Menzel, i Gad vraćaju.<ref>{{Cite web|url=https://variety.com/2018/film/news/frozen-2-evan-rachel-wood-sterling-k-brown-1202873334/|title=‘Frozen 2’: Evan Rachel Wood, Sterling K. Brown in Talks for Sequel (EXCLUSIVE)|last=Kroll|first=Justin|last2=Kroll|first2=Justin|date=13. 7. 2018|website=Variety|language=en-US|access-date=3. 3. 2021}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak Disneyjevih animiranih filmova zasnovanih na bajkama]] * [[Spisak animiranih filmova Disneyja]] == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://movies.disney.com/frozen?intoverride=true Zvanični sajt] * [https://movies.disney.com/frozen-sing-along-edition?intoverride=true Zvanični sajt] (''Sing-Along Edition'') * {{IMDb title|id=2294629|title=Snježno kraljevstvo}} * {{Rotten Tomatoes|frozen_2013|{{PAGENAME}}}} * {{AllMovie title|id=555200}} {{Snježno kraljevstvo|stanje=collapsed}} {{Disneyjevi crtani filmovi|stanje=collapsed}} {{Oscar - animirani film}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi]] [[Kategorija:Filmovi iz 2013.]] [[Kategorija:Filmovi Walt Disney Picturesa]] [[Kategorija:Filmovi Walt Disney Animation Studiosa]] [[Kategorija:Animirani filmovi Disneyja]] [[Kategorija:Filmovi Disneyja]] [[Kategorija:Filmovi o članovima kraljevskih porodica]] [[Kategorija:Snježno kraljevstvo]] [[Kategorija:Američki mjuzikli]] [[Kategorija:Oscar za najbolji animirani film]] [[Kategorija:Filmovi o porodici]] [[Kategorija:Filmovi koji su dobili Oscar za najbolju originalnu pjesmu]] i8l1q7sedhazlz9ukx6mhvzk80mpvbg 0 472723 3848096 3526926 2026-05-20T19:10:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848096 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Rezus}} {{Taksokvir |boja=pink | ime = Rezus makak | slika = Rhesus macaque (Macaca mulatta mulatta), male, Gokarna.jpg | slika_opis = [[Mužjak]], šuma Gokarna, [[Nepal]] | slika2 = Female and juvenile rhesus macaque at Galtaji, Jaipur, Rajasthan, India.jpg | slika2_opis = [[Ženka]] sa mladunčenom, Galtaji, [[Jaipur]] | status = LC |slika_širina=300px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo =[[Primates]] |familia = ''Cercopithecidae'' |genus = ''Macaca'' | species ='''''M. mulatta''''' | authority = ([[Eberhard August Wilhelm von Zimmermann|Zimmermann]], 1780) |karta_raspon = Rhesus Macaque area.png |karta_raspon_opis = Prirodni [[areal]] vrste ''Rhesus macaque'' |karta_raspon_širina=300px | sinonimi = {{hidden begin|title=Sinonimi vrste}} *''Simia fulvus'' <small>([[John Graham Kerr|Kerr]], 1792)</small> *''Simia rhesus'' <small>[[Jean Baptiste Audebert|Audebert]], 1798</small> *''Simia erythraea'' <small>[[George Shaw|Shaw]], 1800</small> *''Macaca nipalensis'' <small>[[Brian Houghton Hodgson|Hodgson]], 1840</small> *''Macaca oinops'' <small>Hodgson, 1840</small> *''Inuus sanctijohannis'' <small>[[Robert Swinhoe|R. Swinhoe]], 1866</small> *''Inuus sancti-johannis'' <small>R. Swinhoe, 1866</small> *''Macacus lasiotus'' <small>[[John Edward Gray|Gray]], 1868</small> *''Macacus tcheliensis'' <small>[[Alphonse Milne-Edwards|A. Milne-Edwards]], 1872</small> *''Macacus vestitus'' <small>A. Milne-Edwards, 1892</small> *''Macacus rhesus villosus'' <small>[[Frederick W. True|True]], 1894</small> *''Pithecus littoralis'' <small>[[Daniel Giraud Elliot|Elliot]], 1909</small> *''Macaca siamica''<small>[[Cecil Boden Kloss|Kloss]], 1917</small> *''Macaca mulatta mcmahoni'' <small>[[Reginald Innes Pocock|Pocock]], 1932</small> {{hidden end}} }} '''Rezus makak''' ili '''rezus makaka''' ([[latinski|lat.]] ''Macaca mulatta'') je [[vrsta]] [[majmuni Starog svijeta|Majmuna Starog svijeta]]. U [[IUCN|Crvenoj knjizi ugroženih vrsta IUCN-a]], naveden je pod oznakom [[najmanje zabrinjavajuće]], s obzirom na njegove široko rasprostranjenjenje, pretpostavljenu veliku populaciju i toleranciju na širok raspon [[staništa]]. Porijeklom je iz [[Južna Azija|Južne]], [[Srednja Azija|Srednje]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] i ima najširi geografski raspon od svih neljudskih [[primati|primata]], zauzimajući veliku raznolikost nadmorskih visina i staništa, od [[travnjak]]a do sušnih i šumovitih područja, ali i u blizini ljudskih naselja. == Opis == [[slika:Rhesus Macaque, Red Fort, Agra.jpg|thumb|Mužjak ''Rhesus mulatta'' i tvrđavi Agra, [[Uttar Pradesh]]]] [[slika:Macaque Haji Malang.jpg|thumb|Rezus makak pokazuje psećje zube]] Rezus makaka je smeđe ili sive boje i ružičastog lica, bez [[krzno|krzna]]. U prosjeku ima 50 [[kičmeni pršljen|kičmenih pršljenova]] i širok [[rebro|rebarni]] kafez. [[Rep]] mu je u prosjeku dug između 20,7 i 22,9&nbsp;cm. Odrasli mužjaci u prosjeku mjere oko 53&nbsp;cm i teže oko 7,7&nbsp;kg. Ženke su manje, u prosjeku su duge 47&nbsp;cm i teške oko 5,3&nbsp;kg. [[Intermembralni indeks|omjer dužine prednjih i zadnjih udova]] je 89%. Rezus makaka ima zubnu formulu: *[[gornja vilica]]: 2.1.2.3; *[[donja vilica]]: 2.1.2.3 *ukupno: 32 <br> i bilophodontne [[kutnjak (zub)|kutnjake]].<ref>{{cite book |author=Pocock, R. I. |year=1939 |title=The Fauna of British India, Including Ceylon and Burma: Mammalia Volume I |location=London |publisher=Taylor and Francis |pages=15–185 |chapter=Catarhini |chapter-url=https://archive.org/stream/PocockMammalia1/pocock1#page/n49/mode/2up}}</ref> == Rasprostranjenje i stanište == Rezus makaki su porijeklom iz [[Indija|Indije]], [[Bangladeš]]a, [[Pakistan]]a, [[Nepal]]a, [[Mjanmar]]a, [[Tajland]]a, [[Afganistan]]a, [[Vijetnam]]a, južna [[Kina|Kine]] i nekih susjednnih područja. Imaju najširi geografski raspon od bilo kog ne-ljudskog primata, zauzimajući veliku raznolikost nadmorskih visina širom centralne, južne i jugoistočne Azije. Naseljavajući sušna, otvorena područja, rezus makaki mogu se naći na travnjacima, šumama i u planinskim regijama do visine do 2500 m . Redovni su plivači. Bebe stare samo nekoliko dana mogu plivati, a poznato je da odrasli preplivaju više od pola milje između ostrva, ali se često utapaju pijući vodu u malim grupama. Rezus makaki su zapaženi zbog svoje tendencije da se presele iz ruralnih u urbana područja, oslanjajući se na darivanja ili ostatke ljudskih aktivnostio.<ref>{{cite journal |author=Ciani, A. C. |year=1986 |title=Intertroop Agonistic Behavior of a Feral Rhesus Macaque Troop in Ranging in Town and Forest Areas in India |journal=Aggressive Behavior |volume=12 |issue=6 |doi=10.1002/1098-2337(1986)12:6<433::AID-AB2480120606>3.0.CO;2-C |pages=433–439 |url=http://www.esploratore.com/files/resourcesmodule/@random44be4ac49f856/1153323855_Intertroop_Agonistic_Behavior_of_a_Feral_rhesus_Macaque_Troop_Ranging_in_Town_and_Areas_in_India.pdf |access-date=5. 1. 2016 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304040936/http://www.esploratore.com/files/resourcesmodule/@random44be4ac49f856/1153323855_Intertroop_Agonistic_Behavior_of_a_Feral_rhesus_Macaque_Troop_Ranging_in_Town_and_Areas_in_India.pdf |url-status=dead }}</ref> Dobro se prilagođavaju ljudskom prisustvu i formiraju veće grupe u krajolicima kojima dominiraju ljudi nego u [[šuma]]ma.<ref>{{cite journal|first1=Kumar|last1=Rishi|first2=Sinha|last2=Anindya|first3=Radhakrishna|last3=Sindhu|year=2013|title=Comparative Demography of Two Commensal Macaques in India: Implications for Population Status and Conservation|journal=Folia Primatologica|volume=84|issue=6|pages=384–393|doi=10.1159/000351935|pmid=24022675}}</ref> Južna i sjeverna granica distribucije rezusa i kapuljastog makaka, sada teku paralelno jedna drugoj u zapadnom dijelu Indije, odvojene su velikim razmakom u središtu i konvergiraju na istočnoj obali poluootoka da formiraju zonu preklapanja distribucije. Ovo preklapajuće područje karakterizira prisustvo grupa mješovitih vrsta, s čistim trupama obje vrste koje se ponekad javljaju čak i u međusobno neposrednoj blizini. Proširenje raspona rezus-makaka je prirodni proces u nekim područjima i izravna posljedica [[uvedena vrsta|unošenja]] ljudi u druge regione, što imaa ozbiljne implikacije na [[endem]]ske i opadajuće populacije makaka s kapuljačom u južnoj Indiji.<ref>{{cite journal | last1 = Kumar | first1 = R. Radhakrishna | last2 = Sinha | first2 = A. | year = 2011 | title = Of Least Concern? Range Extension by Rhesus Macaques (''Macaca mulatta'') Threatens Long-Term Survival of Bonnet Macaques (''M. radiata'') in Peninsular India | url = https://nias.academia.edu/RishiKumar/Papers/538383/Of_least_concern_Range_Extension_by_Rhesus_Macaques_Macaca_mulatta_Threatens_Long-Term_Survival_of_Bonnet_Macaques_M._radiata_in_Peninsular_India | journal = International Journal of Primatology | volume = 32 | issue = 4| pages = 945–959 | doi = 10.1007/s10764-011-9514-y |access-date=5. 1. 2016}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://scroll.in/article/848784/south-india-is-losing-its-endemic-bonnet-monkey-to-an-aggressive-invader-from-the-north|title=South India is losing its endemic bonnet monkey to an aggressive invader from the north|last=Govindarajan|first=Vinita|work=Scroll.in|access-date=14. 9. 2017|language=en-US}}</ref> [[Tajland]]ska populacija je lokalno klasificirana kao ugrožena. U Wat Tham Pha Mak Ho, [[Tambon]] Si Songkhramu, Wang Saphung okruga, [[provincija Loei]] ima oko 1.000 jedinki.<ref>{{cite web|url=http://news.sanook.com/894051/|work=Sanook.com|language=th|title=วอนช่วยลิงวอกฝูงสุดท้ายในไทย|date=28. 1. 2010|access-date=7. 6. 2017}}</ref> === Podvrste i populacije === [[slika:Macaque India 3.jpg|thumb|Rezus makak u utvrđenju Agra, Uttar Pradesh]] [[slika:Rhesus Macaque2.jpg|thumb|Majka sa bebom u [[Nepal]]u]] Naziv roda "rezus" podsjeća na mitološkog kralja ([[Rezus Trakijski]]), sporednog lika u [[Ilijada|Ilijadi]]. Međutim, francuski prirodoslovac [[Jean-Baptiste Audebert]], koji je naziv primijenio za vrstu, izjavio je da: "nema to značenje".<ref>Jaeger, E. (1972). ''A source-book of biological names and terms.'' Springfield, Illinois: Charles C. Thomas.</ref> Prema prvom opisu Zimmermanna iz 1780. godine, rezus makak je distribuiran u istočnom [[Afganistan]]u, [[Bangladeš]]u, [[Butan]]u, istočno do doline [[Brahmaputra]] na [[Indija|Indijskom potkontinentu]], [[Nepal]]u i sjevernom [[Pakistan]]u. Danas je ova vrsta poznato kao indijski rezus makak ''M. m. mulatta'', što uključuje morfološki sličan ''M. rhesus villosus'', kojeg jeopisao [[Frederick W. True|True]] 1894. iz [[Kašmir]]a i ''M. m. mcmahoni'', kojeg je opisao [[Reginald Innes Pocock|Pocock]] 1932. iz Kootaija, [[Pakistan]]. Nekoliko [[Kina|kineskih]] [[podvrsta]] rezus makaka opisano je između 1867. i 1917. Molekulske razlike utvrđene među populacijama, međutim, nisu dovoljno dosljedne da definitivno odrede bilo koju.<ref name="apc04">{{cite book |author=Brandon-Jones, D. |author2=Eudey, A. A. |author3=Geissmann, T. |author4=Groves, C. P. |author5=Melnick, D. J. |author6=Morales, J. C. |author7=Shekelle, M. |author8=Stewart, C.-B. |title=Asian Primate Classification |publisher= International Journal of Primatology |volume=25 |issue=1 |date=2004 |pages=97–164 |url=http://www.gibbons.de/main/papers/pdf_files/2004asianprimates.pdf |access-date=5. 1. 2016}}</ref> Kineske podvrste mogu se podijeliti na sljedeći način: *''M. m. mulatta'' nalazi se u zapadnoj i centralnoj Kini, na jugu [[Yunnan]]a i jugozapadu [[Guangxi]]ja;<ref name="shilai1991">{{cite journal|author=Jiang Xue-long; Wang Ying-xiang and Ma Shi-lai|year=1991|title=Taxonomic revision and distribution of subspecies of Rhesus Monkey (''Macaca mulatta'') in China|journal=Zoological Research|volume=12|url=http://www.zoores.ac.cn/EN/abstract/abstract1901.shtml}}</ref> * ''M. m. lasiota'' ([[John Edward Gray|Gray]], 1868), zapadnokineski rezus makak, rasprostranjen je na zapadu [[Sechuan]]a, sjeverozapadno od [[Yunan]]a i jugoistočno od [[Qinghai]]; mogućI je sinonim za ''M. m. sanctijohannis" ([[Robert Swinhoe|R. Swinhoe]], 1867), ako ne i "M. m. mulatta''. * ''M. m. tcheliensis'' ([[Henri Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1870), sjevernokineski rezus makak, živi na sjeveru [[Henan]]a, južno od [[Shanxi]]ja i u blizini [[Beijing]]a. Neki ga smatraju najugroženijom podvrstom.<ref>{{cite journal | doi= 10.1007/BF02215449 | title= Phylogeny of rheusus monkeys (''Macaca mulatta'') as revealed by mitochondrial DNA restriction enzyme analysis | journal= International Journal of Primatology | volume= 14 | issue= 4 | pages= 587 | year= 1993 | last1= Zhang | first1= Ya-Ping | last2= Shi | first2= Li-Ming}} </ref> * ''M. m. vestita'' ([[Henri Milne-Edwards|Milne-Edwards]], 1892), [[tibet]]ski rezus makak, živi na jugoistoku [[Tibet]]a, sjeverozapadno od Junana (okrug Deqing), a možda uključuje i [[tibet]]sku autonomnu prefekturu [[Yushu]];<ref name = "shilai1991" /> mogući je sinonim za ''M. m. sanctijohannis'', ako ne i ''M. m. mulatta''. * '' M. m. littoralis '' ([[Daniel Giraud Elliot|Elliot]], 1909), južnokineski rezus makak, živi u [[Fujian]]u, [[Zhejiang]]u, [[Anhui]]ju, [[Jiangxi]]ju, [[Hunan]]u, [[Hubei]]ju, [[Guizhou]]u, sjeverozapadno od [[Guangdong]]a, sjeverno od [[Guangxi]]ja, sjeveroistočno od [[Yunnan]]a, istočno od [[Sechuan]]a i južno od [[Shaanxi]]ja; moguće je da je sinonim za ''M. m. sanctijohannis'', ako ne ''M. m. mulatta''. * '' M. m. brevicaudus'', naziva se i ''Pithecus brevicaudus'' ([[Daniel Giraud Elliot|Elliot]], 1913), živi na otocima [[Hainan]] i [[Wanshan]] u [[Guangdong]]u , kao i otocima u blizini [[Hong Kong]]a; može biti sinonim za ''M. m.mulatta''. * ''M. m. siamica'' ([[Cecil Boden Kloss|Kloss]], 1917), indokineski rezus makak, rasprostranjen je u [[Mjanmar]]u, na sjeveru [[Tajland]]a i [[Vijetnam]]a, u [[Laos]]u i u kineskim provincijama [[Anhui]], sjeverozapad [[Guangxi]]ja, Guizhou, [[Hubei]]ju, [[Hunan]]u, središnjem i istočnom [[Sečuan]]u, te zapadnom i južnom dijelu centralnog [[Junan]]a; mogući je sinonim za ''M. m. sanctijohannis'', ako ne ''M. m. mulatta''. === Divlje kolonije u Sjedinjenim Državama === Oko proljeća 1938., kolonija rezus makaka nazvana "Nazuris" u [[Silver Springs]]u na [[Florida|Floridi]], zasnovali su organizatori putovanja brodom, lokalno poznatog kao "Pukovnik Tooey" da poboljšaju svoje "Krstarenje džunglom". Tradicijska priča da su majmuni pušteni radi poboljšanja pejzaža u filmovima o [[Tarzan]]u, koji su snimani na tom mjestu je lažna, jer jedini Tarzanov film snimljen na tom području, 1939-ih ''Tarzan pronalazi sina!'', ne prikazuje rezus makake..<ref>{{cite book | title = Primates Face to Face|last=Wolfe |first=Linda |publisher=Cambridge University Press | year = 2002 | isbn = 0-521-79109-X | page = 320|url=https://books.google.com/books?id=zYg3eOqjq4UC&pg=PA320}}</ref> Pored toga, pretpostavlja se da su razne kolonije rezusa i drugih vrsta majmuna rezultat razaranje [[zoološki vrt|zooloških vrtova]] i parkova divljih životinja, uništenih u uraganima, a najviše [[uragan Andrew|Uraganom Andrew]].<ref>{{cite news |url=http://www.newyorker.com/reporting/2009/04/20/090420fa_fact_bilger |author=Bilger, B. |title=The Natural World, Swamp Things |newspaper=The New Yorker |date= 20. 4. 2009 |page= 80 |access-date=5. 1. 2016}}</ref> Značajna kolonija rezus makaka na [[Morgan Island]]u, [[Južna Karolina]], jednom od morskih otoka u južnokarolinskom nijzijskom području, uvezena je 1970-ih za upotrebu u lokalnim laboratorijama i po svemu sudeći napreduju.<ref>{{cite journal | pmid = 2780958| year = 1989| last1 = Taub| first1 = D. M.| title = Development of the Morgan Island rhesus monkey colony| journal = Puerto Rico Health Sciences Journal| volume = 8| issue = 1| pages = 159–69| last2 = Mehlman| first2 = P. T.}}</ref> == Ekologija i ponašanje == Rezus makaki su [[dnevna životinja|dnevne životinje]], i [[stablo|arborikolni]] i [[kopnena životinja|kopneni stanovnici]]. Oni su [[tetrapoda|četveronošcii]] svi zajedno i, kada su na zemlji, hodaju [[digitagradi|digitigradno]] i [[plantigrasi|plantigradno]]. Uglavnom su [[biljojedi]], hrane se uglavnom [[voće]]m, ali jedu i [[sjeme]], [[korijen]]je, [[pupoljak|pupoljke]], [[kora (botanika)|koru]] i [[žitarice]]. Procjenjuje se da konzumiraju oko 99 različitih biljnih vrsta u 46 porodica. Tokom sezone [[monsun]]a dobijaju velik dio vode iz zrelog i sočnog voća. Makaki koji žive daleko od izvora vode ližu kapljice rose sa lišća i piju kišnicu nakupljenu u dupljama drveća.<ref name="Makwana 1979">{{cite journal |last1=Makwana |first1=S. |year=1979 |title=Field Ecology and Behavior of the rhesus macaque. Food, Feeding and Drinking in Dehra Dun Forests |journal=Indian Journal of Forestry |volume=2 |issue=3 |pages=242–253 }}</ref> Također je primijećeno da jedu [[termit]]e, [[skakavci|skakavce]], [[mrav]]e i [[tvrdokrilci|tvrdokrilce]].<ref>Lindburg, D.G. (1971) ''The rhesus monkeys in north India: an ecological and behavioural study.'' In: Rosenblum, LA (ed.) ''Primate Behaviour: Developments in the field and laboratory research.'' Academic Press, New York, vol. 1, pp. 83–104. {{ISBN|012534001X}}.</ref> Kad je hrane u izobilju, raspodjeljuju je na dijelove, a hrana se tokom dana troši u njihovim domovima. Piju vodu kad traže hranu i okupljaju se oko [[potok]]a i [[rijeka]]. Imaju specijalizirane obraze nalik vrećici, što im omogućava privremeno gomilanje hrane.<ref name="Burrows-et-al-2009">{{cite journal | last=Burrows | first=Anne M. | last2=Waller | first2=Bridget M. | last3=Parr | first3=Lisa A. | title=Facial musculature in the rhesus macaque (Macaca mulatta): evolutionary and functional contexts with comparisons to chimpanzees and humans | journal=Journal of Anatomy | publisher=Wiley | volume=215 | issue=3 | year=2009 | issn=0021-8782 | doi=10.1111/j.1469-7580.2009.01113.x | pages=320–334}}</ref> U [[Psihologija|komparativnim psihološkim istraživanjima]], rezus makaki pokazali su niz složenih [[kognitivna sposobnost|kognitivnih sposobnosti, uključujući sposobnost donošenja različitih sudova, razumijevanja jednostavnih pravila i praćenja vlastitih mentalnih stanja.<ref>{{Cite journal |author=Couchman, J. J. |title=Beyond Stimulus Cues and Reinforcement Signals: A New Approach to Animal Metacognition |journal=Journal of Comparative Psychology |volume = 124 |issue=4 |pages=356–368 |year=2010 |doi=10.1037/a0020129 |pmid=20836592 |pmc=2991470|display-authors=etal}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Blanchard |first1=Tommy C. |last2=Wolfe |first2=Lauren S. |last3=Vlaev |first3=Ivo |last4=Winston |first4=Joel S. |last5=Hayden |first5=Benjamin Y. |title=Biases in preferences for sequences of outcomes in monkeys |journal=Cognition |volume=130 |issue=3 |pages=289–299 |doi=10.1016/j.cognition.2013.11.012 |year=2014 |pmid=24374208 |pmc=3969290}}</ref> Čak im je pokazano da demonstriraju [[autoagencija|samoagenciju]],<ref>{{Cite journal |author=Couchman, J. J. |title=Self-agency in rhesus monkeys |journal=Biology Letters |year=2011 |doi=10.1098/rsbl.2011.0536 |volume=8 |pages=39–41 |pmid=21733868 |issue=1 |pmc=3259954 }}</ref> važan tip samosvesti. U 2014., promatrači na željezničkoj stanici u Kanpuru u Indiji dokumentirali su rezus majmuna, onesviještenog nadzemnim dalekovodima, kojeg je oživio drugi rezus koji je sistematski vodio niz oživljavajućih akcija.<ref>Waxman, Olivia B. (2014-12-22) [http://time.com/3643900/monkey-electrocution-india/ Hero Monkey Revives Simian Pal Electrocuted in India]. ''Time''.</ref> === Razmnožavanje === [[slika:Davidraju img15(Macaca mulatta) Rhesus macaque.jpg|mini|Majka rezus makaka sa bebom]] Odrasli muški makaki pokušavaju maksimizirati svoj reproduktivni uspjeh ulaskom u [[seks]] sa ženkama i u i izvan [[sezona razmnožavanja|sezone razmnožavanja]]. Ženke se radije pare s mužjacima koji im nisu poznati. Autsajderi muškog spola koji nisu pripadnici ženske čete preferiraju se pred mužjacima višeg ranga. Izvan perioda udruživanja, mužjaci i ženke vraćaju prethodno ponašanje ne pokazujući preferencijalni tretman ili bilo kakav poseban odnos. Razmnožavanje može trajati do jedanaest dana, a ženka se u to vrijeme obično pari s brojnim mužjacima. Primijećeno je da se muški rezus makaki bore za pristup seksualno prihvatljivim ženkama i pretrpe više ranjavanja tokom sezone parenja.<ref name="Bercovitch 1997">{{cite journal |vauthors=Bercovitch F |year=1997 |title=Reproductive Strategies of Rhesus Macaques |journal=Primates |volume=38 |issue=3 |pages=247–263 |doi=10.1007/BF02381613 }}</ref> Ženke makaka prvi put rađaju kad napune četiri godine, a [[menopauza|menopauzu]] dostignu sa oko dvadeset i pet godina.<ref name="MLWalker2">{{cite journal |vauthors=Walker ML, Herndon JG |title=Menopause in nonhuman primates? |journal=Biology of Reproduction |volume=79 |pages=398–406 |year=2008 |pmid=18495681 |doi=10.1095/biolreprod.108.068536 |issue=3 |pmc=2553520}}</ref> Muški makaki uglavnom nemaju nikakvu ulogu u odgoju mladih, ali imaju mirne odnose sa potomcima svojih parnica. Manson i Parry<ref name="pmid8460656">{{cite journal |vauthors=Manson JH, Perry SE |title=Inbreeding avoidance in rhesus macaques: whose choice? |journal=Am. J. Phys. Anthropol. |volume=90 |issue=3 |pages=335–44 |year=1993 |pmid=8460656 |doi=10.1002/ajpa.1330900307 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/37662/1/1330900307_ftp.pdf|hdl=2027.42/37662}}</ref> otkrili su da slobodni rezus makaki izbjegavaju [[ukrštanje u srodstvu]]. Nikad nije primijećeno da se odrasle ženke kopuliraju sa muškarcima iz vlastite majčine linije tokom njihovih plodnih perioda. Majke koje imaju jednu ili više nezrelih kćeri, osim svoje novorođenčadi, u kontaktu su sa njihovom novorođenčadi manje brinu od onih bez starijih nezrelih kćeri, jer se majčinske roditeljske odgovornosti mogu prenijeti na kćeri. Majke visokog ranga sa starijim nezrelim kćerima također odbacuju svoju dojenčad znatno više od onih bez starijih kćeri i imaju tendenciju da počnu parenje ranije u sezoni parenja nego što se očekivalo na osnovu njihovih datuma [[porođaj]]a prethodne sezone.<ref name = "Berman 1992">{{cite journal |vauthors=Berman C |year=1992 |title=Immature siblings and mother-infant relationships among free-ranging rhesus monkeys on Cayo Santiago |url=https://archive.org/details/sim_animal-behaviour_1992-08_44/page/247 |journal=Animal Behaviour |volume=44 |pages=247–258 |doi=10.1016/0003-3472(92)90031-4}}</ref> Dojenčad udaljena od središta grupa ranjivija su na [[čedomorstvo]] iz vanjskih grupa. Neke majke zlostavljaju svoju dojenčad, a vjeruje se da je rezultat kontrole [[bračni par|roditeljskih stilova]].<ref>{{cite journal |vauthors=Maestripieri D |year=1998 |title=Parenting Styles of Abusive Mothers in group-living Rhesus Macaques |journal=Animal Behaviour |volume=55 |issue=1 |pages=1–11 |doi=10.1006/anbe.1997.0578 |pmid=9480666 }}</ref> === Sukob s ljudima === Potkraj marta 2018., objavljeno je da je ovaj [[majmun]] ušao u kuću u selu Talabasta, indijska država [[Odisha]] i kidnapovao bebu. Beba je kasnije pronađena mrtva u bunaru. Iako je poznato da majmuni napadaju ljude, ulaze u domove i oštećuju imovinu, ovo prijavljeno ponašanje bilo je neobično.<ref name="BBC2018">{{cite news |work=The [[BBC]] |title=Indian police search for monkey that snatched baby |url=https://www.bbc.com/news/world-asia-india-43615812 |date=2. 4. 2018 |access-date=3. 4. 2018}}</ref><ref name="9news2018">{{cite news |work=9news.com.au |title=Baby stolen by monkey in India found dead |url=https://www.9news.com.au/world/2018/04/03/05/13/baby-stolen-by-monkey-in-india-found-dead |date=3. 4. 2018 |access-date=3. 4. 2018}}</ref> ===Sekvenciranje genoma === Rad na [[genom]]u rezus makaka završen je 2007., čime je [[vrsta]] postala drugi neljudski [[primat]] čiji je genom sekvenciran.<ref>{{cite journal |title=A Barrel of Monkey Genes |author1=Zahn, L. M. |author2=Jasny, B. R. |author3=Culotta, E. |author4=Pennisi, E.|journal=Science |date=2007 |doi=10.1126/science.316.5822.215 |volume=316 |issue=5822 |page=215|doi-access=free }}</ref> Ljudi i makaki očigledno dijele oko 93% sekvence [[DNK]] i dijele [[zajednički predak|zajedničkog pretka]] od prije otprilike 25 miliona godina.<ref>{{cite press release |title=DNA sequence of Rhesus macaque has evolutionary, medical implications |publisher=Human Genome Sequencing Center |date=13. 4. 2007 |url=http://www.bcm.edu/news/item.cfm?newsID=853 |access-date=15. 4. 2007}}</ref> Rezus makak ima 21 par [[hromosom]]a.<ref>{{cite journal |title=Banding patterns of the chromosomes of the Rhesus monkey (''Macaca mulatta'') |author1=Perticone, P. |author2=Rizzoni, M. |author3=Palitti, F. |author4=Di Chiara, P. |journal=Journal of Human Evolution |date=1974 |doi=10.1016/0047-2484(74)90023-2 |volume=3 |issue=4 |pages=291–295}}</ref> Poređenje rezus makaka, [[obični čimpanza|čimpanze]] i ljudi otkrilo je strukturu [[genom]]a predačkog genoma i pozitivan [[selekcijski pritisak]] i ekspanziju specifične za lozu i okupljanje genetičkih porodica. "Cilj je rekonstruirati historiju svakog gena u ljudskom genomu", rekao je [[Evan Eichler]], Univerzitet u Washingtonu, Seattle. DNK iz različitih grana [[filogenetsko stablo|filogenetskog stabla]] [[primati|primata]] omogućit će "da pratimo evolucijske promjene koje su se dogodile u različitim vremenskim tačkama, vodeći od [[kladus]]a zajedničkih predaka primata do vrste ''[[Homo sapiens]]'', rekao je [[Bruce Lahn]] , Univerzitet u Chicagu.<ref>{{cite journal |doi=10.1126/science.1139477 |pmid=17431168 |title=Human-Specific Changes of Genome Structure Detected by Genomic Triangulation |journal=Science |volume=316 |issue=5822 |pages=235–7 |year=2007 |last1=Harris |first1=R. A. |last2=Rogers |first2=J. |last3=Milosavljevic |first3=A. |bibcode=2007Sci...316..235H|doi-access=free }}</ref> Nakon sekvenciranja i poređenja genoma čovjeka i čimpanze, obično je bilo nemoguće utvrditi jesu li razlike rezultat promjene gena čovjeka ili čimpanze, od zajedničkog pretka. Nakon sekvenciranja genoma rezus makaka, mogla su se uporediti tri genoma. Ako su dva gena ista, pretpostavljalo se da su izvorni gen.<ref>{{cite journal |pmid=17431167 |year=2007 |author1=Rhesus Macaque Genome Sequencing Analysis Consortium |title=Evolutionary and biomedical insights from the rhesus macaque genome |journal=Science |volume=316|issue=5822|pages=222–234 |last2=Gibbs |first2=R. A. |last3=Rogers|first3=J|last4=Katze|first4=M. G.|last5=Bumgarner|first5=R|last6=Weinstock|first6=G. M. |last7=Mardis|first7=E. R.|last8=Remington|first8=K. A.|last9=Strausberg|first9=R. L.|last10=Venter|first10=J. C. |last11=Wilson|first11=R. K.|last12=Batzer|first12=M. A.|last13=Bustamante|first13=C. D. |last14=Eichler |first14=E. E.|last15=Hahn|first15=M. W.|last16=Hardison|first16=R. C.|last17=Makova|first17=K. D. |last18=Miller |first18=W. |last19=Milosavljevic|first19=A|last20=Palermo|first20=R. E. |last21=Siepel|first21=A. |last22=Sikela|first22=J. M. |last23=Attaway |first23=T. |last24=Bell|first24=S. |last25=Bernard|first25=K. E.|last26=Buhay|first26=C. J.|last27=Chandrabose|first27=M. N. |last28=Dao |first28=M. |last29=Davis |first29=C. |last30=Delehaunty |first30=K. D.|display-authors=29 |doi=10.1126/science.1139247 |bibcode=2007Sci...316..222.|doi-access=free}}</ref> Čimpanzin i ljudski genom razišli su se prije šest miliona godina. Imaju 98% zajedničkog identiteta i mnoge očuvane regulatorne regije. Upoređivanjem genoma makaka i čovjeka, koji su se razišli prije 25 miliona godina i imali su 93% grupnog identiteta, dalje je utvrđen [[evolucijski pritisak]] i funkcija gena. Poput čimpanze, promjene su bile na razini preuređenja gena, a ne pojedinačnih [[mutacija]]. Dolazilo je do čestih insercija, delecija, promjena u redoslijedu i broju gena, te segmentnih duplikacija u blizini gepova, [[centromera]] i [[telomera]]. Dakle, hromosomi makaka, čimpanze i čovjeka međusobno su mozaici. Neke normalne sekvence gena u zdravih makaka i čimpanza uzrokuju duboku bolest kod ljudi. Naprimjer, normalna sekvenca [[fenilalanin]]-[[hidroksilaze]] u makaka i čimpanze mutirana je sekvenca odgovorna za [[fenilketonurija|fenilketonuriju]] kod ljudi. Dakle, ljudi su morali biti pod evolucijskim pritiskom da evoluiraju drugačiji mehanizam. Neke porodice gena su očuvane ili su pod evolucijskim pritiskom i ekspanzijom u sve tri vrste primata, dok su neke pod jedinstvenim širenjem u čovjeka, šimpanze ili makaka. Naprimjer, putevi [[holesterol]]a očuvani su u sve tri vrste (i ostalih vrsta primata). U sve tri vrste, geni [[imunski odgovor|imunskog odgovora]] su pod pozitivnom selekcijom, a geni [[imunost]]i posredovani [[T-ćelija]]ma, transdukcijom signala, adhezijom ćelija i membranskim proteinima općenito. Geni za [[keratin]], koji proizvode dlačice, brzo su se razvijali u sve tri vrste, vjerovatno zbog klimatskih promjena ili [[spolno odabiranje|izbora partnera]]. [[Hromosom X]] ima tri puta više preslagivanja od ostalih hromosoma. Makak je duplikacijom stekao 1.358 gena. Triangulacija sekvenci čovjeka, čimpanze i makaka pokazala je širenje genetičkih porodica u svakoj vrsti. Gen ''PKFP'', važan u [[metabolizam|metabolizmu]] šećera ([[fruktoza|fruktoze]]), širi se kod makaka, možda zbog njihove visoko [[frugivor]]ne prehrane. Tako su i geni za njušni receptor, citohrom P450 (koji razgrađuje toksine) i CCL3L1-CCL4 (povezani kod ljudi sa osjetljivošću na [[HIV]]). Geni za imunost prošireni su u makima, u odnosu na sve četiri vrste [[veliki majmuni|velikih majmuna]]. Genom makaka ima 33 glavna gena za [[MHC|histokompatibilnost]], tri puta više od ljudi. Ovo ima klinički značaj jer se makak koristi kao eksperimentalni model ljudskog imunskog sistema. Kod ljudi je proširena porodica gena preferencijalno eksprimiranog [[antigen]]a [[melanom]]a (PRAME). Aktivno se izražava u [[karcinom]]ima, ali obično je specifičan za testise, možda uključen u [[spermatogeneza|spermatogenezu]]. Porodica PRAME broji 26 članova na ljudskom hromosomu 1. U makaka ih ima osam, a vrlo je jednostavna i stabilna milionima godina. Porodica PRAME nastala je translokacijama od zajedničkog pretka mišolikog primata, prije 85 miliona godina i proširena je na mišjem hromosomu 4. U istraživanju makaka koriste se mikromreže DNK. Naprimjer, [[Michael Katze]] sa Univerziteta u Washingtonu, Sijetl, zarazio je (1918.) makake i modernom gripom. DNK mikromreža pokazala je genomski odgovor makaka na ljudski gripu na ćelijskom nivou svakog tkiva. Oba virusa stimulirala su urođenu upalu imunskog sistema, ali [[španska groznica|gripa 1918.]] stimulirala je jače i trajnije upale, uzrokujući opsežna oštećenja tkiva, a nije stimulirala put interferona-1. DNK odgovor pokazao je prijelaz iz urođenog u adaptivni [[imunski odgovor]], tokom sedam dana.<ref>{{cite journal |last=Cilloniz|first=C. |author2=Shinya, K. P. |author3=Korth, X. |author4=Proll, M. J. |author5=Aicher, S. C. |author6=Carter, L. D. |author7=Chang, V. S. |author8=Kobasa, J. H. |author9=Feldmann, D. |author10=Strong, F. |author11=Feldmann, J. E. |author12=Kawaoka, H. |author13=Katze, Y. |author14=Michael, G. |title=Lethal Influenza Virus Infection in Macaques Is Associated with Early Dysregulation of Inflammatory Related Genes |journal=PLoS Pathogens |year=2009 |volume=5|issue=10|page=e1000604|doi=10.1371/journal.ppat.1000604 |pmid=19798428 |pmc=2745659}}</ref><ref>{{cite journal|last=Brown|first=J. N.|author2=Palermo, R. E. B. |author3=Gritsenko, C. R. |author4=Sabourin, M. |author5=Long, P. J. |author6=Sabourin, J. P. |author7=Bielefeldt-Ohmann, C. L. |author8=García-Sastre, H. |author9=Albrecht, A. |author10=Tumpey, R. |author11=Jacobs, T. M. |author12=Smith, J. M. |author13=Katze, R. D. |author14=Michael, G. |title=Macaque Proteome Response to Highly Pathogenic Avian Influenza and 1918 Reassortant Influenza Virus Infections|journal=Journal of Virology |date=2010 |volume=84|issue=22|pages=12058–12068|doi=10.1128/jvi.01129-10 |pmid=20844032 |pmc=2977874}}</ref> Kompletne sekvence i zabilježeni [[genom]] makaka dostupni su u pregledniku genoma [[Ensembl]].<ref>{{Cite web | url=http://www.ensembl.org/Macaca_mulatta/Info/Index/ |title = Macaca mulatta - Ensembl genome browser 96}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Majmuni]] *[[Majmuni Starog svijeta]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjski linkovi == {{Wikivrste|Macaca mulatta|the rhesus macaque}} {{Commonscat|Macaca mulatta|Macaca mulatta}} * [https://web.archive.org/web/20060507095619/http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Macaca_mulatta/ ARKive: images and movies of the rhesus macaque ''Macaca mulatta''] * [http://brainmaps.org Brain Maps and Brain Atlases of rhesus Macaque] * [http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/rhesus_macaque Primate Info Net: ''Macaca mulatta'' Factsheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200807143307/http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/rhesus_macaque |date=7. 8. 2020 }} * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Macaca_mulatta.html University of Michigan Museum of Zoology's Animal Diversity Web: ''Macaca mulatta''] * [http://www.rhesusgenome.org ''Macaca mulatta'' Genome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190118170107/http://www.rhesusgenome.org/ |date=18. 1. 2019 }} * [http://www.media-generation.com/DVD%20PAGES/Rhesus/Rhesus.htm Rhesus Play] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240302173905/http://media-generation.com/DVD%20PAGES/Rhesus/Rhesus.htm |date=2. 3. 2024 }} Film analysis of agonistic play by Donald Symons (UCSB) on DVD * View the [http://www.ensembl.org/Macaca_mulatta/Info/Index/ Macaque genome] in Ensembl. {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Macaque, rhesus}} [[Kategorija:Primati]] [[Kategorija:Životinjski modeli]] [[Kategorija:Fauna Junana]] [[Kategorija:Rhesus|Rezus makaka]] [[Kategorija:Afganistanski sisari]] [[Kategorija:Bangladeška fauna]] [[Kategorija:Sisari Butana]] [[Kategorija:Kineski sisari]] [[Kategorija:Sisari Hong Konga]] [[Kategorija:Indijski sisari]] [[Kategorija:Laoski sisari]] [[Kategorija:Mjanmarska fauna]] [[Kategorija:Nepalski sisarii]] [[Kategorija:Pakistanski sisari]] [[Kategorija:Tajlandski sisari]] [[Kategorija:Vijetnamski sisari]] [[Kategorija:Indijski majmuni]] [[Kategorija:Azijski primati]] nrypcehq9oi5ouipg6lysqsx8x3ao8i 0 475530 3848115 3405310 2026-05-20T20:38:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848115 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Risto Siliqi | slika = R.siliqi edited.jpg | veličina_slike = 140px | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1882|08|16}} | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1936|05|01|1882|08|16}} | mjesto_smrti = [[Skadar]], [[Kraljevina Albanija (1928—1939)|Kraljevina Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = {{hlist|Književnik|pravnik|sudionik [[Albanski narpodni preporod|Albanskog narodnog preporoda]]}} | godine_aktivnosti = | poznat_po = | potpis = | značajni_radovi = | web-sajt = }} '''Risto Siliqi''' (16. august 1882 – 1. maj 1936) bio je [[Albanci|albanski]] pjesnik, publicist, pravnik i borac za albansko nacionalno pitanje.<ref>{{citation| url=https://books.google.com/?id=eTxpAAAAMAAJ&q=risto+siliqi&dq=risto+siliqi| journal=Untersuchungen zur Gegenwartskunde Südosteuropas| issue=28–29| title=Albanien im Umbruch|author=Franz-Lothar Altmann, Robert Elsie| publisher=Oldenburg| year=1990|location=Munich|issn=0566-2761|oclc=1607360| page=251|quote=...pisac i nacionalnist Risto Siliqi (1882-1936)...}}</ref> Na njegov su rad, slično ostalim pjesnicima [[Albanski narodni preporod|Albanskog narodnog preporoda]] prije njega, utjecali ideje i osjećaji [[Romantizam|romantičarskog]] [[Nacionalizam|nacionalizma]].<ref name="Bihiku1">{{citation| url=https://books.google.com/?id=_YsfAQAAMAAJ&q=risto+siliqi&dq=risto+siliqi| title=An Outline of Albanian Literature| author=Koço Bihiku| publisher=Naim Frashëri State Publishing House| year=1964|pages=50–51| oclc=701994|quote=Ideje i osjećaji koje je [[Asdreni]] dao jeziku obilježili su stvaralaštvo drugog pjesnika ovog razdoblja, Rista Siliqija.}}</ref> ==Život== Siliqi je rođen 16. augusta 1882. u jednostavnoj obitelji u [[Skadar|Skadru]], koji se danas nalazi u [[Albanija|Albaniji]], a tada je bio pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću.<ref>{{Cite web|last=Qeriqi|first=Zamir|date=16. 8. 2020|title=Risto Siliqi (16 gusht 1882 - 1 maj 1936) - Radio Kosova e Lirë|url=https://www.radiokosovaelire.com/risto-siliqi-16-gusht-1882-1-maj-1936/|access-date=15. 2. 2021|language=en-US}}</ref> Otac mu je bio pekar. Prvo obrazovanje stekao je u školi na [[srpski jezik|srpskom jeziku]] u svom gradu, a potom ga je nastavio u [[Turski jezik|turskoj]] srednjoj školi "Ruzdiye", gdje je odmah počeo štrčati zvog širenja antiosmanske propagande među učenicima. U određenom je trenutku bio blizu uhićenja, pa ga obitelj poslala na [[Cetinje]], u [[Crna Gora|Crnu Goru]], kamo su se već ranije preselila trojica njegove braće. Siliqi nije zaustavio svoje nacionalističko djelovanje tokom svojih deset godina egzila. Zajedno sa svojom braćom otvorio je mali hotel pod nazivom "Albanija", koji je služio kao središte rodoljubivih Albanaca.<ref>{{citation| url=https://books.google.com/?id=RJu4AAAAIAAJ&q=risto+siliqi&dq=risto+siliqi| page=100| author=Gazmend Shpuza| title=Në prag të pavarësisë|trans-title=On Independence Eve|publisher=Eagle Press| year=1999|location=New York|isbn=9781891654046|oclc=43972972}}</ref> Također je putovao u [[Rumunija]] i [[Bugarska|Bugarsku]] kako bi se sastao s tamošnjim [[Albanska dijaspora|albanskim zajednicama]].{{sfn|Fullani|1956|pp=4}} Siliqi je s oružjem sudjelovao u [[Albanski ustanak 1911.|albanskom ustanku 1911. godine]] i, zajedno sa svojim suradnicima [[Hil Mosi|Hilom Mosijem]] i [[Luigj Gurakuqi|Luigjem Gurakuqijem]], bio je član "Albanskog odbora" ({{jez-sq|Komiteti Shqiptar}}), koji je rukovodio ustankom. Sudjelovao je na sastanku u [[Gerča|Gerči]] ({{jez-sq|Gërçe}}, današnja Crna Gora) i bio je potpisnik [[Gerčki memorandum|Gerčkog memoranduma]]. U međuvremenu, svi su ga ti događaji nadahnuli za pisanje; mnoge njegove rodoljubive pjesme pojavit će se u novinama albanskih zajednica. [[Prvi balkanski rat]] zatekao ga je na Cetinju. Nakon što ga je [[Austro-Ugarska|austrijska]] obavještajna služba obavijestila da je tamo na popisu za uhićenje zajedno s ostalim albanskim emigrantima, napustio je Cetinje i sakrio se u [[Kotor]]u. On i drugi došli su u [[Skadar]] 1913. austrijskim brodom. Crnogorski ga je sud u međuvremenu osudio na smrt u odsutnosti kao "neprijatelja crnogorske države".{{sfn|Fullani|1956|pp=4}} Politička situacija u Skadru također je bila burna. Kao dom mnogih zajednica koje su zbog svojih interesa podržavale različite europske sile, postojala su oštra proturječja i nedovoljna podrška [[Proglašenje nezavisnosti Albanije|novostvorenoj albanskoj državi]]. Siliqi je odmah počeo raditi na ujednačavanju stava između [[Kršćanstvo na Balkanu|kršćanske]] i [[Islamizacija Albanije|muslimanske]] zajednice. U to su vrijeme u Skadru postojala dva glavna propagandistička tiskovna organa: ''Taraboshi'' Arbereša [[Terenzio Tocci|Terenzija Toccija]], koji je bio otvoreno proitalijanski nastrojen, i ''Seda-i Millet'' (Glas naroda) [[Musa Juka|Muse Juke]], koji je bio proturski raspoložen. Istodobno je [[Esad-paša Toptani]] u središnjoj Albaniji već uspostavio područje koje je bilo pod njegovom kontrolom, potpomognut sudionicima [[Londonska konferencija (1912–1913)|Londonske konferencije 1912–1913]], a njegove propagandne jedinice osnovane su i u Skadru. Siliqi je zauzeo otvoreno neprijateljski stav prema svima njima.{{sfn|Fullani|1956|pp=5}} Bio je utemeljitelj rodoljubivog kluba "Lidhja Shqiptare" (Albanska liga) i glavni urednik lista ''[[Shqypnija e Re]]'' (Nova Albanija), s Hilom Mosijem kao direktorom i Karlom Sumom kao blagajnikom.{{sfn|Fullani|1956|pp=6}}<ref>{{citation| url=https://books.google.com/?id=AyMNAQAAIAAJ&q=risto+siliqi&dq=risto+siliqi| journal=[[Studime Historike]]|page=205| volume=8| year=1971|issn=0563-5799 | title=SHQYPNIA E RE|publisher=University of Tirana - Institute of History}}</ref> Uz patriotske aktivnosti, dva puta tjedno novine su mu davale mogućnost da objavljuje svoje književne kreacije, koje zbog financijskih problema nije mogao objaviti kao knjige. Siliqi je dao otkaz u "Lidhja Shqiptare" zbog neslaganja stime da se crnogogorska vojska pozove u pomoć da bi se suzbile esadističke i proturske jedinice u Skadru. Pridružio se dobrovoljačkim jedinicama koje su pomagale [[Wilhelm od Wieda|princu Wiedu]] protiv [[Muslimanski ustanak u Albaniji|muslimanskih pobunjenika]] [[Haxhi Qamili|Haxhija Qamilija]]. Crnogorski napad na Skadar 1914. tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] tamo je zatekao Siliqija; odmah je uhićen zajedno s Luigjem Gurakuqijem i ubrzo osuđen na smrtnu kaznu. Austro-ugarska ofenziva na Crnu Goru i kapitulacija ove zemlje spasili su mu život.{{sfn|Fullani|1956|pp=8}} S profesionalnog gledišta, Siliqi je već počeo raditi kao odvjetnik. Završetkom Prvog svjetskog rata usmjerio je svoje snage na pravno područje. Nastojanja nove albanske države ostavila su ga u gorkom razočaranju. Radio je kao sudac u [[Vlora|Vlori]] 1921. godine, a 1923. postao je prvi tajnik Ministarstva pravosuđa. Ipak, 1924. dao je ostavku i vratio se u rodni grad i više se nije bavio politikom. Radio je kao odvjetnik do kraja života, do 1. maja 1936.{{sfn|Fullani|1956|pp=9}} ==Pjesništvo== Siliqi je majstorski ovladao [[Albanski jezik|albanskim jezikom]] kao književnim sredstvom nakon što je došao u dodir s radom drugih pjesnika [[Albanski narodni preporod|Narodnog preporoda]]. Istodobno je oko 1900. počeo pisati poeziju. Iako je njegov jezik bio dijalektalni, s mnogim [[Slavenski jezici|slavenskim]] i turskim posuđenicama, njegova poezija pokazuje sve razvijentiji talent.{{sfn|Fullani|1956|pp=9}} Čak i nakon 1915. godine, kada su njegova [[leksikologija]] i [[frazeologija]] dobili jasan oblik albanskog jezika, njegov pravopis ostao je isti.{{sfn|Fullani|1956|pp=19}} Što se tiče metrike, njegova su prva djela utemeljena na albanskom folklornom [[Osmosložnik|osmosložnom]] stihu. Uglavnom se služio [[trohej]]skim stihovima s vrlo malo [[Jamb (metrika)|jamba]]. Također je koristio stihove od 6, 7, 10, 12, 16 slogova, gdje su 6 i 7 uglavnom u jambima, a u 6, 8, 10 dominiraju troheji, ponekad čak i mješovitom metrikom.{{sfn|Fullani|1956|pp=18}} Siliqi je završio gimnazijsko obrazovanje dok je bio na Cetinju. Tamo je čitao klasike kao što su [[Homer]], [[Lav Tolstoj|Tolstoj]] i [[Mihail Ljermontov|Lermontov]].{{sfn|Fullani|1956|pp=3}} Njegove prve pjesme bile su osobne prirode, ponekad s notm humora ili socijalne tuge. Takvi su bili ''Dlirsija'' (Čistoća), ''Grave pa evlad'' (Ženama bez djece), ''Kënga e pijes'' (Pjesma pića), ''Në ​​vetmi'' (U samoći) itd, koje ga prikazuju kao uznemirenu romantičnu dušu koja pokušava živjeti u skladu sa svojim unutarnjim svijetom.{{sfn|Fullani|1956|pp=9}} No, glavne teme za Siliqija bile su rodoljubive. Ispunjen optimizmom i bijesom protiv bilo koje vrste ugnjetavanja, Siliqi je očito pjesnik koji poziva na akciju i kritizira stagnaciju i pasivnost. Njegova je poruka bila jasna: "S'kemi c'presim nga Evropa" ("ne možemo očekivati ​​ništa od Europe").{{sfn|Fullani|1956|pp=10}} Jedina pjesnička zbirka koju je Siliqi uspio objaviti za života bila je Pasqyra e ditëve të përgjakshme (Ogled krvavih dana), koja je objavljena u [[Trst]]u 1913. godine, na 176 stranica, i koja je pisana pod velikim utjecajem autorovih iskustava u ustancima 1910-1911. godine i slavi osobito junaštvo gorštaka iz sjeverne Albanije.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} Njegove druge pjesme sakupljane su iz tadašnjih časopisa. Slično [[Asdreni]]ju, Siliqi svojoj poeziji, uz rodoljubivu, daje i socijalnu notu. Njegov je "heroj" seljak nadahnut idealima, koji ostavlja sve iza sebe i ide se boriti za svoju zemlju.<ref>{{Cite web |url=http://www.letersia.fajtori.com/Letersi/E_Rilindjes/Risto_Siliqi/ |title=Letersia - Risto Siliqi (in Albanian) |access-date=16. 4. 2021 |archive-date=18. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190118032209/http://www.letersia.fajtori.com/Letersi/E_Rilindjes/Risto_Siliqi/ |url-status=dead }}</ref> Između 1912. i 1915. godine napisao je mnogo pjesama, u oko 4.000 stihova.{{sfn|Fullani|1956|pp=10}} ==Nasljeđe== Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postojao je izravan interes za prikupljanje i objavljivanje njegovog pjesništva. Prva zbirka njegove odabrane poezije, prethodno objavljene ili neobjavljene, izdana je 1956. godine, godinu dana nakon izravnih smjernica Centralnog komiteta [[Komunistička partija Albanije|Komunističke partije Albanije]] da se proučava Siliqijev lik i djelo. Zbirka je nazvana ''Risto Siliqi – Vepra te zgjedhura'' (Odabrana djela), a uredio ju je [[Dhimitër Fullani]] i objavio Institut za povijest (kao dio tadašnjeg Instituta znanosti).<ref>[http://www.worldcat.org/title/vepra-te-zgjedhura/oclc/28785865&referer=brief_results WorldCat - Vepra të zgjedhura]</ref> Za razliku od drugih suodionika Albanskog narodnog preporoda, albanski komunistički režim nije osuđivao Siliqija i njegovo djelo. Siliqijeva ljubav prema poeziji prenijela se na njegovog sina [[Llazar Siliqi|Llazara Siliqija]],<ref>{{citation|url=https://books.google.com/?id=3AoyAQAAIAAJ&q=llazar+siliqi+risto&dq=llazar+siliqi+risto| journal=L'Europa Letteraria, Artistica, Cinematografica|volume=34|page=114|title=Llazar Siliqi| year=1965| location=Rome| publisher=Edizioni Rapporti Europei|issn=0531-2329|oclc=5313001| quote=..Llazar Siliqi, sin pjesnika i rodoljuba Rista Siliqija. Rođen 1924. u Skadru...}}</ref> kao i na njegovog nećaka [[Drago Siliqi|Dragu Siliqija]], od kojih su obojica znčajna imena u [[Albanska književnost|albanskoj književnosti]].<ref name="Jorgaqi">{{cite web|last=Jorgaqi|first=Nasho|url=http://lajme.shqiperia.com/lajme/artikull/iden/1046913629/titulli/Drago-nje-jete-e-shkurter-nje-emer-jetegjate|title=Drago, një jetc e shkurtër, një emër jetëgjatë|trans-title=Drago: a short life, a long-life name|publisher=Shekulli|language=Albanian| quote=Djalë i vjershëtorit B. Siliqi dhe nip i poetit të Rilindjes, R. Siliqi}}</ref> Po njemu je nazvana jedna ulica u Skadru. ==Reference== {{reflist|2}} ==Literatura== *{{cite book| url=https://books.google.com/?id=9vFdOwAACAAJ&dq=risto+siliqi+vepra| title=Risto Siliqi, Vepra të zgjedhura|trans-title=Risto Siliqi, selected works| publisher= Ndermarrja Shtetërore e Botimeve| year=1956| location=Tirana| last1=Fullani| first1=Dhimitër |editor=Instituti i Shkencave i R.P.Sh. - Instituti i Historisë dhe Gjuhësisë |editor-link=Centre of Albanological Studies#Institute of History |oclc=28785865}} * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} {{DEFAULTSORT:Siliqi, Risto}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Rođeni 1882.]] [[Kategorija:Umrli 1936.]] [[Kategorija:Biografije, Skadar]] [[Kategorija:Albanski pjesnici]] [[Kategorija:Albanski narodni preporod]] 75bbag2cadvm77okgucq7jd81il5ijj 0 478512 3848199 3821536 2026-05-21T03:59:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848199 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Savo Kostadinovski | slika = SavoKostadinovski.jpg | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1950|5|30}} | mjesto_rođenja = [[Gornje Botušje]], [[SR Makedonija]], [[FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = Književnik, putopisac i prevodilac | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = ''Poezija o poeziji''<br />''Rodni kraj sa srcem''<br />''Tri vijeka'' | supružnik = | djeca = | nagrade = "Iselenička gramota"<br />"Blagodarnica za iselenikot" | potpis = | veb-sajt = }} '''Savo Kostadinovski''' ([[makedonski|mak.]]: ''Саво Костадиновски'') ([[Gornje Botušje]], 30. maja 1950.) je makedonsko-njemački [[pisac|književnik]], [[putopis]]ac i [[prevođenje|prevodilac]]. Piše poeziju i prozu za djecu, mlade i odrasle, na makedonskom i njemačkom jeziku, a djela su mu objavljena i na srpskom i rumunskom jeziku.<ref>[https://www.deutsche-digitale-bibliothek.de/person/gnd/1034496182 O Savi Kostadinovskom na veb-stranici Njemačke digitalne biblioteke], Deutsche Digitale Bibliothek. Posjećeno: 1. juna 2021.</ref><ref>[http://banatskikulturnicentar.blogspot.com/2015/10/savo-kostadinovski-poezija-o-poeziji.html Biografija Save Kostadinovskog na veb-stranici "Banatskog kulturnog centra"], Banatski kulturni centar, 2015. Posjećeno: 1. juna 2021.</ref><ref>[https://sdk.mk/index.php/magazin/savo-kostadinovski-napishal-127-knigi-poezija-i-site-gi-podaril/ "Саво Костадиновски напишал 127 книги поезија и сите ги подарил"], Сакам да кажам, 3. novembar 2019. Posjećeno: 1. juna 2021.</ref> == Biografija == Njegovo rodno selo je Gornje Botušje, koje se nalazi u blizini [[Makedonski Brod|Makedonskog Broda]], u današnjoj [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. U njemu i [[Gostivar]]u je išao u osnovnu školu. Nakon katastrofalnog [[Skoplje#Historija|zemljotresa u Skoplju 1963]], živeo je u [[Beograd]]u, [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], [[Zagreb]]u i drugim mjestima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Od 1971. živi i radi u [[Njemačka|Njemačkoj]] – nakon [[München]]a, [[Würzburg]]a i [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]] od 1973. u [[Köln]]u. Dopisno je završio Srednju mašinsku školu na [[Radničko sveučilište "Novi Beograd"|Radničkom sveučilištu "Novi Beograd"]], a u Kölnu stekao zvanje tehničkog inženjera trećeg stepena.<ref name="veza4">[https://antolog.mk/avtori/savo-kostadinovski-2/ Biografija Save Kostadinovskog na veb-stranici Književnog centra "Antolog" ], Književni centar "Antolog". Posjećeno: 2. juna 2021.</ref> Objavio je više knjiga pjesama, kratkih priča, eseja, prijevoda i novinarskih tekstova. Njegova su djela objavljena na nekoliko jezika i zastupljena u brojnim [[antologija]]ma, a poezija i proza za djecu u školskim udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji.<ref name="veza4" /> Dobitnik je mnogih nagrada i pohvala, uključujući "Iseljeničku diplomu" [[Matica iseljenika Makedonije|Matice iseljenika Makedonije]] 1993, u okviru "[[Struške večeri poezije|Struških večeri poezije]]", i "Blagodarnica za iselenikot" makedonske Agencije za iseljeništvo 2020.<ref>[http://www.mn.mk/iselenici-region/18867 "Благодарница за иселеникот Саво Костадиновски од Агенцијата за иселеништво"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230713174001/http://www.mn.mk/iselenici-region/18867 |date=13. 7. 2023 }}, Македонска нација, 9. septembar 2020. Posjećeno: 2. juna 2021.</ref> Vođen putopisnim nagonom, putovao je [[Evropa|Evropom]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]], [[Australija|Australijom]], [[Indija|Indijom]], [[Tibet]]om, [[Kina|Kinom]] i [[Senegal]]om. Savo Kostadinovski je član [[Društvo makedonskih pisaca|Društva makedonskih pisaca]],<ref>[https://dpm-pisateli.mk/?page_id=243 Popis članova Društva pisaca Makedonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210808063148/https://dpm-pisateli.mk/?page_id=243 |date=8. 8. 2021 }} Društvo pisaca Makedonije. Posjećeno: 2. juna 2021.</ref> Udruženja književnika Njemačke, Udruženja književnih prevodilaca Makedonije i Udruženja novinara Makedonije. == Djela == === Knjige pjesama za djecu i mlade === {{columns-list |colwidth=20em | * ''Ljeto u rodnom kraju'' (Detska radost, Skoplje, 1980)<ref>[https://catalogue.nla.gov.au/Record/106602 "Ljeto u rodnom kraju" Save Kostadinovskog u Nacionalnoj biblioteci Australije], National Library of Australia. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Čežnje'' (Dom kulture "Kočo Racin”", Skoplje, 1989) * ''Djeca svijeta'' (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1990) * ''Kavez bez ptica – Od Botušja do Kölna'' (Pečalbarski denovi, Vevčani, 1990) * ''Pjesme'' – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1991) * ''Pjesme iz Botušja'' – izbor (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1992) * ''Pjesme'' – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1993) * ''Poreče'' (Misla, Skoplje, 1995) * ''Hiljadu i jedna nostalgija'' – izbor (Detska radost, Skoplje, 2001) * ''Zajedno sa Filipom'' (Antolog, Skoplje, 2013) * ''Razgovori s Beti'' (Antolog, Skoplje, 2013) * ''Stihovane godine'' (Antolog, Skoplje, 2013) * ''Vječni glas'' – izbor (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Pisma Filipu'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Na odmoru kod Filipa'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Uvijek sa Filipom'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Filip je prvak'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Kako je Filip naučio azbuku'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Biseri za Biseru'' (Antolog, Skoplje, 2014) * ''Zapisi iz Amerike'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Bliske pjesme u dalekoj Australiji'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Evropa u stihovima'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Poreče'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Od Botušja do Pariza'' (Antolog, Skoplje, 2015) * ''Bez rodnog kraja'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Köln i ja'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Sa otadžbinom'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Iz života po Evropi'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Makedonske znamenitosti'' (Antolog, Skoplje, 2016) }} === Knjige priča za djecu i mlade === {{columns-list |colwidth=20em | * ''Rodni kraj sa srcem'' (Makedonska reč, Skoplje, 2005) * ''Rodni kraj sa srcem'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Geburtsende mit Herz'' – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016) * ''Bisera i Filip'' (Antolog, Skoplje, 2016) * ''Bisera und Filip'' – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016) }} === Knjige za odrasle === {{columns-list |colwidth=20em | * ''Poezija o poeziji'' – dvojezično, na makedonskom i rumunskom (Bukurešt, 2002) * ''Poezija o poeziji'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Matica makedonska, Skoplje, 2012) * ''Tri veka,'' biografski roman (Makedonska reč, Skoplje, 2005)<ref>[https://www.makedonikalitera.mk/proza-makedonika/195-trite-veka "Трите века"], Македоника литера, 2005. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Poezija u životu pjesnika'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2013)<ref>[https://www.cooltura.mk/ostanato/d0-be-d0-b1-d1-98-d0-b0-d0-b2-d0-b5-d0-bd-d0-b0-d0-bf-d0-be-d0-b5-d1-82-d1-81-d0-ba-d0-b0-d0-ba-d0-bd-d0-b8-d0-b3-d0-b0-d0-be-d0-b4-d1-81-d0-b0-d0-b2-d0-be-d0-ba-d0-be-d1-81-d1-82-d0-b0-d0-b4/ "Објавена поетска книга од Саво Костадиновски"], COOLTURA.mk, 11. mart 2014. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Ljubav još živi'' – zajednička zbirka sa Thereseom Reuber, na njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014) * ''Život za Botušje'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014) * ''Pjesme iz Kölna'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014) * ''Poezija o poeziji'' – prijevod na srpski ([[Banatski kulturni centar]], [[Novo Miloševo]], 2015) * ''Historija ratova'' – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2015)<ref>[https://a1on.mk/culture/dvojazichna-poetska-kniga-istorija-na-vojnite-od-savo-kostadinovski/ "Двојазична поетска книга 'Историја на војните' од Саво Костадиновски"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230713174005/https://a1on.mk/culture/dvojazichna-poetska-kniga-istorija-na-vojnite-od-savo-kostadinovski/ |date=13. 7. 2023 }}, A1on.mk, 29. mart 2016. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Tri vijeka,'' biografski roman – drugo, dopunjeno izdanje (Makedonika litera, Skoplje, 2016)<ref>[https://www.makedonikalitera.mk/proza-makedonika/406-trite-veka-vtoro-izd "Trite veka"], Makedonika litera, 2016. Posjećeno: 3. juna 2021.</ref> * ''Drei Zeitalter,'' biografski roman – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016) * ''Ispod dobre vode,'' monografija o rodnom Gornjem Botušju (Antolog, Skoplje, 2016) }} {{Gallery |title= |width=220 |height=200 |align=center |footer= |File:Savo Kostadinovski na Mostovi vo Struga.jpg |alt1= |Savo Savo Kostadinovski na "Struškim večerima poezije" |File:Savo Kostadinovski Wolf Oschlies.jpg |alt2= |Savo Kostadinovski i njemački slavista [[Wolf Oschlies]] }} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|last1=Павловски|first1=Ј.|last2=Силјан|first2=Р.|last3=Смилевски|first3=В.|last4=Тодоровски|first4=Г.|date=2004|title=Македонски писатели|publisher=Скопје: Друштво на писатели на Македонија|pages=124–125|isbn=9989-855-07-2}} == Vanjski linkovi == * [http://worldcat.org/identities/lccn-nr96015958/ Djela Save Kostadinovskog u bibliotečkom katalogu "WorldCat"], WorldCat. Posjećeno: 4. juna 2021. * [https://www.deutsche-digitale-bibliothek.de/searchresults?query=Savo+Kostadinovski Djela Save Kostadinovskog na veb-stranici Njemačke digitalne biblioteke], Deutsche Digitale Bibliothek. Posjećeno: 4. juna 2021. * [https://bkcknjige.rs/prodavnica/poezija/savo-kostadinovski-poezija-o-poeziji/ "Savo Kostadinovski: 'Poezija o poeziji'"], BKC knjige, 2015. Posjećeno: 4. juna 2021. * [https://www.youtube.com/watch?v=7pcgrW5rIkU "Savo Kostadinovski: 'Na Makedonija so ljubov'"], YouTube, 2020. Posjećeno: 4. juna 2021. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kostadinovski, Savo}} [[Kategorija:Rođeni 1950.]] [[Kategorija:Makedonski pisci]] [[Kategorija:Makedonski pjesnici]] [[Kategorija:Biografije, Makedonski Brod]] 8j4ilr2wt1iyaiukbrevi44yp4pk8nl 0 480655 3848075 3744289 2026-05-20T17:40:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848075 wikitext text/x-wiki [[slika:Freezed XRD.jpg|300px|thumb|upright=1.4| Rendgenski difraktometar u prahu u pokretu]] '''Rendgenska kristalografija''' ili '''X-zračna kristalografija''' ('''XRC''') je eksperimentalna nauka koja određuje atomsku i molekulsku strukturu [[kristal]]a, u kojoj kristalna struktura uzrokuje snop pada [[X-zraka]] do [[Difrakcija|difrakcije]] u mnogim specifičnim smjerovima. Mjerenjem uglova i intenziteta ovih difraktiranih zraka, [[kristalografija|kristalograf]] može stvoriti trodimenzijsku sliku gustoće [[elektron]]a unutar kristala. Iz ove [[gustoća elektrona|gustoće elektrona]] mogu se odrediti srednji položaji atoma u kristalu, kao i njihove [[hemijske veze]], njihovi [[kristalografski poremećaj]]i i razne druge informacije. Budući da mnogi materijali mogu formirati kristale – poput [[soli]], [[metal]]a, [[mineral]]a, [[poluvodič]]a, kao i različitih neorganskih, organskih i bioloških molekula – kristalografija rendgenskih zraka bila je temeljna u razvoju mnogih znanstvenih područja. U prvim desetljećima korištenja, ovaj metod odredio je veličinu atoma, dužine i vrste [[hemijska veza|hemijskih veza]], te razlike u atomskoj skali između različitih materijala, posebno minerala i [[legura]]. Metod je također otkrio strukturu i funkciju mnogih bioloških molekula, uključujući [[vitamin]]e, [[lijek]]ove, [[protein]]e i [[nukleinske kiseline]], poput [[DNK]]. Rendgenska kristalografija i dalje je primarni metod za karakteriziranje atomske strukture novih materijala i za razaznavanje materijala koji izgledaju slično u drugim eksperimentima. Rendgenski zraci [[kristalna struktura|kristalne strukture]] također mogu objasniti neobična [[elektronika|elektronska]] ili [[Elastična deformacija|elastična]] svojstva materijala, rasvijetliti hemijske interakcije i procese ili poslužiti kao osnova za dizajniranje lijekova protiv bolesti. U mjerenju difrakcije [[X-zraka]] s jednim kristalom, kristal se postavlja na [[goniometar]]. Goniometar se koristi za postavljanje kristala na odabrane orijentacije. Kristal je osvijetljen fino fokusiranim [[boja|monohromatskim]] snopom rendgenskih zraka, stvarajući [[difrakcijski uzorak]] pravilno raspoređenih obojenja poznatih kao ''refleksije''. Dvodimenzijskee slike snimljene na različitim orijentacijama pretvaraju se u trodimenzijski model gustoće elektrona unutar kristala koristeći matematički metod [[Fourierova transformacija|Fourierovih transformacija]], u kombinaciji s hemijskim podacima poznatim za uzorak. Loša rezolucija (nejasnoće) ili čak greške mogu nastati ako su kristali premali ili nisu dovoljno jednolični u svom unutrašnjem sastavu. Kristalografija rendgenskih zraka povezana je s nekoliko drugih metoda za određivanje atomskih struktura. Slični uzorci difrakcije mogu se stvoriti raspršivanjem elektrona ili [[neutron]]a, koji se na sličan način tumači Fourierova transformacija. Ako se ne mogu dobiti monokristali dovoljne veličine, mogu se primijeniti razni drugi metodi rentgenskog snimanja kako bi se dobile manje detaljne informacije; takvi metodi uključuju [[difrakcija vlakana|difrakciju vlakana]], [[difrakcija praha|difrakciju praha]] i (ako uzorak nije kristaliziran) [[rasipanje rendgenskih zraka pod malim uglom]] (SAXS). Ako je materijal koji se ispituje dostupan samo u obliku [[nanokristal]]nih prahova ili ima lošu kristalnost, za određivanje atomske strukture.mogu se primijeniti metodi [[elektronska kristalografija|elektronske kristalografije]]. Za sve gore navedene metode difrakcije [[X-zraka]], rasipanje je [[elastično rasipanje|elastično]]; raspršeni rendgenski zraci imaju istu [[talasna dužina|talasnu dužinu]] kao i dolazni rendgenski snimak. Nasuprot tome, metodi sa ''neelastičnim'' raspršivanjem rendgenskih zraka korisni su u proučavanju pobuda uzorka kao što su [[plazmon]]i, pobude kristalnog polja i orbite, [[magnon]]i i [[fonon]]i, umjesto distribucije njegovih atoma.<ref>{{Cite web|url=https://arpes.stanford.edu/research/tool-development/resonant-x-ray-scattering|title=Resonant X-ray Scattering {{!}} Shen Laboratory|website=arpes.stanford.edu|access-date=10. 7. 2019}}</ref> ==Nobelove nagrade koje uključuju rendgensku kristalografiju== {| class="wikitable collapsible sortable" |- ! Godina !! Laureat !! Oblast !! Obrazloženje |- |1914.||[[Max von Laue]]||Fizika||"Za otkriće difrakcije X-zraka kristalima",<ref>{{cite web |title=The Nobel Prize in Physics 1914 |publisher=Nobel Foundation |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1914/index.html |access-date=9. 10. 2008}}</ref> važan korak u razvoju [[rendgenska spektroskopija|rendgenske spektroskopije]]. |- |1915.||[[William Henry Bragg]]||[[Fizika]]||"Za zasluge u analizi [[kristalna struktura|kristalne strukture]] pomoću rendgenskih zraka"<ref name="The Nobel Prize in Physics 1915">{{cite web |title=The Nobel Prize in Physics 1915 |publisher=Nobel Foundation |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1915/index.html |access-date=9. 10. 2008}}</ref> |- |1915.||[[William Lawrence Bragg]]||Fizika||"Za zasluge u analizi kristalne strukture pomoću rendgenskih zraka"<ref name="The Nobel Prize in Physics 1915"/> |- |1962.||[[Max F. Perutz]]|| [[Hemija]] ||"Za proučavanje struktura [[mioglobin|globulskih proteina]]"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 1962">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 1962 | publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1962/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |1962.||[[John C. Kendrew]]|| Hemija ||"Za proučavanje struktura [[mioglobin|globularnih proteina]] "<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 1962"/> |- |1962.||[[James D. Watson|James Dewey Watson]]||[[Medicina]]||"Za otkrića u vezi sa molekulskom strukturom [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] i njihovog značaja za transfrer informacija u živom materijalu"<ref name="nobel-1962"> {{cite web | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1962/index.html | title = The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1962 | access-date = 28. 7. 2007 | publisher = Nobel Foundation }}</ref> |- |1962.||[[Francis Crick|Francis Harry Compton Crick]]||Medicina||"Za otkriće molekulske strukture nukleinskih kiselina i nihovog značaja u transferu informacija u živom materijalu"<ref name="nobel-1962"/> |- |1962.||[[Maurice Wilkins|Maurice Hugh Frederick Wilkins]]||Medicina||"Za otkriće molekulske strukture nukleinskih kiselina i nihovog značaja u transferu informacija u živom materijalu"<ref name="nobel-1962"/> |- |1964.||[[Dorothy Hodgkin]]|| Hemija ||"Za odeređivanje struktura značajnih biohemijskih supstanci, pomoću trhnila X-zraka"<ref>{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 1964 | publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1964/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |1972.||[[Stanford Moore]]|| [[Hemija]] ||"Za doprinos razumijevanju veze između hemijske strukture i katalitske aktivnosti aktivnog centra molekula [[ribonukleaza]]"<ref name="n1972">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 1972 | publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1972/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |1972.||[[William Howard Stein|William H. Stein]]|| Hemija ||"Za doprinos razumijevanju veze između hemijske strukture i katalitske aktivnosti aktivnog centra molekula [[ribonukleaza]]"<ref name="n1972"/> |- |1976.||[[William Lipscomb|William N. Lipscomb]]|| Hemija ||"Za studije o strukturi [[boran]]a, rasvjetljavajućim problemima hemijskih veza"<ref>{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 1976 | publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1976/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |1985.||[[Jerome Karle]]|| Hemija ||"Za izuzetna dostignuća u razvoju [[Hauptman-Karleov metod|direktnog metoda]] za određivanje kristalnih struktura"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 1985">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 1985 | publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1985/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |1985.||[[Herbert A. Hauptman]]|| Hemija ||"Za izuzetna dostignuća u razvoju [[Hauptman-Karleova metod|direktnog metoda]] za određivanje kristalnih struktura "<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 1985"/> |- |1988.||[[Johann Deisenhofer]] || [[Hemija]] ||"Za određivanje trodimenzijske strukture [[fotosintetski reakcijski centar|fotosintetskog reakcijskog centra]]"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 1988">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 1988 | publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1988/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |1988.||[[Hartmut Michel]]|| Hemija ||"Za određivanje trodimenzijske strukture [[fotosintetski reakcijski centar|fotosintetskog reakcijskog centra]]"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 1988"/> |- |1988.||[[Robert Huber]]||Chemistry||"Za određivanje trodimenzijske strukture [[fotosintetski reakcijski centar|fotosintetskog reakcijskog centra]]"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 1988"/> |- |1997.||[[John E. Walker]]|| Hemija || "Za objašnjenje [[ATP sintaza|enzimskog mehanizma]] u osnovi sinteze [[adenozin-trifosfat]]a (ATP)"<ref name="n1997">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 1997 | publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1997/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |2003||[[Roderick MacKinnon]]|| [[Hemija]] ||"Za otkrića u vezi sa kanalima u ćelijskim membranama [...] za otkriće [[Akvaaporin|vodenih kanala]]"<ref name="n2003"/> |- |2003.||[[Peter Agre]]|| Hemija ||"Za otkrića u vezi sa kanalima u ćelijskim membranama [...] za otkriće [[Akvaaporin|vodenih kanala]]“<ref name="n2003">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 2003| publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2003/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |2006.||[[Roger D. Kornberg]]|| Hemija ||"Za proučavanja molekulske osnove [[Transkripcija (genetika)|eukariotske transkripcije]]"<ref>{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 2006| publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2006/index.html|access-date=6. 10. 2008}}</ref> |- |2009.||[[Ada E. Yonath]]|| Hemija ||"Za proučavanje strukture i funkcije [[ribosom]]a"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 2009">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 2009| publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2009/index.html|access-date=7. 10. 2009}}</ref> |- |2009.||[[Thomas A. Steitz]]|| Hemija ||"Za proučavanje strukture i funkcije [[ribosom]]a"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 2009"/> |- |2009.||[[Venkatraman Ramakrishnan]]||[[Hemija]]||"Za proučavanje strukture i funkcije [[ribosom]]a"<ref name="The Nobel Prize in Chemistry 2009"/> |- |2012.||[[Brian Kobilka]]|| Hemija || "Za studije o [[G-protein spregnuti receptor|G-protein-spregnutih receptora]]"<ref name="nobel-2012">{{cite web | title = The Nobel Prize in Chemistry 2012.| publisher = Nobelprize.org | url = http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2012/index.html|access-date=13. 10. 2012}}</ref> |} == Aplikacije == Rendgenska difrakcija ima široku i raznovrsnu primjenu u hemijskim, biohemijskim, fizičkim, materijalnim i mineraloškim znanostima. Laue je 1937. tvrdio da je tehnika "proširila moć promatranja minutne strukture deset hiljada puta više od one koju nam daje mikroskop".<ref name="Laue1937">{{cite book|author=Max von Laue|title=Laue Diagrams|url=https://books.google.com/books?id=YEjTAAAAMAAJ|year=1937|publisher=Bangalore Press|page=9}}</ref> Difrakcija rendgenskih zraka analogna je mikroskopu s rezolucijom na atomskom nivou koji prikazuje atome i njihovu raspodjelu elektrona. Difrakcija rendgenskih zraka, elektronska difrakcija i neutronska difrakcija daju informacije o strukturi tvari, kristalnoj i nekristalnoj, na atomskoj i molekulskoj razini. Osim toga, ovi metodi mogu se primijeniti u proučavanju svojstava svih materijala, neorganskih, organskih ili bioloških. Zbog važnosti i raznolikosti primjena, studija difrakcije kristala, za takve studije dodijeljene su mnoge Nobelove nagrade (za medicinu, hemiju i fiziku).<ref>{{cite book|last1=France|first1=André Authier, Institut de Minéralogie et de Physique des Milieux Condensés, Université P. et M. Curie, Paris|title=Early days of X-ray crystallography|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=9780199659845|pages=1–8|edition=First}}</ref> == Također pogledajte == {{refbegin|2}} * [[Kristalografija]] * [[Beevers – Lipsonova traka]] * [[Braggova difrakcija]] * [[Kristalografska baza podataka]] * [[Grupe kristalografskih tačaka]] * [[Karta razlika u gustoći]] * [[Elektronska difrakcija]] * [[Energetsko disperzivna rendgenska difrakcija]] * [[Flackov parametar]] * [[Hendersonovo ograničenje]] * [[Format višepolne gustoće]] * [[Neutronska difrakcija]] * [[Difrakcija praha]] * [[Ptihografija]] * [[Scherrerova jednadžba]] * [[Rasipanje rendgenskih zraka pod malim uglom]] * [[Određivanje strukture]] * [[Ultrabrzi rendgen]] * [[Širokougaono rasipanje rendgenskih zraka]] (WAXS) {{refend}} == Reference == {{Reflist|30em}} == Dopunska literatura == ===Međunarodne kristalografske table=== * {{cite book|date=2002|title=International Tables for Crystallography. Volume A, Space-group Symmetry|edition = 5th|publisher=[[Kluwer Academic Publishers]], for the [[International Union of Crystallography]]|location=Dordrecht|isbn=0-7923-6590-9|editor=Theo Hahn}} * {{cite book|date=2001|title=International Tables for Crystallography. Volume F, Crystallography of biological molecules|editor = Michael G. Rossmann|editor2 = Eddy Arnold|publisher=Kluwer Academic Publishers, for the International Union of Crystallography|location=Dordrecht|isbn = 0-7923-6857-6}} * {{cite book|date=1996|title=International Tables for Crystallography. Brief Teaching Edition of Volume A, Space-group Symmetry|edition = 4th|publisher=Kluwer Academic Publishers, for the International Union of Crystallography|location=Dordrecht|isbn=0-7923-4252-6|editor=Theo Hahn}} === Vezane zbirke članaka === * {{cite book|date=1997|title=Macromolecular Crystallography, Part A (Methods in Enzymology, v. 276)|publisher=Academic Press|location=San Diego|isbn=0-12-182177-3|editor=Charles W. Carter|editor2=Robert M. Sweet.|url-access=registration|url=https://archive.org/details/macromolecularcr0000unse}} * {{cite book|date=1997|title=Macromolecular Crystallography, Part B (Methods in Enzymology, v. 277)|url=https://archive.org/details/macromolecularcr0277unse|publisher=Academic Press|location=San Diego|isbn=0-12-182178-1|editor=Charles W. Carter Jr.|editor2=Robert M. Sweet.}} * {{cite book|date=1999|title=Crystallization of Nucleic Acids and Proteins: A Practical Approach|url=https://archive.org/details/crystallizationo0000unse|edition = 2nd|editor=A. Ducruix|editor2=R. Giegé|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-963678-8}} ===Udžbenici=== * {{cite book|author=Birkholz M, with contributions by Fewster PF and Genzel C|year=2005|title=Thin Film Analysis by X-Ray Scattering|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|isbn=978-3-527-31052-4|chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/260086423|chapter=Chapter 1: Principles_of_X-ray_Diffraction|url-access=registration|url=https://archive.org/details/thinfilmanalysis0000birk}} * {{cite book|author=Blow D|date=2002|title=Outline of Crystallography for Biologists|url=https://archive.org/details/outlineofcrystal0000blow|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-851051-9}} * {{cite book | author = Burns G. | author2 = Glazer A M | date = 1990 | title = Space Groups for Scientists and Engineers | edition = 2nd | location = Boston | publisher = Academic Press, Inc. | isbn = 0-12-145761-3 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/spacegroupsforso0000burn }} * {{cite book|author=Clegg W|date=1998|title=Crystal Structure Determination (Oxford Chemistry Primer)|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-855901-1}} * {{cite book|author=Cullity B.D.|date=1978|title=Elements of X-Ray Diffraction|edition = 2nd|publisher=Addison-Wesley Publishing Company|location=Reading, Massachusetts|isbn=0-534-55396-6}} * {{cite book|author=Drenth J|date=1999|title=Principles of Protein X-Ray Crystallography|url=https://archive.org/details/principlesofprot0002dren|publisher=Springer-Verlag|location=New York|isbn=0-387-98587-5}} * {{cite book|author=Giacovazzo C|date=1992|title=Fundamentals of Crystallography|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-855578-4}} * {{cite book|author=Glusker JP|author2=Lewis M|author3=Rossi M|date=1994|title=Crystal Structure Analysis for Chemists and Biologists|publisher=VCH Publishers|location=New York|isbn=0-471-18543-4}} * {{cite book|author=Massa W|date=2004|title=Crystal Structure Determination|url=https://archive.org/details/crystalstructure0000mass|publisher=Springer|location=Berlin|isbn=3-540-20644-2}} * {{cite book|author=McPherson A|date=1999|title=Crystallization of Biological Macromolecules|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press|location=Cold Spring Harbor, NY|isbn =0-87969-617-6}} * {{cite book|author=McPherson A|date=2003|title=Introduction to Macromolecular Crystallography|url=https://archive.org/details/introductiontoma0000mcph|publisher=John Wiley & Sons|isbn=0-471-25122-4}} * {{cite book|author=McRee DE|date=1993|title=Practical Protein Crystallography|publisher=Academic Press|location=San Diego|isbn=0-12-486050-8|url=https://archive.org/details/practicalprotein00mcre_0}} * {{cite book|author=O'Keeffe M|author2= Hyde B G|date=1996|title=Crystal Structures; I. Patterns and Symmetry|publisher=Mineralogical Society of America, Monograph Series|location=Washington, DC|isbn=0-939950-40-5}} * {{cite book|author=Rhodes G|date=2000|title=Crystallography Made Crystal Clear|publisher=Academic Press|location=San Diego|isbn=0-12-587072-8}}, [http://www.chem.uwec.edu/Chem406_F06/Pages/lecture_notes/lect07/Crystallography_Rhodes.pdf PDF copy of select chapters] * {{cite book|author=Rupp B|date=2009|title=Biomolecular Crystallography: Principles, Practice and Application to Structural Biology|url=https://archive.org/details/biomolecularcrys0000rupp|publisher=Garland Science|location=New York|isbn=978-0-8153-4081-2}} * {{cite book|author=Warren BE|date=1969|title=X-ray Diffraction|location=New York|isbn=0-486-66317-5}} * {{cite book|author=Zachariasen WH|date=1945|title=Theory of X-ray Diffraction in Crystals|publisher=Dover Publications|location=New York|lccn=67026967}} === Primijenjena računarska analiza podataka === * {{cite book|editor = Young, R.A.|date=1993|title=The Rietveld Method|location=Oxford|publisher=Oxford University Press & International Union of Crystallography|isbn=0-19-855577-6}} ===Historijski=== * {{cite book|date=1969|title=Early Papers on Diffraction of X-rays by Crystals|volume=I|publisher=published for the International Union of Crystallography by A. Oosthoek's Uitgeversmaatschappij N.V.|location=Utrecht|author1 = Bijvoet JM|author2 = Burgers WG|author3=Hägg G|author4=eds.|author-link1=Johannes Martin Bijvoet}} * {{cite book|editor=Bijvoet JM|editor2=Burgers WG|editor3= Hägg G|date=1972|title=Early Papers on Diffraction of X-rays by Crystals|volume=II|publisher=published for the International Union of Crystallography by A. Oosthoek's Uitgeversmaatschappij N.V.|location=Utrecht}} * {{cite book|author=Bragg W L|author2=Phillips D C|author3=Lipson H|name-list-style=amp|date=1992|title=The Development of X-ray Analysis|publisher=Dover|location=New York|isbn=0-486-67316-2|url=https://archive.org/details/developmentofxra00brag_0}} * {{cite book|date=1962|title=Fifty Years of X-ray Diffraction|publisher=published for the International Union of Crystallography by A. Oosthoek's Uitgeversmaatschappij N.V.|location=Utrecht|editor1 = Ewald, PP|editor2=and numerous crystallographers|editor-link1=Paul Peter Ewald|doi=10.1007/978-1-4615-9961-6|isbn=978-1-4615-9963-0}} * Ewald, P. P., editor [http://www.iucr.org/iucr-top/publ/50YearsOfXrayDiffraction/ ''50 Years of X-Ray Diffraction''] (Reprinted in pdf format for the IUCr XVIII Congress, Glasgow, Scotland, International Union of Crystallography). * {{cite journal|author=Friedrich W|date=1922|title=Die Geschichte der Auffindung der Röntgenstrahlinterferenzen|journal=Die Naturwissenschaften|volume=10|page=363|doi=10.1007/BF01565289|issue=16|bibcode = 1922NW.....10..363F |s2cid=28141506|url=https://zenodo.org/record/2307864}} * {{cite book|author=Lonsdale, K|date=1949|title=Crystals and X-rays|publisher=D. van Nostrand|location=New York}} * {{cite journal|date=2007|title=The Structures of Life|publisher=U.S. Department of Health and Human Services}} == Vanjski linkovi == {{Library resources box |onlinebooks=no |by=no |lcheading=X-ray crystallography}} {{wikiknjige|Xray Crystallography}} * [http://www.xtal.iqfr.csic.es/Cristalografia/index-en.html Learning Crystallography] * [https://web.archive.org/web/20120303025301/http://stein.bioch.dundee.ac.uk/~charlie/index.php?section=1 Simple, non technical introduction] *[http://richannel.org/collections/2013/crystallography The Crystallography Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171026230817/http://richannel.org/collections/2013/crystallography |date=26. 10. 2017 }}, video series from the [[Royal Institution]] * [https://web.archive.org/web/20160303181456/http://acaschool.iit.edu/lectures04/JLiangXtal.pdf "Small Molecule Crystalization"] ([[PDF]]) at [[Illinois Institute of Technology]] website * [http://iucr.org/ International Union of Crystallography] * [http://www.ruppweb.org/Xray/101index.html Crystallography 101] * [http://www.ysbl.york.ac.uk/~cowtan/sfapplet/sfintro.html Interactive structure factor tutorial] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150415112653/http://www.ysbl.york.ac.uk/~cowtan/sfapplet/sfintro.html |date=15. 4. 2015 }}, demonstrating properties of the diffraction pattern of a 2D crystal. * [http://www.ysbl.york.ac.uk/~cowtan/fourier/fourier.html Picturebook of Fourier Transforms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210318040024/http://www.ysbl.york.ac.uk/~cowtan/fourier/fourier.html |date=18. 3. 2021 }}, illustrating the relationship between crystal and diffraction pattern in 2D. * [http://www.chem.uwec.edu/Chem406_F06/Pages/lectnotes.html#lecture7 Lecture notes on X-ray crystallography and structure determination] * [http://nanohub.org/resources/5580 Online lecture on Modern X-ray Scattering Methods for Nanoscale Materials Analysis] by Richard J. Matyi *[http://rigb.org/our-history/history-of-research/crystallography-timeline Interactive Crystallography Timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210630015448/https://www.rigb.org/our-history/history-of-research/crystallography-timeline |date=30. 6. 2021 }} from the [[Royal Institution]] ===Primarne baze podataka === * Crystallography open database(COD) * [https://web.archive.org/web/20150418160606/http://www.rcsb.org/pdb/home/home.do Protein Data Bank] ([[PDB]]) * [http://ndbserver.rutgers.edu/ Nucleic Acid Databank] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180714164436/http://ndbserver.rutgers.edu/ |date=14. 7. 2018 }} (NDB) * [http://www.ccdc.cam.ac.uk/products/csd/ Cambridge Structural Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130220034220/http://www.ccdc.cam.ac.uk/products/csd/ |date=20. 2. 2013 }} ([[CSD]]) * [http://www.fiz-karlsruhe.de/icsd.html Inorganic Crystal Structure Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120303141248/http://www.fiz-karlsruhe.de/icsd.html |date=3. 3. 2012 }} ([[ICSD]]) * [https://web.archive.org/web/20070601170003/http://xpdb.nist.gov:8060/BMCD4/ Biological Macromolecule Crystallization Database] (BMCD) ===Izvedene baza podataka === * [http://www.ebi.ac.uk/thornton-srv/databases/pdbsum/ PDBsum] * [http://www.proteopedia.org/ Proteopedia&nbsp;– the collaborative, 3D encyclopedia of proteins and other molecules] * [https://web.archive.org/web/20070426104437/http://www.rnabase.org/ RNABase] * [http://xray.bmc.uu.se/hicup/ HIC-Up database of PDB ligands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200808155616/http://xray.bmc.uu.se/hicup/ |date=8. 8. 2020 }} * Structural Classification of Proteins database * [[CATH]] * [http://blanco.biomol.uci.edu/Membrane_Proteins_xtal.html List of transmembrane proteins with known 3D structure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110411070708/http://blanco.biomol.uci.edu/Membrane_Proteins_xtal.html |date=11. 4. 2011 }} * Orientations of Proteins in Membranes database ===Strukturna validacija=== * [http://molprobity.biochem.duke.edu/ MolProbity structural validation suite] * [https://prosa.services.came.sbg.ac.at/prosa.php ProSA-web] * [https://flipper.services.came.sbg.ac.at/ NQ-Flipper]{{Mrtav link}} (check for unfavorable rotamers of Asn and Gln residues) * [http://www.ebi.ac.uk/dali/ DALI server] (identifies proteins similar to a given protein) {{određivanje strukture proteina}} {{DEFAULTSORT:X-Ray Crystallography}} [[Kategorija:Rendgenska kristalografija| ]] [[Kategorija:Fizika kondenzovane materije]] [[Kategorija:Kristalografija]] [[Kategorija:Difrakcija]] [[Kategorija:Nauka o materijalima]] [[Kategorija:Struktura proteina]] [[Kategorija:Proteinske metode]] [[Kategorija:Snimanje proteina]] [[Kategorija:Tehnike povezane sa sinhrotronom]] [[Kategorija:X-zraci| Kristalografija]] aa2jmhd4e78782eao6g57x1t2q39zwq 0 481276 3848000 3401970 2026-05-20T13:32:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848000 wikitext text/x-wiki '''RNK-polimeraza 1''' (znana i kao '''Pol I''') je, kod viših [[eukariot]]a, [[polimeraza]] koja [[Transcripcija (genetika)|transkribira]] samo [[ribosomska RNK|ribosomsku RNK]] (ali ne 5S [[rRNK]], koju sintetizira [[RNK-polimeraza III]]), tip RNK koja čini preko 50% ukupne RNK sintetizirane u [[ćelija (biologija)|ćeliji]].<ref name=russell2006>{{cite journal|last1=Russell|first1=Jackie|last2=Zomerdijk|first2=Joost C B M|title=The RNA polymerase I transcription machinery|journal=Biochemical Society Symposium|volume=73|date=2006|issue=73|pages=203–16|pmid=16626300|pmc=3858827|doi=10.1042/bss0730203}}</ref> == Struktura i funkcija == Pol I je enzim od 590 kDa, | koji se sastoji od 14 ([[polipeptid]]nih), [[proteinska podjedinica|podjedinica]], a njegova [[kristalna struktura]] u kvascu '' [[Saccharomyces cerevisiae]] '' riješena jeu rezoluciji 2.8Å, 2013.<ref name=engel2013>{{cite journal|last1=Engel|first1=Christoph|last2=Sainsbury|first2=Sarah|last3=Cheung|first3=Alan C.|last4=Kostrewa|first4=Dirk|last5=Cramer|first5=Patrick|title=RNA polymerase I structure and transcription regulation|journal=Nature|date=23. 10. 2013|volume=502|issue=7473|pages=650–655|doi=10.1038/nature12712|pmid=24153182|bibcode=2013Natur.502..650E|hdl=11858/00-001M-0000-0015-3B48-5|s2cid=205236187|hdl-access=free}}</ref> Dvanaest njenih podjedinica imaju identične ili srodne pandane u [[RNK-polimeraza II|RNK-polimerazi II]] (Pol II) i [[RNK-polimeraza II|RNK-polimerazi III]] (Pol III). Druge dvije podjedinice povezane su s faktorima inicijacije Pol II i imaju strukturne [[homolog]]e u Pol III. ranskripcija [[rDNK]] ograničena je na [[nukleolus]], gdje je prisutno oko 400 kopija gena rDNK od 42,9 kb, raspoređenih kao [[tandemsko ponavljanje|tandemska ponavljanja]] u [[regija organizatora jedarceta|regijama organitazatora jedarceta]]. Svaka kopija sadrži sekvencu od ~13,3 kb koja kodira [[18S ribosomska RNK|18S]], [[5,8S ribosomska RNK|5,8S]] i [[28S ribosomska RNK|28S]] molekule RNK, isprepletene s dvije molekule unutrašnjih transkribiranih odstojnika (razmicača), ITS1 i ITS2, i uzvodno uz bok 5' vanjski transkribirani odstojnik i 3' vanjski transkribirani odstojnik nizvodno 3 '.<ref name=zentner2011>{{cite journal|last1=Zentner|first1=Gabriel E|last2=Saiakhova|first2=Alina|last3=Manaenkov|first3=Pavel|last4=Adams|first4=Mark D|last5=Scacheri|first5=Peter C|title=Integrative genomic analysis of human ribosomal DNA|journal=Nucleic Acids Research|date=25. 2. 2011|volume=39|issue=12|pages=4949–4960|doi=10.1093/nar/gkq1326|pmid=21355038|pmc=3130253|url=}}</ref><ref name=edger2014>{{cite journal|last1=Edger|first1=Patrick P|last2=Tang|first2=Michelle|last3=Bird|first3=Kevin A|last4=Mayfield|first4=Dustin R|last5=Conant|first5=Gavin|last6=Mummenhoff|first6=Klaus|last7=Koch|first7=Marcus A|last8=Pires|first8=J Chris|title=Secondary structure analyses of the nuclear rRNA internal transcribed spacers and assessment of its phylogenetic utility across the Brassicaceae (mustards)|journal=PLOS ONE|date=1. 7. 2014|volume=9|issue=7|pages=e101341|pmid=24984034|doi=10.1371/journal.pone.0101341|pmc=4077792|bibcode=2014PLoSO...9j1341E}}</ref> Ove komponente se transkribiraju zajedno, kako bi formirale 45S pre-rRNK.<ref>{{cite book |last1=Appling |first1=Dean |last2=Anthony-Cahill |first2=Spencer |last3=Mathews |first3=Christopher | title =Biochemistry: Concepts and Connections |url=https://archive.org/details/biochemistryconc0000appl | publisher =Pearson | date =2016 | location =Hoboken, New Jersey | pages =[https://archive.org/details/biochemistryconc0000appl/page/742 742] | isbn =978-0-321-83992-3 }}</ref> The 45S pre-rRNA is then post-transcriptionally cleaved by C/D box and H/ACA box [[snoRNA]]s,<ref name=watkins2012>{{cite journal|last1=Watkins|first1=Nicholas J.|last2=Bohnsack|first2=Markus T.|title=The box C/D and H/ACA snoRNPs: key players in the modification, processing and the dynamic folding of ribosomal RNA|journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: RNA|date=maj 2012|volume=3|issue=3|pages=397–414|doi=10.1002/wrna.117|pmid=22065625}}</ref> removing the two spacers and resulting in the three rRNAs by a complex series of steps.<ref name=venema1999>{{cite journal|last1=Venema|first1=Jaap|last2=Tollervey|first2=David|title=Ribosome Synthesis in Saccharomyces cerevisiae|journal=Annual Review of Genetics|date=decembar 1999|volume=33|issue=1|pages=261–311|doi=10.1146/annurev.genet.33.1.261|pmid=10690410}}</ref> 5S ribosomska RNK je transkribovana pomoću Pol III. Zbog jednostavnosti transkripcije Pol I, to je [[polimeraza]] koja najbrže djeluje i doprinosi do 60% nivoa ćelijske transkripcije u ćelijama koje eksponencijalno rastu. U ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' , 5S rDNK ima neobičnu osobinu da leži unutar ponavljanja rDNK. Okružuju ga neprepisani razmaknici NTS1 i NTS2, a unatrag ga transkribira Pol III, odvojeno od ostatka rDNK.<ref name=venema1999 /> == Regulacija transkripcije rRNK == Brzina rasta ćelija izravno ovisi o brzini sinteze proteina, koja je sama po sebi zamršeno povezana sa sintezom [[ribosom]]a i transkripcijom rRNK. Prema tome, unutarćelijski signali moraju koordinirati sintezu rRNK s onom drugih komponenata translacije proteina. Poznato je da se [[Myc]] veže za ljudsku ribosomsku DNK, kako bi stimulirao transkripciju rRNK pomoću RNK-polimeraze I.<ref name=grandori2005>{{cite journal|last1=Grandori|first1=Carla|last2=Gomez-Roman|first2=Natividad|last3=Felton-Edkins|first3=Zoe A.|last4=Ngouenet|first4=Celine|last5=Galloway|first5=Denise A.|last6=Eisenman|first6=Robert N.|last7=White|first7=Robert J.|title=c-Myc binds to human ribosomal DNA and stimulates transcription of rRNA genes by RNA polymerase I|journal=Nature Cell Biology|date=20. 2. 2005|volume=7|issue=3|pages=311–318|doi=10.1038/ncb1224|pmid=15723054|s2cid=8913931}}</ref> Identificirana su dva specifična mehanizma koji osiguravaju pravilnu kontrolu sinteze rRNA i pol I posredovane transkripcije. S obzirom na veliki broj gena rDNK (nekoliko stotina) dostupnih za transkripciju, prvi mehanizam uključuje prilagođavanje broja gena koji se prepisuju u određeno vrijeme. U ćelijama sisara, broj aktivnih gena rDNK varira između tipova ćelija i nivoa [[ćelijska diferencijacija|diferencijacije]]. Općenito, kako ćelija postaje sve više diferencirana, zahtijeva manji rast i stoga će imati smanjenje sinteze rRNK i smanjenje transkripcije gena rDNK. Kad se stimulira sinteza rRNK, SL1 (faktor selektivnosti 1) će se vezati za [[promotor (biologija)|promotore]] rDNK gena, koji su prethodno bili utišani, i regrutirati kompleks prije inicijacije za koji će se vezati Pol I i započeti transkripcija rRNK. Do promjena u transkripciji rRNK može doći i promjenom brzine transkripcije. Iako je tačan mehanizam pomoću kojeg Pol I povećava svoju brzinu transkripcije još uvijek nepoznat, dokazi su pokazali da se sinteza rRNK može povećati ili smanjiti bez promjene u broju aktivno transkribovane rDNK. == Transkripcijski ciklus == U procesu [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]] (bilo kojom polimerazom) postoje tri glavne faze: #Inicijacija: izgradnja kompleksa RNK-polimeraze na [[promotor (genetika)|promotoru]] gena uz pomoć [[transkripcijski faktor|transkripcijskih faktora]] #Elongacija: stvarna transkripcija većine gena u odgovarajuću sekvencu RNK #Terminacija: prestanak transkripcije RNK i rasklapanje kompleksa RNK-polimeraze. ===Inicijacija === Pol I ne zahtijeva nikakav [[TATA okvir]] u promotoru, a umjesto toga oslanja se na uzvodni kontrolni element (UCE) koji se nalazi između –200 i –107, i jedarni element koji se nalazi između –45 i +20.<ref name=jantzen1990>{{cite journal|last1=Jantzen|first1=Hans-Michael|last2=Admon|first2=Arie|last3=Bell|first3=Stephen P.|last4=Tjian|first4=Robert|title=Nucleolar transcription factor hUBF contains a DNA-binding motif with homology to HMG proteins|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1990-04-26_344_6269/page/830|journal=[[Nature]]|date=26. 4. 1990|volume=344|issue=6269|pages=830–836|doi=10.1038/344830a0|pmid=2330041|bibcode=1990Natur.344..830J|s2cid=4280039}}</ref><ref name=grummt2003>{{cite journal|last1=Grummt|first1=Ingrid|title=Life on a planet of its own: regulation of RNA polymerase I transcription in the nucleolus|journal=Genes & Development|date=15. 7. 2003|volume=17|issue=14|pages=1691–1702|doi=10.1101/gad.1098503R|url=http://genesdev.cshlp.org/content/17/14/1691.full|access-date=16. 12. 2014|pmid=12865296|doi-access=free|archive-date=23. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210523093226/http://genesdev.cshlp.org/content/17/14/1691.full|url-status=dead}}</ref> #Dimerni eukariotski uzvodni faktor vezanja ([[UBTF|UBF]]) veže UCE i osnovni element. #UBF regrutira i veže [[proteinski kompleks]] zvani [[Selektivni faktor 1|SL1]] kod ljudi (ili TIF-IB kod miša), sastavljen od [[TATA-vezujući protein|TATA-vezujućeg proteinaa]] (TBP) i tri [[TBP-vezujući faktor|TBP-vezujuća faktora]] (TAF-ovi).<ref name=learned1985>{{cite journal|last1=Learned|first1=R Marc|last2=Cordes|first2=Sabine|last3=Tjian|first3=Robert|title=Purification and characterization of a transcription factor that confers promoter specificity to human RNA polymerase I|journal=Molecular and Cellular Biology|date=juni 1985|volume=5|issue=6|pages=1358–69|doi=10.1128/MCB.5.6.1358|pmid=3929071|pmc=366865}}</ref><ref name=clos1986>{{cite journal|last1=Clos|first1=Joachim|last2=Buttgereit|first2=Detlev|last3=Grummt|first3=Ingrid|title=A purified transcription factor (TIF-IB) binds to essential sequences of the mouse rDNA promoter|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|date=februar 1986|volume=83|issue=3|pages=604–8|pmid=3456157|doi=10.1073/pnas.83.3.604|pmc=322912|bibcode=1986PNAS...83..604C}}</ref> #DB dimer UBF sadrži nekoliko kutija grupa visoke mobilnosti ([[HMG-okvir]]i) koje uvode petlje u uzvodno područje, omogućavajući UCE-u i elementima jedra da dođu u kontakt. #[[RRN3]]/TIF-IA je fosforiliran i veže Pol I. #Pol I veže se za kompleks UBF/SL1, putem RRN3/TIF-IA i počinje transkripcija. Ovaj proces je Note that this process ivarijabilan kod različitih organizama.<ref name=grummt2003 /> ===Elongacija=== Dok Pol I odlazi i oslobađa promotor, UBF i SL1 ostaju vezani za promotor, spremni za regrutiranje drugog Pol I. Zaista, svaki aktivni gen rDNA može se transkribirati više puta istovremeno, za razliku od gena koji se prepisuju sa Pol II, koji se povezuju samo sa jedan po jedan kompleks. Iako se elongacija (izduživanje) odvija neometano ''[[in vitro]]'', još nije jasno da li se ovaj proces događa u ćeliji, s obzirom na prisutnost [[nukleosom]]a. Čini se da se Pol I transkribira kroz nukleosome, zaobilazeći ih ili ometajući, možda uz pomoć aktivnosti remodeliranja [[hromatin]]a. Osim toga, UBF bi mogao djelovati i kao pozitivna [[povratna informacija]], pojačavajući elongaciju Pol I putem anti-represorske funkcije. Dodatni faktor, TIF-IC, takođe može stimulisati ukupnu brzinu transkripcije i suzbiti pauziranje Pol I. Dok Pol I prolazi duž rDNK, formira se [[superspirala]] ispred i iza kompleksa. [[Topoizomeraza]] I ili II ih odmotava u redovnim intervalima, slično onome što se vidi u transkripciji posredovanoj Pol II. Elongacija će se vjerojatno prekinuti na mjestima oštećenja DNK. Popravak vezan za transkripciju događa se slično genima koji se prepisuju Pol II i zahtijeva prisustvo nekoliko proteina za [[popravak DNK]], poput TFIIH, CSB i XPG. ===Terminacija=== Kod viših eukariota [[Transkripcijski faktor]] terninacije, RNK-olimeraze I veže se i savija kraj terminacije na 3' kraju transkribovane regije. Ovo će prisiliti Pol I da pauzira. TTF-I, uz pomoć faktora za oslobađanje transkripta [[PTRF]] i regije bogate [[timin|T-om]], podstaknut će Pol I da prekine transkripciju i odvoji se od DNK i novog transkripta. Dokazi ukazuju na to da bi prekid mogao biti ograničen u slučajevima velike proizvodnje rRNK. TTF-I i PTRF će tada indirektno podstaknuti ponovnu inicijaciju transkripcije od strane Pol I na istom genu rDNK. Čini se da je u organizama poput pupajućeg kvasca proces mnogo složeniji i još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. == Pristupna tačka rekombinacije == [[Pristupna tačka rekombinacije]] su [[DNK]] sekvence koje povećavaju lokalnu [[Genetička rekombinacija|rekombinativnost]]. HOT1 sekvenca u kvascu jedna je od najbolje proučenih [[Mitoza|mitotskih]] rekombinacijska žarišta. HOT1 sekvenca uključuje transkripciju [[Promotor (genetika)|promotora]] RNK-polimeraze I. U soju mutanta kvasca defektnom za RNK-polimerazi I, aktivnost HOT1 u podsticanju rekombinacije je ukinuta. Čini se da razina transkripcijske aktivnosti RNK-polimeraze I, koja ovisi o promotoru u HOT1 sekvenci određuje razinu obližnje mitotske rekombinacije.<ref name="pmid15066122">{{cite journal |vauthors=Serizawa N, Horiuchi T, Kobayashi T |title=Transcription-mediated hyper-recombination in HOT1 |journal=Genes Cells |volume=9 |issue=4 |pages=305–15 |year=2004 |pmid=15066122 |doi=10.1111/j.1356-9597.2004.00729.x |doi-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== *[[RNK-polimeraza]] *[[RNK-polimeraza II]] *[[RNK-polimeraza III]] *[[Selektivni faktor 1]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Kinaze}} {{Enzimi}} {{Portal|Biologija|border=no}} [[Kategorija:EC 2.7.7]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Enzimi]] r73r715e5gndptec7ydve9hxyi5enfr 0 481550 3847999 3769569 2026-05-20T13:19:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''''RET''''' '''proto-[[onkogen]]''' [[genetički kod|kodira]] [[receptor tirozin-kinaze]] za članove [[porodica liganda GDNF|porodice neurotrofnih faktora izvedenih iz glijske ćelijske linije]]) vanćelijskih [[transdukcija signala|signalnih molekula]].<ref name=knowles>{{cite journal | vauthors = Knowles PP, Murray-Rust J, Kjaer S, Scott RP, Hanrahan S, Santoro M, Ibáñez CF, McDonald NQ | title = Structure and chemical inhibition of the RET tyrosine kinase domain | journal = J. Biol. Chem. | volume = 281 | issue = 44 | pages = 33577–87 | year = 2006 | pmid = 16928683 | doi = 10.1074/jbc.M605604200 | display-authors = 3 | doi-access = free }}</ref> Mutacije '' RET'' izazivaju [[gubitak funkcije]] povezane s razvojem [[Hirschsprungova bolest|Hirschsprungove bolesti]], dok su mutajije [[pojačanja funkcije]] povezane sa razvojem različitih tipova ljudskog [[karcinom]]a, uključujući [[sržni karcinom štitnjače]], [[multipla endokrina neoplazija|multiplu endokrinu neoplaziju]] tipa 2A i 2B, feohromocitom i paratireoidnu hiperplaziju. ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 1.114 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]] 124.319 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/P07949#sequences |title=UniProt, P07949 |access-date=4. 9. 2021}}</ref> <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MAKATSGAAG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LRLLLLLLLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLGKVALGLY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FSRDAYWEKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YVDQAAGTPL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LYVHALRDAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEVPSFRLGQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HLYGTYRTRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HENNWICIQE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DTGLLYLNRS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LDHSSWEKLS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VRNRGFPLLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VYLKVFLSPT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLREGECQWP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GCARVYFSFF</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>NTSFPACSSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KPRELCFPET</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RPSFRIRENR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPGTFHQFRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LPVQFLCPNI</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SVAYRLLEGE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLPFRCAPDS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEVSTRWALD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>REQREKYELV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVCTVHAGAR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EEVVMVPFPV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVYDEDDSAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TFPAGVDTAS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVVEFKRKED</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TVVATLRVFD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ADVVPASGEL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VRRYTSTLLP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GDTWAQQTFR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VEHWPNETSV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QANGSFVRAT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VHDYRLVLNR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NLSISENRTM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QLAVLVNDSD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FQGPGAGVLL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LHFNVSVLPV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SLHLPSTYSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SVSRRARRFA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QIGKVCVENC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QAFSGINVQY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KLHSSGANCS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>TLGVVTSAED</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TSGILFVNDT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KALRRPKCAE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LHYMVVATDQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QTSRQAQAQL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LVTVEGSYVA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EEAGCPLSCA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VSKRRLECEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CGGLGSPTGR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CEWRQGDGKG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ITRNFSTCSP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>STKTCPDGHC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DVVETQDINI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CPQDCLRGSI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VGGHEPGEPR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GIKAGYGTCN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CFPEEEKCFC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EPEDIQDPLC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DELCRTVIAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>AVLFSFIVSV</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LLSAFCIHCY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>HKFAHKPPIS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SAEMTFRRPA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QAFPVSYSSS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GARRPSLDSM</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ENQVSVDAFK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ILEDPKWEFP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RKNLVLGKTL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GEGEFGKVVK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ATAFHLKGRA</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GYTTVAVKML</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KENASPSELR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DLLSEFNVLK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QVNHPHVIKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YGACSQDGPL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LLIVEYAKYG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SLRGFLRESR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KVGPGYLGSG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSRNSSSLDH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PDERALTMGD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LISFAWQISQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GMQYLAEMKL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VHRDLAARNI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LVAEGRKMKI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SDFGLSRDVY</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EEDSYVKRSQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GRIPVKWMAI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ESLFDHIYTT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QSDVWSFGVL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LWEIVTLGGN</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PYPGIPPERL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FNLLKTGHRM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ERPDNCSEEM</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>YRLMLQCWKQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EPDKRPVFAD</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ISKDLEKMMV</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KRRDYLDLAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>STPSDSLIYD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGLSEEETPL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VDCNNAPLPR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>ALPSTWIENK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LYGMSDPNWP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GESPVPLTRA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGTNTGFPRY</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PNDSVYANWM</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>LSPSAAKLMD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TFDS</td></tr> </table> {{refbegin|4}} :'''C''': [[Cistein]] :'''D''': [[Asparaginska kiselina]] :'''E''': [[Glutaminska kiselina]] :'''F''': [[Fenilalanin]] :'''G''': [[Glicin]] :'''H''': [[Histidin]] :'''I''': [[Izoleucin]] :'''K''': [[Lizin]] :'''L''': [[Leucin]] :'''M''': [[Metionin]] :'''N''': [[Asparagin]] :'''P''': [[Prolin]] :'''Q''': [[Glutamin]] :'''R''': [[Arginin]] :'''S''': [[Serin]] :'''T''': [[Treonin]] :'''V''': [[Valin]] :'''W''': [[Triptofan]] :'''Y''': [[Tirozin]] {{refend}} == Struktura == '''RET''' je skraćenica za '''re'''aranžiran tokom [[transfekcija|'''t'''ransfekcije]], jer je prvobitno utvrđeno da je [[DNK|sekvenca DNK]] ovog [[gen]]a preuređena unutar [[3T3-ćelija|3T3 fibroblastne]] ćelijske linije, nakon njene transfekcije sa [[DNK]] uzetom iz ljudskih [[limfom]]skih ćelija.<ref name=takahasi>{{cite journal | vauthors = Takahashi M, Ritz J, Cooper GM | title = Activation of a novel human transforming gene, ret, by DNA rearrangement. | journal = Cell | volume = 42 | issue = 2 | pages = 581–8 | year = 1985 | pmid = 2992805 | doi = 10.1016/0092-8674(85)90115-1 | s2cid = 13567823 }}</ref> Ljudski [[gen]] ''RET'' je lokaliziran na [[hromosom 10|hromosomu 10]], sekvenca 10q11.2 i sadrži 21 [[egzon]].<ref name=ceccherini>{{cite journal | vauthors = Ceccherini I, Bocciardi R, Luo Y, Pasini B, Hofstra R, Takahashi M, Romeo G | title = Exon structure and flanking intronic sequences of the human RET proto-oncogene | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 196 | issue = 3 | pages = 1288–1295 | year = 1993 | pmid = 7902707 | doi = 10.1006/bbrc.1993.2392 | display-authors = 3 }}</ref> Prirodna [[alternativna prerada]] [[gen]]a ''RET'' rezultira proizvodnjom tri različite [[izoforme]] proteina RET. RET51, RET43 i RET9 sadrže 51, 43 i 9 [[aminokiselina]] u repu [[C-terminal]]a.<ref name=myers>{{cite journal | vauthors = Myers SM, Eng C, Ponder BA, Mulligan LM | title = Characterization of RET proto-oncogene 3' splicing variants and polyadenylation sites: a novel C-terminus for RET | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1995-11-16_11_10/page/2038 | journal = Oncogene | volume = 11 | issue = 10 | pages = 2039–2045 | year = 1995 | pmid = 7478523 | display-authors = 3 }}</ref> Biološke uloge [[izoforma|izoformi]] RET51 i RET9 su najbolje proučene ''[[in vivo]]'', jer su to najčešće izoforme u kojima se javlja RET. Zajednička za sve [[izoforme]] je struktura [[proteinski domen|domena]]. Svaki protein podijeljen je u tri domena: [[N-terminal]]ni vanćelijski domenu s četiri [[kadherin]] slična ponavljanja i [[cistein]]om bogata regija, [[hidrofob]]ni [[transmembranski domen]] i domen [[citoplazma]]tske [[tirozin-kinaza|tirozin kinaze]], koji je podeljen [[insercija (genetika)|insercijom]] 27 [[aminokiselina]]. Unutar citoplazmatskog tirozin-kinaznog domena postoji 16 [[tirozin]]a (Tyr) u RET9 i 18 u RET51. Tyr1090 i Tyr1096 prisutni su samo u izoformi RET51.<ref name=arighi>{{cite journal | vauthors = Arighi E, Borrello MG, Sariola H | title = RET tyrosine kinase signaling in development and cancer | journal = Cytokine Growth Factor Rev. | volume = 16 | issue = 4–5 | pages = 441–67 | year = 2005 | pmid = 15982921 | doi = 10.1016/j.cytogfr.2005.05.010 }}</ref> Vanćelijski domen RET-a sadrži devet mjesta [[N-glikozilacija|N-glikolizacije]]. Prijavljeno je da potpuno glikozilirani RET protein ima molekulsku težinu od 170 kDa, iako nije jasno na koji [[izoforma|izoformu]] se odnosi ova molekulska masa.<ref name=takahashi>{{cite journal | vauthors = Takahashi M, Asai N, Iwashita T, Isomura T, Miyazaki K, Matsuyama M | title = Characterization of the ret proto-oncogene products expressed in mouse L cells | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1993-11_8_11/page/2925 | journal = Oncogene | volume = 8 | issue = 11 | pages = 2925–2929 | year = 1993 | pmid = 8414495 | display-authors = 3 }}</ref> == Aktivacija kinaze == RET je [[receptor (biohemija)|receptor]] za [[ligand porodice GDNF]] (GFL).<ref name=baloh>{{cite journal | vauthors = Baloh RH, Enomoto H, Johnson EM, Milbrandt J | title = The GDNF family ligands and receptors - implications for neural development | journal = Curr. Opin. Neurobiol. | volume = 10 | issue = 1 | pages = 103–10 | year = 2000 | pmid = 10679429 | doi = 10.1016/S0959-4388(99)00048-3 | s2cid = 32315320 | display-authors = 3 }}</ref> Da bi aktivirali RET, GFL-i prvo moraju formirati [[proteinski kompleks|kompleks]] sa [[glikozilfosfatidilinozitol]]ski (GPI) usidreni [[koreceptor]]. Sami koreceptori su klasificirani kao članovi proteinske porodice [[GDNF receptor-α]] (GFRα). Različiti članovi porodice GFRα ([[GFRα1]], [[GFRα2]], [[GFRα3]], [[GFRα4]]) pokazuju specifičnu aktivnost vezivanja za određene GFL-ove.<ref name=airaksinen>{{cite journal | vauthors = Airaksinen MS, Titievsky A, Saarma M | title = GDNF family neurotrophic factor signaling: four masters, one servant? | journal = Mol. Cell. Neurosci. | volume = 13 | issue = 5 | pages = 313–25 | year = 1999 | pmid = 10356294 | doi = 10.1006/mcne.1999.0754 | s2cid = 46427535 }}</ref> Nakon formiranja kompleksa GFL-GFRα, on okuplja dvije molekule RET-a, pokrećući [[fosforilacija|trans-autofosforilaciju]] specifičnih [[tirozin]]skih ostataka unutar [[tirozin-kinaza|tirozin-kinaznog]] domena svake molekule RET-a. Pokazalo se da su Tyr900 i Tyr905 unutar [[aktivacijska petlja|aktivacijske petlje]] (A-petlje) kinaznog domena [[fosforilacija|autofosforilziraju]] mjesta [[masena spektrometrija|masene spektrometrije]].<ref name=kawamoto>{{cite journal | vauthors = Kawamoto Y, Takeda K, Okuno Y, Yamakawa Y, Ito Y, Taguchi R, Kato M, Suzuki H, Takahashi M, Nakashima I | title = Identification of RET autophosphorylation sites by mass spectrometry | journal = J. Biol. Chem. | volume = 279 | issue = 14 | pages = 14213–24 | year = 2004 | pmid = 14711813 | doi = 10.1074/jbc.M312600200 | display-authors = 3 | doi-access = free }}</ref> [[Fosforilacija]] Tyr905 stabilizira aktivnu konformaciju kinaze, što zauzvrat rezultira [[proteinska kinaza|autofosforilacijom]] drugih ostataka tirozina koji se uglavnom nalaze u [[C-terminal]]noj repnoj regiji molekule.<ref name = arighi/> [[slika:PDB 2ret EBI.png|left|thumb|Snimak [[rendgenska kristalografija|kristalne strukture]] RET-dimera http://www.pdb.org/pdb/explore.do?structureId=2IVT 2IVT|280px]] Struktura prikazana lijevo preuzeta je iz koda [[PDB|banke proteinskih podataka]] [http://www.pdb.org/pdb/explore.do?structureId=2IVT 2IVT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207030854/http://www.pdb.org/pdb/explore.do?structureId=2IVT |date=7. 2. 2012 }}.<ref name=knowles/> Struktura je [[proteinski dimer|dimera]] formiran između dvije proteinske molekule, od kojih svaki obuhvata aminokiseline 703-1012 molekula RET-a, pokrivajući RET-ov unutarćelijski [[tirozin-kinaza|tirozin-kinazni]] domen. Jedna molekula proteina, molekula A prikazana je žutom bojom, a druga, molekula B sivom. Aktivacijska petlja obojena je ljubičasto, a odabrani ostaci tirozina zelenom bojom. Dio aktivacijske petlje iz molekula B je odsutan. [[Fosforilacija]] Tyr981 i dodatnih tirozina Tyr1015, Tyr1062 i Tyr1096, koji nisu obuhvaćeni gore navedenom strukturom, pokazalo se da su važni za pokretanje unutarćelijskih [[transdukcija signala]]. == Uloga RET signalizacije tokom razvoja == Miševi koji imaju nedostatak GDNF -a, GFRα1 ili samog RET-proteina pokazuju ozbiljne nedostatke u razvoju [[bubreg]]a i [[ANS|utrobnog nervnog sistema]]. Ovo implicira transdukciju RET signala kao ključ za razvoj normalnih [[bubreg]]a i enternog [[nervni sistem|nervnog sistema]].<ref name=arighi/> == Klinički značaj == Aktiviranje [[tačkasta mutacija|tačkastih mutacija]] u RET -u može dovesti do sindroma nasljednog raka poznatog kao [[multipla endokrina neoplazija tip 2]] (MEN 2).<ref>{{OMIM|171400|MULTIPLE ENDOCRINE NEOPLASIA, TYPE IIA; MEN2A}}</ref> Postoje tri podtipa zasnovana na kliničkoj slici: MEN 2A, MEN 2B i porodični [[sržnii karcinom štitnjače]] (FMTC).<ref name="pmid21655256">{{cite journal | vauthors = Qi XP, Ma JM, Du ZF, Ying RB, Fei J, Jin HY, Han JS, Wang JQ, Chen XL, Chen CY, Liu WT, Lu JJ, Zhang JG, Zhang XN | title = RET germline mutations identified by exome sequencing in a Chinese multiple endocrine neoplasia type 2A/familial medullary thyroid carcinoma family | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 5 | pages = e20353 | year = 2011 | pmid = 21655256 | pmc = 3105051 | doi = 10.1371/journal.pone.0020353 | bibcode = 2011PLoSO...620353Q }}</ref> Postoji visok stepen korelacije između položaja tačkaste mutacije i [[fenotip]]a bolesti. Hromosomska preuređenja koja generiraju fuzijski gen, što rezultira jukstapozicijom [[C-terminal]]ne regije RET proteina s [[N-terminal]]nim dijelom drugog proteina, također mogu dovesti do konstitutivne aktivacije RET-kinaze. Ovaj tip preuređenja prvenstveno je povezan s [[papilski karcinom štitnjače|papilnim karcinomom štitnjače]] (PTC) gdje predstavljaj 10-20% slučajeva i [[mikroćelijski karcinom pluća|nemaloćelijskog karcinoma pluća]] (NSCLC), gdje predstavljaj 2% slučajeva. U literaturi je opisano nekoliko fuzijskih partnera, a najčešći za oba tipa raka uključuju [[KIF5B]], [[CCDC6]] i [[NCOA4]]. Dok su stariji inhibitori multikinaza, poput [[kabozantinib]]a ili [[vandetanib]]a, pokazali skromnu učinkovitost u ciljanju malignih bolesti uzrokovanih RET-om, noviji selektivni inhibitori (poput [[selpercatinib]]a i [[pralsetinib]]a) pokazali su značajnu aktivnost i mutacije i fuzije. Rezultati ispitivanja LIBRETTO-001, koji je proučavao selpercatinib pokazali su preživljavanje bez progresije od 17,5 mjeseci u prethodno liječenom RET-pozitivnom NSCLC-u i 22 mjeseca za RET-pozitivni karcinom štitnjače, što je dovelo do odobrenja FDA za obje ove indikacije u maju 2020. Nekoliko drugih selektivnih inhibitora RET-a je u razvoju, uključujući TPX-0046, makrociklični inhibitor RET-a i [[Src (gen)|Src]] namijenjen inhibiranju mutacija i pružajući otpornost na trenutne inhibitore. ==Baze podataka o bolestima== Genska varijanta [http://www.arup.utah.edu/database/MEN2/MEN2_welcome.php RET [[baze podataka]] na ''University of Utah'', identificirala je (ovembra 2014) 166 mutacija kojr su uključene u [[MEN2]]. == Interakcije == RET proto-onkogen je pokazao [[interakcija protein-protein|interakcije]] sa: {{refbegin|3}} * [[DOK1]],<ref name = pmid12087092>{{cite journal | vauthors = Murakami H, Yamamura Y, Shimono Y, Kawai K, Kurokawa K, Takahashi M | title = Role of Dok1 in cell signaling mediated by RET tyrosine kinase | journal = J. Biol. Chem. | volume = 277 | issue = 36 | pages = 32781–90 | date = septembar 2002 | pmid = 12087092 | doi = 10.1074/jbc.M202336200 | doi-access = free }}</ref> * [[DOK5]],<ref name = pmid15286081>{{cite journal | vauthors = Crowder RJ, Enomoto H, Yang M, Johnson EM, Milbrandt J | title = Dok-6, a Novel p62 Dok family member, promotes Ret-mediated neurite outgrowth | journal = J. Biol. Chem. | volume = 279 | issue = 40 | pages = 42072–81 | date = oktobar 2004 | pmid = 15286081 | doi = 10.1074/jbc.M403726200 | doi-access = free }}</ref><ref name = pmid11470823>{{cite journal | vauthors = Grimm J, Sachs M, Britsch S, Di Cesare S, Schwarz-Romond T, Alitalo K, Birchmeier W | title = Novel p62dok family members, dok-4 and dok-5, are substrates of the c-Ret receptor tyrosine kinase and mediate neuronal differentiation | journal = J. Cell Biol. | volume = 154 | issue = 2 | pages = 345–54 | date = juli 2001 | pmid = 11470823 | pmc = 2150770 | doi = 10.1083/jcb.200102032| url = http://edoc.mdc-berlin.de/4926/1/4926oa.pdf }}</ref> * [[GDNF]],<ref name = pmid9192898>{{cite journal | vauthors = Klein RD, Sherman D, Ho WH, Stone D, Bennett GL, Moffat B, Vandlen R, Simmons L, Gu Q, Hongo JA, Devaux B, Poulsen K, Armanini M, Nozaki C, Asai N, Goddard A, Phillips H, Henderson CE, Takahashi M, Rosenthal A | title = A GPI-linked protein that interacts with Ret to form a candidate neurturin receptor | journal = [[Nature]] | volume = 387 | issue = 6634 | pages = 717–21 | date = juni 1997 | pmid = 9192898 | doi = 10.1038/42722 | s2cid = 4360246 | doi-access = free }}</ref><ref name = pmid10829012>{{cite journal | vauthors = Cik M, Masure S, Lesage AS, Van Der Linden I, Van Gompel P, Pangalos MN, Gordon RD, Leysen JE | title = Binding of GDNF and neurturin to human GDNF family receptor alpha 1 and 2. Influence of cRET and cooperative interactions | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 36 | pages = 27505–12 | date = septembar 2000 | pmid = 10829012 | doi = 10.1074/jbc.M000306200 | doi-access = free }}</ref> * [[GRB10]],<ref name = pmid7665556>{{cite journal | vauthors = Pandey A, Duan H, Di Fiore PP, Dixit VM | title = The Ret receptor protein tyrosine kinase associates with the SH2-containing adapter protein Grb10 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 270 | issue = 37 | pages = 21461–3 | date = septembar 1995 | pmid = 7665556 | doi = 10.1074/jbc.270.37.21461| doi-access = free }}</ref> * [[GRB7]],<ref name = pmid8631863>{{cite journal | vauthors = Pandey A, Liu X, Dixon JE, Di Fiore PP, Dixit VM | title = Direct association between the Ret receptor tyrosine kinase and the Src homology 2-containing adapter protein Grb7 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 271 | issue = 18 | pages = 10607–10 | date = maj 1996 | pmid = 8631863 | doi = 10.1074/jbc.271.18.10607| doi-access = free }}</ref> * [[Grb2]],<ref name = pmid7665556/><ref name = pmid8183561>{{cite journal | vauthors = Borrello MG, Pelicci G, Arighi E, De Filippis L, Greco A, Bongarzone I, Rizzetti M, Pelicci PG, Pierotti MA | title = The oncogenic versions of the Ret and Trk tyrosine kinases bind Shc and Grb2 adaptor proteins | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1994-06_9_6/page/1661 | journal = Oncogene | volume = 9 | issue = 6 | pages = 1661–8 | date = juni 1994 | pmid = 8183561 }}</ref> * [[SHC1]],<ref name = pmid8183561/><ref name = pmid9047384>{{cite journal | vauthors = Arighi E, Alberti L, Torriti F, Ghizzoni S, Rizzetti MG, Pelicci G, Pasini B, Bongarzone I, Piutti C, Pierotti MA, Borrello MG | title = Identification of Shc docking site on Ret tyrosine kinase | journal = Oncogene | volume = 14 | issue = 7 | pages = 773–82 | date = februar 1997 | pmid = 9047384 | doi = 10.1038/sj.onc.1200896 | doi-access = free }}</ref> i * [[STAT3]].<ref name = pmid15485908>{{cite journal | vauthors = Yuan ZL, Guan YJ, Wang L, Wei W, Kane AB, Chin YE | title = Central role of the threonine residue within the p+1 loop of receptor tyrosine kinase in STAT3 constitutive phosphorylation in metastatic cancer cells | journal = Mol. Cell. Biol. | volume = 24 | issue = 21 | pages = 9390–400 | date = novembar 2004 | pmid = 15485908 | pmc = 522220 | doi = 10.1128/MCB.24.21.9390-9400.2004 }}</ref><ref name = pmid12637586>{{cite journal | vauthors = Hwang JH, Kim DW, Suh JM, Kim H, Song JH, Hwang ES, Park KC, Chung HK, Kim JM, Lee TH, Yu DY, Shong M | title = Activation of signal transducer and activator of transcription 3 by oncogenic RET/PTC (rearranged in transformation/papillary thyroid carcinoma) tyrosine kinase: roles in specific gene regulation and cellular transformation | journal = Mol. Endocrinol. | volume = 17 | issue = 6 | pages = 1155–66 | date = juni 2003 | pmid = 12637586 | doi = 10.1210/me.2002-0401 | doi-access = free }}</ref><ref name = pmid11536047>{{cite journal | vauthors = Schuringa JJ, Wojtachnio K, Hagens W, Vellenga E, Buys CH, Hofstra R, Kruijer W | title = MEN2A-RET-induced cellular transformation by activation of STAT3 | journal = Oncogene | volume = 20 | issue = 38 | pages = 5350–8 | date = august 2001 | pmid = 11536047 | doi = 10.1038/sj.onc.1204715 | doi-access = free }}</ref> {{refend}} == Reference== {{Reflist|2}} == Dopunska literatura == {{Refbegin | 2}} * {{cite journal | vauthors = Eng C, Mulligan LM | title = Mutations of the RET proto-oncogene in the multiple endocrine neoplasia type 2 syndromes, related sporadic tumours, and hirschsprung disease | journal = Hum. Mutat. | volume = 9 | issue = 2 | pages = 97–109 | year = 1997 | pmid = 9067749 | doi = 10.1002/(SICI)1098-1004(1997)9:2<97::AID-HUMU1>3.0.CO;2-M }} * {{cite journal | vauthors = Hofstra RM, Osinga J, Buys CH | title = Mutations in Hirschsprung disease: when does a mutation contribute to the phenotype | journal = Eur. J. Hum. Genet. | volume = 5 | issue = 4 | pages = 180–5 | year = 1998 | pmid = 9359036 | doi = 10.1159/000484760}} * {{cite journal | vauthors = Nikiforov YE | title = RET/PTC rearrangement in thyroid tumors | journal = Endocr. Pathol. | volume = 13 | issue = 1 | pages = 3–16 | year = 2002 | pmid = 12114746 | doi = 10.1385/EP:13:1:03 | s2cid = 23964165 }} * {{cite journal | vauthors = Santoro M, Melillo RM, Carlomagno F, Vecchio G, Fusco A | title = Minireview: RET: normal and abnormal functions | journal = Endocrinology | volume = 145 | issue = 12 | pages = 5448–5451 | year = 2004 | pmid = 15331579 | doi = 10.1210/en.2004-0922 | display-authors = 3 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Santoro M, Carlomagno F, Melillo RM, Fusco A | title = Dysfunction of the RET receptor in human cancer | journal = Cell. Mol. Life Sci. | volume = 61 | issue = 23 | pages = 2954–2964 | year = 2005 | pmid = 15583857 | doi = 10.1007/s00018-004-4276-8 }} * {{cite journal | vauthors = Niccoli-Sire P, Conte-Devolx B | title = [RET mutations and preventive treatment of medullary thyroid cancer] | journal = Ann. Endocrinol. | volume = 66 | issue = 3 | pages = 168–75 | year = 2005 | pmid = 15988377 | doi = 10.1016/s0003-4266(05)81748-2 }} * {{cite journal | vauthors = Lantieri F, Griseri P, Ceccherini I | title = Molecular mechanisms of RET-induced Hirschsprung pathogenesis | journal = Ann. Med. | volume = 38 | issue = 1 | pages = 11–9 | year = 2006 | pmid = 16448984 | doi = 10.1080/07853890500442758 | s2cid = 43686346 }} * {{cite journal | vauthors = Ciampi R, Nikiforov YE | title = RET/PTC rearrangements and BRAF mutations in thyroid tumorigenesis | journal = Endocrinology | volume = 148 | issue = 3 | pages = 936–41 | year = 2007 | pmid = 16946010 | doi = 10.1210/en.2006-0921 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Plaza-Menacho I, Burzynski GM, de Groot JW, Eggen BJ, Hofstra RM | title = Current concepts in RET-related genetics, signaling and therapeutics | journal = Trends Genet. | volume = 22 | issue = 11 | pages = 627–36 | year = 2007 | pmid = 16979782 | doi = 10.1016/j.tig.2006.09.005 | display-authors = 3 | url = https://pure.rug.nl/ws/files/3623311/2006TrendsGenetPlazaMenacho.pdf }} {{Refend}} == Vanjski linkovi== * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=men2 GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Multiple Endocrine Neoplasia Type 2] * {{MeshName|ret+Proto-Oncogene+Proteins}} {{PDB Gallery|geneid=5979}} {{Onkogeni}} {{Tirozin-kinaze}} {{Enzimi}} {{Modulatori receptora faktora rasta}} {{Portal|Biologija|border=no}} [[Kategorija:Receptori tirozin-kinaze]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 10]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] 6eo9di7xwvxuuzkpaccfy0fcbkcu2kp 0 488319 3848179 3842157 2026-05-20T23:44:18Z Mhare 481 3848179 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:RobertFuddBewusstsein17Jh.png|alt=A cognitive model illustrated by Robert Fludd|mini| [[Kognitivni model]], kao što ga je ilustrovao [[Robert Fludd]] (1619) ]] '''Spoznaja ili kognicija''' odnosi se na "mentalnu akciju ili proces sticanja znanja i razumijevanja kroz misao, iskustvo i osjetila".<ref>{{Cite web|url=https://www.lexico.com/definition/cognition|title=Cognition|website=Lexico|publisher=[[Oxford University Press]] and [[Dictionary.com]]|access-date=6. 5. 2020|archive-date=15. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715113427/https://www.lexico.com/definition/cognition|url-status=dead}}</ref> Obuhvata mnoge aspekte [[Intelektualno funkcionisanje|intelektualnih funkcija]] i procesa kao što su: [[percepcija]], [[pažnja]], [[misao]], formiranje [[Znanje|znanja]], [[Memorija (biologija)|pamćenje]] i radno pamćenje, [[Vrednosni sud|prosuđivanje]] i [[Evaluacija|evaluaciju]], [[Razum|rasuđivanje]] i „[[računanje]]“, [[rješavanje problema]] i [[Odlučivanje|donošenje odluka]], [[razumijevanje (logika)|razumijevanje]] i proizvodnju [[jezik]]a. Kognitivni procesi koriste postojeće znanje i otkrivaju nova znanja. Kognitivni procesi se analiziraju iz različitih perspektiva u različitim kontekstima, posebno u oblastima [[Lingvistika|lingvistike]], [[muzikologija|muzikologije]], [[Anestezija|anestezije]], [[neuronauka|neuronauke]], [[Psihijatrija|psihijatrije]], [[Psihologija|psihologije]], [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[Filozofija|filozofije]], [[Antropologija|antropologije]], [[Biologija|biologije]], [[Sistemika|sistemike]], [[Logika|logike]] i [[Računarska nauka|informatike]].<ref>{{Cite book|last=Von Eckardt|first=Barbara|url=https://books.google.com/books?id=E8l48-DZln0C&q=what+is+cognition&pg=PA13|title=What is cognitive science?|publisher=MIT Press|year=1996|isbn=9780262720236|location=Princeton, MA|pages=45–72}}</ref> Ovi i drugi različiti pristupi analizi kognicije sintetizirani su u razvoju [[Kognitivna nauka|kognitivne nauke]], progresivno autonomne [[akademska disciplina|akademske discipline]]. [[Datoteka:Generalization_process_using_trees.svg|alt=Diagram|mini| Kada um napravi generalizaciju kao što je [[Pojam|koncept]] ''drveta'', on izvlači sličnosti iz brojnih primjera; pojednostavljenje omogućava razmišljanje višeg nivoa (apstraktno mišljenje).]] U [[Psihologija|psihologiji]], termin "kognicija" se obično koristi u pogledu [[Obrada informacija|obrade informacija]] o psihološkim [[Funkcionalizam (filozofija uma)|funkcijama]] pojedinca,<ref name="Sternberg2009">{{Cite book|title=Cognitive Psychology|url=https://archive.org/details/cognitivepsychol0000ster_n2f4_5thed|vauthors=Sternberg RJ, Sternberg K|date=2009|publisher=[[Cengage|Wadsworth Cengage]] Learning|edition=6th|location=Belmont, CA}}</ref> a isto je i u [[Kognitivni inženjering|kognitivnom inženjeringu]].<ref name="Blomberg">{{Cite journal|year=2011|title=Concepts of cognition for cognitive engineering|journal=[[International Journal of Aviation Psychology]]|volume=21|issue=1|pages=85–104|doi=10.1080/10508414.2011.537561}}</ref> U proučavanju [[Socijalna spoznaja|socijalne kognicije]], grane [[Socijalna psihologija|socijalne psihologije]], termin se koristi za objašnjenje [[stav]]ova, [[atribucija (psihologija)|atribucije]] i [[Grupna dinamika|grupne dinamike]].<ref name="Sternberg2009" /> Ljudska spoznaja je svjesna i [[Nesvjesni um|nesvjesna]], [[Opipljivost|konkretna]] ili [[Apstrakcija|apstraktna]], kao i [[intuicija|intuitivna]] (poput znanja jezika) i [[Konceptualizam|konceptualna]] (kao model jezika). Obuhvata procese kao što su [[Memorija (biologija)|pamćenje]], [[Udruženje ideja|asocijacija]], [[formiranje koncepta]], [[Prepoznavanje uzoraka|prepoznavanje obrazaca]], [[jezik]], [[pažnja]], [[percepcija]], akcija, [[rješavanje problema]] i [[Mentalna slika|mentalne slike]].<ref>[[Stanley Coren|Coren, Stanley]], [[Lawrence M. Ward]], and James T. Enns. 1999. ''Sensation and Perception'' (5th ed.)''.'' [[Harcourt (izdavač)|Harcourt Brace]]. {{ISBN|978-0-470-00226-1}}. p. 9.</ref><ref>{{Cite book|title=Cognitive Psychology|vauthors=Best JB|date=1999|edition=5th|pages=15–17}}</ref> Tradicionalno, [[emocija]] se nije smatrala kognitivnim procesom, ali sada se poduzimaju mnoga istraživanja kako bi se ispitala [[kognitivna psihologija]] emocija; istraživanje je također usmjereno na svijest o vlastitim strategijama i metodama spoznaje, što se naziva metakognicija . == Reference == {{Refspisak}} {{Filozofija uma}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Misao]] [[Kategorija:Mentalni procesi]] [[Kategorija:Spoznajne nauke]] [[Kategorija:Spoznavanje]] t8yok5zjtt5wjj9rk44i9rjwzmttimj 0 489593 3848002 3838242 2026-05-20T13:46:11Z Ema 1412 178370 Popravljena gramatička greška 3848002 wikitext text/x-wiki '''Mališan''' ili '''prohodanče''' je dijete u dobi od otprilike 12 do 36 mjeseci, iako se definicije razlikuju.<ref>{{Cite journal|title=toddler|url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/toddler|journal=The Free Dictionary}}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Barker R |year=2001 |title=The Mighty Toddler: The essential guide to the toddler years |publisher=Pan Macmillan Australia |location=Sydney |page=1}}</ref><ref>{{cite book | vauthors = Lieberman AF |date=1993 |title=The Emotional Life of the Toddler |publisher=The Free Press |place=New York |page=1}}</ref> Ovo životno razdoblje obilježeno je velikim napretkom u [[spoznaja|spoznajnom]] (kognitivnom), [[emocija|emocijskom]] i [[društvo|socijalnom]] razvoju. Riječ je izvedena od [[engleski|engleskog]] ''toddle'', što znači hodati nesigurno, kao dijete ove dobi.<ref>{{cite web |url=https://www.verywell.com/what-is-a-toddler-289861 |title=What Is the Definition of a Toddler? |vauthors=Brown S |date=19. 12. 2015 |website=verywell.com |publisher=About, Inc. |access-date=13. 11. 2016 |quote=The term toddler comes from the way that children first walk, which is at first unsteady and more like a toddle than actual walking. |archive-date=22. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122070837/https://www.verywell.com/what-is-a-toddler-289861 |url-status=dead }}</ref> == Razvojni miljokazi == {|class="wikitable" align="right" |+ Normalni [[vitalni parametri]] mališana |- |rowspan=2| [[Krvni pritisak]]<br> ([[mmHg]]) || [[Sistola|Sistolni]] || 80–110<ref name=ucla>[http://hr.uclahealth.org/workfiles/AgeSpecificSLM-Peds.pdf PEDIATRIC AGE SPECIFIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170516204947/http://hr.uclahealth.org/workfiles/AgeSpecificSLM-Peds.pdf |date=16. 5. 2017 }}, page 6. Revised 6/10. By Theresa Kirkpatrick and Kateri Tobias. UCLA Health System</ref> |- |[[Dijastola|Dijastolni]] || 50–80<ref name=ucla/> |- |colspan=2| [[Srčani ciklus]] ([[otkucaji u minuti|BPM]]) || 90–140<ref name=ucla/> |- |colspan=2| [[Brzina disanja]] || 20–40<ref name=ucla/> |} [[slika:The First Steps 1893.jpg|left|thumb|Slika iz 1892. godine na kojoj [[novorođenče]] uči da hoda, pravi prve samostalne korake (obično u mjesecima nakon prvog rođendana) često se smatra jednom od glavnih prekretnica u ranim godinama djetetovog života.<ref>{{Cite web|last=Lewsley|first=Joanne|date=februar 2019|title=Developmental milestones: walking|url=https://www.babycentre.co.uk/a6507/developmental-milestones-walking|url-status=live}}</ref>]] Razvoj mališana može se podijeliti na više međusobno povezanih područja.<ref>Barker, Robin (2001) The Mighty Toddler: The essential guide to the toddler years, Pan Macmillan Australia, Sydney, p19.</ref> Postoji razuman konsenzus o tome šta ova područja mogu uključivati: * '''Fizički''': rast ili povećanje veličine. * '''Gruba motorika''': kontrola velikih mišića koji omogućavaju hodanje, trčanje, skakanje i penjanje. * '''Fina motorika''': sposobnost kontrole malih mišića; omogućavajući mališanu da se hrani, crta i rukuje predmetima. * '''[[Vid]]''': sposobnost da se vidi blizu i daleko i interpretira ono što se vidi. * '''[[Sluh]] i [[govor]]''': sposobnost da se čuju i primaju informacije i slušaju ([[tumačenje|interpretiraju]]), te sposobnost razumijevanja i [[učenja]] jezika i korištenja za učinkovitu komunikaciju.<ref>{{cite web |url=https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=age-appropriate-speech-and-language-milestones-90-P02170 |title=Age-Appropriate Speech and Language Milestones |publisher=Stanford Children’s Health |access-date=8. 10. 2020 |archive-date=11. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201011094759/https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=age-appropriate-speech-and-language-milestones-90-P02170 |url-status=dead }}</ref> * '''Društvenost''': sposobnost interakcije sa svijetom kroz [[igra|igru]] s drugima, smjenjivanje i igru [[fantazija]]. Iako je korisno ucrtati definirane periode razvoja, potrebno je prepoznati da razvoj postoji u kontinuitetu, sa značajnim individualnim razlikama među djecom.<ref>{{cite journal | vauthors = Fischer KW, Silvern L |title=Stages and Individual Differences in Cognitive Development |journal=Annual Review of Psychology |date= februar 1985 |volume=36 |pages=613–648 |doi=10.1146/annurev.ps.36.020185.003145}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.nordicnaturals.com/healthy-science/understanding-your-childs-developmental-milestones/ |title=Your Child's Developmental Milestones: Why it's 'Normal' to be Different | vauthors = Jaeger G |date=20. 2. 2019 |access-date=8. 10. 2020}}</ref> Postoji širok raspon onoga što se može smatrati 'normalnim' razvojem. Međutim, prema mišljenju stručnjaka, postoje određene prekretnice koje treba postići u određenim dobima i fazama u životu kako bi pravilno rasli i razvijali se.<ref>{{Citation | url = https://www.goldlearners.com/your-toddler| publisher = Gold Learners | title = Toddler growth | language = en}}</ref> Medicinski stručnjaci također ističu da se djeca razvijaju u svoje vrijeme i predlažu da njegovatelji ne bi trebali previše brinuti ako dijete ne dostigne sve prekretnice za svoj uzrast. Prijevremeni porođaj ili bolest u djetinjstvu također mogu usporiti razvoj malog djeteta.<ref>{{Cite web|title=Child Development|url=https://www.nhsggc.org.uk/kids/child-development/|url-status=live|website=KIDS- Child development website associated with NHS Greater Glasgow and Clyde}}</ref> U nastavku slijedi gruba analiza oblika vještina i atributa za koje se može očekivati da će mališani razviti u različitim fazama tokom perioda prohodančeta. Ovdje se nalaze citati za date informacije.<ref>Feigelman S. The first year. In: Kliegman RM, Behrman RE, Jenson HB, Stanton BF, eds. Nelson Textbook of Pediatrics. 18th ed. Philadelphia, Pa: Saunders Elsevier; 2007: chapter 8 quoted in [https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/002005.htm Developmental milestones record - 12 months] MedlinePlus Medical Encyclopedia</ref> {| class="wikitable |+ !Aspekti !Jednogodišnjak !Mjeseci nakon prvog rođendana !18 mjeseci !Dvije godine !Dvije i po godine |- |Fizički i motorni pokazatelji | *Utrostručenje porođajne težine * Narastu do visine od 50% porođajne dužine * Imaju obim glave jednak opsegu grudi * Imaju jedan do osam [[zub]]a * Stajanje sa pridržavanjem * Hodanje uz pomoć ili samostalno * Sedenje bez pomoći * Udaranje dva bloka zajedno * Prelistavanje stranica knjige tako što prelistaju više stranica odjednom * Imaju hvataljku * Spavanje 8–10 sati noću i jedno do dva spavanja danju | *Dobro samostalno hodanje sa širokim [[hod]]om * Puzi gore * Gradi blokovima (slagalicama) * Pije iz šolje, koristi se kašikom * Uživa u bacanju i podizanju predmeta | *Hodanje postrance i unazad, dobro trči, lahko pada * Penje se uz stepenice ili na namještaj * Žvrlja energično, pokušavajući napraviti ravnu liniju * Dobro pije iz šoljice, a i dalje se prosipa kašikom | *Težina: oko 11–13&nbsp;kg * Visina: oko 80–82&nbsp;cm * Zubi: 12 privremenih (mliječnih) *Grupa motornih vještina je prilično rafinirana, može hodati uz i niz stepenice na obje noge, korak po korak držeći se za šinu * Gradi kulu od pet kocki * Kontrola kašike dobro razvijena * [[Toalet]] tokom dana | *Zubi: kompletan set od 20 privremenih * Smanjena potreba za drijemanjem |- |Intelektualni i društveni | *Prati objekt koji se brzo kreće * Može da reaguje na zvukove * Odgovara na njegovo ili njeno ime * Razumije nekoliko riječi * Može reći mama, tata/babo i još barem jednu ili dvije riječi * Razumije jednostavne komande * Pokušava da imitira zvukove životinja * Povezuje imena sa objektima * Razumije da objekti nastavljaju postojati, čak i kada se ne vide ([[trajnost objekta]]) * Kažiprstom pokazuje na objekte * Talasi zbogom * Može razviti vezanost za igračku ili predmet * Doživljava [[anksioznost]] odvajanja i može se držati roditelja * Može napraviti kratka putovanja dalje od roditelja da istražuje u poznatim okruženjima | *Može koristiti 10–15 riječi * Kaže "ne" (vidi [[holofraza]]) * Označava kada je pelena mokra | *Koristi fraze sastavljene od [[pridjev]]a i [[imenica]] * Počinje imati [[narav bijesa]] * Vrlo ritualno, ima omiljenu igračku ili ćebe * [[Sisanje palca]] je možda na vrhuncu | *[[Rječnik]] od oko 350 riječi * Poštuje jednostavne komande * Pomaže da se skinete i obučete jednostavnu odjeću * Pokazuje znak povećane autonomije i individualnosti * Ne dijeli imovinu—sve "moje" kao u "Toddler's Creed" | * Počinje sebe da vidi kao posebnu individuu; mogu i dalje vidjeti drugu djecu kao "objekte" |} ===Rane prekretnice i inteligencija=== {{Također pogledajte|Koeficijent inteligencije}} Odavno je poznato da je značajno kasno postizanje [[razvojna prfekretnica|razvojnih prekretnica]] povezano sa [[Intelektualna invalidnost|intelektualnom]] ili [[Fizička invalidnost|fizičkom]] invalidnošću. Međutim, dugo se smatralo da se u općoj populaciji ne vidi veza između starosti prolaska razvojnih prekretnica i kasnije inteligencije. Tek nedavno je otkriveno da rani prolazak razvojnih prekretnica općenito ukazuje na viši nivo inteligencije. Studija iz 2007. godine zasnovana na više od 5.000 djece rođene u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] 1946. godine pokazala je da je svaki mjesec ranije dijete koje je naučilo stajati, u dobi od osam godina, došlo do povećanja od polovine jednog poena koeficijenta inteligencije.<ref>{{cite journal | vauthors = Murray GK, Jones PB, Kuh D, Richards M | title = Infant developmental milestones and subsequent cognitive function | journal = Annals of Neurology | volume = 62 | issue = 2 | pages = 128–36 | date = august 2007 | pmid = 17487877 | pmc = 3465788 | doi = 10.1002/ana.21120 }}</ref> Također, kasnija studija iz 2018. godine otkrila je vezu između dostignuća prekretnice i inteligencije u odrasloj dobi (u ovom slučaju, posmatrana prekretnica bila je mogućnost imenovanja objekata/životinja na slikama sa manje od 18 mjeseci, 18-24 mjeseca i kasnije od 24 mjeseca).<ref>{{cite journal | vauthors = Flensborg-Madsen T, Mortensen EL | title = Developmental milestones during the first three years as precursors of adult intelligence | journal = Developmental Psychology | volume = 54 | issue = 8 | pages = 1434–1444 | date = august 2018 | pmid = 30047773 | doi = 10.1037/dev0000545 | s2cid = 51718533 }}</ref> [[Koeficijent inteligencije]] djece koja su bila sposobna da sastave rečenicu sa manje od 24 meseca u proseku je iznosila 107 poena, dok su djeca koja su bila sposobna da sastave rečenicu u dobi kasnijoj od 24 mjeseca, u mlađoj odrasloj dobi (20–34 godine) imala prosečan IQ od 101.<ref>{{cite journal | vauthors = Flensborg-Madsen T, Mortensen EL | title = Associations of Early Developmental Milestones With Adult Intelligence | journal = Child Development | volume = 89 | issue = 2 | pages = 638–648 | date = mart 2018 | pmid = 28198006 | doi = 10.1111/cdev.12760 | doi-access = free }}</ref> Ranoprolazne razvojne prekretnice i obim glave do 3. godine života objašnjavaju oko 6% varijanse IQ-a u odrasloj dobi. Poređenja radi, socioekonomski status roditelja i spol djeteta objašnjavaju oko 23% varijanse u [[IQ]].<ref>{{cite journal | vauthors = Flensborg-Madsen T, Falgreen Eriksen HL, Mortensen EL | title = Early life predictors of intelligence in young adulthood and middle age | journal = PLOS ONE | volume = 15 | issue = 1 | pages = e0228144 | date = 28. 1. 2020 | pmid = 31990952 | pmc = 6986721 | doi = 10.1371/journal.pone.0228144 | bibcode = 2020PLoSO..1528144F | doi-access = free }}</ref> Međutim, stručnjaci savjetuju da se djeca ne požuriju kroz prekretnice, sve dok ih dostižu poksazatelje unutar normalnog raspona.<ref>{{Cite web|title=Early Milestones, Smarter Child?|url=https://babysparks.com/2019/02/15/early-milestones-smarter-child/|access-date=20. 6. 2021|language=en-US}}</ref> ==Glavni događaji učenja== ===[[Obuka za toalet]]=== [[slika:Simple plastic potty.jpg|thumb|Jednostavno dizajnirana kahlica (tuta), mjesto za malu djecu koja prvo uče kako koristiti toalet za olakšanje.]] # Spremnost: Azrinov i Foxxov metod obuke za toaleta uvela je prvi set objektivnih kriterija za određivanje da li je dijete spremno da počne trenirati toalet. Dijete treba da bude fiziološki i psihički sposobno. Fiziološka pripremljenost opisuje sposobnost djeteta da obavlja zadatke neophodne za obuku u toaletu, kao što je kontrola [[anus]]nog i [[mokraćovod]]nog sfinktera, uspravno sjedenje i hodanje. Psihološka spremnost opisuje djetetovu motivaciju da se obuči za toalet i njihovu sposobnost da razumiju i slijede upute.<ref>{{cite journal | vauthors = Klassen TP, Kiddoo D, Lang ME, Friesen C, Russell K, Spooner C, Vandermeer B | title = The effectiveness of different methods of toilet training for bowel and bladder control | journal = Evidence Report/Technology Assessment | issue = 147 | pages = 1–57 | date = decembar 2006 | pmid = 17764212 | pmc = 4781561 }}</ref> # Proces vježbanja <ref>{{Cite web|date=23. 4. 2018|title=The Complete Toilet Learning Guide {{!}} The SOEL Way|url=https://www.soel.wa.edu.au/toilet-learning-guide/|access-date=7. 9. 2020|website=SOEL|language=en-AU}}</ref> # Roditeljski odgovor ===Igre ([[paralelno igranje]])=== * Dijete se igra sa drugom djecom, ali ne samostalno * Uglavnom slobodno i spontano, bez pravila ili propisa * Raspon pažnje je veoma kratak i menjanje igračaka dešava se u čestim intervalima * Igra imitacije i izmišljanja počinje do kraja druge godine Igre: bacanje i vađenje predmeta Predložene igračke: * Igranje namještajem, posuđem, priborom za kuhanje, telefonom, slagalicama s velikim komadima, igračkama na pedala, [[kolica|kolicima za ljuljanje]], glinenim bojicama, bojama za prste, igračkama za udaranje, kockicama, gurni-vuci igračkama, [[lopta|loptom]] == Čučanje == {{Glavni|Položaj čučanja}} Mališani čučnu instinktivno kao kontinuirani pokret iz ustajanja kad god žele da se spuste na nivo tla. Jednogodišnjaci i dvogodišnjaci se obično mogu vidjeti kako se igraju u stabilnom čučećem položaju, sa široko razmaknutim stopalima i dnom ne dodiruju sasvim pod, iako u početku moraju da se drže za nešto da bi ponovo ustali.<ref>Slentz K, Krogh S Early Childhood Development and Its Variations (2001)</ref> ==Jezik== Razgovor je sljedeća prekretnica koje su roditelji obično svjesni. Prva [[riječ]] malog djeteta se često javlja u dobi odoko 12 mjeseci, ali to je samo prosjek.<ref>{{Cite web|url=https://www.babycentre.co.uk/a1050145/your-childs-talking-timeline|title=Child talking timeline|website=babycentre}}</ref> Dijete će tada nastaviti da postepeno dopunjuje svoj vokabular sve do oko 18 mjeseci, kada se jezik brzo razvija. On ili ona mogu naučiti čak 7–9 novih riječi dnevno. Otprilike u to vrijeme mališani uglavnom znaju oko 50 riječi. Sa 21. mjesecom djeca počinju da unose dvije fraze u svoj vokabular, kao što su "ja idem", "mama daj" i "beba igra". Prije spavanja oni idu na spavanje, često učestvuju u [[monolog]]u zvanom [[razgovor u krevetićima]] u kojem vježbaju konverzacijske vještine. U ovom uzrastu, djeca postaju veoma vješta u prenošenju svojih želja i potreba roditeljima na verbalni način; :„Ako ja to želim, moje je. :Ako ti ga dam i kasnije se predomislim, moje je. :Ako mogu da ti ga oduzmem, moje je. :Ako sam to imao malo prije, moje je. :Ako je moje, nikada neće pripadati nikom drugom, bez obzira na sve. :Ako nešto gradimo zajedno, svi dijelovi su moji. :Ako izgleda kao moje, moje je." :Pesma o društvenom životu male dece koju je napisao Burton L. Vajt u svojoj knjizi ''Odgajanje srećnog, neiskvarenog deteta''. ==Emocije i slika o sebi== {{Multiple image | align = | direction = | total_width = | image1 = Ребёнок (2017).jpg | alt1 = | caption1 = Djeca mogu izraziti pozitivne emocije kroz osmijeh i smijeh od ranog detinjstva | image2 = Crying-girl.jpg | caption2 = Prije i u ranim fazama razvoja verbalne komunikacije djeca se često bore da prenesu negativne emocije na druge načine osim plakanja. | caption_align = }} Postoji još nekoliko važnih prekretnica koje se postižu u ovom vremenskom periodu koje roditelji obično ne ističu toliko koliko hodanje i razgovor. Sticanje sposobnosti da pokaže na ono što dijete želi da vidite pokazuje ogromne psihološke prednosti kod malog djeteta. Ovo se obično dešava prije djetetovog prvog rođendana. Ovo doba se ponekad naziva „užasnom dvojicom",<ref>{{cite web |url=http://www.safekids.co.uk/terrible-twos-explained.html |title=The Terrible Twos Explained - Safe Kids (UK) |publisher=Safe Kids |access-date=8. 12. 2010 |archive-date=16. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016082642/http://www.safekids.co.uk/terrible-twos-explained.html |url-status=dead }}</ref> zbog [[bijes]]nog temperamenta po kojem su poznati. Ova faza može početi već sa devet mjeseci, u zavisnosti od djeteta i okoline. Mališani imaju tendenciju da imaju bijes jer imaju tako jake [[emocije]], ali ne znaju kako da se izraze na način na koji to čine starija djeca i odrasli.<ref>{{cite journal| vauthors = Kuersten-Hogan R, McHale JP |title=Talking About Emotions During the Toddler Years and Beyond: Mothers' and Fathers' Coaching of Children's Emotion Understanding|journal=Infant Behavior and Development|date=1998|volume=21|page=514|doi=10.1016/s0163-6383(98)91727-1|issn=0163-6383}}</ref> Neposredni uzroci mogu uključivati fizičke faktore kao što su glad, nelagoda i umor ili djetetova želja da stekne veću neovisnost i kontrolu okoline oko sebe.<ref>{{Cite web|title=Temper Tantrums (for Parents) - Nemours KidsHealth|url=https://kidshealth.org/en/parents/tantrums.html|access-date=29. 11. 2020|website=kidshealth.org}}</ref> Mališan otkriva da je odvojeno biće od svog roditelja i testira svoje [[lične granice|granice]] u učenju načina na koji svijet oko njih funkcionira. Iako je dijete u fazi istraživanja, također je važno shvatiti da metodi koje roditelji koriste za komunikaciju s djetetom mogu ili pokrenuti bijes ili smiriti situaciju.<ref>{{cite journal | vauthors = Fields MA, Cole PM, Maggi MC | title = Toddler Emotional States, Temperamental Traits, and Their Interaction: Associations with Mothers' and Fathers' Parenting | journal = Journal of Research in Personality | volume = 67 | pages = 106–119 | date = april 2017 | pmid = 28479643 | pmc = 5415346 | doi = 10.1016/j.jrp.2016.05.007 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.toddlers-world.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20110207105113/http://toddlers-world.com/ |archive-date=7. 2. 2011 |title=Toddlers World}}</ref> Istraživanja su pokazala da roditelji s historijom maltretiranja, izloženosti nasilju i srodnom psihopatologijom mogu imati posebne poteškoće u osjetljivom i razvojno primjerenom reagiranju na napade bijesa svoje djece i stoga mogu imati koristi od savjetovanja o mentalnom zdravlju roditelja i djece.<ref>{{cite journal | vauthors = Gudmundson JA, Leerkes EM | title = Links between mothers' coping styles, toddler reactivity, and sensitivity to toddler's negative emotions | journal = Infant Behavior & Development | volume = 35 | issue = 1 | pages = 158–66 | date = februar 2012 | pmid = 21903276 | pmc = 3245338 | doi = 10.1016/j.infbeh.2011.07.004 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Schechter DS, Moser DA, Wang Z, Marsh R, Hao X, Duan Y, Yu S, Gunter B, Murphy D, McCaw J, Kangarlu A, Willheim E, Myers MM, Hofer MA, Peterson BS | display-authors = 6 | title = An fMRI study of the brain responses of traumatized mothers to viewing their toddlers during separation and play | journal = Social Cognitive and Affective Neuroscience | volume = 7 | issue = 8 | pages = 969–79 | date = novembar 2012 | pmid = 22021653 | pmc = 3501701 | doi = 10.1093/scan/nsr069 }}</ref> Ovaj period između druge i pete godine kada posežu za samostalnošću ponavlja se tokom [[adolescencija|adolescencije]]. [[Samosvijest]] je još jedna prekretnica koja pomaže roditeljima da shvate kako dijete reaguje. U dobi od oko 18 mjeseci, dijete će početi da prepoznaje sebe kao zasebno fizičko biće sa svojim mislima i postupcima. Roditelj može testirati da li je ova prekretnica dostignuta primećujući da li dijete prepoznaje da je njihov [[faza ogledala|odraz u ogledalu]] zapravo oni sami. Jedan od načina da se ovo testira je [[ruž-test]]: stavljanje [[ruž]]eva na lice djeteta i pokazivanje vlastitog odraza. Nakon što vidi neuobičajenu oznaku, ako dijete posegne za svojim licem, dijete je postiglo ovu važnu prekretnicu. Uz samoprepoznavanje dolazi i osjećaj stida i ponosa koje dijete ranije nije iskusilo. == Također pogledajte== * [[Faze razvoja djeteta]] * [[Rano djetinjstvo]] * [[Rano obrazovanje]] * [[Znakovni jezik kod dojenčadi i male djece]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{wikirječnik|toddler}} * {{commons category|Toddlers}} {{rast i razvoj ljudskog organizma}} {{Authority control}} [[Kategorija:Djetinjstvo]] [[Kategorija:Položaj čučanja]] hg8n94ig28f7j5a2mlwq7obllj6k10y 0 490811 3848088 3831538 2026-05-20T18:37:11Z Z1KA 87045 3848088 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. | prethodna_godina = 2018. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. | sljedeća_godina = 2026. | datum_izbora = 2. oktobar 2022. | izlaznost = 1.733.206 (51.45%)<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1|title=Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] iz reda bošnjačkog naroda | slika1 = [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Denis Bećirović]]''' | stranka1 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''330.238''' | postotak1 = '''57,37%''' | slika2 = [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Bakir Izetbegović]] | stranka2 = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 214.412 | postotak2 = 37,25% | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda | slika1 = [[Datoteka:Željko Komšić 2021.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željko Komšić]]''' | stranka1 = [[Demokratska fronta|DF]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''227.540''' | postotak1 = '''55,80%''' | slika2 = [[Datoteka:Borjana Krišto (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Borjana Krišto]] | stranka2 = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 180.255 | postotak2 = 44,20% | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda | slika1 = [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]] | kandidat1 = '''[[Željka Cvijanović]]''' | stranka1 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] | boja1 = {{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | broj_glasova1 = '''327.720''' | postotak1 = '''51,65%''' | slika2 = [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|150x150px]] | kandidat2 = [[Mirko Šarović]] | stranka2 = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | boja2 = {{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | broj_glasova2 = 224.912 | postotak2 = 35,45% | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Šefik Džaferović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Milorad Dodik]] (Srbin) | nakon_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | map_image = | map_size = | map_caption = | modul = {{Infokutija parlamentarni izbori | embed = yes | naziv_izbora = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]] | stranka1 = [[Stranka demokratske akcije]] | boja1 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}} | lider1 = {{nowrap|[[Bakir Izetbegović]]}} | mandati1 = 9 | postotak1 = 17,23 | stranka2 = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | boja2 = #{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}} | lider2 = {{nowrap|[[Milorad Dodik]]}} | mandati2 = 6 | postotak2 = 16,34 | stranka3 = {{nowrap|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}}}} | boja3 = #{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}} | lider3 = {{nowrap|[[Dragan Čović]]}} | mandati3 = 4 | postotak3 = 8,75 | stranka4 = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | boja4 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}} | lider4 = {{nowrap|[[Nermin Nikšić]]}} | mandati4 = 5 | postotak4 = 8,15 | stranka5 = [[Srpska demokratska stranka]] | boja5 = #{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}} | lider5 = {{nowrap|[[Mirko Šarović]]}} | mandati5 = 2 | postotak5 = 7,07 | stranka6 = [[Demokratska fronta]]-[[Građanski savez Bosne i Hercegovine|Građanski savez BiH]] | boja6 = #{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}} | lider6 = {{nowrap|[[Željko Komšić]]}} | mandati6 = 3 | postotak6 = 6,41 | stranka7 = [[Narod i pravda]] | boja7 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider7 = {{nowrap|[[Elmedin Konaković]]}} | mandati7 = 3 | postotak7 = 5,01 | stranka8 = [[Partija demokratskog progresa]] | boja8 = #{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}} | lider8 = {{nowrap|[[Branislav Borenović]]}} | mandati8 = 2 | postotak8 = 4,63 | stranka9 = [[Naša stranka]] | boja9 = #{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}} | lider9 = {{nowrap|[[Edin Forto]]}} | mandati9 = 2 | postotak9 = 3,12 | stranka10 = [[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}} | boja10 = #{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}} | lider10 = {{nowrap|[[Nermin Ogrešević]]}} | mandati10 = 2 | postotak10 = 2,97 | stranka11 = [[Za pravdu i red]] | boja11 = #{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}} | lider11 = {{nowrap|[[Nebojša Vukanović]]}} | mandati11 = 1 | postotak11 = 2,08 | stranka12 = [[Demokratski savez]] | boja12 = #{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}} | lider12 = {{nowrap|[[Nedeljko Čubrilović]]}} | mandati12 = 1 | postotak12 = 1,93 | stranka13 = [[Ujedinjena Srpska]] | boja13 = #{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}} | lider13 = {{nowrap|[[Nenad Stevandić]]}} | mandati13 = 1 | postotak13 = 1,55 | stranka14 = [[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] | boja14 = #{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}} | lider14 = {{nowrap|[[Fuad Kasumović (političar)|Fuad Kasumović]]}} | mandati14 = 1 | postotak14 = 1,28 | karta = 2022 Bosnian Municipalities.svg | veličina_karte = | opis_karte = Pobjednička stranka u svakoj općini. | titula = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući<br>Vijeća ministara BiH]] | prije_izbora = [[Zoran Tegeltija]] | stranka_prije = ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) | nakon_izbora = [[Borjana Krišto]] | stranka_nakon = ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) }}}}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.''' su izbori koji su se održali 2. oktobra 2022.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cik-bih-izbori-oktobar/31833705.html|title=Opći izbori u BiH raspisani za 2. oktobar|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=4. 5. 2022}}</ref> [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIK) je 4. maja 2022. raspisala održavanje Općih izbora 2022. Izbori se održavaju u nedjelju 2. oktobra 2022. Na izborima biraju se članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], poslanici [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te članovi [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Izbori su raspisani prema zakonu, tj. najmanje 150 dana prije datuma održavanja izbora. Dana 22. oktobra 2022. CIK je na 69. sjednici donio Odluku o utvrđivanju i objavlјivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. Utvrđeni su rezultati za sve nivoe vlasti, osim za [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Rezultati izbora za Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske će biti utvrđeni kad se steknu uvjeti. Glavni centar za brojanje nije okončao aktivnosti po Naredbi Centralne izborne komisije BiH od 10. oktobra 2022, gdje se naredilo ponovno brojanje glasova zbog raznih nepravilnosti.<ref name=":8">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4340|title=Centralna izborna komisija BiH utvrdila rezultate Općih izbora 2022. godine|date=22. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=23. 10. 2022}}</ref> Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. kojom su utvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.<ref name=":9">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4372|title=Potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske|date=27. 10. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=CIKBiH|access-date=27. 10. 2022}}</ref> [[Christian Schmidt]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]], nametnuo je promjene izbornog zakona zemlje nekoliko sati nakon završetka glasanja na izborima. Promjene su uključivale proširenje [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] sa 56 na 80 članova, promjene u izbornom procesu za taj dom, kao i promjene u izbornom procesu za [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|predsjednika]] i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|title=Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH: Evo o čemu se radi|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/schmidt-nametnuo-izmjene-izbornog-zakona-bih-evo-o-cemu-se-radi-797444|access-date=5 October 2022|work=Oslobođenje|date=2 October 2022|language=bs-ba}}</ref><ref>{{cite news|title=Objavljujemo detalje: Pročitajte koje je izmjene Izbornog zakona večeras donio Schmidt|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/objavljujemo-detalje-procitajte-koje-je-izmjene-izbornog-zakona-veceras-donio-schmidt/470719|access-date=5 October 2022|work=Radio Sarajevo|date=2 October 2022|language=hr}}</ref> također donio je odluku kojom je privremeno stavio van snage dio odredbi Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kako bi omogućio imenovanje [[Saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (Nermin Nikšić II)|Vlade FBiH]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/schmidtove-izmjene-ustava-fbih-ubrzo-stupaju-na-snagu-sta-znaci-uvodjenje-veta-kod-imenovanja-vlade/240315067|title=Schmidtove izmjene Ustava FBiH ubrzo stupaju na snagu: Šta znači uvođenje veta kod imenovanja vlade?|website=Klix.ba|access-date=2026-04-21}}</ref> Ova intervencija odnosila se na proceduru imenovanja vlade, koja je bila blokirana zbog izostanka saglasnosti [[Refik Lende|Refika Lende]], potpredsjednika Federacije.<ref>{{Cite web|url=https://nap.ba/post/853992/christian-schmidt-nije-suspendirao-nego-prekrsio-ustav-federacije-bih|title=Christian Schmidt nije suspendirao, nego prekršio Ustav Federacije BiH|website=nap.ba|access-date=2026-04-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/299620/potpredsjednik_fbih_refik_lendo_schmidtova_suspenzija_ustava_fbih_na_jedan_dan_je_jos_jedna_prevara_bosnjaka_i_opasan_presedan.html|title=POTPREDSJEDNIK FBiH REFIK LENDO: 'Schmidtova suspenzija Ustava FBiH na jedan dan je još jedna prevara Bošnjaka i opasan presedan'|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-04-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/propao-jos-jedan-pokusaj-za-formiranje-vlade-fbih-ovo-je-kupovina-vremena/|title=Propao još jedan pokušaj za formiranje Vlade FBiH: "Ovo je kupovina vremena"|date=2023-04-12|website=N1 info|language=bs-BA|access-date=2026-04-21}}</ref> Schmidt je iskoristio svoje tzv. [[Bonske ovlasti]], koje mu omogućavaju donošenje obavezujućih odluka radi očuvanja funkcionalnosti institucija. Mjera je bila privremena i primijenjena isključivo na konkretan slučaj, zbog čega se u javnosti često opisuje kao “suspenzija ustava na jedan dan”. U političkom smislu, odluka je najčešće tumačena kao zaobilaženje volje dijela bošnjačkih predstavnika, budući da je potpredsjednik iz reda Bošnjaka odbio dati saglasnost na imenovanje vlade. Formalno, međutim, nije suspendovana volja jednog naroda kao takvog, već je izmijenjen institucionalni mehanizam odlučivanja, što je izazvalo rasprave o legitimnosti i ravnoteži među konstitutivnim narodima u Federaciji BiH. Dana 2. novembra CIK, na 80. sjednici, donio je Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora 2022. Sastavni dio odluke je detaljan tabelarni prikaz rezultata za svaki izborni nivo, po osnovnim izbornim jedinicama, biračkim mjestima, političkim subjektima i kandidatima.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=4384|title=Potvrđeni rezultati Općih izbora 2022. godine za sve nivoe vlasti za koje su izbori provedeni|date=2. 11. 2022|website=www.izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=8. 11. 2022}}</ref> ==Kandidati== === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 10 prijava kandidata za [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]]. Od tih 10, njih 5 su iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] (3 za bošnjačkog i 2 za hrvatskog člana) i 5 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (za srpskog člana). ====Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Bakir Izetbegović (2022-07-06).jpg|frameless|90px]] | [[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | [[Stranka demokratske akcije]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) <br> Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izetbegovic-najavio-kandidaturu-za-predsjednistvo-sumnjam-da-konakovic-ima-hrabrost-uci-u-utrku-sa-radoncicem-i-zvizdicem-ne-bi-bilo-dosadno-670818|title=Oslobođenje - Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Sumnjam da Konaković ima hrabrost ući u utrku, sa Radončićem i Zvizdićem ne bi bilo dosadno|date=5. 7. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Mirsad Hadzikadic Speech - May 2021 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Mirsad Hadžikadić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PZP|tamno|BS}};" | | [[Platforma za progres]] | Direktor Instituta kompleksnih sistema na [[Univerzitet Sjeverne Karoline u Charlotti|Univerzitetu Sjeverne Karoline u Charlotti]] Osnivač i predsjednik Platforme za progres (2018–) |<ref>{{Cite web|url=https://fena.ba/article/1243919/predstavljeni-koalicija-drzava-njen-manifest-i-zajednicki-kandidat|title=Predstavljeni koalicija 'Država', njen manifest i zajednički kandidat|last=fena.ba|website=fena.ba|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|90px]] | [[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | <br> Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (2009–) |<ref>{{cite web|url=https://fena.ba/article/1269434/sedam-stranaka-opozicije-zajednicki-kandidiralo-denisa-becirovica-za-clana-predsjednistva-bih|title=Sedam stranaka opozicije zajednički kandidiralo Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH|date=21. 5. 2022|website=fena.ba|access-date=13. 7. 2022|author1=Vernera Jakupović}}</ref> |} ====Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željko Komšić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | [[Demokratska fronta]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2006–2014; 2018-) Osnivač i predsjednik Demokratske fronte (2018–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zeljko-komsic-ce-se-ponovo-kandidovati-za-predsjednistvo-bih-moram-ne-mogu-stati/220508010|title=Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=24. 10. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|frameless|90px]] | [[Borjana Krišto]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] | [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine]] (2007–2011) |<ref>{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/covic-odustao-borjana-kristo-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Čović odustao, Borjana Krišto kandidat za člana Predsjedništva BiH?|date=29. 6. 2022|publisher=n1info.ba|access-date=29. 6. 2022}}</ref> |} ====Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda==== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|frameless|90px]] | [[Željka Cvijanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednica Republike Srpske]] (2018–2022) <br> [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednica Vlade Republike Srpske]] (2013–2018) |<ref name=":1">{{cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/754863/snsd-salje-cvijanovic-u-utrku-za-clana-predsjednistva-bih-dodik-kandidat-za-predsjednika-rs|title=SNSD šalje Cvijanović u utrku za člana Predsjedništva BiH, Dodik kandidat za predsjednika RS|date=1. 7. 2022|publisher=avaz.ba|access-date=1. 7. 2022|author=E.Ć.}}</ref> |- |[[Datoteka:Nenad Nešić (cropped).jpg|bez okvira|90px]] | [[Nenad Nešić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | | [[Demokratski narodni savez]] | Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–2022) <br> Predsjednik Demokratskog narodnog saveza (2020–) |<ref name=":2">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Nesic-u-trci-za-Predsjednistvo-Jovicic-za-predsjednika-Srpske/707188|title=Nešić u trci za Predsjedništvo, Jovičić za predsjednika Srpske|last1=Sladojević|first1=Dragan|date=2. 3. 2022|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Vojin Mijatović (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Vojin Mijatović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | Potpredsjednik Socijaldemokratske partije |<ref name=":3">{{cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/vojin-mijatovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih/|title=Vojin Mijatović kandidat za člana Predsjedništva BiH|date=9. 6. 2022|website=N1|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Mirko Šarović (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Mirko Šarović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | | [[Srpska demokratska stranka]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2002–2003) <br> Predsjednik Srpske demokratske stranke (2019–2022) |<ref name=":4">{{cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/SDS-odlucio-Mirko-Sarovic-kandidat-za-srpskog-clana-Predsjednistva-BiH/724192|title=SDS odlučio: Mirko Šarović kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH|last1=Vukić|first1=Uroš|date=23. 6. 2022|website=Nezavisne novine|access-date=13. 7. 2022}}</ref> |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Borislav Bijelić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SŽ|tamno|BS}};" | |[[Stranka život]] | Bivši predsjednik Komisije za reviziju privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/borislav_bijelic/1968499.html|title=Multifunkcioner sa astronomskom zaradom|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=23. 10. 2022}}</ref> |<ref name=":6">{{cite web|url=https://vecernjenovosti.ba/81119/vijesti/republika-srpska/pripreme-za-izbore-objavljene-kompletne-kandidatske-liste-evo-ko-je-sve-u-izbornoj-trci/|title=PRIPREME ZA IZBORE: Objavljene kompletne kandidatske liste, evo ko je sve u „izbornoj trci“|date=5. 8. 2022|publisher=Novosti|language=sr|access-date=9. 9. 2022}}</ref> |} === Predsjednik Republike Srpske === [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija]] (CIK) BiH je za učešće na općim izborima 2. oktobra, ovjerila 31 prijavu kandidata za [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednike]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a njih 17 su [[nezavisni kandidat]]<nowiki/>i.<ref name=":7">{{Cite web|url=https://mondo.ba/Info/Politika/a1159796/Kandidati-za-predsjednika-RS-na-izborima-2022.html|title=Ko se sve kandidovao za predsjednika RS: Na listi 31 kandidat|website=Mondo Bosna|language=en-US|access-date=23. 10. 2022}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat ! colspan="2" | Stranka ! Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Milorad Dodik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2018–2022) [[Predsjednik Republike Srpske]] (2010–2018) <br> [[Spisak premijera Republike Srpske|Predsjednik Vlade Republike Srpske]] (2006–2010; 1998–2001) | rowspan="7" |<ref name=":7" /> |- |[[Datoteka:Jelena Trivić.png|bez okvira|90px]] | [[Jelena Trivić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] |Poslanica u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–2022) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Radislav Jovičić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministar MUP-a Republike Srpske]] (2013–2014) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Neđo Đurić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Srpske]] |Univerzitetski profesor i naučni savjetnik Tehničkog instituta u [[Bijeljina|Bijeljini]] |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Ćamil Duraković]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]] |Načelnik [[Srebrenica|općine Srebrenica]] (2012–2016) |- | [[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] |[[Davor Pranjić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} |Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a [[Banja Luka]] |- | colspan="5" |I ostali kandidati (25) |} == Rezultati == === Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}Po Potvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: [[Denis Bećirović]], [[Željko Komšić]] i [[Željka Cvijanović]].<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" | Kandidat !Konstitutivni narod ! colspan="2" | Stranka ! Broj glasova ! % |- | [[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|90px]] | [[Denis Bećirović]] |[[Bošnjaci]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]] | 330.238 | 57,37 |- | [[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|frameless|90px]] | [[Željka Cvijanović]] |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |327.720 | 51,65 |- | [[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|frameless|90px]] | [[Željko Komšić]] |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | [[Demokratska fronta]] |227.540 | 55,80 |} === Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}} ==== Federacija Bosne i Hercegovine ==== {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |243.413 | style="text-align:center;" |25,17 | style="text-align:center;" |8 | style="text-align:center;" |7 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |137.340 | style="text-align:center;" |14,20 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |129.499 | style="text-align:center;" |13,39 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] | style="text-align:center;" |101.713 | style="text-align:center;" |10,52 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]] | style="text-align:center;" |79.555 | style="text-align:center;" |8,23 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |49.481 | style="text-align:center;" |5,12 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | |[[Narodni evropski savez]]{{Efn|[[Narodni evropski savez|NES]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Za nove generacije]].|naziv=NES-ZNG|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |47.157 | style="text-align:center;" |4,88 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Bosanskohercegovačka inicijativa|Bosanskohercegovačka inicijativa - KF]] | style="text-align:center;" |18.697 | style="text-align:center;" |1,93 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |806.855 !28 !20 !8 |} ==== Republika Srpska ==== {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |255.515 | style="text-align:center;" |41,15 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |112.250 | style="text-align:center;" |18,08 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |73.023 | style="text-align:center;" |11,76 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] | style="text-align:center;" |32.982 | style="text-align:center;" |5,31 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski savez]] | style="text-align:center;" |30.591 | style="text-align:center;" |4,93 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |30.132 | style="text-align:center;" |4,85 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |24.313 | style="text-align:center;" |3,92 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |558.806 !14 !9 !5 |} === Predsjednik Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - predsjednik Republike Srpske}}Nakon što su se stekli neophodni uvjeti, CIK je 27. oktobra donio dopunsku Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine kojom su potvrđeni rezultati izbora za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.<ref name=":9" /> Prema potvrđenim rezultatima za predsjednika Republike Srpske je izabran [[Milorad Dodik]], a potpredsjednici su [[Ćamil Duraković]] i [[Davor Pranjić]]. {| class="wikitable" ! colspan="2" |Kandidat !Pozicija ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% |- |[[Datoteka:Milorad Dodik (2022-11-28).jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Milorad Dodik]] | style="text-align:center;" |[[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |300.180 | style="text-align:center;" |47,06 |- |[[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Ćamil Duraković]] | style="text-align:center;" rowspan="2" |[[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|Potpredsjednici]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Nezavisni kandidat]] | style="text-align:center;" |13.760 | style="text-align:center;" |2,16 |- |[[Datoteka:Unknown person.jpg|frameless|90px]] | style="text-align:center;" |[[Davor Pranjić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | style="text-align:center;" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] | style="text-align:center;" |1.966 | style="text-align:center;" |0,31 |} === Parlament Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Stranka demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |238.111 | style="text-align:center;" |24,40 | style="text-align:center;" |26 | style="text-align:center;" |21 | style="text-align:center;" |5 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] | style="text-align:center;" |131.323 | style="text-align:center;" |13,46 | style="text-align:center;" |15 | style="text-align:center;" |11 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]]{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je na izbore za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]], [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=HDZ-Drzavni nivo|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |130.567 | style="text-align:center;" |13,38 | style="text-align:center;" |15 | style="text-align:center;" |12 | style="text-align:center;" |3 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] | style="text-align:center;" |107.735 | style="text-align:center;" |11,04 | style="text-align:center;" |12 | style="text-align:center;" |10 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | |[[Narod i pravda]]{{Efn|[[Narod i pravda|NiP]] je na izbore za [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament FBiH]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]] pod nazivom "Povjerenje!".|naziv=NiP-SPU BiH|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |67.200 | style="text-align:center;" |6,89 | style="text-align:center;" |7 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | |[[Naša stranka]] | style="text-align:center;" |50.815 | style="text-align:center;" |5,21 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | |[[Narodni evropski savez]] | style="text-align:center;" |42.322 | style="text-align:center;" |4,34 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] | style="text-align:center;" |36.465 | style="text-align:center;" |3,74 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] | style="text-align:center;" |26.518 | style="text-align:center;" |2,72 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | |[[Pokret demokratske akcije]] | style="text-align:center;" |18.312 | style="text-align:center;" |1,88 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};" | |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] | style="text-align:center;" |18.150 | style="text-align:center;" |1,86 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};" | |[[Hrvatska republikanska stranka]] | style="text-align:center;" |13.050 | style="text-align:center;" |1,34 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};" | |[[Hrvatski nacionalni pomak]] | style="text-align:center;" |5.351 | style="text-align:center;" |0,55 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};" | |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]] | style="text-align:center;" |4.465 | style="text-align:center;" |0,46 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |0 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |890.384 !98 !73 !25 |} === Narodna skupština Republike Srpske === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Narodna skupština Republike Srpske}} {| class="wikitable" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata !Broj redovnih mandata !Broj kompenzacijskih mandata |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | style="text-align:center;" |221.554 | style="text-align:center;" |34,63 | style="text-align:center;" |29 | style="text-align:center;" |27 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}};" | |[[Srpska demokratska stranka]] | style="text-align:center;" |95.648 | style="text-align:center;" |14,95 | style="text-align:center;" |13 | style="text-align:center;" |13 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDP|tamno|BS}};" | |[[Partija demokratskog progresa]] | style="text-align:center;" |65.872 | style="text-align:center;" |10,30 | style="text-align:center;" |8 | style="text-align:center;" |6 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SP RS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|Socijalistička partija]]{{Efn|[[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Narodni demokratski pokret|NDP]] i [[Srpska narodna partija|SNP]].|naziv=SP-NSRS|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |37.919 | style="text-align:center;" |5,93 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |0 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | |[[Pokret za državu]] | style="text-align:center;" |36.651 | style="text-align:center;" |5,73 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski savez]] | style="text-align:center;" |34.898 | style="text-align:center;" |5,46 | style="text-align:center;" |5 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|US|tamno|BS}};" | |[[Ujedinjena Srpska]] | style="text-align:center;" |32.700 | style="text-align:center;" |5,11 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | |[[Za pravdu i red]] | style="text-align:center;" |31.558 | style="text-align:center;" |4,93 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |2 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DNS|tamno|BS}};" | |[[Demokratski narodni savez]] | style="text-align:center;" |28.502 | style="text-align:center;" |4,46 | style="text-align:center;" |4 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |4 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPS|tamno|BS}};" | |[[Narodna partija Srpske]]{{Efn|[[Narodna partija Srpske|NPS]] je na izbore za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Pokret "Uspješna Srpska"|PUS]] i [[Prva Srpska demokratska stranka|Prva SDS]].|naziv=NPS-NSRS|grupa=koalicije}} | style="text-align:center;" |20.905 | style="text-align:center;" |3,27 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |1 | style="text-align:center;" |2 |- | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SPS|tamno|BS}};" | |[[Socijalistička partija Srpske]] | style="text-align:center;" |19.894 | style="text-align:center;" |3,11 | style="text-align:center;" |3 | style="text-align:center;" |0 | style="text-align:center;" |3 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |626.101 !83 !63 !20 |} === Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine === {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka ![[Datoteka:Coat of arms of Una-Sana.svg|28x28piksel]] [[Unsko-sanski kanton|USK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Posavski kanton|PK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|29x29piksel]] [[Tuzlanski kanton|TK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Zenica-Doboj.svg|31x31piksel]] [[Zeničko-dobojski kanton|ZDK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Bosnian_Podrinje.svg|33x33piksel]] [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|BPK]] ![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Central_Bosnia.svg|35x35piksel]] [[Srednjobosanski kanton|SBK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Herzegovina-Neretva.svg|28x28piksel]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|HNK]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Zapadnohercegovački kanton|ZHK]] ![[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo Canton.svg|32x32piksel]] [[Kanton Sarajevo|KS]] ![[Datoteka:No_coats_of_arms.svg|30x30piksel]] [[Kanton 10|K10]] !'''Ukupno''' |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |8 |3 |13 |11 |5 |11 |7 |– |7 |2 |67 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |– |12 |– |3{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]], [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]], [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] i [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]].|naziv=Napomena 1|grupa=koalicija}} |– |9{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić|HSSSR]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 2|grupa=koalicija}} |11{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]], [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|HSPAS]], [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]], [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatski savez HKDU-HRAST|HRAST]].|naziv=Napomena 3|grupa=koalicija}} |14{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] je u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS]], [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU]] i [[Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HDU]].|naziv=Napomena 4|grupa=koalicija}} |– |5 |54 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |3 |1 |8 |5 |2 |4 |3 |– |6 |2 |34 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NiP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narod i pravda]] |2 |– |2 |3 |3 |2 |1 |– |7 |– |20 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Demokratska fronta]]–[[Građanski savez (Bosna i Hercegovina)|Građanski savez]] |3 |– |4 |3 |1 |2 |2 |– |4 |– |19 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |– |2 |– |– |– |2{{Efn|[[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]] je u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankama: [[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne|HSPHB]] i [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]].|naziv=Napomena 5|grupa=koalicija}} |3 |4 |– |4 |15 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NES|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Narodni evropski savez]] |8 |– |– |2 |2 |– |1 |– |– |– |13 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |1{{Efn|[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]] je u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]].|naziv=Napomena 6|grupa=koalicija}} |– |2 |– |2 |– |– |– |5 |– |10 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Naša stranka]] |1 |– |1 |1 |– |– |– |– |5 |– |8 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HRS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |– |1 |– |– |– |– |2 |2 |– |1 |6 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHI|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovačka inicijativa]] |– |– |– |5 |– |– |– |– |– |– |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatski nacionalni pomak]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |5 |5 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |– |1 |3 |– |– |– |– |– |– |– |4 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez za bolju budućnost|Savez za bolju budućnost BiH]] |– |– |– |2 |1 |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|POMAK|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret za modernu i aktivnu Krajinu]] |3 |– |– |– |– |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NP|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Novi početak]] |– |– |– |– |3 |– |– |– |– |– |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine]] |– |– |2{{Efn|[[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] je u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]] nastupila u koaliciji sa strankom [[Zeleni pokret]].|naziv=Napomena 7|grupa=koalicija}} |– |– |– |– |– |– |– |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |2 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HNL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska nezavisna lista]] |– |– |– |– |– |– |– |– |– |2 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NPI|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nova politička inicijativa]] |– |– |– |– |2 |– |– |– |– |– |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|Laburistička stranka BiH]] |1 |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | | align="left" |Nezavisni-neovisni |– |1 |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BNS|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanska narodna stranka]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|BHD|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Bosanskohercegovački demokrati]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|LSBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Liberalna stranka Bosne i Hercegovine|Liberalna stranka BiH]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|NGL|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Nezavisna građanska lista]] |– |– |– |– |1 |– |– |– |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP H-B|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Herceg-Bosne]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSP BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava BiH]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HSPdAS BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine|Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević BiH]] |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |– |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNS FBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpska sloga ([[Srpska napredna stranka Federacije Bosne i Hercegovine|SNS FBiH]] – [[Socijalistička partija (Bosna i Hercegovina)|SP]] – [[Demokratski narodni savez|DNS]] – [[Partija demokratskog progresa|PDP]] – [[Srpska demokratska stranka|SDS]]) |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNP FBiH|tamno|BS}};" | | align="left" |Srpsko jedinstvo ([[Srpski nacionalni pokret Federacije Bosne i Hercegovine|SNP FBiH]] – [[Socijalistička partija Srpske|SPS]]) |– |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZNG|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Za nove generacije]] |– |– |– |– |– |– |– |– |1 |– |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: !30 !21 !35 !35 !25 !30 !30 !23 !35 !25 !289 |} == Napomene == {{spisaknapomena|grupa="kanton"}} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] * [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Narodna skupština Republike Srpske]] * [[Predsjednik Republike Srpske]] * [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://www.izbori.ba/?Lang=3 Centralna izborna komisija BiH] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|*]] [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini|2022]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini 2022.]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini|2022]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Izbori u 2022.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Izbori u Evropi 2022.|Bosna i Hercegovina]] 2j4ec4ma0o9aop2wq72vsa2qck2peht 10 491375 3848225 3710779 2026-05-21T07:58:46Z KWiki 9400 3848225 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Osvajači UEFA Konferencijske lige | naslov = [[Spisak finala UEFA Konferencijske lige|<span style="color: #000000">Osvajači</span>]] [[UEFA Konferencijska liga|<span style = "color: #000000">UEFA Konferencijske lige</span>]] | osnovastil = background-color:#00bd13;color:#000000 | podaciklasa = hlist | podaci1 = * '''[[UEFA Konferencijska liga 2021/2022.|2021/22]]:&nbsp;''' [[AS Roma|Roma]] * '''[[UEFA Konferencijska liga 2022/2023.|2022/23]]:&nbsp;''' [[West Ham United FC|West Ham United]] * '''[[UEFA Konferencijska liga 2023/2024.|2023/24]]:&nbsp;''' [[Olympiakos FC|Olympiakos]] * '''[[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|2024/25]]:&nbsp;''' [[Chelsea FC|Chelsea]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni UEFA Konferencijske lige]] [[Kategorija:Nogometne navigacijske kutije]] </noinclude> 1xypfd5rg8d2gkvfonelsueekclrcp4 0 492148 3848252 3764046 2026-05-21T09:33:48Z Srđan 73336 3848252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija veb-sajt | ime = Google Maps | logo = Google Maps icon (2026).svg | logo_veličina = 150px | logo_opis = | slika_ekrana = | slika_ekrana_veličina = | slika_ekrana_opis = | url = {{URL|maps.google.com}} | slogan = | komercijalno = | vrsta = | registracija = Neobavezno, uključeno sa Google Profilom | jezik = Višejezičan | broj_korisnika = | licenca sadržaja = | programski_jezik = | vlasnik = [[Google]] | autor = | urednik = | datum_pokretanja = | prihod = | alexa = | ip = | trenutni_status = | fusnote = }} '''Google Maps''' je platforma za web mapiranje i potrošačka aplikacija koju nudi [[Google]]. Nudi satelitske slike, fotografije iz zraka, mape ulica, interaktivne panoramske poglede na ulice od 360° (Street View), stanje u prometu u realnom vremenu i planiranje ruta za putovanje pješice, [[automobil]]om, [[bicikl]]om, [[Avion|zrakom]] (u beta verziji ) i javnim prijevozom. 2020. godine, Google Maps je koristilo više od milijardu ljudi svakog mjeseca širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=https://sites.google.com/a/pressatgoogle.com/google-maps-for-iphone/google-maps-metrics|title=Google Maps Metrics and Infographics - Google Maps for iPhone|website=sites.google.com|access-date=1. 4. 2021|archive-date=21. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220321192815/https://sites.google.com/a/pressatgoogle.com/google-maps-for-iphone/google-maps-metrics|url-status=dead}}</ref> Google Maps je započeo kao [[C++]] desktop program koji su razvila braća Lars i Jens Rasmussen iz Where 2 Technologies. U oktobru 2004. kompaniju je kupio Google, koji ju je pretvorio u web aplikaciju. Nakon dodatnih akvizicija kompanije za vizualizaciju geoprostornih podataka i analizatora saobraćaja u realnom vremenu, Google Maps je pokrenut u februaru 2005.<ref>{{Cite web|url=https://www.google.co.uk/about/company/history/#2005|title=Google Company: Our history in depth|website=google.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160406123606/http://www.google.co.uk/about/company/history/#2005|archive-date=6. 4. 2016|url-status=dead|access-date=13. 6. 2016}}</ref> Prednji kraj usluge koristi [[Java (programski jezik)|JavaScript]], [[XML]] i Ajax. Google Maps nudi [[Aplikativni programski interfejs|API]] koji omogućava da se mape ugrade na web stranice trećih strana,<ref>{{Cite web|url=https://developers.google.com/maps/|title=What is the Google Maps API?|archive-url=https://web.archive.org/web/20120420064042/https://developers.google.com/maps/|archive-date=20. 4. 2012|url-status=live}}</ref> i nudi lokator za preduzeća i druge organizacije u brojnim zemljama širom svijeta. Google Map Maker je omogućio korisnicima da zajednički prošire i ažuriraju kartografske usluge širom svijeta, ali je ukinut od marta 2017. Međutim, masovni doprinosi Google Mapama nisu prekinuti jer je kompanija najavila da će te funkcije biti prebačene u program Google Lokalnih Vodiča.<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2016/11/08/google-to-shut-down-map-maker-its-crowdsourced-map-editing-tool/|title=Google to shut down Map Maker, its crowdsourced map editing tool {{!}} TechCrunch|last=Perez|first=Sarah|archive-url=https://web.archive.org/web/20170811010547/https://techcrunch.com/2016/11/08/google-to-shut-down-map-maker-its-crowdsourced-map-editing-tool/|archive-date=11. 8. 2017|url-status=live|access-date=23. 6. 2017}}</ref> Satelitski prikaz Google Mapa je pogled odozgo prema dolje ili iz ptičje perspektive ; većina snimaka gradova visoke rezolucije su fotografije iz zraka snimljene iz aviona koji lete na visini od 240 do 460 metara, dok je većina ostalih snimaka sa satelita.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/earth/answer/21417?|title=Blurry or Outdated Imagery|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024133733/https://support.google.com/earth/answer/21417|archive-date=24. 10. 2013|url-status=live|access-date=12. 1. 2014}}</ref> Većina dostupnih satelitskih snimaka nije starija od tri godine i redovno se ažurira.<ref>{{Cite web|url=http://www.technicamix.com/2011/10/18/how-often-is-google-maps-and-google-earth-updated/|title=How Often is Google Maps and Google Earth Updated?|date=18. 10. 2011|website=Technicamix.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203003513/http://www.technicamix.com/2011/10/18/how-often-is-google-maps-and-google-earth-updated/|archive-date=3. 12. 2013|url-status=dead|access-date=24. 11. 2013}}</ref> Google Maps je ranije koristio varijantu Merkatorove projekcije, te stoga nije mogao precizno prikazati područja oko polova.<ref>{{Cite web|url=https://developers.google.com/maps/documentation/javascript/maptypes#MapCoordinates|title=Map Types – Google Maps JavaScript API v3 — Google Developers|date=27. 7. 2012|publisher=Google Inc.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115141027/https://developers.google.com/maps/documentation/javascript/maptypes#MapCoordinates|archive-date=15. 1. 2013|url-status=live|access-date=3. 1. 2013}}</ref> U augustu 2018. desktop verzija Google Mapa je ažurirana da prikazuje 3D globus. Još uvijek je moguće vratiti se na 2D mapu u postavkama. Google Maps za [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] uređaje objavljen je u septembru 2008. i sadrže [[Globalni pozicioni sistem|GPS navigaciju]] zajedno s namjenskim funkcijama pomoći pri parkiranju. U augustu 2013. godine utvrđeno je da je Google Maps najpopularnija aplikacija za [[Pametni mobitel|pametne telefone]] na svijetu, a koristi je preko 54% globalnih vlasnika pametnih telefona.<ref>{{Cite web|url=http://www.businessinsider.com/google-smartphone-app-popularity-2013-9#infographic|title=Google+ Smartphone App Popularity|website=Business Insider|archive-url=https://web.archive.org/web/20130906083614/http://www.businessinsider.com/google-smartphone-app-popularity-2013-9#infographic|archive-date=6. 9. 2013|url-status=live|access-date=6. 9. 2013}}</ref> U maju 2017. prijavljeno je da aplikacija ima 2 milijarde korisnika na Androidu, zajedno s nekoliko drugih Google usluga uključujući [[YouTube]], [[Google Chrome|Chrome]], [[Gmail]], [[Google (pretraživač)|Pretraživanje]] i [[Google Play]]. == Historija == Google Maps je prvo započeo kao [[C++]] program koji su dizajnirala dva danska brata, Lars i Jens Eilstrup Rasmussen, te Noel Gordon i Stephen Ma, u kompaniji Where 2 Technologies iz [https://www.google.com/maps/place/23%2F71+Ryde+Rd,+Hunters+Hill+NSW+2110/@-33.8294115,151.1379944,17z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x6b12a580757b42a5:0x7f56b3ca9c8abecc!8m2!3d-33.8294115!4d151.1401831 Sidneja]. Prvo je dizajniran da ga korisnici zasebno preuzimaju, ali je kompanija kasnije iznijela ideju o čisto web-baziranom proizvodu Google menadžmentu, mijenjajući način distribucije.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/google-mapper-take-browsers-to-the-limit/|title=Google mapper: Take browsers to the limit|publisher=CNET|archive-url=https://web.archive.org/web/20121026035210/http://news.cnet.com/Google-mapper-Take-browsers-to-the-limit/2100-1038_3-5808658.html|archive-date=26. 10. 2012|url-status=live|access-date=3. 1. 2013}}</ref> U oktobru 2004. kompaniju je kupio [[Google|Google Inc.]]<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2009/jun/17/google-sergey-brin|title=Secrets of a nimble giant|last=Kiss|first=Jemima|date=17. 6. 2009|access-date=30. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20140219023109/http://www.theguardian.com/technology/2009/jun/17/google-sergey-brin|archive-date=19. 2. 2014|publisher=Guardian|location=London}}</ref> gdje se transformisala u web aplikaciju Google Maps. === 2005–2010 === [[File:Google_Maps_Beta.png|mini|Google Maps Beta 2005. godine]] Lansiranje Google Mapa je prvi put najavljeno na Google Blogu 8. februara 2005.<ref>{{Cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2005/02/mapping-your-way.html|title=Google Maps announcement on Google Blog|publisher=Googleblog.blogspot.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20121026011652/http://googleblog.blogspot.com/2005/02/mapping-your-way.html|archive-date=26. 10. 2012|url-status=live|access-date=12. 1. 2010}}</ref> U septembru 2005. godine, nakon [[Uragan Katrina|uragana Katrina]], Google Maps je brzo ažurirao svoje satelitske snimke [[New Orleans]]a kako bi korisnicima omogućio da vide razmjere poplava u različitim dijelovima tog grada.<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/id/17880969|title=Google accused of airbrushing Katrina history|date=30. 3. 2007|publisher=msnbc}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.informationweek.com/news/internet/search/showArticle.jhtml?articleID=198701867|title=Google Restores Katrina's Scars To Google Earth|date=2. 4. 2007|publisher=Information Week|archive-url=https://web.archive.org/web/20090819110834/http://www.informationweek.com/news/internet/search/showArticle.jhtml?articleID=198701867|archive-date=19. 8. 2009|url-status=live}}</ref> [[Datoteka:175-free-google-maps-pointer.svg|lijevo|mini|106x106piksel| Originalna ikona Google Mapa]] 28. novembra 2007. objavljen je Google Maps za Mobile 2.0.<ref>{{Cite web|url=http://googlepress.blogspot.no/2007/11/google-announces-launch-of-google-maps_28.html|title=Google Announces Launch of Google Maps for Mobile With "My Location" Technology|date=28. 11. 2007|website=News from Google|access-date=25. 4. 2017}}</ref><ref name="vb-2.02">{{Cite web|url=https://venturebeat.com/2007/11/28/google-releases-killer-my-location-feature-for-cellphones/|title=Google releases useful "my location" feature for cellphones|last=Marshall|first=Matt|date=28. 11. 2007|website=[[VentureBeat]]|access-date=25. 4. 2017|archive-date=25. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170425205258/https://venturebeat.com/2007/11/28/google-releases-killer-my-location-feature-for-cellphones/|url-status=dead}}</ref><ref name="tc-2.02">{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2007/11/28/google-mobile-maps-pinpoints-your-location-without-gps/|title=Google Mobile Maps PinPoints Your Location Without GPS|last=Schonfeld|first=Erick|date=28. 11. 2007|website=[[TechCrunch]]|publisher=[[AOL]]|access-date=25. 4. 2017}}</ref> Sadržao je beta verziju funkcije "Moja lokacija", koja koristi GPS/ potpomognutu GPS lokaciju mobilnog uređaja, ako je dostupna, dopunjenu određivanjem najbližih [[Wi-Fi|bežičnih mreža]] i repetitora.<ref name="vb-2.02" /><ref name="tc-2.02" /> Softver traži lokaciju repetitora koristeći bazu podataka poznatih bežičnih mreža i lokacija.<ref>{{Cite web|url=https://www.theregister.co.uk/2007/11/29/google_mobile_maps/|title=Google Maps Mobile knows where you are|last=Ray|first=Bill|date=29. 11. 2007|website=[[The Register]]|publisher=Situation Publishing|access-date=25. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/google-maps-for-mobile-adds-my-location-feature/|title=Google Maps for Mobile adds 'My Location' feature|last=Mills|first=Elinor|date=28. 11. 2007|website=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=25. 4. 2017}}</ref> [[Triangulacija|Triangulacijom]] različitih jačina signala sa ćelijskih predajnika, a zatim korištenjem njihovog svojstva lokacije (preuzetog iz baze podataka), My Location određuje trenutnu lokaciju korisnika.<ref>{{Cite web|url=http://www.imore.com/google-maps-my-location|title=Google Maps: My Location|last=Overbo|first=Mike|date=28. 11. 2007|website=iMore|access-date=25. 4. 2017}}</ref> === 2011–2015 === 19. aprila 2011. Map Maker je dodan u američku verziju Google Mapa, omogućavajući svakom gledaocu da uređuje i dodaje izmjene na Google Mape. Ovo omogućava Google-u ažuriranje lokalnih mapa gotovo u realnom vremenu umjesto da čeka da kompanije za digitalne mape objavljuju rjeđa ažuriranja. [[Datoteka:Google_Maps_2015_icon.svg|lijevo|mini|93x93piksel| Ikona korištena do 2020. godine]] Google je 31. januara 2012. godine, zbog besplatne ponude svojih mapa, proglašen krivim za zloupotrebu dominantnog položaja u aplikaciji Google Maps i naložen od strane suda da plati novčanu kaznu i odštetu francuskoj kompaniji za kartografiju Bottin Cartographer.<ref>{{Cite web|url=http://www.nbcsandiego.com/blogs/press-here/France-Convicts-Google-for-Its-Freedom-138644124.html|title=France Convicts Google for Its Free(dom)|date=3. 2. 2012|publisher=NBC San Diego|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018002855/http://www.nbcsandiego.com/blogs/press-here/France-Convicts-Google-for-Its-Freedom-138644124.html|archive-date=18. 10. 2014|url-status=live|access-date=13. 10. 2014}}</ref> Ova odluka je poništena u žalbenom postupku.<ref>{{Cite web|url=https://www.competitionpolicyinternational.com/france-google-wins-court-decision-vs-evermaps/|title=France: Google wins court decision vs Evermaps|date=29. 11. 2015}}</ref> [[Datoteka:Sign_of_Google_in_the_centre_of_Szczecin.jpg|mini| Spomenik u obliku igle Google Maps u centru grada [[Szczecin]], [[Poljska]]]] U augustu 2013. godine, Google Maps je uklonio Wikipedijini sloj, koji je pružao veze do sadržaja [[Wikipedia|Wikipedije]] o lokacijama prikazanim na Google Mapama koristeći Wikipedijine geokodove. 12. aprila 2014. Google Maps je ažuriran kako bi odražavao [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|krimsku krizu iz 2014. godine]]. [[Krim]] je prikazan kao Republika Krim u [[Rusija|Rusiji]] i kao Autonomna Republika Krim u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Sve ostale verzije pokazuju tačkastu spornu ivicu.<ref>{{Cite web|url=https://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2014/04/12/302337754/google-maps-displays-crimean-border-differently-in-russia-u-s|title=Google Maps Displays Crimean Border Differently In Russia, U.S.|date=12. 4. 2014|website=NPR.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20141126035554/http://www.npr.org/blogs/thetwo-way/2014/04/12/302337754/google-maps-displays-crimean-border-differently-in-russia-u-s|archive-date=26. 11. 2014|url-status=live|access-date=4. 12. 2014}}</ref> U [[april]]u [[2015.|2015. godine]], na mapi u blizini pakistanskog grada [[Rawalpindi]]ja, slike [[Android]] logotipa koji uriniraju na Apple logo su dodane putem Map Makera i pojavile se na Google mapama. Vandalizam je ubrzo uklonjen, a Google se javno izvinio.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2015/apr/24/google-maps-hides-an-image-of-the-android-robot-pissing-on-apple|title=Google Maps hides an image of the Android robot urinating on Apple|last=Hern|first=Alex|date=24. 4. 2015|work=[[The Guardian]]|access-date=22. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150517225620/http://www.theguardian.com/technology/2015/apr/24/google-maps-hides-an-image-of-the-android-robot-pissing-on-apple|archive-date=17. 5. 2015}}</ref> Međutim, kao rezultat toga, [[Google]] je onemogućio moderiranje korisnika na Map Makeru, a 12. maja je onemogućio uređivanje širom svijeta dok nije mogao osmisliti novu politiku za odobravanje uređivanja i izbjegavanje vandalizma.<ref>{{Cite news|url=https://productforums.google.com/forum/#!category-topic/map-maker/news-and-announcements/crFEbGXJ-HI|title=Map Maker will be temporarily unavailable for editing starting May 12, 2015|last=Kanakarajan|first=Pavithra|date=22. 5. 2015|access-date=10. 5. 2015|publisher=Google Product Forums}}</ref> 29. aprila 2015. godine, korisnici klasičnih Google Mapa su proslijeđeni na nove Google Mape s opcijom uklanjanja iz interfejsa.<ref name="techforluddites.com">{{Cite web|url=http://techforluddites.com/google-is-getting-rid-of-classic-maps-for-good/|title=Google Is Getting Rid of Classic Maps for Good (Ugh.)|date=29. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150515192655/http://techforluddites.com/google-is-getting-rid-of-classic-maps-for-good/|archive-date=15. 5. 2015|url-status=live|access-date=14. 5. 2015}}</ref> === 2016–2018 === Google je 27. juna 2016. godine objavio nove satelitske snimke širom svijeta dobivene sa Landsata 8, a koje se sastoje od preko 700 triliona piksela novih podataka.<ref>{{Cite news|url=https://www.theatlantic.com/technology/archive/2016/06/google-maps-gets-a-satellite-makeover-mosaic-700-trillion/488939/|title=Google's Satellite Map Gets a 700-Trillion-Pixel Makeover|last=Meyer|first=Robinson|date=27. 6. 2016|work=[[The Atlantic]]|access-date=27. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160627185634/http://www.theatlantic.com/technology/archive/2016/06/google-maps-gets-a-satellite-makeover-mosaic-700-trillion/488939/|archive-date=27. 6. 2016}}</ref> U septembru 2016. godine, Google Maps je kupio startup za analitiku kartografije Urban Engines.<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2016/09/16/urban-engines-2/|title=Google Maps picks up mapping analytics and visualization startup Urban Engines|last=Heater|first=Brian|website=TechCrunch|archive-url=https://web.archive.org/web/20160917141751/https://techcrunch.com/2016/09/16/urban-engines-2/|archive-date=17. 9. 2016|url-status=live|access-date=16. 9. 2016}}</ref> Vlada [[Južna Koreja|Južne Koreje]] je 2016. godine ponudila [[Google]]u uslovni pristup geografskoj bazi podataka zemlje – pristup koji već omogućava autohtonim korejskim provajderima kartografskih karata mape visokog detalja. Google je odbio ponudu, jer nije bio voljan da prihvati ograničenja za smanjenje kvaliteta oko lokacija za koje je vlada Južne Koreje smatrala da su osjetljive.<ref name="asiatimes">{{Cite news|url=https://asiatimes.com/article/one-thing-north-korea-south-doesnt-google-maps/|date=26. 2. 2018|title=One thing North Korea has that the South doesn't: Google Maps|work=[[Asia Times]]|first=Keshia|last=Badalge|first2=Cullen|last2=Fairchild}}</ref> 16. oktobra 2017. godine Google Maps je ažuriran dostupnim slikama nekoliko planeta i mjeseca kao što su [[Titan (satelit)|Titan]], [[Merkur]] i [[Venera]], kao i direktnim pristupom slikama [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] i [[Mars]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.blog.google/products/maps/space-out-planets-google-maps/|title=Space out with planets in Google Maps|last=Marquardt|first=Stafford|date=16. 10. 2017|website=Blog.Google|archive-url=https://web.archive.org/web/20171016165713/https://www.blog.google/products/maps/space-out-planets-google-maps/|archive-date=16. 10. 2017|url-status=live|access-date=17. 10. 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2017/10/16/google-maps-now-lets-you-explore-your-local-planets-and-moons-too/|title=Google Maps now lets you explore your local planets and moons|last=Lardinois|first=Frederic|date=16. 10. 2017|work=TechCrunch|archive-url=https://web.archive.org/web/20171016165303/https://techcrunch.com/2017/10/16/google-maps-now-lets-you-explore-your-local-planets-and-moons-too/|archive-date=16. 10. 2017|access-date=17. 10. 2017}}</ref> U augustu 2018. godine, Google Maps je dizajnirao svoj cjelokupni prikaz (kada je potpuno umanjen) u 3D [[globus]] ispuštajući Merkatorovu projekciju koja je projektovala planetu na ravnu površinu.<ref>{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2018/8/5/17653122/google-maps-update-mercator-projection-earth-isnt-flat|title=Google Maps now depicts the Earth as a globe|work=The Verge|access-date=6. 8. 2018}}</ref> === 2019 – danas === [[Datoteka:Google_Maps_icon_(2020).svg|alt=Google Maps icon 2020|mini|89x89piksel| Redizajn ikone 2020. godine]] U januaru 2019. godine, Google Maps je dodao zamku brzine i upozorenja o kamerama za kontrolu brzine kako su prijavili drugi korisnici.<ref>{{Cite web|url=https://www.androidcentral.com/speed-trap-warnings-begin-rolling-out-some-google-maps-users|title=Speed trap warnings begin rolling out to some Google Maps users|date=16. 1. 2019|website=Android Central|language=en|access-date=16. 1. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnet.com/how-to/google-maps-shows-you-how-fast-youre-driving-heres-how/|title=Google Maps shows you how fast you're driving. Here's how|date=9. 6. 2019|website=Cnet|language=en|access-date=10. 6. 2019}}</ref> U decembru 2019. godine dodat je anonimni način rada, koji omogućava korisnicima da unose odredišta bez pohranjivanja unosa na svoje Google račune.<ref>{{Cite web|url=https://blog.google/products/maps/updates-incognito-mode-and-your-timeline-maps/|title=Updates to Incognito mode and your Timeline in Maps|date=9. 12. 2019|website=Google|language=en|access-date=20. 4. 2020}}</ref> [[Google]] je 23. septembra 2020. najavio ažuriranje sloja [[COVID-19]] za Google Mape, koje je dizajnirano da ponudi sedmodnevne prosječne podatke o ukupnom broju slučajeva COVID-19 pozitivnih na 100.000 ljudi u području odabranom na mapi. Također ima oznaku koja označava porast i pad broja slučajeva.<ref>{{Cite web|url=https://blog.google/products/maps/navigate-safely-new-covid-data-google-maps/|title=Navigate safely with new COVID data in Google Maps|date=23. 9. 2020|website=Google|access-date=23. 9. 2020}}</ref> == Funkcionalnost == === Smjerovi i javni prijevoz === Google Maps pruža planer rute, omogućavajući korisnicima da pronađu dostupna uputstva kroz vožnju, javni prijevoz, hodanje ili vožnju [[bicikl]]om.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/maps/answer/144339|title=Get directions and show routes|website=Google Maps Help|publisher=Google Inc.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160702160706/https://support.google.com/maps/answer/144339|archive-date=2. 7. 2016|url-status=live|access-date=7. 12. 2017}}</ref> Google se udružio sa preko 800 provajdera javnog prijevoza na globalnom nivou kako bi usvojio Opću specifikaciju za transport (GTFS), čineći podatke dostupnim trećim stranama.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/bike-blog/2017/sep/26/google-maps-must-improve-if-it-wants-cyclists-to-use-it|title=Google Maps must improve if it wants cyclists to use it|last=Brown|first=Jessica|date=26. 9. 2017|website=The Guardian|language=en|access-date=12. 7. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.citylab.com/transportation/2017/04/who-owns-transit-data/522444/|title=The Case for Unshackling Transit Data|work=CityLab|access-date=12. 7. 2018|language=en-US|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120225457/https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=83a26730-5b72-11eb-b1e0-f5f267b77bc0&url=L25ld3MvYXJ0aWNsZXMvMjAxNy0wNC0wOS90aGUtY2FzZS1mb3Itb3Blbi10cmFuc2l0LWRhdGE=|url-status=dead}}</ref> Aplikacija može ukazivati na tranzitnu rutu korisnika, zahvaljujući ažuriranju iz oktobra 2019. Inkognito način rada.<ref name="xda-developers.com">{{Cite web|url=https://www.xda-developers.com/google-maps-10270-starring-transit-lines-dark-mode/|title=Google Maps may soon get a dark mode and ability to star transit lines|date=10. 10. 2019|website=xda-developers|language=en-US|access-date=11. 10. 2019}}</ref> Ažuriranje iz jula 2020. pružilo je rute za dijeljenje bicikala.<ref>{{Cite web|url=https://social.techcrunch.com/2020/07/20/google-maps-rolls-out-end-to-end-directions-for-bikeshare-users/|title=Google Maps rolls out end-to-end directions for bikeshare users|website=TechCrunch|language=en-US|access-date=24. 7. 2020|archive-date=26. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126062014/http://techcrunch.com/2020/07/20/google-maps-rolls-out-end-to-end-directions-for-bikeshare-users/|url-status=dead}}</ref> === Uslovi u saobraćaju === [[File:Google_Traffic_screenshot.png|alt=Screenshot of Google Maps with traffic option enabled|mini| Snimak ekrana Google mapa sa omogućenom opcijom saobraćaja]] Godine 2007. Google je počeo da nudi podatke o saobraćaju kao obojeni sloj na cestama i autoputevima koji predstavljaju brzinu vozila na određenim cestama. Crowdsourcing se koristi za dobijanje [[Globalni pozicioni sistem|GPS]] određenih lokacija velikog broja korisnika [[Mobilni telefon|mobilnih telefona]], od kojih se prave karte saobraćaja uživo.<ref>{{Cite web|url=http://googleblog.blogspot.ca/2007/02/stuck-in-traffic.html|title=Stuck in traffic?|last=Wang|first=David|date=28. 2. 2007}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://crackberry.com/real-time-traffic-information-google-maps|title=Real time traffic information with Google Maps|date=22. 3. 2007|website=CrackBerry|access-date=23. 6. 2014}}</ref><ref name="Matthews">{{Cite web|url=http://www.theconnectivist.com/2013/07/how-google-tracks-traffic/|title=How Google Tracks Traffic|last=Matthews|first=Susan E.|date=3. 7. 2013|publisher=The Connectivist|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222173908/http://www.theconnectivist.com/2013/07/how-google-tracks-traffic/|archive-date=22. 2. 2014|url-status=dead}}</ref> === Prikaz ulice === [[Datoteka:Google_Maps_Car_at_Googleplex.jpg|mini| Google Maps auto u Googleplex- u, [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]]]] 25. maja 2007. Google je objavio Google Street View, funkciju Google Maps koja pruža panoramski pogled na različite lokacije od 360° u nivou ulice. Na datum objavljivanja, ova funkcija je uključivala samo pet gradova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Od tada se proširila na hiljade lokacija širom svijeta. U julu 2009. [[Google]] je počeo mapirati kampuse koledža i okolne staze i staze. Street View je izazvao mnogo kontroverzi nakon objavljivanja zbog zabrinutosti za privatnost zbog necenzurisane prirode panoramskih fotografija, iako se pogledi snimaju samo na javnim ulicama.<ref>{{Cite web|url=http://ifpandnpthenwe.gnn.tv/headlines/14488/The_Google_ick_factor|title=The Google 'ick' factor|date=15. 7. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20090817042700/http://ifpandnpthenwe.gnn.tv/headlines/14488/The_Google_ick_factor|archive-date=17. 8. 2009|url-status=dead|access-date=9. 7. 2009}}</ref> Od tada, Google je zamaglio lica i registarske tablice putem automatskog prepoznavanja lica.<ref>{{Cite news|url=http://mashable.com/2012/08/22/google-maps-facts/#_|title=11 Fascinating Facts About Google Maps|last=Petronzio i|first=Matt|date=22. 8. 2012|work=[[Mashable]]|access-date=3. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150410002316/http://mashable.com/2012/08/22/google-maps-facts/#_|archive-date=10. 4. 2015|quote=Google employs automatic face and license plate blurring technology to protect people’s privacy in Street View, and users can even request additional blurring. Aerial imagery provides much less detail and resolution.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/google-begins-blurring-faces-in-street-view/|title=Google begins blurring faces in Street View|date=13. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110626080941/http://news.cnet.com/8301-10784_3-9943140-7.html|archive-date=26. 6. 2011|url-status=live|access-date=11. 6. 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.fastcompany.com/40424079/how-google-street-view-spawned-an-accidental-art-form|title=How Google Street View Became An Art Form|date=25. 5. 2017|work=Fast Company|access-date=12. 7. 2018}}</ref> [[Datoteka:Google-Maps-Backpack-NYC.png|mini|Google Maps Street View Trekker ruksak se implementira na trotoaru ulice Hudson Greenway u New Yorku]] U 2017. godini, u Google mapama i Google Earthu, postala je dostupna Street View navigacija unutrašnjih prostora Međunarodne svemirske stanice. === Google Lokalni Vodiči === Google Lokalni vodiči je volonterski program koji je pokrenuo Google Maps kako bi omogućio svojim korisnicima da doprinesu Google Mapama. Ponekad im to pruža dodatne pogodnosti i beneficije za rad. Program je djelimično nasljednik Google Map Makera jer su funkcije iz prethodnog programa postale integrirane u web stranicu i aplikaciju.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/mapmaker/answer/7195127?|title=Google Map Maker has closed|website=Google Map Maker help|access-date=3. 8. 2018}}</ref> Program se sastoji od dodavanja recenzija, [[fotografija]], osnovnih informacija i videozapisa; i ispravljanje informacija kao što je pristupačnost invalidskim kolicima.<ref>{{Cite news|url=https://gadgets.ndtv.com/apps/news/google-maps-local-guides-programme-to-get-video-reviews-1750856|title=Google Testing Video Reviews in Maps|work=NDTV Gadgets360.com|access-date=20. 6. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.slashgear.com/google-calls-on-local-guides-to-add-wheelchair-info-to-maps-07498741/|title=Google calls on Local Guides to add wheelchair info to Maps|date=7. 9. 2017|work=SlashGear|access-date=12. 7. 2018|language=en-US}}</ref> == Implementacija == [[File:Google_Maps_and_Street_View_redesigned_screenshot.png|desno|mini| Snimak zaslona s podijeljenim prikazom Google mapa. U donjoj polovini je prikazan ''Street Maps'', dok je u gornjoj polovini prikazan ''Street View''. Korisnik može uvećavati i umanjivati bilo koji od njih nezavisno od nivoa zumiranja svakog od njih.]] Kada korisnik traži određeno preduzeće, rezultati se preuzimaju u pozadini za umetanje u bočni panel i mapu; stranica se ne učitava ponovo. Koristi se skriveni iframe sa slanjem obrasca jer čuva istoriju pretraživača. Kao i mnoge druge [[Google]] web aplikacije, Google Maps u velikoj mjeri koristi [[Java (programski jezik)|JavaScript]].<ref>{{Cite news|url=http://www.techgau.org/2012/06/google-revises-their-map-adds-offline.html|title=Google Revises Their Map, Adds Offline Version and 3D Imaging|publisher=TechGau.org|last=Gautham A. S.|access-date=9. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120613173216/http://www.techgau.org/2012/06/google-revises-their-map-adds-offline.html|archive-date=13. 6. 2012}}</ref> Stranica također koristi JSON za prijenos podataka, a ne [[XML]], iz razloga performansi. Korisnici koji su prijavljeni na [[Google]] račun mogu sačuvati lokacije tako da budu prekrivene na karti raznim obojenim "pinovima" kad god pretražuju aplikaciju. Ova "sačuvana mjesta" mogu se organizirati u zadane grupe ili grupe s korisničkim datim imenima i dijeliti sa drugim korisnicima. "Mjesta sa zvjezdicom" je jedan zadani primjer grupe. Prethodno je automatski kreirao zapis unutar sada ukinutog proizvoda Google Bookmarks. === Podaci karte i slike === Preklapanja mapa ulica, u nekim područjima, možda se neće precizno podudarati s odgovarajućim satelitskim snimcima. Podaci o ulici mogu biti potpuno pogrešni ili jednostavno zastarjeli: "Najveći izazov je valuta podataka, autentičnost podataka", rekao je predstavnik Google Eartha Brian McClendon. Kao rezultat toga, u martu [[2008]]. Google je dodao funkciju za uređivanje lokacija kuća i preduzeća.<ref>{{Cite web|url=https://maps.google.com/help/maps/edit/|title=Improve information in Google Maps for the world to see|publisher=Google Maps|archive-url=https://web.archive.org/web/20071212195236/https://maps.google.com/help/maps/edit/|archive-date=12. 12. 2007|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://google-latlong.blogspot.com/2008/03/its-your-world-map-it.html|title=Google LatLong: It's your world. Map it|last=Balakrishnan|first=Ramesh|date=18. 3. 2008|publisher=Google-latlong.blogspot.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20091230065026/http://google-latlong.blogspot.com/2008/03/its-your-world-map-it.html|archive-date=30. 12. 2009|url-status=live|access-date=13. 1. 2010}}</ref> == Ukinute funkcije == === Google Latitude === Google Latitude je bila funkcija koja je omogućila korisnicima da dijele svoje fizičke lokacije s drugim ljudima. Ova usluga je bazirana na Google Mapama, posebno na mobilnim uređajima. Postojao je i iGoogle widget za desktop i laptop računare.<ref>{{Cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2009/02/see-where-your-friends-are-with-google.html|title=See where your friends are with Google Latitude|date=4. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091230053801/http://googleblog.blogspot.com/2009/02/see-where-your-friends-are-with-google.html|archive-date=30. 12. 2009|url-status=live}}</ref> Izražena je određena zabrinutost u vezi s pitanjima privatnosti koja su nastala korištenjem usluge. 9. augusta [[2013.]] ova usluga je ukinuta,<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/technology/7872026.stm|title=Privacy fears over Google tracker|date=5. 2. 2009|access-date=16. 2. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090217004702/http://news.bbc.co.uk/1/hi/technology/7872026.stm|archive-date=17. 2. 2009|work=BBC News}}</ref> a 22. marta [[2017.]] Google je uključio funkcije iz Latitude-a u aplikaciju Google Maps.<ref name="google maps 2017">{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2017/03/22/google-maps-now-lets-you-share-your-location-with-friends-and-family-for-a-specific-period-of-time/amp|title=Google Maps will let you share your location with friends and family for a specific period of time|publisher=techcrunch.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20170322164110/https://techcrunch.com/2017/03/22/google-maps-now-lets-you-share-your-location-with-friends-and-family-for-a-specific-period-of-time/amp/|archive-date=22. 3. 2017|url-status=live|access-date=22. 3. 2017}}</ref> === Google Map Maker === U područjima u kojima je Google Map Maker bio dostupan, na primjer, u velikom dijelu [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]], [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] i [[Evropa|Evrope]], kao i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]], svako ko se prijavio na svoj Google račun mogao je direktno poboljšati kartu ispravljanjem pogrešnih uputa za vožnju, dodavanjem biciklističke staze ili dodavanje [[Zgrada|zgrade]] ili [[put]]a koja nedostaje. Opće greške na [[Karta|karti]] u [[Australija|Australiji]], [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Danska|Danskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Lihtenštajn]]u, [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Norveška|Norveškoj]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] mogu se prijaviti korištenjem veze Prijavi Problem na Google Mapama, a Google bi ih ažurirao.<ref>{{Cite web|url=https://support.google.com/maps/answer/162873?&rd=1|title=Fix an error on Google Maps|publisher=Google Inc.|access-date=11. 8. 2011}}</ref> Za područja u kojima je Google koristio Tele Atlas podatke, greške na [[Karta|karti]] bi se mogle prijaviti korištenjem Tele Atlas uvida u [[Karta|kartu]].<ref>{{Cite web|url=http://mapinsight.teleatlas.com/|title=Tele Atlas Map Insight map feedback|publisher=Tele Atlas|access-date=11. 8. 2011}}</ref> == Mobilna aplikacija == Google Maps je dostupan kao mobilna aplikacija za [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] mobilne [[Operativni sistem|operativne sisteme]]. [[Android (operativni sistem)|Android]] aplikacija je prvi put objavljena u septembru 2008. godine,<ref>{{Cite web|url=http://googlemobile.blogspot.se/2008/09/google-on-android.html|title=Google on Android|last=Vanlerberghe|first=Mac|date=23. 9. 2008|website=Google Mobile Blog|archive-url=https://web.archive.org/web/20171207194122/http://googlemobile.blogspot.se/2008/09/google-on-android.html|archive-date=7. 12. 2017|url-status=live|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://googleblog.blogspot.se/2008/09/first-android-powered-phone.html|title=The first Android-powered phone|last=Tseng|first=Erick|date=23. 9. 2008|website=Official Google Blog|archive-url=https://web.archive.org/web/20171207192639/https://googleblog.blogspot.se/2008/09/first-android-powered-phone.html|archive-date=7. 12. 2017|url-status=live|access-date=30. 4. 2017}}</ref> iako je funkcija [[Globalni pozicioni sistem|GPS]]-lokalizacije bila u testiranju na mobilnim telefonima od 2007.<ref>{{Cite web|url=http://googlepress.blogspot.no/2007/11/google-announces-launch-of-google-maps_28.html|title=Google Announces Launch of Google Maps for Mobile With "My Location" Technology|date=28. 11. 2007|website=News from Google|archive-url=https://web.archive.org/web/20170426060108/http://googlepress.blogspot.no/2007/11/google-announces-launch-of-google-maps_28.html|archive-date=26. 4. 2017|url-status=live|access-date=25. 4. 2017}}</ref><ref name="vb-2.0">{{Cite web|url=https://venturebeat.com/2007/11/28/google-releases-killer-my-location-feature-for-cellphones/|title=Google releases useful "my location" feature for cellphones|last=Marshall|first=Matt|date=28. 11. 2007|website=[[VentureBeat]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170425205258/https://venturebeat.com/2007/11/28/google-releases-killer-my-location-feature-for-cellphones/|archive-date=25. 4. 2017|url-status=live|access-date=25. 4. 2017}}</ref><ref name="tc-2.0">{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2007/11/28/google-mobile-maps-pinpoints-your-location-without-gps/|title=Google Mobile Maps PinPoints Your Location Without GPS|last=Schonfeld|first=Erick|date=28. 11. 2007|website=[[TechCrunch]]|publisher=[[AOL]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170426055735/https://techcrunch.com/2007/11/28/google-mobile-maps-pinpoints-your-location-without-gps/|archive-date=26. 4. 2017|url-status=live|access-date=25. 4. 2017}}</ref> Sve do iOS 6, ugrađenu aplikaciju mapa na [[iOS]] operativnom sistemu pokretala je Google Maps. Međutim, s najavom iOS 6 u junu 2012, [[Apple Inc.|Apple]] je objavio da su kreirali vlastiti Apple Maps servis za mapiranje,<ref>{{Cite web|url=https://www.huffingtonpost.com/2012/06/11/apple-debuts-maps-app_n_1587726.html|title=Apple Maps App Officially Debuts, Google Maps Dropped (PHOTOS)|last=Gates|first=Sara|date=11. 6. 2012|website=[[HuffPost]]|publisher=[[AOL]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> koji je službeno zamijenio Google Maps kada je iOS 6 objavljen 19. septembra 2012.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2012/09/20/technology/apple-ios-6-leaves-out-googles-maps.html|title=Apple's iPhone Update Leaves Out Google's Maps|last=Chen|first=Brian X.|last2=Wingfield|first2=Nick|date=19. 9. 2012|website=[[The New York Times]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> Međutim, prilikom lansiranja, Apple Maps je dobio značajne kritike korisnika zbog nepreciznosti i grešaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/technology-19659736|title=New Apple maps app under fire from users|date=20. 9. 2012|website=[[BBC]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2012/9/20/3363914/wrong-turn-apple-ios-6-maps-phone-5-buggy-complaints|title=Wrong turn: Apple's buggy iOS 6 maps lead to widespread complaints|last=Patel|first=Nilay|date=20. 9. 2012|website=[[The Verge]]|publisher=[[Vox Media]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> Dan kasnije, ''The Guardian'' je izvijestio da Google priprema vlastitu aplikaciju Google Maps,<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/blog/2012/sep/20/apple-google-maps-headache|title=Apple's self-inflicted maps issue is a headache – but don't expect an apology|last=Arthur|first=Charles|date=20. 9. 2012|website=[[The Guardian]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> koja je objavljena 12. [[Decembar|decembra]] [[2012.]]<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2012/12/12/take-that-apple-maps/|title=Google Launches Native Maps For iOS, And Here's The Deep Dive On Navigation, Info Sheets And More|last=Olanoff|first=Drew|date=12. 12. 2012|website=[[TechCrunch]]|publisher=[[AOL]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2012/12/12/3760770/google-maps-iphone-available-features-navigation-transit|title=Google Maps for iPhone is here: how data and design beat Apple|last=Bohn|first=Dieter|date=12. 12. 2012|website=[[The Verge]]|publisher=[[Vox Media]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> U roku od samo dva dana, aplikacija je preuzeta preko deset miliona puta.<ref>{{Cite web|url=http://www.computerworld.com/article/2493972/web-apps/google-maps-snares-10m-downloads-on-ios-app-store.html|title=Google Maps snares 10M downloads on iOS App Store|last=Keizer|first=Gregg|date=18. 12. 2012|website=[[Computerworld]]|publisher=[[International Data Group]]|access-date=30. 4. 2017|archive-date=22. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201022094257/https://www.computerworld.com/article/2493972/google-maps-snares-10m-downloads-on-ios-app-store.html|url-status=dead}}</ref> === Karakteristike === Aplikacije Google Maps za [[iOS]] i [[Android]] imaju mnoge iste funkcije, uključujući navigaciju, prikaz ulice i informacije o javnom prijevozu.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/google-maps-returns-to-ios-as-an-app-after-apples-removal/|title=Google Maps returns to iOS as an app after Apple's removal|last=Musil|first=Steven|date=12. 12. 2012|website=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref name="latimes-features">{{Cite web|url=https://articles.latimes.com/2012/dec/13/business/la-fi-tn-google-maps-iphone-ipad-20121212|title=Google Maps returns to iPhone; iPad app coming soon|last=Rodriguez|first=Salvador|date=13. 12. 2012|website=[[Los Angeles Times]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> Google je prvobitno najavio detaljnu navigaciju kao zasebnu beta aplikaciju za testiranje ekskluzivno za [[Android (operativni sistem)|Android 2.0]] uređaje u [[Oktobar|oktobru]] [[2009.]]<ref>{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2009/10/28/google-redefines-car-gps-navigation-google-maps-navigation-android/|title=Google Redefines GPS Navigation Landscape: Google Maps Navigation For Android 2.0|last=Arrington|first=Michael|authorlink=Michael Arrington|date=28. 10. 2009|website=[[TechCrunch]]|publisher=[[AOL]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://mashable.com/2009/10/28/googles-turn-by-turn-navigation/|title=Google Maps Navigation Becomes Reality on Android|last=Schroeder|first=Stan|date=28. 10. 2009|website=[[Mashable]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> Originalna samostalna [[iOS]] verzija nije podržavala iPad,<ref name="latimes-features" /> ali je podrška za [[Tablet (računar)|tablete]] dodata sa verzijom 2.0 u julu 2013.<ref>{{Cite web|url=https://www.engadget.com/2013/07/16/google-maps-2-for-ios/|title=Google Maps 2.0 for iOS starts rolling out with iPad support, indoor maps (update: offline maps too)|last=Fingas|first=Jon|date=16. 7. 2013|website=[[Engadget]]|publisher=[[AOL]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> Ažuriranje u junu 2012. godine za [[Android (operativni sistem)|Android]] uređaje dodalo je podršku za vanmrežni pristup preuzetim mapama određenih regiona,<ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2012/6/27/3121538/google-maps-offline-caching-app-update|title=Google Maps for Android now supports saving maps for offline use|last=Ingraham|first=Nathan|date=27. 6. 2012|website=[[The Verge]]|publisher=[[Vox Media]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.engadget.com/2012/06/27/google-maps-offline-android/|title=Google Maps offline for Android is available today in version 6.9, also Compass Mode for Street View|last=Lawler|first=Richard|date=27. 6. 2012|website=[[Engadget]]|publisher=[[AOL]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref> funkciju koja je na kraju objavljena za iOS uređaje i postala robusnija na [[Android (operativni sistem)|Androidu]], u maju 2014.<ref>{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2014/5/6/5687454/google-maps-app-update-offline-support-lane-guidance-uber|title=Google Maps for iOS and Android add offline support, lane guidance, and Uber integration|last=Kastrenakes|first=Jacob|date=6. 5. 2014|website=[[The Verge]]|publisher=[[Vox Media]]|access-date=30. 4. 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://bgr.com/2014/05/06/google-maps-update-new-features/|title=Google Maps just got a huge update – here are the 5 best new features|last=Siegal|first=Jacob|date=6. 5. 2014|website=[[Boy Genius Report|BGR]]|publisher=[[Penske Media Corporation]]|access-date=30. 4. 2017|archive-date=8. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108090525/https://bgr.com/2014/05/06/google-maps-update-new-features/|url-status=dead}}</ref> == Potencijalna zloupotreba == Australijska organizacija za nuklearnu nauku i tehnologiju (ANSTO) se 2005. požalila na mogućnost [[Terorizam|terorista]] da koriste satelitske snimke u planiranju napada, s posebnim osvrtom na nuklearni reaktor Lucas Heights; međutim, australska savezna vlada nije podržala zabrinutost organizacije. U vrijeme žalbe ANSTO-a, Google je obojio neke oblasti zbog sigurnosti (uglavnom u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), kao što su krov [[Bijela kuća|Bijele kuće]] i nekoliko drugih zgrada u [[Washington, D.C.|Washingtonu, DC]].<ref>{{Cite web|url=http://www.itsecurity.com/features/51-things-not-on-google-maps-071508/|title=Blurred Out: 51 Things You Aren't Allowed to See on Google Maps|archive-url=https://web.archive.org/web/20090721174419/http://www.itsecurity.com/features/51-things-not-on-google-maps-071508/|archive-date=21. 7. 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://elliottback.com/wp/archives/2005/04/08/google-maps-the-white-house/|title=Google Maps: The White House — Elliott C. Back|website=Elliottback.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20081201202900/http://elliottback.com/wp/archives/2005/04/08/google-maps-the-white-house/|archive-date=1. 12. 2008|url-status=dead|access-date=27. 8. 2010}}</ref><ref>{{Cite news|title=Google Earth prompts security fears|url=http://www.abc.net.au/news/indepth/featureitems/s1432602.htm|access-date=4. 11. 2013|work=ABC News Online|date=8. 8. 2005|first=Karen|last=Barlow|archive-url=https://web.archive.org/web/20090616031427/http://www.abc.net.au/news/indepth/featureitems/s1432602.htm|archive-date=16. 6. 2009}}</ref> U oktobru 2010. godine, [[nikaragva]]nski vojni komandant Edén Pastora stacionirao je nikaragvanske trupe na Isla Calero (u delti rijeke San Huan), opravdavajući svoju akciju na graničnoj liniji koju je dao Google Maps. Google je od tada ažurirao svoje podatke za koje je utvrdio da su netačni.<ref>{{Cite web|url=http://articles.cnn.com/2010-11-05/tech/nicaragua.raid.google.maps_1_google-maps-google-spokeswoman-google-earth?|title=CNN: "Google Maps border becomes part of international dispute"|date=5. 11. 2010|publisher=Articles.cnn.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20120508142002/http://articles.cnn.com/2010-11-05/tech/nicaragua.raid.google.maps_1_google-maps-google-spokeswoman-google-earth|archive-date=8. 5. 2012|url-status=dead|access-date=25. 4. 2012}}</ref> U februaru 2020, korisnik Google Mapa koristio je 99 mobilnih telefona da lažira saobraćajnu gužvu na Google mapama. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Službeni sajt|https://www.google.com/maps}} ** [https://blog.google/products/maps/ Official Google Maps blog] ** [https://www.google.com/maps/about/ About Google Maps] ** [https://maps.google.com/localguides/ Google Local Guides] ** [https://cloud.google.com/maps-platform/ Google Maps Platform] {{Google}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Google Maps]] [[Kategorija:Kartografija]] [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Google softver]] [[Kategorija:Android (OS) softver]] [[Kategorija:Ios]] [[Kategorija:Danski izumi]] [[Kategorija:Java (programski jezik)]] [[Kategorija:Web kartografija]] [[Kategorija:Karte]] c6lnfxleaajk0vst6q6ftqzqw4pdiwk 0 493775 3848084 3532379 2026-05-20T18:10:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Reumatologija | podjele = | slika = | caption = |oblast = [[Mišićno-koštani sistem|Mišićno-skeletni]], [[Imunski sistem|Imunski]] |uzroci = [[Autoimunska bolest]] [[Upala]] [[Reumatoidni artritis]], [[Lupus]], [[Osteoartritis]], [[Psorijatski artritis]], [[Ankilozirajući spondilitis]], [[Giht]], [[Osteoporoza]] | tretman = [[Artrocenteza|Aspiracija zgloba]], Mišićno-skeletni pregled, [[Rentgen]] | specijalnost = Reumatolog }} '''Reumatologija''' ([[grčki|grč.]] ῥεῦμα – ''reûma'' = struja koja teče) je grana medicine posvećena dijagnostici i liječenju poremećaja čija je zajednička karakteristika [[upala]] u kostima, mišićima, zglobovima i unutrašnjim [[organ]]ima.<ref name=":0">{{Cite web |title=Explore Rheumatology |url=https://www.rheumatology.org/I-Am-A/Student-Resident/Explore-Rheumatology |access-date=28. 9. 2022 |website=www.rheumatology.org}}</ref> Reumatologija pokriva više od 100 različitih složenih bolesti, zajednički poznatih kao '''reumatske bolesti''', što uključuje mnoge oblike [[artritis]]a, kao i [[lupus]] i [[Sjögrenov sindrom]].<ref name=":0"/> [[Ljekari]] koji su prošli formalnu obuku iz reumatologije nazivaju se '''reumatolozi'''. Danas je poznato da su mnoge od ovih bolesti poremećaji [[imunski sistem|imunskog sistema]], a reumatologija se značajno preklapa sa [[imunologija|imunologijom]], granom medicine koja proučava imunski sistem. == Reumatolog == {{infokutija zanimanje | naslov = Reumatolog | slika = | caption = | službena imena = Ljekarr, medicinski specijalista <!-----------Detalji-----------------> |specijalnost= [[Specijalnost (medicina)|Specijalnost]] | sektor_aktivnosti = [[Medicina]] *[[Doktor medicine]] (MD) * [[Doktor osteopatske medicine]] (D.O.) * [[Bačelor medicine, Bačelor hirurgije]] (MBBS/MBChB) | polje_zapošljavanja= [[Bolnice]], [[Klinike]] | povezano_zanimanje= }} '''Reumatolog''' je [[ljekar]] koji je specijaliziran u polju medicinske podspecijalnosti zvane reumatologija. Reumatolog ima certifikaciju odbora nakon specijalističke obuke. U Sjedinjenim Državama, obuka u ovoj oblasti zahtijeva četiri godine dodiplomske škole, četiri godine medicinske škole, a zatim tri godine staža, nakon čega slijede dvije ili tri godine dodatne stipendije. Zahtjevi se mogu razlikovati u drugim zemljama. Reumatolozi su [[internist]]i koji su kvalifikovani dodatnom postdiplomskom obukom i iskustvom u dijagnostici i liječenju [[artritis]]a i drugih bolesti [[zglob]]ova, [[mišić]]a i [[kost]]iju. Mnogi reumatolozi također provode istraživanja kako bi utvrdili uzrok i bolje liječe ove onesposobljavajuće, a ponekad i smrtonosne bolesti. Liječenje se zasniva na naučnim istraživanjima, a dosadašnja reumatološka praksa u velikoj meri zasnovana je na modalitetima.<ref>{{cite web|url=http://www.rheumatology.org/Practice/Clinical/Patients/What_is_a_Rheumatologist_/|title=What is a Rheumatologist?|website=www.rheumatology.org}}</ref> Reumatolozi liječe [[artritis]], [[autoimunost|autoimune]] bolesti, bolove koji pogađaju zglobove i [[osteoporoza|osteoporozu]].<ref>{{cite web|title=Rheumatology Specialty Description|publisher=American Medical Association|url=https://www.ama-assn.org/specialty/rheumatology-specialty-description}}</ref> Postoji više od 200 tipova ovih bolesti, uključujući [[reumatoidni artritis]], [[osteoartritis]], [[giht]], [[lupus]], [[bol u leđima]], [[osteoporoza|osteoporozu]] i [[tendinitis]]. Neke od ovih su vrlo ozbiljne bolesti koje je teško dijagnosticirati i liječiti. Oni liječe probleme mehkog [[tkiva]] koji se odnose na poremećaje mišićno-koštanog sistema u vezi sa sportom. == Bolesti == {{Glavni|Reumatizam}} Bolesti koje dijagnostikuju ili leče reumatolozi uključuju: === Degenerativne artropatije === * [[Osteoartritis]] === Upalne artropatije === * [[Reumatoidni artritis]] * [[Spondiloartropatija]] **[[Ankilozirajući spondilitis]] **[[Reaktivni artritis]] **[[Psorijatski artritis]] **[[Enteropatski artritis]] * [[Juvenilni idiopatski artritis]] (JIA) * Kristalne artropatije: [[giht]], [[pseudogiht]] * [[Septički artritis]] === Sistemska stanja i bolesti vezivnog tkiva === [[slika:Laserbehandling.jpg|thumb|right| Medicinski [[laser]] za liječenje reumatizma]] *[[Lupus]] *[[Ehlers-Danlosov sindrom]] *[[Sjogrenov sindrom]] *[[Skleroderma]] (sistemska skleroza) *[[Polimiozitis]] *[[Dermatomiozitis]] *''[[Polymyalgia rheumatica]]'' *[[Mješovita bolest vezivnog tkiva]] *[[Relapsirajući polihondritis]] *[[Stillova bolest s početkom u odraslih]] *[[Sarkoidoza]] *[[Fibromijalgija]] *[[Sindrom miofascijalne boli]] *[[Vaskulitis]] ** [[Mikroskopski poliangiitis]] ** [[Eozinofilna granulomatoza sa poliangiitisom]] **[[Granulomatoza sa poliangiitisom]] ** ''[[Polyarteritis nodosa]]'' **[[Henoch-Schönleinova purpura]] **[[Serumska bolest]] **[[Arteritis džinovskih ćelija]], [[Temporalni arteritis]] **[[Takayasuov artritis]] **[[Behčetova bolest]] **[[Kawasakijeva bolest]] (sindrom mukokutanih limfnih čvorova) ** ''[[Thromboangiitis obliterans]]'' *[[Sindrom periodične groznice|Sindromi nasljedne periodične groznice]] ===Reumatizam mehkih tkiva=== Lokalne bolesti i [[lezije]] koje zahvataju zglobove i strukture oko zglobova uključujući tetive, [[ligament]]ne kapsule, [[Sinovijalna kesa|sinovijske kesice]], [[stres frakture]], mišiće, [[Nervni kompresijski sindrom|zaglavljivanje nerva]], [[vaskularne lezije]] i [[Ganglija|ganglije]]. Naprimjer: *[[Bol u donjem dijelu leđa]] *[[Teniski lakat]] *[[Golferov lakat]] *[[Olekranonski burzitis]] == Dijagnoza == ===Fizički pregled=== Slijede primjeri metoda dijagnoze koje se mogu izvesti normalnim [[fizički pregled|fizičkim pregledom]]. * [[Schoberov test]] testira fleksiju [[leđa|donjeg dijela leđa]]. * Višestruka inspekcija pečata * Muskuloskeletni pregled ** Skrining mišićno-skeletni pregled (SMSE) – brza procjena strukture i funkcije ** Opći mišićno-skeletni pregled (GMSE) – sveobuhvatna procjena upale zglobova ** Regionalni mišićno-skeletni pregled (RMSE) – fokusirana procjena strukture, funkcije i upale u kombinaciji sa posebnim testiranjem ===Specijalizovano=== * [[Medicinski laboratorij|Laboratorijski]] [[test krvi|testovi]] (npr. [[sedimentacija eritrocita|brzina sedimentacije eritrocita]], [[reumatoidni faktor]], anti-CCP ([[anticitrulinirani proteinsko antitelo]]), [[Antinuklearno antitijelo|ANA (Anti-nuklearno antitelo)]]) * [[X-zrake]], [[Ultrazvuk]] i druge metode snimanja zahvaćenih zglobova * [[Citopatologija]] i [[klinička hemija|hemijska patologija]] tečnosti aspirirane iz zahvaćenih zglobova (npr. da se napravi razlika između [[saeptički artritis|septičkog artritisa]] i [[giht]]a) == Tretman == Većina reumatskih bolesti se liječi [[analgetici]]ma, [[NSAID]] (nesteroidni protuupalni lijek), [[steroid]]ima (u ozbiljnim slučajevima), [[DMARD]] (antireumatskim lijekovima koji modificiraju bolest lijekovi), [[monoklonalna antitijela|monoklonska antitijela]], kao što su [[infliksimab]] i [[adalimumab]], [[TNF inhibitor]] [[etanercept]], i [[metotreksat]] za umjerene do teške [[reumatoidni artritis|reumatoidne artritise]].<ref>{{cite web |url=http://arthritis.about.com/cs/mtx/a/mtx.htm |title=Methotrexate for rheumatoid arthritis |publisher=Arthritis.about.com |access-date=24. 6. 2013 |archive-date=25. 4. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130425142153/http://arthritis.about.com/cs/mtx/a/mtx.htm |url-status=dead }}</ref> The biologic agent [[rituximab]] (anti-B cell therapy) is now licensed for use in refractory rheumatoid arthritis.<ref>{{cite journal | display-authors = 4| author = Edwards J| author2 = Szczepanski L| author3 = Szechinski J| author4 = Filipowicz-Sosnowska A| author5 = Emery P| author6 = Close D| author7 = Stevens R| author8 = Shaw T | title = Efficacy of B-cell-targeted therapy with rituximab in patients with rheumatoid arthritis | journal = N Engl J Med | volume = 350 | issue = 25 | pages = 2572–2581 | date = 2004 | pmid = 15201414 | doi = 10.1056/NEJMoa032534| url = http://discovery.ucl.ac.uk/6967/}}</ref> [[Fizioterapija]] je vitalna u liječenju mnogih reumatskih poremećaja. [[Okupaciona terapija]] može pomoći pacijentima da pronađu alternativne načine za uobičajene pokrete koji bi inače bili ograničeni njihovom bolešću. Pacijentima s reumatoidnim artritisom često je potreban dugotrajan, koordiniran i multidisciplinarni timski pristup liječenju pojedinačnih pacijenata. Liječenje se često prilagođava individualnim potrebama svakog pacijenta, što također ovisi o odgovoru i podnošljivosti lijekova. Počevši od 2000-ih, inkorporacija [[biologija|biofarmaceutika]] (koji uključuju inhibitore [[TNF-alfa]], određene [[interleukin]]e i [[JAK-STAT signalni put]]) u standarde njega je jedan od najvažnijih dostignuća u modernoj reumatologiji.<ref>{{cite journal |author=Upchurch Katherine S., Kay Jonathan |year=2012 |title=Evolution of treatment for rheumatoid arthritis |journal=Rheumatology |volume=51 |issue=suppl 6 |pages=vi28–vi36 |doi=10.1093/rheumatology/kes278 |pmid=23221584 |doi-access=free}}</ref> ===Reumahirurgija=== ''Reumahirurgija'' – koja se ponekad naziva i reumatoidna hirurgija – je podoblast [[ortopedija|ortopedije]] koja se bavi hirurškim tretmanom pacijenata sa [[reuma]]tskim oboljenjima.<ref>[http://tidsskriftet.no/article/1115480/ "Norsk forening for revmakirurgi - Med hovedbase på Diakonhjemmet"] LB Johannessen Tidsskr Nor Lægeforen 2004; 124:3110 Nr. 23 – 2. December 2004</ref> Svrha intervencija je ograničiti aktivnost bolesti, umiriti bol i poboljšati funkciju.<ref>[http://metodebok-ortopedi.ihelse.net/Metodebok_leger/rheumakirurgi.htm Rheumakirurgi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160118015740/http://metodebok-ortopedi.ihelse.net/Metodebok_leger/rheumakirurgi.htm |date=18. 1. 2016 }}. Arne Skredderstuen November 2000</ref> Reumatske hirurške intervencije mogu se podijeliti u dvije grupe. Jedna je rana [[sinovektomija]], odnosno uklanjanje upaljene [[sinovija|sinovije]], kako bi se spriječilo širenje i zaustavila destrukcija. Druga grupa su tzv. korektivne intervencije, tj. intervencije nakon izvršenog uništenja.<ref>Den sykehusmessige revmatikeromsorgen i Norge (Kåss and Stene 1970), page 24.</ref> Među korektivnim intervencijama su zamjena zglobova, uklanjanje labavih fragmenata kosti ili hrskavice, te razne intervencije usmjerene na repoziciju i/ili stabilizaciju zglobova,<ref>[http://www.cedars-sinai.edu/Patients/Programs-and-Services/Rheumatology/Treatments/Surgery-for-Rheumatic-Diseases.aspx "Surgery for Rheumatic Diseases"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201115709/http://www.cedars-sinai.edu/Patients/Programs-and-Services/Rheumatology/Treatments/Surgery-for-Rheumatic-Diseases.aspx |date=1. 2. 2016 }} Cedars Sinai (http://www.cedars-sinai.edu)</ref> kao što je [[artrodeza]]. == Pravci istraživanja == Odedavno se veliki broj naučnih istraživanja bavi pozadinom [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]], uzroka mnogih reumatskih poremećaja. Također, pojavilo se polje zvano [[osteoimunologija]], kako bi se dalje ispitale interakcije između [[imunski sistem|imunskog sistema]], zglobova i kostiju. Sprovode se i epidemiološke studije i ispitivanja lijekova. [[Fondacija za istraživanje reumatologije]] je najveći privatni izvor finansiranja istraživanja i obuke reumatologije u Sjedinjenim Državama. ==Historija== Reumatska hirurgija nastala je u saradnji reumatologa i ortopedskih hirurga u gradu [[Heinola]], [[Finska]], tokom 1950-ih.<ref>Revmatisme: Gamle plager - ny viten (Munthe and Larsen 1987), page 49.</ref> Norveško istraživanje je 1970. godine procijenilo da je najmanje 50% pacijenata sa reumatskim simptomima potrebno reumatske operacije kao sastavni dio njihovog liječenja.<ref>Den sykehusmessige revmatikeromsorgen i Norge (Kåss and Stene 1970), pages 24-25.</ref> Evropsko hirurško društvo za reumatiidni artritis (ERASS) vano je 1979.<ref>Rydholm, U "[http://docplayer.se/3804218-Nar-jag-borjade-min-tjanstgoring.html Reumakirurgiens uppgång, stabilisering og nedgång ur ett sydsvenskt perspektiv"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200807022321/http://docplayer.se/3804218-Nar-jag-borjade-min-tjanstgoring.html |date=7. 8. 2020 }} 2013</ref> Na prijelazu u 21. stoljeće, fokus na liječenju pacijenata sa reumatskim oboljenjima se pomjera, a farmakološko liječenje postaje dominantno, dok su hirurške intervencije sve rijeđe.<ref>[http://www.mediahuset.se/wp-content/uploads/2013/10/NRB-4_12_web.pdf Trender i revmakirurgisk behandling av pasienter med leddgikt og andre kronisk inflammatoriske leddsykdommer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129204827/http://www.mediahuset.se/wp-content/uploads/2013/10/NRB-4_12_web.pdf |date=29. 1. 2016 }}, Norsk Rheumabulletin 4/2012, pages 16-17.</ref><ref>{{cite journal | author = Nikiphorou E, Carpenter L, Morris S | display-authors = etal | year = 2014 | title = Hand and foot surgery rates in rheumatoid arthritis have declined from 1986 to 2011, but large-joint replacement rates remain unchanged: results from two UK inception cohorts | journal = Arthritis Rheumatol | volume = 66 | issue = 5| pages = 1081–9 | doi = 10.1002/art.38344 | pmid = 24782174 | s2cid = 25813985 }}</ref> ==Reference== {{Reflist}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.rhumatologie.org Association des medecins rhumatologues du Quebec] * [http://www.rheumatology.org American College of Rheumatology] * [http://www.eular.org European League Against Rheumatism] * [http://www.corrona.org/ Consortium of Rheumatology Researchers of North America, Inc.] * [http://www.rheumatology.org.uk/ British Society for Rheumatology] * [http://www.rheum.ca/en/ Canadian Rheumatology Association] * [https://web.archive.org/web/20090303110442/http://www.rheumatology.org/arhp/ Association of Rheumatology Health Professionals] * [https://dgrh.de/ German Society for Rheumatology] {{Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Reumatologija| ]] d82sbhluzcnbff7o3av8o5dulv7cn2v 0 494356 3848122 3842666 2026-05-20T20:58:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Robert A. Hainlein | slika = Heinlein-face.jpg | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1907|7|7}} | mjesto_rođenja = [[Butler (Missouri)|Butler]], [[Missouri]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|05|08|1907|07|07}} | mjesto_smrti = [[Carmel-by-the-Sea]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | zanimanje = Pisac, aeronautički inženjer i mornarički oficir | jezik = | nacionalnost = Američko | obrazovanje = | period = 1939–1988. | žanr = [[Naučna fantastika]]<br/>[[Fantastika]] | poznata_djela = {{Plainlist| * ''[[Stranac u stranoj zemlji]]'' * ''[[Luna je okrutna ljubavnica]]'' * ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' * ''[[Dovoljno vremena za ljubav]]'' }} | supružnik = {{Plainlist| * Elinor Curry (v. 1929; raz. 1930) * Leslyn MacDonald (v. 1932;raz. 1947) * Virginia Gerstenfeld (v. 1948) }} | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Robert A. Hainlein''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je pisac, aeronautički inženjer i mornarički oficir. Ponekad nazivan "dekanom pisaca [[Naučna fantastika|naučne fantastike]]",<ref>{{cite book|last1=Booker|first1=M. Keith|url=https://books.google.com/books?id=uW9xST9UsOIC|title=The Science Fiction Handbook|last2=Thomas|first2=Anne-Marie|publisher=John Wiley & Sons|year=2009|isbn=978-1-4051-6205-0|series=Blackwell Guides to Literature Series|page=155|quote=Sometimes called the 'dean of science fiction writers,' Robert A. Heinlein was one of the leading figures of science fiction's Golden Age and one of the authors most responsible for establishing the science fiction novel as a publishing category.|access-date=27. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190705122833/https://books.google.com/books?id=uW9xST9UsOIC|archive-date=5. 7. 2019|url-status=live}}</ref> bio je među prvima koji je istakao naučnu tačnost u svojoj naučnoj fantastici, što ga je činilo pionirom podžanra [[Naučna fantastika#Tvrda NF|tvrde naučne fantastike]]. Njegovi objavljeni radovi, kako fikcija tako i publicistika, izražavaju divljenje kompetentnosti i naglašavaju vrijednost kritičkog mišljenja.<ref>{{cite book|last=Mendlesohn|first=Farah|title=The Pleasant Profession of Robert A. Heinlein|publisher=Unbound Publishing|year=2019|isbn=978-1-78352-678-9|location=London}}</ref> Njegovi zapleti često su predstavljali provokativne situacije koje su dovodile u pitanje konvencionalne društvene običaje.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/books/booksblog/2009/jan/12/heinlein-hugo-stranger-strange-land|title=Robert Heinlein's softer side|date=12. 1. 2009|website=The Guardian|archive-url=https://web.archive.org/web/20210125182954/https://www.theguardian.com/books/booksblog/2009/jan/12/heinlein-hugo-stranger-strange-land|archive-date=25. 1. 2021|url-status=live|access-date=5. 6. 2021}}</ref> Njegov rad nastavlja da utiče na žanr naučne fantastike i na modernu kulturu uopšte. Jedan je od prvih američkih pisaca naučne fantastike koji se probio u mainstrim časopise kao što je ''The Saturday Evening Post'' kasnih 1940-ih. Bio je jedan od najprodavanijih pisaca naučnih fantastika, a on, [[Isaac Asimov]] i [[Arthur C. Clarke]] često se smatraju "velikim triom" autora naučne fantastike na engleskom jeziku.<ref>{{cite web|url=http://www.sfandfantasy.co.uk/php/the-big-3.php|title=The Big Three—Asimov—Clarke—Heinlein—A Bibliography|publisher=SFandFantasy.co.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901081434/http://www.sfandfantasy.co.uk/php/the-big-3.php|archive-date=1. 9. 2016|url-status=live|access-date=28. 8. 2016|quote=Isaac Asimov, Arthur C. Clarke and Robert Heinlein are informally known as the "Big Three"—the best known members of the group of authors who brought science fiction into a Golden Age in the middle years of the twentieth century}}</ref><ref>{{cite book|last=Parrinder|first=Patrick|title=Learning from Other Worlds: Estrangement, Cognition, and the Politics of Science Fiction and Utopia|publisher=Duke University Press|year=2001|isbn=978-0-8223-2773-8|page=81|quote=This short discussion of Asimov, Clarke and Heinlein—the so-called Big Three, who largely dominated American (and, to a lesser extent, Anglo-American) science fiction during the 1940s, the 1950s and well into the 1960s—should serve to suggest the particularly complex affinity between science fiction and critical theory in its Blochian version.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.sfwriter.com/rmdeatho.htm|title=Science Fiction Writer Robert J. Sawyer: The Death of Science Fiction|website=SF writer|archive-url=https://web.archive.org/web/20120502235740/http://www.sfwriter.com/rmdeatho.htm|archive-date=2. 5. 2012|url-status=live|access-date=26. 11. 2017|quote=And yet, the publishers do whatever they can to continue to milk the big three: Asimov, Clarke, and Heinlein}}</ref> Značajni radovi uključuju ''[[Stranac u stranoj zemlji]]'',<ref>{{cite web|url=http://mentalfloss.com/article/64993/15-things-you-might-not-know-about-stranger-strange-land|title=15 Things You Might Not Know About ''Stranger in a Strange Land''|date=14. 7. 2015|website=Mental floss|archive-url=https://web.archive.org/web/20170414150236/http://mentalfloss.com/article/64993/15-things-you-might-not-know-about-stranger-strange-land|archive-date=14. 4. 2017|url-status=live|access-date=26. 11. 2017}}</ref> ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' (koji su pomogli u oblikovanju arhetipova svemirskih marinaca i mecha) i ''[[Luna je okrutna ljubavnica]]''. Njegov rad je ponekad imao kontroverzne aspekte, kao što je militarizam u ''Zvjezdanim jurišnicima'' i tehnološki kompetentni ženski likovi,<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2005/10/02/books/review/heinleins-female-troubles.html|title=Heinlein's Female Troubles|first=M. G.|last=Lord|date=2. 10. 2005|access-date=26. 2. 2019|work=The New York Times|archive-date=13. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190213123928/https://www.nytimes.com/2005/10/02/books/review/heinleins-female-troubles.html|url-status=live}}</ref> ali često stereotipno ženstveni. Heinlein je koristio svoju naučnu fantastiku kao način da istraži provokativne društvene i političke ideje i da predviđa kako napredak u nauci i inženjerstvu može oblikovati budućnost politike, rase, religije i seksa.<ref name="mises1">{{cite web|url=https://mises.org/library/was-robert-heinlein-libertarian|title=Was Robert A. Heinlein a Libertarian?|date=18. 5. 2010|publisher=Mises Institute|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211005829/https://mises.org/library/was-robert-heinlein-libertarian|archive-date=11. 12. 2019|url-status=live|access-date=5. 5. 2017}}</ref> U okviru svojih naučno-fantastičnih priča, Heinlein se više puta bavio određenim društvenim temama: važnost individualne slobode i samopouzdanja, priroda seksualnih odnosa, obaveze koje pojedinci imaju prema svojim društvima, utjecaj organizirane religije na kulturu i vlast, te sklonost društva da potiskuje nekonformističku misao. Također je spekulisao o uticaju svemirskih putovanja na ljudsku kulturu. == Život == Rođen je 7. 7. 1907. od roditelja Rexa Ivara Heinleina (računovođe) i Bam Lyle Heinleina, u mjestu Butler, [[Missouri]], bio je treće od sedmoro djece. Bio je šesta generacija njemačkih amerikanca; porodična tradicija je govorila da se Heinleins borio u svakom američkom ratu, počevši od [[Američki rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost]].<ref>{{cite book|last=Patterson|first=William|title=Robert A. Heinlein: 1907–1948, learning curve|publisher=Tom Doherty Associates|year=2010|isbn=978-0-7653-1960-9|location=New York|chapter=Appendix 2|access-date=19. 6. 2014|chapter-url=https://books.google.com/books?id=Z93OvsN2yq8C&q=heinlein+cronkite&pg=PA13}}{{Mrtav link}}</ref> Djetinjstvo je proveo u [[Kansas City|Kansas Cityju]], [[Missouri]]. Pogled i vrijednosti ovog vremena i mjesta (po njegovim vlastitim riječima, "[[Biblijski pojas]]") imali su definitivan utjecaj na njegovu beletristiku, posebno u njegovim kasnijim djelima, jer se u velikoj mjeri oslanjao na svoje djetinjstvo u uspostavljanju ambijenta u djelima poput ''[[Dovoljno vremena za ljubav]]'' i ''[[Otploviti onkraj sumraka]]''. Pojava [[Halleyjeva kometa|Halejeve komete]] 1910. inspirisala je doživotno interesovanje malog deteta za astronomiju.<ref>{{cite book|title=Sci-fi Literature Genius Guide|date=14. 6. 2012|publisher=Imagine Publishing|isbn=9781908222183|chapter=3}}</ref> Kako porodica nije mogla priuštiti da pošalje Heinleina na koledž, on se upisao na vojnu akademiju. Kada je 1924. diplomirao na Central High School u Kansas Cityju, u početku mu je bilo onemogućeno da pohađa Pomorsku akademiju Sjedinjenih Država u Anapolisu jer je njegov stariji brat Rex tamo studirao, a propisi su obeshrabrivali više članova porodice da pohađaju akademiju istovremeno. Umjesto toga upisao je Community Collegeu u Kansas Cityju i počeo energično pisati senatoru iz Missourija Jamesu A. Reedu za imenovanje u Pomorsku akademiju. Djelomično zbog utjecaja Pendergastove mašine, Pomorska akademija ga je primila u junu 1925; Heinlein je kasnije rekao da mu je Reed rekao da ima 100 pisama preporuke od kojih je 50 za Heinleina.<ref name="suplee19840905">{{Cite news|last=Suplee|first=Curt|date=5. 9. 1984|title=In the Strange Land Of Robert Heinlein|language=en-US|newspaper=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/1984/09/05/in-the-strange-land-of-robert-heinlein/b7a2ee22-0a6e-4c29-8fc1-88b3e68ec08c/|access-date=29. 7. 2021|issn=0190-8286}}</ref> Heinleinovo iskustvo u američkoj mornarici imalo je snažan utjecaj na njegov karakter i pisanje. Godine 1929. diplomirao je na Pomorskoj akademiji sa manje-više ekvivalentom diplome inženjera (Akademija u to vrijeme nije davala diplome). Akademski je bio peti u svojoj klasi, ali dvadeseti od 243 zbog disciplinskih nedostataka. Američka mornarica ga je postavila za oficira ubrzo nakon diplomiranja. Napredovao je u čin mlađeg poručnika 1931. dok je služio na novom nosaču aviona [[USS Lexington]], gdje je radio u radio komunikacijama – tehnologiji koja je tada još bila u ranijim fazama. Kapetan ovog nosača, Ernest J. King, kasnije je služio kao šef pomorskih operacija i glavni komandant američke flote tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Vojni historičari su često intervjuisali Heinleina tokom njegovih kasnijih godina i pitali ga o kapetanu Kingu i njegovoj službi kao komandantu prvog modernog nosača aviona američke mornarice. Također je služio kao topnički oficir na razaraču [[USS Roper]] 1933. i 1934, dostigavši ​​čin poručnika.<ref>{{cite web|url=https://oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/kt596nd35k/entire_text/|title=Robert A. and Virginia G. Heinlein Papers|website=oac.cdlib.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20190425055834/https://oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/kt596nd35k/entire_text/|archive-date=25. 4. 2019|url-status=live|access-date=26. 2. 2019}}</ref> Njegov brat, Lawrence Heinlein, služio je u vojsci SAD-a, američkom ratnom vazduhoplovstvu i Nacionalnoj gardi Misurija, dostigavši ​​čin general-majora u Nacionalnoj gardi.<ref>&#x3C;/nowiki&#x3E;[http://www2.ku.edu/~sfcenter/Gunn-GrandMaster-remarks.htm James Gunn, "Grand Master Award Remarks"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929035817/http://www2.ku.edu/~sfcenter/Gunn-GrandMaster-remarks.htm|date=29. 9. 2011}}; [https://news.google.com/newspapers?nid=1908&dat=19660627&id=uUgrAAAAIBAJ&sjid=ktQEAAAAIBAJ&pg=3796,2847290 "Credit Col. Earp and Gen. Heinlein with the Reactivation of Nevada's Camp Clark", ''The Nevada Daily Mail'', 27.6.1966].</ref> Godine 1934. otpušten je iz mornarice zbog plućne tuberkuloze. Tokom duže hospitalizacije, inspirisan sopstvenim iskustvom dok je bio prikovan za krevet, razvio je dizajn vodenog kreveta. Nakon otpuštanja, pohađao je nekoliko sedmica postdiplomskih studija matematike i fizike na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu (UCLA), ali je ubrzo dao otkaz, bilo zbog svog zdravstvenog stanja ili zbog želje da uđe u politiku.<ref>Afterword to ''[[For Us, the Living: A Comedy of Customs]]'', 2004 edition, str. 245.</ref> Izdržavao se pomoću nekoliko zanimanja, uključujući prodaju nekretnina i rudarenje srebra, ali je nekoliko godina bio u finansijskim poteškoćama. Bio je aktivan u socijalističkom pokretu End Poverty in California (EPIC) Upton Sinclair-a ranih 1930-ih. Bio je zamjenik izdavača EPIC News-a, za koje je Heinlein primijetio da je "opozvao gradonačelnika, izbacio okružnog tužioca, zamijenio guvernera jednim po našem izboru."<ref>{{cite book|author=Robert A. Heinlein|title=Off the Main Sequence|url=https://archive.org/details/offmainsequenceo0000hein|date=2005|publisher=Science Fiction Book Club|isbn=1-58288-184-7|page=xiii|section=Foreword by Michael Cassutt}}</ref> Kada je Sinclair dobio demokratsku nominaciju za guvernera Kalifornije 1934, Heinlein je aktivno radio u kampanji. Sam Heinlein se kandidovao za skupštinu Kalifornije 1938. godine, ali nije bio uspješan. Kandidovao se kao ljevičarski demokrat u konzervativnom okrugu, i nikada nije prošao demokratske predizbore.<ref>(prodgovor za ''For Us, the Living: A Comedy of Customs'', 2004 edicija, str. 247, i priču "[[A Bathroom of Her Own]]").</ref> Iako nije bio siromašan nakon kampanje – imao je malu invalidsku penziju od mornarice – okrenuo se pisanju kako bi otplatio svoju hipoteku. Njegova prva objavljena priča, "''Linija života (engleski: Life Line)''", štampana je u izdanju [[Astounding Science Fiction]] iz augusta 1939. Prvobitno napisan za takmičenje, prodao ga je kompaniji Astounding za znatno više od prve nagrade na takmičenju. U novembru je uslijedila još jedna priča o budućoj historiji, "''Misfit''",. Neki su vidjeli Heinleinov talenat i slavu iz njegove prve priče,<ref name="earlyyears79_82">{{Cite book|last=Asimov|first=Isaac|url=https://archive.org/stream/earlyasimovorele00asim#page/78/mode/2up|title=The early Asimov; or, Eleven years of trying|publisher=Doubleday|year=1972|location=Garden City NY|pages=79–82}}</ref> i ubrzo je bio priznat kao vođa novog pokreta prema "društvenoj" [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. U Kaliforniji je bio domaćin Mañana Literary Society, serije neformalnih okupljanja novih autora 1940–41. Nakon završetka rata 1945, počeo je da preispituje svoju karijeru. [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|Atomsko bombardovanje Hirošime i Nagasakija]], zajedno sa izbijanjem [[Hladni rat|Hladnog rata]], podstaklo ga je da piše publicistiku o političkim temama. Osim toga, želio je da se probije na bolje plaćena tržišta. Objavio je četiri uticajne kratke priče za časopis ''The Saturday Evening Post'', koji je u februaru 1947. započeo sa ''"Zelenim brdima Zemlje" (engleski: The Green Hills of Earth)''. Godine 1950, film ''Destination Moon'' – film nalik dokumentarcu za koji je napisao priču i scenario, koautor scenarija i izmislio mnoge efekte – osvojio je Oskara za specijalne efekte. Također, započeo je seriju romana za mlade za izdavačku kompaniju Charles Scribner's Sons koja je trajala od 1947. do 1959. i koja je izdavala po jednu knjigu svake jeseni, na vrijeme za božićne poklone tinejdžerima. Pisao je i za Boys' Life 1952. Heinlein je koristio aktualne materijale kroz svoje serije za mlade počevši od 1947, ali je 1958. prekinuo rad na ''Heretiku'' (radni naslov ''Stranger in a Strange Land'') da bi napisao i objavio knjigu koja istražuje ideje građanske vrline, u početku serijaliziranu kao ''Starship Soldiers'' . Godine 1959. njegov roman (sada pod nazivom ''Zvjezdani jurišnici (engleski: Starship Troopers)'' urednici i vlasnici Scribner'sa su smatrali previše kontroverznim za jednu od njegovih prestižnih linija, pa je odbijen.<ref>{{cite web|url=http://www.wegrokit.com/causost.htm|title=Citizenship at War|last=Causo|first=Roberto de Sousa|archive-url=https://web.archive.org/web/20060315171915/http://www.wegrokit.com/causost.htm|archive-date=15. 3. 2006|url-status=dead|access-date=4. 3. 2006}}</ref> Heinlein je pronašao drugog izdavača (Putnam), osjećajući se oslobođenim ograničenja pisanja romana za djecu. On je jednom novinaru rekao da ne želi da radi priče koje samo dodaju kategorije definisane drugim radovima. Umjesto toga, želio je da radi svoj posao, rekavši: "Želim da radim svoje stvari, na svoj način".<ref>{{Cite book|last=Patterson|first=William H. Jr.|url=https://books.google.com/books?id=MQPHAgAAQBAJ|title=Robert A. Heinlein: In Dialogue with His Century: Volume 2, 1948–1988 The Man Who Learned Better|date=3. 6. 2014|publisher=Macmillan|isbn=978-1-4299-8796-7|page=207|language=en|access-date=28. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101172143/https://books.google.com/books?id=MQPHAgAAQBAJ|archive-date=1. 1. 2017|url-status=live}}</ref> Nastavio je s pisanjem niza izazovnih knjiga koje su ponovo iscrtale granice naučne fantastike, uključujući ''Stranac u stranoj zemlji'' (1962) i ''Luna je okrutna ljubavnica'' (1966). == Djela == Objavio je 32 romana, 59 kratkih priča i 16 zbirki priča. Devet filmova, dvije televizijske serije, nekoliko epizoda radijske serije i društvena igra proizašli su više-manje direktno iz njegovog rada. Napisao je scenario za jedan od filmova. Heinlein je uredio antologiju kratkih [[Naučna fantastika|naučno fantastičnih]] priča drugih pisaca. Posthumno su objavljene tri publicističke knjige i dvije pjesme. U septembru 2006. objavljena je ''Za nas živi: Komedija običaja''. Godine 2006. objavljena je ''Variable Star'' koju je napisao Spider Robinson na osnovu Heinleinovog opsežnog nacrta. Četiri zbirke su objavljene posthumno. === Serijali === Tokom svoje karijere, napisao je tri serijala koje se donekle preklapaju: * ''Buduća historija'' * ''Lazarus Long'' * ''Heinlein maloljetnici'' == Bibliografija == ==== Rani romani ==== * ''[[For Us, The Living: A Comedy of Customs]]'' (1939, objavljen posthumno 2003) * ''[[Beyond This Horizon]]'' (1942) * ''[[Rocket Ship Galileo]]'' (1947) * ''[[Space Cadet]]'' (1948) * ''[[Red Planet]]'' (1949) * ''[[Sixth Column]]'' (1949, objavljen i pod naslovom ''The Day After Tomorrow'') * ''[[Farmer in the Sky]]'' (1950) * ''[[Between Planets]]'' (1951) * ''[[The Puppet Masters]]'' (1951, u dopunjenom obliku ponovno objavljen poslije smrti autora 1990) * ''The Rolling Stones'' ili ''[[Space Family Stone]]'' (1952) * ''[[Starman Jones]]'' (1953) * ''[[The Star Beast]]'' (1954) * ''[[Tunnel in the Sky]]'' (1955) * ''[[Variable Star]]'' (1955, objavljen posthumno 2006) * ''[[Double Star]]'' (1956) * ''[[Time for the Stars]]'' (1956) * ''[[Građanin galaksije]]'' (Citizen of the Galaxy, 1957) * ''[[Vrata u ljeto]]'' (The Door into Summer, 1957) * ''[[Have Space Suit]]''&mdash;(Will Travel, 1958) * ''[[Metuzalemova djeca]]'' (Methuselah's Children, 1958) * ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' (Starship Troopers, 1959) ==== ''Zreli'' romani ==== * ''[[Stranac u stranoj zemlji]]'' (1962) * ''[[Podkayne of Mars]]'' (1963) * ''[[Glory Road]]'' (1963) * ''[[Farnham's Freehold]]'' (1965) * ''[[Luna je okrutna ljubavnica]]'' (''The Moon Is a Harsh Mistress'', 1966) * ''[[I Will Fear No Evil]]'' (1970) * ''[[Dovoljno vremena za ljubav]]'' (1973) ==== Kasni romani ==== * ''[[Broj Zvijeri]]'' (The Number of the Beast, 1980) * ''[[Petak (Heinlein)|Petak]]'' (Friday, 1982) * ''[[Job: A Comedy of Justice]]'' (1984) * ''[[Mačka koja hoda kroz zidove]]'' (The Cat Who Walks Through Walls, 1985) * ''[[Otploviti onkraj sumraka]]'' (To Sail Beyond the Sunset, 1987) == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == === Kritika === {{Refbegin}} * Bellagamba, Ugo and Picholle, Eric. 2008. ''Solutions Non Satisfaisantes, une Anatomie de Robert A. Heinlein''. Lyon, France: Les Moutons Electriques. {{ISBN|978-2915793376}}. * [[James Blish]], writing as William Atheling Jr. 1970. ''More Issues at Hand''. Chicago: Advent. * [[H. Bruce Franklin]]. 1980. ''Robert A. Heinlein: America as Science Fiction''. Oxford: [[Oxford University Press]]. {{ISBN|0195027469}}. :: A critique of Heinlein from a Marxist perspective. Includes a biographical chapter, which incorporates some original research on Heinlein's family background. * James Gifford. 2000. ''Robert A. Heinlein: A Reader's Companion''. Sacramento: [https://web.archive.org/web/20101010072726/http://www.nitrosyncretic.com/item-rarc.html Nitrosyncretic Press]. {{ISBN|0967987415}} (hardcover), {{ISBN|0967987407}} (trade paperback). :: A comprehensive bibliography, with roughly one page of commentary on each of Heinlein's works. * Farah Mendlesohn (2019). ''Pleasant Profession of Robert A. Heinlein''. {{ISBN|978-1783526789}}. * [[Alexei Panshin]]. 1968. ''Heinlein in Dimension''. Advent. {{ISBN|978-0911682014}}. {{OCLC|7535112}}. * Patterson, William H. Jr., and Thornton, Andrew. 2001. ''The Martian Named Smith: Critical Perspectives on Robert A. Heinlein's Stranger in a Strange Land''. Sacramento: Nitrosyncretic Press. {{ISBN|0967987423}}. * Powell, Jim. 2000. ''The Triumph of Liberty''. New York: Free Press. See profile of Heinlein in the chapter "Out of this World". * [[Tom Shippey]]. 2000. "Starship Troopers, Galactic Heroes, Mercenary Princes: Ihe Military and Its Discontents in Science Fiction", in Alan Sandison and Robert Dingley, eds., ''Histories of the Future: Studies in Fact, Fantasy and Science Fiction''. New York: Palgrave. {{ISBN|0312236042}}. * {{Cite book |last=Slusser |first=George Edgar |author-link=George Edgar Slusser |year=1977 |title=Robert A. Heinlein: Stranger in His Own Land |url=https://archive.org/details/robertaheinleins0000slus |series=The Milford Series, Vol. 1 |location=San Bernardino, CA |publisher=Borgo Press |isbn=978-0893702106 |oclc=2910839}} * {{Cite book |last=Slusser |first=George Edgar |author-link=George Edgar Slusser |year=1977 |title=The Classic Years of Robert A. Heinlein |series=The Milford Series, Vol. 11 |location=San Bernardino, CA |publisher=Borgo Press |isbn=978-0893702168 |oclc=3186521}} {{Refend}} === Biografije === {{Refbegin}} * Heinlein, Robert A. 1980. ''[[Expanded Universe (Heinlein)|Expanded Universe]]''. New York: Ace. {{ISBN|0441218881}}. :: Autobiographical notes are interspersed between the pieces in the anthology. ::: Reprinted by Baen, hardcover 2003, {{ISBN|0743471598}}. ::: Reprinted by Baen, paperback 2005, {{ISBN|0743499158}}. * Heinlein, Robert A. 1989. ''Grumbles from the Grave''. New York: Del Rey. :: Incorporates a substantial biographical sketch by Virginia Heinlein, which hews closely to his earlier official bios, omitting the same facts (the first of his three marriages, his early left-wing political activities) and repeating the same fictional anecdotes (the short story contest). * Heinlein, Robert A. 2004. ''For Us, the Living''. New York: Scribner. {{ISBN|074325998X}}. :: Includes an introduction by Spider Robinson, an afterword by Robert E. James with a long biography, and a shorter biographical sketch. * [http://www.heinleinsociety.org/ The Heinlein Society] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120327204806/http://www.heinleinsociety.org/ |date=March 27, 2012 }}) and their [http://www.heinleinsociety.org/rah/faqworks.html FAQ] ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190422034221/http://www.heinleinsociety.org/rah/faqworks.html |date=April 22, 2019 }}). Retrieved May 30, 2005. :: Contains a shorter version of the Patterson bio. ::: <!-- {{Dead link|date=October 2008}} Electronic edition available at: [http://www.webscription.net/baen/order_singles.asp?filter=Robert%20A.%20Heinlein webscription.net] (not free) --> * {{Cite journal |author=Patterson, William H. Jr. |year=1999 |title=Robert Heinlein—A Biographical Sketch] |journal=The Heinlein Journal |volume=1999 |issue=5 |pages=7–36}} Also available at "[http://members.aol.com/agplusone/robert_a._heinlein_a_biogr.htm 'Robert A. Heinlein': A Biographical Sketch]" ({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010814232843/http://members.aol.com/agplusone/robert_a._heinlein_a_biogr.htm |date=August 14, 2001 }}). Retrieved June 1, 2005. :: A lengthy essay that treats Heinlein's own autobiographical statements with skepticism. * Patterson, William H. Jr. 2010. ''Robert A. Heinlein in Dialogue with His Century: 1907–1948: Learning Curve. An Authorized Biography, Volume I''. Tom Doherty Associates. {{ISBN|0765319608}}. * Patterson, William H. Jr. 2014. ''Robert A. Heinlein in Dialogue with His Century: 1948–1988: The Man Who Learned Better. An Authorized Biography, Volume II''. Tom Doherty Associates. {{ISBN|0765319616}}. * Stover, Leon E. 1987. ''Robert A. Heinlein''. Boston: Twayne Publishers. {{ISBN|9780805775099}}. {{OCLC|15860299}}. * Vicary, Elizabeth Zoe. 2000. American National Biography Online article, [https://www.anb.org/display/10.1093/anb/9780198606697.001.0001/anb-9780198606697-e-1602915 "Heinlein, Robert Anson"] {{subscription required}}. {{doi|10.1093/anb/9780198606697.article.1602915}} Retrieved June 1, 2005. == Vanjski linkovi == * [http://www.heinleinsociety.org/ The Heinlein Society] * [http://www.heinleinarchives.net/ Heinlein Archives] * [http://www.heinleinprize.com/ Robert & Virginia Heinlein Prize] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190604095023/https://www.heinleinprize.com/ |date=4. 6. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20140707221433/http://www.heinleincentennial.com/ Centennial Celebration in Kansas City], July 7, 2007. * [http://www.heinleinnexus.org/ Heinlein Nexus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027152219/http://www.heinleinnexus.org/ |date=27. 10. 2020 }}, the community continuation of the Centennial effort. * [https://web.archive.org/web/20100106154437/http://www.nitrosyncretic.com/rah/pm652-art-hi.html 1952 ''Popular Mechanics'' tour of Heinlein's Colorado house.] accessed June 3, 2005 * [http://www.heinleinia.com/ Heinleinia.com, an interactive exploration of Heinlein's life and works] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221008162102/http://www.heinleinia.com/ |date=8. 10. 2022 }} * [https://www.youtube.com/watch?v=LoSnjYLw2A0 Heinlein giving the Guest of Honor speech] at the [[34th World Science Fiction Convention]], on [[YouTube]] * [https://web.archive.org/web/20100816055831/http://www.thewaythefutureblogs.com/2010/05/working-with-robert-a-heinlein/ Working with Robert A. Heinlein] * [https://online.wsj.com/articles/book-review-robert-a-heinlein-by-william-h-patterson-jr-1403904500 Review & biographical essay on Heinlein] by Lee Sandlin, ''[[The Wall Street Journal]]'', June 27, 2014. "Heinlein was the best sci-fi writer of all time—and then mysteriously he became the worst." * {{isfdb name |29}} * {{IBList|type=author|id=113|name=Robert A. Heinlein}} * {{OL author}} * {{Internet Archive author |sname=Robert Anson Heinlein}} * {{IMDb name|374423}} * Finding aid for the [http://www.oac.cdlib.org/findaid/ark:/13030/kt596nd35k Robert A. and Virginia G. Heinlein Papers] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hainlain, Robert}} [[Kategorija:Američki inženjeri]] [[Kategorija:Američki mornarički oficiri]] [[Kategorija:Američki pisci naučne fantastike]] [[Kategorija:Biografije, Butler]] [[Kategorija:Rođeni 1907.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] tie6ci0x5nev2k8mv0aq84yh3adisqg 0 496821 3848050 3807145 2026-05-20T16:27:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848050 wikitext text/x-wiki '''Rašeljka''' (turska višnja, magriva, rašeljina, [[Latinski jezik|latinski]] ''Prunus mahaleb'')<ref>{{PLANTS|id=PRMA|taxon=Prunus mahaleb|access-date=14. 10. 2015}}</ref> je vrsta [[Trešnja|trešnje]]. Cvate bijelim cvjetovima iz kojih nastaju crne sitne koštunice. Plod je jestiv. U [[Arapsko poluostrvo|arapskim]] zemljama i [[Turska|Turskoj]] od plodova u košpici priprema se [[začin]] za slatka jela. Sjemenke imaju mirisan miris i okus uporediv s gorkim bademima s notama trešnje. Od drveta su se nekada izrađivale lule za pušenje. Drvo je porijeklom iz [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Južna Evropa|južne Evrope]], [[Iran]]a i dijelova [[Srednja Azija|srednje Azije]]. Rasprostranjena je na području [[Južna Evropa|južne Europe]] i [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]]. Smatra se da je autohtono u sjeverozapadnoj Evropi ili je barem tamo naturalizirano.<ref name="empp">Euro+Med Plantbase Project: [http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=29650&PTRefFk=500000 ''Prunus mahaleb''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928003818/http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=29650&PTRefFk=500000|date=28. 9. 2007}}</ref><ref name="rushforth">Rushforth, K. (1999). ''Trees of Britain and Europe''. Collins {{ISBN|0-00-220013-9}}.</ref> To je [[Listopadne biljke|listopadno drvo]] ili veliki [[Žbun|grm]], koji raste do 2–10 m (rijetko do 12 m) visine sa deblom promjera do 40&nbsp;cm. Može se koristiti kao podloga kod cijepljenja [[Višnja|višnje]] i [[Trešnja|trešnje]]. ==Opis== Kora drveta je sivo-smeđa, sa uočljivim lećama na mladim [[Internodij|stabljikama]], plitko ispucalim na starim [[Stablo|stablima]]. Listovi su 1,5–5&nbsp;cm dugački, 1–4&nbsp;cm široki, naizmjenični, skupljeni na kraju naizmjenično raspoređenih grančica, jajolikih do srcastih, šiljastih, nazubljenih rubova, uzdužnih žilaca, glatki su i zeleni. Peteljka je dugačka 5-20 milimetara i može imati dvije žlijezde. Cvjetovi su mirisni, čisto bijeli, prečnika 8–20&nbsp;mm, sa peteljkom 8–15&nbsp;mm; na 3– 4&nbsp;cm dugom grozdu ima ih 3–10. [[Oprašivanje]] cvijeća uglavnom vrše [[Pčela|pčele]]. Plod je mala bobica tankog mesa nalik [[Trešnja|trešnji]], promjera 8–10&nbsp;mm, u početku zelena, u zrelosti postaje crvena, a zatim tamnoljubičasta do crna, vrlo gorkog okusa; Cvjetanje je sredinom [[Proljeće|proljeća]], a plodovi sazrijevaju sredinom do kasnog [[Ljeto|ljeta]].<ref name=rushforth/><ref name=fnwe>Flora of NW Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=2717 ''Prunus mahaleb''] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215005725/http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=2717 |date=15. 12. 2007 }}</ref><ref name=blamey>Blamey, M. & Grey-Wilson, C. (1989). ''Flora of Britain and Northern Europe''. {{ISBN|0-340-40170-2}}.</ref> Pokazuje selektivni pobačaj ploda, stvarajući visok broj cvjetova koji rezultira niskim nivoom zametanja plodova. Time se smanjuje broj "lošeg kvaliteta" voća i povećava održivost njegovih sjemenki.<ref>Guitian, J. (1993). Why ''Prunus mahaleb'' (Rosaceae) Produces More Flowers Than Fruits. ''Am. J. Bot.'' 80 (11): 1305–1309.</ref><ref>Guitian, J. (1994). Selective Fruit Abortion in ''Prunus mahaleb'' (Rosaceae). ''Am. J. Bot.'' 81 (12): 1555–1558.</ref><ref>{{cite journal | doi=10.1002/j.1537-2197.1993.tb15369.x | title=Why ''Prunus mahaleb'' (Rosaceae) produces more flowers than fruits | year=1993 | last1=Guitian | first1=Javier | journal=American Journal of Botany | volume=80 | issue=11 | pages=1305–1309 |jstor=2445715 | bibcode=1993AmJB...80.1305G }}</ref><ref>{{cite journal | doi=10.1002/j.1537-2197.1994.tb11466.x | title=Selective fruit abortion in ''Prunus mahaleb'' (Rosaceae) | year=1994 | last1=Guitian | first1=Javier | journal=American Journal of Botany | volume=81 | issue=12 | pages=1555–1558 |jstor=2445332 | bibcode=1994AmJB...81.1555G }}</ref> ==Stanište== Javlja se u šikarama i otvorenim šumama na suhim padinama; u srednjoj Evropi na nadmorskoj visini do 1.700 m, a na visoravnima na 1.200-2.000 m u južnoj Evropi.<ref name="blamey" /> Naturalizovana je u nekim umjerenim područjima, uključujući Evropu sjeverno od svog izvornog područja (sjeverno do [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Švedska|Švedske]]), a lokalno u [[Australija|Australiji]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].<ref name="blamey" /><ref>New South Wales Flora: [http://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=sp&name=Prunus~mahaleb ''Prunus mahaleb'']</ref><ref>USDA Plants Profile: [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=PRMA ''Prunus mahaleb''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230420192931/https://plants.usda.gov/java/profile?symbol=PRMA |date=20. 4. 2023 }}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Prunus mahaleb}} {{Wikivrste|Prunus mahaleb}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Prunus]] [[Kategorija:Flora Evrope]] [[Kategorija:Flora Zapadne Azije]] [[Kategorija:Bilje opisane 1753.]] [[Kategorija:Voće]] 4xcts9tl6vh8jitkxyaniyh4yz970vm 0 499468 3848165 3713179 2026-05-20T23:32:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | industrija = Music Research Resources | proizvodi = RILM Abstracts of Music Literature, RILM Abstracts of Music Literature with Full Text, [[RILM Music Encyclopedias]], RILM Index to Printed Music, [MGG Online] }} '''Répertoire International de Littérature Musicale''' (Međunarodni repertoar muzičke literature; Internationales Repertorium der Musikliteratur), poznatiji pod akronimom '''RILM''', je neprofitna organizacija koja nudi digitalne kolekcije i napredne alate za lociranje [[Istraživanje|istraživanja]] o svim temama vezanim za [[Muzika|muziku]].<ref>{{Cite web|url=http://symposium.music.org/index.php?option=com_k2&view=item&id=3452:on-the-importance-of-rilm-to-the-discipline&Itemid=126|title=On the Importance of RILM to the Discipline|last=Seaton|first=Douglass|date=|website=CMS Forums|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006095919/http://symposium.music.org/index.php?option=com_k2&view=item&id=3452:on-the-importance-of-rilm-to-the-discipline&Itemid=126|archive-date=6. 10. 2014|access-date=28. 2. 2007|url-status=dead}}</ref> Njegova misija je „da ovo znanje učini dostupnim istraživačkim i izvođačkim zajednicama širom svijeta… da uključi muzička istraživanja svih zemalja, na svim jezicima, i preko svih područja i kulturnih granica, podstičući na taj način istraživanje u umjetnosti, humanističkim naukama i društvenim naukama."<ref>{{Cite web|url=http://www.rilm.org/aboutUs/mission.php|title=RILM About Us|last=|first=|date=|website=RILM Website|archive-url=https://web.archive.org/web/20190826215737/http://rilm.org/aboutUs/mission.php|archive-date=26. 8. 2019|access-date=1. 7. 2019|url-status=dead}}</ref> U središtu rada i misije RILM-a je međunarodna [[bibliografija]] radova koja se odnosi na sve aspekte istraživanja muzike. == Historija == RILM je 1966. osnovao američki muzikolog Barry S. Brook (1918–1997) pod zajedničkim pokroviteljstvom Međunarodnog muzikološkog društva (IMS) i Međunarodne asocijacije muzičkih biblioteka, arhiva i dokumentacionih centara (IAML).<ref>Barry S. Brook, "RILM, Inaugural Report, January 1967," ''Notes: Quarterly Journal of the Music Library Association'' 23, br. 3 (mart 1967): 462–467.</ref> Međunarodni savjet za tradicionalnu muziku (ICTM) pridružio se 2007. godine kao treća sponzorska organizacija.<ref>Since RILM’s foundation, the editors-in-chief have written summaries of yearly activities, which offer a concise overview of the history and development of the organization.</ref> Tokom 1967. i 1968. RILM je razvio svoj prvi set kompjuterskih programa za automatsku obradu i sortiranje bibliografskih zapisa i autorsko-predmetnih indeksa. Prvo su se pokrenuli na glavnom IBM računaru IBM System/360 u računarskom centru The City University of New York. S/360 je isporučio IBM 1964. godine i to je u to vrijeme bila najnaprednija računarska mašina. Originalni IBM S/360 [[softver]] je kasnije migriran na IBM System/370 i korišten u proizvodnji ''RILM Abstracts'' dvadeset godina, od 1969. do 1988.<ref>The program was developed in Fortran and BAL by Solomon D. Gongola, James E. Korenthal, and Jonathan L. Marz, under the supervision of Laurence H. Heimrath. Its documentation was later worked out by Philip J. Drummond and published as ''Reference Manual for the RILM Automated Bibliographic System, including a User Guide, Reference Information and Program Listings'' (New York: Répertoire International de Littérature International, 1976), 4 vols.</ref> RILM-ov razvoj procedura za kompjuterizovanu obradu podataka odmah je usvojio Répertoire International de Littérature d'Art (RILA), zasnovan na RILM-ovom modelu, koji je počeo da objavljuje sažetke 1975. godine. Godine 1979. RILM je sklopio sporazum sa Lockheed Research Laboratory u Palo Altu, odjelom Lockheed Missiles and Space Company, Inc, za distribuciju svojih podataka putem telefonskih linija. Kasnije je ovaj ugovor prebačen na DIALOG Information Retrieval Services. Iako je bio dostupan na internetu već prije pojave Interneta, do kraja dvadesetog stoljeća primarni medij za distribuciju njegovih bibliografskih zapisa bili su štampani tomovi.<ref>''RILM Abstracts of Music Literature'' appeared from 1967 to 1983 in triannual printed volumes with indexes corresponding to annual volumes as well as cumulative indexes corresponding to five-year periods; from 1984 to 1999 in annual volumes with corresponding indexes; and since 2000 it is distributed exclusively online.</ref> Od 1993. nadalje RILM više nije bio dostupan na DIALOG Information Retrieval Service, ali je 1989. godine National Information Service Corporation (NISC) u Baltimoru izdao ''RILM Abstracts of Music Literature'' na CD-ROM-u. Tokom 1990-ih ''RILM Abstracts'' je postao dostupan online preko platformi NISC Muse (1993–2010), [[OCLC]] First Search (1994–2010), Ovid/ SilverPlatter (2002–2010) i Cambridge Scientific Abstracts/ProQuest (2002–2010). RILM [[Baza podataka|baze podataka]] dostupne su preko EBSCO Information Services; RILM-ova platforma, Egret, nudi ''RILM muzičke enciklopedije'' i ''MGG Online'' . Prva redakcija RILM-a bila je smještena na Queens College, City University of New York (1967–68). Centar za postdiplomske studije, CUNY, pruža institucionalni kontekst za RILM-ov međunarodni centar od 1968. == Organizacija == RILM ima osoblje od preko 40 zaposlenih: urednika, tehnoloških stručnjaka i administratora. Njime upravlja i vodi odbor direktora i savjetodavni komitet, Komisija Mixte International, koja se sastoji od imenovanih članova Međunarodnog muzikološkog društva (IMS), Međunarodnog udruženja muzičkih biblioteka, arhiva i dokumentacijskih centara (IAML) i Međunarodni savjet za tradicionalnu muziku (ICTM). Drugi izvještaj Barryja Bruka, objavljen u izdanju ''Notes'' iz marta 1968. godine, detaljno opisuje razmatranja Komisije Mixte dok je radila na uspostavljanju procedura i funkcionisanja RILM-a.<ref>Barry S. Brook, "Report No. 2: September 1967," ''Notes: Quarterly Journal of the Music Library Association'' 24, br. 3 (1968): 457–466.</ref> == Online izdanja == '''''RILM Abstracts of Music Literature''''' RILM Abstracts of Music Literature pokriva značajne međunarodna istraživanja u štampanim i digitalnim medijima, i na bilo kom jeziku. Izlazi od avgusta 1967. godine, sastoji se od citata članaka, knjiga jednog autora i zbirki eseja, bibliografija, kataloga, magistarskih teza i doktorskih disertacija, Festschriften, filmova, video zapisa, tehničkih crteža instrumenata, faksimila, ikonografija, komentara. Kritička izdanja muzike, etnografske snimke, zbornike radova, kritike, web resurse, kao i preko 3500 periodičnih publikacija koje se uklapaju u pokrivanje Répertoire International de la Presse Musicale. Razlikuje se od ostalih muzičkih periodičnih indeksa po pokrivanju knjiga, sažetaka, indeksiranja i širokog međunarodnog, ali selektivnog pokrivanja. Svaki unos sadrži naslov na originalnom jeziku, engleski prijevod naslova, potpune bibliografske podatke i sažetak s detaljnim indeksom, što sve pomaže da se prenese "o važnosti" zapisa (pojačano na mreži relevantnim redoslijed prikaza u pojedinačnom zapisu). Mnogi od unosa koji nisu na engleskom također uključuju sažetak na jeziku publikacije. '''RILM Abstracts of Music Literature with Full Text''' U julu 2016. ''RILM Abstracts of Music Literature'' proširen je dodatkom muzičke periodike u punom tekstu.<ref>See <nowiki>http://newsbreaks.infotoday.com/Digest/EBSCO-Expands-Music-Research-Resources-112296.asp</nowiki>. For a detailed description of ''RILM Music Encyclopedias'', see Jane Gottlieb, ''Music Library and Research Skills'', 2nd ed. (New York: Oxford University Press, 2017), 68–70.</ref> ''RILM Abstracts of Music Literature with Full Text (RAFT)'' nudi pristup 250 muzičkih časopisa iz mnogih zemalja.<ref>See <nowiki>https://librarytechnology.org/news/pr.pl?id=21749</nowiki>.</ref> Pokrivenost također uključuje kritike, kao i nekrologe, uvodnike, prepisku, reklame i vijesti, objavljene od početka dvadesetog stoljeća do danas.<ref>See <nowiki>http://www.prweb.com/releases/EBSCO/RILM/prweb13545489.htm</nowiki>.</ref> Pored metapodataka, sažetaka i indeksiranja, ''RAFT'' nudi alate za pretraživanje i pretraživanje za svako izdanje punog teksta, od korice do korice. Baza podataka se ažurira mjesečno.<ref>"EBSCO Information Services released RILM Abstracts of Music Literature with Full Text." ''Online Searcher'' (septembar–Oktobar 2016): 7.</ref> Detalji o trenutnom pokrivanju svakog naslova mogu se naći na listi naslova na rilm.org/fulltext. Vremenom se dodaju novi naslovi. '''RILM muzičke enciklopedije''' U decembru 2015. RILM je pokrenuo RILM Music Encyclopedias (RME) sa 41 (četrdesetjednim) naslovom. Bibliotekarka Laurie Sampsel tvrdi da "unakrsno pretraživanje punog teksta toliko naslova daje rezultate koje je nemoguće (ili malo vjerovatno) pronaći koristeći štampane verzije ovih enciklopedija." Stephen Henry spominje RME-ovu "sposobnost da obezbijedi pristup nekim odličnim evropskim resursima koji inače ne bi bili dostupni bibliotekama sa manje od sveobuhvatnih kolekcija." ''RME'' -ovi naslovi potiču iz različitih perioda i zemalja: Najraniji, ''Dictionnaire de musique'' [[Jean-Jacques Rousseau]]a, objavljen je 1775. godine. Tu je i prvo izdanje "The Grove", u izdanju koje je objavio Theodore Presser 1895.godine.<ref>Anna-Lise P. Santella, "The Ideal Dictionary: Impossible Tasks, Frank Adjustments, and Lexicographical Innovations in the Creation of ''Grove Music Online''," ''Fontes Artis Musicae 63, br. 3'' (2016): 215.</ref> Najveći broj naslova datira od 2000. godine.<ref name="Laurie J. Sampsel 2018">Laurie J. Sampsel, "Digital Resource Review: ''RILM Music Encyclopedias''," ''Nineteenth-Century Music Review'' 15, br. 1 (April 2018): 149.</ref> Među njima su ''Brodvej'' Kena Bluma, ''Enciklopedija muzike u 20. vijeku'' Lola Hendersona i Li Stejsi, Peter Matzke i drugi, ''Das Gothic- und Dark Wave-Lexikon'', i Ričard Kostelanetz ''Rječnik avangardi''.<ref name="Laurie J. Sampsel 2018"/> Uključena je i sveobuhvatna ''[[:de:Handwörterbuch der musikalischen Terminologie|Handwörterbuch der musikalischen Terminologie]]'', nastala između 1972. do 2006. godine.<ref>Markus Bandur, "Musikalisches Wissen und seine Geschichte als lexicographische Herausforderung: Das ''Handwörterbuch der musikalischen'' Terminologie," ''Fontes Artis Musicae 63, br. 3'' (2016): 180.</ref> ''RME'' ima važne naslove za etnomuzikologe, među kojima su <nowiki><i id="mwlA">The Garland Encyclopedia of World Music</i></nowiki> i Eileen Southern's ''Biografski rječnik afro-američkih i afričkih muzičara'', koji je prvi pojedinačni sveobuhvatni tom te vrste.<ref>Tina Frühauf, "Reports," ''Bulletin of the ICTM'' 130 (januar 2016): 34–35.</ref> Kolekcija se svake godine proširuje dodavanjem u prosjeku četiri naslova.<ref>Laurie J. Sampsel, "Digital Resource Review: ''RILM Music Encyclopedias''," ''Nineteenth-Century Music Review'' 15, br. 1 (april 2018): 149.</ref> Jedan od naslova, ''Komponisten der Gegenwart (KDG), redovno se ažurira novim člancima ili dodacima postojećim člancima.<ref>Laurie J. Sampsel, "Digital Resource Review: RILM Music Encyclopedias," ''Nineteenth-Century Music Review'' 15, br. 1 (april 2018): 149.</ref><ref>[[Hanns-Werner Heister]], "Paper is Patient: The Loose-Leaf Lexicon ''[[Komponisten der Gegenwart]]'' and the Digital Future," ''Fontes Artis Musicae 63, br. 3'' (2016): 209.</ref>'' '''Indeks štampane muzike''' RILM je 1. jula 2018. godine preuzeo vlasništvo nad ''IPM-om''. Ranije je bila u vlasništvu James Adrian Music Company, koju je 2000. godine osnovao George R. Hill. ''Indeks štampane muzike'' (''IPM'') je jedino digitalno pomagalo za pronalaženje određenih muzičkih djela sadržanih u štampanim zbirkama, setovima i serijama. Indeksira pojedina muzička djela štampana u kompletnim djelima kompozitora, u antologijama koje sadrže djela iz različitih historijskih perioda i u drugim naučnim izdanjima.<ref>Jean Harden, "Index to Printed Music (IPM): Collections & Series by James Adrian Music Company," ''Notes'' 67, br. 4 (June 2011): 793–798.</ref> Pruža detaljan nivo detalja o svakom komadu, uključujući snage izvođenja, jezik, višestruke ključeve ili figurirani bas i još mnogo toga. ''IPM'' uključuje kompletan sadržaj ''Collected Editions, Historical Series & Sets & Monuments of Music: A Bibliography'', autora Georgea R. Hilla i Norrisa L. Stephensa (Berkeley: Fallen Leaf Press, 1997),<ref>Pamela E. Pagels, "Index to Printed Music (IPM)," ''Music Reference Services Quarterly'' 16, br. 4 (2013): 243–248.</ref> koji je, zauzvrat, bio zasnovano na Anna H. Heyer's ''Historical Sets, Collected Editions, and Monuments of Music: Vodič za njihov sadržaj'' (American Library Association, 1957–1980). Od 2019. ''IPM'' nudi nove karakteristike, među kojima su biografske činjenice koje identificiraju kompozitore, urednike i tekstopisce; hiperveze do izdanja otvorenog pristupa; muzički uvod za djela koja je inače teško razlikovati jedno od drugog; lahko prebacivanje između kolekcija i pojedinačnih radova sadržanih u njima; prošireni filteri za pretraživanje koji omogućavaju prefinjeno pretraživanje prema mjestu i datumu objavljivanja, vrsti dokumenta, žanru i jeziku teksta. '''Bibliolore''' RILM je domaćin bloga ''Bibliolore'' čije objave imaju direktne veze sa sadržajem koji se nalazi u ''RILM Abstracts of Music Literature'' i njegovom poboljšanju, ''RILM Abstracts of Music Literature sa punim tekstom'', kao i ''RILM Music Encyclopedias'', ''MGG Online'' i ''Index to Printed Music''. Nove objave se pojavljuju svake sedmice, od kojih mnoge slave rođendane muzičkih ličnosti i godišnjice. Od svog osnivanja 2009. godine, ''Bibliolore'' je objavio preko 1500 postova i pregledan je preko 600.000 puta.<ref>Barbara Dobbs Mackenzie, "Bibliolore," ''IMS Newsletter'' 6, br. 1 (2019): 14.</ref> == Printana izdanja == Između 1967. i 1999. RILM je štampao ''RILM Abstracts of Music Literature'', prvo tromjesečno, a kasnije i godišnje. Tom iz 1999. godine, posljednji izdani tom, je najveći, sa 19.619 zapisa. Od 1972. godine, RILM je također objavio štampana izdanje u seriji RILM Retrospectives. Ove tematske bibliografije počele su s prvim izdanjem ''Tematski katalozi u muzici Barryja S. Brooka: Anotirana bibliografija'' (Stuyvesant, NY: Pendragon Press, 1972). Nedavni tomovi objavljeni u seriji uključuju ''Govoreći o muzici: muzičke konferencije 1835–1966'' (2004), bibliografiju sa komentarima od 5948 radova o muzičkim temama predstavljenih na 447 konferencija.<ref>Jane Gottlieb, ''Music Library and Research Skills'', 2nd ed. (New York: Oxford University Press, 2017), str. 48.</ref> Dok se nadovezuje na prethodne napore, knjiga ostaje vjerna Brookovoj originalnoj viziji, a istovremeno je proširuje: pokriva više od 130 godina zbornika konferencija i ima opseg širom svijeta, iako je Zapadna Evropa i dalje u fokusu.<ref>Mark McKnight, "Review of ''Speaking of Music: Music Conferences 1835–1966''," ''Fontes Artis Musicae'' 52, br. 1 (januar–mart 2005): 65.</ref> Naredni tom, ''Liber Amicorum: Festschriften za muzičke učenjake i nemuzičare, 1840–1966'', je anotirani bibliografski katalog od 574 Festschriften, ukupno 118 stranica i 715 unosa. Sljedeći dio sveske (ukupno 355 stranica i 3881 unos) dokumentuje sve članke koji se odnose na muziku koji se nalaze u navedenim Festschriften-ima, čemu prethodi uvodna historija Festschriften-a.<ref>Allen Scott, "Review ''of Liber Amicorum: Festschriften for Music Scholars and Nonmusicians, 1840–''1966," ''Notes'' 67, br. 1 (septembar 2010): 136–138.</ref> Svi tomovi su uglavnom posvećeni istraživačkim materijalima objavljenim prije nego što je RILM izdao svoj prvi tom 1967. godine. Serija RILM Perspectives zbornika radova istražuje teme vezane za globalnu misiju organizacije. Inauguralni tom, ''Music's Intellectual History: Founders, Followers & Fads'' of 2009, urednika [[Zdravko Blažeković|Zdravka Blažekovića]] i [[Barbara Dobbs Mackenzie|Barbare Dobbs Mackenzie]], baziran je na radovima predstavljenim na konferenciji o muzičkoj historiografiji, održanoj u The Graduate Center, CUNY, 16-19. marta 2005. godine. RILM je izdao dva izdanja svog sveobuhvatnog vodiča za stil, ''Kako pisati o muzici: RILM priručnik za stil''.<ref>Pauline Shaw Bayne, ''A Guide to Library Research in Music'' (Lanham, MD: Scarecrow Press, 2008), str. 58.</ref> Drugo izdanje uvodi materijal koji nije uključen u publikaciju iz 2005. godine, kao i revizije zasnovane na sugestijama čitaoca.<ref>Laurel Tarulli, "Review of ''How to Write About Music: The RILM Manual of Style''," ''Fontes Artis Musicae'' 55, br. 2 (April 2008), str. 393–394.</ref> Priručnik se značajno razlikuje od generalizovanih vodiča za stil kao što su MLA ili APA objašnjavajući pitanja rodno neutralnog jezika, mrtvog jezika i interpunkcije (od serijskog zareza do em crtice) kroz sočivo muzike.<ref>Rebecca Lentjes, "Review of ''How to Write About Music: The RILM Manual of Style''," Opera Today, 11. 3. 2015, <nowiki>http://www.operatoday.com/content/2015/03/how_to_write_ab.php</nowiki>.</ref> Priručnik je posebno prilagođen studentima.<ref>Leonard, Kendra Preston, "Review of ''How to Write About Music: The RILM Manual of Style''," ''Journal of Music History Pedagogy'' 2, br. 1 (2011), 116.</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Baze podataka]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] 0uiv1swywhsyxmkbr0mnjcw0etbx8rz 0 500246 3848255 3690935 2026-05-21T09:36:16Z Srđan 73336 3848255 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Infokutija softver | naziv = Google Gemini | logo = Google Gemini logo 2025.svg | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = | alt_snimka_ekrana = | tekst = | sklopivo = | autor = [[Google]] | programer = | prvo_izdanje = {{Start date and age|2023|03|21}} | veb-sajt = {{url|https://gemini.google.com/}} | ažurirano = }} '''Gemini''', poznat i kao '''Bard''', je napredni [[Čet-bot| čet-bot za umjetnu inteligenciju]] koji je razvila kompanija [[Google]]. Ovaj sistem baziran je na [[Veliki jezički modeli|naprednom jezičkom modelu]] istog naziva i kreiran je kao odgovor na sve veću popularnost [[OpenAI]]-ovog [[ChatGPT|ChatGPT-a]]. Prvi put je predstavljen u ograničenoj verziji u martu 2023. godine, a već u maju iste godine proširen je na više zemalja. U početku se bazirao na [[PaLM]] platformu, dok su njegovi temelji postavljeni na [[LaMDA]] modelima velikih jezičkih sistema. S vremenom je Gemini unapređen, omogućavajući bolju optimizaciju za složenije zadatke i širu dostupnost korisnicima diljem svijeta. Google GEMINI, ranije poznat kao Google BARD, prepoznat je kao jedan od najsofisticiranijih alata za umjetnu inteligenciju. U stanju je generisati tekst, prevoditi jezike, kreirati različite vrste kreativnog sadržaja i pružati informativne odgovore na složena pitanja. U početku je bio dostupan samo na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], ali sada podržava više od 50 jezika, uključujući brojne regionalne varijacije. Iako je hvaljen zbog svoje efikasnosti i mogućnosti, izazvao je zabrinutost zbog potencijalnog širenja dezinformacija i smanjenja potrebe za ljudskom interakcijom. Uprkos kritikama, zahvaljujući stalnim unapređenjima i naglasku na odgovornu upotrebu, GEMINI se sve više pozicionira kao nezamjenjiv [[alat]] u digitalnoj komunikaciji, obrazovanju i kreativnim industrijama. [[Kategorija:Virtualni asistenti]] [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Čet-botovi]] moxxyy64hr97f8uqj05fc3awrlhze1d 0 502362 3848189 3783610 2026-05-21T01:06:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Sabina Ćudić | slika = Sabina Ćudić.jpg | tekst = | redoslijed = Zastupnica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu PS Bosne i Hercegovine]] | vrijeme_na_vlasti = 1. decembar 2022 – | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1982|04|17}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = [[Naša stranka]] | supruga = <!-- --> | supružnik = [[Alban Ukaj]] | djeca = 1 | obrazovanje = [[Univerzitet Towson]]<br/> [[Univerzitet u Bolonji]]<br/>[[Univerzitet u Sarajevu]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Sabina Ćudić''' (rođena 17. aprila 1982) je bosanskohercegovačka političarka i zastupnica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2022. Aktuelna je predsjednica [[Naša stranka|Naše stranke]]. Ćudić je članica Parlamentarne skupštine [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] od 2023. ==Rani život i obrazovanje== Ćudić je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], današnja Bosna i Hercegovina, 1982. Diplomirala je [[političke nauke]] i međunarodne studije na Univerzitetu Towson u Sjedinjenim Američkim Državama, te magistrirala ljudska prava i demokratiju na Univerzitetu u Bologni i [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/813|title=Sabina Ćudić|website=javnarasprava.ba|language=bs|access-date=15. 9. 2023}}</ref> ==Karijera== Ćudić je članica socijal-liberalne [[Naša stranka|Naše stranke]], a od 2025. je i predsjednica.<ref name="0:">{{Cite web|url=https://nasazemlja.ba/lista-kandidata/sabina-cudic/|title=Sabina Ćudić|website=nasazemlja.ba|access-date=15. 9. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> Bila je kandidat za načelnicu Općine [[Novo Sarajevo]] na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|općinskim izborima 2012]], ali nije izabrana.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati/rezultatifinalni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_139.html|title=Lokalni izbori 2012: Utvrđeni rezultati|website=izbori.ba|access-date=15. 9. 2023}}</ref> Na Općim izborima 2014. izabrana je za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo, a 2018. za zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. U Našoj stranci obnaša funkciju predsjednice Glavnog odbora.<ref>{{Cite web|url=https://nasazemlja.ba/lista-kandidata/sabina-cudic/|title=Oficijelna stranica Naše stranke}}{{Mrtav link}}</ref> Na općim izborima 2018. izabrana je za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|poslanika Federalnog Predstavničkog doma]].<ref name="0:" /> Ćudić je izabrana u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|opštim izborima 2022]], sa preko 20.000 glasova.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/borenovicu-najveca-licna-podrska-u-cijeloj-bih-prate-ga-cudic-i-zvizdic/221107034|title=Borenoviću najveća lična podrška u cijeloj BiH, prate ga Ćudić i Zvizdić|last=D.Be.|date=7. 11. 2022|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=7. 11. 2022}}</ref> Od marta 2023. godine je članica Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.<ref>{{Cite web|url=https://pace.coe.int/en/members/8760/cudic|title=Sabina Ćudić|website=pace.coe.int|access-date=15. 9. 2023}}</ref> ==Privatni život== Ćudić se udala za kosovsko-albanskog glumca Albana Ukaja u njujorškoj gradskoj kući u [[New York|Njujorku]] 10. aprila 2014.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/sabina-cudic-objavila-rijetku-fotografiju-sa-svog-vjencanja-koje-je-odrzano-u-new-yorku/220201061|title=Sabina Ćudić objavila rijetku fotografiju sa svog vjenčanja koje je održano u New Yorku|last=D.J.|date=1. 2. 2022|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=1. 2. 2022}}</ref> Njihovo dijete, dječak po imenu Nardis, rođen je u avgustu 2015.<ref>{{Cite web|url=https://depo.ba/clanak/140788/ponosna-majka-sabina-cudic-pokazala-sina-nardisa-i-priznala|title=Ponosna majka Sabina Ćudić pokazala sina Nardisa i priznala...|date=14. 12. 2015|website=depo.ba|language=bs|access-date=14. 12. 2015}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Sabina Ćudić}} {{DEFAULTSORT:Ćudić, Sabina}} [[Kategorija:Rođeni 1982.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Naše stranke]] [[Kategorija:Političari iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] n1nqg5piegjvl3jyh426a6dhx5btvu3 0 503722 3847994 3683223 2026-05-20T13:04:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Quincy Jones | slika = Quincy Jones May 2014.jpg | opis = Jones 1980. | ime_pri_rođenju = Quincy Delight Jones Jr. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1933|3|14}} | mjesto_rođenja = [[Chicago]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2024|11|3|1933|3|14}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[SAD]] | nacionalnost = Amerikanac | zanimanje = [[Muzički producent]], tekstopisac, [[kompozitor]], [[dirigent]], aranžer, [[Filmski producent|filmski]] i televizijski producent | godine_aktivnosti = 1951–2024. | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = {{ubl | Jeri Caldwell (1957–1966) | [[Ulla Andersson]] (1967–1974) | [[Peggy Lipton]] (1974–1989) }} | partner = [[Nastassja Kinski]] (1992–1995) | djeca = 7, uključujući [[Quincy Jones III|Quincyja III]], [[Kidada Jones|Kidadu]], [[Rashida Jones|Rashidu]] i [[Kenya Kinski-Jones|Kenyu]] | rodbina = [[Richard A. Jones]] (polubrat) | modul = {{Infokutija muzičar|ugradi=da | pozadina = #bfe0bf | žanr = {{hlist|''[[Rhythm and blues]]''|[[soul]]|[[fank]]|''[[big band]]''|[[sving]]|''[[bossa nova]]''|[[džez]]|[[Hip-hop muzika|hip-hop]]|[[rokenrol]]|[[Pop-muzika|pop]]|[[Disko-muzika|disko]]}} | instrument = [[Truba]] | izdavač = {{hlist|[[Warner Bros. Records|Warner Bros.]]|[[Columbia Records|Columbia]]|[[Mercury Records|Mercury]]| [[A&M Records|A&M]]|[[Qwest Records|Qwest]]|[[Epic Records|Epic]]|[[ABC Records|ABC]]|[[Interscope Records|Interscope]]}} | veb-sajt = {{URL|quincyjones.com}} }} }} '''Quincy Delight Jones Jr.''' bio je američki [[muzički producent]], tekstopisac, [[kompozitor]], dirigent, aranžer te filmski i televizijski producent.<ref name="quincyjones.com">{{cite web |url= http://www.quincyjones.com/ |title= Quincy Jones |access-date= 27. 9. 2014 |language=en}}</ref> Karijera mu je trajala duže od 70 godina, uz 28 osvojenih Grammyja od 80 nominacija<ref name= "autogenerated1">{{cite news |author= Sue Callaway |date= 28. 1. 2007 |title= Fortune test drives a Mercedes Maybach with Quincy Jones&nbsp;– February 5, 2007 |work= [[CNN]] |url= https://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/02/05/8399176/index.htm |access-date= 18. 7. 2009 |language= en |archive-date= 27. 6. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180627013718/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/02/05/8399176/index.htm |url-status= dead }}</ref> te nagradom Grammy Legend 1992. Proslavio se 1950-ih kao džez-aranžer i [[dirigent]] prije nego što je počeo raditi na [[Pop-muzika|pop]] i [[Filmska muzika|filmskoj muzici]]. Lahko se kretao između žanrova, producirajući pop-hitove za [[Lesley Gore]] početkom ih 1960-ih (uključujući "[[It's My Party]]") i radeći kao aranžer i dirigent na nekoliko zajedničkih albuma [[Frank Sinatra|Franka Sinatre]] i [[Count Basie|Counta Basieja]]. Godine 1968. postao je prvi [[Afroamerikanci|Afroamerikanac]] nominiran za [[Oscar]] za [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu|najbolju originalnu pjesmu]] za "[[The Eyes of Love]]" iz filma ''[[Banning]]''. Također je nominiran za Oscar za [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolju originalnu muziku]] za rad na filmu ''[[Hladnokrvno ubistvo (film)|Hladnokrvno ubistvo]]'' iz 1967, čime je postao prvi Afroamerikanac koji je bio nominiran dva puta u istoj godini. Producirao je tri najuspješnija albuma pop-zvijezde [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]]: ''[[Off the Wall]]'' (1979), ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' (1982) i ''[[Bad (album)|Bad]]'' (1987). Godine 1985. producirao je humanitarnu pjesmu "[[We Are the World]]", koja je prikupljala sredstva za žrtve [[Glad u Etiopiji 1983–1985.|gladi]] u [[Etiopija|Etiopiji]].<ref name="Quincy Biography.com">{{cite web |title= Quincy Jones social activism |url= http://www.biography.com/people/quincy-jones-9357524 |access-date= 19. 5. 2016 |website= [[Biography.com]] |language=en}}</ref> Godine 1971. postao je prvi Afroamerikanac koji je bio muzički direktor i dirigent na dodjeli Oscara. Godine 1995. postao je prvi Afroamerikanac dobitnik [[Humanitarna nagrada "Jean Hersholt"|Humanitarne nagrade "Jean Hersholt"]], koju dodjeljuje [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]]. Izjednačen je s dizajnerom zvuka [[Willie D. Burton|Williejem D. Burtonom]] kao drugi Afroamerikanac s najviše nominacija za Oscara (sedam). Godine 2013. primljen je u [[Kuća slavnih rokenrola|Kuću slavnih rokenrola]] kao dobitnik Nagrade "[[Ahmet Ertegun]]", uz [[Lou Adler|Loua Adlera]].<ref>{{cite magazine |author= Kyle Anderson |date= 11. 12. 2012 |url= http://music-mix.ew.com/2012/12/11/rock-and-roll-hall-of-fame-rush-public-enemy/ |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20121212231710/http://music-mix.ew.com/2012/12/11/rock-and-roll-hall-of-fame-rush-public-enemy/ |archive-date= 12. 12. 2012 |title=Public Enemy, Rush, Heart, Donna Summer to be inducted into Rock and Roll Hall of Fame |magazine=[[Entertainment Weekly]] |access-date=13. 12. 2012 |language=en}}</ref> Magazin ''[[Time (magazin)|Time]]'' ga je proglasio jednim od najutjecajnijih džez-muzičara 20. stoljeća.<ref name="quincyjones.com"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Quincy Jones}} * [http://www.quincyjones.com Zvanični sajt] * {{IMDb name|5065|Quincy Jones}} * {{cite web|url=https://www.namm.org/library/oral-history/quincy-jones |title=Quincy Jones |website=[[NAMM Oral History Program|NAMM Oral History Library]] |year=2014}} * {{cite web|url=http://www.visionaryproject.com/jonesquincy |title=Quincy Jones: National Visionary (Excerpts)| website=The National Visionary Leadership Project}} {{Quincy Jones}} {{Grammy - album godine}} {{Grammy Legend}} {{Oscar za životno djelo}} {{Dobitnici EGOT-a}} {{Nagrada "Jean Hersholt"}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Jones, Quincy}} [[Kategorija:Quincy Jones|*]] [[Kategorija:Rođeni 1933.]] [[Kategorija:Umrli 2024.]] [[Kategorija:Biografije, Chicago]] [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Američki muzički producenti]] [[Kategorija:Američki kompozitori]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki televizijski producenti]] qqe16k7vtnc7ggile8yvwtnltqftdym 0 503822 3847993 3843538 2026-05-20T13:03:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847993 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Prijevod}}{{Infokutija svemirski let|image=QueqiaoDFH.jpg|image_caption=Rendering of Queqiao satellite|mission_type=Communication relay<br>Radio astronomy|operator=[[China National Space Administration|CNSA]]|COSPAR_ID=2018-045A|SATCAT=43470|mission_duration=Planned: 5 years<br>{{time interval|20 May 2018 21:28|show=ymd|sep=,}} ''(in progress)'' |spacecraft_bus=CAST100<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=LiHua|last2=Xiong|first2=Liang|last3=Sun|first3=Ji|last4=Gao|first4=Shan|last5=Wang|first5=XiaoLei|last6=Zhang|first6=AiBing|date=2019-02-14|title=Technical characteristics of the relay communication satellite “Queqiao” for Chang’e-4 lunar farside exploration mission|url=https://www.sciengine.com/10.1360/N092018-00375|journal=SCIENTIA SINICA Technologica|language=en-US|volume=49|issue=2|pages=138–146|doi=10.1360/N092018-00375|issn=1674-7259}}{{Mrtav link}}</ref> |manufacturer=DFH Satellite Company LTD<ref>{{Cite web|url=https://www.cast.cn/english/channel/1814|title=China Academy of Space Technology|website=www.cast.cn|access-date=2026-05-10}}</ref> |dry_mass={{convert|325|kg|lb}} |launch_mass={{convert|448.7|kg|lb}}<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=LiHua|last2=Xiong|first2=Liang|last3=Sun|first3=Ji|last4=Gao|first4=Shan|last5=Wang|first5=XiaoLei|last6=Zhang|first6=AiBing|date=2019-02-14|title=Technical characteristics of the relay communication satellite “Queqiao” for Chang’e-4 lunar farside exploration mission|url=https://www.sciengine.com/10.1360/N092018-00375|journal=SCIENTIA SINICA Technologica|language=en-US|volume=49|issue=2|pages=138–146|doi=10.1360/N092018-00375|issn=1674-7259}}{{Mrtav link}}</ref> |dimensions=Satelit: 1.4 × 1.4 × 0.85 m<ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=LiHua|last2=Xiong|first2=Liang|last3=Sun|first3=Ji|last4=Gao|first4=Shan|last5=Wang|first5=XiaoLei|last6=Zhang|first6=AiBing|date=2019-02-14|title=Technical characteristics of the relay communication satellite “Queqiao” for Chang’e-4 lunar farside exploration mission|url=https://www.sciengine.com/10.1360/N092018-00375|journal=SCIENTIA SINICA Technologica|language=en-US|volume=49|issue=2|pages=138–146|doi=10.1360/N092018-00375|issn=1674-7259}}{{Mrtav link}}</ref> <references><ref>{{Cite journal|last=Zhang|first=LiHua|last2=Xiong|first2=Liang|last3=Sun|first3=Ji|last4=Gao|first4=Shan|last5=Wang|first5=XiaoLei|last6=Zhang|first6=AiBing|date=2019-02-14|title=Technical characteristics of the relay communication satellite “Queqiao” for Chang’e-4 lunar farside exploration mission|url=https://www.sciengine.com/10.1360/N092018-00375|journal=SCIENTIA SINICA Technologica|language=en-US|volume=49|issue=2|pages=138–146|doi=10.1360/N092018-00375|issn=1674-7259}}{{Mrtav link}}</ref></references><br>Antenna: {{convert|4.2|m|ft}} in diameter<ref name="final-design"/>|power=800W<ref name="final-design"/>|instruments=|launch_date=20 May 2018 21:28 [[Coordinated Universal Time|UTC]]<ref name="nasaspaceflifgt-launch"/>|launch_rocket=[[Dugi marš 4C]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nasaspaceflight.com/2018/05/queqiao-relay-satellite-launched-change-4-lunar-mission/|title=Queqiao relay satellite launched ahead of Chang'e-4 lunar mission|last=Bergin|first=Chris|date=2018-05-20|website=NASASpaceFlight.com|language=en-US|access-date=2026-05-10}}</ref> |launch_site=[[Lansirni centar za satelite Xichang]] [[Lansirni kompleks Xichang 3|LC-3]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nasaspaceflight.com/2018/05/queqiao-relay-satellite-launched-change-4-lunar-mission/|title=Queqiao relay satellite launched ahead of Chang'e-4 lunar mission|last=Bergin|first=Chris|date=2018-05-20|website=NASASpaceFlight.com|language=en-US|access-date=2026-05-10}}</ref> |launch_contractor=|last_contact=|orbit_epoch=|orbit_reference=[[Halo orbita]]|orbit_periapsis=|orbit_apoapsis=|orbit_inclination=|orbit_period=|apsis=|interplanetary={{Infokutija svemirski let/IP | type = orbiter | object = [[Lagrange point|Earth-Moon L<sub>2</sub> point]] | component = | arrival_date = 14 June 2018<ref name='P Society Luyuan Xu'/> | location = | distance = }}}} '''''Queqiao'' relejni satelit''' ({{zh|s=鹊桥号中继卫星|hp=Quèqiáo hào zhōngjì wèixīng|c=|t=|l=[[Pastir i tkalja|Most svraka]]}}) <span>Relejni satelit</span> <span>Most svraka]] ), također poznat kao '''Chang'e 4 Relay''', je komunikacijski relejni i radioastronomski satelit za misiju [[Chang'e 4]] na mjesečevoj [[Dalja strana Mjeseca|daljoj strani]]. Kao dio [[Kineski program istraživanja Mjeseca|kineskog programa istraživanja Mjeseca]], [[Kineska nacionalna svemirska agencija|Kineska nacionalna svemirska administracija]] (CNSA) lansirala je relejni satelit Queqiao 20. maja 2018. u [[Halo orbita|orbitu]] oko Zemlje–Mjesec [[Lagrangeova tačka|L <sub>2</sub> Lagrangeove tačke]]<ref name="space-wall">{{Cite news|last=Wall|first=Mike|title=China Launching Relay Satellite Toward Moon's Far Side Sunday|url=https://www.space.com/40626-china-launching-moon-mission-sunday-change-4.html|work=Space.com|date=18 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180518183823/https://www.space.com/40626-china-launching-moon-mission-sunday-change-4.html|archive-date=18 May 2018}}</ref> <ref name="nssdc">{{Cite web|url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraft/display.action?id=QUEQIAO|title=Queqiao|website=NASA}}</ref> Queqiao je prvi ikada komunikacijski relej i [[Radio astronomija|radioastronomski]] satelit na ovoj lokaciji.<ref name="P Society Luyuan Xu">{{Cite news|last=Xu|first=Luyuan|title=How China's lunar relay satellite arrived in its final orbit|url=http://www.planetary.org/blogs/guest-blogs/2018/20180615-queqiao-orbit-explainer.html|publisher=The Planetary Society|date=15 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181017123833/http://www.planetary.org/blogs/guest-blogs/2018/20180615-queqiao-orbit-explainer.html|archive-date=17 October 2018}}</ref> Ime ''Queqiao'' („Most svraka“) inspirisano je i došlo je iz kineske priče ''[[Pastir i tkalja|Pastir i djevojka tkalja]]''.<ref name="space-wall"/> [[Datoteka:Lagrangianpointsanimated.gif|lijevo|mini| Lagrangeove tačke -Mjesec: Satelit u [[Halo orbita|orbiti]] oko L, koji se nalazi iza Mjeseca, imat će pogled i na Zemlju i na drugu stranu Mjeseca]] [[Datoteka:Queqiao_antenna.jpg|alt=Relay communication antenna with 4.2 m aperture on Queqiao|lijevo|mini| Relejna komunikaciona antena sa otvorom od 4,2 m na Queqiaou]] [[Datoteka:20180912_6258TPS-TPR-2018Q3-18-09-04-p14legacy.png|mini| Komunikacija sa Chang'e-4 na suprotnoj strani Mjeseca]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.smh.com.au/world/asia/red-moon-rising-china-s-mission-to-the-far-side-20190117-p50s0y.html|title=Red moon rising: China's mission to the far side|last=Needham|first=Kirsty|date=2019-01-19|website=The Sydney Morning Herald|language=en|access-date=2026-05-10}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:2018. u Kini]] hozlhaogdbqnxjwzh0yfqvzxzexnlfi 0 505231 3848206 3617748 2026-05-21T05:53:19Z CommonsDelinker 1478 Zamjenjujem datoteku President_Ronald_Reagan_meeting_with_Soviet_dissident_Andrei_Sakharov_in_the_Oval_Office.jpg datotekom [[:File:President_Ronald_Reagan_Meeting_with_Soviet_Dissident_Andrei_Sakharov_in_Oval_Office_-_DPLA_-_3f7cc79b30d762bfd711d4b025dd1 3848206 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{birth date|1921|5|21|df=yes}} | radna_institucija = | doktorski_studenti = [[Erast Gliner]] }} '''Andrej Dmitrijevič Saharov''' ({{Lang-rus|Андрей Дмитриевич Сахаров|p=ɐnˈdrʲej ˈdmʲitrʲɪjevʲɪtɕ ˈsaxərəf; }}) (21. maj 1921. – 14 decembar 1989.), bio je sovjetski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za mir, koju je dobio 1975. za isticanje ljudskih prava širom svijeta Iako je svoju karijeru u fizici proveo u [[Sovjetski projekt atomske bombe|sovjetskom programu nuklearnog oružja]], nadgledajući razvoj termonuklearnog oružja, Saharov je također radio na fundamentalnom radu u razumijevanju fizike čestica, magnetizma i fizičke kosmologije. Saharov je uglavnom poznat po svom političkom aktivizmu za [[Individualna i grupna prava|slobodu pojedinca]], [[Ljudska prava u Rusiji|ljudska prava]], [[građanske slobode]] i reforme u [[Sovjetska Rusija|Rusiji]], zbog čega je smatran [[Sovjetski disident|disidentom]] i suočen s progonom od strane sovjetskog establišmenta.<ref>{{Cite news|title=Sakharov Human Rights Prize 25th anniversary marked in US|url=http://www.voanews.com/content/anniversary-of-andrei-sakharov-human-rights-prize/1830297.html|publisher=[[Voice of America]]|date=15. 1. 2014}}</ref> U sjećanje na njega, ustanovljena je [[Saharov (nagrada)|nagrada Saharov]], koju [[Evropski parlament]] svake godine dodjeljuje za ljude i organizacije posvećene ljudskim pravima i slobodama.<ref name="aip.org">{{Cite web|url=http://www.aip.org/history/sakharov/|title=Andrei Sakharov: Soviet Physics, Nuclear Weapons and Human Rights|website=American Institute of Physics|archive-url=https://web.archive.org/web/20151231200338/http://www.aip.org/history/sakharov/|archive-date=Dec 31, 2015}}</ref> == Biografija == === Porodično porijeklo i rani život === Andrej Dmitrijevič Saharov rođen je u Moskvi 21. maja 1921. godine u [[Rusi|ruskoj]] porodici. Njegov otac, Dmitrij Ivanovič Saharov, bio je profesor fizike na [[Drugi Moskovski državni univerzitet|Drugom moskovskom državnom univerzitetu]] i pijanista amater.<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/peace/1975/sakharov/facts/|title=Andrei Sakharov - Facts|website=Nobel Prize|access-date=24. 11. 2020}}</ref><ref>Sidney David Drell, Sergeǐ Petrovich Kapitsa, ''Sakharov Remembered: a tribute by friends and colleagues'' (1991), p. 4</ref> Njegov djed, Ivan, bio je advokat u bivšem [[Ruska Imperija|Ruskom carstvu]] koji je pokazivao poštovanje prema društvenoj svijesti i humanitarnim principima (uključujući zalaganje za ukidanje [[Smrtna kazna u Rusiji|smrtne kazne]]). Saharovljeva majka, Jekaterina Aleksejevna Sofijano, bila je ćerka Alekseja Semenoviča Sofijana, generala [[Ruska carska armija|carske ruske armije]] [[Grci|grčkog]] porijekla.<ref>{{Cite web|url=http://www.sakharov-center.ru/sakharov/|last=Bonner|first=Yelena|language=ru|script-title=ru:Об А.Д. Сахарове|archive-url=https://web.archive.org/web/20101114125731/http://www.sakharov-center.ru/sakharov/|archive-date=14. 11. 2010|url-status=dead|access-date=2. 11. 2009}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.memorial.krsk.ru/Articles/Djuha.htm|language=ru|script-title=ru:Греки в Красноярском крае (Материалы из книги И. Джухи "Греческая операция НКВД")|archive-url=https://web.archive.org/web/20100408144503/http://www.memorial.krsk.ru/Articles/Djuha.htm|archive-date=8. 4. 2010|url-status=live|access-date=2. 11. 2009}}</ref> === Podrška mirnoj upotrebi nuklearne tehnologije === Godine 1950. predložio je ideju za kontrolirani [[Nuklearna fuzija|nuklearni fuzijski]] reaktor, [[tokamak]], koji je još uvijek osnova za većinu radova u tom području. Saharov, u saradnji sa Tammom, predložio je ograničavanje ekstremno vruće jonizovane [[Plazma (fizika)|plazme]] [[Magnetno polje|magnetnim poljima]] u obliku [[torus]]a za kontrolu [[Nuklearna fuzija|termonuklearne fuzije]] koja je dovela do razvoja uređaja tokamaka.<ref name="ReferenceA">{{Cite web|url=http://www.aip.org/history/sakharov/hbomb.htm|title=Andrei Sakharov: Soviet Physics, Nuclear Weapons and Human Rights|archive-url=https://web.archive.org/web/20140828151645/http://www.aip.org/history/sakharov/hbomb.htm|archive-date=28. 8. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2010}}</ref> === Fizika čestica i kosmologija === Nakon 1965. Saharov se vratio [[Osnovno istraživanje|fundamentalnoj nauci]] i počeo da radi na [[Fizika elementarnih čestica|fizici čestica]] i [[Fizička kosmologija|fizičkoj kosmologiji]].<ref name="Sakharov 1966">{{Cite journal|last=Sakharov|first=A. D.|date=juli 1965|script-title=ru:Начальная стадия расширения Вселенной и возникновение неоднородности распределения вещества|journal=[[Journal of Experimental and Theoretical Physics|Pi'sma ZhÉTF]]|language=ru|volume=49|issue=1|pages=345–358}} Translated as: {{Cite journal|last=Sakharov|first=A. D.|date=januar 1966|title=The Initial Stage of an Expanding Universe and the Appearance of a Nonuniform Distribution of Matter|url=http://jetp.ac.ru/cgi-bin/dn/e_022_01_0241.pdf|journal=[[Journal of Experimental and Theoretical Physics|JETP]]|volume=22|issue=1|pages=241–249|bibcode=1966JETP...22..241S|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://jetp.ac.ru/cgi-bin/dn/e_022_01_0241.pdf|archive-date=9. 10. 2022}}</ref><ref name="Sakharov 1967b">{{Cite journal|last=Sakharov|first=A. D.|date=januar 1967|script-title=ru:Кварк–мюонные токи и нарушение СР–инвариантности|journal=Pi'sma ZhÉTF|language=ru|volume=5|issue=1|pages=36–39}} Translated as: {{Cite journal|last=Sakharov|first=A. D.|date=januar 1967|title=Quark-Muonic Currents and Violation of CP Invariance|url=http://www.jetpletters.ac.ru/ps/1643/article_25090.pdf|journal=JETP Letters|volume=5|issue=1|pages=27–30|bibcode=1967JETPL...5...27S|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20221009/http://www.jetpletters.ac.ru/ps/1643/article_25090.pdf|archive-date=9. 10. 2022}}</ref><ref>Dokl. Akad. Nauk SSSR 177, 70 (1967) [trans. Sov. Phys.-Dokl. 12, 1040 (1968)]</ref><ref>Paper at seminar, Phys. Inst. Acad. Sci., June 1970</ref> [[Datoteka:2D_didactic_image_of_Sakharov's_twin_universe_model.svg|desno|mini|300x300piksel| 2D didaktička slika Saharovljevog modela svemira sa preokretom strele vremena]] Pokušao je da objasni [[Barionska asimetrija|barionsku asimetriju]] univerzuma; u tom pogledu, on je prvi dao teorijsku motivaciju za [[Protonski raspad|raspad protona]]. Protonski raspad je predložio Wigner 1949. i 1952.<ref>E. P. Wigner, Proc. Am. Philos. Soc. 93, 521 (1949); Proc. Natl.Ac'ad. Sci. (U. S.) 38, 449 (1952)</ref> [[Datoteka:BonnerSacharov1989.jpg|mini|Saharov i Boner 1989]] Saharov je 1973. bio nominovan za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], a 1974. godine dobio je Prix mondial Cino Del Duca . [[Datoteka:President Ronald Reagan Meeting with Soviet Dissident Andrei Sakharov in Oval Office - DPLA - 3f7cc79b30d762bfd711d4b025dd1584.jpg|desno|mini| Saharov s [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkim predsjednikom]] [[Ronald Reagan|Ronaldom Reaganom]] 1988]] [[Datoteka:1991_CPA_6322.jpg|mini|Andrej Saharov o ''sovjetskim dobitnicima Nobelove nagrade za mir'', marka SSSR-a izdata 14. maja 1991.]] == Reference == {{Refspisak}}{{Nobelova nagrada za mir}}{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Saharov, Andrej}} [[Kategorija:Ruski naučnici]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Lenjina]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]] [[Kategorija:Ruski fizičari]] [[Kategorija:Biografije, Moskva]] [[Kategorija:Umrli 1989.]] [[Kategorija:Rođeni 1921.]] p7yhjqcab4n3zheme8jv7np143gp00a 3 514924 3848070 3837842 2026-05-20T17:16:48Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be eligible to vote in the U4C election */ novi odlomak 3848070 wikitext text/x-wiki :Koja od infikuzštija zamjenjuje nekadašnju inokutiju {{infokuija anatomija? ~~[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) * [[Razgovor s korisnikom:Palapa/Flow]] https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Infokutija_anatomija {== Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> :: Thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 19:01, 1 juni 2025 (CEST) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, Palapa. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, da mogu slobodno izraziti svoj stav na mojoj stranici da sam za nezavisnost Južne Srbije, što nikako neće uticati na članke jer je tako svugdje na drugim wikijima, prema preporuci sa mete. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 20:11, 13 juni 2025 (CEST) :mislim da je sve već rečeno [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:03, 14 juni 2025 (CEST) == Šta sada zaijenjenje {{infokutija anatomija? == Šta sada zaijenjenje {{infokutija anatomija? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:25, 15 juli 2025 (CEST) :[[Šablon:Infokutija anatomija]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 05:27, 15 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Brisanje == Nema potrebe brisati i zabranjivati uređivanje zbog ličnih stavova. Vratite [[Šablon:Politika Republike Srpske]] i ostale slične sadržaje koje ste izbrisali. Itekako postoji [[Politika Republike Srpske]], kao i [[Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Politika Brčko distrikta]] i politike kantona, gradova, općina. Politika u ovom smislu naravno predstavlja institucije vlasti ovih administrativnih jedinica, a ovi šabloni služe za navigaciju i predstavljanje slike te hijerarhije. Ovo je napisano prijateljskim tonom, dakle bez potrebe za svađe, rasprave i slično, da ne citiram wiki pravila itd. Nema potrebe za ovim, ako ne postoji siguran sam da bi neko (vrlo vjerovatno AnToni) to već ranije izbrisao. Institucije su legitimne, sviđalo se to nama ili ne. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:27, 15 decembar 2025 (CET) :riječ je bila o vanjskoj politici entiteta, koja ne postoji, i na to ću uvijek reagovati, tu nema da li nam se sviđa ili ne. ostalo nazovi kako si i napisao: institucije entiteta [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 15 decembar 2025 (CET) ::U to neću ulaziti jer me ne interesuje, iako vanjska politika entiteta postoji, samo je u drugačijem obliku. Npr. Federacija BiH ima [[sporazum o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine]], a Republika Srpska ima svoja (nediplomatska) predstavništva i naravno [[sporazum o specijalnim paralelnim vezama]] sa Republikom Srbijom (ne uzimajući period 1991-1995 gdje su bili paradržava) i to je njima Ustav BiH, odnosno Dejtonski sporazum omogućio. U svakom slučaju, nije korektno brisati čitav šablon zbog nekog dijela koji se Vama lično ne sviđa. Vratite šablon i ispravite ili izbrišite tu sekciju koju smatrate da je problematična, naravno u skladu sa Wiki pravilima i smjernicama - kao i svi ostali. ::A navoditi svugdje "... Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine" (u ovom slučaju "institucije entiteta Republika Srpska") je već konzenzusom ustanovljeno da nema potrebe navoditi, jer se zna šta je i to ne može niko osporiti, šta god neko drugačije mislio i govorio. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 12:02, 15 decembar 2025 (CET) :::Foreign relations of the Republic of Texas, a ne vanjska politika. Po tome se ravnajte, i nema zabune. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:08, 15 decembar 2025 (CET) ::::ovo nema s Texasom veze! Kao što je kolega Z1KA napisao pozitivni zakonski propisi u BIH dozvoljavaju entitema međunarodne odnose. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:57, 15 decembar 2025 (CET) :::::vanjsku politiku BiH vodi samo država, to sam u samom startu i napisao, sasvim razumljivo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:00, 15 decembar 2025 (CET) ::::::Politika je opšti pojam u ovom kontekstu, opet to nije razlog za brisanje čitavog šablona, pogotovo kada je jedna riječ u pitanju. Vratite šablon da ga bespotrebno ne pravim ponovo i napravite ispravku, kako u njemu tako i u svim člancima. ::::::Politika država, entiteta, pokrajina, kantona itd. postoji i ona je u kontekstu vlasti. "Vanjska politika" i "Vanjski odnosi" po meni su, u ovom kontekstu, sinonimi. Ali ako Vam se ne sviđa jedan termin, zamijenite ga drugim, tu problema nema. A reći da ne postoji, to je suludo. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 20:22, 15 decembar 2025 (CET) :::::::suludo ili ne, poslušaj ljude koji predstavljaju BiH. Vratio sam šablon, i uradio ispravku [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:24, 15 decembar 2025 (CET) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == <span lang="en" dir="ltr">You may be eligible to vote in the U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am contacting you because you previously voted in elections related to the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. You may be eligible to vote in the current U4C election, which is open now and closes on 2 June 2026. You can find out more about the candidates and the election on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the election page on Meta]], and from there you can access the vote itself. Your participation in these elections is important to the governance of Wikimedia communities, and your time spent learning about the candidates and voting is appreciated. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> [[m:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:16, 20 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30569826 --> qhe287itqgg4dzld5vm3h68rmfgh085 3848114 3848070 2026-05-20T20:35:08Z Palapa 383 3848114 wikitext text/x-wiki :Koja od infikuzštija zamjenjuje nekadašnju inokutiju {{infokuija anatomija? ~~[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) * [[Razgovor s korisnikom:Palapa/Flow]] https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Infokutija_anatomija { == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> :: Thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 19:01, 1 juni 2025 (CEST) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, Palapa. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, da mogu slobodno izraziti svoj stav na mojoj stranici da sam za nezavisnost Južne Srbije, što nikako neće uticati na članke jer je tako svugdje na drugim wikijima, prema preporuci sa mete. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 20:11, 13 juni 2025 (CEST) :mislim da je sve već rečeno [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:03, 14 juni 2025 (CEST) == Šta sada zaijenjenje {{infokutija anatomija? == Šta sada zaijenjenje {{infokutija anatomija? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 01:25, 15 juli 2025 (CEST) :[[Šablon:Infokutija anatomija]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 05:27, 15 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Brisanje == Nema potrebe brisati i zabranjivati uređivanje zbog ličnih stavova. Vratite [[Šablon:Politika Republike Srpske]] i ostale slične sadržaje koje ste izbrisali. Itekako postoji [[Politika Republike Srpske]], kao i [[Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Politika Brčko distrikta]] i politike kantona, gradova, općina. Politika u ovom smislu naravno predstavlja institucije vlasti ovih administrativnih jedinica, a ovi šabloni služe za navigaciju i predstavljanje slike te hijerarhije. Ovo je napisano prijateljskim tonom, dakle bez potrebe za svađe, rasprave i slično, da ne citiram wiki pravila itd. Nema potrebe za ovim, ako ne postoji siguran sam da bi neko (vrlo vjerovatno AnToni) to već ranije izbrisao. Institucije su legitimne, sviđalo se to nama ili ne. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 10:27, 15 decembar 2025 (CET) :riječ je bila o vanjskoj politici entiteta, koja ne postoji, i na to ću uvijek reagovati, tu nema da li nam se sviđa ili ne. ostalo nazovi kako si i napisao: institucije entiteta [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 15 decembar 2025 (CET) ::U to neću ulaziti jer me ne interesuje, iako vanjska politika entiteta postoji, samo je u drugačijem obliku. Npr. Federacija BiH ima [[sporazum o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine]], a Republika Srpska ima svoja (nediplomatska) predstavništva i naravno [[sporazum o specijalnim paralelnim vezama]] sa Republikom Srbijom (ne uzimajući period 1991-1995 gdje su bili paradržava) i to je njima Ustav BiH, odnosno Dejtonski sporazum omogućio. U svakom slučaju, nije korektno brisati čitav šablon zbog nekog dijela koji se Vama lično ne sviđa. Vratite šablon i ispravite ili izbrišite tu sekciju koju smatrate da je problematična, naravno u skladu sa Wiki pravilima i smjernicama - kao i svi ostali. ::A navoditi svugdje "... Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine" (u ovom slučaju "institucije entiteta Republika Srpska") je već konzenzusom ustanovljeno da nema potrebe navoditi, jer se zna šta je i to ne može niko osporiti, šta god neko drugačije mislio i govorio. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 12:02, 15 decembar 2025 (CET) :::Foreign relations of the Republic of Texas, a ne vanjska politika. Po tome se ravnajte, i nema zabune. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:08, 15 decembar 2025 (CET) ::::ovo nema s Texasom veze! Kao što je kolega Z1KA napisao pozitivni zakonski propisi u BIH dozvoljavaju entitema međunarodne odnose. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:57, 15 decembar 2025 (CET) :::::vanjsku politiku BiH vodi samo država, to sam u samom startu i napisao, sasvim razumljivo [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:00, 15 decembar 2025 (CET) ::::::Politika je opšti pojam u ovom kontekstu, opet to nije razlog za brisanje čitavog šablona, pogotovo kada je jedna riječ u pitanju. Vratite šablon da ga bespotrebno ne pravim ponovo i napravite ispravku, kako u njemu tako i u svim člancima. ::::::Politika država, entiteta, pokrajina, kantona itd. postoji i ona je u kontekstu vlasti. "Vanjska politika" i "Vanjski odnosi" po meni su, u ovom kontekstu, sinonimi. Ali ako Vam se ne sviđa jedan termin, zamijenite ga drugim, tu problema nema. A reći da ne postoji, to je suludo. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 20:22, 15 decembar 2025 (CET) :::::::suludo ili ne, poslušaj ljude koji predstavljaju BiH. Vratio sam šablon, i uradio ispravku [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:24, 15 decembar 2025 (CET) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> == <span lang="en" dir="ltr">You may be eligible to vote in the U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am contacting you because you previously voted in elections related to the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. You may be eligible to vote in the current U4C election, which is open now and closes on 2 June 2026. You can find out more about the candidates and the election on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the election page on Meta]], and from there you can access the vote itself. Your participation in these elections is important to the governance of Wikimedia communities, and your time spent learning about the candidates and voting is appreciated. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> [[m:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:16, 20 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30569826 --> mm8vhyf6xqbvvxzqstin8lv6fdz3fzb 3 514976 3848071 3841186 2026-05-20T17:20:15Z MediaWiki message delivery 64602 /* You may be eligible to vote in the U4C election */ novi odlomak 3848071 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) :Spajaš li ti ovo na Wikipodacima? ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:50, 4 april 2026 (CEST) ::Djesi Kwiki! :) ::Uglavnom da, osim ako mi je nešto promaklo, ali naknadno ih sve spojim. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:51, 4 april 2026 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) : == Članak Aleksa Đukanović == :možeš li molim @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] da pogledaš poslednje izmene i odobriš. Bilo je izmena ranije koje su poslednjim rešene. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:26, 3 maj 2026 (CEST [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 3 maj 2026 (CEST) == Članak o nagradi Naji Naaman == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Možeš li pregledati ovaj članak i povezati ga sa viki člancima na drugim jezicima [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman]] [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 13:46, 5 april 2026 (CEST) :pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] možeš li molim te proveriti i odobriti poslednje izmene na članku [[Aleksa Đukanović]]. Bilo je nekih pogrešnih brisanja, no ja sam to sredio ti samo odobri. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 21:10, 14 april 2026 (CEST) == Commons file Municipality Location in BH small.png == Pozdrav, ako nije problem da samo dodate {{tl|Allow Overwriting}}</code> na [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Municipality_Location_in_BH_small.png ovom commons fajlu], da mogu ažurirati kartu, tj. označiti općinu [[Stanari]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 08:48, 21 april 2026 (CEST) :Urađeno [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:44, 21 april 2026 (CEST) ::Hvala! :D [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 14:02, 21 april 2026 (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:30, 28 april 2026 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471712 --> ) == Stil pisanja == Zašto u zadnje vrijeme u člancima navodiš izvore u tekstu, kao npr "...u [nekim] medijima se navodi...", a onda potom ide referenca? Dovoljno je činjenica, koja se referencira. Mislim da nije encklopedijski. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:41, 6 maj 2026 (CEST) :U pravu si, s tim treba smanjiti. U nekim kontekstima, takva rečenica može biti korisna, npr. ako ima više izvora koji možda ne govore 100% isto. Obratit ću pažnju ubuduće. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:22, 6 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">You may be eligible to vote in the U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am contacting you because you previously voted in elections related to the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. You may be eligible to vote in the current U4C election, which is open now and closes on 2 June 2026. You can find out more about the candidates and the election on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the election page on Meta]], and from there you can access the vote itself. Your participation in these elections is important to the governance of Wikimedia communities, and your time spent learning about the candidates and voting is appreciated. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> [[m:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:20, 20 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30569831 --> r186gx6c9c1qah0k8k9vx63znrmk1y4 0 516999 3848203 3809027 2026-05-21T05:28:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Senka Marić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1972||}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | zanimanje = Književnica, pjesnikinja, prevoditeljica i urednica časopisa | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = [[Kintsugi Tijela]] | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|Nagrada "Meša Selimović]] | potpis = | veb-sajt = }} '''Senka Marić''' (rođena 1972. u Mostaru, [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[SFRJ]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književnica, pjesnikinja, esejista i prevoditeljica. Najpoznatija je po svom stvaralaštvu kao pjesnikinja, te po romanu ''[[Kintsugi Tijela]]'' iz 2018, koji se oslanja na autoričino vlastito iskustvo sa [[Rak dojke|rakom dojke]]. Suosnivačica je književnog časopisa Strane. Marić također prevodi sa [[Engleski jezik|engleskog jezika]].<ref name=":0" /> == Biografija == Rođena je u [[Mostar]]u, 1972.<ref name=":0">{{Cite web|date=novembar 2016|title=Senka Maric|url=https://www.mqw.at/en/institutions/q21/artists-in-residence/2016/senka-maric|access-date=7. 4. 2021|website=MuseumsQuartier Wien|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite journal|date=april 2014|title=It's Good|url=http://www.spiritofbosnia.org/volume-9-no-2-2014april/its-good/|journal=Spirit of Bosnia|volume=9|issue=2|issn=1931-4957|access-date=7. 4. 2021}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|last=Fargo Cole|first=Isabel|date=22. 7. 2019|title=30 Jahre Mauerfall: Schriftsteller schauen auf das Leben in geteilten Städten|url=https://www.tagesspiegel.de/kultur/literarisches-colloquium-30-jahre-mauerfall-schriftsteller-schauen-auf-das-leben-in-geteilten-staedten/24684250.html|access-date=7. 4. 2021|website=Der Tagesspiegel|language=de}}</ref> Poeziju je počela pisati kada je imala samo osam godina.<ref name=":3">{{Cite web|date=25. 3. 2017|title=Do smrti naredne|url=https://www.tacno.net/kultura/do-smrti-naredne/|access-date=7. 4. 2021|website=Tacno.net|language=Bosnian}}</ref> Nakon završene srednje škole studirala je pozorišno obrazovanje i komparativnu književnost na [[Filozofski fakultet u Mostaru|Filozofskom fakultetu u Mostaru]] i [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Od 1991. do 1997. Marić je izbjegla od [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i živjela u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], gdje se školovala za stilistu na [[Akademija Vidal Sassoon|Akademiji Vidal Sassoon]] u [[London]]u.<ref name=":0" /><ref name=":4">{{Cite web|last=Mattingly|first=Stacy|date=30. 7. 2020|title=A New Generation of Writers in Bosnia and Herzegovina Narrates Life Beyond War|url=https://lithub.com/a-new-generation-of-writers-in-bosnia-and-herzegovina-narrates-life-beyond-war/|access-date=7. 4. 2021|website=Literary Hub|language=en-US}}</ref> Nakon rata se vratila u Mostar, gdje i dan danas radi kao pjesnikinja, spisateljica, prevoditeljica i urednica časopisa. Marić često učestvuje na evropskim književnim događajima, vodi radionice pisanja, te vrši funkciju glavne urednice online književnog časopisa "Strane.ba". Ovu ulogu omogućio joj je Biro za obrazovna i kulturna pitanja američkog [[State Department|State Department-a]]. Časopis je osnovan 2014. godine od strane Senke Marić, [[Almin Kaplan|Almina Kaplana]] i [[Srđan Gavrilović|Srđana Gavrilovića]], nezavisnih pisaca čiji je glavni cilj bio stvaranje prostora u kojem autori iz cijelog regiona mogu predstaviti svoj rad, promovisati književnost, kao i podsticati komunikaciju između pisaca bivših jugoslovenskih republika.<ref name=":7">{{Cite web|url=https://iwp.uiowa.edu/writers/2023/senka-maric|title=Senka MARIĆ {{!}} The International Writing Program - Graduate College {{!}} The University of Iowa|website=iwp.uiowa.edu|language=en|access-date=2026-02-12}}</ref><ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":4" /> Tu se objavljuju djela poznatih i cijenjenih autora, kao i novih književnih glasova koji tek počinju svoju karijeru. Cilj je također fokusirati se na druge umjetničke forme poput [[Likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]], [[Film|filma]], [[Fotografija|fotografije]] i [[Muzika|muzike]]. Objavila je tri knjige poezije: ''[[Odavde do nigdje]]'' (1997), ''[[To su samo riječi]]'' (2005) i ''[[Do smrti naredne]]'' (2016).<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":3" /><ref name=":5">{{Cite journal|last=Raljević|first=Selma|date=2017|title=A brief herstory of living and dying in a collection of poems Until the Next Death by Senka Marić|url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0023-51641757034R|journal=Kultura|issue=157|pages=34–48|doi=10.5937/kultura1757034R|issn=0023-5164|doi-access=free}}</ref><ref name=":6">{{Cite web|last=|date=22. 7. 2020|title=Senka Marić|url=https://www.readingbalkans.eu/authors/senka-maric/|access-date=7. 4. 2021|website=Reading Balkans|language=en-GB|archive-date=30. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201230044141/https://www.readingbalkans.eu/authors/senka-maric/|url-status=dead}}</ref> Njen debitantski roman ''[[Kintsugi Tijela]]'' objavljen je 2018; zasniva se na autoricinom sopstvenom iskustvu sa rakom, pri čemu narator u romanu preispituje svoje djetinjstvo dok se bavi bolešću i liječenjem. Marić je preživjela rak dojke, a njeni radovi se često bave i inspirisani su tim iskustvom.<ref name=":3" /><ref name=":4" /><ref name=":5" /><ref>{{Cite web|url=https://www.rtvslo.si/kultura/knjige/rekonstrukcija-dojk-kot-luksuz/574256|title=Rekonstrukcija dojk kot luksuz|last=Bergelj|first=Vesna Hrdlička|date=27. 3. 2021|website=RTVSLO.si|language=sl|access-date=7. 4. 2021}}</ref> === Nagrade === Godine 2013. dobila je evropsku nagradu Vitez poezije, kada je njena pjesma [[Dobro je (pjesma)|''Dobro je'']] proglašena najboljom na književnom konkursu na kojem je učestvovalo sedam evropskih zemalja, i to: [[Austrija]], [[Slovenija]], [[Italija]], Hrvatska, [[Mađarska]], [[Slovačka]] i Bosna i Hercegovina. U obrazloženju žirija, između ostalog, navedeno je: „Pjesma Senke Marić Šarić je suptilna, mudra i uzvišena.“ Osvojila je [[Nagrada "Meša Selimović" (Bosna i Hercegovina)|Nagradu "Meša Selimović"]] za 2018. godinu, veliku književnu nagradu za romane objavljene u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Srbija|Srbiji]].<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref>{{Cite journal|last=Raljevic|first=Selma|date=januar 2018|title=Women's literary experiment of Body Kintsugi by Senka Marić|url=https://www.researchgate.net/publication/333793010|journal=Kultura|issue=162|pages=284–305|doi=10.5937/kultura1962284R|doi-access=free}}</ref> ''Kintsugi Tijela'' je na engleski prevela [[Celia Hawkesworth]], a objavila [[Peirene Press]] pod naslovom ''Body Kintsugi'' krajem 2022.<ref name=":4" /><ref>{{Cite web|last=Peligra|first=Cristina|date=5. 6. 2019|title=THE TRANSLATOR'S (INTER)VIEW. MIRZA PURIC ON UNDER PRESSURE|url=https://inpressbooks.co.uk/blogs/news/the-translator-s-interview-mirza-puric-on-under-pressure|access-date=7. 4. 2021|website=Inpress Books|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Bayley |first=Sian |date=21. 12. 2021 |title=PEN Translates award winners from 15 countries revealed |url=https://www.thebookseller.com/news/pen-translates-award-winners-15-countries-revealed-1296564 |access-date=26. 7. 2022 |website=The Bookseller |language=En}}</ref> Pored ostalih nagrada, osvojila je i English PEN Translates za 2022. godinu, i to kao prva bosanskohercegovačka spisateljica, a bila je i u užem izboru za književnu nagradu EBRD-a za 2023. godinu. Njeno djelo "Gravitacije" je osvojilo nagradu ''Štefica Cvek'' za feminističko pisanje 2022. godine.<ref name=":7" /> Dva puta je dobila [[Nagrada "Zija Dizdarević"|Nagradu "Zija Dizdarević"]] za kratku priču , najveću nagradu za kratku prozu u zemlji, 2000. i 2013.<ref name=":0" /> Kritičari je ubrajaju u prvu generaciju spisateljica u Bosni i Hercegovini koje se zbog spola ne smatraju izuzecima.<ref>{{Cite book|last1=Schultermandl|first1=Silvia|url=https://books.google.com/books?id=AIsbEAAAQBAJ|title=Ethnicity and Kinship in North American and European Literatures|last2=Rieser|first2=Klaus|date=17. 3. 2021|publisher=Routledge|isbn=978-1-000-36312-8|language=en}}</ref> == Djela == {| class="wikitable" |+ !Godina !Naziv !Žanr |- |1997. |''[[Odavde do nigdje]]'' | rowspan="3" |Poezija |- |2005. |''[[To su samo riječi]]'' |- |2016. |''[[Do smrti naredne]]'' |- |2018. |''[[Kintsugi Tijela]]'' |Roman |} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Marić, Senka }} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Meša Selimović" (BiH)]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] 6zrtztugplxdti746zx0mped7ihkn8g 0 517439 3848130 3690467 2026-05-20T21:45:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Romi na Kosovu | izvorno_ime = | slika = Roma(ashkali,egyptians) in Kosovo 2011 census.GIF | opis_slike = Udio Roma, Aškalija i Egipćana na Kosovu 2011. | ukupno = '''8.730''' (2024)<ref>{{cite web |title=Ethnic composition: 2024 census |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic2024.htm |website=pop-stat.mashke.org |language=engleski }}{{Mrtav link}}</ref> | popmjesta = [[Prizren]], Gračanica, [[Peć]] i [[Kosovska Mitrovica|Južna Mitrovica]] | jezici = [[Romski jezik|romski]] i [[Albanski jezik|albanski]] | vjera = [[Islam]], [[Kršćanstvo]] }} '''Romi na Kosovu''' ({{sq|Romët në Kosovë}}) su stanovnici [[Kosovo|Kosova]] koji se deklarišu kao pripadnici [[Romi|romske]] zajednice. Na Popisu iz 2024. ih je živjelo 8.730. Najvećim dijelom žive u [[Prizren]]u, zatim Gračanici, [[Peć]]i i [[Kosovska Mitrovica|Južnoj Mitrovici]]. Manjih skupina Roma ima diljem Kosova. Smatra se da su Romi potomci migranata iz srednje [[Indija|Indije]]. Najveći dio migracije Roma u ovu regiju dogodio se u 14. i 15. vijeku. Romska zajednica dijeli kulturne i socio-ekonomske sličnosti sa zajednicama [[Aškalije i balkanski Egipćani|Egipćana i Aškalija]]. Međutim, Kosovo kroz svoje zakonodavstvo i institucije priznaje ove zajednice kao posebne. [[Međunarodni dan Roma]] 8. april priznat je kao zvanični Dan sjećanja na Kosovu.<ref>{{cite web |title=Romska zajednica |url=https://zck-kpz-platform.rks-gov.net/sr/romska-zajednica/ |website=zck-kpz-platform.rks-gov.net}}</ref> == Također pogledajte == * [[Aškalije i balkanski Egipćani]] * [[Romi u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} {{Etničke grupe na Kosovu}} [[Kategorija:Romi|Kosovo]] [[Kategorija:Etničke grupe Kosova]] kp2wlbhz4pvkfipwtruyhyd96ttos7l 0 521900 3848024 3847735 2026-05-20T15:51:55Z Topnik95 56539 3848024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske]] | sezona = 2025/2026. | slika = | pobjednici = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br>4. titula Premijer lige<br>14. [[Pobjednici Premijer lige Engleske|titula prvaka Engleske]] | ispao = [[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]<br>(27 golova) | najbolji_igrač = | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br>[[Manchester City FC|Manchester City]]<br>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | kontinentalni_kup2 = <nowiki>[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]]</nowiki> | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]<br>{{small|(23. august 2025)}}}} | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}<br>{{small|(24. april 2026)}} | najviše_golova = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City<br>{{small|(2. decembar 2025)}} | utakmice = 370 | ukupno_golova = 1021 | najduže_pobjede = 8 utakmica<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | najduže_porazi = 11 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najduže_neporažen = 17 utakmica<br>[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | najduži_niz_bez_pobjede = 19 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najveća_posjećenost = 74.257<br>{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}<br>{{small|(30. august 2025)}} | najmanja_posjećenost = 10.762<br>{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}<br>{{small|(20. decembar 2025)}} | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 <!--Matchweek 2--> + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 <!--Matchweek 3--> + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 <!--Matchweek 4--> + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534<!--Matchweek 5--> + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 <!--Matchweek 6--> + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 <!--Matchweek 7--> + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 <!--Matchweek 8--> + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 <!--Matchweek 9--> + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 <!--Matchweek 10--> + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 <!--Matchweek 11--> + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 <!--Matchweek 12--> + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 <!--Matchweek 13--> + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 <!--Matchweek 14--> + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 <!--Matchweek 15--> + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 <!--Matchweek 16--> + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 <!--Matchweek 17--> + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 <!--Matchweek 18--> + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 <!--Matchweek 19--> + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 <!--Matchweek 20--> + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 <!--Matchweek 21--> + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 <!--Matchweek 22--> + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 <!--Matchweek 23--> + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 <!--Matchweek 24--> + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 <!--Matchweek 25--> + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 <!--Matchweek 26--> + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 <!--Matchweek 27--> + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 <!--Matchweek 28--> + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 <!--Matchweek 29--> + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 <!--Matchweek 30--> + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 <!--Matchweek 31--> + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 + 51738 <!--Matchweek 32--> + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 <!--Matchweek 33--> + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 <!--Matchweek 34--> + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 <!--Matchweek 35--> + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 11122 + 74027 + 42767 + 39605 + 52257 <!--Matchweek 36--> + 60429 + 31587 + 27626 + 47233 + 52489 + 21196 + 24958 + 30691 + 60429 + 61048 <!--Matchweek 37--> + 43033 + 74015 + 17213 + 52590 + 36880 + 28709 + 52206 + 60274 + 11218 + 39463 <!--Matchweek 38--> + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((15392541/370) round 0)}}}} | prethodna_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]] | ažurirano = 19. 5. 2026 }} '''Premier League 2025/2026.''' je 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Ovo je prva puna sezona u kojoj će se koristiti poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Sezona 2025/2026. sastojat će se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] će od ove sezone zamijeniti [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> [[Liverpool FC|Liverpool]] je branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni. Ovo je prva sezona u kojoj se održava [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja. == Ekipe == U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.<ref name="opta-relegation">{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Stadioni i lokacije === {{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places= {{location map~ |Engleska|lat=51.5155 |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton & Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton & <br>Hove Albion}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right-->}} {{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}} <!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--> {{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''<br/> [[Arsenal FC|Arsenal]]<br/> [[Brentford FC|Brentford]]<br/> [[Chelsea FC|Chelsea]]<br/> [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]<br/> [[Fulham FC|Fulham]]<br/> {{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}<br/> [[West Ham United FC|West Ham United]] }} |position=right}} :'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.'' {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal FC|Arsenal]] | data-sort-value="London Holloway" |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Stadion Emirates|Emirates]] |style="text-align:center"|60.704 |- |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | data-sort-value="Birmingham" |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] |style="text-align:center"|42.918 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court|Vitality Stadium]] |style="text-align:center"|11.307 |- |[[Brentford FC|Brentford]] | data-sort-value="London Brentford" |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |style="text-align:center"|17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer|Stadion American Express]] |style="text-align:center"|31.876 |- |[[Burnley FC|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] |style="text-align:center"|21.944 |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |style="text-align:center"|40.173 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] |style="text-align:center"|25.194 |- |[[Everton FC|Everton]] | data-sort-value="Liverpool Vauxhall" |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}} |[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]] |style="text-align:center"|52.888 |- |[[Fulham FC|Fulham]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] |style="text-align:center"|29.589 |- |[[Leeds United FC|Leeds United]] |[[Leeds]] |[[Elland Road]] |style="text-align:center"|37.645 |- |[[Liverpool FC|Liverpool]] | data-sort-value="Liverpool Anfield" |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |61.276 |- |[[Manchester City FC|Manchester City]] | data-sort-value="Manchester Bradford" |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |style="text-align:center"|52.900 |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] | data-sort-value="Manchester Old Trafford" |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}} |[[Old Trafford]] |style="text-align:center"|74.197 |- |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] | data-sort-value="Newcastle upon Tyne" |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] |style="text-align:center"|52.258 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | data-sort-value="West Bridgford" |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] |style="text-align:center"|30.404 |- | [[Sunderland AFC|Sunderland]] | data-sort-value="Sunderland" |[[Sunderland]] | [[Stadium of Light]] | align="center" |49.000 |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="London Tottenham" |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] |style="text-align:center"|62.850 |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] | data-sort-value="London Stratford" |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] |style="text-align:center"|62.500 |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | data-sort-value="Wolverhampton" |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] |style="text-align:center"|31.750 |} Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Osoblje i oprema === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal |data-sort-value="Tyler, Mikel"|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] |data-sort-value="Odegaard, Martin"|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]<ref>{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]<ref>{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa |data-sort-value="Emery, Unai"|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |data-sort-value="McGinn, John"|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]<ref>{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}</ref> |Betano<ref>{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |Trade Nation<ref>{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}</ref> |- |Bournemouth |{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]] |{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]<ref>{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}</ref> |Las Vegas<ref name="TGPEurope">>{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}</ref> |LEOS International<ref>{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}</ref> |- |Brentford |data-sort-value="Frank, Thomas"|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]] |data-sort-value="Norgaard, Christian"|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]<ref>{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |[[Joma]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}</ref> |[[PensionBee]]<ref>{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion |data-sort-value="Hurzeler, Fabian"|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]] |data-sort-value="Dunk, Lewis"|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]<ref>{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name=BrightonKitDeal /> |[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]<ref>{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>) | {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]] | [[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> | [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]] |- |Chelsea |data-sort-value="Maresca, Enzo"|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>) |data-sort-value="James, Reece"|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]<ref>{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |TBA |TBA |- |Crystal Palace |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]<ref>{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}</ref> |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[NET88]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6. 2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |- |Everton |data-sort-value="Moyes, David"|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Castore]]<ref>{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}</ref> |[[Stake.com]]<ref name="TGPEurope" /> |[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]<ref>{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}</ref> |- |Fulham |data-sort-value="Silva, Marco"|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |WebBeds<ref>{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}</ref> |- |Leeds United | {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]] | {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]] | [[Adidas]] | [[Red Bull GmbH|Red Bull]]<ref>{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}</ref> | BOXT |- |Liverpool | data-sort-value="Slot, Arne"|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]] | data-sort-value="van Dijk, Virgil"|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]<ref>{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}</ref> |- |Manchester City |data-sort-value="Guardiola, Pep"|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]<ref>{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> |[[Puma (kompanija)|Puma]]<ref>{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]]<ref>{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}</ref> |- |Manchester United |data-sort-value="Amorim, Ruben"|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |data-sort-value="Fernandes, Bruno"|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]<ref>{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[Qualcomm Snapdragon]]<ref>{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United |data-sort-value="Howe, Eddie"| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] |data-sort-value="Guimarães, Bruno"|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |data-sort-value="Sela"|[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}</ref> |Noon<ref>{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}</ref> |- |Nottingham Forest |data-sort-value="Espirito Santo, Nuno"|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]] |data-sort-value="Yates, Ryan"|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |Ideagen<ref>{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}</ref> |- |Sunderland |data-sort-value="Le Bris, Regis"|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]] |data-sort-value="Neil, Dan"|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}</ref> | W88 | Seriös Group |- |Tottenham Hotspur |data-sort-value="Postecoglou, Ange"|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] |data-sort-value="Son, Heung-Min"|{{ZD|ARG}} [[Cristian Romero]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}</ref> |[[Kraken (kompanija)|Kraken]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |- |West Ham United |data-sort-value="Potter, Graham"|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] |data-sort-value="Bowen, Jarrod"|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]<ref>{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}</ref> |[[QuickBooks]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}</ref> |- |Wolverhampton Wanderers |data-sort-value="Pereira, Vítor"|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]] |Sudu<ref>{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |DEBET<ref name="TGPEurope" /> |[[JD Sports]]<ref>{{cite press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Odlazeći menadžer !Način odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}</ref> |Otpušten |6. Juni 2025. | rowspan="2" |Pred-sezona |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |12. Juni 2025. |- |[[Brentford FC|Brentford]] |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |12. Juni 2025. |{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}</ref> |27. Juni 2025. |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | rowspan="4" |Otpušten |8. Septembar 2025. |10. mjesto |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |9. Septembar 2025. |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] |{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]] |27. Septembar 2025. |19. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> |27. Septembar 2025. |- |Nottingham Forest |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |18. Oktobar 2025. |18. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}</ref> |21. Oktobar 2025. |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}</ref> |2. Novembar 2025. |20. mjesto |{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}</ref> |12. Novembar 2025. |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |1. Januar 2026. |5. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |1. Januar 2026. |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Otpušten |5. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |5. Januar 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] | rowspan="2" |Kraj privremenog trenera |8. Januar 2026. |8. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |8. Januar 2026. |- |Manchester United |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |13. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |13. Januar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |11. Februar 2026. |16. mjesto |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |13. Februar 2026. |- |Nottingham Forest |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}</ref> |12. Februar 2026. | rowspan="2" |17. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |15. Februar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |29. Mart 2026. |{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |31. Mart 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]] |Otpušten |22. april 2026. |7. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |22. april 2026. |- |[[Burnley FC|Burnley]] |{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]] |Sporazumni raskid |30. April 2026. |19. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |30. April 2026. |} == Promjene pravila i inovacije == Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija: * Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.<ref>{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR & Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.<ref>{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}</ref> == Tabela Premijer lige == <onlyinclude> {{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League] |result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ELLS|result8=ECLPO |result18=REL |result19=REL |result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=ARS, MCI, MUN, AVL, LIV, BOU, BHA, CHE, BRE, SUN, NEW, EVE, FUL, LEE, CRY, NFO, TOT, WHU, BUR, WOL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=19. Maj 2026 |win_ARS=25|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=69|ga_ARS=26<!-- Arsenal --> |win_AVL=18|draw_AVL=8 |loss_AVL=11|gf_AVL=54|ga_AVL=48<!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=17|loss_BOU=7 |gf_BOU=57|ga_BOU=53<!-- Bournemouth --> |win_BRE=14|draw_BRE=10|loss_BRE=13|gf_BRE=54|ga_BRE=51<!-- Brentford --> |win_BHA=14|draw_BHA=11|loss_BHA=12|gf_BHA=52|ga_BHA=43<!-- Brighton & Hove Albion --> |win_BUR=4 |draw_BUR=9 |loss_BUR=24|gf_BUR=37|ga_BUR=74<!-- Burnley --> |win_CHE=14|draw_CHE=10|loss_CHE=13|gf_CHE=57|ga_CHE=50<!-- Chelsea --> |win_CRY=11|draw_CRY=12|loss_CRY=14|gf_CRY=40|ga_CRY=49<!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=10|loss_EVE=14|gf_EVE=47|ga_EVE=49<!-- Everton --> |win_FUL=14|draw_FUL=7 |loss_FUL=16|gf_FUL=45|ga_FUL=51<!-- Fulham --> |win_LEE=11|draw_LEE=14|loss_LEE=12|gf_LEE=49|ga_LEE=53<!-- Leeds United --> |win_LIV=17|draw_LIV=8 |loss_LIV=12|gf_LIV=62|ga_LIV=52<!-- Liverpool --> |win_MCI=23|draw_MCI=9 |loss_MCI=5 |gf_MCI=76|ga_MCI=33<!-- Manchester City --> |win_MUN=19|draw_MUN=11|loss_MUN=7 |gf_MUN=66|ga_MUN=50<!-- Manchester United --> |win_NEW=14|draw_NEW=7 |loss_NEW=16|gf_NEW=53|ga_NEW=53<!-- Newcastle United --> |win_NFO=11|draw_NFO=10|loss_NFO=16|gf_NFO=47|ga_NFO=50<!-- Nottingham Forest --> |win_SUN=13|draw_SUN=12|loss_SUN=12|gf_SUN=40|ga_SUN=47<!-- Sunderland --> |win_TOT=9 |draw_TOT=11|loss_TOT=17|gf_TOT=47|ga_TOT=57<!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=9 |draw_WHU=9 |loss_WHU=19|gf_WHU=43|ga_WHU=65<!-- West Ham United --> |win_WOL=3 |draw_WOL=10|loss_WOL=24|gf_WOL=26|ga_WOL=67<!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team status--> |status_ARS=P, K |status_MCI=K |status_MUN=K |status_LIV=X |status_BOU=X |status_AVL=K |status_WOL=I |status_BUR=I |status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka |status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] <!--Table settings and rules-->|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}} <!--|col_ELTH=green1 |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--> |col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}} |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}} |note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa. }}</onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League] |update=19. Maj 2026 |a_note=yes|matches_style=FBR |team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |match_ARS_AVL= 4–1 |match_ARS_BOU= 1–2 |match_ARS_BRE= 2–0 |match_ARS_BHA= 2–1 |match_ARS_BUR= 1–0 |match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]] |match_ARS_CRY= 1–0 |match_ARS_EVE= 2–0 |match_ARS_FUL= 3–0 |match_ARS_LEE= 5–0 |match_ARS_LIV= 0–0 |match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]] |match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]] |match_ARS_NEW= 1–0 |match_ARS_NFO= 3–0 |match_ARS_SUN= 3–0 |match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]] |match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]] |match_ARS_WOL= 2–1 |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |match_AVL_ARS= 2–1 |match_AVL_BOU= 4–0 |match_AVL_BRE= 0–1 |match_AVL_BHA= 1–0 |match_AVL_BUR= 2–1 |match_AVL_CHE= 1–4 |match_AVL_CRY= 0–3 |match_AVL_EVE= 0–1 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LEE= 1–1 |match_AVL_LIV= 4–2 |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 2–1 |match_AVL_NEW= 0–0 |match_AVL_NFO= 3–1 |match_AVL_SUN= 4–3 |match_AVL_TOT= 1–2 |match_AVL_WHU= 2–0 |match_AVL_WOL= 1–0 |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |match_BOU_ARS= 2–3 |match_BOU_AVL= 1–1 |match_BOU_BRE= 0–0 |match_BOU_BHA= 2–1 |match_BOU_BUR= 1–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 3–0 |match_BOU_EVE= 0–1 |match_BOU_FUL= 3–1 |match_BOU_LEE= 2–2 |match_BOU_LIV= 3–2 |match_BOU_MCI= 1–1 |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 0–0 |match_BOU_NFO= 2–0 |match_BOU_SUN= 1–1 |match_BOU_TOT= 3–2 |match_BOU_WHU= 2–2 |match_BOU_WOL= 1–0 |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |match_BRE_ARS= 1–1 |match_BRE_AVL= 1–0 |match_BRE_BOU= 4–1 |match_BRE_BHA= 0–2 |match_BRE_BUR= 3–1 |match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= 2–2 |match_BRE_EVE= 2–2 |match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LEE= 1–1 |match_BRE_LIV= 3–2 |match_BRE_MCI= 0–1 |match_BRE_MUN= 3–1 |match_BRE_NEW= 3–1 |match_BRE_NFO= 0–2 |match_BRE_SUN= 3–0 |match_BRE_TOT= 0–0 |match_BRE_WHU= 3–0 |match_BRE_WOL= 2–2 |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |match_BHA_ARS= 0–1 |match_BHA_AVL= 3–4 |match_BHA_BOU= 1–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 2–0 |match_BHA_CHE= 3–0 |match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LEE= 3–0 |match_BHA_LIV= 2–1 |match_BHA_MCI= 2–1 |match_BHA_MUN= |match_BHA_NEW= 2–1 |match_BHA_NFO= 2–1 |match_BHA_SUN= 0–0 |match_BHA_TOT= 2–2 |match_BHA_WHU= 1–1 |match_BHA_WOL= 3–0 |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |match_BUR_ARS= 0–2 |match_BUR_AVL= 2–2 |match_BUR_BOU= 0–0 |match_BUR_BRE= 3–4 |match_BUR_BHA= 0–2 |match_BUR_CHE= 0–2 |match_BUR_CRY= 0–1 |match_BUR_EVE= 0–0 |match_BUR_FUL= 2–3 |match_BUR_LEE= 2–0 |match_BUR_LIV= 0–1 |match_BUR_MCI= 0–1 |match_BUR_MUN= 2–2 |match_BUR_NEW= 1–3 |match_BUR_NFO= 1–1 |match_BUR_SUN= 2–0 |match_BUR_TOT= 2–2 |match_BUR_WHU= 0–2 |match_BUR_WOL= |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]] |match_CHE_AVL= 1–2 |match_CHE_BOU= 2–2 |match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_BHA= 1–3 |match_CHE_BUR= 1–1 |match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CHE_EVE= 2–0 |match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_LEE= 2–2 |match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]] |match_CHE_MCI= 0–3 |match_CHE_MUN= 0–1 |match_CHE_NEW= 0–1 |match_CHE_NFO= 1–3 |match_CHE_SUN= 1–2 |match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|2–1]] |match_CHE_WHU= 3–2 |match_CHE_WOL= 3–0 |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |match_CRY_ARS= |match_CRY_AVL= 0–0 |match_CRY_BOU= 3–3 |match_CRY_BRE= 2–0 |match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CRY_BUR= 2–3 |match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]] |match_CRY_EVE= 2–2 |match_CRY_FUL= 1–1 |match_CRY_LEE= 0–0 |match_CRY_LIV= 2–1 |match_CRY_MCI= 0–3 |match_CRY_MUN= 1–2 |match_CRY_NEW= 2–1 |match_CRY_NFO= 1–1 |match_CRY_SUN= 0–0 |match_CRY_TOT= 0–1 |match_CRY_WHU= 0–0 |match_CRY_WOL= 1–0 |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 1–2 |match_EVE_BRE= 2–4 |match_EVE_BHA= 2–0 |match_EVE_BUR= 2–0 |match_EVE_CHE= 3–0 |match_EVE_CRY= 2–1 |match_EVE_FUL= 2–0 |match_EVE_LEE= 1–1 |match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]] |match_EVE_MCI= 3–3 |match_EVE_MUN= 0–1 |match_EVE_NEW= 1–4 |match_EVE_NFO= 3–0 |match_EVE_SUN= 1–3 |match_EVE_TOT= 0–3 |match_EVE_WHU= |match_EVE_WOL= 1–1 |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |match_FUL_ARS= 0–1 |match_FUL_AVL= 1–0 |match_FUL_BOU= 0–1 |match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]] |match_FUL_BHA= 2–1 |match_FUL_BUR= 3–1 |match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]] |match_FUL_CRY= 1–2 |match_FUL_EVE= 1–2 |match_FUL_LEE= 1–0 |match_FUL_LIV= 2–2 |match_FUL_MCI= 4–5 |match_FUL_MUN= 1–1 |match_FUL_NEW= |match_FUL_NFO= 1–0 |match_FUL_SUN= 1–0 |match_FUL_TOT= 2–1 |match_FUL_WHU= 0–1 |match_FUL_WOL= 3–0 |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |match_LEE_ARS= 0–4 |match_LEE_AVL= 1–2 |match_LEE_BOU= 2–2 |match_LEE_BRE= 0–0 |match_LEE_BHA= 1–0 |match_LEE_BUR= 3–1 |match_LEE_CHE= 3–1 |match_LEE_CRY= 4–1 |match_LEE_EVE= 1–0 |match_LEE_FUL= 1–0 |match_LEE_LIV= 3–3 |match_LEE_MCI= 0–1 |match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]] |match_LEE_NEW= 0–0 |match_LEE_NFO= 3–1 |match_LEE_SUN= 0–1 |match_LEE_TOT= 1–2 |match_LEE_WHU= 2–1 |match_LEE_WOL= 3–0 |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |match_LIV_ARS= 1–0 |match_LIV_AVL= 2–0 |match_LIV_BOU= 4–2 |match_LIV_BRE= |match_LIV_BHA= 2–0 |match_LIV_BUR= 1–1 |match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|1–1]] |match_LIV_CRY= 3–1 |match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]] |match_LIV_FUL= 2–0 |match_LIV_LEE= 0–0 |match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]] |match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]] |match_LIV_NEW= 4–1 |match_LIV_NFO= 0–3 |match_LIV_SUN= 1–1 |match_LIV_TOT= 1–1 |match_LIV_WHU= 5–2 |match_LIV_WOL= 2–1 |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]] |match_MCI_AVL= |match_MCI_BOU= 3–1 |match_MCI_BRE= 3–0 |match_MCI_BHA= 1–1 |match_MCI_BUR= 5–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= 3–0 |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 3–0 |match_MCI_LEE= 3–2 |match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]] |match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]] |match_MCI_NEW= 2–1 |match_MCI_NFO= 2–2 |match_MCI_SUN= 3–0 |match_MCI_TOT= 0–2 |match_MCI_WHU= 3–0 |match_MCI_WOL= 2–0 |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–1 |match_MUN_BOU= 4–4 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 4–2 |match_MUN_BUR= 3–2 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 2–1 |match_MUN_EVE= 0–1 |match_MUN_FUL= 3–2 |match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]] |match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]] |match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]] |match_MUN_NEW= 1–0 |match_MUN_NFO= 3–2 |match_MUN_SUN= 2–0 |match_MUN_TOT= 2–0 |match_MUN_WHU= 1–1 |match_MUN_WOL= 1–1 |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |match_NEW_ARS= 1–2 |match_NEW_AVL= 0–2 |match_NEW_BOU= 1–2 |match_NEW_BRE= 2–3 |match_NEW_BHA= 3–1 |match_NEW_BUR= 2–1 |match_NEW_CHE= 2–2 |match_NEW_CRY= 2–0 |match_NEW_EVE= 2–3 |match_NEW_FUL= 2–1 |match_NEW_LEE= 4–3 |match_NEW_LIV= 2–3 |match_NEW_MCI= 2–1 |match_NEW_MUN= 2–1 |match_NEW_NFO= 2–0 |match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]] |match_NEW_TOT= 2–2 |match_NEW_WHU= 3–1 |match_NEW_WOL= 1–0 |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |match_NFO_ARS= 0–0 |match_NFO_AVL= 1–1 |match_NFO_BOU= |match_NFO_BRE= 3–1 |match_NFO_BHA= 0–2 |match_NFO_BUR= 4–1 |match_NFO_CHE= 0–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–2 |match_NFO_FUL= 0–0 |match_NFO_LEE= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_MCI= 1–2 |match_NFO_MUN= 2–2 |match_NFO_NEW= 1–1 |match_NFO_SUN= 0–1 |match_NFO_TOT= 3–0 |match_NFO_WHU= 0–3 |match_NFO_WOL= 0–0 |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |match_SUN_ARS= 2–2 |match_SUN_AVL= 1–1 |match_SUN_BOU= 3–2 |match_SUN_BRE= 2–1 |match_SUN_BHA= 0–1 |match_SUN_BUR= 3–0 |match_SUN_CHE= |match_SUN_CRY= 2–1 |match_SUN_EVE= 1–1 |match_SUN_FUL= 1–3 |match_SUN_LEE= 1–1 |match_SUN_LIV= 0–1 |match_SUN_MCI= 0–0 |match_SUN_MUN= 0–0 |match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]] |match_SUN_NFO= 0–5 |match_SUN_TOT= 1–0 |match_SUN_WHU= 3–0 |match_SUN_WOL= 2–0 |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 0–1 |match_TOT_BRE= 2–0 |match_TOT_BHA= 2–2 |match_TOT_BUR= 3–0 |match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]] |match_TOT_CRY= 1–3 |match_TOT_EVE= |match_TOT_FUL= 1–2 |match_TOT_LEE= 1–1 |match_TOT_LIV= 1–2 |match_TOT_MCI= 2–2 |match_TOT_MUN= 2–2 |match_TOT_NEW= 1–2 |match_TOT_NFO= 0–3 |match_TOT_SUN= 1–1 |match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]] |match_TOT_WOL= 1–1 |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|0–1]] |match_WHU_AVL= 2–3 |match_WHU_BOU= 0–0 |match_WHU_BRE= 0–2 |match_WHU_BHA= 2–2 |match_WHU_BUR= 3–2 |match_WHU_CHE= 1–5 |match_WHU_CRY= 1–2 |match_WHU_EVE= 2–1 |match_WHU_FUL= 0–1 |match_WHU_LEE= |match_WHU_LIV= 0–2 |match_WHU_MCI= 1–1 |match_WHU_MUN= 1–1 |match_WHU_NEW= 3–1 |match_WHU_NFO= 1–2 |match_WHU_SUN= 3–1 |match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]] |match_WHU_WOL= 4–0 |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |match_WOL_ARS= 2–2 |match_WOL_AVL= 2–0 |match_WOL_BOU= 0–2 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–1 |match_WOL_BUR= 2–3 |match_WOL_CHE= 1–3 |match_WOL_CRY= 0–2 |match_WOL_EVE= 2–3 |match_WOL_FUL= 1–1 |match_WOL_LEE= 1–3 |match_WOL_LIV= 2–1 |match_WOL_MCI= 0–4 |match_WOL_MUN= 1–4 |match_WOL_NEW= 0–0 |match_WOL_NFO= 0–1 |match_WOL_SUN= 1–1 |match_WOL_TOT= 0–1 |match_WOL_WHU= 3–0 }} == Statistika == <small>Ažurirano: 19. 5. 2026.</small> === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Golovi<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}</ref> |- !1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |27 |- !2 |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |22 |- !3 |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |16 |- !4 |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Chelsea |15 |- ! rowspan="4" |5 |{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] |Arsenal | rowspan="4" |14 |- |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |- ! rowspan="2" |9 |{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]] |Brighton & Hove Albion | rowspan="2" |13 |- |{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]] |Bournemouth |} '''Napomena''' * * 10 golova za Bournemouth, 5 golova za Manchester City ==== Het−trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Bournemouth |3–3 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |18. Oktobar 2025. |- |{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]] |Arsenal |Tottenham Hotspur |[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats & updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |23. Novembar 2025. |- |{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]] | rowspan="2" |Brentford |Bournemouth |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |27. Decembar 2025. |- |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Everton |4–2 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |4. Januar 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Wolverhampton Wanderers |3–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}</ref> |7. Februar 2026. |- |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Aston Villa |4–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}</ref> |4. Mart 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |Burnley |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |19. April 2026. |} === Clean sheetovi === [[File:David Raya in 2025 (cropped).jpg|thumb|upright=.8|[[David Raya]] je osvojio svoju treću Zlatnu rukavicu Premijer lige u tri sezone skupivši 19 clean sheetova za [[Arsenal FC|Arsenal]].]] {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Clean sheetovi<ref name="premierleague.com"/> |- !1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |19 |- !2 |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |Manchester City |15 |- ! rowspan="3" |3 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton | rowspan="3" |11 |- |{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]] |Crystal Palace |- |{{ZD|SRB}} [[Đorđe Petrović (nogometaš)|Đorđe Petrović]] |Bournemouth |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''12'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **''Dva igrača'' * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur) ====Klub==== * Najviše žutih kartona: '''96'''<ref name="Yellow cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Tottenham Hotspur * Najmanje žutih kartona: '''50'''<ref name="Yellow cards"/> **Arsenal * Najviše crvenih kartona: '''7'''<ref name="Red cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Chelsea * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="Red cards"/> **Arsenal **Brighton & Hove Albion **Manchester City == Nagrade == === Mjesečne nagrade === {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Mjesec !colspan="2"|Menadžer mjeseca !colspan="2"|Igrač mjeseca !colspan="2"|Gol mjeseca !colspan="2"|Odbrana mjeseca !rowspan="2"|Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- !August |{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]] |Everton |{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[James Trafford]] | rowspan="2" |Manchester City |<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- !Septembar |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |Crystal Palace |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]] |Arsenal |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref> |- !Oktobar |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]] |Manchester United |{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]] |Aston Villa |{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]] |Burnley |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- !Novembar |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]] |Chelsea |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]] |Bournemouth |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref> |- !Decembar |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]] | rowspan="2" |Fulham |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |- !Januar |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |Manchester United |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref> |- !Februar |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Tottenham Hotspur |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref> |- !Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|DAN}} [[William Osula]] |Newcastle United |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |Newcastle United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |- !April |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |{{ZD|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{ZD|VEL}} [[Karl Darlow]] |Leeds United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649727/guardiola-wins-13th-barclays-manager-of-the-month-award|title=Guardiola wins 13th Barclays Manager of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649690/gibbs-white-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Gibbs-White wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650440/mitoma-equals-record-for-guinness-goal-of-the-month-award|title=Mitoma equals record for Guinness Goal of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650528/darlow-wins-his-first-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Darlow wins his first Coca-Cola Save of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub |- |[[Menadžer sezone Premijer lige Engleske|Menadžer sezone Premijer lige]] | | |- |[[Igrač sezone Premijer lige Engleske|Igrač sezone Premijer lige]] | | |- |[[Mladi igrač sezone Premijer lige Engleske|Mladi igrač sezone Premijer lige]] | | |- |Gol sezone Premijer lige | | |- |Najznačajniji gol sezone | | |- |Najbolja odbrana sezone | | |- |PFA Igrač sezone | | |- |PFA Mladi igrač sezone | | |- |FWA igrač godine<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/bruno-fernandes-is-footballer-of-the-year-and-bunny-shaw-is-womens-football-of-the-year/|title=Bruno Fernandes is Footballer of the Year and Bunny Shaw is Women’s Football of the Year. – Football Writers' Association|date=8. 5. 2026|language=en-US|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |} == Reference == {{reflist}} {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}} [[Kategorija:2025. u Engleskoj]] [[Kategorija:2026. u Engleskoj]] [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]] 5le93j3y1ntxh2dg5etu5raswxdz5b3 0 525069 3848012 3802527 2026-05-20T15:10:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ranka Eisenhauer | slika = RankaEisenhauer.jpg | opis = Ranka (Okić) Eisenhauer | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1969|11|06}} | mjesto_rođenja = Fojnica, SR Bosna i Hercegovina, [[SFRJ]] | zanimanje = Pjesnik, pisac | godine_aktivnosti = 2023-danas }} '''Ranka Eisenhauer''' (rođ. Okić), rođena 6. novembra 1969. u [[Fojnica|Fojnici]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] je bosanskohercegovačka i njemačka književnica. Piše poeziju i kratke priče na hrvatskom i njemačkom jeziku. Od 1988. živi u [[Njemačka|Njemačkoj]], u blizini [[Frankfurt na Majni|Frankfurta]], gdje je aktivna u književnosti i u poslovnom sektoru. == Rani život i obrazovanje == Ranka Eisenhauer rođena je u Fojnici, gdje je završila srednju metaluršku školu. Kratko je studirala u [[Tuzla|Tuzli]], a 1988. se preselila u Njemačku, gdje nastavlja školovanje, prekvalificira se u oblasti hotelijerstva, te završava višu ekonomsku školu putem dopisnog studija. Profesionalno radi kao voditeljica tima u komercijalnom sektoru. == Književni rad == Piše na hrvatskom i njemačkom jeziku, često prožimajući lične i zavičajne teme s univerzalnim porukama o identitetu, migraciji i domovini. Njena prva knjiga, "''Fojnica nekad i sad''" (2023), Putopis u stihovima i druge pjesme, zbirka je pjesama o rodnom kraju, njegovoj prošlosti i značaju u autoricinom životu. Druga knjiga, "''Zov i okovi domovine / Ruf und Fesseln der Heimat''" (2025), dvojezična je zbirka pjesama i priča. Kroz liriku i prozu izražava snažnu vezu s Bosnom i Hercegovinom, ali i bol rastanka, čežnju za korijenima te poruku boljeg suživota i vrijednosti kulturne raznolikosti svih naroda BiH. Recenzenti knjige su Edin Pobrić i Enisa Bukvić. === Objavljena djela === * ''Fojnica nekad i sad'', (2023)<ref>{{Citiranje weba|url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/54521350#full|title=Cobiss.net|access-date=|website=plus.Cobiss.net|url-status=live}}</ref> Putopis u stihovima i druge pjesme; * ''Zov i okovi domovine / Ruf und Fesseln der Heimat'' (2025)<ref>{{Citiranje weba|title=Zov i okovi domovine: pjesme i priče - Dobra knjiga|url=https://dobraknjiga.ba/product/zov-i-okovi-domovine-pjesme-i-price/|website=dobraknjiga.ba|access-date=11. 8. 2025}}</ref> Pjesme i Priče / Gedichte und Geschichten; * ''Kada se Bajram i Božić spoje'' (2025), U: Zbornik "Sarajevo ljubavi moja", Udruženja bosanskih umjetnika; * ''Blues'' (2025)<ref>{{Citiranje weba|title=ZBIRKA „120 POETSKIH JEDNAČINA“|url=https://www.kns.ba/index.php/vijesti/promocije/694-narudzba-zbirke-120-poetskih-jednacina|website=www.kns.ba|access-date=11. 8. 2025|url-status=dead|archive-date=9. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250809183215/https://kns.ba/index.php/vijesti/promocije/694-narudzba-zbirke-120-poetskih-jednacina}}</ref> U: Zbornik "120 poetskih jednačina", Udruženje za kulturu Nova svjetlost. === Medijski nastupi i promocije === Ranka Eisenhauer je predstavila svoju drugu knjigu u više gradova Bosne i Hercegovine, uključujući [[Sarajevo]], Fojnicu<ref>{{Citation|title=Promocija knjige “Zov i okovi domovine” autorice Ranke Eisenhauer|url=https://www.youtube.com/watch?v=WRhsibr_9kM|date=29. 7. 2025|access-date=11. 8. 2025|last=Vukeljići}}</ref> i [[Mostar]]<ref>{{Citiranje weba|title=Promocija dvojezične knjige ''Zov i okovi domovine'' u Mostaru|url=https://bljesak.info/info-vodic/razno/promocija-dvojezicne-knjige-zov-i-okovi-domovine-u-mostaru/525336|website=bljesak.info|access-date=11. 8. 2025|language=hr}}</ref>. Promocije su održane uz podršku [[Književni korner|Književnog kornera]] iz Sarajeva. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Eisehauer, Ranka}} [[Kategorija:Biografije, Fojnica]] [[Kategorija:Rođeni 1969.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] 8z6h8lt2r0zp4036am2obmd5vdhbtue 0 526018 3848049 3847741 2026-05-20T16:09:10Z Topnik95 56539 3848049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba | ime_kluba = Arsenal FC | sezona = 2025/2026. | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = {{nowrap|[[Kroenke Sports & Entertainment]]}} | titula_predsjednika = | predsjednik = [[Stan Kroenke]]<br>[[Josh Kroenke]] | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premier League]] | liga1_rezultat = '''[[Premier League 2025/2026.|Prvaci]]''' | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = ''[[FA kup 2025/2026.|Četvrtina finala]]'' | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = ''[[Engleski Liga-kup 2025/2026.|2. mjesto]]'' | kup3 = {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka]]}} | kup3_rezultat = ''[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Finale]]'' | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(21) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Viktor Gyökeres]]<br>(14 golova) | najveća_posjećenost = 60.345 v [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]<br>(23. novembar 2025, Premier League) | najmanja_posjećenost = 50.200 v [[FK Kairat|Kairat]]<br>(28. januar 2026, UEFA Liga prvaka) | prosječna_posjećenost = 60.214 | najveća_pobjeda = '''5–0''' v Leeds United<br>(Kući, 23. august 2025, Premier League) | najveći_poraz = '''0–2''' v [[Manchester City FC|Manchester City]]<br> ([[Stadion Wembley|Wembley]], 22. mart 2026, Finale EFL kupa) | uzorak_lr1 = _arsenal2526h | uzorak_t1 = _arsenal2526h | uzorak_dr1 = _arsenal2526h | uzorak_š1 = _arsenal2526h | uzorak_č1 = _arsenal2526hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = F00000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = F00000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2526a | uzorak_t2 = _arsenal2526a | uzorak_dr2 = _arsenal2526a | uzorak_š2 = _arsenal2526a | uzorak_č2 = _arsenal2526a | lijeva ruka2 = 192B47 | tijelo2 = 192B47 | desna ruka2 = 192B47 | šorc2 = 151D35 | čarape2 = 151D35 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2526t | uzorak_t3 = _arsenal2526t | uzorak_dr3 = _arsenal2526t | uzorak_š3 = _arsenal2526t | uzorak_č3 = _arsenal2526tl | lijeva ruka3 = FFFFFF | tijelo3 = FFFFFF | desna ruka3 = FFFFFF | šorc3 = 6A2335 | čarape3 = FFFFFF | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2024/2025.|2024/2025.]] | naredna_sezona = 2026/2027. | ažurirano = 18. 5. 2026 | vlasnici = }} '''Sezona 2025/2026.''' je 34. sezona [[Arsenal FC|nogometnog kluba Arsenal]] u [[Premijer liga Engleske|Premier ligi]], njihova 100. uzastopna sezona u najvišoj engleskoj ligi, čime su postali prva ekipa koja je provela 100 sezona zaredom u engleskoj najvišoj ligi, te 109. sezona u najvišoj ligi ukupno. Osim domaće lige, Arsenal također sudjeluje u ovogodišnjim izdanjima FA kupa, EFL kupa i UEFA Lige prvaka, od kojih je njihova 40. europska kampanja. Sezona obuhvaća razdoblje od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. == Prvi tim == === Stručni štab === {| class="wikitable" |+ !Pozicija !Ime !Datum rođenja !Ref. |- |Menadžer |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |{{Datum rođenja|1982|03|26}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mikel-arteta-joining-our-new-head-coach|title=Mikel Arteta joining as our new head coach|date=16. 9. 2025|website=Mikel Arteta joining as our new head coach|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal appoint ex-captain as head coach|url=https://www.bbc.com/sport/football/50817660|newspaper=BBC Sport|date=20. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- | rowspan="4" |Pomoćnici |{{ZD|NIZ}} [[Albert Stuivenberg]] |{{Datum rođenja|1970|08|05}} |<ref name="Coaching team named">{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-team-named|title=Coaching team named|date=16. 9. 2025|website=Coaching team named|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref name="bbc.com">{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal's new boss encouraged by early signs from players|url=https://www.bbc.com/sport/football/50912761|newspaper=BBC Sport|date=26. 12. 2019|access-date=13. 9. 2025|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|ARG}} [[Gabriel Heinze]] |{{Datum rođenja|1978|04|19}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-heinze-joins-coaching-team|title=Gabriel Heinze joins coaching team|date=16. 9. 2025|website=Gabriel Heinze joins coaching team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint Gabriel Heinze to join Mikel Arteta’s coaching staff|url=https://www.nytimes.com/athletic/6478034/2025/07/08/arsenal-heinze-coach-appointment/|newspaper=The New York Times|date=8. 7. 2025|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Nnamdi|last=Onyeagwara}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Nicolas Jover]] |{{Datum rođenja|1981|10|28}} |<ref>{{Cite news|title=Arsenal appoint set-piece coach Nicolas Jover from Manchester City|url=https://www.nytimes.com/athletic/4206997/2021/07/05/arsenal-appoint-set-piece-coach-nicolas-jover-from-manchester-city/|newspaper=The New York Times|date=6. 7. 2021|access-date=13. 9. 2025|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-andreas-georgson-malmo-man-city-b944119.html|title=Arsenal hire Man City coach Jover as Georgson leaves for Malmo|last=Collings|first=Simon|date=5. 7. 2021|website=The Standard|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |{{ZD|ŠPA}} [[Miguel Molina (nogometaš)|Miguel Molina]] |{{Datum rođenja|1993|01|03}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-and-backroom-team|title=Coaching and backroom team|date=16. 9. 2025|website=Coaching and backroom team|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/mikel-arteta-appoints-three-new-22594631|title=Mikel Arteta appoints three new staff to his Arsenal backroom team|last=Wells|first=Darren|date=28. 8. 2020|website=Daily Mirror|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |Trener golmana |{{ZD|ŠPA}} [[Iñaki Caña]] |{{Datum rođenja|1975|09|19}} |<ref name="Coaching team named"/><ref name="bbc.com"/> |} === Igrači prvog tima === {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ŠPA|ime=[[David Raya]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=2|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠPA|ime=[[Cristhian Mosquera]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=EKV|ime=[[Piero Hincapié]]|poz=DF}} (Na posudbi iz [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Eberechi Eze]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=NIZ|ime=[[Jurriën Timber]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=ŠPA|ime=[[Kepa Arrizabalaga]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ŠVE|ime=[[Viktor Gyökeres]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=DAN|ime=[[Christian Nørgaard]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ENG|ime=[[Noni Madueke]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=ŠPA|ime=[[Mikel Merino]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=NJE|ime=[[Kai Havertz]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=ITA|ime=[[Riccardo Calafiori]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=36|nac=ŠPA|ime=[[Martín Zubimendi]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ENG|ime=[[Declan Rice]]|poz=MF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=ENG|ime=[[Myles Lewis-Skelly]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==== Igrači na posudbi ==== {| class="wikitable" |+ !{{Abbr|Br.|Broj na dresu}} !Igrač !{{Abbr|Poz.|Pozicija}} !{{Abbr|Posudba|Na posudbi u}} !{{Abbr|Ref.|Reference}} |- |15 |{{ZD|POLJ}} [[Jakub Kiwior]] |Odbrana |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/jakub-kiwior-joins-porto-season-long-loan|title=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|date=16. 9. 2025|website=Jakub Kiwior joins Porto on season-long loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |21 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] |Vezni |{{ZD|NJE}} [[Hamburger SV|HSV]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabio-vieira-joins-hamburger-sv-loan|title=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|date=16. 9. 2025|website=Fabio Vieira joins Hamburger SV on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |24 |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |Napad |{{ZD|ENG}} [[Brentford FC|Brentford]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/reiss-nelson-joins-brentford-loan-0|title=Reiss Nelson joins Brentford on loan|date=16. 9. 2025|website=Reiss Nelson joins Brentford on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |31 |{{ZD|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]] |Golman |{{ZD|NJE}} [[SV Werder Bremen|Werder]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/karl-hein-joins-werder-bremen-loan|title=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|date=16. 9. 2025|website=Karl Hein joins Werder Bremen on loan|language=en|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- |22 |{{ZD|ENG}} [[Ethan Nwaneri]] |Vezni |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ethan-nwaneri-joins-marseille-loan|title=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|date=7. 2. 2026|website=Ethan Nwaneri joins Marseille on loan|language=en|access-date=4. 2. 2026}}</ref> |} == Predsezona i prijateljske utakmice == {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{Penpromašaj}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{Penpromašaj}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{Penpromašaj}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Josh Nichols|Nichols]] {{pengol}} *Salmon {{Penpromašaj}} |jedanaesterci = 5–6 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Matteo Gabbia|Gabbia]] *{{Penpromašaj}} [[Lorenzo Colombo|Colombo]] *{{pengol}} [[Samuel Chukwueze|Chukwueze]] *{{Penpromašaj}} [[Mattia Liberali|Liberali]] *{{Penpromašaj}} [[Noah Okafor|Okafor]] *{{pengol}} [[Warren Bondo|Bondo]] *{{pengol}} [[Filippo Terracciano|F. Terracciano]] *{{pengol}} [[Matteo Duțu|Duțu]] *{{pengol}} Comotto |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-23/arsenal-1-0-ac-milan-match-report |tim2 = [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kallang]], [[Singapur]] |gledalaca = 22.813 |sudac = Jansen Foo ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-27/arsenal-3-2-newcastle-united-match-report |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|33}} *[[Alex Murphy (nogometaš)|A. Murphy]] {{gol|35|a.g}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|84|pen.}} |golovi2 = *[[Anthony Elanga|Elanga]] {{gol|6}} *[[Jamaal Lascelles|Lascelles]] {{žuti karton|45+1}} *[[Jacob Murphy|J. Murphy]] {{gol|58}} |jedanaesterci = |jedanaesterci1 = |jedanaesterci2 = |stadion = [[Nacionalni stadion, Singapur|Nacionalni stadion]] |runda = Azijska turneja |lokacija = Kallang, Singapur |gledalaca = 38.720 |sudac = Clarence Leow ([[Nogometni savez Singapura|Singapur]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. juli 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Jul-31/arsenal-tottenham-hotspur-match-report |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|36}} *[[Pape Matar Sarr|Sarr]] {{gol|45}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Kai Tak Sports Park]] |runda = Azijska turneja |lokacija = [[Kowloon]], [[Hong Kong]] |gledalaca = 49.975 |sudac = Lau Fong Hei ([[Nogometni savez Hong Konga, Kina|Hong Kong]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. august 2025. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-06/arsenal-2-3-villarreal-match-report |tim2 = [[Villarreal CF|Villarreal]] |golovi1 = *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{gol|36}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|76|pen.}} |golovi2 = *[[Nicolas Pépé|Pépé]] {{gol|16}} *[[Karl Etta Eyong|Etta Eyong]] {{gol|33}} *[[Pape Gueye|Gueye]] {{žuti karton|55}} *[[Arnaut Danjuma|Danjuma]] {{gol|68}} |jedanaesterci = 3–4 |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{Penpromašaj}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{Penpromašaj}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Alberto Moleiro|Moleiro]] *{{Penpromašaj}} [[Denis Suárez|Suárez]] *{{pengol}} [[Arnaut Danjuma|Danjuma]] *{{pengol}} [[Santi Comesaña|Comesaña]] *{{Penpromašaj}} Valou *{{pengol}} [[Pau Cabanes|Cabanes]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.355 |sudac = [[Sam Barrott]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. august 2025. |vrijeme = 18:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2025-Aug-09/arsenal-3-0-athletic-club-match-report |tim2 = [[Athletic Bilbao]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|37}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|82}} |golovi2 = *[[Yuri Berchiche|Berchiche]] {{žuti karton|2}} |jedanaesterci = 6–5 |jedanaesterci1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{pengol}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{pengol}} *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{Penpromašaj}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{pengol}} |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Gorka Guruzeta|Guruzeta]] *{{pengol}} [[Robert Navarro (nogometaš)|Navarro]] *{{pengol}} [[Mikel Vesga|Vesga]] *{{pengol}} [[Nico Serrano|Serrano]] *{{Penpromašaj}} [[Maroan Sannadi|Sannadi]] *{{pengol}} [[Iñigo Lekue|Lekue]] *{{Penpromašaj}} [[Adama Boiro|Boiro]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = [[Emirates Cup]] |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudac)|Robert Jones]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POB }} == Takmičenje == === Sveukupna statistika === {{Fb overview |c=5 |c1=[[Premier League 2025/2026.|Premier League]] |fm1=17. august 2025. |lm1=24. maj 2026. |sr1=1. kolo |fp1=Prvak |w1=25 |d1=7 |l1=5 |f1=69 |a1=26 |c2=[[FA kup 2025/2026.|FA kup]] |fm2=11. januar 2026. |lm2=4. april 2026.|sr2=Treća runda |fp2=Četvrtfinale|w2=3 |d2=0 |l2=1 |f2=11 |a2=4 |c3=[[Engleski Liga kup 2025/2026.|Engleski Liga kup]] |fm3=24. septembar 2025. |lm3=22. mart 2026. |sr3=Treća runda |fp3=2. mjesto|w3=4 |d3=1 |l3=1 |f3=9 |a3=5 |c4=[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|UEFA Liga prvaka]] |fm4=16. Septembar 2025. |lm4=30. maj 2026. |sr4=Ligaška faza |fp4=TBD |w4=11 |d4=3 |l4=0 |f4=29 |a4=6 |s=[https://int.soccerway.com/teams/england/arsenal-fc/ Soccerway] }} === Premier League === {{Main|Premier League 2025/2026.}} ==== Tabela ==== {{:Premier League 2025/2026.|showteam=ARS}} ==== Statistika u Premier League ==== {{Fb_rs |dp=15 |dn=2 |di=2 |ddg=41 |dpg=11 |gp=10 |gn=5 |gi=3 |gdg=28 |gpg=15 }} ==== Rezultati po kolima ==== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=18. Maj 2026 | rnd1=[[Derbi Arsenal–Manchester United|1]]| rnd5=[[Derbi Arsenal–Manchester City|5]]| rnd12=[[Sjevernolondonski derbi|12]]| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|13]]| rnd23=[[Derbi Arsenal–Manchester United|23]]| rnd27=31<sup>1</sup>| rnd28=[[Sjevernolondonski derbi|27]]| rnd29=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|28]]| rnd30=29| rnd31=30| rnd33=[[Derbi Arsenal–Manchester City|33]] | header=Kolo | label1=Stadion | res1= [[Old Trafford|A]]/[[Emirates Stadium|H]]/[[Anfield|A]]/H/H/[[St James' Park|A]]/H/[[Craven Cottage|A]]/H/[[Turf Moor|A]]/[[Stadium of Light|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/H/[[Villa Park|A]]/H/[[Stadion Everton|A]]/H/H/[[Dean Court|A]]/H/[[City Ground|A]]/H/[[Elland Road|A]]/H/[[Stadion Brentford Community|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/H/[[Stadion London|A]]/H/[[Selhurst Park|A]] | label2=Rezultat | res2=W/W/L/W/D/W/W/W/W/W/D/W/D/W/L/W/W/W/W/W/D/D/L/W/W/D/D/W/W/W/W/L/L/W/W/W/W | label3=Pozicija | pos3=6/1/3/2/2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1/1/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/6p/9p/10p/13p/16p/19p/22p/25p/26p/29p/30p/33p/33p/36p/39p/42p/45p/48p/49p/50p/50p/53p/56p/57p/58p/61p/64p/67p/70p/70p/70p/73p/76p/79p/82p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_18–20=red1|color_82=gold | source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes={{plainlist| * Pozicije su nakon završenog kola, a ne nakon odigrane utakmice utakmice ili dana. * <sup>'''1'''</sup> 31. Kolo (vs. [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]) je pomjereno zbog Arsenalovog učešća u finalu liga kupa. }}}} ==== Utakmice ==== {{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend inline|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#BBBBBB|Odgođeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561903 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|13}}, {{žuti karton|42}} *[[David Raya|Raya]] {{žuti karton|85}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+1}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = [[Derbi Arsenal–Manchester United|1]] |lokacija = [[Trafford]] |gledalaca = 73.475 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu = }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. august 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561906 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|34||56}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+1}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|48||90+5|pen.}} |golovi2 = *[[Jayden Bogle|Bogle]] {{žuti karton|9}} *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|80}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561919 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Gravenberch|Gravenberch]] {{žuti karton|29}} *[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|83}} *[[Wataru Endo|Endo]] {{žuti karton|90+8}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|66}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|81}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 3 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 60.455 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudac)|Chris Kavanagh]] |ishod = POR |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. septembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561926 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|32||79}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|46}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|61}} |golovi2 = *[[Neco Williams|Williams]] {{žuti karton|78}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.167 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561936 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|46}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+3}} |golovi2 = *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|9}} *[[Bernardo Silva|Silva]] {{žuti karton|36}} *[[Gianluigi Donnarumma|Donnarumma]] {{žuti karton|77}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.161 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. septembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561952 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nick Woltemade|Woltemade]] {{gol|34}} *[[Joelinton]] {{žuti karton|83}} *[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|88}} |golovi2 = *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|56}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|90+6}} |stadion = [[St James' Park]] |runda = 6 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 52.199 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. oktobar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561956 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|38}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|67|pen.}} |golovi2 = *[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{žuti karton|58}} *[[Lucas Paquetá|Paquetá]] {{žuti karton|69}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.181 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. oktobar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Fulham F.C.|Fulham]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561968 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|58}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 8 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 27.736 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. oktobar 2025. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561976 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.103 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. novembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Burnley FC|Burnley]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2561986 |tim2 = Arsenal |golovi1 = * [[Josh Cullen (nogometaš)|Cullen]] {{žuti karton|27}} * [[Zian Flemming|Flemming]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = * [[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|14}} * [[Declan Rice|Rice]] {{gol|35}} * [[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|90+5}} |stadion = [[Turf Moor]] |runda = 10 |lokacija = [[Burnley]] |gledalaca = 21.538 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. novembar 2025. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562002 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Daniel Ballard|Ballard]] {{gol|36}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{žuti karton|45+1}} *[[Reinildo Mandava|Mandava]] {{žuti karton|72}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|54}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadium of Light]] |runda = 11 |lokacija = [[Sunderland]] |gledalaca = 46.799 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = N |iu=[[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562006 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|36}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|41||46||76}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|87}} |golovi2 = *[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|32}} *[[Richarlison]] {{gol|55}} *[[Cristian Romero|Romero]] {{žuti karton|70}} *[[Pedro Porro|Porro]] {{žuti karton|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.345 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. novembar 2025. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562017 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|11}} *[[Moisés Caicedo|Caicedo]] {{crveni karton|0|38}} *[[Trevoh Chalobah|Chalobah]] {{gol|48}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|5}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|13}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|27}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|41}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|54}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|88}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 13 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.820 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu=[[Reece James]] (CHE) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. decembar 2025. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562026 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|11}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+1}} |golovi2 = *[[Yehor Yarmolyuk|Yarmolyuk]] {{žuti karton|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.110 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu=[[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. decembar 2025. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562036 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Matty Cash|Cash]] {{gol|36}} *[[Emiliano Buendía|Buendía]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|52}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|72}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|74}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 15 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.888 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu=[[Matty Cash]] (AVL) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562045 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Sam Johnstone|Johnstone]] {{gol|70|a.g.}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{gol|90+4|a.g.}} |golovi2 = *[[Hwang Hee-chan]] {{žuti karton|60}} *[[Matt Doherty (nogometaš, rođen 1992)|Doherty]] {{žuti karton|65}} *[[Tolu Arokodare|Arokodare]] {{gol|90}} *[[Yerson Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|90+6}} *[[Emmanuel Agbadou|Agbadou]] {{žuti karton|90+8}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 16 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.242 |sudac = [[Robert Jones (nogometni sudija)|Robert Jones]] |ishod = POB |iu= [[Bukayo Saka]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaliy Mykolenko|Mykolenko]] {{žuti karton|26}} *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{žuti karton|39}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|27|pen.}}, {{žuti karton|56}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|89}} |stadion = [[Stadion Everton]] |runda = 17 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. decembar 2025. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562065 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Georginio Rutter|Rutter]] {{gol|52|a.g.}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Bart Verbruggen|Verbruggen]] {{žuti karton|45+1}} *[[Lewis Dunk|Dunk]] {{žuti karton|50}} *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|56}} *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{gol|64}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 18 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.209 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. decembar 2025. |vrijeme = 21:15 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562075 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|45+1}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|48}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|52}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|78}}, {{žuti karton|79}} |golovi2 = *[[Morgan Rogers|Rogers]] {{žuti karton|45+2}} *[[Lamare Bogarde|Bogarde]] {{žuti karton|81}} *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|90+4}}, {{žuti karton|90+7}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.279 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562085 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Evanilson (nogometaš, rođen 1999)|Evanilson]] {{gol|10}} *[[Antoine Semenyo|Semenyo]] {{žuti karton|26}} *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|76}}, {{žuti karton|80}} *[[Amine Adli|Adli]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|16}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|54||71}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Dean Court]] |runda = 20 |lokacija = [[Bournemouth]] |gledalaca = 11.240 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562096 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|12}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |golovi2 = *[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{žuti karton|90}} *[[Ibrahima Konaté|Konaté]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.258 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. januar 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562111 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ola Aina|Aina]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|37}} |stadion = [[City Ground]] |runda = 22 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 30.729 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = N |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. januar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562116 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|29|a.g.}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|64}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|84}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{žuti karton|90+1}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|37}} *[[Patrick Dorgu|Dorgu]] {{gol|50}} *[[Matheus Cunha|Cunha]] {{gol|87}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POR |iu= [[Patrick Dorgu]] (MUN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. januar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562128 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Gabriel Gudmundsson|Gudmundsson]] {{žuti karton|37}} |golovi2 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|27}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|38}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|59}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|69}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|86}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 24 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.858 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. februar 2026. |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562136 |tim2 = [[Sunderland AFC|Sunderland]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|66||90+3}} |golovi2 = *[[Habib Diarra|Diarra]] {{žuti karton|39}} *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{žuti karton|40}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 25 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.312 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562146 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Vitaly Janelt|Janelt]] {{žuti karton|4}} *[[Mathias Jensen|Jensen]] {{žuti karton|53}} *[[Keane Lewis-Potter|Lewis-Potter]] {{gol|71}} *[[Dango Ouattara|Ouattara]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|20}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{žuti karton|30}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|61}} |stadion = [[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |runda = 26 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.224 |sudac = [[John Brooks (nogometni sudija)|John Brooks]] |ishod = N |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562204 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Santiago Bueno|S. Bueno]] {{žuti karton|45+4}} *[[Hugo Bueno (nogometaš, rođen 2002)|H. Bueno]] {{gol|61}} *[[Jean-Ricner Bellegarde|Bellegarde]] {{žuti karton|71}} *[[Tom Edozie|Edozie]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|5}} *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|56}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{žuti karton|90+9}} |stadion = [[Stadion Molineux]] |runda = 31 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 29.843 |sudac = [[Paul Tierney (nogometni sudija)|Paul Tierney]] |ishod = N |iu=[[Declan Rice]] (ARS) |napomena=Utakmica je pomjerena zbog Arsenalovog sudjelovanja u finalu Engleskog Liga-kupa.}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562163 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|34}} *[[Archie Gray|Gray]] {{žuti karton|35}} *[[Yves Bissouma|Bissouma]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|27}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|32||61}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|47||90+4}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur]] |runda = 27 |lokacija = [[Tottenham]] |gledalaca = 61.439 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija =[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562166 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|21}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|66}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|75}} |golovi2 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{gol|45+2|a.g.}} *[[Cole Palmer|Palmer]] {{žuti karton|59}} *[[Jorrel Hato|Hato]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{crveni karton|2|67|70}} *[[Enzo Fernández|Fernández]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.296 |sudac =[[Darren England]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2026. |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562177 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Diego Gómez (Paragvajski nogometaš)|Gómez]] {{žuti karton|52}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|80}} *[[Ferdi Kadıoğlu|Kadıoğlu]] {{žuti karton|82}} *[[Yasin Ayari|Ayari]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|9}} *[[Cristian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|11}} |stadion = [[Stadion Falmer]] |runda = 29 |lokacija = [[Brighton and Hove]] |gledalaca = 31.575 |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. mart 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562185 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|89}} *[[Max Dowman|Dowman]] {{gol|90+7}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 30 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.176 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB |iu= [[Max Dowman]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. april 2026. |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562205 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|35|pen.}}, {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Eli Junior Kroupi|Kroupi]] {{gol|17}}, {{žuti karton|79}} *[[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Scott]] {{gol|74}} *[[Adrien Truffert|Truffert]] {{žuti karton|77}} *[[James Hill (nogometaš, rođen, born 2002)|Hill]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.210 |sudac = [[Michael Oliver (nogometni sudija)|Michael Oliver]] |ishod = POR |iu= [[Alex Scott (nogometaš, rođen 2003)|Alex Scott]] (BOU) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. april 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562221 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Rayan Cherki|Cherki]] {{gol|16}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{žuti karton|60}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|65}}, {{žuti karton|83}} |golovi2 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|18}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|36}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|83}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 52.523 |sudac = [[Anthony Taylor (nogometni sudija)|Anthony Taylor]] |ishod = POR |iu=[[Erling Haaland]] (MCI) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. april 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562226 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|9}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|71}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|86}} |golovi2 = *[[Dan Burn|Burn]] {{žuti karton|57}} *[[Nick Pope (nogometaš)|Pope]] {{žuti karton|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.204 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2026. |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562236 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|9||45+4}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} |golovi2 = *[[Saša Lukić|Lukić]] {{žuti karton|23}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 35 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.196 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 10. maj 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562254 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Taty Castellanos|Castellanos]] {{žuti karton|34}} *[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{žuti karton|38}} *[[Jean-Clair Todibo|Todibo]] {{žuti karton|68}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|77}} *[[Cristhian Mosquera|Mosquera]] {{žuti karton|79}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|83}}, {{žuti karton|90+1}} *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|89}} |stadion = [[Stadion London]] |runda = 36 |lokacija = [[Stratford, London|Stratford]] |gledalaca = |sudac = [[Chris Kavanagh (nogometni sudija)|Chris Kavanagh]] |ishod = POB |iu=[[David Raya]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. maj 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562256 |tim2 = [[Burnley FC|Burnley]] |golovi1 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}}, {{žuti karton|67}} |golovi2 = *[[Hannibal Mejbri|Mejbri]] {{žuti karton|28}} *[[Zian Flemming|Flemming]] {{žuti karton|90+1}} *[[Lucas Pires (nogometaš)|Lucas Pires]] {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 37 |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 60.274 |sudac = [[Paul Tierney (nogometni sudija)|Paul Tierney]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Magalhães]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. maj 2026. |vrijeme = 17:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = |izvještaj = https://www.premierleague.com/en/match/2562267 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 38 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} === FA kup === {{Glavni|FA kup 2025/2026.}} Kao klub iz Premijer lige, Arsenal je ušao u FA kup u trećem kolu, igrao je protiv drugoligaša [[Portsmouth FC|Portsmoutha]]. U četvrtom kolu Arsenal je ugostio [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-discover-fa-cup-fourth-round-opponents|title=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|date=14. 1. 2026|website=Arsenal to play Wigan in FA Cup fourth round|language=en|access-date=12. 1. 2026}}</ref> U petom kolu Arsenal je gostovao kod [[Mansfield Town FC|Mansfield Towna]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mansfield-town-drawn-fa-cup-fifth-round|title=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|date=18. 2. 2026|website=Mansfield Town drawn in FA Cup fifth round|language=en|access-date=16. 2. 2026}}</ref> U četvrtfinalu Arsenal je igrao u gostima protiv [[Southampton FC|Southamptona]]. {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. januar 2026. |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Portsmouth FC|Portsmouth]] |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cx2pkje7znet |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Colby Bishop|Bishop]] {{gol|3}} *[[Luke Le Roux|Le Roux]] {{žuti karton|55}} |golovi2 = *[[Andre Dozzell|Dozzell]] {{gol|8|a.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|25||51||72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{Penpromašaj}} 43' *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|45}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Fratton Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Portsmouth]] |gledalaca = 20.611 |sudac = [[Tony Harrington]] |ishod = POB |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cn0e377e218t |tim2 = [[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]] |golovi1 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|11}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|18}} *[[Jack Hunt (nogometaš)|Hunt]] {{gol|23|a.g.}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|27}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|69}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Owen Moxon|Moxon]] {{žuti karton|73}} *[[Will Aimson|Aimson]] {{žuti karton|83}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.996 |sudac = [[Tim Robinson (nogometni sudija)|Tim Robinson]] |ishod = POB |iu= [[Eberechi Eze]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. mart 2026. |vrijeme = 13:15 |historija = |tim1 = [[Mansfield Town FC|Mansfield Town]] |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj98rz2ypvdt |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Evans]] {{gol|50}} *[[Louis Reed|Reed]] {{žuti karton|60}} *[[Lucas Akins|Akins]] {{žuti karton|77}} *[[Stephen McLaughlin|McLaughlin]] {{žuti karton|80}} *[[Aaron Lewis (nogometaš)|Lewis]] {{žuti karton|90+2}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|41}} *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|66}}, {{žuti karton|74}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|70}} |stadion = [[Field Mill]] |runda = Peto kolo |lokacija = [[Mansfield]] |gledalaca = 9.260 |sudac = [[Thomas Bramall]] |ishod = POB |iu= [[Will Evans (nogometaš, rođen 1997)|Will Evans]] (MAN) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c4gx7vpwpq9t |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ryan Manning|Manning]] {{žuti karton|27}} *[[Ross Stewart (nogometaš, rođen 1996)|Stewart]] {{gol|35}} *[[Shea Charles|Charles]] {{gol|85}} *[[Caspar Jander|Jander]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|68}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|90+3}} |stadion = [[Stadion St Mary's]] |runda = Četvrtina finala |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = 31.067 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POR |iu=[[Léo Scienza]] (SOU) }} === Engleski Liga-kup === {{Glavni|Engleski Liga-kup 2025/2026.}} Topnici su ušli u Engleski Liga-kup u trećem kolu kao jedna od ekipa Premijer lige koje sudjeluju u UEFA takmičenjima. Kao nositelji, izvučeni su u [[Vale Park|gostima]] ekipe [[Port Vale FC|Port Vale]] iz [[EFL League One|League One]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-third-round-opponents-confirmed|title=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|date=16. 9. 2025|website=Port Vale drawn in Carabao Cup third round|language=en|access-date=15. 9. 2025}}</ref> U četvrtom kolu Arsenal je igrao na domaćem terenu protiv [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]]<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-fourth-round-opponents-drawn|title=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|date=1. 10. 2025|website=Brighton drawn in Carabao Cup fourth round|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> i u četvrtfinalu protiv [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-quarter-final-draw-made|title=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|date=1. 11. 2025|website=Crystal Palace drawn in Carabao Cup quarter-finals|language=en|access-date=30. 10. 2025}}</ref> U polufinalu se sastaju Arsenal i [[Chelsea FC|Chelsea]] na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] u prvoj utakmici, a druga i odlučujuća utakmica igra se na [[Emirates Stadium|Emiratesu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/carabao-cup-semi-final-draw-made|title=Carabao Cup semi-final draw made|date=27. 12. 2025|website=Carabao Cup semi-final draw made|language=en|access-date=24. 12. 2025}}</ref> U finalu se klub suočio s [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]], koji je pokušao osvojiti takmičenje prvi put od 1993. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-face-man-city-carabao-cup-final|title=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|date=12. 2. 2026|website=Arsenal to face Man City in Carabao Cup final|language=en|access-date=8. 2. 2026}}</ref> Manchester City je bio bolji u finalu pobjedivši rezultatom 2−0.<ref>{{Cite web|url=https://efl.com/|title=Homepage|last=EFL|website=EFL|language=en|access-date=22. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 24. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Port Vale FC|Port Vale]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2603058 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|8}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|86}} |stadion = [[Vale Park]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Stoke-on-Trent]] |gledalaca = 16.326 |sudac = Andrew Kitchen |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. oktobar 2025. |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2606487 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|57}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|76}} |golovi2 = *[[Diego Coppola|Coppola]] {{žuti karton|34}} *[[Olivier Boscagli|Boscagli]] {{žuti karton|86}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.292 |sudac = [[Sam Barrott]] |ishod = POB |iu= }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2608196 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Maxence Lacroix|Lacroix]] {{gol|80|a.g.}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|89}} |golovi2 = *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|90+5}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Četvrtfinale |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = N |iu= |jedanaesterci=8–7 |jedanaesterci1= *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Declan Rice|Rice]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{pengol}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{pengol}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{pengol}} *[[William Saliba|Saliba]] {{pengol}} |jedanaesterci2= *{{pengol}} [[Jean-Philippe Mateta|Mateta]] *{{pengol}} [[Justin Devenny|Devenny]] *{{pengol}} [[Will Hughes|Hughes]] *{{pengol}} [[Borna Sosa|Sosa]] *{{pengol}} [[Jefferson Lerma|Lerma]] *{{pengol}} [[Adam Wharton|Wharton]] *{{pengol}} [[Christantus Uche|Uche]] *{{Penpromašaj}} [[Maxence Lacroix|Lacroix]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 2–3 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614884 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|42}} *[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|44}} *[[Alejandro Garnacho|Garnacho]] {{gol|57||83}} *[[Benoît Badiashile|Badiashile]] {{žuti karton|65}} *[[Pedro Neto|Neto]] {{žuti karton|90}} |golovi2 = *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|7}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{žuti karton|42}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|49}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{gol|71}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|75}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|78}} *[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|90+6}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = Polufinale (1. utakmica) |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 39.243 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB |iu= [[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. februar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2614886 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Liam Delap|Delap]] {{žuti karton|56}} *[[Malo Gusto|Gusto]] {{žuti karton|68}} *[[Estêvão Willian|Estêvão]] {{žuti karton|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Polufinale (uzvratna utakmica) |lokacija = [[Holloway, London|Holloway]] |gledalaca = 59.452 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POB |iu= |sveukupni rezultat=4–2}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. mart 2026. |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2625816 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Piero Hincapié|Hincapié]] {{žuti karton|16}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|51}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|69}} |golovi2 = *[[Abdukodir Khusanov|Khusanov]] {{žuti karton|32}} *[[Nico O'Reilly|O'Reilly]] {{gol|60||64}} |stadion =[[Stadion Wembley]] |runda = Finale |lokacija = [[Wembley]] |gledalaca = 88.486 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = POR |iu= [[Nico O'Reilly]] (MCI) }} === UEFA Liga prvaka === {{Glavni|UEFA Liga prvaka 2025/2026.}} ====Ligaška faza==== Arsenalov [[UEFA koeficijent|UEFA-in klupski koeficijent]] na kraju prethodne sezone bio je 98.000 bodova. Bili su u 2. šeširu za ždrijeb ligaške faze, koji je održan 28. augusta 2025. Arsenal je nasumično izvučen da igra protiv [[FC Bayern München|Bayern Münchena]] i [[FC Inter Milano|Inter Milana]] (drugu sezonu zaredom) iz 1. šešira, [[Atlético Madrid]]a i [[Club Brugge KV|Club Bruggea]] iz 2. šešira, [[Olympiakos FC|Olympiakosa]] i [[SK Slavija Prag|Slavije Prag]] iz 3. šešira, te na kraju debitanta [[FK Kairat|Kairata]] i [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] iz 4. šešira. =====Tabela ligaške faze===== <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL |section=Table |show_limit=5 |class_rules= |source=UEFA<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=League phase table |publisher=[[UEFA]] |access-date=30. 8. 2025}}</ref> <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, BAY, LIV, TOT, BAR, CHE, SPO, MCI, RMA, INT, PAR, NEW, JUV, ATM, ATA, LEV, DOR, OLY, BRU, GAL, MON, QRB, BOD, BEN, MAR, PAF, USG, PSV, ATH, NAP, CPH, AJX, FRA, SLP, VIL, KAI <!--Update team results below (including date)--> |update=complete |win_AJX=2 |draw_AJX=0 |loss_AJX=6 |gf_AJX=8 |ga_AJX=21<!--Ajax--> |win_ARS=8 |draw_ARS=0 |loss_ARS=0 |gf_ARS=23|ga_ARS=4 <!--Arsenal--> |win_ATA=4 |draw_ATA=1 |loss_ATA=3 |gf_ATA=10|ga_ATA=10<!--Atalanta--> |win_ATH=2 |draw_ATH=2 |loss_ATH=4 |gf_ATH=9 |ga_ATH=14<!--Athletic Bilbao--> |win_ATM=4 |draw_ATM=1 |loss_ATM=3 |gf_ATM=17|ga_ATM=15<!--Atlético Madrid--> |win_BAR=5 |draw_BAR=1 |loss_BAR=2 |gf_BAR=22|ga_BAR=14<!--Barcelona--> |win_LEV=3 |draw_LEV=3 |loss_LEV=2 |gf_LEV=13|ga_LEV=14<!--Bayer Leverkusen--> |win_BAY=7 |draw_BAY=0 |loss_BAY=1 |gf_BAY=22|ga_BAY=8 <!--Bayern Munich--> |win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=5 |gf_BEN=10|ga_BEN=12<!--Benfica--> |win_BOD=2 |draw_BOD=3 |loss_BOD=3 |gf_BOD=14|ga_BOD=15<!--Bodø/Glimt--> |win_DOR=3 |draw_DOR=2 |loss_DOR=3 |gf_DOR=19|ga_DOR=17<!--Borussia Dortmund--> |win_CHE=5 |draw_CHE=1 |loss_CHE=2 |gf_CHE=17|ga_CHE=10<!--Chelsea--> |win_BRU=3 |draw_BRU=1 |loss_BRU=4 |gf_BRU=15|ga_BRU=17<!--Club Brugge--> |win_CPH=2 |draw_CPH=2 |loss_CPH=4 |gf_CPH=12|ga_CPH=21<!--Copenhagen--> |win_FRA=1 |draw_FRA=1 |loss_FRA=6 |gf_FRA=10|ga_FRA=21<!--Eintracht Frankfurt--> |win_GAL=3 |draw_GAL=1 |loss_GAL=4 |gf_GAL=9 |ga_GAL=11<!--Galatasaray--> |win_INT=5 |draw_INT=0 |loss_INT=3 |gf_INT=15|ga_INT=7 <!--Inter Milan--> |win_JUV=3 |draw_JUV=4 |loss_JUV=1 |gf_JUV=14|ga_JUV=10<!--Juventus--> |win_KAI=0 |draw_KAI=1 |loss_KAI=7 |gf_KAI=7 |ga_KAI=22<!--Kairat--> |win_LIV=6 |draw_LIV=0 |loss_LIV=2 |gf_LIV=20|ga_LIV=8 <!--Liverpool--> |win_MCI=5 |draw_MCI=1 |loss_MCI=2 |gf_MCI=15|ga_MCI=9 <!--Manchester City--> |win_MAR=3 |draw_MAR=0 |loss_MAR=5 |gf_MAR=11|ga_MAR=14<!--Marseille--> |win_MON=2 |draw_MON=4 |loss_MON=2 |gf_MON=8 |ga_MON=14<!--Monaco--> |win_NAP=2 |draw_NAP=2 |loss_NAP=4 |gf_NAP=9 |ga_NAP=15<!--Napoli--> |win_NEW=4 |draw_NEW=2 |loss_NEW=2 |gf_NEW=17|ga_NEW=7<!--Newcastle United--> |win_OLY=3 |draw_OLY=2 |loss_OLY=3 |gf_OLY=10|ga_OLY=14<!--Olympiacos--> |win_PAF=2 |draw_PAF=3 |loss_PAF=3 |gf_PAF=8 |ga_PAF=11<!--Pafos--> |win_PAR=4 |draw_PAR=2 |loss_PAR=2 |gf_PAR=21|ga_PAR=11<!--Paris Saint-Germain--> |win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=4 |gf_PSV=16|ga_PSV=16<!--PSV Eindhoven--> |win_QRB=3 |draw_QRB=1 |loss_QRB=4 |gf_QRB=13|ga_QRB=21<!--Qarabağ--> |win_RMA=5 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=21|ga_RMA=12<!--Real Madrid--> |win_SLP=0 |draw_SLP=3 |loss_SLP=5 |gf_SLP=5 |ga_SLP=19<!--Slavia Prague--> |win_SPO=5 |draw_SPO=1 |loss_SPO=2 |gf_SPO=17|ga_SPO=11<!--Sporting CP--> |win_TOT=5 |draw_TOT=2 |loss_TOT=1 |gf_TOT=17|ga_TOT=7 <!--Tottenham Hotspur--> |win_USG=3 |draw_USG=0 |loss_USG=5 |gf_USG=8 |ga_USG=17<!--Union Saint-Gilloise--> |win_VIL=0 |draw_VIL=1 |loss_VIL=7 |gf_VIL=5 |ga_VIL=18<!--Villarreal--> <!--Team status--> |status_text_W=Osigurano doigravanje u play-offu (nosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_X=Osigurano doigravanje u play-offu (nenosioci), ali se i dalje može automatski plasirati u osminu finala |status_text_Y=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nosioci) |status_text_Z=Ne mogu automatski proći u osminu finala, ali se i dalje mogu kvalificirati putem doigravanja (nenosioci) <!--Team definitions--> |name_AJX={{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_ATA={{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] |name_ATH={{ZD|ŠPA}} [[Athletic Bilbao]] |name_ATM={{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |name_BAR={{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |name_LEV={{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |name_BAY={{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |name_BEN={{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_DOR={{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]] |name_CHE={{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |name_BRU={{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] |name_CPH={{ZD|DAN}} [[FC Copenhagen|Copenhagen]] |name_FRA={{ZD|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] |name_GAL={{ZD|TUR}} [[Galatasaray SK|Galatasaray]] |name_INT={{ZD|ITA}} [[Inter Milan]] |name_JUV={{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]] |name_KAI={{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |name_LIV={{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI={{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MAR={{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |name_MON={{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] |name_NAP={{ZD|ITA}} [[SSC Napoli|Napoli]] |name_NEW={{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_OLY={{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |name_PAF={{ZD|KIP}} [[Pafos FC|Pafos]] |name_PAR={{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |name_PSV={{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] |name_QRB={{ZD|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] |name_RMA={{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] |name_SLP={{ZD|ČEŠ}} [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] |name_SPO={{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |name_TOT={{ZD|ENG}} [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_USG={{ZD|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] |name_VIL={{ZD|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16 |result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS |result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU |col_R16=green1 |text_R16=Prolazak u 1/8 finala (nosioci) |col_POS=blue1 |text_POS=Prolazak u play off nokaut faze (nosioci) |col_POU=blue2 |text_POU={{nowrap|Prolazak u play off nokaut faze (nenosioci)}} }}</onlyinclude> =====Statistika u ligaškoj fazi===== {{Fb_rs |dp=4 |dn=0 |di=0 |ddg=12 |dpg=3 |gp=4 |gn=0 |gi=0 |gdg=11 |gpg=1 }} =====Rezultati po kolima===== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | update=complete | header=Kolo | label1=Stadion | res1=[[Stadion San Mamés (2013)|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/H/[[Fortuna Arena|A]]/H/[[Jan Breydel Stadium|A]]/[[San Siro|A]]/H | label2=Rezultat | res2=W/W/W/W/W/W/W/W | label3=Pozicija | pos3=7/5/4/2/1/1/1/1 | label4=Bodovi | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/18p/21p/24p | color_W=green1|text_W=Pobjeda | color_D=yellow1|text_D=Nerješeno | color_L=red1|text_L=Izgubljeno | color_P=lightgrey|text_P=Otkazano | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1–8=green1|color_9–16=blue1|color_17–24=blue2 | source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/ UEFA] }} =====Utakmice===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. septembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Athletic Bilbao]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045908/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mikel Jauregizar|Jauregizar]] {{žuti karton|85}} |golovi2 = *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|7}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|72}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{žuti karton|85}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|87}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|90+1}} |stadion = [[Stadion San Mamés (2013)|San Mamés]] |runda = 1 |lokacija = [[Bilbao]], Španija |gledalaca = 51.059 |sudac = Donatas Rumšas ([[Nogometni savez Litvanije|Litvanija]]) |iu= [[Gabriel Martinelli]] (ARS) |ishod=POB}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045930 |tim2 = {{ZD|GRČ}} [[Olympiacos FC|Olympiacos]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|12}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|58}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|61}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|78}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90+2}} |golovi2 = *[[Gabriel Strefezza|Strefezza]] {{žuti karton|90}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 56.820 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = POB |iu = [[Martin Ødegaard]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. oktobar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045940 |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|38}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|57}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|64}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|67||70}} |golovi2 = *[[José María Giménez|Giménez]] {{žuti karton|33}} *[[Robin Le Normand|Le Normand]] {{žuti karton|75}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 59.200 |sudac = [[Davide Massa]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu=[[Viktor Gyökeres]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. novembar 2025. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[SK Slavia Prague|Slavia Prague]] {{ZD|ČEŠ}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045964 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Christos Zafiris|Zafiris]] {{žuti karton|70}} *[[David Douděra|Douděra]] {{žuti karton|83}} *[[Youssoupha Mbodji|Mbodji]] {{žuti karton|90+6}} |golovi2 = *[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{žuti karton|24}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|32|pen.}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|37}}, {{gol|46||68}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|75}} *[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|79}} |kartoni1= |kartoni2= |stadion = [[Fortuna Arena]] |runda = 4 |lokacija = [[Prag]], Češka |gledalaca = |sudac = [[Aliyar Aghayev]] ([[Nogometni savez Azerbejdžana|Azerbejdžan]]) |ishod = POB |iu= [[Mikel Merino]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. novembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2045986 |tim2 = {{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] |golovi1 = *[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|22}} *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|69}} *[[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|74}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|80}} |golovi2 = *[[Dayot Upamecano|Upamecano]] {{žuti karton|23}} *[[Lennart Karl|Karl]] {{gol|32}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{žuti karton|43}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.780 |sudac = [[Marco Guida]] ([[Nogometni savez Italije|Italija]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 10. decembar 2025. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Club Brugge KV|Club Brugge]] {{ZD|BEL}} |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046007 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|25||47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|56}} *[[Christian Nørgaard|Nørgaard]] {{žuti karton|65}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}} |stadion = [[Stadion Jan Breydel]] |runda = 6 |lokacija = [[Brugge]], Belgija |gledalaca = 26.464 |sudac = [[Sven Jablonski]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu=[[Noni Madueke]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[FC Inter Milano|Inter Milano]] {{ZD|ITA}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046012 |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Petar Sučić|Sučić]] {{gol|18}} *[[Alessandro Bastoni|Bastoni]] {{žuti karton|72}} *[[Francesco Acerbi|Acerbi]] {{žuti karton|82}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|10||31}} *[[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|72}} *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|84}} *[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|90+2}} |stadion = [[San Siro]] |runda = 7 |lokacija = [[Milano]], Italija |gledalaca = 72.649 |sudac = [[João Pinheiro (nogometni sudija)|João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |ishod = POB |iu= [[Gabriel Jesus]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. januar 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2046034 |tim2 = {{ZD|KAZ}} [[FK Kairat|Kairat]] |golovi1 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|3}} *[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|6}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|15}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|36}} |golovi2 = *[[Jorginho (nogometaš, rođen 1997)|Jorginho]] {{gol|7|pen.}}, {{žuti karton|69}} *[[Ricardinho (nogometaš, rođen 2001)|Ricardinho]] {{gol|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 8 |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 50.200 |sudac = [[Urs Schnyder]] ([[Nogometni savez Švicarske|Švicarska]]) |ishod = POB |iu= [[Kai Havertz]] (ARS) }} ====Nokaut faza==== =====Osmina finala===== Kao rezultat prvog mjesta u ligaškoj fazi, Arsenal je bio nositelj za ždrijeb osmine finala, koji se održao 27. februara 2026., a uzvratnu utakmicu igrali su kod kuće. Prvi put od 2002. godine Arsenal je igrao protiv njemačkog Bayer Leverkusena.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/bayer-leverkusen-drawn-champions-league-last-16|title=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|date=1. 3. 2026|website=Bayer Leverkusen drawn in Champions League last 16|language=en|access-date=27. 2. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. mart 2026. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048054/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Robert Andrich|Andrich]] {{žuti karton|2}}, {{gol|46}} *[[Ernest Poku|Poku]] {{žuti karton|58}} *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|63}} *[[Álex Grimaldo|Grimaldo]] {{žuti karton|90+4}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|26}} *[[Martín Zubimendi|Zubimendi]] {{žuti karton|69}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|89|pen.}}, {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[BayArena]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Leverkusen]], Njemačka |gledalaca = 30.210 |sudac = [[Halil Umut Meler]] ([[Nogometni savez Turske|Turska]]) |ishod = N |iu= [[Robert Andrich]] (LEV) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. mart 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048062/ |tim2 = {{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] |golovi1 = *[[Eberechi Eze|Eze]] {{gol|36}} *[[Declan Rice|Rice]] {{gol|63}} |golovi2 = *[[Exequiel Palacios|Palacios]] {{žuti karton|46}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 57.537 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) |sveukupni rezultat=3–1 }} =====Četvrtina finala===== Ždrijeb za četvrtfinale automatski je određen nakon ždrijeba osmine finala 27. februara 2026. Nakon što je [[Sporting CP|Sporting]] prevladao zaostatak od tri gola iz prve utakmice protiv [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimta]], Arsenal je izvučen da igra protiv portugalskog prvaka treći put u posljednje četiri evropske kampanje. Zbog višeg plasmana, klub je uzvratnu utakmicu igrao kod kuće.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/who-will-arsenal-face-ucl-quarter-finals|title=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|date=22. 3. 2026|website=Who will Arsenal face in the UCL quarter-finals?|language=en|access-date=18. 3. 2026}}</ref> {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Sporting CP|Sporting]] {{ZD|POR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048066/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{žuti karton|31}} |golovi2 = *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Estádio José Alvalade]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisabon]], Portugal |gledalaca = 50.804 |sudac = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu= [[David Raya]] (ARS) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048068/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP|Sporting]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Maximiliano Araújo|Araújo]] {{žuti karton|79}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.249 |sudac = [[François Letexier]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = N |iu= [[Martin Zubimendi]] (ARS) |sveukupni rezultat= 1–0 }} =====Polufinale===== Ždrijeb za polufinale automatski je određen nakon ždrijeba četvrtfinala 27. februara 2026. Arsenal će se po drugi put u takmičenju suočiti s [[Atlético Madrid|Atlético Madridom]] (nakon domaće pobjede od 4–0 u ligaškoj fazi), nakon što su u prethodnom kolu pobijedili španjolskog rivala [[FC Barcelona|Barcelonu]] ukupnim rezultatom 3–2. Zbog višeg plasmana, klub je ponovno igrao uzvratnu utakmicu kod kuće. {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 29. april 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Atlético Madrid]] {{ZD|ŠPA}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048071/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Julián Alvarez|Alvarez]] {{gol|56|pen.}} *[[Dávid Hancko|Hancko]] {{žuti karton|78}} |golovi2 = *[[Viktor Gyökeres|Gyökeres]] {{gol|44|pen.}} |stadion = [[Stadion Metropolitano]] |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Madrid]], Španija |gledalaca = 68.421 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = N |iu=[[Antoine Griezmann]] (ATM) }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. maj 2026. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2048074/ |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|44}} *[[Kepa Arrizabalaga|Arrizabalaga]] {{žuti karton|90+5}} |golovi2 = *[[Marc Pubill|Pubill]] {{žuti karton|81}} *[[Koke (nogometaš, rođen 1992)|Koke]] {{žuti karton|90+4}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2. utakmica |lokacija = [[London]], Engleska |gledalaca = 58.874 |sudac = [[Daniel Siebert (nogometni sudija)|Daniel Siebert]] ([[Nogometni savez Njemačke|Njemačka]]) |ishod = POB |iu= [[Declan Rice]] (ARS) |sveukupni rezultat= 2–1 }} =====Finale===== {{Glavni|Finale UEFA Lige prvaka 2026.}} Nakon što je u polufinalu savladao [[Atlético Madrid]], Arsenal je stigao do tek svog drugog finala Lige prvaka u svojoj historiji, prvi put [[Finale UEFA Lige prvaka 2006.|2006]]. godine. Klub će nastojati osvojiti najprestižnije europsko takmičenje po prvi put u svojoj historiji i postati prva ekipa koja je odigrala 14 ili više utakmica u jednoj sezoni i ostala neporažena.<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenal-reach-202526-champions-league-final|title=Arsenal reach 2025/26 Champions League final|date=10. 5. 2026|website=Arsenal reach 2025/26 Champions League final|language=en|access-date=6. 5. 2026}}</ref> Topnici će se drugu sezonu zaredom suočiti s braniteljima naslova [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germainom]], nakon što su Parižani prethodne sezone izbacili klub u polufinalu.{{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. maj 2026. |vrijeme = 18:00 |historija = |tim1 = {{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]] |rezultat = |izvještaj = |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Puskás Aréna]] |lokacija = [[Budimpešta]], Mađarska |gledalaca = |sudac = |ishod = |iu= }} == Reference == <references responsive="" />{{Arsenal FC}}{{Arsenal FC sezone}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] anoe9640dt1g68g0os032x3g82umsrj 0 526124 3847989 3767178 2026-05-20T12:42:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | Ime = Pušenje ubija | Tip izdanja = Live [[album]] | Artist = [[Zabranjeno pušenje|Zabranjenog pušenja]] | Cover = Pusenje-ubija-Cover.jpg | Background = uživo | Izdat = 15. maja 2025. | Produciran = | Žanr = [[rok-muzika|rok]] | Dužina = 2 sata, 48:24 | snimljen = 7. juna 2024. | mjesto = ŠRC "Šalata", [[Zagreb]] | Kuća = | Producent(i) = [[Toni Lović]] | Kritike = | Prošli album = ''[[Karamba!]]'' <br />(2022) | Ovaj album = '''''Pušenje ubija'''''<br />(2025) | Sljedeći album = ''[[Uživo u Lisinskom]]''<br />(2025) }} '''''Pušenje ubija''''' je četvrti koncertni [[album]] [[Rok-muzika|rok-grupe]] [[Zabranjeno pušenje]]. Objavljen je 15. maja 2025. na [[streaming]] platformama. == Pozadina == Jubilarna turneja povodom obilježavanja 40 godina od izlaska kultnog albuma ''[[Das ist Walter]]'' obuhvatila je više od 40 gradova širom regije i svijeta, a zagrebački koncert u junu 2024. bio je jedan od nastupa u sklopu te turneje.<ref>{{cite web|title=Zabranjeno pušenje ima novi live album: Pušenje ubija|url=https://kooltur.hr/glazba/zabranjeno-pusenje-ima-novi-live-album-pusenje-ubija/|access-date=23. septembar 2025|last=Čelig|first=Goran|date=21. 5. 2025|website=kooltur.hr}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|title=“Pušenje ubija”: Novi live album Zabranjenog pušenja dostupan na platformama|url=https://www.urbanmagazin.ba/pusenje-ubija-novi-live-album-zabranjenog-pusenja-dostupan-na-platformama/|access-date=23. septembar 2025|date= 15. maj 2025|website=urbanmagazin.ba}}</ref> == Snimanje == Sve pjesme, ukupno 31, snimljene su 7. juna 2024. godine na koncertu održanom na Šalati u Zagrebu.<ref>{{cite web|title=Zabranjeno pušenje ima novi album: „Pušenje ubija“|url=https://nova.rs/zabava/showbiz/zabranjeno-pusenje-ima-novi-album-pusenje-ubija/|access-date=23. septembar 2025|date=19. maj 2025|website=nova.rs|language=sr}}</ref><ref name=":0">{{cite web|title=Zabranjeno pušenje ima novi album ‘Pušenje ubija’|url=https://ravnododna.com/zabranjeno-pusenje-ima-novi-album-pusenje-ubija/|language=hr|access-date=23. septembar 2025|date=15. maj 2025|website=ravnododna.com}}</ref> Na istom koncertu debitovao je klavijaturista Vito Sučić, sin frontmena Zabranjenog pušenja, [[Davor Sučić|Davora Sučića]].<ref name=":0"/> == Spisak pjesama == <small>Izvor: {{URL|https://music.apple.com/us/album/pu%C5%A1enje-ubija/1814037002|Apple Music}}, {{URL|https://open.spotify.com/album/0FO66ieZYJltkbLIq3XRM8|Spotify}}</small> {{Spisak pjesama | collapsed = | naslov = | dodatna_kolona = Album | ukupno_trajanje = 2:48:24 | naziv1 = Neću da budem Švabo u dotiranom filmu | dodatna1 = ''[[Das ist Walter]]'', [[1984.]] | trajanje1 = 4:31 | naziv2 = Anarhija All Over Baščaršija | dodatna2 = ''Das ist Walter'' | trajanje2 = 1:47 | naziv3 = Otpor, Stoko! | dodatna3 = ''[[Fildžan viška]]'', [[1997.]] | trajanje3 = 5:17 | naziv4 = Čovjek starog kova | dodatna4 = ''[[Karamba!]]'', [[2022.]] | trajanje4 = 4:37 | naziv5 = Pos'o, kuća, birtija | dodatna5 = ''[[Agent tajne sile]]'', [[1999.]] | trajanje5 = 4:22 | naziv6 = Pišonja i Žuga u paklu droge | dodatna6 = ''[[Male priče o velikoj ljubavi]]'', [[1989.]] | trajanje6 = 6:43 | naziv7 = Karabaja | dodatna7 = ''[[Bog vozi Mercedes]]'', [[2001.]] | trajanje7 = 6:20 | naziv8 = Selena, vrati se, Selena | dodatna8 = ''Das ist Walter'' | trajanje8 = 5:54 | naziv9 = Možeš imat' moje tijelo | dodatna9 = ''Fildžan viška'' | trajanje9 = 4:54 | naziv10 = Gospođa Brams | dodatna10 = ''[[Dok čekaš sabah sa šejtanom]]'', [[1985.]] | trajanje10 = 6:37 | naziv11 = Stanje šoka | dodatna11 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom'' | trajanje11 = 4:38 | naziv12 = Kažu mi da novog frajera imaš | dodatna12 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom'' | trajanje12 = 3:43 | naziv13 = Polovni Fender i napuknuti Shure | dodatna13 = ''Karamba!'' | trajanje13 = 4:13 | naziv14 = Balada o Pišonji i Žugi | dodatna14 = ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'', [[1987.]] | trajanje14 = 7:41 | naziv15 = Dok čekaš sabah sa šejtanom | dodatna15 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom'' | trajanje15 = 6:23 | naziv16 = Halid 'mjesto Halida | dodatna16 = ''Fildžan viška'' | trajanje16 = 5:34 | naziv17 = Lutka sa naslovne strane | dodatna17 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom'' | trajanje17 = 7:19 | naziv18 = Djevojčice kojima miriše koža | dodatna18 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom'' | trajanje18 = 3:55 | naziv19 =Boško i Admira | dodatna19 = ''[[Radovi na cesti]]'', [[2013.]] | trajanje19 = 4:46 | naziv20 = Guzonjin sin | dodatna20 = ''Male priče o velikoj ljubavi'' | trajanje20 = 5:11 | naziv21 = Hadžija ili bos | dodatna21 = ''Pozdrav iz zemlje Safari'' | trajanje21 = 4:34 | naziv22 = Abid | dodatna22 = ''Das ist Walter'' | trajanje22 = 2:19 | naziv23 = Srce, ruke i lopata | dodatna23 = ''Pozdrav iz zemlje Safari'' | trajanje23 = 4:53 | naziv24 = Jugo 45 | dodatna24 = ''Agent tajne sile'' | trajanje24 = 5:16 | naziv25 = Murga Drot | dodatna25 = ''Pozdrav iz zemlje Safari'' | trajanje25 = 7:13 | naziv26 = Zenica Blues / Pamtim to kao da je bilo danas | dodatna26 = ''Das ist Walter'' | trajanje26 = 3:51 | naziv27 = Fikreta (Posljednja oaza) | dodatna27 = ''Pozdrav iz zemlje Safari'' | trajanje27 = 3:49 | naziv28 = Lijepa Alma | dodatna28 = ''Bog vozi Mercedes'' | trajanje28 = 3:58 | naziv29 = Počasna salva | dodatna29 = ''Bog vozi Mercedes'' | trajanje29 = 6:45 | naziv30 = Fildžan viška | dodatna30 = ''Fildžan viška'' | trajanje30 = 9:51 | naziv31 = Ibro dirka | dodatna31 = ''Dok čekaš sabah sa šejtanom'' | trajanje31 = 8:06 }} == Izvođači i saradnici== {{col-begin}} {{col-2}} '''Zabranjeno pušenje''' *[[Davor Sučić|Davor Sučić "Sejo Sexon"]] – [[Pjevanje|vokal]] *[[Toni Lović]] – [[električna gitara]] *[[Branko Trajkov|Branko Trajkov "Trak"]] – [[bubnjevi]], prateći vokal *[[Robert Boldižar]] – [[violina]], [[klavijature]] *[[Dejan Orešković|Dejan Orešković "Klo"]] – [[bas-gitara]] *[[Anđela Zebec]] – vokal, prateći vokal, udaraljke *[[Tomislav Goluban]] – usna harmonika '''Gostujući glazbenici''' * Vito Sučić – klavijature {{col-2}} '''Produkcija''' * [[Toni Lović]] – produkcija * [[Dario Vitez]] – izvršni producent, voditelj turneje '''Dizajn''' * [[Dario Vitez]] – dizajn omota {{col-end}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{URL|https://zabranjeno-pusenje.com/pusenje-ubija/|''Pušenje ubija''}} na zabranjeno-pusenje.com {{Zabranjeno pušenje}} [[Kategorija:Albumi iz 2025.]] [[Kategorija:Albumi Zabranjenog pušenja]] h3fft6it3ipr8x4o5up42fyq3w7g6a8 0 526414 3848143 3766609 2026-05-20T22:12:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848143 wikitext text/x-wiki {{distinguish| Rotacija (količina)}} {{distinguish| Broj mapnih namotaja|Broj namotaja|Broj skretanja}} U [[matematika|matematici]], '''rotacijski broj''' je [[Topološko svojstvo|invarijanta]] homeomorfizama [[krug]]ova. ==Historija== Prvi put ga je definirao [[Henri Poincaré]] 1885. godine, u odnosu na [[precesija|precesiju]] [[perihel]]a [[planetarna orbita|planetarne orbite]]. Poincaré je kasnije dokazao teorem koji karakterizira postojanje [[periodična orbita|periodičnih orbita]] u smislu [[racionalni broj|racionalnosti]] rotacijskog broja. == Definicija == Pretpostavimo da <math>f:S^1 \to S^1</math> je [[homeomorfizam]] grupe krugova koji čuva orijentaciju<math>S^1 = \R/\Z.</math> Tada {{mvar|f}} se može [[Lift (matematika)|podići]] na [[homeomorfizam]] <math>F: \R \to \R</math> realne linije, zadovoljavajuće : <math> F(x + m) = F(x) +m </math> Za svaki realni broj {{mvar|x}} i svaki integer {{mvar|m}}. '''Rotacijski broj''' od {{mvar|f}} je definisan u terminima [[iterirana funkcija|iteracija]] od {{mvar|F}}: :<math>\omega(f)=\lim_{n\to\infty} \frac{F^n(x)-x}{n}.</math> [[Henri Poincaré]] je dokazao da limit postoji i da je nezavisan od izbora početne tačke {{mvar|x}}. Uzgon {{mvar|F}} je jedinstven po modulu cijelih brojeva, stoga je broj rotacije dobro definisan element od {{tmath|\R/\Z.}} Intuitivno, on mjeri prosječni ugao rotacije duž [[orbita (dinamika)|orbita]] od {{mvar|f}}. == Primjer == Ako je <math>f</math> rotatacija prema <math>2\pi N</math> (where <math>0 < N < 1</math>), tada : <math> F(x)=x+N, </math> a njegov rotacijski broj je <math>N</math> (usp. [[iracionalna rotacija]]). == Svojstva == Rotacijski broj je invarijantan u odnosu na [[topološku konjugaciju]], pa čak i monotonu topološku '''polukonjugaciju''': ako su {{mvar|f}} i {{mvar|g}} dva homeomorfizma kruga i: <math> h\circ f = g\circ h </math> Za monotono neprekidno preslikavanje {{mvar|h}} kruga u sebe (ne nužno homeomorfno), tada {{mvar|f}} i {{mvar|g}} imaju iste brojeve rotacije. Poincaré i [[Arnaud Denjoy]] su ga koristili za topološko klasifikaciju homeomorfizama kruga. Postoje dvije različite mogućnosti. * Rotacijski broj od {{mvar|f}} je [[racionalni broj]] {{mvar|p/q}} (u najnižim terminima). Tada {{mvar|f}} ima [[periodičnu orbitu]], svaka periodična orbita ima period {{mvar|q}}, a redoslijed tačaka na svakoj takvoj orbiti podudara se s redoslijedom tačaka za rotaciju za {{mvar|p/q}}. Štaviše, svaka direktna orbita od {{mvar|f}} konvergira u periodičnu orbitu. Isto važi i za ''nazadne'' orbite, koje odgovaraju iteracijama od {{math|''f''{{sup| –1}}}}, ali granične periodične orbite u smjeru naprijed i nazad mogu biti različite. * Rotacijski broj od {{mvar|f}} je [[iracionalni broj]] {{mvar|θ}}. Tada {{mvar|f}} nema periodične orbite (ovo odmah slijedi razmatranjem periodične tačke {{mvar|x}} od {{mvar|f}}). Postoje dva podslučaja. :# Postoji gusta orbita. U ovom slučaju {{mvar|f}} je topološki konjugovan sa [[iracionalna rotacija|iracionalnom rotacijom]] za ugao {{mvar|θ}} i sve orbite su [[gusti skup|guste]]. Denjoy je dokazao da se ova mogućnost uvijek ostvaruje kada je {{mvar|f}} dva puta kontinuirano diferencijabilan. :# Postoji [[Cantorov set]] {{mvar|C}} invarijantan pod {{mvar|f}}. Tada je {{mvar|C}} jedinstveni minimalni skup i orbite svih tačaka, i u smjeru naprijed i u smjeru nazad, konvergiraju ka {{mvar|C}}. U ovom slučaju, {{mvar|f}} je polukonjugiran sa iracionalnom rotacijom pomoću {{mvar|θ}}, a polukonjugirajuće preslikavanje {{mvar|h}} stepena 1 je konstantno na komponentama komplementa od {{mvar|C}}. Broj rotacije je ''kontinuiran'' kada se posmatra kao preslikavanje iz grupe homeomorfizama (sa topologijom {{math|''C''{{sup|0}}}}) kruga u krug. ==Također pogledajte== * [[Kružna mapa]] * [[Denjoyeva teorema o rotacijskom broju|Denjoyev difeomorfizam]] * [[Poincaréov presjek]] * [[Poincaréova rekurzivnost]] * [[Poincaré-Bendixsonova teorema]] ==Reference== * {{cite journal |last=Herman |first=Michael Robert |title=Sur la conjugaison différentiable des difféomorphismes du cercle à des rotations |journal=Publications Mathématiques de l'IHÉS |volume=49 |pages=5–233 |date=decembar 1979 |language=fr |trans-title=On the Differentiable Conjugation of Diffeomorphisms from the Circle to Rotations |url=http://www.numdam.org/item/PMIHES_1979__49__5_0 |doi=10.1007/BF02684798 |s2cid=118356096 }}, also ''SciSpace'' for smaller file size in [https://typeset.io/papers/sur-la-conjugaison-differentiable-des-diffeomorphismes-du-2klxn4vqsv pdf ver 1.3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113134205/https://typeset.io/papers/sur-la-conjugaison-differentiable-des-diffeomorphismes-du-2klxn4vqsv |date=13. 11. 2022 }} * {{cite journal| last=Poincaré | first=Henri | title= Sur les courbes définies par les équations différentielles (III) |language=fr| journal= Journal de Mathématiques Pures et Appliquées | date= 1885 | volume =1 |pages= 167-244 | url= http://www.numdam.org/item/JMPA_1885_4_1__167_0/ }} == Vanjski linkovi == * {{Scholarpedia|title=Rotation theory|urlname=Rotation_theory|curator=Michał Misiurewicz}} * Weisstein, Eric W. [http://mathworld.wolfram.com/MapWindingNumber.html "Map Winding Number"]. From MathWorld—A Wolfram Web Resource. [[Kategorija:Matematika]] [[Kategorija:Dinamički sistemi]] [[Kategorija:Rotacija]] ezr92443pm6uwukmihynekyvcwgspit 0 529808 3848267 3792437 2026-05-21T10:09:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 120px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|1999|10|07}} | prethodnik = | nastalo_iz = Odluka Vijeća ministara BiH | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija | nadležnost = Logistička i tehnička podrška institucijama BiH | status = Aktivna | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|51|19|N|18|24|18|E|display=inline,title}} | adresa = Trg Bosne i Hercegovine 1, 71000 Sarajevo | prazna_oznaka1 = Upravlja objektima | prazni_podaci1 = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Vijeća ministara]], [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Zgrada Parlamenta]] | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = cca. 450 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = cca. 18 miliona KM (2024)<ref name="budzet24"/> | direktor = Jovan Šilj (zamjenik direktora / v.d.) | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | podružnice = [[Mostar]], [[Banja Luka]], [[Istočno Sarajevo]], [[Tuzla]] | dokumenti = Odluka o Službi za zajedničke poslove institucija BiH | veb-sajt = {{URL|http://www.szzp.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine''' (SZZP BiH) je upravna organizacija na nivou države nadležna za pružanje specifičnih usluga neophodnih za rad institucija Bosne i Hercegovine, njenih organa i tijela. SZZP djeluje kao centralni servis koji brine o održavanju državne imovine, ishrani, transportu i nabavkama za potrebe administracije.<ref name="zakon">"Odluka o Službi za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine", Službeni glasnik BiH, br. 17/99, 50/10 i 71/11.</ref> == Historija == Služba je utemeljena 1999. odlukom [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]], sa ciljem racionalizacije troškova i objedinjavanja pomoćnih poslova koji su dotada bili rascjepkani unutar pojedinačnih ministarstava. Tokom godina, Služba je preuzela upravljanje nad najznačajnijim objektima u [[Sarajevo|Sarajevu]], uključujući kompleks na Marijin dvoru, te je proširila mrežu regionalnih ureda kako bi podržala državne institucije smještene izvan glavnog grada.<ref name="onama">[http://www.szzp.gov.ba/saopstenja/default.aspx?id=1974&langTag=bs-BA Program rada SZZP BiH]{{Mrtav link}}, szzp.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Nadležnosti == SZZP BiH obavlja širok spektar uslužnih i tehničkih poslova, koji uključuju:<ref name="nadleznost">Član II Odluke o Službi za zajedničke poslove institucija BiH.</ref> * Održavanje objekata: Tekuće i investiciono održavanje zgrada, instalacija i mašinskih postrojenja (klimatizacija, grijanje, elektroinstalacije). * Ugostiteljske usluge: Upravljanje restoranima, bifeima i protokolarnim servisima za potrebe [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]] i Vijeća ministara. * Čišćenje i unutrašnje osiguranje: Higijensko održavanje poslovnog prostora i okoline, te protupožarna zaštita objekata. * Transport i flota: Održavanje i upravljanje službenim vozilima institucija BiH, te pružanje usluga prijevoza za zvanične delegacije. * Finansijske i računovodstvene usluge: Vođenje knjigovodstva za institucije koje nemaju vlastite finansijske službe. * Upravljanje imovinom: Vođenje evidencije o nekretninama i raspored kancelarijskog prostora za smještaj državnih tijela. == Organizaciona struktura == Radom SZZP BiH rukovodi direktor sa dva zamjenika, koje imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] iz reda tri konstitutivna naroda. Zbog velikog broja operativnih poslova, Služba je podijeljena na sektore:<ref name="struktura">[http://www.szzp.gov.ba/akti/Pravilnici/archive.aspx Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji]{{Mrtav link}}, szzp.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> # Sektor za pravne i opće poslove, javne nabavke i skladištenje: Zadužen za tendere i ugovore. # Sektor za investiciono i tekuće održavanje i unutrašnje osiguranje. # Sektor za finansijsko-materijalne poslove. # Odsjek za ugostiteljstvo: Operativno vodi kuhinje i restorane u državnim institucijama. # Odsjek za vozni park i održavanje vozila. == Značaj i resursi == Kao jedna od budžetski najzahtjevnijih institucija, SZZP BiH upravlja višemilionskim projektima nabavke i obnove objekata. U 2024, fokus Službe bio je na energetskoj efikasnosti i modernizaciji klimatizacionih sistema u zgradi Parlamentarne skupštine BiH. Služba je također ključna za realizaciju projekata kupovine objekata u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu radi smanjenja troškova zakupa za institucije BiH.<ref name="revizija">Izvještaj o finansijskoj reviziji SZZP BiH za 2024. godinu.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.szzp.gov.ba/ Službena stranica SZZP BiH] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] h3hjdsmjimvexr8g6efuex5r0jgv6un 0 531033 3848295 3809466 2026-05-21T10:32:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Snježana Sinovčić-Šiškov | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|2|10}} | mjesto_rođenja = [[Split]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Snježana Sinovčić-Šiškov''' ([[Split]], 10, februar 1964) je [[hrvatska]] [[Pozorište|pozorišna]], [[Film|filmska]] i [[Televizija|televizijska]] [[Glumac|glumica]].<ref>{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/internacionalna-teatarski-susreti/ljubav-je-rjesenje-ali-svako-treba-imati-svoju-privatnost-i-mir/|title=Ljubav je rješenje, ali svako treba imati svoju privatnost i mir|last=Brčko|first=Radio|date=2023-10-23|website=RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH|language=bs-BA|access-date=2025-04-12}}</ref> Diplomirala je na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]] 1987, ubrzo postaje stalni član dramske družine [[Hrvatsko narodno pozorište u Splitu|Hrvatskog narodnog pozorišta u Splitu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.hnk-split.hr/o-kazalistu/ansambl/detalj/article/snjezana-sinovcic-siskov|title=Snježana Sinovčić Šiškov|website=HNK Split|access-date=2025-04-12}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://susreti.co.ba/2021/11/19/razgovor-sa-glumicom-snjezanom-sinovcic-siskov-svi-vape-za-ljubavlju/|title=Razgovor sa glumicom Snježanom Sinovčić Šiškov: Svi vape za ljubavlju!|last=susreti|date=2021-11-19|website=Internacionalni teatarski susreti Brčko distrikta BiH|access-date=2025-04-12}}</ref> Glumila je u filmu ''[[Ljeto kada sam naučila da letim]]''.<ref>{{Cite web|url=https://www.beforeafter.rs/kultura/leto-kada-sam-naucila-da-letim-film-za-sve-generacije/|title=“Leto kada sam naučila da letim”: Film za sve generacije|last=Jovanović|first=Marko|date=2023-01-08|website=Before After|access-date=2025-04-12|archive-date=15. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250915005724/https://www.beforeafter.rs/kultura/leto-kada-sam-naucila-da-letim-film-za-sve-generacije/|url-status=dead}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |Godina |Naziv |Uloga |Bilješke |- |2026. |[[Svadba (film)|''Svadba'']] |baba Ivanka, Marijina majka | |- | rowspan="3" |2022. |''[[Ples na groblju]]'' |Cvita |kratki film |- |''[[Sigurno mjesto]]'' |majka | |- |''[[Ljeto kada sam naučila da letim]]'' |Luce | |- | rowspan="2" |2021. |''[[Tuđa posla]]'' |Kate |kratki film |- |[[Marko (film)|''Marko'']] | |kratki film |- | rowspan="2" |2020. |''[[Tereza37]]'' |Katja | |- |''[[Njemački inat]]'' |Anđelka |kratki film |- |2019. |[[Južno voće (film)|''Južno voće'']] |Antica |kratki film |- | rowspan="2" |2018. |''[[Sam samcat]]'' |tetka | |- |''[[Likemeback]]'' |službenica | |- | rowspan="2" |2016. |''[[Morska pjena]]'' |Mirina majka |kratki film |- |''[[Ministarstvo ljubavi]]'' |kuma Kijevljanka | |- | rowspan="2" |2013. |''[[Priča o Mari iz Velog Varoša]]'' |mama |kratki film |- |''[[Svećenikova djeca]]'' |Lukina žena | |- |1999. |''[[Da mi je biti morski pas]]'' |Mare | |- |1989. |''[[Kuduz]]'' | | |- |1987. |''[[Ovo malo duše]]'' |Hanifa | |} == Nagrade == * [[Zlatna arena]] za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji za film ''Ljeto kad sam naučila da letim'' [[Radivoj Andrić|Radivoja Andrića]], 2022. * Nagrada za najbolju glumicu na 31. danima hrvatskog filma za ulogu u filmu Marko [[Marko Šantić|Marka Šantića]], 2022. * Nagrada Marko Fotez za najbolje umetničko ostvarenje u drami HNK Split u sezoni 2020/2021. i 2021/2022. * Nagrada publike na 31. Marulićevim danima za predstavu Francuzica, 2021. * Nagrada Judit za najbolje umjetničko ostvarenje 66. Splitskog ljeta u dramskom programu (Francuzica), 2020. * Srebrna nagrada Orion za najbolju sporednu glumicu na Filmskom festivalu glumaca, za ulogu tetke u filmu Sam, 2019. * Nominacija za nagradu Zlatnog studija Jutarnjeg lista za najbolju filmsku glumicu, 2018. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1022214|name=Snježana Sinovčić-Šiškov}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Sinovčić-Šiškov, Snježana}} [[Kategorija:Rođeni 1964.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Hrvatske glumice]] ile2xwvraskeimicdq34ptkgbai8630 2 531104 3848261 3847311 2026-05-21T09:54:09Z Palapa 383 3848261 wikitext text/x-wiki {|class="userboxes" style="margin-left: {{{left|1}}}em; margin-bottom: 0.5em; width: 250px; border: {{{bordercolor|#99B3FF}}} solid 1px; background-color: {{{backgroundcolor|#FFFFFF}}}; color: {{{textcolor|#000000}}}; float: {{{2|{{{align|right}}}}}}; {{{extra-css|}}}" |<div style="text-align: center; font-size: 115%; font-weight: bold;">{{{1|{{{toptext|[[Wikipedia:Korisnički šabloni|Korisničke kutije]]}}}}}}</div> |- | {{Korisnik BiH}} {{Korisnik student UNSA}} {{Korisnik žena}} {{Bošnjak}} {{Korisnik:Edinwiki/BrojačIzmjena}} {{Korisnik ćirilica}} {{Korisnik registrovan|dan=4|mjes=10|god=2025}} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #D9E8FF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #A7D7F9; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''diplomirani psiholog'''. |} {| style="border: 1px solid #228b22; background-color: #C1DAFF; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #95C5F4; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #228b22;" | [[Datoteka:Psi-stylized.svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica je '''magistar društvenih nauka iz oblasti psihologije'''. |} {| style="border: 1px solid #FF9A00; background-color: #FFF4E5; width: 275px; min-height: 45px; margin: 2px auto; border-collapse: collapse;" | style="width: 45px; height: 45px; text-align: center; background-color: #331000; font-size: 20pt; color: #000000; border-right: 1px solid #FF9A00;" | [[Datoteka:Adobe Illustrator Icon (CS6).svg|38px]] | style="font-size: 8.5pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: black; vertical-align: middle;" | Ova korisnica poznaje rad u '''Adobe Illustratoru'''. |} {{Korisnik hr-4}} {{Korisnik sr-4}} {{Korisnik Wikipedia}} |} Dobro došli na moju korisničku stranicu! Živim i radim u Mostaru. Moje obrazovanje i profesionalni interesi spoj su društvenih nauka, istraživanja i kreativnog rada. == Interesi na Wikipediji == Moj doprinos Wikipediji prvenstveno je usmjeren na teme za koje sam stručno vezana ili koje me lično zanimaju. Planiram i želim pisati, dopunjavati i uređivati članke iz sljedećih oblasti: # Psihologija: Teorijski pojmovi, razvojna i primijenjena psihologija i biografije značajnih psihologa. # Bosna i Hercegovina: historija i kulturna baština; znamenitosti, prirodna i arhitektonska bogatstva; biografije istaknutih ličnosti koje su obilježile prošlost i sadašnjost zemlje. == Hobiji i vještine == Pored naučnog i istraživačkog rada, u slobodno vrijeme se bavim grafičkim dizajnom. Posjedujem osnovna znanja u ovoj oblasti, a moj glavni alat za rad i kreativno izražavanje je Adobe Illustrator. Ovaj hobi mi omogućava da vizuelno oblikujem ideje, a rado ću ga iskoristiti i za doprinos Wikimedijinoj ostavi kroz izradu ili prilagođavanje vektorskih ilustracija, grafikona i mapa. Cilj mi je da svojim radom doprinesem tačnosti, objektivnosti i kvalitetu članaka na bosanskom jeziku, kao da pomognem u očuvanju i promociji znanja o našoj historiji i kulturi. Spremna sam na saradnju sa svim dobronamjernim urednicima! == Korisni linkovi == #[[Wikipedia:Spisak_šablona|Šabloni]] == Motivacija za dugu i uspješnu saradnju == <gallery> Datoteka:Palapin_satelit.png|Motivacija za dugu i uspješnu saradnju </gallery> 9loa7a0au7js6vhzo4o7m0o50q7vtgt 0 531113 3848094 3847262 2026-05-20T18:46:18Z Z1KA 87045 /* Kandidati */ 3848094 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Denis Bećirović]]--> | stranka1 = <!--[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Semir Efendić]]--> | stranka2 = <!--[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Slaven Kovačević]]--> | stranka1 = <!--[[Demokratska fronta|DF]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Darijana Filipović]]--> | stranka2 = <!--[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Željka Cvijanović]]--> | stranka1 = <!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Nebojša Vukanović]]--> | stranka2 = <!--[[Za pravdu i red|ZPR]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Međutim, [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) je još uvijek u postupku javne nabavke opreme (sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića), ali smatraju da će ista biti osigurana do izbora.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5898|title=Neosnovane žalbe i pomjeranje rokova: Ozbiljan izazov za primjenu novih tehnologija na Općim izborima 2026.|date=15. 1. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|126x126piksel]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka: [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=2026-05-15}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) |<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1017732/becirovic-otklonio-dileme-bit-cu-kandidat-za-predsjednistvo-bih|title=Bećirović otklonio dileme: Bit ću kandidat za Predsjedništvo BiH|date=14. 1. 2026|website=Dnevni avaz|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/semir-efendic-potvrdio-bit-cu-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-na-predstojecim-izborima/621154|title=Semir Efendić potvrdio: "Bit ću kandidat za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima"|date=9. 1. 2026|website=radiosarajevo.ba|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- | [[Datoteka:Bakir Izetbegović 2025.jpg|frameless|90px]] | [[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | [[Stranka demokratske akcije]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) <br> Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vrh-sda-jednoglasno-predlozio-bakira-izetbegovica-kao-kandidata-za-clana-predsjednistva-bih/260515046|title=Vrh SDA jednoglasno predložio Bakira Izetbegovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH|website=Klix.ba|language=bs|access-date=2026-05-15}}</ref> |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|bez_okvira|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti BiH]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] (2019–2022) | |} ===Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|90px]] | [[Darijana Filipović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–) <br> Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | <ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Darijana Filipović kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/darijana-filipovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-1950928 |work=Večernji list |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] | [[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni kandidat|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Slaven Kovačević]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Demokratska fronta]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085|title=Komšić: Ljudi pozitivno reaguju na Slavena Kovačevića, pogurat ćemo ga iako nije član DF-a|website=Klix.ba|access-date=30. 4. 2026}}</ref>|naziv=Kovačević|grupa=lower-alpha}} |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085|title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026.|website=Klix.ba|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- | [[Datoteka:Zdenko Lučić.jpg|90px]] | [[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | [[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala "Hrvatska petorka": [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke"/>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} | Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2000) [[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) | <ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=2026-04-29 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=2026-04-29 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref> |} === Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez_okvira|136x136piksel]] | [[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | | [[Za pravdu i red]] | Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–) <br> Savjetnik predsjedavajućeg [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] (2014–2018) | |- | | | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni kandidat|tamno|BS}};" | | | | |- | | | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | | | |} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] sutdqcms5wr2j2qdjhh6w77r6uui5dl 3848234 3848094 2026-05-21T08:16:12Z Z1KA 87045 /* Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda */ 3848234 wikitext text/x-wiki {{Budući izbori}} {{Infokutija izbori | država = Bosna i Hercegovina | prethodni_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | prethodna_godina = 2022. | sljedeći_izbori = Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2030 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | sljedeća_godina = 2030. | datum_izbora = 4. oktobar 2026. | izlaznost = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda bošnjačkog naroda|Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Denis Bećirović (cropped).jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Denis Bećirović]]--> | stranka1 = <!--[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Semir Efendić]]--> | stranka2 = <!--[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|SBiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda hrvatskog naroda|Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Slaven Kovačević]]--> | stranka1 = <!--[[Demokratska fronta|DF]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Unknown_person.jpg|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Darijana Filipović]]--> | stranka2 = <!--[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | modul = {{Infokutija izbori | embed = yes | vrsta = Predsjednički | naziv_izbora = [[Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine#Članovi iz reda srpskog naroda|Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda]] | slika1 = <!--[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|150x150px]]--> | kandidat1 = <!--[[Željka Cvijanović]]--> | stranka1 = <!--[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]--> | boja1 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}}--> | broj_glasova1 = | postotak1 = | slika2 = <!--[[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|150x150px]]--> | kandidat2 = <!--[[Nebojša Vukanović]]--> | stranka2 = <!--[[Za pravdu i red|ZPR]]--> | boja2 = <!--{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}}--> | broj_glasova2 = | postotak2 = | titula = Članovi Predsjedništva | prije_izbora = [[Denis Bećirović]] (Bošnjak)<br />[[Željko Komšić]] (Hrvat)<br />[[Željka Cvijanović]] (Srbin) | nakon_izbora = | map_image = | map_size = | map_caption = }}}}}}}} {{Politika Bosne i Hercegovine}} {{Glavni|Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.}} '''Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. za članove [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]''' su [[predsjednički izbori]] koji će se održati 4. oktobra 2026, na osnovu [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornog zakona Bosne i Hercegovine]]. Na izborima biraju se, osim članova [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], zastupnici [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog doma]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], poslanici [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]], [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednik]] i [[Spisak potpredsjednika Republike Srpske|potpredsjednici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštinama kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Članovi Predsjedništva BiH biraju se iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]] ([[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] - [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]], [[Republika Srpska]] - [[Srbi]]), na četverogodišnji mandat. Izbori se provode po principu [[Većinski izborni sistem|jednostavne većine]] (''first-past-the-post''), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Ovo bi trebali biti prvi izbori u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]] na kojima će se službeno koristiti nove izborne tehnologije, nakon uspješnog obavljenog pilot projekta na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.|lokalnim izborima 2024]]. Ove tehnologije bi osigurale i ojačale što veći integritet izbora širom države. Međutim, [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] (CIKBiH) je još uvijek u postupku javne nabavke opreme (sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića), ali smatraju da će ista biti osigurana do izbora.<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=5898|title=Neosnovane žalbe i pomjeranje rokova: Ozbiljan izazov za primjenu novih tehnologija na Općim izborima 2026.|date=15. 1. 2026|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIKBiH]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> Implementacija ovih tehnologija proizašla je iz odluku o izmjenama Izbornog zakona od strane [[Christian Schmidt|Christiana Schmidta]], [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] dana 26. marta 2024. U odluci, između ostalog, podrazumijeva se uvođenje izbornih tehnologija, poput elektronskog prebrojavanja glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i videonadzor (snimanje biračkih mjesta i centara za brojanje). Odlukom je eksplicitno isključeno [[elektronsko glasanje]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ohr.int/decision-enacting-the-law-on-amendments-to-the-election-law-of-bosnia-and-herzegovina-16/|title=Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine|date=26. 3. 2024|website=ohr.int|publisher=[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]|access-date=18. 1. 2026}}</ref> ==Kandidati== ===Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- |[[Datoteka:Denis Bećirović - March 2026.jpg|126x126piksel]] |[[Denis Bećirović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]]{{efn|[[Denis Bećirović]] je službeno član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] kojeg je podržalo 11 stranka: [[Naša stranka|NS]], [[Narod i pravda|NiP]], [[Narodni evropski savez|NES]], [[Bosanskohercegovačka inicijativa|BHI]], [[Naprijed (Bosna i Hercegovina)|NPD]], [[Snaga naroda|SN]], [[Pokret demokratske akcije|PDA]], [[Stranka penzionera/umirovljenika Bosne i Hercegovine|SPU BiH]], [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SDBiH]], [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka|BPS]], [[Prva mostarska partija|PMP]], [[Tuzlanska alternativa|TA]] i [[Perspektiva (politička stranka)|PERS]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-zenici-14-stranaka-potpisalo-podrsku-denisu-becirovicu-u-okviru-saveza-ujedinjeni-za-drzavu-bih/260404055|title=U Zenici 14 stranaka potpisalo podršku Denisu Bećiroviću u okviru saveza "Ujedinjeni za državu BiH"|website=Klix.ba|language=hr|access-date=2026-05-15}}</ref>|naziv=Bećirović|grupa=lower-alpha}} |Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2022–)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2019–2022) |<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1017732/becirovic-otklonio-dileme-bit-cu-kandidat-za-predsjednistvo-bih|title=Bećirović otklonio dileme: Bit ću kandidat za Predsjedništvo BiH|date=14. 1. 2026|website=Dnevni avaz|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] |[[Semir Efendić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBiH|tamno|BS}};" | |[[Stranka za Bosnu i Hercegovinu]] |Načelnik [[Sarajevo|sarajevske]] općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (2012–)<br>Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (2021–) |<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/semir-efendic-potvrdio-bit-cu-kandidat-za-clana-predsjednistva-bih-na-predstojecim-izborima/621154|title=Semir Efendić potvrdio: "Bit ću kandidat za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima"|date=9. 1. 2026|website=radiosarajevo.ba|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- | [[Datoteka:Bakir Izetbegović 2025.jpg|frameless|90px]] | [[Bakir Izetbegović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | [[Stranka demokratske akcije]] | Član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] (2010–2018) <br> Predsjednik Stranke demokratske akcije (2014–) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vrh-sda-jednoglasno-predlozio-bakira-izetbegovica-kao-kandidata-za-clana-predsjednistva-bih/260515046|title=Vrh SDA jednoglasno predložio Bakira Izetbegovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH|website=Klix.ba|language=bs|access-date=2026-05-15}}</ref> |- |[[Datoteka:Fahrudin Radončić 2020.jpg|bez_okvira|126x126piksel]] |[[Fahrudin Radončić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SBB|tamno|BS}};" | |[[Savez za bolju budućnost]] |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti BiH]] (2012–2014; 2019–2020)<br>Delegat u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2019–2022) | |} ===Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda=== {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Darijana Filipović.jpg|90px]] | [[Darijana Filipović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] | Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] (2018–) <br> Zastupnica u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (2014–2018) | <ref>{{cite news |last= |first= |date=13 April 2026 |title=Darijana Filipović kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/darijana-filipovic-kandidat-za-clana-predsjednistva-1950928 |work=Večernji list |language=hr |location=Mostar |publisher= |access-date=13 April 2026}}</ref> |- |[[Datoteka:Unknown_person.jpg|bez okvira|111x111px]] | [[Slaven Kovačević]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni kandidat|tamno|BS}};" | |[[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Slaven Kovačević]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala [[Demokratska fronta]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085|title=Komšić: Ljudi pozitivno reaguju na Slavena Kovačevića, pogurat ćemo ga iako nije član DF-a|website=Klix.ba|access-date=30. 4. 2026}}</ref>|naziv=Kovačević|grupa=lower-alpha}} |Savjetnik člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda (2019–)<br>Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Grada Sarajeva]] (2012–2016) |<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085|title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026.|website=Klix.ba|access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- | [[Datoteka:Zdenko Lučić.jpg|90px]] | [[Zdenko Lučić]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | [[Nezavisni kandidat]]{{efn|[[Zdenko Lučić]] je službeno [[Nezavisni kandidat|nezavisan kandidat]] kojeg je podržala "Hrvatska petorka": [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]], [[Hrvatska republikanska stranka|HRS]], [[Hrvatski nacionalni pomak|HNP]], [[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] i [[Hrvatski demokratski savez (Bosna i Hercegovina)|HDS]].<ref name="Kandidat Hrvatske petorke"/>|naziv=Lučić|grupa=lower-alpha}} | Zastupnik u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] (1998–2000) [[Brigadni general]] [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća odbrane]] (1992–1995) | <ref name="Kandidat Hrvatske petorke">{{Cite web |last=A |first=B. |date=2026-04-29 |title=Zdenko Lučić potvrdio da je kandidat Hrvatske petorke za Predsjedništvo BiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/zdenko-lucic-potvrdio-da-je-kandidat-hrvatske-petorke-za-predsjednistvo-bi-h/ |access-date=2026-04-29 |website=Oslobođenje |language=bs}}</ref> |} === Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! colspan="2" |Kandidat ! colspan="2" |Stranka !Pozadina !Ref. |- | [[Datoteka:Nebojša Vukanović (cropped).png|bez_okvira|136x136piksel]] | [[Nebojša Vukanović]] | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|ZPR|tamno|BS}};" | | [[Za pravdu i red]] | Poslanik u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] (2018–) <br> Savjetnik predsjedavajućeg [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] (2014–2018) | |- | | | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezavisni kandidat|tamno|BS}};" | | | | |- | | | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}};" | | | | |} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] ** [[Izbori u Republici Srpskoj]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] * [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine|Izbori u Federaciji Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Zastupnički dom|Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Federacija Bosne i Hercegovine#Kantonalne skupštine|Izbori za zastupnike u skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] ** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska|Izbori u Republici Srpskoj]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Predsjednik|Izbori za predsjednika Republike Srpske]] *** [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026 - Republika Srpska#Narodna skupština|Izbori za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske]] == Napomene == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.izbori.ba/?Lang=3 Službena stranica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine] {{Izbori u Bosni i Hercegovini}} {{Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. po općinama}} [[Kategorija:Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Izbori za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|2026.]] qb5f9d3jkohh8pazwy0w3wc02ximman 0 531715 3848163 3823416 2026-05-20T23:08:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848163 wikitext text/x-wiki '''Ruptura membrana''' ('''ROM''') ili '''amnioreksija''' je termin koji se koristi tokom [[trudnoća|trudnoće]] za opisivanje rupture [[amnionska vreća|amnionske vreće]].<ref>{{DorlandsDict|one/000003756|amniorrhexis}}</ref> Normalno, do toga dolazi spontano u terminu porođaja ili tokom ili na početku [[porođaj]]a. Ruptura membrana se kolokvijalno naziva "pucanje vodenjaka", posebno kada je izazvana, a ne spontana, ili kao "pucanje vodenjaka".<ref>{{cite web |url=https://www.parents.com/pregnancy/giving-birth/is-there-a-way-to-help-my-water-to-break-at-home/ |last=Harris |first=Nicole |title=If You're Tempted to Break Your Own Water, Read This First |website=Parents |access-date=10. 11. 2023}}</ref> Prijevremena ruptura vodenjaka (PROM) je ruptura [[amnion]]a koja se javlja u terminu porođaja i prije njegivog početka.<ref name=":0">{{Cite book |title=Obstetrics and gynecology. |date=2010 |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |others=Charles R. []B Beckmann, American College of Obstetricians and Gynecologists |isbn=978-0-7817-8807-6 |edition=6th |location=Baltimore, MD |oclc=298509160}}</ref> U slučajevima prijevremene rupture vodenjaka (PROM), opcije uključuju ekspektorsku terapiju bez intervencije ili intervencije, poput [[oksitocin]]a ili drugih metoda indukcije porođaja, a obje su obično praćene pažljivim praćenjem zdravlja majke i [[fetus]]a.<ref name=":0" /> Prijevremena ruptura vodenjaka (PPROM) je kada voda pukne i prije početka porođaja i prije 37. sedmice trudnoće ([[gestacija|gestacije]]).<ref name=":0"/><ref>{{Cite journal|last=Medina|first=Tanya|date=15. 2. 2006|title=Preterm Premature Rupture of Membranes: Diagnosis and Management|url=https://www.aafp.org/afp/2006/0215/p659.html|journal=American Family Physician|volume=73 |issue=4 |pages=659–664|pmid=16506709 }}</ref> U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], više od 120.000 trudnoća godišnje je pogođeno preranim pucanjem vodenjaka, što je uzrok otprilike jedne trećine prijevremenog porođaja.<ref>{{Cite journal|last=Mercer|first=Brian|date=januar 2003|title=Preterm premature rupture of the membranes|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0029784402023669|journal=Obstetrics & Gynecology|volume=101|issue=1 |pages=178–193|doi=10.1016/s0029-7844(02)02366-9 |pmid=12517665 |s2cid=31817519 |via=Science Direct|url-access=subscription}}</ref> Ponekad se dijete rodi bez rupture amnionske vreće (bez rupture ovojaka). ]]U takvim slučajevima, dijete može i dalje biti u potpunosti unutar vreće nakon rođenja; takav porođaj je poznat kao en-caul [[porođaj]]. ==Posljedice== Kada amnionska vreća pukne, povećava se proizvodnja [[prostaglandin]]a i smanjuje se prostor između fetusa i maternice, što su procesi koji povećavaju učestalost i intenzitet kontrakcija maternice..<ref name=apa>[http://www.americanpregnancy.org/labornbirth/inducinglabor.html American Pregnancy Association > Inducing Labor] Last Updated: 01/2007</ref> Ponekad, s pucanjem ovojnica, posebno ako glavica nije uvučena, pupčana vrpca može prolapsirati. Prolaps pupčane vrpce je hitan medicinski slučaj, jer silazna glavica može blokirati fetalno-placentarnu cirkulaciju. Nakon pucanja ovojnica, bakterije se mogu popeti i dovesti do amnionitisa i fetalne infekcije. Preuranjeno pucanje ovojnica može imati višestruke posljedice na fetus, kao što su povećanje rizika od prijevremenog porođaja i suočavanje s neonatusnim ili perinatalnim komplikacijama. Pucnuće ovojnica može uticati na daljnje vođenje porođaja. Određene metode indukcije ili augmentacije porođaja, poput balon katetera, relativno su kontraindicirane nakon ROM-a.<ref>{{Cite book |last1=McDonagh |first1=Marian |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK569292/ |title=Cervical Ripening in the Outpatient Setting |last2=Skelly |first2=Andrea C. |last3=Hermesch |first3=Amy |last4=Tilden |first4=Ellen |last5=Brodt |first5=Erika D. |last6=Dana |first6=Tracy |last7=Ramirez |first7=Shaun |last8=Fu |first8=Rochelle |last9=Kantner |first9=Shelby N. |date=2021 |publisher=Agency for Healthcare Research and Quality (US) |series=AHRQ Comparative Effectiveness Reviews |location=Rockville (MD) |pmid=33818996}}</ref> ==Tipovi== *'''SROM''': spontana ruptura membrana. Ovaj termin opisuje normalno, spontano pucanje membrana u terminu porođaja. Ruptura se obično dešava na dnu [[maternica|maternice]], preko [[cerviks|grlića maternice]], uzrokujući izliv tečnosti. Ovaj izliv može biti prilično mali (npr. 50 ml) ili može biti znatno veliki (200-300 ml) ovisno o količini tečnosti u amnionskoj vrećici i o tome u kojoj mjeri glavica [[fetus]]a zatvara rupu i zadržava tečnost u vreći.<ref name=skelton>[http://www.kiwifamilies.co.nz/Topics/Birth/Spontaneous-Rupture-of-Membranes.html kiwifamilies.co.nz > Birth > Spontaneous Rupture of Membranes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120227083524/http://www.kiwifamilies.co.nz/Topics/Birth/Spontaneous-Rupture-of-Membranes.html |date=27. 2. 2012 }} By Paula Skelton, midwife</ref> Spontana ruptura koja se javlja rano u porođaju može zapravo biti povezana s drugim komplikacijama koje rezultiraju odgođenim porođajem. Ove komplikacije mogu uključivati kontrahiranu karlicu, karlični predložak ili okcipito-posteriorni položaj. *'''PROM''': [[prijevremena ruptura membrana]]. Ovaj termin opisuje rupturu membrana koja se javlja prije početka porođaja. **'''PPROM''': prijevremena, preuranjena ruptura membrana. Ovaj termin opisuje rupturu membrana koja se javlja prije 37. sedmice trudnoće i može imati višestruke posljedice na fetus, kao što su povećanje rizika od prijevremenog porođaja i suočavanje s neonatalnim ili perineonatusnim komplikacijama. Faktori rizika za trudnoće sa PPROM-om uključuju rasu ([[Afroamerikanke|crne]] imaju povećan rizik), nizak [[socioekonomski status]], historiju [[spolno prenosiva bolest|spolno prenosivih bolesti]], rastezanje maternice (što može biti rezultat faktora kao što su prekomjerna amnionska tekućina ([[polihidramnion]]) ili nošenje više od jednog fetusa ([[višefetalna trudnoća]])) i [[pušenje]].<ref name="MedinaHill2006">{{cite journal |vauthors=Medina TM, Hill DA |title=Preterm premature rupture of membranes: diagnosis and management |journal=Am Fam Physician |date=15. 2. 2006 |volume=73 |issue=4 |pages=659–64 |pmid=16506709 |url=https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2006/0215/p659.html |access-date=26. 7. 2022}}</ref> *'''AROM''': [[umjetna ruptura membrana]]. Ovaj termin opisuje rupturu membrana od strane treće strane, obično [[babica|babice]] ili [[akušerstvo|akušera]], kako bi se [[indukcija porođaja|izazvao]] ili ubrzao porođaj. ==Otkrivanje== Otkrivanje rupture membrana uglavnom uključuje:<ref>{{Cite journal | last1 = Bennett | first1 = S. | last2 = Cullen | first2 = J. | last3 = Sherer | first3 = D. | last4 = Woods Jr | first4 = J. | title = The Ferning and Nitrazine Tests of Amniotic Fluid Between 12 and 41 Weeks Gestation | doi = 10.1055/s-2007-994637 | journal = American Journal of Perinatology | volume = 10 | issue = 2 | pages = 101–104 | year = 2008 | pmid = 8476469 }}</ref> *''Test nakupljanja'': vizualizacija nakupljanja amnionske tečnosti u vagini *[[Nitrazin]] test papirom *[[Fernov test]] *[[Indeks amnionske tečnosti]] Da bi rezultati bili tačni sa otprilike 90% u otkrivanju infekcije, može se koristiti kombinacija arborizacijskog testa i testa nitrazinskim papirom <ref>{{Cite journal|last=Davidson|first=Kim|date=decembar 1991|title=Detection of Premature Rupture of the Membranes|url=https://journals.lww.com/clinicalobgyn/Citation/1991/12000/Detection_of_Premature_Rupture_of_the_Membranes.7.aspx|journal=Clinical Obstetrics and Gynecology|volume=34|issue=4 |pages=715–722|doi=10.1097/00003081-199112000-00007 |pmid=1778013 |url-access=subscription}}</ref> Arborizacijski test procjenjuje vaginski sekret pacijentice, dok test nitrazonskim papirom koristi nitrazin papir za ispitivanje [[pH]] vrijednosti [[vagina|vagine]]. ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == *[https://www.merckmanuals.com/ Merck Manual]: [https://www.merckmanuals.com/home/quick-facts-women-s-health-issues/complications-of-labor-and-delivery/premature-rupture-of-the-membranes-prom?query=Premature%20rupture%20of%20membranes Premature rupture of the membranes] *[https://www.pregnancyvideo.net/amniotic-sac-what-happens-when-your-water-breaks Video: Amniotic Sac: What Happens When Your "Water Breaks"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230531084408/https://www.pregnancyvideo.net/amniotic-sac-what-happens-when-your-water-breaks |date=31. 5. 2023 }} {{trudnoća}} {{DEFAULTSORT:Rupture Of Membranes}} [[Kategorija:Akušerstvo]] [[Kategorija:Neonatologija]] [[Kategorija:Žensko zdravlje]] [[Kategorija:Primateljstvo]] dvw1zw7ke1whwu709j12l3mfdgsy9nz 0 532041 3848087 3822929 2026-05-20T18:17:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Reza Pahlavi | slika = Crown_Prince_of_IRAN_Reza_PAHLAVI_EP-146067A_AR2_(cropped).jpg | opis = Reza Pahlavi | ime_pri_rođenju = Reza Cyrus Pahlavi | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1960|10|31}} | mjesto_rođenja = [[Teheran]], [[Iran]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = Politički aktivist, vojni pilot | suprug_supruga = [[Yasmine Pahlavi]] (vjenčanje 1986.) | djeca = 3 | veb_sajt = [https://rezapahlavi.org rezapahlavi.org] }} '''Reza Cyrus Pahlavi''' ({{lang|fa|رضا پهلوی}}; rođen 31. oktobra 1960. u [[Teheran]]u) iranski je politički aktivist i prijestolonasljednik nekadašnjeg [[Iransko Carstvo|Iranskog Carstva]], te najstariji sin posljednjeg iranskog šaha [[Muhamed Reza Pahlavi|Muhammada Reze Pahlavija]] i carice [[Farah Pahlavi|Farah Pahlavija, rođ. Diba]]. Nakon što je [[Iranska islamska revolucija 1979.|Iranska islamska revolucija]] srušila monarhiju, Pahlavi živi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] odakle već više od četiri decenije vodi kampanju za svrgavanje Islamske Republike i uspostavu sekularne demokratije u Iranu.<ref name="britannica">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Reza-Pahlavi |title=Reza Pahlavi – Exiled Crown Prince, Life in the U.S., Ties to Iran |website=Encyclopædia Britannica |date=27. 2. 2026 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> == Biografija == === Rani život === Reza Cyrus Pahlavi rođen je 31. oktobra 1960. u Teheranu kao najstarije dijete šaha Muhammada Reze Pahlavija i carice Farah, rođene Diba.<ref name="britannica" /> Na svečanoj krunidbi oca, 26. oktobra 1967., zvanično je proglašen prijestolonasljednikom Irana — tada je imao sedam godina.<ref name="britannica" /> Ima tri mlađa brata i sestre: princezu [[Farahnaz Pahlavi]] (rođenu 12. marta 1963.), princa [[Ali-Reza Pahlavi|Ali-Rezu Pahlavija]] (28. aprila 1966. – 4. januara 2011.) i princezu [[Leila Pahlavi]] (27. marta 1970. – 10. juna 2001.).<ref name="farah_web">{{Citiranje weba |url=https://farahpahlavi.org/reza-shah-pahlavi/ |title=Reza Shah Pahlavi – Family |website=farahpahlavi.org |access-date=21. 3. 2026}}</ref> === Obrazovanje i vojna obuka === Ljeta 1978. Pahlavi je kao kadet Carske iranske avijacije otišao u Sjedinjene Američke Države radi napredne pilotske obuke na vojnoj bazi [[Reese Air Force Base]] u [[Lubbock]]u, [[Teksas]]u.<ref name="pahlavi_dynasty">{{Citiranje weba |url=https://thepahlavidynasty.com/reza-pahlavi/ |title=Reza Pahlavi |website=ThePahlaviDynasty.com |access-date=21. 3. 2026 |archive-date=22. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260222045544/https://thepahlavidynasty.com/reza-pahlavi/ |url-status=dead }}</ref> Tokom obuke letio je na školskim avionima Cessna T-37 Tweet i Northrop T-38 Talon, a pilot-diplomu stekao je 1979.<ref name="pahlavi_dynasty" /> Kada je januara 1979. Islamska revolucija svrgnula šaha, Pahlavi je ostao u Sjedinjenim Državama i nije se vratio u Iran.<ref name="britannica" /> U septembru 1979. kratko se upisao na Williams College u [[Massachusetts]]u, ali se povukao 1980. te pohađao Američki univerzitet u Kairu, no studij je ostao neredovit.<ref name="biyografiler">{{Citiranje weba |url=https://www.biyografiler.com/en/biography/reza-pahlavi-2 |title=Reza Pahlavi – Biography, Life, Career & Facts |website=Biyografiler.com |date=8. 1. 2026 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Godine 1985. stekao je diplomu prvog stepena iz političkih nauka dopisnim putem na [[University of Southern California]] u [[Los Angeles]]u.<ref name="britannica" /> Uz maternji perzijski, tečno govori engleski i francuski.<ref name="rp_official">{{Citiranje weba |url=https://rezapahlavi.org/en/about |title=About Reza Pahlavi |website=rezapahlavi.org |language=en |access-date=21. 3. 2026}}</ref> === Proglašenje šahom i rani egzil === Nakon što je šah Muhammad Reza Pahlavi preminuo u egzilu u [[Kairo|Kairu]] 27. jula 1980., majka Farah Pahlavi se simbolički proglasila regentkinjom.<ref name="britannica" /> Na vlastiti 20. rođendan, 31. oktobra 1980., Reza Pahlavi je javno proglasio sebe novim iranskim šahom pod titulom '''Reza Shah II''', preuzimajući pretenziju na prijestolje [[Pahlavijeva dinastija|Pahlavijeve dinastije]].<ref name="britannica" /><ref name="rp_official" /> Godinu 1986. obilježio je ilegalni radio-prijenos njegovih poruka u Iran u kojima je izjavio: „Vratiću se" — rečenica koja je postala simbolom opozicionog djelovanja Pahlavija.<ref name="rp_official" /> === Politički angažman u egzilu === Pahlavi od ranih 1980-ih živi u okrugu [[Washington, D.C.]] odakle koordinira aktivnosti iranske dijaspore i lobira kod zapadnih vlada za pojačanje pritiska na teheransku vladu.<ref name="britannica" /> Svoju strategiju promjene artikulirao je kroz tzv. '''pet stubova''': nacionalno jedinstvo, civilni otpor, međunarodni pritisak, ekonomsko narušavanje i priprema za demokratsku tranziciju.<ref name="jpost">{{Citiranje weba |url=https://www.jpost.com/middle-east/iran-news/article-882957 |title=Reza Pahlavi evolves into leader as Iran's protests grow |website=The Jerusalem Post |date=10. 1. 2026 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Uprkos dugogodišnjem angažmanu, Pahlavi se u obraćanjima redovito ograđivao od naslijeđa monarhije i naglašavao da se ne bori za povratak na prijestolje, nego za slobodu iranskog naroda.<ref name="rp_official" /> ==== Podrška pokretu „Žena, Život, Sloboda" ==== Nakon pogibije [[Mahsa Amini|Mahse Amini]] u septembru 2022. i izbijanja masovnih protesta u Iranu pod sloganom „Žena, Život, Sloboda", Pahlavi je zauzeo istaknutije mjesto u javnom životu kao lice iranske opozicije u inozemstvu.<ref name="aljazeera">{{Citiranje weba |url=https://www.aljazeera.com/features/2026/1/12/who-is-reza-pahlavi-the-exiled-prince-urging-iranians-to-seize |title=Who is Reza Pahlavi? The exiled prince urging Iranians to 'seize cities' |website=Al Jazeera |date=12. 1. 2026 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Na skupovima u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Evropi obraćao se iranskoj dijaspori, a susreti s evropskim i američkim zvaničnicima u 2022. i 2023. dodatno su mu ojačali politički profil.<ref name="rp_official" /> ==== Prijestolonasljednikov plan tranzicije ==== U novembru 2024. Pahlavi je u video-obraćanju izjavio da je spreman preuzeti vodstvo nacionalne revolucije i voditi Iran kroz period tranzicije.<ref name="rp_official" /> U maju 2025. objavio je dokument od oko 200 stranica sa šestofaznim planom tranzicije predviđenim za period od 800 dana, uz obećanje da će Iranci po isteku tog perioda sami demokratski odlučiti o budućem uređenju države.<ref name="ipp_jpost">{{Citiranje weba |url=https://www.jpost.com/middle-east/iran-news/article-889241 |title=What exactly is Pahlavi's plan for post-regime Iran? |website=The Jerusalem Post |date=7. 3. 2026 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> ==== Iranski protesti 2025–2026. ==== Masovni protesti koji su izbili u Iranu 28. decembra 2025., potaknuti ekonomskim kolapsom i nastavkom represije, Pahlaviju su donijeli razinu vidljivosti kakvu ranije nije imao.<ref name="jpost" /> Aktivno je koordinirao podršku s inozemstva, pozivajući iransku vojsku i policiju da odlože oružje te se registruju na platformi uspostavljenoj radi komunikacije s demonstrantima.<ref name="jiss">{{Citiranje weba |url=https://jiss.org.il/en/davidi-iran-after-the-january-2026-protests/ |title=Iran After the January 2026 Protests |website=Jerusalem Institute for Strategy and Security |date=18. 2. 2026 |access-date=21. 3. 2026}}</ref> Upozoravao je da će oni koji pucaju na narod biti identificirani i kažnjeni, dok je onima koji stanu na stranu naroda obećao počast i zaštitu.<ref name="jiss" /> Teheranska vlast optužila ga je za vodstvo „terorističkog rata".<ref name="aljazeera" /> === Kritike i kontroverze === Uprkos rastu popularnosti, Pahlavi se suočava s ozbiljnim kritikama unutar fragmentirane iranske opozicije.<ref name="aljazeera" /> Stručnjaci poput Alirezea Nadera upozoravaju da su Pahlavijevi politički manevri postali polarizujući, a njegovo okruženje optuženo je za napade na istaknute disidente, uključujući dobitnicu Nobelove nagrade za mir [[Narges Mohammadi]].<ref name="aljazeera" /> Kritičari ga opisuju kao „opoziciju unutar opozicije", ističući da nije živio u Iranu od 1978. i da mu nedostaju čvrste organizacijske strukture unutar same države.<ref name="aljazeera" /> === Porodica === Reza Pahlavi i Yasmine Etemad-Amini vjenčali su se 12. juna 1986. u [[Greenwich]]u, [[Connecticut]]u.<ref name="rp_official" /> Yasmine je diplomirala pravo na [[George Washington University]] i dugo se bavila zaštitom prava djece kao advokatica.<ref name="rp_official" /> Par ima tri kćerke: * '''Noor Zahra Pahlavi''' (rođena 3. aprila 1992.) — proglašena nasljednicom na Pahlavijevom zvaničnom sajtu, s obrazloženjem da se bori za jednaka prava žena i muškaraca<ref name="rp_official" /> * '''Iman Laya Pahlavi''' (rođena 12. septembra 1993.) — udala se 9. juna 2025. u Parizu za Bradleyja Shermana, američkog poduzetnika u oblasti rizičnog kapitala<ref name="pahlavi_dynasty" /> * '''Farah Mitra Pahlavi''' (rođena 17. januara 2004.) — najmlađa kćerka, nazvana po baki carici Farah Pahlaviji<ref name="rp_official" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Reza Pahlavi}} * [https://rezapahlavi.org/en Zvanična web stranica Reze Pahlavija] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Pahlavi, Reza}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Prijestolonasljednici]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] 0rip4ybtnicjyzpukzw9ul5bxs32ury 0 532102 3848294 3822863 2026-05-21T10:32:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Snježana Martinović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1967|6|11}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Snježana Martinović''' ([[Mostar]], 11. juni 1967)<ref name=ljubuski>{{cite web|title=Snježana Martinović u predstavi austrijske nobelovke (Snjezana Martinovic in the performance of the Austrian Nobel prize winner)|url=http://ljubuski.net/727-snjezana-martinovic-u-predstavi-austrijske-nobelovke|website=ljubuski.info|access-date=19. 9. 2015|date=13. 12. 2008}}</ref> jest [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pozorišna i filmska [[Glumac|glumica]]<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/19-decembra-monodrama-jackie-snjezane-martinovic/81217093|title=19. decembra monodrama "Jackie" Snježane Martinović|website=Klix.ba|access-date=23. 3. 2026}}</ref> koja je glumila u bosanskohercegovačkim, hrvatskim, francuskim, njemačkim, italijanskim i slovenačkim filmovima i pozorišnim produkcijama.<ref name=sckc>{{cite web|title=Interview: Snježana Martinovic – director of the play Murlin Murlo|url=http://www.sc-kc.info/intervju-snjezana-martinovic-redateljica-predstave-murlin-murlo/|website=SC-KC.info|publisher=SC Kulturni Centar|access-date=18. 9. 2015|date=8. 4. 2015|archive-date=2. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160502094940/http://www.sc-kc.info/intervju-snjezana-martinovic-redateljica-predstave-murlin-murlo/|url-status=dead}} [https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=hr&u=http://www.sc-kc.info/intervju-snjezana-martinovic-redateljica-predstave-murlin-murlo/&prev=search (translated into English by Google Translate)]</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" !<abbr>God.</abbr> !Naziv !Uloga |- | rowspan="2" |1988. |''[[Vizantija (film)|Vizantija]]'' |Vesna |- |''[[Azra (film)|Azra]]'' |Ana |- |1990. |''[[Poslednji valcer u Sarajevu]]'' |Jovanka Čabrinović |- |1991. |''[[Praznik u Sarajevu]]'' |Sabina Šestić |- |2013. |''[[Odbrana i zaštita]]'' |Sekretarica 1 |} == Ostali radovi == Od aprila 2015, predavala je filmske i pozorišne kurseve na [[United World Collegeu u Mostaru]].<ref name=sckc/> Prethodno je predavala na Mostarskoj Dramskoj Akademiji ([[Dramska akademija u Mostaru]]).<ref name=sckc/> == Nagrade == * (2010) Nagrada za najbolju glumicu u BiH (lik Olga, Njegove tri sestre, reditelj Scott Fielding) na festivalu Kazališne igre u Jajcu.[2][4] * (2007) Nagrada za najbolji film (Belle epoque, reditelj Nikola Stojanović, lik Jovanka) na festivalu u Novom Sadu, Srbija * (2007) Nagrada Mravac za najbolju glumicu (lik Jackie, rediteljka Snježana Martinović – samostalni projekat) na festivalu autorske poetike u Mostaru, BiH == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1355820|name=Snježana Martinović}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Martinović, Snježana}} [[Kategorija:Rođeni 1967.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] 59hyd253k6gx4la9znssxrx4mhk2wma 0 532203 3848190 3822833 2026-05-21T01:51:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Samim Konjicija | slika = | naslov = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Sarajevo]] | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | polje = [[elektrotehnika]], [[automatika]], [[mašinsko učenje]] | radna_institucija = [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]]<br>[[Univerzitet u Sarajevu]] | alma_mater = | poznat_po = radovima iz automatike, optimizacije i primjene [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] }} '''Samim Konjicija''' jest bosanskohercegovački [[elektrotehnika|elektrotehničar]], univerzitetski profesor i istraživač. Povezan je s [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkim fakultetom u Sarajevu]] kao nastavnik na oblasti automatike i elektronike, a u službenim dokumentima [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] navodi se i kao redovni profesor.<ref>{{cite web |title=dr. sc. Samim KONJICIJA |url=https://www-arc.etf.unsa.ba/fakultet/osoblje/dr-sc-samim-konjicija |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web |title=Izvještaj Komisije za pripremanje prijedloga za izbor akademskog osoblja u zvanje vanredni profesor za naučnu oblast "Automatika i elektronika" |url=https://etf.unsa.ba/uploads/Izvjestaj_Komisije_za_pripremu_prijedloga_za_izbor_u_zvanje_vanredni_profesor_na_naucnu_oblast_Automatika_i_elektronika_jedan_izvrsilac_web_067f74a214.pdf |website=Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U svom naučnom i stručnom radu bavi se temama iz [[automatika|automatike]], optimizacije, [[ugradbeni sistem|ugradbenih sistema]] i primjene [[mašinsko učenje|mašinskog učenja]] u inženjerskim problemima. Na profilu u ''BH akademskom imeniku'' evidentiran je kao autor i koautor radova iz tih oblasti, uključujući istraživanja iz industrijske vizije, elektroenergetskih sistema i algoritama zasnovanih na neuronskim mrežama.<ref>{{cite web |title=Samim Konjicija |url=https://www.akademskiimenik.ba/profil/1376 |website=BH akademski imenik |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Konjicija je učestvovao i u akademskim projektima [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Među njima je i Erasmus+ projekat SMEQA, u okviru kojeg je 2024. učestvovao u studijskoj posjeti [[Sveučilište u Splitu|Sveučilištu u Splitu]] i Agenciji za nauku i visoko obrazovanje Republike Hrvatske.<ref>{{cite web |title=Studijska posjeta Sveučilištu u Splitu i Agenciji za nauku i visoko obrazovanje Republike Hrvatske u okviru Erasmus+ projekta SMEQA |url=https://www.unsa.ba/en/node/13748 |website=Univerzitet u Sarajevu |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Također se navodi među članovima [[Centar za demografsku genetiku Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Centra za demografsku genetiku Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web |title=Ljetopis knj. XLIX: za 2022. godinu |url=https://bastina.anubih.ba/bitstreams/f7432ebc-c301-436d-8189-1f77525c3ef5/download |website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Konjicija, Samim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] ad5jli5ygt46ga5xv8gl67a5zfi8609 0 532314 3848021 3822776 2026-05-20T15:50:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Turske zračne snage | izvorni_naziv = ''Türk Hava Kuvvetleri'' | država = {{ZID|Turska}} | utemeljena = 1. juni 1911. | u_trenutnom_obliku = 1. juli 1949. | štab = [[Ankara]] | veb-sajt = [https://www.hvkk.tsk.tr/ hvkk.tsk.tr] | komadant = Ziya Cemal Kadıoğlu }} '''Turske zračne snage''' ({{jez-tr|Türk Hava Kuvvetleri}}) jesu zračna grana [[Turska|Turske]] i jedna od glavnih komponenti turskih oružanih snaga. Svoje porijeklo vuku iz osmanske vojne avijacije, čiji se početak u turskoj vojnoj tradiciji veže za 1. juni 1911, dok su kao posebna komanda unutar savremenih turskih oružanih snaga institucionalno oblikovane sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="Millî Savunma Bakanlığı">{{cite web |title=Hava Kuvvetlerinin Kuruluş Yıl Dönümü Mesajı |url=https://www.msb.gov.tr/SlaytHaber/162020-84355 |publisher=Millî Savunma Bakanlığı |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Cumhuriyet dönemi Türk ordusunun komuta ve teşkilat yapısı (1938–1950) |url=https://atam.gov.tr/wp-content/uploads/2024/10/Deniz-KURT.pdf |publisher=Atatürk Araştırma Merkezi |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Turska je postala članica [[NATO]]-a 18. februara 1952, nakon čega je modernizacija zračnih snaga ubrzana kroz dublju integraciju u zapadne vojne strukture, novu opremu i standarde obuke.<ref>{{cite web |title=Greece and Turkey accede to the North Atlantic Treaty |url=https://www.nato.int/en/news-and-events/articles/news/1952/02/18/greece-and-turkey-accede-to-the-north-atlantic-treaty |publisher=NATO |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=NATO member countries |url=https://www.nato.int/en/about-us/organization/nato-member-countries |publisher=NATO |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Danas Turske zračne snage spadaju među najveće i najznačajnije zračne sile u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]] i istočnom [[Mediteran]]u, a u njihovom sastavu nalaze se borbeni avioni, avioni za rano upozoravanje i kontrolu, tankeri za dopunu gorivom u zraku, transportni avioni, školski avioni i bespilotne letjelice.<ref name="Türkiye signs F-16 LOA">{{cite web |title=Türkiye signs F-16 LOA |url=https://www.janes.com/osint-insights/defence-news/defence/turkiye-signs-f-16-loa |publisher=Janes |date=10. 6. 2024 |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref name="E-7 AEW&C">{{cite web |title=E-7 AEW&C |url=https://www.boeing.com/defense/patrol-early-warning-and-battle-management/e-7-aewc |publisher=Boeing |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Historija == Počeci turske vojne avijacije sežu u kasni osmanski period, kada su 1911. poduzeti prvi koraci ka formiranju zrakoplovnih jedinica i školovanju pilota. U godinama koje su uslijedile osmanska avijacija učestvovala je u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] i [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref name="Millî Savunma Bakanlığı"/><ref>{{cite web |title=Birinci Dünya Savaşı ve Millî Mücadele Döneminde Türk Havacılığı |url=https://www.atam.gov.tr/wp-content/uploads/umut-cafer-karado%C4%9Fan.pdf |publisher=Atatürk Araştırma Merkezi |language=tr |access-date=24. 3. 2026 |archive-date=1. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401104931/https://www.atam.gov.tr/wp-content/uploads/umut-cafer-karado%C4%9Fan.pdf |url-status=dead }}</ref> Nakon osnivanja [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] 1920, zrakoplovne jedinice reorganizirane su u okviru novih državnih i vojnih struktura. Tokom [[1920-e|1920-ih]] i [[1930-e|1930-ih]] proširivane su škole, obuka i tehnička infrastruktura, a zračne jedinice postepeno su rasle po broju i važnosti.<ref>{{cite web |title=Birinci Dünya Savaşı ve Millî Mücadele Döneminde Türk Havacılığı |url=https://www.atam.gov.tr/wp-content/uploads/umut-cafer-karado%C4%9Fan.pdf |publisher=Atatürk Araştırma Merkezi |language=tr |access-date=24. 3. 2026 |archive-date=1. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401104931/https://www.atam.gov.tr/wp-content/uploads/umut-cafer-karado%C4%9Fan.pdf |url-status=dead }}</ref> Kao zasebna komanda Turske zračne snage uspostavljene su 31. januara 1944, a 1. jula 1949 učvršćen je savremeni sistem komandovanja u kojem su kopnena, pomorska i zračna komponenta strukturirane kao posebne grane pod Generalštabom.<ref>{{cite web |title=On İkinci Askerî Tarih Sempozyumu Bildirileri |url=https://www.msb.gov.tr/Content/Upload/Docs/12.askeri_tarih_sempozyum_bildirileri_sunulmayanbildiriler.pdf |publisher=Millî Savunma Bakanlığı |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Cumhuriyet dönemi Türk ordusunun komuta ve teşkilat yapısı (1938–1950) |url=https://atam.gov.tr/wp-content/uploads/2024/10/Deniz-KURT.pdf |publisher=Atatürk Araştırma Merkezi |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Ulaskom Turske u NATO 1952 započela je intenzivna modernizacija, posebno u oblasti mlazne avijacije, komandno-kontrolnih sistema i interoperabilnosti sa savezničkim snagama.<ref>{{cite web |title=Marking 60 years of membership |url=https://www.nato.int/en/news-and-events/articles/news/2012/02/16/marking-60-years-of-membership |publisher=NATO |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Tokom druge polovine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u sastav su uvedeni novi tipovi borbenih aviona, među njima i [[McDonnell Douglas F-4 Phantom II|F-4 Phantom II]] te [[General Dynamics F-16|F-16 Fighting Falcon]], koji je postao oslonac borbene avijacije.<ref name="Türkiye signs F-16 LOA"/> == Organizacija == Sjedište komande nalazi se u [[Ankara|Ankari]]. Na čelu grane nalazi se komandant Turskih zračnih snaga; prema službenoj stranici komande tu dužnost obavlja general Ziya Cemal Kadıoğlu.<ref name="Hava Kuvvetleri Komutanlığı">{{cite web |title=Hava Kuvvetleri Komutanlığı |url=https://www.hvkk.tsk.tr/ |publisher=Hava Kuvvetleri Komutanlığı |language=tr |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U savremenom sistemu Turske zračne snage obavljaju zadatke kontrole i odbrane zračnog prostora, zračne potpore drugim granama vojske, strateškog i taktičkog transporta, zračnog izviđanja, ranog upozoravanja i zračne dopune gorivom. U njihov sastav uključeni su i kapaciteti povezani sa satelitskim izviđanjem i savremenim bespilotnim sistemima.<ref name="E-7 AEW&C"/><ref name="Hava Kuvvetleri Komutanlığı"/> == Oprema == Borbenu avijaciju Turskih zračnih snaga danas uglavnom čine varijante aviona [[General Dynamics F-16|F-16C/D]]. Prema podacima koje prenosi ''Janes'', Turska je 2024. potpisala pismo o prihvatanju za nabavku 40 novih aviona F-16 Block 70/72 i modernizaciju 79 postojećih letjelica standardom F-16V; isti izvor navodi da se u inventaru nalazilo 174 aviona F-16C i 58 F-16D.<ref name="Türkiye signs F-16 LOA"/> Za rano upozoravanje i kontrolu koriste se avioni [[Boeing E-7 Wedgetail|E-7 AEW&C]] iz programa ''Peace Eagle'', dok sposobnost dopune gorivom u zraku osiguravaju avioni [[Boeing KC-135 Stratotanker|KC-135R Stratotanker]]. Transportnu komponentu čine, između ostalog, [[Airbus A400M Atlas|A400M Atlas]], [[Lockheed C-130 Hercules|C-130 Hercules]] i [[CASA CN-235]].<ref name="E-7 AEW&C"/><ref>{{cite web |title=How the global military fleet shapes up in our 2025 World Air Forces review |url=https://www.flightglobal.com/defence/how-the-global-military-fleet-shapes-up-in-our-2025-world-air-forces-review/160844.article |publisher=FlightGlobal |date=21. 11. 2024 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Posljednjih godina veći značaj dobili su domaći programi bespilotnih i školskih letjelica. Među njima su [[Bayraktar TB2]], [[Bayraktar Akinci|Akıncı]], [[Bayraktar Aksungur|Aksungur]] i [[Bayraktar Anka|Anka]], dok se za obuku i tranziciju pilota razvijaju platforme Hürkuş i Hürjet. U aprilu 2024. objavljeno je da je Turska naručila dodatne avione Hürjet Block 1 i Hürkuş za potrebe zračnih snaga.<ref>{{cite web |title=Turkish Air Force places first orders for Hürjet Block 1 jet trainer and Gökbey helicopter |url=https://www.janes.com/osint-insights/defence-news/defence/turkish-air-force-places-first-orders-for-hurjet-block-1-jet-trainer-and-gokbey-helicopter |publisher=Janes |date=22. 4. 2024 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U oktobru 2025. Turska je također zaključila ugovor za nabavku 20 aviona [[Eurofighter Typhoon]], čime je otvorena nova faza modernizacije borbene komponente.<ref>{{cite web |title=Turkey signs £5.4bn agreement for 20 Eurofighter Typhoons securing UK production into 2030s |url=https://www.flightglobal.com/fixed-wing/turkey-orders-20-eurofighter-typhoons-under-54bn-deal/165046.article |publisher=FlightGlobal |date=27. 10. 2025 |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Reference}} {{DEFAULTSORT:Turske zračne snage}} [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] [[Kategorija:NATO]] goczdbkwr368ppob2ve5o1o5l31e2zm 0 532466 3847990 3822685 2026-05-20T12:49:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3847990 wikitext text/x-wiki '''Pálné Veres''' (rođena kao '''Hermin Beniczky'''; [[Lázi]], [[Kraljevina Ugarska (1000–1918)|Kraljevina Ugarska]], 13. decembar 1815. – [[Váchartyán]], [[Austro-Ugarska]], 28. septembar 1895.) bila je [[Mađari|mađarska]] prosvjetna reformatorica, [[feminizam|feministkinja]] i jedna od najvažnijih zagovornica obrazovanja [[žena]] u 19. vijeku. Najpoznatija je po tome što je bila među osnivačima Nacionalnog udruženja za obrazovanje žena u Ugarskoj i što je stajala iza prve ustanove u Ugarskoj koja je djevojkama pružala sistematsko [[Srednja škola|srednje obrazovanje]].<ref name="lex">{{cite web |title=Veres Pálné, Beniczky Hermin |url=https://www.arcanum.com/hu/online-kiadvanyok/Lexikonok-magyar-eletrajzi-lexikon-7428D/v-78466/veres-palne-beniczky-hermin-78614/ |website=Magyar életrajzi lexikon |language=hu |access-date=26. 3. 2026}}</ref><ref name="ceu">{{cite book |last=Loutfi |first=Anna |title=A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries |publisher=Central European University Press |location=Budapest / New York |year=2006 |pages=54–57 |isbn=978-963-7326-39-4}}</ref> == Biografija == Rođena je u plemićkoj [[Protestantizam|protestantskoj]] porodici Beniczky u Nógrádskoj županiji tadašnje [[Kraljevina Ugarska (1000–1918)|Kraljevine Ugarske]]. Nakon udaje za Pála Veresa, prema tadašnjem mađarskom običaju uzela je oblik imena "Veres Pálné", doslovno "supruga Pála Veresa".<ref name="lex" /><ref name="ceu" /> Za pitanje ženskog obrazovanja počela se zanimati još sredinom 19. vijeka. Smatrala je da djevojkama treba omogućiti šire i ozbiljnije obrazovanje od tada uobičajenog kućnog odgoja, jer je obrazovana žena, po njenom shvatanju, važan činilac porodičnog i društvenog napretka.<ref name="ceu" /> Godine 1865. objavila je javni poziv pod naslovom ''Felhívás a nőkhöz'' u kojem je tražila širu podršku unapređenju ženskog obrazovanja. Oko tog pitanja potom je okupila istaknute pristalice reforme, a 1867. sudjelovala je u osnivanju Nacionalnog udruženja za obrazovanje žena u Ugarskoj (mađ. ''Országos Nőképző-Egyesület'').<ref name="ceu" /><ref>{{cite web |title=Veres Pálné Beniczky Hermin |url=https://nokert.hu/no/veres-palne-beniczky-hermin/ |website=Nőkért |language=hu |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Udruženje je 1869. otvorilo školu za djevojke u [[Pešta|Pešti]], a Veres je postala njenom direktoricom. Ta se ustanova u historiografiji navodi kao prva škola u Ugarskoj koja je djevojkama nudila organizirano srednje obrazovanje. Kasnije se razvila u znamenitu [[budimpešta]]nsku školu koja danas nosi njeno ime.<ref name="lex" /><ref name="ceu" /><ref>{{cite web |title=Iskolánk története |url=https://www.vpg.hu/iskolankrol/iskolank-tortenete/ |website=Veres Pálné Gimnázium |language=hu |access-date=26. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref> Veres se zalagala za nastavni program koji ne bi bio ograničen samo na "ženske" vještine, nego bi uključivao jezike, historiju, prirodne i društvene predmete te opću kulturu. Njen rad imao je dugoročan utjecaj na otvaranje viših nivoa obrazovanja ženama u Mađarskoj; ubrzo nakon njene smrti uslijedile su i dalje reforme koje su ženama omogućile pristup [[univerzitet]]skom obrazovanju.<ref name="ceu" /><ref>{{cite web |title=A Wlassics-kollégium |url=https://epa.oszk.hu/03300/03300/00010/pdf/EPA03300_konyv_es_neveles_2017_2_098-107.pdf |website=Könyv és Nevelés |language=hu |access-date=26. 3. 2026}}</ref> Umrla je 28. septembra 1895. u Váchartyánu. U Mađarskoj je ostala upamćena kao pionirka modernog ženskog obrazovanja; po njoj su nazvane ulica u [[Budimpešta|Budimpešti]] i poznata srednja škola, a podignut joj je i spomenik.<ref name="lex" /><ref>{{cite web |title=Veres Pálné |url=https://www.vanderkrogt.net/statues/object.php?record=hubp048&webpage=ST |website=Statues - Hither & Thither |access-date=26. 3. 2026}}</ref> == Naslijeđe == U mađarskoj društvenoj i obrazovnoj historiji Pálné Veres smatra se jednom od ključnih ličnosti ranog pokreta za obrazovnu i društvenu emancipaciju žena. Njeno djelovanje povezano je s razvojem građanskog ženskog pokreta u drugoj polovini 19. vijeka i s institucionalnim širenjem obrazovnih mogućnosti za djevojke u Ugarskoj.<ref name="ceu" /><ref>{{cite journal |last=Fabian |first=Katalin |title=The Formation of Women's Groups in Hungary |journal=Aspasia |volume=1 |year=2007 |pages=128–129 |doi=10.3167/asp.2007.010107}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Veres, Palne}} [[Kategorija:1815.]] [[Kategorija:1895.]] [[Kategorija:Feminizam]] 4mpcb8fzu5ozgj9clxn9wgm6t02rx2j 0 532810 3848155 3839718 2026-05-20T22:32:27Z Vogoje2 170692 3848155 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref name="ArtAnima"/> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Djela su mu prevođena na italijanski i engleski jezik.<ref>{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Autor Đukanović A.jpg|<small>Aleksa Đukanović (Zemun, 2026)</small>|okvir]] == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref name="Booke"/><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] f88cwjouayr6oqibd95vlm2q8wjb5z2 3848157 3848155 2026-05-20T22:34:58Z Vogoje2 170692 3848157 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref name="ArtAnima"/> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2. 6. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Djela su mu prevođena na italijanski i engleski jezik.<ref>{{Cite web|url=https://www.aphorism.it/autori/aleksa-dukanovic/|title=Aleksa Đukanović @ Aphorism.it|website=Aphorism.it|language=it|access-date=14. 4. 2026}}</ref> [[Datoteka:Serbian writer Aleksa Đukanović.jpg|mini|<small>Aleksa Đukanović (2026)</small>]] == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref name="Booke"/><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=31. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=4. 7. 2023|access-date=31. 3. 2026}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=31. 3. 2026}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=20. 11. 2021|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=19. 10. 2022|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2023 — [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']] (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=31. 3. 2026}}</ref> * 2025 — Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=5. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5ydkkem1ind93he6na7jnc3pcndhz3b 0 532871 3848205 3831081 2026-05-21T05:40:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu|Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija|trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=1. 4. 2020 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref> ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=decembar 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=26. 8. 2016 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=januar 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=27. 6. 2019 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = august 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina|katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza|metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=februar 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija|vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara|permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor|sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=septembar 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=januar 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin|termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=maj 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monocit]]ima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=septembar 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=mart 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=februar 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=septembar 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = januar 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35"/> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija|vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= juni 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35"/><ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=26. 6. 2024 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=3. 11. 2017 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=12. 1. 2026 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13. 1. 2026 |url-access=subscription }}{{Mrtav link}}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=23. 4. 2015 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=23. 2. 2016 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm<sup>3</sup>) ili povišen (> 12000 ćelija/mm<sup>3</sup>) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=juli 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=5. 12. 2024 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=23. 2. 2016 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100&nbsp;mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=novembar 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=17. 1. 2017 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=9. 11. 2018 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=juli 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=23. 2. 2016 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=april 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka.<ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=januar 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18&nbsp;mg/dL (ili 2&nbsp;mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=decembar 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=5. 10. 2023 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=24. 10. 2006 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=4. 9. 2015 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=maj 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=6. 8. 2020 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=22. 2. 2018 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=4. 10. 2024 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=januar 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18&nbsp;mg/dL (2&nbsp;mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=novembar 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05&nbsp;ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25&nbsp;ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=januar 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6&nbsp;ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7&nbsp;ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=mart 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= april 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=13. 6. 2023 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=30. 6. 2022 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=decembar 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=novembar 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=6. 12. 2022 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=15. 10. 2024 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=1. 5. 2015 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=mart 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=januar 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=10. 5. 2018 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom. Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor. Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=27. 8. 2025 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=novembar 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=maj 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300&nbsp;mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=maj 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=27. 9. 2024 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=18. 4. 2024 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=februar 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=28. 6. 2023 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=decembar 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=decembar 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=1. 4. 2019 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija:Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija:Zarazne bolesti]] [[Kategorija:Uzroci smrti]] [[Kategorija:Sepsa]] n0wpwtesea7daq01g3quil06khjvqwe 0 533436 3848111 3844452 2026-05-20T20:10:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848111 wikitext text/x-wiki [[Slika:Stream in the redwoods.jpg|thumb|upright=1.4|Ovaj [[potok]], koji djeluje zajedno sa svojom okolinom, može se smatrati dijelom riječnog ekosistema.]] '''Riječni ekosistemi''' su tekuće vode koje dreniraju krajolik i uključuju [[Biotaka komponenta|biotske]] (žive) interakcije među [[biljka]]ma, [[životinja]]ma i [[mikroorganizmi]]ma, kao i abioake (nežive) [[fizika|fizičke]] i [[hemija|hemijske]] interakcije njegovih mnogih dijelova.<ref name=Ang>Angelier, E. 2003. Ecology of Streams and Rivers. Science Publishers, Inc., Enfield. Pp. 215.</ref><ref name=BiologyConcepts&Connections>"Biology Concepts & Connections Sixth Edition", Campbell, Neil A. (2009), page 2, 3 and G-9. Retrieved 2010-06-14.</ref> Riječni [[ekosistem]]i dio su većih mreža ili slivova, gdje se manji [[izvor]]i ulijevaju u srednje velike [[potok]]e, koji se progresivno ulijevaju u veće [[rijeka|riječne mreže]]. Glavne zone u riječnim ekosistemima određene su nagibom riječnog korita ili brzinom struje. Brže tekuća turbulentna voda obično sadrži veće koncentracije rastvorenog [[kisik]]a, što podržava veću [[bioraznolikost]] od sporo tekuće vode u [[bara]]ma. Ove razlike čine osnovu za podjelu rijeka na brdske i nizinske rijeke. Hranidbena baza potoka unutar priobalnih [[šuma]] uglavnom potiče od drveća, ali širi potoci i oni koji nemaju krošnju (šuma) većinu svoje prehrambene baze crpe iz [[alge|algi]]. Anadromne [[ribe]] su također važan izvor hranjivih tvari. Ekološke prijetnje rijekama uključuju gubitak vode, brane, hemijsko zagađenje i [[unesene vrste]]].<ref name="Alexander">{{cite book|last=Alexander|first=David E.|title=Encyclopedia of Environmental Science|url=https://archive.org/details/encyclopediaofen0000unse_a4i5|date=1 May 1999|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=0-412-74050-8}}</ref> [[Brana]] proizvodi negativne efekte koji se nastavljaju niz sliv. Najvažniji negativni efekti su smanjenje proljetnih [[poplava]], koje oštećuju [[močvare]], i zadržavanje sedimenta, što dovodi do gubitka deltnih močvara.<ref name="Keddy">{{cite book|last=Keddy|first=Paul A.|title=Wetland Ecology. Principles and Conservation.|publisher=Cambridge University Press|year=2010|isbn=978-0-521-51940-3|page=497}}</ref> Riječni ekosistemi su glavni primjeri lotskih ekosistema. "Lotik" se odnosi na tekuću vodu, od latinske riječi [[latinski|lat. ''lotus'', što znači opran. Lotičke vode kreću se od izvora širokih samo nekoliko centimetara do velikih, kilometarake širine.<ref name=Allan>Allan, J.D. 1995. Ekologija potoka: struktura i funkcija tekućih voda. Chapman i Hall, London. Str. 388.</ref> Veliki dio ovog članka odnosi se na lotičke ekosisteme općenito, uključujući srodne lotičke sisteme kao što su potoci i izvori. Lotički ekosistemi mogu se uporediti s lentičkim ekosistemima, koji uključuju relativno mirne [[kopnene vode]] kao što su [[jezera]], [[bare]] i [[močvare]]. Lentički dolazi od [[latinski|lat.]] "lenis", što znači mirno. Zajedno, ova dva [[ekosistem]]a čine općitije područje proučavanja [[slatka voda|slatke vode]] ili vodne [[ekologija|ekologije]]. Međutim, ne postoji oštra granica između ta dva sistema.<ref>{{Cite book |last=Odum |first=Eugene P. |title=Fundamentals of Ecology |url=https://archive.org/details/fundamentalsofec00odum1 |date=1953 |publisher=Saunders |year=1953 |pages=[https://archive.org/details/fundamentalsofec00odum1/page/216 217]-252 |language=English |lccn=53010484 |oclc=880892}}</ref> Sljedeće objedinjujuće karakteristike čine ekologiju tekućih voda jedinstvenom među vodenim staništima: tok je jednosmjeran, postoji stanje kontinuiranih fizičkih promjena i postoji visok stepen prostorne i vremenske heterogenosti na svim skalama ([[mikrostaništa]]), varijabilnost između lotičkih sistema je prilično visoka i biota je specijalizirana za život u uslovima protoka.<ref name="Gill">Giller, S. and B. Malmqvist. 1998. The Biology of Streams and Rivers. Oxford University Press, Oxford. Pp. 296.</ref> {{TOC level|3}} ==Abiotske (nežive) komponente == Nežive komponente ekosistema nazivaju se abiotske komponente. Npr. [[kamen]], [[zrak]], [[tlo]] itd. ===Protok vode=== [[Datoteka:Cooplacurripa R.JPG|thumb|right| Zamišljena rijeka Cooplacurripa, [[NSW]]]] [[Slika:Overlander Falls.JPG|thumb|right| Brzaci u [[Pokrajinsku park Mount Robson| Pokrajinskom parku Mount Robson]].]] Jednosmjerni tok vode je ključni faktor u lotičkim (riječnim) sistemima koji utiču na njihovu [[ekologija|ekologiju]]. Tok može biti kontinuiran ili povremen. Tok je rezultat sumarih unosa iz [[podzemne vode|podzemnih voda]], [[padavina]] i [[površinsko oticanje|kopnenog toka]]. Tok vode može varirati između sistema, od bujičnih brzaka do sporih rukavaca koji gotovo izgledaju kao [[ekosistent jezerskih ekosistema|lentni sistemi]]. Brzina toka vode u vodenom stubu također može varirati unutar sistema i podložna je haotičnoj turbulenciji, iako brzina vode ima tendenciju da bude najveća u srednjem dijelu korita [[potok]]a (poznatom kao [[Thalweg|thalveg]]). Ova turbulencija rezultira odstupanjima toka od srednjeg vektora toka nizbrdo, što je tipično za vrtložne struje. [[Vektor]] srednje brzine protoka zasniva se na varijabilnosti trenja o dno ili stranice kanala, [[sinusoznost]]i, preprekama i gradijentu nagiba.<ref name=Allan/> Pored toga, količina vode koja ulazi u sistem od direktnih padavina, [[topljenja snijega]] i/ili podzemnih voda može uticati na brzinu protoka. Količina vode u toku mjeri se kao [[Ispuštanje (hidrologija)|ispuštanje]] (zapremina po jedinici vremena). Kako voda teče nizvodno, potoci i rijeke najčešće dobijaju zapreminu vode, tako da pri [[Osnovni tok|osnovnom toku]] (tj. bez unosa [[oluja]]), manji izvori imaju vrlo nizak protok, dok veće rijeke imaju mnogo veći protok. "Režim protoka" rijeke ili potoka uključuje opće obrasce ispuštanja tokom godišnjih ili dekadnih vremenskih skala i može obuhvatiti sezonske promjene u protoku.<ref>{{Cite journal|title=Canadian Science Publishing|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-fisheries-and-aquatic-sciences_1989-10_46_10/page/1804|journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences|volume=46|issue=10|pages=1805–1818|doi=10.1139/f89-228|date=October 1989|last1=Poff|first1=N. Leroy|last2=Ward|first2=J. V.}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Poff|first1=N. LeRoy|last2=Allan|first2=J. David|last3=Bain|first3=Mark B.|last4=Karr|first4=James R.|last5=Prestegaard|first5=Karen L.|last6=Richter|first6=Brian D.|last7=Sparks|first7=Richard E.|last8=Stromberg|first8=Julie C.|date=December 1997|title=The Natural Flow Regime|journal=BioScience|language=en|volume=47|issue=11|pages=769–784|doi=10.2307/1313099|issn=0006-3568|jstor=1313099|doi-access=free}}</ref> Iako je protok vode snažno određen nagibom, tekuće vode mogu promijeniti opći oblik ili smjer korita potoka, karakteristika poznata i kao [[geomorfologija]]. Profil riječnog vodenog stuba sastoji se od tri primarna djelovanja: [[erozija]], [[transport]]a i [[taloženje|taloženja]]. [[Rijeke]] su opisane kao "oluci niz koje teku ruševine kontinenata".<ref>{{Cite web|url=http://store.doverpublications.com/0486685888.html|title=Fluvial Processes in Geomorphology|website=store.doverpublications.com|access-date=2018-11-26}}</ref> Rijeke kontinuirano [[Erozija|erodiraju]], transportuju i [[Taloženje (geologija)|talože]] supstrat, sediment i organski materijal. Kontinuirano [[kretanje]] vode i unesenog materijala stvara raznovrsna [[staništa]], uključujući [[bruska|bruske]], [[bakterijska klizalica|klizalice]] i [[Potočni bazen|bazene]]].<ref name="Cush">Cushing, C.E. and J.D. Allan. 2001. Streams: their ecology and life. Academic Press, San Diego. Pp. 366.</ref> ===Svjetlost=== '''[[Svjetlost]]''' je važna za lotičke sisteme, jer obezbjeđuje energiju potrebnu za pokretanje [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] putem [[fotosinteza|fotosinteze]], a također može pružiti utočište za vrste [[plijen]]a u sjenama koje baca. Količina svjetlosti koju sistem prima može biti povezana s kombinacijom unutrašnjih i vanjskih varijabli toka. Područje koje okružuje [[potok|potočić]], naprimjer, može biti u sjeni okolnih [[šuma]] ili zidova doline. Veći riječni sistemi obično su široki, tako da je uticaj vanjskih varijabli minimiziran, a [[Sunce|sunčeva svjetlist]] dopire do površine. Međutim, ove rijeke također imaju tendenciju da budu turbulentnije, a čestice u vodi sve više slabe svjetlost kako se dubina povećava.<ref name=Cush/> Sezonski i dnevni faktori također mogu imati ulogu u dostupnosti svjetlosti jer ugao upada, ugao pod kojim svjetlost pada na vodu, može dovesti do gubitka svjetlosti zbog refleksije. Poznat kao [[Beersov zakon|Beerov zakon]], što je plići ugao, više [[svjetlost]]i reflektuje se i količina primljenog sunčevog zračenja [[logaritam]]ski opada s dubinom.<ref name=Gill/> Dodatni utjecaji na dostupnost svjetlosti uključuju oblačnost, nadmorsku visinu i geografski položaj.<ref name=Brown1987>Brown 1987</ref> ===Temperatura=== [[Datoteka:Castle Geyser, Yellowstone, 1874.jpg|thumb|right|[[Castle Geyser]], [[Yellowstone National Park]]]] [[Alika:Winter Forest Near Erzhausen II.jpg|thumb|right|280px| Šumski [[potok]] zimi u blizini [[Erzhausen[[a, [[Njemačka]],]] [[Slika:Gabas 007.jpg|thumb|right|280px| Kaskada u [[Pirineji]]ma]] Većina lotičkih vrsta su [[poikiloterm]]ne [[životinje]] čija se unutrašnja temperatura mijenja u zavisnosti od okoline, stoga je [[temperatura]] ključni abiotički faktor za njih. Voda se može zagrijavati ili hladiti zračenjem na površini i provođenjem toplote u ili iz zraka i okolnog supstrata. Plitki potoci su obično dobro izmiješani i održavaju relativno ujednačenu temperaturu unutar područja. Međutim, u dubljim, sporije tekućim vodenim sistemima može se razviti velika razlika između temperature dna i površine. Sistemi koji se napajaju izvorima imaju male varijacije jer izvori obično potiču iz podzemnih voda, koje su često vrlo blizu temperaturi okoline.<ref name=Gill/> Mnogi sistemi pokazuju jake [[Dnevna varijacija temperature|dnevne]] fluktuacije, a sezonske varijacije su najekstremnije u [[Arktik|arktičkim]], [[oustinja|pustinjskim]] i umjerenim sistemima.<ref name=Gill/> Količina sjenčanja, [[klima]] i [[nadmorska visina]] također mogu uticati na temperaturu lotičkih sistema.<ref name=Allan/> ===Hemija=== [[Hemija]] vode u riječnim [[ekosistem]]ima varira ovisno o tome koje su rastvorene tvari i plinovi prisutni u [[vodeni stub|vodenom stubu]] potoka. Konkretno, riječna voda može uključivati, osim same vode, * rastvorene neorganske materije i glavne [[ion]]e ([[kalcij]], [[natrij]], [[magnezij]], [[kalij]], [[bikarbonat]], [[sulfid]], [[hlorid]]) * rastvorene neorganske hranjive tvari ([[dušik]], [[fosfor]], [[silicij-dioksid]]) * [[čestice organske materije|suspendovane]] i [[rastvorene organske materije]] * plinove ([[dušik]], [[dušik-oksid]], [[ugljik-dioksid]]], [[kisik]]) * tragove metala i zagađivača ==== Rastvoreni ioni i hranjive tvari ==== Rastvorene rastvorene tvari u [[potok]]u mogu se smatrati ili ''reaktivnim'' ili ''konzervativnim''. Reaktivne rastvorene tvari se lako biološki asimiliraju od strane [[autotrof]]ne i [[heterotrof]]ne biote potoka; Primjeri mogu uključivati neorganske vrste [[dušik]]a kao što su [[nitrat]] ili [[amonij]], neke oblike [[fosfor]]a (npr. [[rastvor]]ljivi reaktivni fosfor) i [[silicij-dioksid]]. Otale rastvorene materije mogu se smatrati konzervativnim, što ukazuje na to da se rastvorena materija ne apsorbuje i ne koristi biološki; [[hlorid]] se često smatra konzervativnom rastvorenom materijom. Konzervativne rastvorene materije se često koriste kao hidrološki traseri za kretanje i transport vode. I reaktivna i konzervativna hemija vode potoka prvenstveno je određena unosima iz geologije njenog [[drenažni bazen|sliva]] ili slivnog područja. Na hemiju vode potoka mogu uticati i padavine i dodavanje zagađivača iz ljudskih izvora.<ref name="Allan"/><ref name="Cush"/> Velike razlike u hemiji obično ne postoje unutar malih lotičkih sistema zbog velike brzine miješanja. Međutim, u većim riječnim sistemima, koncentracije većine hranjivih tvari, rastvorenih soli i [[pH-vrijednost]]i smanjuju se s povećanjem udaljenosti od riječnog izvora.<ref name="Gill"/> ==== Rastvoreni plinovi ==== Što se tiče rastvorenih gasova, [[kisik]] je vjerovatno najvažniji hemijski sastojak lotičkih sistema, jer je svim aerobnim organizmima potreban za preživljavanje. U vodu ulazi uglavnom putem difuzije na granici voda-zrak. Rastvorljivost kisika u vodi smanjuje se s porastom pH vrijednosti i temperature vode. Brzi, turbulentni tokovi izlažu veći dio površine vode zraku i obično imaju niske temperature, a samim tim i više kisika od sporih, [[rukavac]]a.<ref name="Gill"/> Kisik je nusprodukt [[fotosinteza|fotosinteze]]], tako da sistemi s velikom količinom vodenih algi i biljaka također mogu imati visoke koncentracije kiseonika tokom dana. Ovi nivoi mogu značajno pasti tokom noći kada primarni proizvođači prelaze na disanje. Kisik može biti ograničavajući ako je cirkulacija između površine i dubljih slojeva slaba, ako je aktivnost lotičkih životinja vrlo visoka ili ako dolazi do velike količine organskog raspadanja.<ref name="Cush"/> ==== Suspendovane materije ==== Rijeke također mogu prenositi suspendovane neorganske i organske materije. Ovi materijali mogu uključivati [[sediment]]<ref>{{Cite journal|last1=Dean|first1=David J.|last2=Topping|first2=David J.|last3=Schmidt|first3=John C.|last4=Griffiths|first4=Ronald E.|last5=Sabol|first5=Thomas A.|date=January 2016|title=Sediment supply versus local hydraulic controls on sediment transport and storage in a river with large sediment loads|journal=Journal of Geophysical Research: Earth Surface|language=en|volume=121|issue=1|pages=82–110|doi=10.1002/2015jf003436|bibcode=2016JGRF..121...82D |issn=2169-9003|url=https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1889&context=wats_facpub|doi-access=free}}</ref> ili organske materije kopnenog porijekla koje upadaju u korito [[potok]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J. R.|last2=Meyer|first2=J. L.|date=1997|title=Stream Organic Matter Budgets: An Introduction|journal=Journal of the North American Benthological Society|volume=16|issue=1|pages=3–13|doi=10.2307/1468223|jstor=1468223|s2cid=88167408 }}</ref> Često se organska materija prerađuje unutar potoka putem mehaničke fragmentacije, konzumiranja i ispaše od strane [[beskičmenjak]]a, te mikrobne razgradnje.<ref>{{Cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/270355611|title=A Perspective on Leaf Litter Breakdown in Streams {{!}} Request PDF|journal=Oikos|volume=85|issue=2|page=377|language=en|access-date=2018-11-27|doi=10.2307/3546505|jstor=3546505|year=1999|last1=Gessner|first1=Mark O.|last2=Chauvet|first2=Eric|last3=Dobson|first3=Mike}}</ref> Lišće i drvenasti ostaci, prepoznatljive grube čestice organske materije (CPOM), pretvaraju u čestice organske materije (POM), sve do finih [[čestica]] organske materije. [[drvenasta biljka|Drvenaste i nedrvenaste biljke]] imaju različite brzine razgradnje u struji vode, pri čemu se lisnate biljke ili dijelovi biljaka (npr. [[cvijet|cvjetne]] latice) razgrađuju brže od drvenastih [[trupac]]a ili [[grana]].<ref>{{Cite journal|last1=Webster|first1=J R|last2=Benfield|first2=E F|date=November 1986|title=Vascular Plant Breakdown in Freshwater Ecosystems| journal=Annual Review of Ecology and Systematics| language=en|volume=17|issue=1|pages=567–594|doi=10.1146/annurev.es.17.110186.003031|bibcode=1986AnRES..17..567W |issn=0066-4162}}</ref> ===Supstrat=== Neorganski [[Supstrat (morska biologija)|supstrat]] lotskih sistema sastoji se od [[geologija|geološkog]] materijala prisutnog u slivu koji erodira, transportuje, sortira i taloži struja. Neorganski supstrati se klasifikuju po veličini na [[Wentworthova skala|Wentworthovoj skali]], koja se kreće od gromada, preko oblutaka, [[šljunak|šljunka]], [[pjesak|pijeska]] i [[mulj]]a.<ref name=Gill/> Tipično, [[Veličina čestica (veličina zrna)|veličina čestica]] supstrata se smanjuje nizvodno s većim gromadama i kamenjem u planinskijim područjima i pjeskovitim dnom u nizinskim rijekama. To je zato što viši gradijenti planinskih potoka olakšavaju brži tok, pomjerajući manje materijale supstrata dalje nizvodno radi taloženja.<ref name=Cush/> Supstrat također može biti organski i može uključivati fine čestice, jesenje lišće koje je opalo, [[drvo|velike drvenaste ostatke]] poput potopljenih trupaca drveća, [[mahovine]] i poluvodnih [[biljke|biljaka]].<ref name=Allan/> Taloženje supstrata nije nužno trajan događaj, jer može biti podložno velikim modifikacijama tokom poplava.<ref name=Cush/> ==Biotske (žive) komponente == Žive komponente [[ekosistem]]a nazivaju se biotske komponente. Potoci imaju brojne vrste biotskih [[organizam]]a koji u njima žive, uključujući [[bakterije]], [[primarni producent|primarne proizvođače]], [[insekt]]e i ostale [[beskičmenjak]]e, kao i [[ribe]] i druge [[kičmenjak]]e. [[Datoteka:Co-occurrence networks of bacterial communities in a stream.png|thumb|upright=1.7|[[Mreža istovremene pojave]] bakterijske zajednice u potoku<ref>{{cite journal |doi = 10.3390/w11081711|title = Impact of Nutrient and Stoichiometry Gradients on Microbial Assemblages in Erhai Lake and Its Input Streams|year = 2019|last1 = Liu|first1 = Yang|last2 = Qu|first2 = Xiaodong|last3 = Elser|first3 = James J.|last4 = Peng|first4 = Wenqi|last5 = Zhang|first5 = Min|last6 = Ren|first6 = Ze|last7 = Zhang|first7 = Haiping|last8 = Zhang|first8 = Yuhang|last9 = Yang|first9 = Hua|journal = Water|volume = 11|issue = 8|page = 1711|doi-access = free| bibcode=2019Water..11.1711L }}</ref>]] ===Mikroorganizmi=== [[Bakterije]] su prisutne u velikom broju u lotičkim vodama. Slobodnoživući oblici povezani su s raspadanjem organskog materijala, [[biofilm]]om na površinama stijena i vegetacije, između čestica koje čine supstrat i suspendirani u [[vodeni stub|vodenom stubu]]. Ostali oblici su također povezani s crijevima lotičkih organizama kao [[Parazitizam|paraziti]] ili u [[komensalizam|komenaalnim]] odnosima.<ref name=Gill/> Bakterije imaju veliku ulogu u recikliranju energije (vidi [[#Trofički odnosi|ispod]]).<ref name=Allan/> [[Dijatomeje]] su jedna od glavnih dominantnih grupa [[perifit]]skih [[alge|algi]] u lotičkim sistemima i široko se koriste kao efikasni indikatori kvalitete vode, jer brzo reagiraju na promjene u okolišu, posebno organsko zagađenje i [[eutrofikacijaa| eutrofikaciju]], sa širokim spektrom tolerancije na uvjete u rasponu od [[oligotrof]]nih do [[eutrof]]nih.<ref name=Heinrich2019 /><ref>{{cite book |doi = 10.1007/978-3-319-31984-1_11|chapter = Diatoms as Bioindicators in Rivers|title = River Algae|year = 2016|last1 = Lobo|first1 = Eduardo A.|last2 = Heinrich|first2 = Carla Giselda|last3 = Schuch|first3 = Marilia|last4 = Wetzel|first4 = Carlos Eduardo|last5 = Ector|first5 = Luc|pages = 245–271|isbn = 978-3-319-31983-4}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1590/S1519-69842011000500015 |title = Application of water quality biological indices using diatoms as bioindicators in the Gravataí river, RS, Brazil |year = 2011 |last1 = Salomoni |first1 = SE. |last2 = Rocha |first2 = O. |last3 = Hermany |first3 = G. |last4 = Lobo |first4 = EA. |journal = Brazilian Journal of Biology |volume = 71 |issue = 4 |pages = 949–959 |doi-access = free }}</ref> [[Fungi|Gljive]] su također vrlo često prisutne u lotičkim okruženjima. Uglavnom su [[mikroskop[[ske veličine i najčešće se nalaze kao aseksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|anamorfne]]) [[vodene hifomicete]] [[spore]], ili rjeđe kao seksualne ([[Teleomorfne, anamorfne i holomorfne|teleomorfne]]) spore koje slobodno plutaju u vodi. Međutim, glavni dio gljiva, [[micelij]], slobodno živi u [[sediment]]u, na raspadajućem organskom materijalu,<ref name=":0">{{Cite book |url=https://link.springer.com/10.1007/978-3-030-72854-0 |title=The Ecology of Plant Litter Decomposition in Stream Ecosystems |date=2021 |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-030-72853-3 |editor-last=Swan |editor-first=Christopher M. |location=Cham |language=en |doi=10.1007/978-3-030-72854-0 |editor-last2=Boyero |editor-first2=Luz |editor-last3=Canhoto |editor-first3=Cristina}}</ref> kao [[parazit]]i na ili u drugim organizmima (kao što su na [[životinja]]ma ili [[alge|algama]]),<ref>{{Cite book |last1=Weiss |first1=Louis M. |title=Microsporidia: pathogens of opportunity |last2=Becnel |first2=James J. |date=2014 |publisher=Wiley Blackwell |isbn=978-1-118-39526-4 |location=Ames, Iowa}}</ref><ref>{{Cite book |title=Freshwater fungi and fungal-like organisms |publisher=Walter de Gruyter GmbH & Co. KG |isbn=978-3-11-039014-8 |editor-last=Jones |editor-first=E. B. Gareth |series=Marine and freshwater botany |date=27 August 2014 |location=Boston |editor-last2=Hyde |editor-first2=Kevin D. |editor-last3=Pang |editor-first3=Ka-lai}}</ref> as [[endophyte]]s,<ref>{{Cite journal |last1=Selosse |first1=Marc-André |last2=Vohník |first2=Martin |last3=Chauvet |first3=Eric |date=2008 |title=Out of the rivers: are some aquatic hyphomycetes plant endophytes? |url=https://nph.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=178 |issue=1 |pages=3–7 |doi=10.1111/j.1469-8137.2008.02390.x |pmid=18315696 |bibcode=2008NewPh.178....3S |issn=1469-8137|url-access=subscription }}</ref> u biljkama, ili kao [[Mutualizam (biologija)|mutualisti]] u crijevima [[insekti|insekata]].<ref>{{Cite book |title=Fungus-insect relationships: perspectives in ecology and evolution |url=https://archive.org/details/fungusinsectrela0000quen |date=1984 |publisher=Columbia Univ. Pr |isbn=978-0-231-05695-3 |editor-last=Wheeler |editor-first=Quentin |location=New York, NY |editor-last2=Entomological Society of America}}</ref> === Biofilm === [[Slika:Biofilm components in streams.jpg|thumb|upright=1.7|right|Različite komponente biofilma u potocima.<ref name=Sabater2016 /> Glavne komponente su [[alge]] i [[bakterije]].]] [[Biofilm]] je kombinacija algi (dijatomeja itd.), gljiva, bakterija i drugih malih [[mikroorganizam]]a koji postoje u filmu duž [[korito potoka|korita potoka]] ili [[bentos]]a.<ref>{{Cite journal|last1=Battin|first1=Tom J.|last2=Besemer|first2=Katharina|last3=Bengtsson|first3=Mia M.|last4=Romani|first4=Anna M.|last5=Packmann|first5=Aaron I.|date=April 2016|title=The ecology and biogeochemistry of stream biofilms|journal=Nature Reviews Microbiology|language=En|volume=14|issue=4|pages=251–263|doi=10.1038/nrmicro.2016.15|pmid=26972916 |s2cid=6573778 |issn=1740-1526|url=http://eprints.gla.ac.uk/118574/1/118574.pdf}}</ref> Sami biofilmovi su složeni,<ref>{{Cite journal|last1=Besemer|first1=Katharina|last2=Peter|first2=Hannes|last3=Logue|first3=Jürg B|last4=Langenheder|first4=Silke|last5=Lindström|first5=Eva S|last6=Tranvik|first6=Lars J|last7=Battin|first7=Tom J|date=August 2012|title=Unraveling assembly of stream biofilm communities|journal=The ISME Journal|volume=6|issue=8|pages=1459–1468|doi=10.1038/ismej.2011.205|issn=1751-7362|pmc=3400417|pmid=22237539|bibcode=2012ISMEJ...6.1459B }}</ref> i doprinose složenosti korita potoka. Različite komponente biofilma ([[alge]] i [[bakterije]] glavne su komponente) ugrađene su u [[egzopolisaharid]]nu matricu (EPS) i predstavljaju mrežne receptore neorganskih i organskih elemenata te ostaju podložne uticajima različitih faktora okoline.<ref name=Sabater2016>{{cite journal |doi = 10.3389/fenvs.2016.00014|title = Stream Biofilm Responses to Flow Intermittency: From Cells to Ecosystems|year = 2016|last1 = Sabater|first1 = Sergi|last2 = Timoner|first2 = Xisca|last3 = Borrego|first3 = Carles|last4 = Acuña|first4 = Vicenç|journal = Frontiers in Environmental Science|volume = 4| page=14 |s2cid = 18984955|doi-access = free| bibcode=2016FrEnS...4...14S |hdl = 10256/16946|hdl-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> {{multiple image | align = left | direction = horizontal | image1 = River diatoms.jpg | width1 = 280 | caption1 = [[Epilit]]na [[dijatomeje]] iz riječnog korita<ref name=Heinrich2019>{{cite journal |doi = 10.1590/2175-7860201970041|title = Epilithic diatom flora in Cali River hydrographical basin, Colombia|year = 2019|last1 = Heinrich|first1 = Carla Giselda|last2 = Palacios-Peñaranda|first2 = Martha L.|last3 = Peña-Salamanca|first3 = Enrique|last4 = Schuch|first4 = Marilia|last5 = Lobo|first5 = Eduardo A.|journal = Rodriguésia|volume = 70|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> (size bars are 30&nbsp;μm) | image2 = Slime on the cobbles of a streambed.jpg | width2 = 175 | caption2 = Ova [[sluz]] na koritu [[potok]]a je [[kaldrma (geologija)|kaldrma]] biofilma}} {{clear left}} .<ref>{{cite journal|doi = 10.1899/11-073.1|title = The relationship between epilithic biofilm stability and its associated meiofauna under two patterns of flood disturbance|year = 2012|last1 = Majdi|first1 = Nabil|last2 = Mialet|first2 = Benoît|last3 = Boyer|first3 = Stéphanie|last4 = Tackx|first4 = Michèle|last5 = Leflaive|first5 = Joséphine|last6 = Boulêtreau|first6 = Stéphanie|last7 = Ten-Hage|first7 = Loïc|last8 = Julien|first8 = Frédéric|last9 = Fernandez|first9 = Robert|last10 = Buffan-Dubau|first10 = Evelyne|journal = Freshwater Science|volume = 31|issue = 1|pages = 38–50|bibcode = 2012FWSci..31...38M|s2cid = 3473853|url = http://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf|access-date = 19. 4. 2026|archive-date = 24. 10. 2023|archive-url = https://web.archive.org/web/20231024051514/https://oatao.univ-toulouse.fr/8842/1/Majdi_8842.pdf|url-status = dead}}</ref> Biofilmovi su jedna od glavnih [[Interfaza|bioloških interfaza]] u riječnim ekosistemima, i vjerovatno najvažnija u [[povremenim rijekama]], gdje se značaj [[vodenog stuba]] smanjuje tokom produženih perioda niske aktivnosti [[hidrološkog ciklusa]].<ref name=Sabater2016 /> Biofilmovi se mogu shvatiti kao [[mikrobni konzorciji]] [[autotrof]]a i [[heterotrof]]a, koji koegzistiraju u matrici hidratiziranih [[vanćelijska polimerna supstanca| vanćelijskih polimernih supstanci]] (EPS). Ove dvije glavne biološke komponente su uglavnom [[alge]] i [[cijanobakterije]] s jedne strane, i [[bakterije]] i [[gljive]] s druge strane.<ref name=Sabater2016 /> [[Mikrofauna|Mikro]] – i [[mejofauna]] također nastanjuju [[biofilm]], hraneći se organizmima i organskim [[čestica]]ma i doprinoseći njegovoj [[evolucija|evoluciji]] i širenju<ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nrmicro2415|title = The biofilm matrix|year = 2010|last1 = Flemming|first1 = Hans-Curt|last2 = Wingender|first2 = Jost|journal = Nature Reviews Microbiology|volume = 8|issue = 9|pages = 623–633|pmid = 20676145|s2cid = 28850938}}</ref> EPS je u stanju da zadrži [[ekstracelularne enzime]] i stoga omogućava korištenje materijala iz okoline i transformaciju tih materijala u rastvorene hranjive tvari za upotrebu od strane algi i bakterija. Istovremeno, EPS doprinose zaštiti ćelija od isušivanja, kao i od drugih opasnosti (npr. [[biocid]], [[UV zračenje]], itd.) iz vanjskog svijeta.<ref name=Sabater2016 /> S druge strane, pakovanje i zaštitni sloj EPS-a ograničavaju difuziju plinova i hranjivih tvari, posebno za ćelije daleko od površine biofilma, a to ograničava njihov opstanak i stvara jake gradijente unutar biofilma. I fizička struktura biofilma i plastičnost [[organizam]]a koji u njemu žive osiguravaju i podržavaju njihov opstanak u teškim okruženjima ili pod promjenjivim uslovima okoline.<ref name=Sabater2016 /> ===Primarni proizvođači=== [[Datoteka:Periphyton.jpg|thumb|Perifiton]] [[Slika:water hyacinth.jpg|thumb|Obični vodeni zumbul u cvijetu]] [[Alge]], koje se sastoje od [[fitoplankton]]a i [[perifiton]]a, najznačajniji su izvori primarne proizvodnje u većini [[potok]]a i [[rijeka]].<ref name=Gill/> Fitoplankton slobodno pluta u vodenom stubu i stoga nije u stanju održavati [[populacije]] u brzim tekućim potocima. Međutim, mogu razviti značajne populacije u sporo tekućim rijekama i rukavcima.<ref name=Allan/> Perifitonske alge su obično nitaste i bičaste alge koje se mogu pričvrstiti za predmete, kako bi izbjegle da ih odnesu brze struje. Na mjestima gdje su brzine protoka zanemarive ili ih nema, perifiton može formirati [[želatin]]oznu, neusidrenu plutajuću podlogu.<ref name=Cush/> [[Biljke]] pokazuju ograničene [[adaptacija|prilagodbe]] brzom toku i najuspješnije su u smanjenim strujama. Primitivnije biljke, poput [[mahovina]] i [[Marchantiophyta|jetrenjača]], pričvršćuju se za čvrste predmete. To se obično događa u hladnijim izvorištima gdje uglavnom [[kamen]]ita podloga nudi mjesta za pričvršćivanje. Neke biljke slobodno plutaju na površini vode u gustim prostirkama poput [[vodena leća| vodene leće]] ili [[vodeni zumbul|vodenog sumbula]]. Druge su ukorijenjene i mogu se klasificirati kao potopljene ili emergentne. Ukorijenjene biljke se obično javljaju u područjima slabije struje gdje se nalaze sitnozrnasta tla.<ref name=Brown1987/><ref name=Cush/> Ove ukorijenjene biljke su fleksibilne, s izduženim [[list]]ovima koji pružaju minimalan otpor struji.<ref name=Ang/> Život u tekućoj vodi može biti koristan za [[biljke]], uključujući i [[alge]], jer je struja obično dobro prozračena i osigurava kontinuiranu opskrbu hranjivim tvarima.<ref name=Cush/> Ovi organizmi su ograničeni protokom, svjetlošću, hemijom vode, supstratom i pritiskom ispaše.<ref name=Gill/> Alge i ostale biljke su važne za lotičke sisteme kao izvori energije, za formiranje mikrostaništa koja štite drugu faunu od [[predator]]a i struje, te kao izvor hrane.<ref name=Brown1987/> ===Insekti i drugi beskičmenjaci=== Do 90% [[beskičmenjak]]a u nekim lotičkim sistemima su [[insekti]]. Ove vrste pokazuju ogromnu raznolikost i mogu se naći na gotovo svakom dostupnom staništu, uključujući površine kamenja, duboko ispod supstrata u hipoteičnoj zoni, uvučene u struju i u površinskom biofilmu. Insekti su razvili nekoliko strategija za život u raznolikim tokovima lotičkih sistema. Neki izbjegavaju područja s jakim strujama, nastanjujući supstrat ili zaštićenu stranu stijena. Drugi imaju ravna tijela kako bi smanjili sile otpora koje doživljavaju živeći u tekućoj vodi.<ref name="Poff_2006">{{cite journal |title=Functional trait niches of North American lotic insects: traits-based ecological applications in light of phylogenetic relationships |last=Poff |first=N. LeRoy |display-authors=etal |date=2006 |journal=Journal of the North American Benthological Society | volume = 25 | issue = 4 | pages = 730–755 |doi=10.1899/0887-3593(2006)025[0730:FTNONA]2.0.CO;2 |s2cid=18882022 |url=https://bearworks.missouristate.edu/articles-cnas/2440 |doi-access=free }}</ref> Neki insekti, poput divovske vodene [[coleoptera|bube]] ([[Belostomatidae]]), izbjegavaju poplave tako što napuštaju potok kada osjete padanje kiše.<ref> {{cite journal | last = Lytle | first = David A. | date = 1999 | title = Use of Rainfall Cues by Abedus herberti (Hemiptera: Belostomatidae): A Mechanism for Avoiding Flash Floods | url = https://lytlelab.science.oregonstate.edu/sites/lytlelab/files/Lytle1999_JIB.pdf | journal = Journal of Insect Behavior | volume = 12 | issue = 1 | pages = 1–12 | access-date = 26 November 2018 | doi = 10.1023/A:1020940012775 | bibcode = 1999JIBeh..12....1L | s2cid = 25696846 }}</ref> Pored ovih [[ponašanja]] i oblika tijela, insekti imaju različite životne cikluse [[adaptacija]], kako bi se nosili s prirodno prisutnim fizičkim uvjetima potočnih okruženja.<ref> {{cite journal | last1 = Lytle | first1 = David A. | last2 = Poff | first2 = N. LeRoy | date = 2004 | title = Adaptation to natural flow regimes | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 19 | issue = 2 | pages = 94–100 | doi = 10.1016/j.tree.2003.10.002 | pmid = 16701235 }}</ref> Neki insekti određuju vrijeme svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]] na osnovu poplava i suša. Naprimjer, neki vodeni cvjetovi usklađuju vrijeme kada se pojavljuju kao leteći odrasli insekti s vremenom kada se obično javljaju poplave uzrokovane topljenjem [[snijeg]]a, u potocima u [[Colorado|Coloradu]]. Drugi insekti nemaju fazu leta i cijeli svoj životni ciklus provode u rijeci. Kao i većina primarnih potrošača, lotični [[beskičmenjaci]] često se uveliko oslanjaju na struju, kako bi im donijeli hranu i kisik.<ref name="CumminsKlug">{{cite journal | last1 = Cummins | first1 = Kenneth W. | last2 = Klug | first2 = Michael J. | date = 1979 | title = Feeding Ecology of Stream Invertebrates | journal = Annual Review of Ecology and Systematics | volume = 10 | issue = 1 | pages = 147–172 | doi = 10.1146/annurev.es.10.110179.001051 | jstor = 2096788 | bibcode = 1979AnRES..10..147C }}</ref> Uobičajeni [[red (biologija)|redovi]] insekata koji se nalaze u riječnim ekosistemima uključuju [[Ephemeroptera]] (također poznate kao [[vodena mušica]]), [[Trichoptera]] (također poznate kao [[Trichoptera|vodena mušica]]), [[Plecoptera]] (također poznate kao [[kamenkarica]], [[Diptera]] (također poznate kao prava [[muha]]), neke vrste [[Coleoptera]] (također poznate kao [[coleoptera|buba]]), [[Odonata]] (grupa koja uključuje [[vilin konjic]] i [[vilemjak]]), i neke vrste [[Hemiptera]] (također poznate kao prave stjenice). Dodatne beskičmenjačke [[taksone]] uobičajene za tekuće vode uključuju [[mekušce]] kao što su [[puževi]], [[priljepci]], [[školjke]], [[dagnje]], kao i [[rakovi]] poput [[rakušac]]a, [[amphipoda]] i ostaluh [[rakovi|rakova]].<ref name=Cush/> ===Ribe i drugi kičmenjaci=== [[Datoteka:New Zealand long fin eel.jpg|thumb|[[Novozelandska dugoperajna jegulja| Novozelandske dugoperajne jegulje]] mogu težiti preko 50 kilograma.]] [[Datoteka:Salvelinus fontinalis.jpg|thumb|[[Potočna pastrmka]] je porijeklom iz malih potoka, jezera i izvorskih bara.]] [[Ribe]] su vjerovatno najpoznatiji stanovnici lotičkih sistema. Sposobnost vrste ribe da živi u tekućim vodama zavisi od brzine kojom može plivati i trajanja održavanja te brzine. Ova sposobnost može uveliko varirati između [[vrsta]] i vezana je za [[stanište]] u kojem može preživjeti. Neprekidno plivanje troši ogromnu količinu [[energije]] i stoga ribe provode samo kratke periode u punoj struji. Umjesto toga, jedinke ostaju blizu dna ili obala, iza prepreka i zaštićene od struje, plivajući u struji samo da bi se hranile ili promijenile lokaciju.<ref name=Ang /> Neke vrste su se prilagodile životu samo na dnu sistema, nikada se ne upuštajući u otvoreni vodeni tok. Ove ribe su [[Anatomski termini lokacije#Dorzalno i ventralno|dorzo-ventralno]] spljoštene kako bi se smanjio otpor protoka i često imaju oči na vrhu glave kako bi posmatrale šta se dešava iznad njih. Neki također imaju senzorne cijevi postavljene ispod glave kako bi pomogle u testiranju supstrata.<ref name=Brown1987/> Lotički sistemi se obično povezuju jedan s drugim, formirajući put do okeana ([[izvor]] → [[potok]] → [[rijeka]] →[[jezero]]/[[ okean]]), a mnoge ribe imaju životne cikluse koji zahtijevaju faze i u slatkoj i u slanoj vodi. [[Losos]], naprimjer, je [[anadrom]]na vrsta koja se rađa u slatkoj vodi, ali većinu svog odraslog života provode u okeanu, vraćajući se u slatku vodu samo radi [[mrijest|mriještenja]]. Jegulje su katadromne vrste koje rade suprotno, živeći u slatkoj vodi kao odrasle jedinke, ali migrirajući u okean radi mrijesta.<ref name=Gill/> Pripadnici ostalih [[takson]]a [[kičmenjak]]a koji naseljavaju lotičke sisteme uključuju vodozemce, kao što su daždevnjaci, [[gmizavci|gmitavce]] (npr. [[zmije]], [[kornjače]], [[krokodili]] i [[aligatori]]), razne vrste [[ptica]] i [[sisari]] (npr. [[vidre]], [[dabrovi]], [[nilski konj]]i i riječni [[delfin]]i). Izuzev nekoliko vrsta, ovi kičmenjaci nisu vezani za vodu kao ribe i dio vremena provode u kopnenim staništima.<ref name=Gill/> Mnoge vrste riba su važne kao potrošači i kao [[plijen]] za gore spomenute veće kičmenjake. == Dinamika trofičkog nivoa == Koncept [[trofički nivo|trofičkog nivoa]] koristi se u [[lanac ishrane|lancima ishrane]], kako bi se vizualizirao način na koji se [[energija]] prenosi iz jednog dijela ekosistema u drugi.<ref name=Lindeman1942>{{Cite journal|last=Lindeman|first=Raymond L.|date=1942|title=The Trophic-Dynamic Aspect of Ecology|url=https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.2307/1930126|journal=Ecology|language=en|volume=23|issue=4|pages=399–417|doi=10.2307/1930126|jstor=1930126 |bibcode=1942Ecol...23..399L |issn=1939-9170|url-access=subscription}}</ref> Trofičkim nivoima mogu se dodijeliti brojevi koji određuju koliko se organizam nalazi duž [[lanac ishrane|lanca ishrane]]. # Nivo jedan: [[Autotrofi|Proizvođači]], organizmi slični biljkama koji proizvode vlastitu hranu koristeći sunčevo zračenje, uključujući [[alge]], [[fitoplankton]], [[mahovine]] i [[lišaji|lišajeve]]. # Nivo dva: [[Konzumenti]], organizmi slični životinjama koji dobijaju energiju jedući proizvođače, kao što su [[zooplankton]], male [[ribe]] i [[rakovi]]. # Nivo tri: [[Razlagači]] ili reducenti, organizmi koji razgrađuju mrtvu materiju potrošača i proizvođača i vraćaju hranjive tvari natrag u sistem. Primjeri su [[bakterije]] i [[gljive]]. Sve energetske transakcije unutar [[ekosistem]]a potiču iz jednog vanjskog izvora [[energija|energije]], [[Sunce|sunčane]].<ref name=Lindeman1942 /> Dio ovog sunčevog zračenja proizvođači (biljke) koriste za pretvaranje neorganskih u organske supstance koje potrošači (životinje) mogu koristiti kao hranu.<ref name=Lindeman1942 /> Biljke oslobađaju dijelove ove energije nazad u ekosistem putem [[katabolizam|kataboličkog]] procesa. Životinje zatim konzumiraju potencijalnu energiju koja se oslobađa od proizvođača. Nakon ovog sistema slijedi smrt organizma potrošača koji zatim vraća hranjive tvari nazad u ekosistem. To omogućava daljnji rast biljaka i ciklus se nastavlja. Razdvajanje ciklusa na nivoe olakšava da se razumijw [[ekološka sukcesija]] kada posmatra prijenos energije unutar sistema.<ref name=Lindeman1942/> === Uticaj odozgo prema dolje i odozdo prema gore === [[Datoteka:The Flowing River.jpg|thumb|[[tekućica|Tekuće]] rijeke mogu djelovati kao [[vektori širenja]] za biljnu materiju i [[beskičmenjak]]e.]] Uobičajen problem s dinamikom trofičkog nivoa je način na koji su resursi i proizvodnja regulirani.<ref name=Hoekman2010>{{Cite journal|last=Hoekman|first=David|date=2010|title=Turning up the heat: Temperature influences the relative importance of top-down and bottom-up effects|journal=Ecology|language=en|volume=91|issue=10|pages=2819–2825|doi=10.1890/10-0260.1|pmid=21058543 |issn=1939-9170|doi-access=free|bibcode=2010Ecol...91.2819H }}</ref> Korištenje i interakcija između resursa imaju veliki utjecaj na strukturu lanaca ishrane u cjelini. [[Temperatura]] ima ulogu u interakcijama lanaca ishrane, uključujući sile odozgo prema dolje i odozdo prema gore unutar ekoloških zajednica. Regulacije odozdo prema gore unutar lanca ishrane javljaju se kada resurs dostupan u podnožju ili dnu lanca ishrane poveća produktivnost, što se zatim penje lancem i utiče na dostupnost [[Biomasa|biomase]] organizmima više trofičke razine.<ref name=Hoekman2010 /> Regulacije odozgo prema dolje javljaju se kada se poveća [[populacija]] [[predator]]a. To ograničava dostupnu populaciju plijena, što ograničava dostupnost energije za niže trofičke razine unutar lanca ishrane. Mnogi biotski i abiotski faktori mogu uticati na interakcije odozgo prema dolje i odozdo prema gore.<ref name=Estes2016>{{Cite journal|last1=Ripple|first1=William J.|last2=Estes|first2=James A.|last3=Schmitz|first3=Oswald J.|last4=Constant|first4=Vanessa|last5=Kaylor|first5=Matthew J.|last6=Lenz|first6=Adam|last7=Motley|first7=Jennifer L.|last8=Self|first8=Katharine E.|last9=Taylor|first9=David S.|last10=Wolf|first10=Christopher|date=2016|title=What is a Trophic Cascade?|journal=Trends in Ecology & Evolution|volume=31|issue=11|pages=842–849|doi=10.1016/j.tree.2016.08.010|pmid=27663836 |bibcode=2016TEcoE..31..842R |issn=0169-5347}}</ref> ===Trofička kaskada === Drugi primjer interakcija u lancima ishrane su [[Trofička kaskada|trofičke kaskade]]. Razumijevanje trofičkih kaskada omogućilo je da se bolje razumije struktura i dinamika lanaca ishrane unutar ekosistema.<ref name=Estes2016/> [[Fenomen]] trofičkih kaskada omogućava [[ključni predator|ključnim predatorima]] da strukturiraju cijeli [[lanac ishrane]] u smislu načina na koji interaguju sa svojim [[plijen]]om. Trofičke kaskade mogu uzrokovati drastične promjene u protoku energije unutar lanca ishrane.<ref name=Estes2016 /> Naprimjer, kada glavni ili ključni predator konzumira organizme ispod sebe u lancu ishrane, [[gustoća]] i [[ponašanje]] plijena će se promijeniti. To, zauzvrat, utiče na brojnost [[organizam]]a koji se konzumiraju dalje u lancu, što rezultira kaskadom niz trofičke nivoe. Međutim, empirijski dokazi pokazuju da su trofičke kaskade mnogo češće u kopnenim, nego u vodenim lancima ishrane.<ref name=Estes2016/> == Lanac ishrane == [[Datoteka:Aquatic food web.jpg|thumb|400px| Primjer riječne mreže ishrane. [[Gljive|Gljive]] ([[vodene hifomicete]]) i [[Bakterije]] mogu se vidjeti u crvenom okviru na dnu. Gljive i bakterije (i drugi razlagači, poput crva) razgrađuju i recikliraju hranjive tvari natrag u [[stanište]], što je prikazano svijetloplavim strelicama. Bez gljiva i bakterija, ostatak [[mreža ishrane|mreže ishrane]] bi gladovao, jer ne bi bilo dovoljno hranjivih tvari za životinje više u mreži . Tamnonarandžaste strelice pokazuju kako neke [[životinje]] konzumiraju druge u mreži ishrane. Naprimjer, [[jastog]]e mogu jesti [[ljudi]]. Tamnoplave strelice predstavljaju jedan kompletan [[lanac ishrane]], počevši od konzumiranja [[alge|algi]] od strane vodene buhe, ''[[dafnija|Dafnije]]'', koje konzumira mala riba, koju konzumira veća riba, a koju na kraju konzumira [[velika plava čaplja]].<ref>{{cite journal |doi = 10.3389/frym.2018.00004|title = The Unseen World in the River|year = 2018|last1 = Schulz|first1 = Kestin|last2 = Smit|first2 = Mariya W.|last3 = Herfort|first3 = Lydie|last4 = Simon|first4 = Holly M.|journal = Frontiers for Young Minds|volume = 6|s2cid = 3344238|doi-access = free}} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref>]] [[Lanac ishrane]] je linearni sistem karika koji je dio lanca ishrane i predstavlja redoslijed kojim se organizmi konzumiraju od jednog trofičkog nivoa do drugog. Svaka karika u lancu ishrane povezana je s trofičkim nivoom u [[ekosistem]]u. Broj koraka potrebnih da početni izvor energije, počevši od dna, stigne do vrha lanca ishrane naziva se dužina lanca ishrane.<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/S0169-5347(02)02455-2|title = The long and short of food-chain length|year = 2002|last1 = Post|first1 = David M.|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 17|issue = 6|pages = 269–277}}</ref> Iako dužina lanca ishrane može varirati, vodeni ekosistemi počinju s primarnim proizvođačima koje konzumiraju [[primarni potrošač]]i koje konzumiraju [[sekundarni potrošač]]i, a te pak mogu konzumirati tercijarni potrošači i tako dalje, sve dok se ne dostigne vrh lanca ishrane.<ref>{{Cite journal |last1=Sommer |first1=U. |last2=Charalampous |first2=E. |last3=Scotti |first3=M. |last4=Moustaka-Gouni |first4=M. |date=December 2018 |title=Big fish eat small fish: implications for food chain length? |url=https://www.akademiai.com/doi/10.1556/168.2018.19.2.2 |journal=Community Ecology |language=en |volume=19 |issue=2 |pages=107–115 |doi=10.1556/168.2018.19.2.2 |bibcode=2018ComEc..19..107S |issn=1585-8553|url-access=subscription }}</ref> Kada se dostigne vrh, ili čak i prije toga, postoje [[razlagači]] koji koriste mrtvi organski materijal i oslobađaju hranjive tvari u okolinu, ili ih zatim ponovo pojedu drugi organizmi.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Seena |first1=Sahadevan |last2=Casotti |first2=Cinthia |last3=Cornut |first3=Julien |date=March 2020 |title=Inter- and intraspecific functional variability of aquatic fungal decomposers and freshwater ecosystem processes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0048969719355652 |journal=Science of the Total Environment |language=en |volume=707|doi=10.1016/j.scitotenv.2019.135570|pmid=31784168 |bibcode=2020ScTEn.70735570S |url-access=subscription }}</ref> === Primarni proizvođači === [[Primarni proizvođači]] započinju svaki [[lanac ishrane]]. Njihova proizvodnja energije i hranjivih tvari dolazi od sunca putem [[fotosinteza|fotosinteze]]. [[Alge]] doprinose velikoj količini energije i hranjivih tvari u osnovi lanca ishrane, zajedno sa kopnenim [[otpad]]om koji ulazi u [[potok]] ili [[rijeka|rijeku]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1146/annurev.ecolsys.28.1.289|title = TOWARD AN INTEGRATION OF LANDSCAPE AND FOOD WEB ECOLOGY:The Dynamics of Spatially Subsidized Food Webs|year = 1997|last1 = Polis|first1 = Gary A.|last2 = Anderson|first2 = Wendy B.|last3 = Holt|first3 = Robert D.|journal = Annual Review of Ecology and Systematics|volume = 28| issue=1 |pages = 289–316| bibcode=1997AnRES..28..289P |hdl = 1808/8160|hdl-access = free}}</ref> Proizvodnja [[organski spoj|organskih spojeva]] poput [[ugljik|ugljikovih]] prenosi se uz lanac ishrane. Primarne proizvođače konzumiraju biljojedi [[beskičmenjaci]] koji djeluju kao [[primarni potrošači]]. Produktivnost ovih proizvođača i funkcija ekosistema u cjelini pod uticajem su organizma iznad njega u lancu ishrane.<ref name=Worm2003>{{cite journal |doi = 10.1016/j.tree.2003.09.003|title = Biodiversity, productivity and stability in real food webs|year = 2003|last1 = Worm|first1 = Boris|last2 = Duffy|first2 = J.Emmett|journal = Trends in Ecology & Evolution|volume = 18|issue = 12|pages = 628–632| bibcode=2003TEcoE..18..628W }}</ref> === Primarni potrošači === [[Primarni potrošači]] su beskičmenjaci i makrobeskičmenjaci koji se hrane primarnim proizvođačima. Oni imaju važnu ulogu u pokretanju prijenosa energije s osnovnog trofičkog nivoa na sljedeći. Oni su regulatorni organizmi koji olakšavaju i kontroliraju brzinu [[Ciklus hranjivih tvari|kruženje hranjivih tvari]] i miješanje vodenih i kopnenih biljnih [[materija]]la.<ref name=Wallace1996>{{Cite journal|last1=Wallace|first1=J. Bruce|last2=Webster|first2=Jackson R.|date=1996|title=The Role of Macroinvertebrates in Stream Ecosystem Function|url=http://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.en.41.010196.000555|journal=Annual Review of Entomology|language=en|volume=41|issue=1|pages=115–139|doi=10.1146/annurev.en.41.010196.000555|pmid=15012327 |issn=0066-4170|url-access=subscription}}</ref> Oni također transportuju i zadržavaju neke od tih hranjivih tvari i materijala.<ref name=Wallace1996/> Postoji mnogo različitih funkcionalnih grupa ovih beskičmenjaka, uključujući organizme koji pasu, organizme koji se hrane alginim [[biofilm]]om koji se skuplja na potopljenim predmetima, usitnjivače koji se hrane velikim lišćem i detritusom i pomažu u razgradnji krupnog materijala. Također, [[filter]]e, makrobeskičmenjake koji se oslanjaju na protok potoka kako bi im isporučili fine [[čestica organske tvari| čestice organske tvari]] (FPOM) suspendirane u [[vodeni stub|stupcu vode]] i sakupljače koji se hrane FPOM-om koji se nalazi na supstratu [[rijeka]] ili [[potok]]a.<ref name=Wallace1996/> === Sekundarni potrošači === [[Sekundarni potrošači]] u riječnom ekosistemu su [[Predatori|predatori]] primarnih potrošača. To uglavnom uključuje [[Insektivori|insektojedne]] [[ribe]].<ref name=Power1990>{{cite journal |doi = 10.1126/science.250.4982.811|title = Effects of Fish in River Food Webs|url = https://archive.org/details/sim_science_1990-11-09_250_4982/page/810|year = 1990|last1 = Power|first1 = M. E.|journal = Science|volume = 250|issue = 4982|pages = 811–814|pmid = 17759974|bibcode = 1990Sci...250..811P| s2cid=24780727 }}</ref> Konzumacija hrane od strane beskičmenjaka i makrobeskičmenjaka je još jedan korak u protoku energije uz [[lanac ishrane]]. Ovisno o njihovoj brojnosti, ovi grabežljivi potrošači mogu oblikovati ekosistem načinom na koji utiču na trofičke nivoe ispod njih. Kada su [[ribe]] u velikoj brojnosti i jedu mnogo beskičmenjaka, tada je [[biomasa]] algi i primarna proizvodnja u potoku veća, a kada sekundarni potrošači nisu prisutni, tada se biomasa algi može smanjiti zbog velike brojnosti primarnih potrošača.<ref name=Power1990/> [[Energija[[ i [[nutrijent|hranjive tvari]] koje počinju s primarnim proizvođačima nastavljaju svoj put uz lanac ishrane i, ovisno o ekosistemu, mogu završiti s ovim grabežljivim ribama. === Razgrađujući organizmi === Razlažući organizmi ili reducenti u riječnom sistemu sastoje se od [[bakterija]], [[gljive|gljiva]], [[protist]]a i mnogih [[beskičmenjak]]a poput [[insekti|insekata]] i [[puževi|puževa]]. Oni su ključni za [[bentos]]ke prehrambene mreže i za riječni ekosistem u cjelini.<ref>{{Citation |title=Litter Decomposition as an Indicator of Stream Ecosystem Functioning at Local-to-Continental Scales: Insights from the European RivFunction Project |date=2016-01-01 |work=Advances in Ecological Research |volume=55 |pages=99–182 |url=https://www.sciencedirect.com/science/chapter/bookseries/abs/pii/S0065250416300216 |access-date=2026-03-30 |publisher=Academic Press |language=en-US |doi=10.1016/bs.aecr.2016.08.006}}</ref> Gljive i bakterije u riječnim ekosistemima uglavnom žive od raspadajuće organske materije iz životinja i biljaka. Razlažuće gljive u riječnim ekosistemima uključuju [[saprofit]]ne saprotrofe, koji žive na biljnom opadu i potopljenom drvetu, te drugim mrtvim organskim materijalima.<ref name=":0"/> [[Protisti]] uključuju pseudogljive poput oomiceta koje se također nalaze na lišću i potopljenom biljnom materijalu. [[Beskičmenjaci]] uključuju člankonošce i [[mehkušci|mehkušce]]. Većina insekata bentoske zone i određeni puževi funkcionalno su klasifikovani kao "''usitnjivači''" koji razgrađuju biljni materijal.<ref>{{Cite journal |last1=Graça |first1=Manuel A. S. |last2=Ferreira |first2=Verónica |last3=Canhoto |first3=Cristina |last4=Encalada |first4=Andrea C. |last5=Guerrero-Bolaño |first5=Francisco |last6=Wantzen |first6=Karl M. |last7=Boyero |first7=Luz |date=February 2015 |title=A conceptual model of litter breakdown in low order streams |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/iroh.201401757 |journal=International Review of Hydrobiology |language=en |volume=100 |issue=1 |pages=1–12 |doi=10.1002/iroh.201401757 |bibcode=2015IRH...100....1G |hdl=10316/98689 |issn=1434-2944|hdl-access=free }}</ref> == Složenost mreža ishrane == [[Raznolikost vrsta|Raznolikost]], [[Produktivnost (ekologija)|produktivnost]], [[bogatstvo vrsta]], [[Sastav vrsta|sastav]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]] su međusobno povezani nizom povratnih petlji. Zajednice mogu imati niz složenih, direktnih i/ili indirektnih odgovora na velike promjene u [[bioraznolikost]]i.<ref name=Worm2003 /> Mreže ishrane mogu uključivati širok spektar varijabli, tri glavne varijable koje ekolozi proučavaju u vezi s [[ekosistemim]]a uključuju bogatstvo vrsta, [[Produktivnost (ekologija)|Biomasu produktivnosti]] i [[Ekološka stabilnost|stabilnost]]/otpornost na promjene.<ref name=Worm2003 /> Kada se [[vrsta]] doda ili ukloni iz ekosistema, to će imati utjecaj na preostali lanac ishrane, a intenzitet ovog efekta povezan je s povezanošću vrsta i robusnošću lanca ishrane.<ref name=Dunne2002>{{Cite journal|last1=Dunne|first1=Jennifer A.|last2=Williams|first2=Richard J.|last3=Martinez|first3=Neo D.|date=2002|title=Network structure and biodiversity loss in food webs: robustness increases with connectance|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|journal=Ecology Letters|language=en|volume=5|issue=4|pages=558–567|doi=10.1046/j.1461-0248.2002.00354.x|bibcode=2002EcolL...5..558D |s2cid=2114852 |issn=1461-0248|url-access=subscription}}</ref> Kada se nova vrsta doda u riječni ekosistem, intenzitet efekta povezan je s robusnošću ili otpornošću na promjene trenutnog lanca ishrane.<ref name=Dunne2002 /> Kada se vrsta ukloni iz riječnog ekosistema, intenzitet efekta povezan je s povezanošću vrste s mrežom ishrane.<ref name=Dunne2002 /> [[Invazivna vrsta]] može se ukloniti s malim ili nikakvim efektom, ali ako se uklone važni i autohtoni primarni proizvođači, plijen ili ribe grabljivice, mogli biste imati negativnu trofičku kaskadu.<ref name=Dunne2002 /> Jedna vrlo varijabilna komponenta riječnih ekosistema je zaliha hrane ([[Biomasa|biomasa]] primarnih proizvođača).<ref name=Young2020>{{Cite journal|last1=Young|first1=Matthew|last2=Howe|first2=Emily|last3=O'Rear|first3=Teejay|last4=Berridge|first4=Kathleen|last5=Moyle|first5=Peter|date=2020-07-11|title=Food Web Fuel Differs Across Habitats and Seasons of a Tidal Freshwater Estuary|journal=Estuaries and Coasts|volume=44 |pages=286–301 |language=en|doi=10.1007/s12237-020-00762-9|issn=1559-2731|doi-access=free}}</ref> Food supply or type of producers is ever changing with the seasons and differing habitats within the river ecosystem.<ref name=Young2020 /> Another highly variable component to river ecosystems is nutrient input from wetland and terrestrial [[detritus]].<ref name=Young2020 /> Food and nutrient supply variability is important for the [[Ecological succession|succession]], [[Ecological robustness|robustness]] and connectedness of river ecosystem organisms.<ref name=Young2020 /> ==Trofički međuodnosi== ===Unosi energije=== [[Datoteka:ElodeaCanadensis.jpg|thumb|[[Elodea canadensis| Ribnjačka trava]] je autohtoni izvor energije.]] Izvori energije mogu biti [[autohtoni (ekologija)|autohtoni]] ili alohtoni. * '''Autohtoni''' (od [[latinski|latinskog]] "auto" = samostalni) izvori energije su oni koji potiču iz lotičkog sistema. Tokom [[fotosinteza| fotosinteze]], naprimjer, [[primarni producenti]] formiraju organska ugljična jedinjenja iz [[ugljik-dioksid]]a i neorganske materije. [[Energija]] koju proizvode važna je za zajednicu jer se može prenijeti na više [[trofički nivo|trofičke nivoe]] putem konzumacije. Osim toga, visoke stope [[primarna proizvodnja|primarne proizvodnje]] mogu uvesti [[rastvorena organska materija|rastvorenu organsku materiju]] (DOM) u vode. <ref name=Cush/> Drugi oblik autohtone energije dolazi od razgradnje mrtvih organizama i [[izmet]]a koji potiču iz lotičkog sistema. U ovom slučaju, bakterije razgrađuju [[detritus]] ili grubi [[čestica|čestični]] organski materijal (CPOM; komadići >1 mm) u fine čestice organske materije (FPOM; komadići <1 mm), a zatim dalje u neorganska jedinjenja koja su potrebna za fotosintezu.<ref name="Allan"/><ref name=Cush/><ref>{{Cite journal|last1=Tank|first1=Jennifer L.|author-link=Jennifer Tank|last2=Rosi-Marshall|first2=Emma J.|last3=Griffiths|first3=Natalie A.|last4=Entrekin|first4=Sally A.|last5=Stephen|first5=Mia L.|date=March 2010|title=A review of allochthonous organic matter dynamics and metabolism in streams|journal=Journal of the North American Benthological Society|language=en|volume=29|issue=1|pages=118–146|doi=10.1899/08-170.1|s2cid=54609464 |issn=0887-3593}}</ref> Ovaj proces je detaljnije objašnjen u nastavku. [[Datoteka:Stream at the Walhalla ravine.jpg|thumb| Otpad lišća je alohtoni izvor energije.]] * '''[[alohtona vrsta|Alohtoni]]''' izvori energije su oni koji potiču izvan lotičkog sistema, odnosno iz kopnenog okruženja. Lišće, grančice, plodovi itd. su tipični oblici kopnene CPOM-a koji su ušli u vodu direktnim padom otpada ili bočnim udarom lišća.<ref name=Gill/> Osim toga, materijali kopnenog životinjskog porijekla, poput izmeta ili lešina, koji su dodani u sistem, primjeri su alohtone CPOM-a. CPOM prolazi kroz specifičan proces razgradnje. Allan navodi primjer lista koji je pao u potok.<ref name=Allan/> Prvo, rastvorljive hemikalije se rastvaraju i ispužavaju iz lista nakon njegovog zasićenja vodom. Ovo povećava opterećenje DOM-om u sistemu. Zatim [[mikrobi]] poput [[bakterija]] i [[gljiva]] [[kolonizacija|koloniziraju]] list, omekšavajući ga kako [[micelij]]i gljive raste u njemu. Na sastav mikrobne zajednice utiče vrsta drveta s kojeg otpada lišće (Rubbo i Kiesecker 2004). Ova kombinacija bakterija, gljivica i lista je izvor hrane za beskičmenjake koji usitnjavaju lišće,<ref>{{cite web|last=U.S. EPA|title=Classifications of Macroinvertebrates|url=http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-url=https://archive.today/20030511092425/http://www.epa.gov/bioiweb1/html/invertclass.html|archive-date=May 11, 2003|access-date=3 July 2012}}</ref> koji nakon konzumacije ostavljaju samo FPOM. Ove fine čestice mogu ponovo kolonizirati mikrobi ili poslužiti kao izvor hrane za životinje koje konzumiraju FPOM. Organska materija također može ući u lotički sistem već u fazi FPOM-a vjetrom, [[površinsko oticanje| površinskim oticanjem]], [[obalom (geografija)|obalom]] [[erozija]]ma ili [[podzemne vode|podzemnim vodama]]. Slično tome, DOM se može unijeti putem kapanja sa [[krošnja (biologija)|krošnji]] od kiše ili iz površinskih tokova.<ref name=Gill/> ===Beskičmenjaci=== [[Beskičmenjaci]] se mogu organizirati u mnoge [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]] u lotičkim sistemima. Neke vrste su usitnjivači, koji koriste velike i snažne dijelove usta za hranjenje nedrvenastim CPOM-om i s njima povezanim mikroorganizmima. Drugi su [[filterski hranitelji|hranitelji suspenzijom]], koji koriste svoje [[seta|sete]], filterske aparate, mreže ili čak sekrete za sakupljanje FPOM-a i [[mikrob]]a iz vode. Ove vrste mogu biti pasivni sakupljači, koristeći prirodni tok sistema, ili mogu generirati vlastiti tok za crpljenje vode, a također i FPOM u Allanu.<ref name=Allan/> Članovi ceha sakupljača–prikupljača aktivno traže FPOM ispod stijena i na drugim mjestima gdje je tok potoka dovoljno oslabio da omogući taloženje.<ref name=Cush/> Beskičmenjaci koji pasu koriste adaptacije za struganje, grebanje i brisanje kako bi se hranili [[perifiton]]om i [[detritus]]om. Konačno, nekoliko porodica su grabežljivi, hvatajući i konzumirajući životinjski plijen. I broj vrsta i brojnost jedinki unutar svakog ceha uveliko zavise od dostupnosti hrane. Dakle, ove vrijednosti mogu varirati tokom oba godišnja doba i sistema.<ref name=Allan/> ===Ribe=== [[Ribe]] se također mogu svrstati u [[Ceh (ekologija)|cehove ishrane]]. Planktivori biraju [[plankton]] iz [[vodeni stub|vodenog stuba]]. [[Biljojedi]]–[detritivori]] su vrste [[bentos|vrste koje se hrane po dnu]] koje neselektivno unose i [[perifiton]] i [[detritus]]. Površinski i oni koji se hrane po vodenom stubu hvataju površinski plijen (uglavnom kopnene i insekte koji izlaze) i plutaju ([bentos]]ke beskičmenjake koji plutaju nizvodno). Bentoski beskičmenjaci koji se hrane prvenstveno se hrane nezrelim [[insekti[[ma, ali će konzumirati i druge bentoske beskičmenjake. [[Vrhunski predator|Gornji predatori]] konzumiraju ribe i/ili velike beskičmenjake. [[Svaštojedi]] unose širok spektar plijena. To mogu biti [[cvijet|cvjetni]], [[fauna|faunski]] i/ili detritusni oblici. Konačno, [[paraziti]] žive od vrsta domaćina, obično drugih riba.<ref name=Allan/> Ribe su fleksibilne u svojim prehrambenim ulogama, hvatajući različit plijen u skladu sa sezonskom dostupnošću i vlastitom razvojnom fazom. Stoga mogu zauzeti više prehrambenih cehova tokom svog života. Broj vrsta u svakom cehu može se uveliko razlikovati između sistema, pri čemu umjereno topli potoci imaju najviše bentoskih beskičmenjaka koji se hrane, a tropski sistemi imaju veliki broj onih koji se hrane detritusom zbog visokih stopa alohtonog unosa.<ref name=Cush/> ==Obrasci i raznolikost zajednice== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Iguacu-004.jpg | caption1 = Vodopadi Iguazu]]{{snd}}, ekstremno lotičko okruženje | image2 = Beaver Run looking downstream near its mouth.JPG | caption2 = [[Dabarski trk]]{{snd}}, mirno lotičko okruženje }} ===Lokalna raznolikost vrsta=== Velike rijeke imaju relativno više vrsta od malih potoka. Mnogi ovaj obrazac povezuju s većom površinom i volumenom većih sistema, kao i s povećanjem raznolikosti staništa. Međutim, neki sistemi pokazuju slabu usklađenost između veličine sistema i [[bogatstva vrsta]]. U ovim slučajevima, kombinacija faktora kao što su historijske stope [[specijacija|specijacije]] i [[izumiranje|zumiranja]], vrsta [[supstrat (biologija)|supstrata]], dostupnost [[mikrostanište|mikrostaništa]], hemizam vode, temperatura i poremećaji poput [[poplava]] čine se važnima.<ref name=Gill/> ===Podjela resursa=== Iako je postulirano mnogo alternativnih teorija o sposobnosti [[ceh (ekologija)|cehovskih sugrađana]] da koegzistiraju (vidi Morin 1999), [[podjela resursa]] je dobro dokumentirana u lotičkim sistemima kao sredstvo za smanjenje konkurencije. Tri glavna tipa podjele resursa uključuju segregaciju [[staništa]], ishrane i vremensku segregaciju.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Segregacija staništa]] utvrđena je kao najčešći tip podjele resursa u prirodnim sistemima (Schoener, 1974). U lotičkim sistemima, mikrostaništa pružaju nivo fizičke složenosti koji može podržati raznolik niz organizama (Vincin i Hawknis, 1998). Razdvajanje vrsta prema preferencijama supstrata dobro je dokumentirano kod beskičmenjaka. Ward (1992) je uspio podijeliti stanovnike supstrata u šest širokih skupina, uključujući one koji žive u: grubom supstratu, šljunku, pijesku, blatu, drvenastom otpadu i onima povezanim s biljkama, pokazujući jedan sloj segregacije. U manjoj mjeri, daljnja podjela staništa može se dogoditi na ili oko jednog supstrata, kao što je komad [[šljunak|šljunka]]. Neki [[beskičmenjaci]] preferiraju područja s visokim protokom na izloženom vrhu šljunka, dok drugi žive u pukotinama između jednog komada šljunka i sljedećeg, dok treći žive na dnu ovog komada šljunka.<ref name=Gill/> Segregacija prehrane je drugi najčešći tip podjele resursa.<ref name=Gill/> Visoki stepeni [[Diferencijacija niša|morfološke specijalizacije]] ili razlike u ponašanju omogućavaju organizmima da koriste specifične resurse. Veličina mreža koje grade neke vrste beskičmenjaka [[Filterski hranitelj|suspenzijski hranilac]], na primjer, može filtrirati različite veličine čestica FPOM-a iz vode (Edington et al. 1984). Slično tome, članovi ceha ispaše mogu se specijalizirati za sakupljanje algi ili detritusa ovisno o morfologiji njihovog aparata za struganje. Osim toga, čini se da određene vrste pokazuju sklonost prema specifičnim vrstama algi.<ref name=Gill/> [[Diferencijacija niša|Vremenska segregacija]] je manje uobičajen oblik podjele resursa, ali je ipak uočena pojava.<ref name=Gill/> Tipično, objašnjava koegzistenciju povezujući je s razlikama u obrascima životnog ciklusa i vremenom maksimalnog rasta među članovima ceha. Tropske ribe u [[Borneo| Borneu]], naprimjer, prešle su na kraći životni vijek kao odgovor na smanjenje [[ekološka niša|ekološke niše]] koje se osjeća s povećanjem nivoa bogatstva vrsta u njihovom ekosistemu (Watson i Balon 1984). ===Perzistentnost i sukcesija=== Na dugim vremenskim skalama, postoji tendencija da sastav vrsta u netaknutim sistemima ostane u stabilnom stanju.<ref>Hildrew, A.&nbsp;G. and P.&nbsp;S. Giller. 1994. Patchiness, species interactions and disturbance in the stream [[benthos]]. In Aquatic Ecology: scale pattern and process. P.&nbsp;S. Giller, A.&nbsp;G. Hildrew, and D.&nbsp;G. Rafaelli (eds.). Blackwell, Oxford. Pp.&nbsp;21–62.</ref> Ovo je utvrđeno i za vrste beskičmenjaka i za ribe.<ref name=Gill/> Međutim, na kraćim vremenskim skalama, varijabilnost protoka i neobični obrasci padavina smanjuju stabilnost staništa i mogu dovesti do smanjenja nivoa perzistencije. Sposobnost održavanja ove perzistencije na dugim vremenskim skalama povezana je sa sposobnošću lotičkih sistema da se relativno brzo vrate u prvobitnu konfiguraciju zajednice nakon poremećaja (Townsend et al. 1987). Ovo je jedan primjer vremenske sukcesije, promjene u zajednici specifične za lokaciju koja uključuje promjene u sastavu vrsta tokom vremena. Drugi oblik vremenske sukcesije može se pojaviti kada se novo stanište otvori za [[kolonizacija|kolonizaciju]]]. U tim slučajevima, može se uspostaviti potpuno nova zajednica koja je dobro prilagođena uslovima koji se nalaze u ovom novom području.<ref name=Gill/> ===Koncept riječnog kontinuuma=== {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 220 | image1 = Waikato Waitomo Area Stream.jpg | caption1 = Vijugavi [[potok]] u [[Waitomo]]u, [[Novi Zeland]] | image2 = River Gryffe Renfrewshire.jpg | caption2 = Rijeka Gryffe u [[Škotska|Škotskoj]] | image3 = Hawaii Creek.jpg | caption3 = Kameniti potok na [[Havaji]]ma }} [[Koncept riječnog kontinuuma]] (RCC) bio je pokušaj konstruiranja jedinstvenog okvira za opis funkcije umjerenih lotičkih ekosistema od izvorišta do većih rijeka i povezivanje ključnih karakteristika s promjenama u biotskoj zajednici.<ref name=":2">{{Cite journal |last=Vannote |first=R. L. |date=1980 |title=The River Continuum Concept |url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-fisheries-and-aquatic-sciences_1980-01_37_1/page/130 |journal=Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences |volume=37 |issue=1 |pages=130–137 |doi=10.1139/f80-017 |bibcode=1980CJFAS..37..130V |s2cid=40373623 |via=Canadian Science Publishing}}</ref> Fizička osnova za RCC je veličina i lokacija duž nagiba od malog [[potok]]a koji se na kraju povezuje s velikom rijekom. Redoslijed potoka (vidi [[Potok|karakteristike potoka]]) koristi se kao fizička mjera položaja duž RCC-a. Prema RCC-u, nisko uređena mjesta su mali zasjenjeni potoci gdje su alohtoni unosi CPOM-a neophodan resurs za potrošače. Kako se rijeka širi na srednje uređenim mjestima, energetski unosi bi se trebali mijenjati. Obilna [[sunčeva svjetlost]] trebala bi doprijeti do dna u ovim sistemima kako bi podržala značajnu proizvodnju [[perifiton]]a. Osim toga, očekuje se da će biološka obrada unosa CPOM-a (grube čestice organske materije veće od 1 mm) na uzvodnim mjestima rezultirati transportom velikih količina FPOM-a (fine čestice organske materije manje od 1 mm) u ove nizvodne ekosisteme. Biljke bi trebale postati obilnije na rubovima rijeke s povećanjem veličine rijeke, posebno u nizinskim [[rijeka]]ma gdje su taloženi finiji sedimenti i olakšavaju ukorjenjivanje. Glavni kanali vjerovatno imaju preveliku struju i zamućenost, te nedostatak supstrata za podršku biljkama ili perifitonu. [[Fitoplankton]] bi ovdje trebao proizvoditi jedine autohtone unose, ali će fotosintetske stope biti ograničene zbog zamućenosti i miješanja. Stoga se očekuje da će alohtoni unos biti primarni izvor energije za velike rijeke. Ovaj FPOM će dolaziti i sa uzvodnih lokacija putem procesa razgradnje i putem lateralnih unosa iz poplavnih područja. Biota bi se trebala promijeniti s ovom promjenom energije od izvorišta do ušća ovih sistema. Naime, usitnjivači bi trebali napredovati u sistemima niskog reda, a pašnjaci u sistemima srednjeg reda. [[Mikrob]]na razgradnja bi trebala igrati najveću ulogu u proizvodnji energije za lokacije niskog reda i velike rijeke, dok će fotosinteza, pored degradiranih alohtonih unosa iz uzvodnih, biti bitna u sistemima srednjeg reda. Budući da će lokacije srednjeg reda teorijski primati najveću raznolikost energetskih unosa, može se očekivati da će biti domaćini najveće [[bioraznolikost]]i.<ref name=":2" /><ref name=Allan/><ref name=Gill/> Koliko dobro RCC zapravo odražava obrasce u prirodnim sistemima je neizvjesno i njegova općenitost može biti hendikep kada se primjenjuje na raznolike i specifične situacije.<ref name=Allan/> Najznačajnije kritike RCC-a su: 1. Uglavnom se fokusira na [[makrobeskičmenjaci|makrobeskičmenjake]], zanemarujući da je raznolikost [[plankton]]a i riba najveća u višim redovima; 2. U velikoj mjeri se oslanja na činjenicu da lokacije niskog reda imaju visoke unose CPOM-a, iako mnogim potocima nedostaju priobalna [[staništa]]; 3. Zasnovan je na netaknutim sistemima, koji danas rijetko postoje; i 4. Usredsređen je na funkcionisanje umjerenih potoka. Uprkos svojim nedostacima, RCC ostaje korisna ideja za opisivanje kako se obrasci ekoloških funkcija u lotičkom sistemu mogu razlikovati od izvora do ušća.<ref name=Allan/> Poremećaji poput zagušenja [[brana]]ma ili prirodni događaji poput poplava obale nisu uključeni u RCC model.<ref name="Junk J.W. 1989">Junk J.&nbsp;W., P.&nbsp;B. Bayley, R.&nbsp;E. Sparks: "The flood pulse concept in river flood plain systems". Canadian Special Publications of Fisheries and Aquatic Sciences. 106. 1989.</ref> Razni istraživači su od tada proširili model kako bi uzeli u obzir takve nepravilnosti. Naprimjer, J.V. Ward i J.A. Stanford su 1983. godine osmislili koncept serijskog diskontinuiteta, koji se bavi uticajem [[geomorfologija|geomorfoloških]] poremećaja poput zagušenja i integriranih dotoka. Isti autori su 1993. godine predstavili koncept hiporejskog koridora, u kojem su povezane vertikalna (u dubini) i lateralna (od obale do obale) strukturna složenost rijeke.<ref>Ward J.&nbsp;V., J.&nbsp;A. Stanford: The Serial Discontinuity Concept of River Ecosystems. T.&nbsp;D. Fontaine, S.&nbsp;M. Bartell: "Dynamics of Lotic Ecosystems". Science Publications, Ann Arbor Mich, 29–42. 1983.</ref> Koncept pulsa poplave, koji je razvio W. J. Junk 1989. godine, a zatim ga dodatno modificirali P. B. Bayley 1990. i K. Tockner 2000., uzima u obzir veliku količinu hranjivih tvari i organskog materijala koji dospijeva u rijeku iz sedimenta okolnog poplavljenog zemljišta.<ref name="Junk J.W. 1989"/> ==Ljudski uticaji== [[Datoteka:Human impact factors on river–floodplain systems.jpg|thumb|upright=2.0| Antropogeni uticaji na riječne sisteme.<ref name="Maaß2021">{{cite journal | last1=Maaß | first1=Anna-Lisa | last2=Schüttrumpf | first2=Holger | last3=Lehmkuhl | first3=Frank | title=Human impact on fluvial systems in Europe with special regard to today's river restorations | journal=Environmental Sciences Europe | publisher=Springer Science and Business Media LLC | volume=33 | issue=1 | date=2021-10-16 | issn=2190-4707 | doi=10.1186/s12302-021-00561-4| doi-access=free }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Materijal je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Primjeri su uglavnom iz okruženja sa skromnim tehnološkim utjecajem, posebno u periodu od oko 10.000 do 4000 kalorijskih godina prije move ere]] Ljudi vrše [[geomorf]]nu silu koja sada konkurira prirodnoj [[Zemlja|Zemlji]].<ref>{{cite journal |doi = 10.1130/0091-7613(2000)28<843:OTHOHA>2.0.CO;2|issn = 0091-7613|year = 2000|volume = 28|page = 843|title = On the history of humans as geomorphic agents|url = https://archive.org/details/sim_geology_2000-09_28_9/page/842|last1 = Hooke|first1 = Roger LeB.|journal = Geology|issue = 9|bibcode = 2000Geo....28..843L}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1130/G21108.1|title = Humans as geologic agents: A deep-time perspective|year = 2005|last1 = Wilkinson|first1 = Bruce H.|journal = Geology|volume = 33|issue = 3|page = 161|bibcode = 2005Geo....33..161W}}</ref> Period ljudske dominacije nazvan je antropocen, a za njegov početak predloženo je nekoliko datuma. Mnogi istraživači su naglasili dramatične promjene povezane s [[industrijska revolucija| industrijskom revolucijom]] u Evropi nakon otprilike 1750. godine nove ere (naše ere) i velikim ubrzanjem tehnologije oko 1950. nove ere..<ref>{{cite journal |doi = 10.1579/0044-7447(2007)36[614:TAAHNO]2.0.CO;2|issn = 0044-7447|year = 2007|volume = 36|title = The Anthropocene: Are Humans Now Overwhelming the Great Forces of Nature|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Crutzen|first2 = Paul J.|last3 = McNeill|first3 = John R.|journal = Ambio: A Journal of the Human Environment|issue = 8|pages = 614–21|pmid = 18240674|hdl = 1885/29029| s2cid=16218015 |hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614564785|title = The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration|year = 2015|last1 = Steffen|first1 = Will|last2 = Broadgate|first2 = Wendy|last3 = Deutsch|first3 = Lisa|last4 = Gaffney|first4 = Owen|last5 = Ludwig|first5 = Cornelia|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 81–98| bibcode=2015AntRv...2...81S |hdl = 1885/66463|s2cid = 131524600|hdl-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aad2622|title = The Anthropocene is functionally and stratigraphically distinct from the Holocene|year = 2016|last1 = Waters|first1 = C. N.|last2 = Zalasiewicz|first2 = J.|last3 = Summerhayes|first3 = C.|last4 = Barnosky|first4 = A. D.|last5 = Poirier|first5 = C.|last6 = Ga Uszka|first6 = A.|last7 = Cearreta|first7 = A.|last8 = Edgeworth|first8 = M.|last9 = Ellis|first9 = E. C.|last10 = Ellis|first10 = M.|last11 = Jeandel|first11 = C.|author-link11=Catherine Jeandel|last12 = Leinfelder|first12 = R.|last13 = McNeill|first13 = J. R.|last14 = Richter|first14 = D. d.|last15 = Steffen|first15 = W.|last16 = Syvitski|first16 = J.|last17 = Vidas|first17 = D.|last18 = Wagreich|first18 = M.|last19 = Williams|first19 = M.|last20 = Zhisheng|first20 = A.|last21 = Grinevald|first21 = J.|last22 = Odada|first22 = E.|last23 = Oreskes|first23 = N.|author23-link=Naomi Oreskes|last24 = Wolfe|first24 = A. P.|journal = Science|volume = 351|issue = 6269|pmid = 26744408| bibcode=2016Sci...351.2622W |s2cid = 206642594}}</ref><ref name= Waters2016>{{cite journal |doi = 10.1038/415023a|title = Geology of mankind|year = 2002|last1 = Crutzen|first1 = Paul J.|journal = Nature|volume = 415|issue = 6867|page = 23|pmid = 11780095|bibcode = 2002Natur.415...23C|s2cid = 9743349|doi-access = free}}</ref><ref name=Gibling2018>{{cite journal |doi = 10.3390/quat1030021|title = River Systems and the Anthropocene: A Late Pleistocene and Holocene Timeline for Human Influence|year = 2018|last1 = Gibling|first1 = Martin R.|journal = Quaternary|volume = 1|issue = 3|page = 21|doi-access = free| bibcode=2018Quat....1...21G }} [[File:CC-BY icon.svg|50px]] Material was copied from this source, which is available under a [https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Creative Commons Attribution 4.0 International License].</ref> Međutim, primjetan ljudski utjecaj na okoliš proteže se hiljadama godina unazad,<ref>{{cite journal |doi = 10.1111/j.1466-8238.2010.00587.x|title = The HYDE 3.1 spatially explicit database of human-induced global land-use change over the past 12,000 years|year = 2011|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Van Drecht|first3 = Gerard|last4 = De Vos|first4 = Martine|journal = Global Ecology and Biogeography|volume = 20| issue=1 |pages = 73–86| bibcode=2011GloEB..20...73K }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1080/1747423X.2017.1354938|title = Per-capita estimations of long-term historical land use and the consequences for global change research|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Dekker|first2 = Stefan C.|last3 = Van Zanden|first3 = Jan Luiten|journal = Journal of Land Use Science|s2cid = 133825138|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.5194/essd-9-927-2017|title = Anthropogenic land use estimates for the Holocene – HYDE 3.2|year = 2017|last1 = Klein Goldewijk|first1 = Kees|last2 = Beusen|first2 = Arthur|last3 = Doelman|first3 = Jonathan|last4 = Stehfest|first4 = Elke|journal = Earth System Science Data|volume = 9|issue = 2|pages = 927–953|bibcode = 2017ESSD....9..927K|doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.12952/journal.elementa.000018|title = Dating the Anthropocene: Towards an empirical global history of human transformation of the terrestrial biosphere|year = 2013|last1 = Ellis|first1 = Erle C.|last2 = Fuller|first2 = Dorian Q.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Lutters|first4 = Wayne G.|journal = Elementa: Science of the Anthropocene|volume = 1| page=000018 |doi-access = free| bibcode=2013EleSA...1.0018E }}</ref> a naglasak na nedavnim promjenama minimizira ogromnu transformaciju pejzaža koju su ljudi uzrokovali u antici.<ref>{{cite journal |doi = 10.1126/science.aaa7297|title = Defining the epoch we live in|url = https://archive.org/details/sim_science_science_2015-04-03_348_6230/page/38|year = 2015|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|last2 = Ellis|first2 = Erle C.|last3 = Kaplan|first3 = Jed O.|last4 = Fuller|first4 = Dorian Q.|journal = Science|volume = 348|issue = 6230|pages = 38–39|pmid = 25838365|bibcode = 2015Sci...348...38R|s2cid = 36804466}}</ref> Važni raniji ljudski uticaji sa značajnim posljedicama po okoliš uključuju [[izumiranje megafaune]] između 14.000 i 10.500 kalorijskih godina prije nove ere<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.08.003|title = Human acceleration of animal and plant extinctions: A Late Pleistocene, Holocene, and Anthropocene continuum|year = 2013|last1 = Braje|first1 = Todd J.|last2 = Erlandson|first2 = Jon M.|journal = Anthropocene|volume = 4|pages = 14–23| bibcode=2013Anthr...4...14B }}</ref> [[pripitomljavanje biljaka]] i [[pripitomljavanje životinja|životinja]] blizu početka [[holocen]]a prije 11.700 kalorijskih godina; poljoprivredne prakse i deforestacija prije 10.000 do 5000 kalorijskih godina; i široko rasprostranjeno stvaranje antropogenih tala prije oko 2000 kalorijskih godina.<ref name= Waters2016 /><ref>{{cite journal |doi = 10.1023/B:CLIM.0000004577.17928.fa|title = The Anthropogenic Greenhouse Era Began Thousands of Years Ago|year = 2003|last1 = Ruddiman|first1 = William F.|journal = Climatic Change|volume = 61|issue = 3|pages = 261–293|s2cid = 2501894|doi-access = free| bibcode=2003ClCh...61..261R }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/0959683611408454|title = Anthropogenic soils are the golden spikes for the Anthropocene|year = 2011|last1 = Certini|first1 = Giacomo|last2 = Scalenghe|first2 = Riccardo|journal = The Holocene|volume = 21|issue = 8|pages = 1269–1274|bibcode = 2011Holoc..21.1269C|s2cid = 128818837}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614529263|title = Does pre-industrial warming double the anthropogenic total?|year = 2014|last1 = Ruddiman|first1 = William|last2 = Vavrus|first2 = Steve|last3 = Kutzbach|first3 = John|last4 = He|first4 = Feng|journal = The Anthropocene Review|volume = 1|issue = 2|pages = 147–153| bibcode=2014AntRv...1..147R |s2cid = 129727301}}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1177/2053019614565394|title = Diachronous beginnings of the Anthropocene: The lower bounding surface of anthropogenic deposits|year = 2015|last1 = Edgeworth|first1 = Matt|last2 = Deb Richter|first2 = Dan|last3 = Waters|first3 = Colin|last4 = Haff|first4 = Peter|last5 = Neal|first5 = Cath|last6 = Price|first6 = Simon James|journal = The Anthropocene Review|volume = 2| issue=1 |pages = 33–58| bibcode=2015AntRv...2...33E |s2cid = 131236197|url = http://nora.nerc.ac.uk/id/eprint/509573/1/Diachronous%20beginnings%20_for%20NORA.pdf}}</ref> Ključni dokazi rane antropogene aktivnosti kodirani su u ranim [[fluvijalni proces|fluvijalnim sukcesijama]],<ref>{{cite journal |doi = 10.1016/j.ancene.2013.06.002|title = Geomorphology of the Anthropocene: Time-transgressive discontinuities of human-induced alluviation|year = 2013|last1 = Brown|first1 = Antony|last2 = Toms|first2 = Phillip|last3 = Carey|first3 = Chris|last4 = Rhodes|first4 = Eddie|journal = Anthropocene|volume = 1|pages = 3–13| bibcode=2013Anthr...1....3B }}</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1002/esp.3943|title = The geomorphology of the Anthropocene: Emergence, status and implications|year = 2017|last1 = Brown|first1 = Antony G.|last2 = Tooth|first2 = Stephen|last3 = Bullard|first3 = Joanna E.|last4 = Thomas|first4 = David S. G.|last5 = Chiverrell|first5 = Richard C.|last6 = Plater|first6 = Andrew J.|last7 = Murton|first7 = Julian|last8 = Thorndycraft|first8 = Varyl R.|last9 = Tarolli|first9 = Paolo|last10 = Rose|first10 = James|last11 = Wainwright|first11 = John|last12 = Downs|first12 = Peter|last13 = Aalto|first13 = Rolf|journal = Earth Surface Processes and Landforms|volume = 42|issue = 1|pages = 71–90|bibcode = 2017ESPL...42...71B|s2cid = 55224176|url = https://figshare.com/articles/The_geomorphology_of_the_Anthropocene_emergence_status_and_implications/9482729|hdl = 11577/3199318|hdl-access = free}}</ref> long predating [[Human impact on the environment|anthropogenic effects]] that have intensified over the past centuries and led to the modern worldwide river crisis.<ref>Wong, C.M., Williams, C.E., Collier, U., Schelle, P. and Pittock, J.(2007) [https://wwf.panda.org/?108620/Worlds-Top-10-Rivers-at-Risk World's top 10 rivers at risk] ''World Wildlife Fund''.</ref><ref>{{cite journal |doi = 10.1038/nature09440|title = Global threats to human water security and river biodiversity|year = 2010|last1 = Vörösmarty|first1 = C. J.|last2 = McIntyre|first2 = P. B.|last3 = Gessner|first3 = M. O.|last4 = Dudgeon|first4 = D.|last5 = Prusevich|first5 = A.|last6 = Green|first6 = P.|last7 = Glidden|first7 = S.|last8 = Bunn|first8 = S. E.|last9 = Sullivan|first9 = C. A.|last10 = Liermann|first10 = C. Reidy|last11 = Davies|first11 = P. M.|journal = Nature|volume = 467|issue = 7315|pages = 555–561|pmid = 20882010|bibcode = 2010Natur.467..555V|s2cid = 4422681|url = https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A6427}}</ref><ref name=Gibling2018 /> ===Zagađenje=== Zagađenje [[rijeka]] može uključivati, ali nije ograničeno na: povećanje izvoza sedimenta, višak hranjivih tvari iz gnojiva ili gradskog otjecanja,<ref>{{Cite news|url=https://www.scientificamerican.com/article/fertilizer-runoff-overwhelms-streams/|title=Fertilizer Runoff Overwhelms Streams and Rivers--Creating Vast "Dead Zones"|last=Biello|first=David|work=Scientific American|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> kanalizacijski i sepsni ulaz,<ref>{{Cite news|url=https://msutoday.msu.edu/news/2015/septic-tanks-arent-keeping-poo-out-of-rivers-and-lakes/|title=Septic tanks aren't keeping poo out of rivers and lakes|last=University|first=Michigan State|work=MSUToday|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[zagađenje plastikom]],<ref>{{Cite news|url=https://www.maritime-executive.com/editorials/growing-concern-over-plastic-pollution-in-rivers-and-lakes|title=Growing Concern over Plastic Pollution in Rivers and Lakes|work=The Maritime Executive|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> nanočesticama, farmaceutskim proizvodima i proizvodima za ličnu njegu,<ref>{{Cite journal|last1=Kolpin|first1=Dana W.|last2=Furlong|first2=Edward T.|last3=Meyer|first3=Michael T.|last4=Thurman|first4=E. Michael|last5=Zaugg|first5=Steven D.|last6=Barber|first6=Larry B.|last7=Buxton|first7=Herbert T.|date=March 2002|title=Pharmaceuticals, Hormones, and Other Organic Wastewater Contaminants in U.S. Streams, 1999−2000: A National Reconnaissance|journal=Environmental Science & Technology|language=en|volume=36|issue=6|pages=1202–1211|doi=10.1021/es011055j|pmid=11944670 |bibcode=2002EnST...36.1202K |issn=0013-936X|url=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1064&context=usgsstaffpub|url-access=subscription}}</ref> synthetic chemicals,<ref>{{Cite journal|last1=Bernhardt|first1=Emily S|last2=Rosi|first2=Emma J|last3=Gessner|first3=Mark O|date=2017-01-24|title=Synthetic chemicals as agents of global change|journal=Frontiers in Ecology and the Environment|language=en|volume=15|issue=2|pages=84–90|doi=10.1002/fee.1450|bibcode=2017FrEE...15...84B |s2cid=90620297 |issn=1540-9295}}</ref> road salt,<ref>{{Cite news|url=https://phys.org/news/2018-04-rivers-saltier-roads-winter.html|title=U.S. rivers are becoming saltier – and it's not just from treating roads in winter|access-date=2018-11-27}}</ref> neorganskim zagađivačima (npr. [[teški metali]]), pa čak i toplota putem termalnih zagađenja.<ref>{{Cite journal|date=October 2016|title=Heat-polluted rivers ranked|journal=Nature|language=En|volume=538|issue=7626|page=431|doi=10.1038/538431d|pmid=27786199|issn=0028-0836|doi-access=free}}</ref> Efekti zagađenja često zavise od konteksta i materijala, ali mogu smanjiti [[funkcionisanje ekosistema|funkcionisanje ekosistema]], ograničiti [[usluge ekosistema]], smanjiti [[bioraznolikost]] vodotoka i uticati na ljudsko zdravlje.<ref>{{Cite news|url=https://www.nrdc.org/stories/water-pollution-everything-you-need-know|title=Water Pollution: Everything You Need to Know|work=NRDC|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> Izvore zagađivača lotičkih sistema teško je kontrolisati jer se mogu širiti, često u malim količinama, na vrlo širokom području i ući u sistem na mnogim lokacijama duž njegove dužine. Iako je direktno zagađenje lotičkih sistema znatno smanjeno u Sjedinjenim Državama prema vladinom [[Zakon o čistoj vodi| Zakonu o čistoj vodi]], zagađivači iz difuznih, netačkastih izvora ostaju veliki problem.<ref name=Cush/> Poljoprivredna polja, uključujući i [[BiH|bosanskohercegovačka]], često isporučuju velike količine sedimenata, hranjivih tvari i hemikalija u obližnje [[potok]]e i [[rijeke]]. Urbana i stambena područja također mogu doprinijeti ovom zagađenju kada se zagađivači nakupljaju na nepropusnim površinama poput puteva i parkirališta, koji se zatim ulijevaju u sistem. Povišene koncentracije hranjivih tvari, posebno [[dušik]]a i [[fosfor]]a, koji su ključne komponente gnojiva, mogu povećati rast [[perifiton]]a, što može biti posebno opasno u sporo tekućim potocima.<ref name="Cush" /> Još jedan zagađivač, [[kisela kiša]], nastaje iz [[sumpor-dioksid]]a i [[dušik-oksid]]a, koji se emituju iz fabrika i elektrana. Ove supstance lahko se rastvaraju u atmosferskoj vlazi i ulaze u lotičke sisteme putem padavina. Ovo može sniziti [[pH vrijednost]] ovih mjesta, utičući na sve trofičke nivoe, od algi do kičmenjaka.<ref name=Brown1987/> Prosječno bogatstvo vrsta i ukupan broj vrsta unutar sistema smanjuju se sa smanjenjem pH vrijednosti.<ref name="Gill"/> ===Modifikacija vodotoka=== [[Datoteka:River Calder Weir.JPG|thumb|right|[[Pregrada]] na rijeci Calder, Zapadni [[Yorkshir]]e Modifikacija protoka može se dogoditi kao rezultat izgradnje [[brana]], regulacije i crpljenja vode, modifikacije kanala i uništavanja poplavne ravnice rijeke i susjednih priobalnih zona.<ref>{{Cite news|url=https://www.niwa.co.nz/our-science/freshwater/tools/kaitiaki_tools/impacts/in-stream-barriers/changes-in-flow|title=Altered water flow (hydrology)|date=2009-07-06|work=NIWA|access-date=2018-11-27|language=en}}</ref> [[Brane]] mijenjaju protok, temperaturu i sedimentni režim lotičkih sistema.<ref name="Gill"/> Osim toga, mnoge rijeke su pregrađene branama na više lokacija, što pojačava utjecaj. Brane mogu uzrokovati povećanu bistrinu i smanjenu varijabilnost protoka, što zauzvrat uzrokuje povećanje brojnosti perifitona. Beskičmenjaci neposredno ispod brane mogu pokazati smanjenje bogatstva vrsta zbog ukupnog smanjenja heterogenosti staništa.<ref name="Cush"/> Također, termalne promjene mogu uticati na razvoj insekata, pri čemu neuobičajeno tople zimske temperature zamagljuju znakove za razbijanje jaja [[dijapauza]], a previše hladne ljetne temperature ostavljaju premalo prihvatljivih dana za završetak rasta.<ref name="Allan" /> Konačno, brane fragmentiraju riječne sisteme, izolirajući prethodno kontinuirane populacije i sprječavajući migracije anadromnih i katadromnih vrsta.<ref name="Cush"/> ===Invazivne vrste=== [[Invazivne vrste]] su unesene u lotičke sisteme i putem namjernih događaja (npr. poribljavanje. unošenje divljači i vrsta hrane), kao i nenamjernih događaja (npr. [[autostoper]]i na čamcima ili ribarski čamci). Ovi organizmi mogu uticati na [[autohtone vrste]] putem konkurencije za plijen ili [[stanište]], [[predator]]stva, promjene staništa, hibridizacije ili unošenja štetnih bolesti i [[parazit]]a.<ref name=Gill/> Nakon što se uspostave, ove vrste može biti teško kontrolirati ili iskorijeniti, posebno zbog povezanosti lotičkih sistema. Invazivne vrste mogu biti posebno štetne u područjima koja imaju [[ugrožema vrsta|ugroženu]] biotu, poput dagnji na jugoistoku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ili onih koja imaju lokalizirane [[Endem|endemske]] vrste, poput lotičkih sistema zapadno od Stjenovitih planina, gdje su se mnoge vrste razvile u izolaciji. ==Također pogledajte== {{portal|Biologija}} {{Div col|colwidth=20em}} * [[Bettyin mozak]] {{ndash}} softver koji "uči" o riječnim ekosistemima * [[Koncept pulsa poplave]] * [[Ekosistem jezera]] * [[Reofil]] * [[Priobalna zona]] * [[Koncept kontinuuma rijeke]] * [[Sistem odvodnjavanja (geomorfologija)|Sistem odvodnjavanja rijeka]] * [[RIVPACS]] * ''[[Čuvari rijeka]]'' * [[Visoko i nizinsko područje (ekologija slatke vode)|Visoko i nizinske rijeke]] {{Div col end}} ==Reference== {{reflist|33em}} ==Dodatni izvori== {{refbegin|2}} * Brown, A. L. 1987. Freshwater Ecology. Heinimann Educational Books, London. P.&nbsp;163. * Carlisle, D. M. and M. D. Woodside. 2013. [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo41741 Ecological health in the nation's streams], [[United States Geological Survey]]. P.&nbsp;6. * Edington, J. M., Edington, M. A., and J. A. Dorman. 1984. Habitat partitioning amongst hydrophyschid larvae of a Malaysian stream. Entomologica 30: 123–129. * Hynes, H. B. N. 1970. Ecology of Running Waters. Originally published in Toronto by University of Toronto Press, 555&nbsp;p. * Morin, P. J. 1999. Community Ecology. Blackwell Science, Oxford. P.&nbsp;424. * {{cite journal | last1 = Power | first1 = M. E. | year = 1990 | title = Effects of fish in river food webs | url = http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20130524034630/http://myclasses.naperville203.org/staff/NNHSWeather/KraftsonAPES/Shared%20Documents/UNIT%202%20DEVELOPING%20ECOSYSTEMS/Effects%20of%20Fish%20on%20River%20Food%20Webs.pdf | archive-date = 2013-05-24 | journal = Science | volume = 250 | issue = 4982 | pages = 811–814 | doi = 10.1126/science.250.4982.811 | pmid = 17759974 | bibcode = 1990Sci...250..811P | s2cid = 24780727 }} * {{cite journal | last1 = Rubbo | first1 = M. J. | last2 = Kiesecker | first2 = J. M. | year = 2004 | title = Leaf litter composition and community structure: translating regional species changes into local dynamics | journal = Ecology | volume = 85 | issue = 9 | pages = 2519–2525 | doi = 10.1890/03-0653 | doi-access = free | bibcode = 2004Ecol...85.2519R }} * {{cite journal | last1 = Schoener | first1 = T. W. | author-link = Thomas W. Schoener | year = 1974 | title = Resource partitioning in ecological communities | journal = Science | volume = 2 | issue = 4145 | pages = 369–404 | doi = 10.1126/science.185.4145.27 | pmid = 17779277 | bibcode = 1974Sci...185...27S | s2cid = 43846597 }} * {{cite journal | last1 = Townsend | first1 = C. R. | last2 = Hildrew | first2 = A. G. | last3 = Schofield | first3 = K. | year = 1987 | title = Persistence of stream invertebrate communities in relation to environmental variability | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-animal-ecology_1987-06_56_2/page/596 | journal = Animal Ecology | volume = 56 | issue = 2 | pages = 597–613 | doi = 10.2307/5071 | jstor = 5071 | bibcode = 1987JAnEc..56..597T }} * {{cite journal | last1 = Vannote | first1 = R. L. | last2 = Minshall | first2 = G. W. | last3 = Cummins | first3 = K. W. | last4 = Sedell | first4 = J. R. | last5 = Cushing | first5 = C. E. | year = 1980 | title = The river continuum concept | url = https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-fisheries-and-aquatic-sciences_1980-01_37_1/page/130 | journal = Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences | volume = 37 | pages = 130–137 | doi = 10.1139/f80-017 | bibcode = 1980CJFAS..37..130V | s2cid = 40373623 }} * {{cite journal | last1 = Vinson | first1 = M. R. | last2 = Hawkins | first2 = C. P. | year = 1998 | title = Biodiversity of stream insects: variation at local, basin, and regional scales | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-entomology_1998_43/page/270 | journal = Annual Review of Entomology | volume = 43 | pages = 271–293 | doi = 10.1146/annurev.ento.43.1.271 | pmid = 15012391 }} * Ward, J. V. 1992. Aquatic Insect Ecology: biology and habitat. Wiley, New York. P.&nbsp;456. * {{cite journal | last1 = Watson | first1 = D. J. | last2 = Balon | first2 = E. K. | year = 1984 | title = Ecomorphological analysis of fish taxocenes in rainforest streams of northern Borneo | journal = Journal of Fish Biology | volume = 25 | issue = 3 | pages = 371–384 | doi = 10.1111/j.1095-8649.1984.tb04885.x | bibcode = 1984JFBio..25..371W }} {{refend}} ==Vanjski linkuvi== {{commons category|Rivers}} {{commons category|Streams}} {{commons category|Springs}} {{wiktionary|lotic}} * [https://waterdata.usgs.gov/nwis/rt USGS real time stream flow data for gauged systems nationwide] {{ rijeke, potoci i izvori |state=expanded}} {{ teme vodenih ekosistema |expanded=none}} {{ modeliranje ekosistema |expanded=none}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekologija vode]] [[Kategorija:Ekosistemi]] [[Kategorija:Limnologija]] [[Kategorija:Voda]] [[Kategorija:Rijeke]] [[Kategorija:Staništa]] [[Kategorija:Ekologija slatkih voda]] m7syl8rdyghj9etlexgewq905d3lxef 0 533439 3848218 3831365 2026-05-21T06:47:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848218 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:straightally.svg|mini|Obrnuti [[ružičasti trokut]], okružen zelenim krugom koji simbolizira univerzalno prihvatanje, označava [[saveznik (LGBTQ+)|savezništvo]] s borbom za [[LGBTQ+ prava]] i prostore oslobođene od [[homofobija|homofobije]]. Ovaj simbol je prvi put predstavljen na radionicama protiv homofobije koje su organizovali Gay & Lesbian Urban Explorers godine 1989.<ref name="Raeburn2004">{{cite book|author=Nicole Christine Raeburn|title=Changing Corporate America from Inside Out: Lesbian and Gay Workplace Rights|url=https://books.google.com/books?id=pO_9ASZo6I4C&pg=PA209|year=2004|publisher=University of Minnesota Press|isbn=978-0-8166-3998-4|page=209}}</ref>]] Termin '''siguran prostor''' (engleski: ''safe space'') odnosi se na mjesta "predviđena da budu oslobođena od predrasuda, sukoba, kritika ili potencijalno prijetećih radnji, ideja i razgovora", prema rječniku Merriam-Webster.<ref>{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/safe%20space|title=Safe space: definicija i značenje|work=Merriam-Webster|access-date=9. 11. 2022}}</ref> Izraz potiče iz [[LGBTQ+]] kulture,<ref>{{cite news|url=https://www.vox.com/2016/7/5/11949258/safe-spaces-explained|title=Sigurni prostori, objašnjeni|last=Crockett|first=Emily|work=Vox|date=25. 8. 2016|access-date=9. 11. 2022}}</ref> ali se u međuvremenu proširio i obuhvata bilo koje mjesto gdje se marginalizirana manjina (npr. na osnovu roda, rase, vjere ili etničke pripadnosti) može okupiti kako bi komunicirala o zajedničkim iskustvima. Sigurni prostori se najčešće nalaze na univerzitetskim kampusima u zapadnom svijetu,<ref>{{cite news|last1=Amenabar|first1=Teddy|title=Novi rječnik protesta|url=https://www.washingtonpost.com/sf/style/wp/2016/05/19/2016/05/19/what-college-students-mean-when-they-ask-for-safe-spaces-and-trigger-warnings/|access-date=15. 7. 2016|newspaper=[[The Washington Post]]|date=19. 5. 2016}}</ref> ali i na radnim mjestima, kao što je slučaj u kompaniji [[Nokia]].<ref>[http://equal.org/safe-space-program/ The Safe Space Program] Alcatel-Lucent, bez datuma, pristupljeno 11. 11. 2017.</ref> Termini '''siguran prostor''' (ili '''sigurniji prostor''') i '''pozitivan prostor''' također mogu označavati da [[nastavnik]], obrazovna institucija ili studentsko tijelo ne toleriraju [[nasilje]], [[uznemiravanje]] ili [[govor mržnje]], čime stvaraju [[sigurnost|sigurno]] mjesto za marginalizirane osobe.<ref>{{cite journal|last=Waldman|first=Katy|url=http://www.slate.com/articles/double_x/cover_story/2016/09/what_science_can_tell_us_about_trigger_warnings.html|title=Što nam nauka može reći o upozorenjima na okidače|journal=Slate|date=5. 9. 2016|access-date=10. 9. 2016}}</ref> == Po državama == === Australija === Islamsko vijeće Viktorije (ICV), koje navodi da predstavlja 200.000 muslimana u državi [[Viktorija (Australija)|Viktorija]], izjavilo je da je [[Islam u Australiji|muslimanska zajednica]] pretrpjela probleme s mentalnim zdravljem zbog sumnji kojima je izložena. ICV je predložio da se islamskim grupama u zajednici daju sredstva za stvaranje "sigurnih prostora" u kojima bi se o "zapaljivim" pitanjima moglo raspravljati bez osuđivanja.<ref name=BBC>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-australia-40198145|title=Plan muslimanskog 'sigurnog prostora' izaziva svađu u Australiji|date=8. 6. 2017|publisher=BBC News|access-date=11. 6. 2017|language=en-GB}}</ref> Vlada je odbila taj prijedlog i pokrenula reviziju vladinog finansiranja ICV-a.<ref name=BBC/><ref>{{Cite news|url=http://www.news.com.au/national/breaking-news/muslim-youth-safe-spaces-needed-in-vic/news-story/57a28a82bab29e642e87a73899c0cdb7|title=Finansiranje Islamskog vijeća Viktorije pod revizijom|work=News.com.au|access-date=11. 6. 2017}}</ref> === Kanada === Kampanja ''Positive Space'' razvijena je na Univerzitetu u Torontu godine 1995.<ref>{{cite web|title=O projektu: Pregled|url=https://positivespace.utoronto.ca/about/|website=University of Toronto|access-date=29. 6. 2021}}</ref> Inicijative za pozitivne prostore postale su rasprostranjene u visokoškolskim ustanovama širom Kanade, uključujući [[Univerzitet Zapadnog Ontarija]],<ref>{{cite web|last=Safe Campus|url=http://safecampus.uwo.ca/|title=Safe Campus|publisher=University of Western Ontario|access-date=4. 8. 2017}}</ref> [[Univerzitet McGill]],<ref name="queermcgill.ca">{{cite web|title=FAQ – Queer McGill|website=queermcgill.ca|url=http://queermcgill.ca/about/faq/|archive-url=https://web.archive.org/web/20130621022610/http://queermcgill.ca/about/faq/|archive-date=21. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> [[Univerzitet u Torontu]],<ref>{{cite web|last=Office of Student Life|url=http://www.positivespace.utoronto.ca/|title=Kampanja Positive Space|publisher=University of Toronto|access-date=18. 6. 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325025159/http://www.positivespace.utoronto.ca/|archive-date=25. 3. 2012}}</ref> [[Koledž Algonquin]],<ref>{{cite web|title=Positive Space – savjetovanje|url=https://www.algonquincollege.com/counselling/positive-space/|website=Algonquin College|access-date=29. 6. 2021}}</ref> [[Univerzitet Britanske Kolumbije]]<ref>{{cite web|last=Positive Space|url=http://positivespace.ubc.ca/|title=Kampanja Positive Space|publisher=University of British Columbia|access-date=18. 6. 2011}}</ref> i [[Univerzitet Queen's u Kingstonu|Univerzitet Queen's]].<ref>{{cite web|last=Queen's Positive Space Program|url=http://www.queensu.ca/positivespace/|title=Queen's Positive Space Program|publisher=Queen's University|access-date=18. 6. 2011|archive-date=9. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120809054104/http://www.queensu.ca/positivespace/|url-status=dead}}</ref> Vlada Kanade također ima inicijativu za pozitivne prostore koja je pokrenuta godine 2009. s ciljem podrške LGBTQIA+ imigrantima, izbjeglicama i pridošlicama.<ref>{{cite web|title=Inicijativa pozitivnih prostora|url=https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/corporate/partners-service-providers/immigrant-serving-organizations/best-practices/positive-spaces-initiative.html|website=Government of Canada|date=9. 3. 2012|access-date=29. 6. 2021}}</ref> Godine 2021. ministar pravde [[David Lametti]] pokušao je zakonski regulisati internet kao siguran prostor uvođenjem Prijedloga zakona C-36, kojim bi se uklonili sadržaji mržnje na internetu i izrekle kazne onima koji ih šire, navodeći da je internet postao novi javni trg i "da bi taj javni trg trebao biti siguran prostor".<ref>{{Cite web|url=https://www.thestar.com/politics/federal/2021/06/23/liberals-unveil-law-to-tackle-online-hate-speech.html|title=Liberali predstavljaju zakon o govoru mržnje na internetu|website=Toronto Star|date=23. 6. 2021|first=Kieran|last=Leavitt}}</ref> Godine 2023. [[Nova demokratska stranka Ontarija]] predložila je zakonski provođene sigurne prostore u [[Ontario|Ontariju]], Prijedlogom zakona 94 ''(Zakon o sigurnosnim zonama za 2SLGBTQI+ zajednicu)''. Zakonom bi "uvredljive primjedbe" postale prekršaj podložan novčanoj kazni do 25.000 dolara, ako se naprave u krugu od 100 metara od LGBTQ+ događaja koji odredi državni tužilac.<ref>{{cite web|title=Ontarijski NDP poziva na zakonske zaštite za drag nastupe|url=https://globalnews.ca/news/9601041/ontario-ndp-legal-protections-drag-performances/|website=[[Global News]]|date=4. 4. 2023|last=Jones|first=Allison}}</ref><ref>{{cite web|title=Zastupnik Ontarija želi obilježiti zone u kojima su "uvredljive primjedbe" nezakonite|url=https://nationalpost.com/news/canada/ontario-mpp-wants-to-demarcate-areas-in-which-offensive-remarks-are-illegal|website=[[National Post]]|date=6. 4. 2023|last=Hopper|first=Tristan}}</ref><ref>{{cite web|title=Bill 94|url=https://www.ola.org/sites/default/files/node-files/bill/document/pdf/2023/2023-04/b094_e.pdf|website=[[Zakonodavna skupština Ontarija]]|date=4. 4. 2023}}</ref> === Filipini === Filipinska komisija za žene osigurala je usvajanje Zakona o sigurnim prostorima (''Safe Spaces Act''), koji štiti građane od uznemiravanja na javnim mjestima. === Ujedinjeno Kraljevstvo === Početkom godine 2015. sve češće usvajanje sigurnih prostora na univerzitetima u Ujedinjenom Kraljevstvu izazvalo je kontroverze zbog optužbi da su korišteni za gušenje [[sloboda govora|slobode govora]] i različitih političkih stavova.<ref>{{cite web|url=https://www.theguardian.com/education/2015/feb/06/safe-space-or-free-speech-crisis-debate-uk-universities|work=The Guardian|title=Siguran prostor ili sloboda govora? Kriza debate na britanskim univerzitetima|date=6. 2. 2015|first=Ian|last=Dunt}}</ref> U septembru 2016. tadašnja premijerka [[Theresa May]] kritikovala je univerzitete zbog provođenja politike "sigurnog prostora" usred zabrinutosti da autocenzura ograničava slobodu govora na kampusima. Premijerka je rekla da je "prilično izvanredno" da univerziteti zabranjuju raspravu o određenim temama koje bi mogle izazvati uvredu, te upozorila da gušenje slobode govora može imati negativan utjecaj na ekonomski i socijalni napredak Britanije.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2016/09/14/theresa-may-hits-out-at-universities-safe-spaces-for-stifling-fr/|title=Theresa May napada sveučilišne 'sigurne prostore' jer guše slobodu govora|last=Hughes|first=Laura|date=14. 9. 2016|newspaper=The Telegraph|access-date=14. 9. 2016}}</ref> === Sjedinjene Američke Države === U Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj koncept nastao je u [[Pokret za oslobođenje gejeva|pokretu za oslobođenje gejeva]]<ref name=Hanhardt>{{cite book|last1=Hanhardt|first1=Christina B.|title=Safe space: gay neighborhood history and the politics of violence|date=2013|location=Durham|isbn=978-0-8223-7886-0}}</ref> i [[feminizam|ženskom pokretu]], gdje "podrazumijeva određenu slobodu za govor i djelovanje, formiranje kolektivne snage i generiranje strategija za otpor... sredstvo, a ne cilj, i ne samo fizički prostor već i prostor stvoren okupljanjem žena u potrazi za zajednicom." Prvi sigurni prostori bili su [[gej bar]]ovi i grupe za podizanje svijesti.<ref name="Kenney">{{cite book|last=Kenney|first=Moira Rachel|title=Mapping Gay L.A.: The Intersection of Place and Politics|date=2001|page=24|publisher=Temple University Press|isbn=1-56639-884-3}}</ref> Godine 1989. organizacija Gay & Lesbian Urban Explorers (GLUE) razvila je program sigurnih prostora. Tokom svojih događaja, uključujući treninge o raznolikosti i radionice protiv homofobije, organizatori su dijelili magnete s obrnutim [[ružičasti trokut|ružičastim trokutom]] – simbolom organizacije [[ACT UP]] – okruženim zelenim krugom kako bi se "simboliziralo univerzalno prihvatanje", te su tražili "od saveznika da izlože magnete kako bi pokazali podršku gej pravima i označili svoje radne prostore slobodnim od homofobije".<ref>{{cite book|last=Raeburn|first=Nicole C.|title=Changing Corporate America from Inside Out: Lesbian and Gay Workplace Rights|url=https://archive.org/details/changingcorporat00raeb|url-access=limited|date=2004|page=209|isbn=0-8166-3999-X}}</ref> Organizacija ''Advocates for Youth'' na svojoj web-stranici navodi da je siguran prostor "Mjesto gdje se svako može opustiti i u potpunosti izraziti, bez straha da će se osjećati neugodno, nepoželjno ili izazvano zbog biološkog spola, rase ili etničke pripadnosti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili izražavanja, kulturnog porijekla, starosti ili fizičke i mentalne sposobnosti; mjesto gdje pravila čuvaju samopoštovanje, dostojanstvo i osjećaje svake osobe i snažno ohrabruju svakoga da poštuje druge."<ref>{{cite news|url=http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=607&Itemid=177|title=Glossary|newspaper=Advocates for Youth|access-date=24. 3. 2012}}</ref> Međutim, neki kulturu sigurnih prostora smatraju kršenjem [[Prvi amandman na Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Prvog amandmana na Ustav SAD-a]] i mehanizmom povlačenja od mišljenja suprotnih vlastitim.<ref>{{cite web|url=http://volanteonline.com/2016/09/38442/|title=Sigurni prostori narušavaju Prvi amandman|last=volanteonline|date=19. 9. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title=Sigurni prostori mogu biti opasni|url=https://www.psychologytoday.com/blog/college-confidential/201703/safe-spaces-can-be-dangerous|access-date=5. 4. 2021|website=Psychology Today|language=en-US}}</ref> Općenito, "kultura sigurnih prostora" obuhvata pojedince ili institucije koje podržavaju siguran prostor za LGBT+ učenike i zaposlenike. Takve organizacije mogu nuditi ili zahtijevati obuku osoblja o raznolikosti, uključiti status sigurnog prostora u izjavu o misiji, objaviti izjavu o vrijednostima u uredu, online ili na štampanim materijalima, te, ako su dio koalicije, ohrabriti koaliciju da uvrsti taj status u svoju misiju i vrijednosti.<ref>{{cite web|url=http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=496&Itemid=177|title=Savjeti i strategije za stvaranje sigurnog prostora za GLBTQ mlade|publisher=Advocates for Youth|access-date=24. 3. 2012}}</ref> == Kritike == Protivnici sigurnih prostora tvrde da ta ideja guši [[sloboda govora|slobodu govora]]<ref>{{cite web|first=Timothy Garten|last=Ash|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2016/sep/16/safe-spaces-free-speech-university-prevent-no-platforming-academic-freedom|title=Sigurni prostori nisu jedina prijetnja slobodi govora|date=16. 9. 2016|work=[[The Guardian]]}}</ref><ref name="spiked">{{cite web|first=Tom|last=Slater|title=Tiranija sigurnih prostora|url=http://www.spiked-online.com/newsite/article/the-tyranny-of-safe-spaces/17933|website=Spiked|date=15. 1. 2016|access-date=26. 1. 2017}}</ref> ili briše granicu između zaštite od fizičke štete i nanošenja uvrede.<ref>[https://www.intelligencesquaredus.org/debates/trigger-warning-safe-spaces-are-dangerous Trigger Warning: Safe Spaces Are Dangerous] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260110225621/https://intelligencesquaredus.org/debates/trigger-warning-safe-spaces-are-dangerous/ |date=10. 1. 2026 }} (debata)</ref> Zagovornici sigurnih prostora, s druge strane, tvrde da su osobe izložene govoru mržnje direktno pogođene njime.<ref>{{Cite web|url=https://www.wbur.org/radioboston/2017/03/08/middlebury-protests-murray|title=Kontroverza slobodnog govora izbija na Middlebury Collegeu|website=www.wbur.org|date=8. 3. 2017}}</ref> U eseju iz septembra 2015. objavljenom u časopisu ''[[The Atlantic]]'', "The Coddling of the American Mind", [[Jonathan Haidt]] i [[Greg Lukianoff]] upozoravaju na uspon univerzitetskih kampusa kao sigurnih prostora i tvrde da vrednovanje "emocionalne sigurnosti" kao svetog cilja zanemaruje praktične i moralne kompromise, pogoršava političku polarizaciju te može usporiti emocionalni i intelektualni razvoj studenata.<ref>{{cite news|last1=Lukianoff|first1=Greg|author-link1=Greg Lukianoff|last2=Haidt|first2=Jonathan|author-link2=Jonathan Haidt|title=Kako upozorenja na okidače štete mentalnom zdravlju na kampusima|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2015/09/the-coddling-of-the-american-mind/399356/|access-date=9. 11. 2022|work=The Atlantic|date=septembar 2015|language=en}}</ref> Novinarka [[Judith Shulevitz]] je u tekstu za ''[[The New York Times]]'' iste godine napravila razliku između sastanaka na kojima učesnici pristaju osigurati siguran prostor i pokušaja da se cijeli studentski domovi ili studentske novine proglase sigurnim prostorima. Prema Shulevitzinoj, potonje je logična posljedica prvog: "Kada određene prostore označite sigurnim, implicira se da su ostali nesigurni. Iz toga slijedi da bi i oni trebali biti sigurniji." Kao primjer navela je siguran prostor na [[Univerzitet Brown|Univerzitetu Brown]], kada je libertarijanka [[Wendy McElroy]] – poznata po kritikama pojma "[[kultura silovanja]]" – bila pozvana da održi govor: "Siguran prostor... bio je namijenjen osobama koje bi komentari mogli 'uznemiriti' ili 'aktivirati', kako bi se mogle oporaviti. Prostorija je bila opremljena kolačićima, bojankama, mjehurićima, plastelinom, umirujućom muzikom, jastucima, ćebadima, dudama i videom raspoloženih psića, kao i studentima i osobljem obučenim za suočavanje s traumom."<ref>{{cite news|title=Na fakultetu i skrivanje od zastrašujućih ideja|first=Judith|last=Shulevitz|author-link=Judith Shulevitz|url=https://www.nytimes.com/2015/03/22/opinion/sunday/judith-shulevitz-hiding-from-scary-ideas.html|newspaper=[[The New York Times]]|department=Op-ed|date=21. 3. 2015|access-date=23. 12. 2015}}</ref> Iste godine novinar [[Conor Friedersdorf]] kritikovao je korištenje sigurnih prostora na otvorenom za blokiranje medijskog izvještavanja o studentskim protestima, navodeći da takvo korištenje preokreće izvorna načela sigurnih prostora: "Ovo ponašanje je vrsta manipulacije sigurnošću: zastrašivanjem ili pokretanjem fizičke agresije krše se nečija prava, a zatim se ponaša kao da ta osoba čini vas nesigurnim."<ref>{{cite magazine|title=Kampusni aktivisti naoružavaju 'siguran prostor'|last=Friedersdorf|first=Conor|author-link=Conor Friedersdorf|url=https://www.theatlantic.com/politics/archive/2015/11/how-campus-activists-are-weaponizing-the-safe-space/415080/|magazine=[[The Atlantic]]|department=Politics|date=10. 11. 2015|access-date=23. 12. 2015}}</ref> Tadašnji [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Barack Obama]] također je kritikovao sigurne prostore kao promotere intelektualne nezainteresovanosti: {{citat|S kim god da dođe da razgovara s vama, a vi se ne slažete, trebali biste ući u raspravu s njim. Ali ne biste ih trebali ućutkivati rekavši: 'Ne možeš doći jer sam preosjetljiv da bih slušao šta imaš za reći.' To nije način na koji učimo.<ref>{{cite magazine|title=Obama o liberalnim studentima koji žele biti "maženi": "To nije način na koji učimo"|last=Nelson|first=Libby|url=https://www.vox.com/2015/9/14/9326965/obama-political-correctness|magazine=[[Vox (web-stranica)|Vox]]|department=Politics|date=14. 9. 2015|access-date=6. 4. 2020}}</ref>}} Godine 2016. britanski glumac i pisac [[Stephen Fry]] kritikovao je sigurne prostore i [[upozorenje na okidač|upozorenja na okidače]] kao infantilizaciju studenata i moguću eroziju slobode govora.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/entry/stephen-fry-speaks-about-erosion-of-free-speech-on-student-campuses_uk_570bb53de4b07a35187c5a96|title=Stephen Fry govori o eroziji 'slobode govora' na studentskim kampusima|last=George|first=Bowden|date=11. 4. 2016|work=[[HuffPost]]|access-date=25. 8. 2016}}</ref> [[Frank Furedi]] iz ''[[Los Angeles Times]]''-a i [[Candace Russell]] iz ''[[HuffPost]]''-a slično su ustvrdili da sigurni prostori doprinose [[eho komora (mediji)|eho komorama]] istomišljenika, izolujući one unutar tih komora od ideja koje izazivaju ili su suprotne njihovim.<ref>{{Cite news|last=Furedi|first=Frank|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-furedi-safe-space-20170105-story.html|title=Kampusi se raspadaju u 'sigurne prostore'|date=5. 1. 2017|work=[[Los Angeles Times]]|access-date=27. 4. 2017|issn=0458-3035}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/candice-russell/safe-spaces-and-echo-cham_b_7043548.html|title=Sigurni prostori i eho komore: kako progresivni pokreti sami sebe koče|last=Russell|first=Candice|date=13. 4. 2015|website=[[HuffPost]]|access-date=27. 4. 2017}}</ref> Filozofkinja [[Christina Hoff Sommers]]<ref>Arnold, Tyler (14. 10. 2016). [https://www.campusreform.org/?ID=8258 "Sigurni prostori su 'recept za fanatizam', tvrdi Hoff Sommers"]. Campus Reform.</ref> i sociologinja [[Tressie McMillan Cottom]]<ref>DeRuy, Emily. [https://www.theatlantic.com/education/archive/2016/08/finding-the-line-between-safe-space-and-segregation/496289/ "Tanka linija između sigurnog prostora i segregacije"]. ''The Atlantic'', 17. 8. 2016.</ref> također su se pridružile kritikama ovog koncepta. Godine 2016. [[Univerzitet u Chicagu]] poslao je pismo dobrodošlice novim studentima, potvrđujući posvećenost raznolikosti, učtivosti i poštovanju, te ih obavijestio da fakultet ne podržava upozorenja na okidače, ne otkazuje kontroverzne govornike i ne "odobrava stvaranje intelektualnih 'sigurnih prostora' u kojima se pojedinci mogu povući od misli i ideja suprotnih vlastitim".<ref>{{Cite web|url=https://www.npr.org/2016/08/26/491531869/university-of-chicago-tells-freshmen-it-does-not-support-trigger-warnings|title=Univerzitet u Chicagu obavještava brucoše da ne podržava 'upozorenja na okidače'|website=NPR.org}}</ref> Uprkos kritikama, neki akademici branili su praksu sigurnih prostora. Chris Waugh, doktorand na [[Univerzitet u Manchesteru|Univerzitetu u Manchesteru]], oslanjajući se na rad [[Jürgen Habermas|Jürgena Habermasa]] i [[Nancy Fraser]], tvrdi da mediji dosljedno pogrešno predstavljaju sigurne prostore. Waugh opisuje sukob između perspektive koja se fokusira na prilagođavanje jednoj javnoj sferi – s naglaskom na otpornost, eliminaciju ranjivosti i samopouzdanje kao jedini odgovor na štetu – i perspektive koja teži stvaranju više međusobno povezanih društvenih sfera, gdje sigurni prostori služe studentima kao forum za razvijanje strategija i jezika kojim se aktivno odupiru šteti u ostatku društva.<ref>{{cite book|last=Waugh|first=Chris|chapter=In Defence of Safe Spaces: Subaltern Counterpublics and Vulnerable Politics in the Neoliberal University|date=2019|pages=143–168|editor-last=Breeze|editor-first=Maddie|editor2-last=Taylor|editor2-first=Yvette|editor3-last=Costa|editor3-first=Cristina|publisher=Springer International Publishing|language=en|doi=10.1007/978-3-030-15246-8_7|isbn=978-3-030-15246-8|title=Time and Space in the Neoliberal University: Futures and fractures in higher education|s2cid=197804696}}</ref> Sigurni prostori u obrazovanju kritikuju se i zbog toga što studente mogu učiniti nesposobnim da iznesu vlastite ideje.<ref name="FlensnerVonderLippe2019">{{cite journal|last1=Flensner|first1=Karin K.|last2=Von der Lippe|first2=Marie|title=Being safe from what and safe for whom? A critical discussion of the conceptual metaphor of 'safe space'|journal=Intercultural Education|date=4. 5. 2019|volume=30|issue=3|pages=275–288|doi=10.1080/14675986.2019.1540102|doi-access=free|hdl=1956/22226|hdl-access=free}}</ref> Boostrom je godine 1998. tvrdio da se kritički dijalog o socijalnoj pravdi ne može poticati "pretvaranjem učionice u 'siguran prostor', mjesto na kojem nastavnici isključuju sukob... Moramo biti hrabri jer ćemo usput biti 'ranjivi i izloženi'; susresti ćemo se sa slikama koje su 'otuđujuće i šokantne'. Bit ćemo jako nesigurni."<ref name="AraoClemens2013"/> Razvijajući Boostromove ideje, godine 2013. Brian Arao i Kristi Clemens uveli su termin "hrabri prostor" (''brave space'') kao zamjenu za sigurne prostore u učenju o raznolikosti i socijalnoj pravdi.<ref name="AraoClemens2013">{{cite book|last1=Arao|first1=B.|last2=Clemens|first2=K.|date=2013|chapter-url=https://static1.squarespace.com/static/5b6af3b236099ba883a28b1e/t/5dcc5b2ae2b90a3c5af08fc5/1573673770842/From+Safe+Spaces+to+Brave+Spaces_2013.pdf|chapter=From Safe Spaces to Brave Spaces: A New Way to Frame Dialogue around Diversity and Social Justice|title=The Art of Effective Facilitation: Reflections from Social Justice Educators|editor-last=Landreman|editor-first=L. M.|pages=135–150|location=Sterling, VA|publisher=Stylus|isbn=9781579229740}}</ref><ref name="FlensnerVonderLippe2019"/> Prema njima, hrabri prostori odlikuju se sljedećim karakteristikama: "kontroverza uz učtivost", "preuzimanje odgovornosti za namjere i utjecaje", "izazov po slobodnom izboru", "poštovanje" i "bez napada".<ref name="AraoClemens2013"/><ref name="Ali2017">{{cite web|last=Ali|first=Diana|date=2017|url=https://www.naspa.org/files/dmfile/Policy_and_Practice_No_2_Safe_Brave_Spaces.pdf|title=Safe Spaces and Brave Spaces: Historical Context and Recommendations for Student Affairs Professionals|publisher=Research and Policy Institute, National Association of Student Personnel Administrators|access-date=13. 12. 2022}}</ref> Nacionalno udruženje administratora studentskog osoblja (NASPA) predložilo je da se termin "hrabri prostor" usvoji kao zamjena za sigurne prostore na kampusima.<ref name="Ali2017"/> Michael Wilson, direktor Magic City Acceptance Academy – [[čarter škola|čarter škole]] u predgrađu [[Birmingham (Alabama)|Birminghama u Alabami]] – nazvao je svoju školu hrabrim prostorom.<ref>{{cite news|last1=McGibney|first1=Megan|title=Magic City Acceptance Academy je utočište za LGBTQ učenike dok zakonodavci napadaju njihova prava|url=https://www.teenvogue.com/story/alabama-magic-city-acceptance-academy|access-date=9. 1. 2023|work=Teen Vogue|date=14. 6. 2022}}</ref> == U popularnoj kulturi == "Safespace" je naziv predloženog superjunaka iz Marvel Comicsa, koji pomaže ekipi [[New Warriors]] zajedno sa srodnim likom "Snowflakeom"; oboje su nebinarni. Snowflake posjeduje sposobnosti zasnovane na ledu slične onima [[Iceman (Marvel Comics)|Icemana]] iz grupe [[X-Men]], dok Safespace može generisati reaktivna, odbrambena [[polje sile (tehnologija)|polja sile]] koja štite samo druge osobe, a ne njega samog.<ref>{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/introducing-the-new-new-warriors|title=Upoznajte nove 'New Warriorse'|website=Marvel Entertainment}}</ref> Dio publike kritikovao je ovo kao podrugljivu referencu na [[pahuljica (sleng)|slengov. upotrebu termina]]<ref>{{Cite web|last=Marr|first=Rhuaridh|url=https://www.metroweekly.com/2020/03/marvel-branded-tone-deaf-for-non-binary-superhero-called-snowflake/|title=Marvel prozvan "gluvonemim za ton" zbog nebinarnog superjunaka zvanog 'Snowflake'|date=21. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322160223/https://www.metroweekly.com/2020/03/marvel-branded-tone-deaf-for-non-binary-superhero-called-snowflake/|archive-date=22. 3. 2020}}</ref>, a strip nikada nije objavljen – što je dijelom moglo biti i zbog toga što je zakazani datum objavljivanja, 15. april 2020., pao u period [[COVID-19 pandemija|COVID-19 zatvaranja]] u SAD-u.<ref>{{Cite web|first=Rich|last=Johnston|date=31. 7. 2023|title=Marvel neće, pa DC uvodi superjunaka zvanog Snowflake (gotovo)|url=https://bleedingcool.com/comics/marvel-wont-so-dc-comics-introduces-a-superhero-called-snowflake/|access-date=16. 6. 2025|website=bleedingcool.com|language=en}}</ref> Animirana serija ''South Park'' posvetila je [[Safe Space (South Park)|jednu epizodu]] ismijavanju ideje sigurnih prostora. Godine 2023. u dječijoj knjizi za srednju školu ''[[Jude Saves the World]]'', dvanaestogodišnjem [[nebinarnost|nebinarnom]] protagonistu dvije odrasle osobe pomažu da u lokalnoj javnoj biblioteci postavi siguran prostor, a mjesečni skupovi privlače i LGBTQ+ osobe i njihove prijatelje.<ref>{{cite web|title=Jude Saves the World|url=https://www.publishersweekly.com/9781338855876|website=[[Publishers Weekly]]|access-date=31. 10. 2025}}</ref> Knjiga je izazvala političke reakcije u Teksasu godine 2025.<ref>{{cite web|last=Lozano|first=Juan A.|title=Texas A&M otpustio profesora engleskog zbog kolegija o dječijoj književnosti koji su kritičari nazvali "DEI i LGBTQ indoktrinacijom"|url=https://newrepublic.com/article/200229/texas-am-professor-fired-gender-ideology-maga|access-date=31. 10. 2025|website=[[fortune.com]]|date=11. 9. 2025}}</ref> == Također pogledajte == * [[Auto-segregacija]] * [[Mikroagresija]] * ''[[No Safe Spaces]]'' * [[Feministički separatizam]] == Reference == {{Reference|30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.advocatesforyouth.org/index.php?option=com_content&task=view&id=608&Itemid=177 "Stvaranje sigurnog prostora za GLBTQ mlade: priručnik"], ''AdvocatesforYouth.org''. * [https://safe.space/the-safespace-movement.html "U odbranu pokreta sigurnih prostora"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171003224920/https://safe.space/the-safespace-movement.html|date=3. 10. 2017}}, ''The New Unionism Network, safe.space''. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Socijalna pravda]] [[Kategorija:LGBTQ i obrazovanje]] [[Kategorija:LGBTQ simboli]] [[Kategorija:LGBTQ i društvo]] [[Kategorija:LGBTQ]] o8x6bl9ovs1fm9d9cwt212ipbl2zxmr 0 533555 3848168 3838665 2026-05-20T23:41:11Z Mhare 481 3848168 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Razvojna psihologija''' je naučna disciplina [[Psihologija|psihologije]] koja proučava kako i zašto se ljudski um razvija, mijenja i prilagođava tokom čitavog životnog vijeka. Iako je u početku bila usmjerena prvenstveno na djetinjstvo i rani razvoj, savremeni pristupi obuhvataju i [[Adolescencija|adolescenciju]], odraslo doba, proces starenja i cjelokupan životni tok.<ref name="Graber_BrooksGunn_1996">{{cite journal |last1=Graber |first1=Julia A. |last2=Brooks-Gunn |first2=Jeanne |date=1996 |title=Transitions and turning points: Navigating the passage from childhood through adolescence |journal=Developmental Psychology |volume=32 |issue=4 |pages=768–776 |doi=10.1037/0012-1649.32.4.768 |url=https://www.researchgate.net/publication/232582968_Transitions_and_turning_points_Navigating_the_passage_from_childhood_through_adolescence |publisher=American Psychological Association |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Razvojni psiholozi nastoje objasniti promjene u mišljenju, osjećanjima i [[Ponašanje|ponašanju]] koje se javljaju tokom života. Ova disciplina proučava razvoj<ref name="Palgrave_Possible_2022">{{cite book |editor-last=Glăveanu |editor-first=Vlad P. |date=2022 |title=The Palgrave Encyclopedia of the Possible |publisher=Palgrave Macmillan |location=Cham |isbn=978-3-319-98390-5 |doi=10.1007/978-3-319-98390-5 |language=en}}</ref> kroz pet osnovnih dimenzija: tjelesni (fizički), spoznajni (kognitivni ili initelektualni), emocionalni, socijalni i moralni razvoj.<ref name="APA_Developmental">{{cite web |url=http://www.apa.org/action/science/developmental/index.aspx |title=Developmental Psychology Studies Human Development Across the Lifespan |work=American Psychological Association |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709054242/http://www.apa.org/action/science/developmental/index.aspx |archive-date=9. juli 2014 |access-date=24. april 2026}}</ref><ref name="Burman_2017">{{cite book |last=Burman |first=Erica |date=2017 |title=Deconstructing Developmental Psychology |url=https://drive.google.com/file/d/0ByWbJDys22SeWk5raHlOUk5XdkU/view |publisher=Routledge |location=New York, NY |isbn=978-1-138-84695-1 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Ovi aspekti uključuju različite procese, kao što su razvoj motoričkih sposobnosti, izvršnih funkcija, moralnog rasuđivanja, usvajanje jezika, oblikovanje ličnosti, emocionalni razvoj, kao i razvoj slike o sebi i identiteta. Razvojna psihologija proučava međudjelovanje naslijeđenih (bioloških) i sredinskih faktora u oblikovanju ljudskog razvoja, kao i procese promjena koji se odvijaju u različitim životnim kontekstima kroz vrijeme. Posebna pažnja posvećuje se odnosu između individualnih karakteristika, ponašanja pojedinca i utjecaja okoline, uključujući društveni kontekst i okruženje. U okviru ove discipline vode se brojne teorijske rasprave, među kojima se ističu suprotstavljena gledišta o značaju biološkog determinizma nasuprot sposobnosti mozga za promjene ([[Neuroplastičnost|neuroplastičnost]]), kao i rasprave između teorija koje razvoj posmatraju kroz jasno definisane faze i onih koje naglašavaju dinamične i kontinuirane procese razvoja. Iako istraživanja u razvojnoj psihologiji imaju određena metodološka ograničenja, savremene studije nastoje objasniti na koji način prijelazi između životnih faza i biološki faktori utječu na ljudsko ponašanje i razvoj.<ref name="Kobak_et_al_2017">{{cite journal |last1=Kobak |first1=Roger |last2=Abbott |first2=Caroline |last3=Zisk |first3=Abigail |last4=Bounoua |first4=Nadia |date=juni 2017 |title=Adapting to the changing needs of adolescents: parenting practices and challenges to sensitive attunement |journal=Current Opinion in Psychology |volume=15 |pages=137–142 |doi=10.1016/j.copsyc.2017.02.018 |pmid=28813254 |pmc=5886742 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5886742/ |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Razvojna psihologija obuhvata niz povezanih naučnih oblasti,<ref name="Palgrave_Possible_2022" /> među kojima su [[edukacijska psihologija]], [[dječija psihopatologija]], [[forenzička razvojna psihologija]], [[kognitivna psihologija]], [[ekološka psihologija]] i [[kulturalna psihologija]]. Među najutjecajnijim razvojnim psiholozima 20. vijeka izdvajaju se [[Urie Bronfenbrenner]], [[Erik Erikson]], [[Sigmund Freud]], [[Anna Freud]], [[Jean Piaget]], [[Barbara Rogoff]], [[Esther Thelen]] i [[Lev Vygotsky]], čiji su teorijski pristupi značajno oblikovali savremeno razumijevanje razvoja čovjeka.<ref name="Brown_2012">{{cite book |last=Brown |first=Carol |date=2012 |title=Developmental Psychology |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781849203463_A24190063/preview-9781849203463_A24190063.pdf |publisher=SAGE Publications |location=London |isbn=978-1-84920-346-3 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski pregled == [[Jean-Jacques Rousseau]] i [[John B. Watson]] često se navode kao važni prethodnici savremene razvojne psihologije.<ref name="Kazdin_2000">{{cite book |editor-last=Kazdin |editor-first=Alan E. |date=2000 |title=Encyclopedia of Psychology |url=https://archive.org/details/encyclopediaofps0000unse |publisher=American Psychological Association & Oxford University Press |location=Washington, D.C. |isbn=978-1-55798-187-5 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Sredinom 18. stoljeća, Jean-Jacques Rousseau je u djelu ''[[Emil ili o odgoju]]'' opisao tri faze razvoja: dojenačka dob, djetinjstvo i adolescenciju. Njegove ideje imale su značajan utjecaj na tadašnje obrazovne pristupe i prihvatili su ih brojni [[Pedagogija|pedagozi]] tog vremena. Razvojna psihologija proučava kako i zašto se određene promjene (kognitivne, socijalne, emocionalne) javljaju tokom životnog vijeka čovjeka. Brojni teoretičari dali su značajan doprinos razvoju ove discipline. Među njima se posebno ističe Erik Erikson, koji je razvio model od osam faza psihosocijalnog razvoja.<ref name="Orenstein_Erikson_2024">{{cite book |last1=Orenstein |first1=Derani G. |last2=Lewis |first2=Lindsay |date=2024 |title=Erikson's Stages of Psychosocial Development |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556096/ |work=StatPearls |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island, FL |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovoj teoriji, pojedinci prolaze kroz različite životne faze, od kojih svaka uključuje specifičnu razvojnu krizu koja utječe na oblikovanje ličnosti i ponašanja. Krajem 19. stoljeća, psiholozi pod utjecajem [[Teorija evolucije|teorije evolucije]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] počeli su razvijati evolucijska objašnjenja psihološkog razvoja.<ref name="Kazdin_2000" /> Među njima se istakao [[Granville Stanley Hall]], koji je nastojao povezati faze dječijeg razvoja s ranijim fazama razvoja čovječanstva. [[James Mark Baldwin]], također, je dao važan doprinos razvoju ove oblasti kroz radove o imitaciji i kognitivnom razvoju djeteta. Značajan historijski utjecaj na razvojnu psihologiju imao je i [[Sigmund Freud]], čija je psihoseksualna teorija razvoja bila među prvim sistematskim pristupima razumijevanju razvoja ličnosti, iako njeni pojedini dijelovi nisu potvrđeni savremenim empirijskim istraživanjima. <ref name="Shaffer_Kipp_2014">{{cite book |last1=Shaffer |first1=David R. |last2=Kipp |first2=Katherine |date=2014 |title=Developmental Psychology: Childhood and Adolescence |url=https://archive.org/details/developmentalpsy04edshaf_w8x1 |publisher=Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-1-133-49125-5 |access-date=24. april 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.srcd.org/ Društvo za istraživanje razvoja djeteta (SRCD)] * [https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/o-odsjeku-psihologija Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu] * [https://ff.unibl.org/studij/psihologija/ Studijski program Psihologija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci] * [http://www.devpsy.org/ Razvojna psihologija]: Resursi za podučavanje i učenje razvojne psihologije * [https://journals.plos.org/plosone/browse/developmental_psychology Razvojna psihologija] – stranica sa naučnim radovima na portalu PLOS {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija| ]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] 3ihazuqgvlvbf2om20bykgf5mw051g2 0 533634 3848174 3837434 2026-05-20T23:43:14Z Mhare 481 3848174 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Policijska psihologija''', poznata i kao psihologija policije i javne sigurnosti, specijalizirana je oblast profesionalne [[Psihologija|psihologije]] koja obuhvata primjenu psiholoških principa, [[Naučna metoda|naučnih istraživanja]] i kliničke prakse u radu policijskih i drugih službi javne sigurnosti.<ref name="APA_Police_Public_Safety">{{cite web |url=https://www.apa.org/ed/graduate/specialize/police |title=Police and Public Safety Psychology |publisher=American Psychological Association |date=2024 |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Navarro_2025">{{cite web |last=Navarro |first=Julian |date=2025 |title=How to Become a Police Psychologist: Career Guide 2026 |url=https://careersinpsychology.org/police-psychology-careers/ |work=CareersinPsychology.org |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Formalno je 2013. priznata od strane [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] kao posebna specijalnost u okviru profesionalne psihologije.<ref name="APA_Recognized_Specialties">{{cite web |url=https://www.apa.org/ed/graduate/specialize/recognized |title=Recognized Specialties and Subspecialties in Professional Psychology |publisher=American Psychological Association |date=2024 |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Policijska psihologija usmjerena je na unapređenje sigurnosti, profesionalne efikasnosti, [[Mentalno zdravlje|psihološkog zdravlja]] i etičkog djelovanja policijskih i drugih službi javne sigurnosti.<ref name="APA_Police_Public_Safety" /> == Historijski razvoj policijske psihologije == Razvoj policijske psihologije kao specijalizirane [[Primijenjena psihologija|primijenjene oblasti psihologije]] povezan je s postepenim uključivanjem psiholoških metoda u rad policijskih i sigurnosnih agencija tokom 20. vijeka. Iako se tačan početak saradnje između [[Psihologija|psihologije]] i [[policija|policije]] ne može precizno odrediti, rani oblici saradnje ogledali su se u konsultantskim uslugama psihologa, posebno u oblasti selekcije i procjene kandidata za policijske poslove. [[Datoteka:Lewis Madison Terman.jpg|mini|desno|Lewis Terman, američki psiholog]] Korijeni ove saradnje povezuju se s radom [[Lewis Terman|Lewisa Termana]], koji je 1916. koristio Stanfordovu reviziju Binet–Simonove skale, kasnije poznatu kao [[Stanford–Binet skala inteligencije|Stanford–Binet skalu inteligencije]], za mjerenje [[Inteligencija|inteligencije]] kod djece. Ubrzo nakon toga, Terman je primijenio skraćenu verziju istog testa u Policijskoj upravi San Josea u Kaliforniji, gdje je ispitivao policijske službenike s ciljem procjene njihovih kognitivnih sposobnosti u okviru razvoja kriterija za selekciju policijskog osoblja. Rezultate ovog istraživanja objavio je 1917., pri čemu je zaključio da testiranje inteligencije može imati potencijalnu vrijednost kao instrument u procesu odabira kandidata za policijsku službu.<ref name="Weiss_Inwald_2018">{{cite journal |last1=Weiss |first1=Peter A. |last2=Inwald |first2=Robin |date=2018 |title=A Brief History of Personality Assessment in Police Psychology: 1916–2008 |journal=Journal of Police and Criminal Psychology |volume=33 |pages=189–201 |doi=10.1007/s11896-018-9272-2 |url=https://www.researchgate.net/publication/325386104_A_Brief_History_of_Personality_Assessment_in_Police_Psychology_1916-2008 |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Trompetter_History">{{cite web |last=Trompetter |first=Philip |title=A History of Police Psychology |url=https://www.academia.edu/65681010/A_History_of_Police_Psychology |work=Academia.edu |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Kao početak institucionalnog razvoja policijske psihologije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] najčešće se navodi 1968., kada je Martin Reiser zaposlen kao prvi stalno angažovani psiholog u Policijskoj upravi Los Angelesa ([[Engleski jezik|eng.]] ''Los Angeles Police Department'').<ref name="Reiser_1982">{{cite book |last=Reiser |first=Martin |date=1982 |title=Police Psychology: Collected Papers |publisher=LEHI Publishing Company |location=Los Angeles, CA |url=https://archive.org/details/policepsychology0000reis/page/n3/mode/2up |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Njegovo imenovanje često se navodi kao prekretnica u institucionalnom razvoju policijske psihologije. Reiser je tokom 1970-ih godina dao značajan doprinos razvoju literature iz oblasti policijske psihologije i uspostavio prvi program stručne prakse u saradnji s Kalifornijskom školom profesionalne psihologije. Do kraja 1970-ih, sve veći broj policijskih agencija u SAD-u počinje zapošljavati psihologe na stalnim pozicijama.<ref name="Bartol_2019">{{cite book |last1=Bartol |first1=Curt R. |last2=Bartol |first2=Anne M. |date=2019 |title=Introduction to Forensic Psychology: Research and Application |edition=5. |publisher=SAGE Publications |isbn=9781506387246 |url=https://cssplatformbytha.com/wp-content/uploads/2024/10/Introduction-to-Forensic-Psychology-Bartol-C.-R.pdf |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom kasnog 20. i početka 21. vijeka dolazi do značajnog proširenja naučne i stručne literature iz ove oblasti. Istraživanja i publikacije obuhvataju teme kao što su selekcija policijskog osoblja, profesionalni stres, policijska kultura, etika i upotreba sile, [[mentalno zdravlje]] policijskih službenika, kao i uloga rodnih i organizacijskih faktora u policijskom radu.<ref name="Kitaeff_2019">{{cite book |editor-last=Kitaeff |editor-first=Jack |date=2019 |title=Handbook of Police Psychology |edition=2. |publisher=Routledge |location=New York, NY |isbn=978-0-367-20907-0 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780429554667_A37766480/preview-9780429554667_A37766480.pdf |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Scrivner_1994">{{cite report |last=Scrivner |first=Ellen M. |date=1994 |title=The Role of Police Psychology in Controlling Excessive Force |publisher=National Institute of Justice |url=https://www.ojp.gov/pdffiles1/Digitization/146206NCJRS.pdf |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Daljnji institucionalni razvoj uslijedio je kada je Američko psihološko udruženje (APA) priznalo policijsku psihologiju kao specijaliziranu oblast profesionalne psihologije, čime je dodatno formaliziran status discipline i podstaknut razvoj obrazovnih i stručnih programa.<ref name="APA_Recognized_Specialties" /> Ovo priznanje je doprinijelo razvoju specijalizacija, postdiplomskih studija i profesionalnih standarda u ovoj oblasti.<ref name="Bartol_2019" /> U Sjedinjenim Američkim Državama djeluje više nacionalnih organizacija koje okupljaju stručnjake iz policijske psihologije, uključujući sekcije unutar Američkog psihološkog udruženja i međunarodnih policijskih asocijacija, kao i profesionalna tijela za certifikaciju psihologa u ovoj oblasti.<ref name="Bartol_2019" /> Sličan razvoj prisutan je i u [[Kanada|Kanadi]], gdje je kroz [[Kanadsko psihološko udruženje]] razvijena struktura koja uključuje psihologiju u pravosudnim organima i policijsku psihologiju kao posebne oblasti.<ref name="CPA_Criminal">{{cite web |url=https://cpa.ca/aboutcpa/cpasections/criminaljusticepsychology/ |title=Criminal Justice Psychology Section |publisher=Canadian Psychological Association |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Međunarodne smjernice za psihološke usluge u policiji razvijene su u okviru Međunarodne asocijacije šefova policije ([[Engleski jezik|eng.]] ''International Association of Chiefs of Police''), a obuhvataju oblasti kao što su psihološka selekcija kandidata, procjene sposobnosti za rad, intervencije nakon kritičnih incidenata i organizacijska podrška.<ref name="IACP_PPS_Section">{{cite web |url=https://www.theiacp.org/working-group/section/psychological-services-section |title=Police Psychological Services Section |publisher=International Association of Chiefs of Police |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kurke_1995">{{cite book |editor-last1=Kurke |editor-first1=Lance B. |editor-last2=Scrivner |editor-first2=Ellen M. |date=1995 |title=Police Psychology Into the 21st Century |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Hillsdale, NJ |isbn=978-0805814576 |url=https://books.google.com.et/books?id=iY8WcgvTUkIC&printsec=frontcover |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> Slične smjernice usvojene su i u Kanadi za potrebe procjene policijskih kandidata. Daljnji razvoj profesionalnih standarda obilježen je osnivanjem Američkog odbora za policijsku i javnosigurnosnu psihologiju ([[Engleski jezik|engl.]] ''American Board of Police and Public Safety Psychology'', ABPPSP) u okviru Američkog odbora za profesionalnu psihologiju (ABPP), čime je uspostavljen formalni sistem profesionalne certifikacije stručnjaka u ovoj oblasti.<ref name="ABPP_Police_Board">{{cite web |url=https://abpp.org/application-information/learn-about-specialty-boards/police-public-safety/ |title=Police & Public Safety Psychology |publisher=American Board of Professional Psychology |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> == Područja djelovanja == Policijska psihologija obuhvata primjenu psiholoških znanja i stručnih postupaka u radu policijskih i drugih službi javne sigurnosti, s ciljem unapređenja profesionalne efikasnosti, psihološke stabilnosti osoblja i organizacijskog funkcionisanja. Savremena policijska psihologija razvijena je kao specijalizirana oblast profesionalne psihologije, čije djelovanje obuhvata više međusobno povezanih područja prakse.<ref name="Aumiller_2007">{{cite journal |last1=Aumiller |first1=Gary |last2=Corey |first2=Dave |last3=Allen |first3=Scott |last4=Brewster |first4=JoAnne |last5=Cuttler |first5=Michael |last6=Gupton |first6=Herbert |last7=Honig |first7=Audrey |date=2007 |title=Defining the Field of Police Psychology: Core Domains & Proficiencies |journal=Journal of Police and Criminal Psychology |volume=22 |pages=65–76 |doi=10.1007/s11896-008-9020-0 |url=https://www.researchgate.net/publication/257763435_Defining_the_Field_of_Police_Psychology_Core_Domains_Proficiencies |access-date=26. april 2026 |language=en}}</ref> U stručnoj literaturi najčešće se razlikuju četiri osnovna područja djelovanja policijskih psihologa: psihološka procjena, klinička intervencija, operativna podrška i organizacijsko savjetovanje.<ref name="APA_Police_Public_Safety" /> Ova područja obuhvataju širok spektar aktivnosti, uključujući selekciju i procjenu kandidata za policijsku službu, procjene sposobnosti za obavljanje dužnosti, psihološku podršku policijskim službenicima i njihovim porodicama, pregovaranje u kriznim situacijama, kriminalističku analizu, savjetodavni rad u pitanjima organizacijske kulture, profesionalnog stresa i upravljanja ljudskim resursima, kao i razvoj, planiranje i izvođenje stručnih obuka iz oblasti psihološke otpornosti, upravljanja stresom, krizne komunikacije i drugih psiholoških vještina značajnih za policijski rad.<ref name="Aumiller_2007" /> Veće policijske organizacije najčešće angažuju stalno zaposlene psihologe, dok manje agencije koriste usluge vanjskih stručnih saradnika. Zbog sadržajnog preklapanja s [[forenzička psihologija|forenzičkom psihologijom]], policijska psihologija se u pojedinim stručnim okvirima posmatra kao njen specijalizirani dio, iako je kao posebna profesionalna specijalnost stekla samostalan institucionalni razvoj.<ref name="APA_Recognized_Specialties" /> == Razlika između policijske i forenzičke psihologije == Iako između policijske psihologije i forenzičke psihologije postoje određene sličnosti, riječ je o različitim specijaliziranim područjima primijenjene psihologije.<ref name="Bartol_2019">{{cite book |last1=Bartol |first1=Curt R. |last2=Bartol |first2=Anne M. |date=2019 |title=Introduction to Forensic Psychology: Research and Application |edition=5. |publisher=SAGE Publications |isbn=9781506387246 |url=https://cssplatformbytha.com/wp-content/uploads/2024/10/Introduction-to-Forensic-Psychology-Bartol-C.-R.pdf |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> Policijska psihologija (često pod širim nazivom psihologija policije i javne sigurnosti) primarno djeluje unutar sistema javne sigurnosti. Njihov rad usmjeren je na pružanje podrške policijskim službenicima i obuhvata psihološku procjenu kandidata za službu, procjenu radne sposobnosti, intervencije nakon traumatskih događaja, savjetovanje, upravljanje stresom, jačanje otpornosti i organizacijsko savjetovanje unutar policijskih institucija.<ref name="Kitaeff_2019" /><ref name="AMU_Police_Psychologist">{{cite web |url=https://www.amu.apus.edu/area-of-study/arts-and-humanities/resources/the-police-psychologist/ |title=The Police Psychologist |work=American Military University |date=2024 |access-date=25. april 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, forenzička psihologija djeluje na presjeku psihologije i pravosuđa, fokusirajući se na primjenu psiholoških znanja u kontekstu pravnih pitanja i sudskih postupaka. To uključuje procjene uračunljivosti, kompetentnosti za suđenje, procjene rizika od nasilja ili recidivizma, te analizu svjedočenja.<ref name="Bartol_2019" /> Osnovna razlika ogleda se u predmetu djelovanja: policijska psihologija je primarno usmjerena na policijske službenike i njihove organizacije, dok je forenzička psihologija usmjerena na učesnike u pravnom postupku — počinioce, žrtve i svjedoke. Dok policijski psiholozi imaju preventivnu i organizacijsku ulogu, forenzički psiholozi imaju evaluacijsku i ekspertno-pravnu ulogu. Iako se ove discipline mogu preklapati u specifičnim oblastima poput kriznog pregovaranja i procjene prijetnji, njihovi profesionalni ciljevi i institucionalni okviri ostaju jasno diferencirani.<ref name="Bartol_2019" /><ref name="Kitaeff_2019" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Psihologija}} {{Društvene nauke}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija| ]] [[Kategorija:Društvene nauke]] [[Kategorija:Nauke o ponašanju]] lgjdgp8jpy3cdzmkhx2z8x3qkio8rwg 0 533703 3848184 3847103 2026-05-20T23:45:16Z Mhare 481 3848184 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Maslow's hierarchy of needs-sh.svg|mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima.]] '''Maslowljeva hijerarhija potreba''' predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju [[ljudsko ponašanje]], a razvio ga je američki psiholog [[Abraham Maslow]].<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |url=https://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914175317/http://psychclassics.yorku.ca/Maslow/motivation.htm |archive-date=14. septembar 2017 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1954 |title=Motivation and Personality |location=New York |publisher=Harper & Brothers |isbn=978-0-06-041987-5 |url=https://archive.org/details/motivationperson00masl_0 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa [[osnovne potrebe|osnovnih potreba]] koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza.<ref name="Kaufman_2019">{{cite web |last=Kaufman |first=Scott Barry |date=2019 |title=Who Created Maslow's Iconic Pyramid? |url=https://www.scientificamerican.com/blog/beautiful-minds/who-created-maslows-iconic-pyramid/ |website=Scientific American |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao ''metapotrebe'', kao i koncept [[metamotivacija|metamotivacije]].<ref name="Maslow_1971">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1971 |title=The Farther Reaches of Human Nature |location=New York |publisher=Viking Press |isbn=978-0670308538 |url=https://archive.org/details/fartherreachesof0000masl |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goble_1971">{{cite book |last=Goble |first=Frank G. |year=1971 |title=The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow |location=Richmond, CA |publisher=Maurice Bassett Publishing |isbn=0-671-42174-3 |page=62 |url=https://archive.org/details/3rdforce00fran |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području [[psihologija|psihologije]].<ref name="Koltko-Rivera_2006">{{cite journal |last=Koltko-Rivera |first=Mark E. |date=2006 |title=Rediscovering the Later Version of Maslow's Hierarchy of Needs: Self-Transcendence and Opportunities for Theory, Research, and Unification |journal=Review of General Psychology |volume=10 |issue=4 |pages=302–317 |doi=10.1037/1089-2680.10.4.302 |url=https://www.researchgate.net/publication/232510315_Rediscovering_the_Later_Version_of_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_Self-Transcendence_and_Opportunities_for_Theory_Research_and_Unification |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u [[visoko obrazovanje|visokom obrazovanju]],<ref name="Steere_1988">{{cite book |last=Steere |first=Bob F. |year=1988 |title=Becoming an Effective Classroom Manager: A Resource for Teachers |location=Albany, NY |publisher=SUNY Press |isbn=978-0-88706-620-7 |page=21 |url=https://books.google.ba/books?id=S2cwd56VvOMC |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Freitas_2011">{{cite journal |last1=Freitas |first1=Frances Anne |last2=Leonard |first2=Lora J. |date=januar 2011 |title=Maslow's hierarchy of needs and student academic success |journal=Teaching and Learning in Nursing |volume=6 |issue=1 |pages=9–13 |doi=10.1016/j.teln.2010.07.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1557308710000491 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> poslovnom i menadžerskom osposobljavanju,<ref name="BBC_2013">{{cite news |last1=Kremer |first1=William |last2=Hammond |first2=Claudia |date=31. august 2013 |title=Abraham Maslow and the pyramid that beguiled business |url=https://www.bbc.com/news/magazine-23902918 |work=BBC News Magazine |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> istraživanjima u [[sociologija|sociologiji]], [[zdravstvo|zdravstvu]],<ref name="Dames_2021">{{cite book |last=Dames |first=Shannon |year=2021 |title=Root Strength: A Health and Care Professionals Guide to Minimizing Stress and Maximizing Thriving |location=St. Louis, MO |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-323-77870-1 |url=https://books.google.ba/books?id=BQ1UEAAAQBAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="McEwen_2014">{{cite book |last1=McEwen |first1=Melanie |last2=Wills |first2=Evelyn M. |year=2014 |title=Theoretical Basis for Nursing |edition=4. |location=Philadelphia |publisher=Wolters Kluwer Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-9031-1 |url=https://www.minams.edu.pk/cPanel/ebooks/miscellaneous/Theoretical%20Basis%20for%20Nursing%20-%20Melanie%20McEwen.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> [[savjetodavna psihologija|savjetodavnoj psihologiji]]<ref name="Colledge_2002">{{cite book |last=Colledge |first=Ray |year=2002 |title=Mastering Counselling Theory |location=London |publisher=Macmillan Education UK |isbn=978-0-333-92243-9 |doi=10.1007/978-0-230-62957-8 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-0-230-62957-8 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> i [[socijalni rad|socijalnom radu]].<ref name="Poston_2009">{{cite journal |last=Poston |first=Bob |date=2009 |title=An Exercise in Personal Exploration: Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.ast.org/pdf/308.pdf |journal=The Surgical Technologist |volume=41 |issue=8 |pages=347–353 |access-date=29. april 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.<ref name="Lester_2013">{{cite journal |last=Lester |first=David |date=august 2013 |title=Measuring Maslow's Hierarchy of Needs |journal=Psychological Reports |volume=113 |issue=1 |pages=15–17 |doi=10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |pmid=24340796 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/02.20.PR0.113x16z1 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Fallatah_2017">{{cite book |last1=Fallatah |first1=Rodwan Hashim Mohammed |last2=Syed |first2=Jawad |year=2017 |title=Employee Motivation in Saudi Arabia |location=Cham |publisher=Springer International Publishing |isbn=978-3-319-67740-8 |pages=19–59 |doi=10.1007/978-3-319-67741-5_2 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-67741-5_2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Villarica_2011">{{cite web |last=Villarica |first=Hans |date=17. august 2011 |title=Maslow 2.0: A new and improved recipe for happiness |url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2011/08/maslow-20-a-new-and-improved-recipe-for-happiness/243486/ |website=The Atlantic |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tay_Diener_2011">{{cite journal |last1=Tay |first1=Louis |last2=Diener |first2=Ed |year=2011 |title=Needs and subjective well-being around the world |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=101 |issue=2 |pages=354–365 |doi=10.1037/a0023779 |url=https://www.apa.org/pubs/journals/releases/psp-101-2-354.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Historijski razvoj == Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu ''A Theory of Human Motivation'', objavljenom u časopisu ''[[Psychological Review]]''.<ref name="Maslow_1943" /> Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba.<ref name="Deckers_2018">{{cite book |last=Deckers |first=Lambert |year=2018 |title=Motivation: Biological, Psychological, and Environmental |edition=5. |location=New York |publisher=Routledge |isbn=978-1-138-03633-8 |url=https://archive.org/details/motivationbiolog0000deck_u4t2 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se [[individualizam]] i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba. Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam [[metamotivacija|metamotivacije]] kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.<ref name="Goble_1971" /> Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.<ref name="Maslow_1943" /> === Piramida === Maslowljeva hijerarhija [[potreba]] često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba.<ref name="Eaton_2012">{{cite web |last=Eaton |first=Sarah Elaine |date=4. august 2012 |title=Maslow's Hierarchy of Needs: Is the Pyramid a Hoax? |url=https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |website=Learning, Teaching, and Leadership |access-date=29. april 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522000000/https://drsaraheaton.com/2012/08/04/maslows-hierarchy-of-needs/ |archive-date=22. maj 2020 |language=en}}</ref><ref name="Kaufman_2019" /><ref name="Bridgman_2019">{{cite journal |last1=Bridgman |first1=Todd |last2=Cummings |first2=Stephen |last3=Ballard |first3=John |date=mart 2019 |title=Who Built Maslow's Pyramid? A History of the Creation of Management Studies' Most Famous Symbol and Its Implications for Management Education |journal=Academy of Management Learning & Education |volume=18 |issue=1 |pages=81–98 |doi=10.5465/amle.2017.0351 |url=https://journals.aom.org/doi/10.5465/amle.2017.0351 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu ''Business Horizons'', McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.<ref name="McDermid_1960">{{cite journal |last=McDermid |first=Charles D. |year=1960 |title=How Money motivates Men |journal=Business Horizons |volume=3 |issue=4 |pages=93–100 |doi=10.1016/S0007-6813(60)80034-1 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0007681360800341 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao ''potrebama nedostatka'' (''d-needs''). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=mart 2025 |title=Maslow's Hierarchy of Needs |url=https://www.simplypsychology.org/maslow.html |website=Simply Psychology |doi=10.5281/zenodo.15240897 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme.<ref name="Maslow_1954" /> Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku ''dominira'' ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.<ref name="Kurt_2020">{{cite web |last=Kurt |first=Serhat |date=2020 |title=Maslow's Hierarchy of Needs in Education |url=https://educationlibrary.org/maslows-hierarchy-of-needs-in-education/ |website=Education Library |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.<ref name="Poston_2009" /> === Alternativni prikazi hijerarhije === [[Datoteka:dinamički prikaz hijerarhije potreba po Maslowu.svg|thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.]] Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962, predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju.<ref name="Krech_1962">{{cite book |last1=Krech |first1=David |last2=Crutchfield |first2=Richard S. |last3=Ballachey |first3=Egerton L. |year=1962 |title=Individual in Society: A Textbook of Social Psychology |location=New York |publisher=McGraw-Hill |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.199566 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu. Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se [[samoaktualizacija]] više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.<ref name="Kenrick_2010">{{cite journal |last1=Kenrick |first1=Douglas T. |last2=Griskevicius |first2=Vladas |last3=Neuberg |first3=Steven L. |last4=Schaller |first4=Mark |date=maj 2010 |title=Renovating the pyramid of needs: Contemporary extensions built upon ancient foundations |journal=Perspectives on Psychological Science |volume=5 |issue=3 |pages=292–314 |doi=10.1177/1745691610369469 |pmid=21874133 |pmc=3161123 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3161123/ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Potrebe == === Fiziološke potrebe === Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja.<ref name="Maslow_1943" /> To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili [[samoaktualizacija|samoaktualizacijom]] ostaje potisnuta. Fiziološke potrebe uključuju [[zrak]], [[voda|vodu]], [[hrana|hranu]], toplotu, odjeću, [[reprodukcija|reprodukciju]], [[sklonište]] i [[san]].<ref name="McLeod_2025" /> Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje [[homeostaza|homeostaze]], odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.<ref name="Poston_2009" /> === Potrebe za sigurnošću === Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, [[nasilje u porodici|porodičnog nasilja]], [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]] ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena. Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama.<ref name="Dodge_2002">{{cite book |last1=Dodge |first1=Diane Trister |last2=Colker |first2=Laura J. |last3=Heroman |first3=Cate |year=2002 |title=The Creative Curriculum for Preschool |edition=4. |location=Washington, DC |publisher=Teaching Strategies |isbn=978-1879537439 |url=http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |archive-date=10. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200110075759/http://fanconij.faculty.mjc.edu/Theoriest.pdf |url-status=dead }}</ref> I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja.<ref name="Poston_2009" /> Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze. Potrebe za sigurnošću uključuju: * [[zdravlje]] * [[lična sigurnost]] * [[emocionalna sigurnost]] * [[finansijska sigurnost]] === Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću === Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj [[pripadnost|pripadnosti]]. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu.<ref name="McLeod_2025" /> Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.<ref name="Dodge_2002" /> Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.<ref name="Maslow_1943" /> U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji [[usamljenost|usamljenosti]], [[socijalna anksioznost|socijalnoj anksioznosti]] i [[klinička depresija|kliničkoj depresiji]]. Ova potreba posebno je izražena u [[djetinjstvo|djetinjstvu]], kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, [[zanemarivanje djece|zanemarivanje]], odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne [[međuljudski odnosi|međuljudske odnose]]. Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na [[mentalno zdravlje]], posebno tokom [[Adolescencija|adolescencije]]. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.<ref name="Crandall_2020">{{cite journal |last1=Crandall |first1=Aliceann |last2=Powell |first2=Elizabeth A. |last3=Bradford |first3=Grace C. |last4=Bean |first4=Roy A. |date=februar 2020 |title=Maslow’s Hierarchy of Needs as a Framework for Understanding Adolescent Depressive Symptoms Over Time |journal=Journal of Child and Family Studies |volume=29 |issue=4 |doi=10.1007/s10826-019-01577-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/335997822_Maslow's_Hierarchy_of_Needs_as_a_Framework_for_Understanding_Adolescent_Depressive_Symptoms_Over_Time |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: * [[porodica]] * [[prijateljstvo]] * [[intimnost]] * [[povjerenje]] * [[prihvatanje]] * davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.<ref name="Kenrick_2010" /> === Potrebe za poštovanjem === Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih.<ref name="Dodge_2002" /> Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama. Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, [[samopouzdanje|samopouzdanje]], nezavisnost i sloboda.<ref name="Deckers_2018" /> Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.<ref name="Maslow_1954" /> Osjećaj poštovanja razvija se kroz svakodnevna iskustva koja pojedincu omogućavaju učenje, samootkrivanje i potvrđivanje vlastitih sposobnosti. Ovo je posebno važno u djetinjstvu, kada pozitivna iskustva i uspješno savladavanje zadataka doprinose razvoju osjećaja kompetentnosti i vlastite vrijednosti.<ref name="Dodge_2002" /> Uloga roditelja i nastavnika u tom procesu ogleda se u stvaranju podržavajućeg okruženja koje djeci omogućava razvoj samopoštovanja i osjećaja lične sposobnosti. Maslow je također smatrao da je potreba za poštovanjem i reputacijom kod djece često izraženija i prethodi razvoju stabilnog samopoštovanja.<ref name="McLeod_2025" /> === Kognitivne potrebe === Pored osnovnih pet nivoa hijerarhije potreba, pojedini autori ukazuju da se Maslowljev model može proširiti dodatnim kategorijama, među kojima su kognitivne i estetske potrebe.<ref name="Maslow_1954" /> Kognitivne potrebe odnose se na težnju za razumijevanjem, znanjem, informacijama, smislom i istraživanjem svijeta. One uključuju [[radoznalost]], potragu za značenjem i potrebu za učenjem.<ref name="McLeod_2025" /> Iz obrazovne perspektive, Maslow je smatrao da čovjek treba razvijati unutrašnju motivaciju za obrazovanjem i stjecanjem znanja. Kognitivne potrebe obuhvataju i [[kreativnost]], predviđanje, radoznalost i potragu za smislom. Pojedinci koji uživaju u aktivnostima koje zahtijevaju promišljanje, analizu i rješavanje problema obično imaju izraženiju potrebu za spoznajom, dok osobe s manjom motivacijom za takve aktivnosti pokazuju niži nivo kognitivne angažiranosti.<ref name="iResearchNet_NFC">{{cite web |title=Need for Cognition |url=https://psychology.iresearchnet.com/social-psychology/personality/need-for-cognition/ |website=Psychology iResearchNet |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Estetske potrebe === Nakon zadovoljenja kognitivnih potreba, prema proširenim interpretacijama Maslowljeve hijerarhije, slijede estetske potrebe. One se odnose na težnju pojedinca da unese ljepotu, sklad i uređenost u vlastiti život i neposredno okruženje. To uključuje sposobnost prepoznavanja i uvažavanja ljepote u svakodnevnom svijetu i prirodnom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> Prema Maslowljevim teorijskim postavkama, napredovanje prema [[samoaktualizacija|samoaktualizaciji]] podrazumijeva i potrebu za estetski ugodnim iskustvima, novim doživljajima i vizuelnim skladom. Ova potreba može se ispoljiti kroz oblikovanje prijatnog životnog prostora, razvijanje ličnog stila, umjetničko izražavanje ili aktivno povezivanje s prirodom.<ref name="McLeod_2025" /> Maslow je smatrao da estetske potrebe omogućavaju dublje povezivanje s okruženjem i doprinose osjećaju unutrašnjeg sklada i cjelovitosti. U širem smislu, one uključuju i brigu o vlastitom izgledu, ličnom izražavanju i načinu predstavljanja sebe u društvenom okruženju.<ref name="McLeod_2025" /> === Samoaktualizacija === Maslow je samoaktualizaciju sažeo u poznatoj tvrdnji: ″Ono što čovjek može biti, to mora postati.″<ref name="Maslow_1954" /> Ova ideja predstavlja temelj potrebe za samoaktualizacijom, koja označava ostvarenje punog ljudskog potencijala. Samoaktualizacija se odnosi na težnju pojedinca da razvije i ostvari svoje sposobnosti u najvećoj mogućoj mjeri. Maslow ju opisuje kao želju da osoba postane ono što je sposobna postati i da ostvari svoje najviše mogućnosti.<ref name="Maslow_1954" /> To može uključivati različite životne ciljeve, kao što su uspješno roditeljstvo, sportska postignuća, umjetničko stvaralaštvo ili inovacije.<ref name="Maslow_1954" /> Za ostvarenje samoaktualizacije potrebno je prethodno zadovoljiti i integrirati potrebe nižih nivoa hijerarhije. U motivacijskom smislu, samoaktualizacija predstavlja krajnji cilj kojem pojedinac teži, dok prethodni nivoi potreba čine razvojni put koji omogućava njegovo ostvarenje.<ref name="Deckers_2018" /> Potrebe povezane sa samoaktualizacijom uključuju: * uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa * roditeljstvo * korištenje i razvijanje talenata i sposobnosti * ostvarivanje ličnih ciljeva === Potrebe za transcendencijom === U svojim kasnijim radovima Maslow je proširio vrh hijerarhije potreba uključivanjem samotranscendencije, odnosno potreba za transcendencijom. Ovaj nivo nadilazi samoaktualizaciju i odnosi se na težnju pojedinca da prevaziđe vlastite granice i usmjeri se prema nečemu što nadmašuje lični interes, poput [[altruizam|altruizma]], duhovnosti ili služenja višim vrijednostima.<ref name="Maslow_1971" /> Za razliku od drugih potreba, potrebe za transcendencijom mogu biti zadovoljavane na različitim nivoima ljudskog iskustva. Njihovo ispunjenje povezano je s osjećajem cjelovitosti, unutrašnje povezanosti i dubljeg smisla postojanja.<ref name="Gautam_2007">{{cite web |last=Gautam |first=Sandeep |date=2007 |title=Maslow's eight basic needs and the eight stage developmental model |url=https://the-mouse-trap.com/2007/12/14/maslows-eight-basic-needs-and-the-eight-stage-devlopmental-model/ |website=The Mouse Trap |access-date=29. april 2026}}</ref> U kasnijem periodu svog rada Maslow je kritički preispitivao vlastiti koncept samoaktualizacije, smatrajući da najviši nivo ljudskog razvoja nije ograničen samo na ostvarenje vlastitih potencijala, već uključuje i sposobnost nadilaženja sebe kroz povezivanje s univerzalnim vrijednostima i širim egzistencijalnim ciljevima.<ref name="Maslow_1991">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1991 |title=Critique of Self‐Actualization Theory |journal=The Journal of Humanistic Education and Development |volume=29 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/j.2164-4683.1991.tb00010.x |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1969">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1969 |title=The farther reaches of human nature |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=1 |issue=1 |pages=1–9 |url=https://www.humanpotentialcenter.org/Forms/FartherReaches.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Maslow je smatrao da se najpotpunije ostvarenje čovjeka može pronaći u posvećenosti ciljevima koji prevazilaze lične interese, kao što su pomaganje drugima, duhovna iskustva ili traganje za univerzalnim smislom. Ovu težnju povezivao je sa željom za dosezanjem beskonačnog i univerzalnog iskustva ljudskog postojanja.<ref name="Garcia_Romeu_2010">{{cite journal |last=Garcia-Romeu |first=Albert |year=2010 |title=Self-transcendence as a measurable transpersonal construct |journal=Journal of Transpersonal Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=26–47 |url=http://www.atpweb.org/jtparchive/trps-42-10-01-026.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema Maslowu, transcendencija predstavlja najšire i najobuhvatnije nivoe ljudske svijesti, ponašanja i odnosa prema sebi, drugim ljudima, prirodi i [[kosmos]]u, pri čemu ti odnosi imaju vrijednost sami po sebi, a ne samo kao sredstvo za postizanje drugih ciljeva.<ref name="Maslow_1971" /> Maslow je također zastupao stav da duhovne vrijednosti imaju prirodno mjesto u ljudskom iskustvu i da ne pripadaju isključivo institucionalnim religijama, već mogu biti predmet naučnog proučavanja u okviru proširenog razumijevanja ljudske prirode.<ref name="Maslow_1964">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |year=1964 |title=Religions, Values, and Peak-experiences |location=Columbus |publisher=Ohio State University Press |url=https://books.google.com/books?id=2LwVtgEACAAJ |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == === Utjecaj filozofije Blackfoota === Maslowljeva rana antropološka istraživanja iz 1938. uključivala su terenski rad među pripadnicima naroda Blackfoot ([[Engleski jezik|eng.]] ''Blackfoot people''), odnosno zajednice siksiškog naroda u južnoj Alberti u [[Kanada|Kanadi]]. Na osnovu svojih opažanja njihovog društvenog života, koji je opisivao kao miran, kooperativan i zasnovan na međusobnoj povezanosti, Maslow je zaključio da su ljudska destruktivnost i agresivnost u velikoj mjeri kulturno uslovljene pojave, te vjerovatno sekundarna reakcija na frustraciju ili ugroženost osnovnih ljudskih potreba.<ref name="Maslow_1954" /> Kasniji autori ukazivali su na mogućnost da je Maslowljeva hijerarhija potreba djelimično oblikovana pod utjecajem filozofskih i društvenih vrijednosti naroda Blackfoot, iako Maslow to nije izričito priznao u svojim teorijskim radovima.<ref name="Coon_2006">{{cite book |last=Coon |first=Deborah J. |year=2006 |title=Abraham H. Maslow: Reconnaissance for Eupsychia |editor1-last=Dewsbury |editor1-first=Donald A. |editor2-last=Benjamin Jr. |editor2-first=Ludy T. |editor3-last=Wertheimer |editor3-first=Michael |title=Portraits of Pioneers in Psychology, Vol. 6 |location=Washington, D.C. & Mahwah, N.J. |publisher=American Psychological Association and Lawrence Erlbaum Associates |pages=255–273 |isbn=978-1-59147-417-3 |language=en}}</ref><ref name="Brown_2014">{{cite book |last=Brown |first=Sidney Stone |year=2014 |title=Transformation beyond greed: Native self-actualization |location=North Charleston |publisher=CreateSpace / Sidney Stone Brown |isbn=978-1494883492 |url=https://search.worldcat.org/title/Transformation-beyond-greed-:-native-self-actualization/oclc/1079925951 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Prema [[Scott Barry Kaufman|Kaufmanu]], iako je Maslow nesumnjivo mnogo naučio iz kontakta s Blackfoot zajednicom, nema jasnih dokaza da je njihove ideje neposredno preuzeo u formulisanju hijerarhije potreba.<ref name="Kaufman_2019" /> S druge strane, pojedine starješine i savremeni istraživači iz Blackfoot zajednice isticali su da Maslow nije u potpunosti razumio njihovu filozofsku tradiciju. Prema njihovom tumačenju, problem nije u tome što je hijerarhija potreba ″pogrešno postavljena″, nego u tome što zanemaruje kružnu i međusobno povezanu prirodu ljudskih odnosa i potreba, koja je osnov društvene organizacije u filozofiji siksiškog naroda.<ref name="Bear_Chief_2022">{{cite journal |last1=Bear Chief |first1=Oom Kapisi |last2=Choate |first2=Peter |last3=Lindstrom |first3=Gabrielle |date=2022 |title=Reconsidering Maslow and the hierarchy of needs from a First Nations’ perspective |journal=Aotearoa New Zealand Social Work |volume=34 |issue=2 |pages=30–41 |doi=10.11157/anzswj-vol34iss2id959 |url=https://anzswjournal.nz/anzsw/article/view/959 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> === Samoaktualizirajuće osobe === U svojim istraživanjima [[samoaktualizacija|samoaktualizacije]], Maslow je proučavao živote i osobine istaknutih historijskih i savremenih ličnosti, među kojima su bili [[Albert Einstein]], [[Jane Addams]], [[Eleanor Roosevelt]] i [[Baruch Spinoza]], umjesto osoba s izraženim psihološkim poremećajima ili neurozama. Smatrao je da proučavanje psihološki zdravih i funkcionalnih pojedinaca omogućava bolje razumijevanje ljudskog potencijala i razvoja ličnosti.<ref name="Mittelman_1991">{{cite journal |last=Mittelman |first=Willard |date=januar 1991 |title=Maslow's Study of Self-Actualization: A Reinterpretation |journal=Journal of Humanistic Psychology |volume=31 |issue=1 |pages=114–135 |doi=10.1177/0022167891311010 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0022167891311010 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref><ref name="Maslow_1954" /> === Rangiranje potreba === U pregledu istraživanja iz 1976, autori Wahba i Bridwell zaključili su da dostupni empirijski podaci ne pružaju dovoljno dosljedne potvrde za precizno hijerarhijsko rangiranje potreba kako ih je Maslow opisao, niti za postojanje strogo definisanog redoslijeda njihovog zadovoljavanja.<ref name="Wahba_1976">{{cite journal |last1=Wahba |first1=Mahmoud A. |last2=Bridwell |first2=Lawrence G. |date=1976 |title=Maslow reconsidered: A review of research on the need hierarchy theory |journal=Organizational Behavior and Human Performance |volume=15 |issue=2 |pages=212–240 |doi=10.1016/0030-5073(76)90038-6 |url=https://larrybridwell.com/Maslo.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Godine 1984. [[Geert Hofstede]] kritikovao je univerzalnost hijerarhije potreba, navodeći da model ne uzima u obzir kulturne razlike u razumijevanju motivacije i kvaliteta života.<ref name="Hofstede_1984">{{cite journal |last=Hofstede |first=Geert |date=1984 |title=The cultural relativity of the quality of life concept |journal=Academy of Management Review |volume=9 |issue=3 |pages=389–398 |doi=10.5465/amr.1984.4279653 |url=http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en |archive-date=12. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141112000247/http://myweb.usf.edu/~jdorio/Articles/The%20cultural%20relativity%20of%20the%20quality%20of%20life%20concept.pdf |url-status=dead }}</ref> Kasnija istraživanja ukazivala su na razlike između [[individualizam|individualističkih]] i [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, pri čemu se u individualističkim kulturama veći značaj pridaje ličnom razvoju i samoaktualizaciji, dok kolektivističke kulture veću važnost daju pripadanju zajednici i društvenoj povezanosti.<ref name="Cianci_2003">{{cite journal |last1=Cianci |first1=R. |last2=Gambrel |first2=P. A. |year=2003 |title=Maslow's hierarchy of needs: Does it apply in a collectivist culture? |journal=Journal of Applied Management and Entrepreneurship |volume=8 |issue=2 |pages=143–161 |url=https://groups.google.com/group/nsu-mgt-502-fall-2010/attach/1773196ca5b27177/article.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori također su kritikovali teoriju zbog nedovoljnog razmatranja odnosa između kulturnih obrazaca i duhovnih potreba pojedinca.<ref name="Bouzenita_2016">{{cite journal |last1=Bouzenita |first1=Anke Iman |last2=Boulanouar |first2=Aisha Wood |date=2016 |title=Maslow's hierarchy of needs: An Islamic critique |journal=Intellectual Discourse |volume=24 |issue=1 |pages=59–81 |url=https://www.researchgate.net/publication/305552656_Maslow's_hierarchy_of_needs_An_Islamic_critique |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> ==== Rangiranje seksualnih potreba ==== Položaj i značaj [[seksualnost|seksualnosti]] unutar Maslowove hijerarhije potreba bili su predmet kritike. U originalnoj formulaciji Maslow je seksualne potrebe svrstao među [[fiziološke potrebe]], zajedno s potrebama poput hrane, disanja i sna. Pojedini autori smatraju da ovakva klasifikacija ne obuhvata u potpunosti emocionalne, porodične i evolucijske dimenzije seksualnosti, posebno njenu ulogu u formiranju međuljudskih odnosa i društvenih veza. S druge strane, isticano je da se slična primjedba može odnositi i na druge osnovne potrebe, koje također mogu imati šire psihološke i društvene implikacije. Maslow je i sam ukazivao da zadovoljenje seksualnih potreba nije isključivo fiziološko pitanje, već da može biti povezano s višim društvenim motivima, uključujući ljubav, pripadanje i emocionalnu bliskost. Savremena istraživanja također ukazuju da fiziološke potrebe, poput seksualnosti i gladi, mogu biti povezane s motivacijama višeg reda i ne djeluju uvijek izolovano od drugih nivoa hijerarhije.<ref name="Kenrick_2010" /> === Kulturne i individualne varijacije === Iako novija istraživanja ukazuju na postojanje univerzalnih ljudskih potreba, kao i određenih zajedničkih obrazaca u načinu na koji ljudi nastoje zadovoljiti te potrebe, precizna hijerarhijska struktura koju je predložio Maslow ostaje predmet rasprava.<ref name="Villarica_2011" /><ref name="Tay_Diener_2011" /> Jedna od čestih kritika odnosi se na pretpostavku da bi pojedinci sa sličnim životnim okolnostima i društvenim iskustvima, suočeni s istim situacijama, trebali pokazivati slične obrasce prioritizacije potreba. Empirijska opažanja, međutim, pokazuju da ljudsko ponašanje oblikuje složen skup individualnih motivacija, zbog čega nije uvijek moguće predvidjeti odluke isključivo na osnovu Maslowljeve teorije. Podjela na potrebe nižeg reda (fiziološke, sigurnosne i socijalne) i potrebe višeg reda (poštovanje i samoaktualizacija) nije univerzalno potvrđena, te može varirati među kulturama, zavisno od društvenih okolnosti, dostupnosti resursa i individualnih razlika. U istraživanju provedenom 1997, primjenom metode [[faktorska analiza|faktorske analize]], identifikovane su dvije dominantne kategorije potreba među ispitanicima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] tokom mirnodopskog perioda 1993–1994: potrebe preživljavanja (fiziološke i sigurnosne) i psihološke potrebe (ljubav, samopoštovanje i samoaktualizacija).<ref name="Tang_1997">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=West |first2=William B. |year=1997 |title=The importance of human needs during peacetime, retrospective peacetime, and the Persian Gulf War |journal=International Journal of Stress Management |volume=4 |issue=1 |pages=47–62 |doi=10.1007/BF02766072 |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED378478.pdf |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Tokom retrospektivnog istraživanja provedenog za vrijeme [[Zaljevski rat|Perzijskog zaljevskog rata]], ispitanici u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su pokazali istu dvostepenu strukturu potreba. Nasuprot tome, istraživanja provedena među ispitanicima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] (u [[Egipat|Egiptu]] i [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]) pokazala su trostepenu strukturu prioriteta potreba u mirnodopskom kontekstu. Promjene u važnosti i stepenu zadovoljenja potreba tokom ratnog i mirnodopskog perioda pokazale su značajne međukulturne razlike. Kod ispitanika iz SAD-a tokom ratnog perioda potrebe su se diferencirale u tri nivoa: fiziološke potrebe, sigurnosne potrebe i psihološke potrebe. Kod ispitanika sa Bliskog istoka struktura potreba tokom rata promijenila se sa tri na dva nivoa.<ref name="Tang_1997" /><ref name="Tang_Ibrahim_2002">{{cite journal |last1=Tang |first1=Thomas Li-Ping |last2=Ibrahim |first2=A. H. |last3=West |first3=William B. |year=2002 |title=Effects of war-related stress on the satisfaction of human needs: The United States and the Middle East |journal=International Journal of Management Theory and Practices |volume=3 |issue=1 |pages=35–53 |url=https://www.researchgate.net/publication/234118631_Effects_of_war-related_stress_on_the_satisfaction_of_human_needs_The_United_States_and_the_Middle_East |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje o redoslijedu potreba u [[Azija|Aziji]] pokazalo je drugačiji obrazac prioritizacije. Potreba za zajedništvom, koja se u Maslowljevoj hijerarhiji povezuje s pripadanjem i smatra potrebom nižeg reda, pokazala se kao najviše rangirana potreba, neposredno ispred samoprihvatanja i ličnog razvoja.<ref name="Monnot_2022">{{cite journal |last1=Monnot |first1=M. J. |last2=Beehr |first2=T. A. |date=mart 2022 |title=The Good Life Versus the "Goods Life": An Investigation of Goal Contents Theory and Employee Subjective Well-Being Across Asian Countries |journal=Journal of Happiness Studies |volume=23 |issue=3 |pages=1241–1266 |doi=10.1007/s10902-021-00447-5 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10902-021-00447-5 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Istraživanje iz 1981. analiziralo je razlike u hijerarhiji potreba među različitim dobnim grupama.<ref name="Goebel_1981">{{cite journal |last1=Goebel |first1=Barbara L. |last2=Brown |first2=Dolores R. |year=1981 |title=Age differences in motivation related to Maslow's need hierarchy |journal=Developmental Psychology |volume=17 |issue=6 |pages=809–815 |doi=10.1037/0012-1649.17.6.809 |url=https://psycnet.apa.org/record/1982-04870-001 |access-date=29. april 2026 |language=en}}</ref> Rezultati su pokazali da su djeca izraženije vrednovala fiziološke potrebe, adolescenti potrebe samopoštovanja, mladi odrasli samoaktualizaciju, dok su starije osobe veću važnost pridavale sigurnosti. Autori su zaključili da redoslijed potreba može zavisiti i od životne dobi. Maslowljeva hijerarhija potreba bila je predmet kritike i iz perspektive [[islam]]ske misli, posebno zbog drugačijeg razumijevanja odnosa između materijalnih, duhovnih i društvenih potreba.<ref name="Bouzenita_2016"/> == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Maslow's hierarchy of needs}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Abraham Maslow]] [[Kategorija:Humanistička psihologija]] [[Kategorija:Lični život]] [[Kategorija:Međuljudski odnosi]] [[Kategorija:Motivacijske teorije]] [[Kategorija:Naučne teorije]] [[Kategorija:Organizacijsko ponašanje]] [[Kategorija:Pozitivna psihologija]] [[Kategorija:Psihološke teorije]] [[Kategorija:Psihološki koncepti]] [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Sreća]] lf8wp5qwtkzdfa5rdortsmrgim5m88z 10 533769 3848126 3838671 2026-05-20T21:13:12Z Bosancica by MK 173186 3848126 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Ljudski psihološki razvoj | naslov = [[Razvojna psihologija|Ljudski psihološki razvoj]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Razvojna psihologija|Razvojna<br/>psihologija]] | podaci1 = * [[Prenatalna i perinatalna psihologija]] * [[Kognitivni razvoj novorođenčadi]] * [[Razvoj djeteta]] * [[Pozitivni razvoj omladine]] * [[Mladi odrasli]] * [[Razvoj odraslih]] * [[Pozitivni razvoj odraslih]] * [[Zrelost]] | grupa2 = {{longitem|Teoretičari<br/>[[Teorije o fazama razvoja|i teorije]]}} | podaci2 = * [[Sigmund Freud|Freud]]&nbsp;(1856–1939) ([[Psihoseksualni razvoj]]) * [[Jean Piaget|Piaget]]&nbsp;(1896–1980) ([[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Teorija kognitivnog razvoja]]) * [[Lav Vigotski|Vigotski]]&nbsp;(1896–1934) ([[Kulturno-historijska psihologija]]) * [[Erik Erikson|Erikson]]&nbsp;(1902–1994) ([[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja|Psihosocijalni razvoj]]) * [[John Bowlby|Bowlby]]&nbsp;(1907–1990) ([[Teorija vezanosti]]) * [[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&nbsp;(1917–2005) ([[Teorija ekoloških sistema]]) * [[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&nbsp;(1927–1987) ([[Kohlbergove faze moralnog razvoja|Faze moralnog razvoja]]) * [[Michael Commons|Commons]]&nbsp;(r. 1939), [[Kurt W. Fischer|Fischer]]&nbsp;(1943–2020), [[Robert Kegan|Kegan]]&nbsp;(r. 1946), [[Andreas Demetriou|Demetriou]]&nbsp;(r. 1950) i drugi ([[Neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja]]) * [[Evolucijska razvojna psihologija]] }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> 1es85egjawoh4j5bru9tbde49quzhil 3848131 3848126 2026-05-20T21:51:05Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[User talk:Bosancica by MK|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] 3838671 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Ljudski psihološki razvoj | naslov = [[Razvojna psihologija|Ljudski psihološki razvoj]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Razvojna psihologija|Razvojna<br/>psihologija]] | podaci1 = * [[Prenatalna i perinatalna psihologija]] * [[Kognitivni razvoj novorođenčadi]] * [[Razvoj djeteta]] * [[Pozitivni razvoj omladine]] * [[Mladi odrasli]] * [[Razvoj odraslih]] * [[Pozitivni razvoj odraslih]] * [[Zrelost]] | grupa2 = {{longitem|Teoretičari<br/>[[Teorije o fazama razvoja|i teorije]]}} | podaci2 = * [[Sigmund Freud|Freud]]&nbsp;(1856–1939) ([[Psihoseksualni razvoj]]) * [[Jean Piaget|Piaget]]&nbsp;(1896–1980) ([[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Teorija kognitivnog razvoja]]) * [[Lav Vigocki|Vigocki]]&nbsp;(1896–1934) ([[Kulturno-historijska psihologija]]) * [[Erik Erikson|Erikson]]&nbsp;(1902–1994) ([[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja|Psihosocijalni razvoj]]) * [[John Bowlby|Bowlby]]&nbsp;(1907–1990) ([[Teorija vezanosti]]) * [[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&nbsp;(1917–2005) ([[Teorija ekoloških sistema]]) * [[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&nbsp;(1927–1987) ([[Kohlbergove faze moralnog razvoja|Faze moralnog razvoja]]) * [[Michael Commons|Commons]]&nbsp;(r. 1939), [[Kurt W. Fischer|Fischer]]&nbsp;(1943–2020), [[Robert Kegan|Kegan]]&nbsp;(r. 1946), [[Andreas Demetriou|Demetriou]]&nbsp;(r. 1950) i drugi ([[Neopjažeovske teorije kognitivnog razvoja]]) * [[Evolucijska razvojna psihologija]] }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> l7a9cy99hft0p9o5bv3fux3laaph03s 3848148 3848131 2026-05-20T22:24:42Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/KWiki|KWiki]] ([[User talk:KWiki|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] 3848126 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Ljudski psihološki razvoj | naslov = [[Razvojna psihologija|Ljudski psihološki razvoj]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = [[Razvojna psihologija|Razvojna<br/>psihologija]] | podaci1 = * [[Prenatalna i perinatalna psihologija]] * [[Kognitivni razvoj novorođenčadi]] * [[Razvoj djeteta]] * [[Pozitivni razvoj omladine]] * [[Mladi odrasli]] * [[Razvoj odraslih]] * [[Pozitivni razvoj odraslih]] * [[Zrelost]] | grupa2 = {{longitem|Teoretičari<br/>[[Teorije o fazama razvoja|i teorije]]}} | podaci2 = * [[Sigmund Freud|Freud]]&nbsp;(1856–1939) ([[Psihoseksualni razvoj]]) * [[Jean Piaget|Piaget]]&nbsp;(1896–1980) ([[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Teorija kognitivnog razvoja]]) * [[Lav Vigotski|Vigotski]]&nbsp;(1896–1934) ([[Kulturno-historijska psihologija]]) * [[Erik Erikson|Erikson]]&nbsp;(1902–1994) ([[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja|Psihosocijalni razvoj]]) * [[John Bowlby|Bowlby]]&nbsp;(1907–1990) ([[Teorija vezanosti]]) * [[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]&nbsp;(1917–2005) ([[Teorija ekoloških sistema]]) * [[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]&nbsp;(1927–1987) ([[Kohlbergove faze moralnog razvoja|Faze moralnog razvoja]]) * [[Michael Commons|Commons]]&nbsp;(r. 1939), [[Kurt W. Fischer|Fischer]]&nbsp;(1943–2020), [[Robert Kegan|Kegan]]&nbsp;(r. 1946), [[Andreas Demetriou|Demetriou]]&nbsp;(r. 1950) i drugi ([[Neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja]]) * [[Evolucijska razvojna psihologija]] }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> 1es85egjawoh4j5bru9tbde49quzhil 0 533789 3848170 3838883 2026-05-20T23:41:38Z Mhare 481 3848170 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Geštalt psihologija''', '''geštaltizam''' ili '''konfiguracionizam''' predstavlja psihološki pravac i teoriju [[percepcija|percepcije]] koja naglašava obradu organizovanih cjelina, obrazaca i struktura, a ne samo pojedinačnih elemenata iskustva. Razvila se početkom 20. vijeka u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] kao reakcija na osnovna načela [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]] i [[Edward Titchener|Edwarda Titchenera]] i njihov [[elementarizam|elementaristički]] i [[strukturalizam (psihologija)|strukturalistički]] pristup [[Psihologija|psihologiji]].<ref name="Mather_2006">{{cite book |last=Mather |first=George |date=2006 |title=Foundations of Perception |publisher=Psychology Press |location=London |url=https://books.google.ba/books?id=oUNfSjS11ggC&pg=PA32 |isbn=9780863778346 |pages=32 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Britannica_Gestalt">{{cite web |title=Gestalt psychology |url=https://www.britannica.com/science/Gestalt-psychology |website=britannica.com |publisher=Encyclopædia Britannica |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Baker_2012">{{cite book |editor-last=Baker |editor-first=David B. |date=2012 |title=The Oxford Handbook of the History of Psychology: Global Perspectives |publisher=Oxford University Press |location=New York |url=https://books.google.ba/books?id=9uRnGeBAaRMC&pg=PA576 |isbn=9780195366556 |pages=576 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Geštalt psihologija najčešće se povezuje sa stanovištem da je cjelina kvalitativno drugačija od prostog zbira svojih dijelova. Prema geštalt teoriji, informacije se opažaju kao organizovane cjeline, a ne kao izdvojeni elementi koji se naknadno povezuju u jedinstveno iskustvo. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da perceptivni sistem spontano organizuje podražaje u smislene strukture. Njemačka riječ ''gestalt'' ({{de|ɡəˈʃtalt|lang}}), koja doslovno znači ″oblik″, u kontekstu geštalt psihologije tumači se kao obrazac, konfiguracija ili organizovana struktura iskustva.<ref name="Wells_2008">{{cite book |last=Wells |first=John C. |date=2008 |title=Longman Pronunciation Dictionary |edition=3. |publisher=Pearson Longman |location=Harlow |url=https://www.researchgate.net/publication/248728774_J_C_WELLS_Longman_pronunciation_dictionary_3rd_edn_Harlow_Pearson_Education_Limited_2008_Pp_xxxvii_922_ISBN_9781405881173_ISBN_9781405881180 |isbn=9781405881180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Dictionary_Gestalt">{{cite web |title=Gestalt |url=https://www.dictionary.com/browse/gestalt |website=dictionary.com |publisher=Dictionary.com |date=2026 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Geštalt psihologiju ne treba poistovjećivati sa [[Geštalt psihoterapija|geštalt terapijom]], koja je razvijena kasnije i samo djelimično je povezana s izvornim teorijskim načelima geštalt psihologije. == Porijeklo i historija == [[Max Wertheimer]], [[Kurt Koffka]] i [[Wolfgang Köhler]] smatraju se osnivačima geštalt psihologije početkom 20. vijeka.<ref name="Sternberg_2012">{{cite book |last=Sternberg |first=Robert J. |last2=Sternberg |first2=Karin |date=2012 |title=Cognitive Psychology |edition=6. |publisher=Wadsworth/Cengage Learning |location=Belmont, CA |url=https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |isbn=9781133313915 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Njihov teorijski pristup razvio se kao reakcija na tada dominantni pravac u psihologiji — [[strukturalizam (psihologija)|strukturalizam]], koji su zastupali [[Hermann von Helmholtz]], [[Wilhelm Wundt]] i [[Edward B. Titchener]].<ref name="Wagemans_2012_Foundations">{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Feldman |first2=Jacob |last3=Gepshtein |first3=Sergei |last4=Kimchi |first4=Ruth |last5=Pomerantz |first5=James R. |last6=van der Helm |first6=Peter A. |last7=van Leeuwen |first7=Cees |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: II. Conceptual and theoretical foundations |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1218–1252 |doi=10.1037/a0029334 |pmid=22845750 |pmc=3728284 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3728284/ |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kolers_1972">{{cite book |last=Kolers |first=Paul A. |date=1972 |title=Aspects of Motion Perception: International Series of Monographs in Experimental Psychology |publisher=Pergamon Press |location=New York |url=http://150.145.3.54:443/files/16325.pdf |isbn=9781483171135 |pages=2–7 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Strukturalizam je bio snažno ukorijenjen u tradiciji britanskog [[empirizam|empirizma]]<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /><ref name="Kolers_1972" /> i zasnivao se na tri međusobno povezana teorijska načela. Prvo načelo bilo je [[atomizam]], odnosno stanovište da se sva znanja, uključujući i složene apstraktne ideje, mogu razložiti na jednostavne i elementarne sastavne dijelove.<ref name="Kolers_1972" /> Drugo načelo bio je senzacionalizam, prema kojem osnovne jedinice mišljenja predstavljaju elementarni osjetni utisci, odnosno neposredni podaci čulnog iskustva.<ref name="Kolers_1972" /> Treće načelo bilo je [[asocijacionizam]], prema kojem složenije ideje nastaju povezivanjem jednostavnijih ideja putem iskustvenih veza, naročito kroz prostornu i vremensku bliskost.<ref name="Kolers_1972" /><ref name="Hamlyn_1969">{{cite book |last=Hamlyn |first=D. W. |date=1969 |title=The Psychology of Perception: A Philosophical Examination of Gestalt Theory and Derivative Theories of Perception |publisher=Routledge & Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/psychologyofperc0000haml |isbn=9780710038326 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kombinacijom ovih načela razvijeno je stanovište prema kojem ljudski um konstruira perceptivna iskustva i apstraktno mišljenje iz nižih osjetnih elemenata koji su međusobno povezani asocijativnim vezama.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> Geštalt psiholozi osporavali su ovakav atomistički pristup, smatrajući da cilj [[psihologija|psihologije]] ne može biti razlaganje [[svijest]]i na pretpostavljene osnovne elemente, nego razumijevanje načina na koji se iskustvo organizuje kao cjelina. Za razliku od strukturalista, geštalt psiholozi smatrali su da razlaganje psiholoških fenomena na manje sastavne dijelove ne može dovesti do potpunog razumijevanja psiholoških procesa.<ref name="Sternberg_2012" /> Umjesto toga, psihološke pojave posmatrali su kao organizovane i strukturirane cjeline, pri čemu cjelina ima primat nad svojim dijelovima.<ref name="Sternberg_2012" /> Prema ovom stanovištu, pojedinačni dijelovi psihološkog iskustva dobijaju svoje značenje tek unutar organizovane cjeline, a ne obrnuto. Geštalt teorija [[percepcija|percepcije]] polazi od pretpostavke da ljudska priroda spontano teži opažanju objekata kao organizovanih struktura, a ne kao prostog zbira njihovih elemenata.<ref name="Pohl_2022">{{cite book |editor-last=Pohl |editor-first=Rüdiger F. |date=2022 |title=Cognitive Illusions: Intriguing Phenomena in Thinking, Judgment, and Memory |edition=3. |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Cognitive-Illusions-Intriguing-Phenomena-in-Thinking-Judgment-and-Memory/Pohl/p/book/9780367724245 |isbn=9780367724245 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Max Wertheimer]] bio je učenik austrijskog filozofa [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]], pripadnika [[Brentanova škola|Brentanove škole]]. Von Ehrenfels je još 1890. uveo pojam ″geštalt″ u [[Filozofija|filozofiju]] i [[Psihologija|psihologiju]], prije formalnog nastanka geštalt psihologije kao zasebnog pravca.<ref name="Smith_1988">{{cite book |editor-last=Smith |editor-first=Barry |date=1988 |title=Foundations of Gestalt Theory |publisher=Philosophia Verlag |location=Munich i Vienna |url=https://ontology.buffalo.edu/smith/articles/mach/mach.html |isbn=9783884050668 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Von Ehrenfels je uočio da perceptivno iskustvo, poput opažanja melodije ili oblika, sadrži više od prostog zbira svojih osjetnih sastavnica. Tvrdio je da, pored pojedinačnih osjetnih elemenata, postoji dodatna kvalitativna dimenzija koja proizlazi iz njihove organizacije kao cjeline. Taj fenomen nazvao je ″geštalt kvalitet″ ({{de|Gestalt-Qualität}}), odnosno svojstvo cjeline koje ne postoji na nivou pojedinačnih dijelova. Upravo ovaj geštalt kvalitet omogućava, prema von Ehrenfelsu, da melodija zadrži svoj identitet čak i kada se prenese u drugi tonalitet i sastoji od potpuno drugačijih tonova. Time je pokazano da identitet perceptivne cjeline nije određen samo pojedinačnim elementima, nego njihovim međusobnim odnosima i organizacijom.<ref name="Smith_1988" /> Ideja ″geštalt kvaliteta″ ima svoje filozofske korijene u radovima [[David Hume|Davida Humea]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]], [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]], [[David Hartley|Davida Hartleyja]] i [[Ernst Mach|Ernsta Macha]]. Posebno je Machovo djelo iz 1886. ″Prilozi analizi osjeta″ ({{de|Beiträge zur Analyse der Empfindungen}}) imalo značajan utjecaj na razvoj ovih ideja, uključujući i srodne koncepte koje je razvijao [[Edmund Husserl]].<ref name="Smith_1988" /> Do 1914. prvi objavljeni eksplicitni osvrti na geštalt teoriju pojavili su se u fusnoti rada [[Gabriele von Wartensleben]], u kojem je geštalt pristup primijenjen na proučavanje [[ličnost|ličnosti]]. Wartensleben je bila studentica Frankfurtske akademije za društvene nauke i blisko je sarađivala s [[Max Wertheimer|Maxom Wertheimerom]] i [[Wolfgang Köhler|Wolfgangom Köhlerom]].<ref name="King_Wertheimer_2017">{{cite book |last=King |first=D. Brett |last2=Wertheimer |first2=Michael |date=2017 |title=Max Wertheimer and Gestalt Theory |publisher=Routledge |location=London |url=https://www.routledge.com/Max-Wertheimer-and-Gestalt-Theory/King-Wertheimer/p/book/9781412807180 |isbn=9781412807180 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kroz niz eksperimenata, Wertheimer je utvrdio da posmatrač koji prati dva naizmjenično osvijetljena svjetlosna podražaja, pod određenim uslovima, može doživjeti iluziju kretanja između dvije prostorne pozicije. Pri tome se opaža pokret iako nijedan objekt stvarno nije u pokretu. Riječ je, dakle, o čistom fenomenalnom kretanju, koje je Wertheimer nazvao [[fi-fenomen|fi-fenomenom]].<ref name="Smith_1988" /><ref name="Wagemans_2012_Grouping">{{cite journal |last=Wagemans |first=Johan |last2=Elder |first2=James H. |last3=Kubovy |first3=Michael |last4=Palmer |first4=Stephen E. |last5=Peterson |first5=Mary A. |last6=Singh |first6=Manish |last7=von der Heydt |first7=Rüdiger |date=2012 |title=A century of Gestalt psychology in visual perception: I. Perceptual grouping and figure-ground organization |journal=Psychological Bulletin |volume=138 |issue=6 |pages=1172–1217 |doi=10.1037/a0029333 |pmid=22845751 |pmc=3482144 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3482144/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Objavljivanje ovih rezultata 1912. u radu ″Eksperimentalne studije o opažanju pokreta″ ({{de|Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung}}) smatra se formalnim početkom geštalt psihologije.<ref name="Wertheimer_1912">{{cite journal |last=Wertheimer |first=Max |date=1912 |title=Experimentelle Studien über das Sehen von Bewegung |journal=Zeitschrift für Psychologie |volume=61 |pages=161–265 |url=https://gestalttheory.net/download/Wertheimer1912_Sehen_von_Bewegung.pdf |language=de}}</ref><ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> Za razliku od [[Christian von Ehrenfels|Christiana von Ehrenfelsa]] i drugih autora koji su ranije koristili pojam ″geštalt″ u različitim značenjima, Wertheimerov doprinos sastojao se u tvrdnji da je geštalt perceptivno primaran. To znači da perceptivna cjelina prethodi svojim dijelovima i određuje njihovo značenje, a ne nastaje kao naknadni rezultat njihovog spajanja.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> Wertheimer je zastupao radikalnije stanovište prema kojem pojedinac najprije opaža melodiju kao cjelinu, a tek potom može razlikovati pojedinačne tonove. Slično tome, u vizuelnoj percepciji najprije se opaža oblik, poput [[krug]]a, kao organizovana cjelina, dok se njegovi sastavni elementi — linije, tačke ili drugi vizuelni segmenti — prepoznaju tek naknadno. Ovakvo stanovište predstavljalo je osnovnu teorijsku promjenu u razumijevanju perceptivnih procesa i postalo jedno od osnovnih načela geštalt psihologije. Dvojica istraživača koji su učestvovali kao ispitanici u Wertheimerovim eksperimentima o [[fi-fenomen|fi-fenomenu]] bili su [[Wolfgang Köhler]] i [[Kurt Koffka]]. Köhler je bio stručnjak za fizičku [[akustika|akustiku]] i studirao je kod fizičara [[Max Planck|Maxa Plancka]], dok je doktorat iz psihologije stekao pod mentorstvom [[Carl Stumpf|Carla Stumpfa]]. Koffka je također bio Stumpfov student, a njegova rana istraživanja bila su usmjerena na fenomene pokreta i psihološke aspekte [[ritam|ritma]]. Godine 1917. Köhler je objavio rezultate četverogodišnjih istraživanja [[učenje|učenja]] kod [[čimpanza]]. U tim istraživanjima pokazao je da životinje mogu rješavati probleme putem iznenadnog uvida u strukturu situacije, a ne isključivo postepenim asocijativnim učenjem, kako su to ranije tvrdili istraživači poput [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] i [[Edward Thorndike|Edwarda Thorndikea]] na osnovu eksperimenata sa psima i mačkama.<ref name="Kohler_1925">{{cite book |last=Köhler |first=Wolfgang |date=1925 |title=The Mentality of Apes |publisher=Harcourt, Brace and Company |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.187610 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1921. [[Kurt Koffka]] objavio je geštalt-orijentisano djelo iz oblasti [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]], ″Razvoj uma: uvod u dječiju psihologiju″ ({{en|The Growth of the Mind: An Introduction to Child Psychology}}), u kojem je geštalt principe primijenio na psihološki razvoj djece. Uz pomoć američkog psihologa [[Robert Morris Ogden|Roberta Morrisa Ogdena]], Koffka je 1922. predstavio geštalt pristup američkoj akademskoj zajednici kroz članak objavljen u časopisu ''Psychological Bulletin''. U tom radu kritički je analizirao tadašnja objašnjenja različitih perceptivnih fenomena i ponudio geštalt alternativu. Koffka se 1924. preselio u [[Sjedinjene Američke Države]], a od 1927. radio je na [[Smith College|Smith Collegeu]]. Godine 1935. objavio je svoje najopsežnije djelo, ″Principi geštalt psihologije″ ({{en|The Principles of Gestalt Psychology}}), u kojem je sistematizovao teorijske i istraživačke osnove geštalt psihologije.<ref name="Koffka_2014">{{cite book |last=Koffka |first=Kurt |date=2014 |title=Principles of Gestalt Psychology |publisher=Mimesis International |location=Milano |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.221555 |isbn=9788857523934 |oclc=1039695390 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovom djelu Koffka je zastupao stanovište da nauka nije puko prikupljanje činjenica, nego njihovo uključivanje u koherentnu teorijsku strukturu. Prema njegovom shvatanju, naučno istraživanje mora obuhvatiti ne samo kvantitativne činjenice karakteristične za prirodne nauke nego i pitanja reda, organizacije i značenja ({{de|Sinn}}), uključujući vrijednost i smisao iskustva i ponašanja. Koffka je smatrao da bez uključivanja dimenzije značenja naučna istraživanja čovjeka ostaju ograničena na površinske i fragmentarne opise psiholoških pojava. Do sredine 1930-ih vodeći predstavnici geštalt pokreta bili su izloženi pritiscima [[nacizam|nacističkog režima]], zbog čega su svi glavni članovi pokreta do 1935. emigrirali iz [[Njemačka|Njemačke]] u [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="Henle_1978_One_Man">{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=One man against the Nazis: Wolfgang Köhler |journal=American Psychologist |volume=33 |issue=10 |pages=939–944 |doi=10.1037/0003-066X.33.10.939 |hdl=11858/00-001M-0000-002B-9E5F-5 |url=https://pure.mpg.de/rest/items/item_2347175_3/component/file_2347173/content |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Henle_1984_Ogden">{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1984 |title=Robert M. Ogden and Gestalt psychology in America |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=20 |issue=1 |pages=9–19 |doi=10.1002/1520-6696(198401)20:1<9::aid-jhbs2300200103>3.0.co;2-u |pmid=11608590 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11608590/ |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Köhler je 1940. objavio knjigu ″Dinamika u psihologiji″ ({{en|Dynamics in Psychology}}), ali je nakon toga geštalt pokret oslabio uslijed smrti svojih osnivača. Koffka je preminuo 1941, a Wertheimer 1943. Wertheimerova knjiga ″Produktivno mišljenje″ ({{en|Productive Thinking}}), posvećena rješavanju problema i matematičkom mišljenju, objavljena je posthumno 1945. Nakon njihove smrti, Köhler je ostao jedini od trojice osnivača koji je nastavio predstavljati i razvijati geštalt tradiciju.<ref name="Ash_1998_Frontmatter">{{cite book |last=Ash |first=Mitchell G. |date=1998 |title=Gestalt Psychology in German Culture, 1890–1967: Holism and the Quest for Objectivity |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |url=https://assets.cambridge.org/97805216/46277/frontmatter/9780521646277_frontmatter.pdf |isbn=9780521646277 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Geštalt terapija === Geštalt psihologija razlikuje se od [[Geštalt terapija|geštalt terapije]], koja je s njom povezana samo posredno i djelimično. Osnivači geštalt terapije, [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]], sarađivali su s neurologom [[Kurt Goldstein|Kurtom Goldsteinom]], koji je principe geštalt psihologije primjenjivao na razumijevanje funkcionisanja organizma kao cjeline. Laura Perls je bila geštalt psiholog prije nego što je postala [[Psihoanaliza|psihoanalitičarka]] i prije nego što je sa Fritzom Perlsom započela razvoj [[Geštalt terapija|geštalt terapije]]. <ref name="Bocian_2010">{{cite book |last=Bocian |first=Bernd |date=2010 |title=Fritz Perls in Berlin 1893–1933: Expressionism – Psychoanalysis – Judaism |publisher=EHP – Verlag Andreas Kohl |location=Bergisch Gladbach |url=https://www.academia.edu/4630108/Fritz_Perls_in_Berlin_1893_1933_Expressionism_Psychoanalysis_Judaism_EHP_2010_ |isbn=9783897970687 |pages=190 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, stepen utjecaja geštalt psihologije na razvoj geštalt terapije ostaje predmet stručnih rasprava. S jedne strane, Laura Perls u početku nije podržavala upotrebu termina ″geštalt″ za novu psihoterapijsku metodu, smatrajući da bi predstavnici geštalt psihologije mogli osporiti takvu upotrebu pojma.<ref name="Wysong_1979_Polster">{{cite journal |last=Wysong |first=Joe |date=1979 |title=An Oral History of Gestalt Therapy: III. A Conversation with Erving and Miriam Polster |journal=The Gestalt Journal |volume=2 |issue=1 |pages=47–69 |url=https://scispace.com/pdf/an-oral-history-of-gestalt-therapy-iii-a-conversation-with-qfwasau414.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, Fritz i Laura Perls preuzeli su određene ideje i koncepte iz Goldsteinovog rada, posebno u vezi sa holističkim razumijevanjem organizma.<ref name="Barlow_1981">{{cite journal |last=Barlow |first=Allen R. |date=1981 |title=Gestalt therapy and Gestalt psychology: Gestalt-antecedent influence or historical accident |journal=The Gestalt Journal |volume=4 |issue=2 |url=https://gestalt.org/barlow.htm |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Psihologinja [[Mary Henle]] isticala je da geštalt terapija nema neposredan teorijski kontinuitet sa naučnom geštalt psihologijom. U svom predsjedničkom obraćanju Sekciji 24 [[Američko psihološko udruženje|Američkog psihološkog udruženja]] 1975. navela je da je [[Fritz Perls]] koristio određene termine geštalt psihologije, ali im je dao drugačija značenja i kombinovao ih s elementima dubinske psihologije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i svakodnevnog iskustva, stvarajući zaseban terapijski pravac.<ref name="Henle_1978_Gestalt">{{cite journal |last=Henle |first=Mary |date=1978 |title=Gestalt Psychology and Gestalt Therapy |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=14 |issue=1 |pages=23–32 |doi=10.1002/1520-6696(197801)14:1<23::AID-JHBS2300140104>3.0.CO;2-H |pmid=11608149 |url=http://www.bowmancounseling.com/wp-content/uploads/2018/02/Mary-Henle_-Gestalt-Psychology-and-Gestalt-Therapy.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Jedan oblik psihoterapije koji je, za razliku od geštalt terapije, zapravo dosljedno zasnovan na geštalt psihologiji jeste geštalt teorijska psihoterapija. == Teorijski okvir i metodologija == Predstavnici geštalt psihologije razvili su skup teorijskih i metodoloških načela kojima su nastojali preoblikovati dotadašnji pristup psihološkim istraživanjima. Ovaj pristup predstavljao je odmak od dominantne naučne metodologije s početka 20. vijeka, koja je složene psihološke pojave nastojala objasniti njihovim rastavljanjem na pojedinačne elemente radi zasebne analize i redukcije složenosti istraživanog fenomena. Jedno od osnovnih načela geštalt psihologije jeste načelo totaliteta, prema kojem se svjesno iskustvo mora posmatrati kao organizovana cjelina, uz istovremeno uvažavanje svih fizičkih i psihičkih aspekata pojedinca. Prema ovom shvatanju, priroda ljudskog uma zahtijeva da se svaki njegov element razumije kao dio dinamičkog sistema međusobnih odnosa. Zbog toga se [[holizam]] smatra osnovnim obilježjem geštalt psihologije.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /><ref name="Ellis_1938">{{cite book |editor-last=Ellis |editor-first=Willis D. |date=1938 |title=A Source Book of Gestalt Psychology |publisher=Routledge & Kegan Paul |location=London |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.198039 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> U skladu s tim, [[percepcija]] i značenje pojedinačnog dijela ne mogu se razumjeti nezavisno od cjeline u koju su uklopljeni. Osobine pojedinih elemenata određene su strukturom cjeline, a ne obrnuto.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /><ref name="Henle_1961">{{cite book |editor-last=Henle |editor-first=Mary |date=1961 |title=Documents of Gestalt Psychology |publisher=University of California Press |location=Berkeley and Los Angeles |url=https://archive.org/details/documentsofgesta027559mbp |lccn=61-14554 |access-date=1. 5. 2026 |language=en}}</ref> Često citirana formulacija da je ″cjelina veća od zbira svojih dijelova″ ne smatra se potpuno preciznim izrazom geštaltističkog stanovišta. [[Kurt Koffka]] je isticao da cjelina nije naprosto veća od svojih dijelova, nego kvalitativno drugačija, jer samo sabiranje dijelova ne objašnjava odnose koji među njima postoje i koji daju značenje ukupnoj strukturi.<ref name="Koffka_2014" /> Drugo značajno teorijsko načelo geštalt psihologije jeste princip psihofizičkog]] izomorfizma, prema kojem postoji strukturna podudarnost između svjesnog iskustva i aktivnosti [[mozak|mozga]]. Prema ovoj pretpostavci, organizacija perceptivnog iskustva odgovara organizaciji neurofizioloških procesa u mozgu, što upućuje na povezanost psiholoških i fizioloških aspekata opažanja.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> Na osnovu ovih teorijskih postavki razvijen je princip fenomenološke eksperimentalne analize, prema kojem psihološko istraživanje treba polaziti od neposredno datih pojava (fenomena), a ne biti ograničeno isključivo na analizu pojedinačnih osjetnih kvaliteta. U skladu s tim pristupom, geštalt psiholozi smatrali su da se psihološki fenomeni trebaju proučavati onako kako se pojavljuju u iskustvu, kao organizovane cjeline, a ne kao zbir izolovanih elemenata. S tim je povezano i načelo biotičkog eksperimenta, koje naglašava potrebu izvođenja eksperimenata u stvarnim i prirodnim okolnostima, za razliku od strogo kontrolisanih laboratorijskih uslova karakterističnih za klasičnu [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]]. Cilj ovakvog pristupa bio je omogućiti proučavanje [[Ponašanje|ponašanja]] i [[Percepcija|percepcije]] u uslovima koji vjernije odražavaju svakodnevno iskustvo ispitanika, čime se povećava vjerodostojnost dobijenih rezultata.<ref name="Woodward_Cohen_1991">{{cite book |editor-last1=Woodward |editor-first1=William R. |editor-last2=Cohen |editor-first2=Robert S. |date=1991 |title=World Views and Scientific Discipline Formation: Science Studies in the German Democratic Republic |publisher=Springer Netherlands |location=Dordrecht |url=https://www.researchgate.net/publication/232061142_World_views_and_scientific_discipline_formation_Science_studies_in_the_German_Democratic_Republic |isbn=9780792312864 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Principi == Geštalt psiholozi među prvima su sistematski dokumentovali i empirijski demonstrirali brojne činjenice o [[percepcija|percepciji]], uključujući [[Percepcija pokreta|percepciju pokreta]], [[percepcija oblika|percepciju oblika]], [[perceptivna konstantnost|perceptivnu konstantnost]] i različite oblike perceptivnih [[iluzija]].<ref name="Smith_1988" /> Jedan od najpoznatijih primjera takvih istraživanja jeste Wertheimerovo otkriće [[fi-fenomen|fi-fenomena]], koje je postalo jedno od polazišta razvoja geštalt psihologije.<ref name="Schmid_2017">{{cite book |editor-last=Schmid |editor-first=Hans-Jörg |date=2017 |title=Entrenchment and the Psychology of Language Learning: How We Reorganize and Adapt Linguistic Knowledge |publisher=American Psychological Association & Walter de Gruyter |location=Washington, DC & Berlin |url=https://www.researchgate.net/publication/316846164_Entrenchment_and_the_psychology_of_language_learning_How_we_reorganize_and_adapt_linguistic_knowledge |isbn=9783110341300 |doi=10.1037/15969-012 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> === Svojstva === Osnovna organizaciona načela geštalt sistema uključuju [[emergencija|emergenciju]], [[Reifikacija (psihologija)|reifikaciju]], [[multistabilnost]] i [[invarijantnost]].<ref name="Lehar_2003">{{cite book |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=The World in Your Head: A Gestalt View of the Mechanism of Conscious Experience |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |url=https://archive.org/details/worldinyourheadg0000leha |isbn=9780805841763 |oclc=52051454 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova načela ne predstavljaju odvojene i nezavisne mehanizme perceptivne organizacije, nego različite aspekte jedinstvenog dinamičkog procesa kojim perceptivni sistem organizuje i strukturira informacije iz okoline.<ref name="Lehar_2003_BBS">{{cite journal |last=Lehar |first=Steven |date=2003 |title=Gestalt isomorphism and the primacy of subjective conscious experience: A Gestalt Bubble model |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=26 |issue=4 |pages=375–408 |doi=10.1017/S0140525X03000098 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/behavioral-and-brain-sciences/article/gestalt-isomorphism-and-the-primacy-of-subjective-conscious-experience-a-gestalt-bubble-model/EF561998F0BEDBDE3FCEAC99A650194E |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Reifikacija ==== [[Datoteka:Reification.svg|mini|desno|300px|Reifikacija: perceptivni sistem dopunjava prostorne informacije koje nisu neposredno prisutne u podražaju, kao što je ″skriveni″ trougao u primjeru A ili sfera u primjeru C ]] [[Reifikacija (psihologija)|Reifikacija]] predstavlja konstruktivni aspekt percepcije, pri kojem opaženi objekt sadrži više prostorno organizovanih informacija nego što ih neposredno pruža sam osjetni podražaj. Drugim riječima, perceptivni sistem aktivno organizuje i dopunjava nedostajuće informacije kako bi formirao smislenu cjelinu. Na primjer, u prikazu '''A''' opaža se trougao iako njegove konture nisu stvarno nacrtane. U prikazima '''B''' i '''D''' vizuelni sistem povezuje odvojene elemente i interpretira ih kao dijelove jedinstvene forme, dok se u prikazu '''C''' opaža trodimenzionalni oblik iako on nije eksplicitno prikazan. Fenomen reifikacije objašnjava se istraživanjima [[iluzorni oblici|iluzornih oblika]], koje vizuelni sistem obrađuje kao stvarne granice objekta, uprkos njihovom fizičkom odsustvu. ==== Multistabilnost ==== [[Datoteka:Multistability.svg|mini|desno|300px|[[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]] klasični su primjeri multistabilne percepcije, pri kojoj se jednoznačna vizuelna slika može interpretirati na više međusobno isključivih načina ]] [[Multistabilnost]] ili multistabilna percepcija označava tendenciju perceptivnog sistema da kod dvosmislenih podražaja naizmjenično prelazi između dvije ili više mogućih interpretacija. U takvim situacijama fizički podražaj ostaje nepromijenjen, ali se perceptivni doživljaj mijenja. Najpoznatiji primjeri ovog fenomena su [[Neckerova kocka]] i [[Rubinova vaza]], kod kojih percepcija spontano oscilira između alternativnih organizacija figure i pozadine. Slični primjeri uključuju i [[Nemogući trozubac|nemogući trozubac]], umjetnička djela [[M. C. Escher|M. C. Eschera]] i iluziju svjetlosnih nizova kod reklamnih natpisa, gdje se opaža prividno kretanje u različitim smjerovima. ==== Invarijantnost ==== [[Datoteka:Invariance.jpg|mini|desno|300px|Invarijantnost: jednostavni oblici prepoznaju se kao isti objekti uprkos promjenama rotacije, veličine ili položaja ]] [[Invarijantnost]] je svojstvo [[percepcija|percepcije]] prema kojem se jednostavni [[geometrija|geometrijski]] objekti prepoznaju kao isti bez obzira na promjene njihove rotacije, translacije (pomaka) ili veličine. Ovo svojstvo omogućava stabilno prepoznavanje objekata uprkos promjenama u načinu njihovog prikaza. Osim promjena položaja i udaljenosti, perceptivna invarijantnost obuhvata i prepoznavanje objekata uprkos perspektivnim deformacijama, različitim uslovima osvjetljenja ili promjenama pojedinačnih vizuelnih obilježja. Na primjer, oblici prikazani u grupi '''A''' prepoznaju se kao ista osnovna forma i jasno se razlikuju od oblika u grupi '''B''', iako mogu biti prikazani iz različitih perspektiva, deformisani ili predstavljeni različitim grafičkim elementima, kao u primjerima '''C''' i '''D'''. Savremene računske teorije vida, poput modela koje je razvio [[David Marr]], ponudile su alternativna objašnjenja načina na koji perceptivni sistem klasifikuje i prepoznaje objekte. == Oblici perceptivne organizacije == === Perceptivno grupisanje – princip pragnantnosti === [[Perceptivno grupisanje]] (ponekad nazvano i perceptivna segregacija)<ref name="Eysenck_2006">{{cite book |last=Eysenck |first=Michael W. |date=2006 |title=Fundamentals of Cognition |publisher=Psychology Press |location=Hove, East Sussex & New York |url=https://archive.org/details/fundamentalsofco0000eyse |isbn=9781841693743 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> predstavlja oblik [[perceptivna organizacija|perceptivne organizacije]], odnosno proces kojim organizmi određuju koje dijelove perceptivnog polja opažaju kao međusobno povezanije u odnosu na druge.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /><ref name="Gljiva_2020">{{cite thesis |last=Gljiva |first=Emina |date=2020 |title=Lewinova teorija polja u geštalt teoriji i praksi |type=Završni diplomski rad |publisher=Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/psi/Emina-Gljiva.pdf |access-date=2. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Ovakva organizacija omogućava identifikaciju i razlikovanje objekata u okolini.<ref name="Eysenck_2006" /> Predstavnici geštalt psihologije bili su prvi psiholozi koji su sistematski proučavali proces perceptivnog grupisanja.<ref name="Eysenck_2006" /> Prema njihovom shvatanju, osnovno načelo perceptivne organizacije jeste princip pragnantnosti, poznat i kao princip dobre forme ({{en|good Gestalt}}).<ref name="Eysenck_2006" /> Njemački izraz pragnantnost ({{de|Prägnanz}}) označava sažetost, jasnoću, istaknutost i uređenost, a u okviru geštalt teorije odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da organizuje podražaje u što jednostavnije, pravilnije, simetričnije i stabilnije cjeline.<ref name="Todorovic_2008">{{cite journal |last=Todorović |first=Dejan |date=2008 |title=Gestalt principles |journal=Scholarpedia |volume=3 |issue=12 |pages=5345 |doi=10.4249/scholarpedia.5345 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Gestalt_principles |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Koffka_2014" /> Prema principu pragnantnosti, ljudska percepcija pokazuje sklonost ka jednostavnosti, što znači da perceptivni sistem spontano bira najjednostavniju i najuređeniju moguću interpretaciju dostupnih podražaja. Drugim riječima, složeni perceptivni sadržaji organizuju se u obrasce koji zahtijevaju najmanje kognitivnog napora za razumijevanje. Geštalt psiholozi nastojali su dodatno precizirati ovaj opći zakon formulisanjem posebnih perceptivnih principa koji predviđaju način na koji će osjetni podražaji biti organizovani i interpretirani.<ref name="Sternberg_2012" /> U tom okviru, [[Max Wertheimer]] formulirao je više principa perceptivne organizacije koji objašnjavaju na koji način ljudi grupišu i opažaju objekte, posebno na osnovu [[sličnost (geštalt psihologija)|sličnosti]], [[blizina (geštalt psihologija)|blizine]] i [[kontinuitet (geštalt psihologija)|kontinuiteta]].<ref name="Craighead_Nemeroff_2004">{{cite book |last1=Craighead |first1=W. Edward |last2=Nemeroff |first2=Charles B. |date=2004 |title=The Concise Corsini Encyclopedia of Psychology and Behavioral Science |edition=3. |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, NJ |url=https://books.google.ba/books?id=F7vd7JQ4zlcC&q=gestalt&redir_esc=y#v=onepage&q=gestalt&f=false |isbn=9780471220367 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Princip blizine ==== [[Datoteka:Gestalt proximity.svg|mini|desno|300px|Princip blizine: elementi koji se nalaze prostorno blizu jedni drugima opažaju se kao grupa, kao što su tri odvojene grupe krugova na desnoj strani ]] Princip blizine jedan je od osnovnih principa perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi koji su prostorno bliži jedni drugima imaju tendenciju da budu opaženi kao dio iste cjeline ili grupe. Kada pojedinac opaža skup različitih objekata, perceptivni sistem spontano organizuje one elemente koji se nalaze u neposrednoj prostornoj blizini u zajedničke cjeline, čak i kada između njih ne postoji druga sličnost ili povezanost. Na primjer, u prikazu koji ilustrira zakon blizine nalazi se ukupno 72 kruga, ali se oni ne opažaju kao jedinstvena masa nepovezanih elemenata. Umjesto toga, perceptivni sistem ih organizuje u manje grupe na osnovu njihove međusobne udaljenosti. Posmatrač tako spontano opaža jednu veću grupu od 36 krugova na lijevoj strani i tri manje grupe od po 12 krugova na desnoj strani. Ovaj princip pokazuje da prostorna blizina djeluje kao organizacijski signal u perceptivnom sistemu, omogućavajući brzo strukturiranje vizuelnih informacija i efikasnije prepoznavanje obrazaca. Princip blizine ima široku primjenu u oblastima kao što su [[grafički dizajn]], [[vizuelna komunikacija]] i [[oglašavanje]], gdje se koristi za naglašavanje povezanosti između elemenata i usmjeravanje pažnje posmatrača prema određenim sadržajima.<ref name="Stevenson_2005">{{cite web |last=Stevenson |first=Herb |date=2005 |title=Awareness and Emergence: The Gestalt Approach to Global Diversity and Change |url=https://www.academia.edu/23584402/Awareness_and_Emergence_The_Gestalt_Approach_to_Global_Diversity_and_Change |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Soegaard_2020">{{cite book|last=Soegaard |first=Mads |date=2020 |title=Gestalt Principles of Form Perception |book-title=The Encyclopedia of Human-Computer Interaction |edition=2. |publisher=The Interaction Design Foundation |url=https://www.interaction-design.org/literature/book/the-glossary-of-human-computer-interaction/gestalt-principles-of-form-perception |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Princip sličnosti ==== [[Datoteka:Gestalt similarity.svg|mini|desno|300px|Princip sličnosti: objekti koji dijele zajedničke vizuelne osobine opažaju se kao grupa, zbog čega ovi jednolični krugovi djeluju kao odvojeni horizontalni redovi ]] Zakon sličnosti predstavlja jedno od osnovnih načela perceptivnog grupisanja u geštalt psihologiji. Prema ovom principu, elementi unutar skupa podražaja imaju tendenciju da budu opaženi kao grupa ukoliko dijele slične osobine, poput oblika, boje, veličine ili teksture. Perceptivni sistem spontano povezuje međusobno slične elemente i organizuje ih u smislene cjeline, čak i kada su prostorno ravnomjerno raspoređeni. Na primjer, u prikazu koji ilustruje princip sličnosti nalazi se 36 krugova raspoređenih na jednakim udaljenostima, formirajući kvadratnu strukturu. Od tog broja, 18 krugova je tamno osjenčeno, a 18 svijetlo. Iako su svi elementi jednako udaljeni jedni od drugih, posmatrač spontano grupiše tamne krugove zajedno, kao i svijetle krugove, pri čemu se formira percepcija šest horizontalnih redova. Ovakva organizacija pokazuje da sličnost među elementima može imati veći utjecaj na perceptivno grupisanje od njihove prostorne udaljenosti.<ref name="Soegaard_2020" /> ==== Princip zatvaranja ==== [[Datoteka:Gestalt closure.svg|mini|desno|300px|Princip zatvaranja: perceptivni sistem opaža nepotpune figure kao cjelovite oblike, interpretirajući ove prekinute linije kao [[krug]] i [[pravougaonik]] ]] [[Datoteka:IBM logo.svg|mini|desno|300px|IBM-ov logotip koristi princip zatvaranja kako bi formirao slova ″IBM″ pomoću niza horizontalnih linija ]] Princip zatvaranja odnosi se na tendenciju perceptivnog sistema da nepotpune ili djelimično prikazane figure opaža kao cjelovite i zatvorene oblike.<ref name="Hamlyn_1969" /> Prema geštalt psiholozima, ljudi prirodno teže organizovanju vizuelnih informacija u potpune cjeline, umjesto fokusiranja na praznine ili nedostajuće dijelove objekta. Na primjer, krug kao zatvorena figura predstavlja dobru geštalt formu zbog svoje cjelovitosti. Međutim, čak i kada su dijelovi kruga izostavljeni, perceptivni sistem ga i dalje često opaža kao potpunu figuru.<ref name="Brennan_Houde_2017">{{cite book |last1=Brennan |first1=James F. |last2=Houde |first2=Keith A. |date=2017 |title=History and Systems of Psychology |edition=7. |publisher=Cambridge University Press |location=New York |url=https://assets.cambridge.org/97811071/78670/frontmatter/9781107178670_frontmatter.pdf |isbn=9781107178670 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova tendencija naziva se ″zatvaranje″ i podrazumijeva perceptivno dopunjavanje nedostajućih dijelova vizuelnog podražaja. Kada pojedini dijelovi slike nedostaju, perceptivni sistem popunjava praznine kako bi formirao koherentnu i stabilnu cjelinu. Na ilustraciji zakona zatvaranja posmatrač opaža [[krug]] na lijevoj i [[pravougaonik]] na desnoj strani slike, iako konture tih oblika nisu u potpunosti nacrtane. Bez djelovanja ovog principa, slika bi bila opažena samo kao skup nepovezanih linija različitih dužina, zakrivljenosti i orijentacija. Međutim, zahvaljujući principu zatvaranja, perceptivni sistem organizuje te fragmente u prepoznatljive cjeline.<ref name="Stevenson_2005" /><ref name="Soegaard_2020" /> Istraživanja pokazuju da perceptivno dopunjavanje nepotpunih figura doprinosi povećanju pravilnosti i organizovanosti vizuelnog polja, čime se olakšava obrada informacija. Zakon zatvaranja ima značajnu primjenu u [[grafički dizajn|grafičkom dizajnu]]. Poznat primjer je [[logotip]] kompanije IBM, gdje niz horizontalnih linija formira prepoznatljiva slova, iako njihove konture nisu potpuno zatvorene. ==== Princip simetrije ==== Princip simetrije navodi da um opaža objekte kao simetrične i organizovane oko centralne tačke. Perceptivno je ugodnije podijeliti objekte na paran broj simetričnih dijelova. Zbog toga, kada su dva simetrična elementa nepovezana, um ih perceptivno povezuje kako bi formirao koherentnu cjelinu. Sličnosti između simetričnih objekata povećavaju vjerovatnoću da će oni biti grupisani i opaženi kao objedinjeni simetrični objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip simetrije prikazuje konfiguraciju uglastih i zaobljenih zagrada. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide tri para simetričnih zagrada, a ne šest pojedinačnih zagrada.<ref name="Stevenson_2005" /><ref name="Soegaard_2020" /> ==== Princip zajedničke sudbine ==== Princip zajedničke sudbine navodi da se objekti opažaju kao linije koje se kreću najglatkijim mogućim putem. Eksperimenti u okviru vizuelne percepcije pokazali su da kretanje elemenata nekog objekta proizvodi putanje koje posmatrač doživljava kao put kojim se objekat kreće. Elemente objekata opažamo kao da imaju zajednički pravac kretanja, što ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. Princip kontinuiteta podrazumijeva grupisanje objekata koji dijele isti obrazac kretanja i nalaze se na istoj putanji. Na primjer, ako postoji skup tačaka od kojih se polovina kreće prema gore, a druga polovina prema dolje, opažat ćemo tačke koje se kreću prema gore i one koje se kreću prema dolje kao dvije odvojene cjeline.<ref name="Todorovic_2008">{{cite journal |last=Todorović |first=Dejan |date=2008 |title=Gestalt principles |journal=Scholarpedia |volume=3 |issue=12 |pages=5345 |doi=10.4249/scholarpedia.5345 |url=http://www.scholarpedia.org/article/Gestalt_principles |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> ==== Princip kontinuiteta ==== [[Datoteka:CrossKeys.png|mini|desno|300px|Princip kontinuiteta: objekti koji se sijeku opažaju se kao neprekinute cjeline, što omogućava da ključ u pozadini bude viđen kao jedan kontinuirani objekat ]] Princip kontinuiteta (poznat i kao princip dobrog nastavka) navodi da elementi objekata imaju tendenciju da budu grupisani zajedno, te integrisani u perceptivne cjeline ukoliko su poravnati unutar objekta. U slučajevima kada dolazi do presijecanja objekata, ljudi imaju tendenciju da opažaju ta dva objekta kao dvije zasebne, ali neprekinute cjeline. Podražaji ostaju razlikovani čak i kada se preklapaju. Manja je vjerovatnoća da ćemo elemente sa naglim i oštrim promjenama pravca grupisati kao jedan objekat. Na primjer, prikaz koji ilustruje princip kontinuiteta prikazuje konfiguraciju dva ukrštena ključa. Kada se slika opaža, ljudi imaju tendenciju da vide ključ u pozadini kao jedan neprekinuti ključ, a ne kao dvije odvojene polovine ključa.<ref name="Stevenson_2005" /> ==== Princip prethodnog iskustva ==== Princip prethodnog iskustva podrazumijeva da se, u određenim okolnostima, vizuelni podražaji kategorišu na osnovu ranijeg iskustva. Ako se objekti obično opažaju u bliskoj prostornoj blizini ili u kratkim vremenskim intervalima, veća je vjerovatnoća da će biti opaženi kao povezani. Na primjer, engleski jezik sadrži 26 slova koja se, prema određenim pravilima, grupišu u riječi. Kada osoba pročita englesku riječ koju ranije nije vidjela, koristi zakon prethodnog iskustva kako bi slova ″L″ i ″I″ protumačila kao dva odvojena slova jedno pored drugog, umjesto da primijeni zakon zatvaranja i spoji ih u jedno veliko slovo U.<ref name="Todorovic_2008" /> ==== Muzika ==== Primjer djelovanja geštalt pokreta, kao procesa i rezultata, može se uočiti u muzičkim sekvencama. Ljudi su sposobni prepoznati niz od pet ili šest tonova čak i kada su transponovani u drugačiji tonalitet ili ugađanje.<ref name="Ellis_1938" /> Rana teorija geštalt principa grupisanja u muzici razvijena je u djelu ''Meta+Hodos'' (1961) kompozitora i muzičkog teoretičara [[James Tenney|Jamesa Tenneyja]].<ref name="Tenney_2015">{{cite book |last=Tenney |first=James |date=2015 |title=From Scratch: Writings in Music Theory |url=https://www.researchgate.net/publication/364273962_From_Scratch_Writings_in_Music_Theory_-_by_James_Tenney_Book_review |location=Urbana |publisher=University of Illinois Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Koncept [[analiza auditivne scene|analize auditivne scene]], koji je razvio [[Albert Bregman]], dodatno proširuje geštalt pristup u analizi percepcije zvuka. === Organizacija figure i pozadine === Organizacija figure i pozadine predstavlja oblik perceptivne organizacije koji perceptivne elemente tumači u odnosu na njihove oblike i relativne položaje unutar rasporeda površina u trodimenzionalnom svijetu.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> Organizacija figure i pozadine strukturira perceptivno polje na figuru (koja se izdvaja u prednjem planu perceptivnog polja) i pozadinu (koja se povlači iza figure).<ref name="Brennan_Houde_2017" /> Pionirski rad na organizaciji figure i pozadine proveo je danski psiholog [[Edgar Rubin]]. Geštalt psiholozi pokazali su da ljudi imaju tendenciju da kao figure opažaju one dijelove perceptivnog polja koji su konveksni, simetrični, mali i zatvoreni.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> == Rješavanje problema i uvid == Geštalt psihologija dala je značajan doprinos naučnom proučavanju [[rješavanje problema|rješavanja problema]].<ref name="Schmid_2017" /> Zapravo, rani eksperimentalni radovi geštalt psihologa u [[Njemačka|Njemačkoj]] označavaju početak naučnog proučavanja rješavanja problema. Kasnije su se ta eksperimentalna istraživanja nastavila tokom 1960-ih i početkom 1970-ih godina, kroz istraživanja provedena na relativno jednostavnim laboratorijskim zadacima rješavanja problema.<ref name="Mayer_1983">{{cite book |last=Mayer |first=Richard E. |date=1983 |title=Thinking, Problem Solving, Cognition |url=https://archive.org/details/thinkingproblems0000maye |location=New York |publisher=W. H. Freeman and Company |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> [[Max Wertheimer]] razlikovao je dvije vrste mišljenja: produktivno mišljenje i reproduktivno mišljenje.<ref name="Sternberg_2012" /><ref name="Wertheimer_1961">{{cite book |last=Wertheimer |first=Max |date=1961 |title=Productive Thinking |publisher=Tavistock Publications |url=https://archive.org/details/productivethinki0000maxw |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Kellogg_2012">{{cite book |last=Kellogg |first=Ronald T. |date=2012 |title=Fundamentals of Cognitive Psychology |edition=2. |url=https://books.google.gm/books?id=OVaOMIaSGIcC |location=Thousand Oaks, CA |publisher=SAGE Publications |isbn=0-7619-2130-3 |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Produktivno mišljenje podrazumijeva rješavanje problema putem uvida — brze, kreativne i neplanirane reakcije na situacije i interakciju sa okolinom. Reproduktivno mišljenje podrazumijeva namjerno rješavanje problema na osnovu prethodnog iskustva i znanja. Reproduktivno mišljenje odvija se [[algoritam|algoritamski]] — rješavalac problema reproducira niz koraka iz pamćenja, znajući da će oni dovesti do rješenja — ili metodom [[pokušaj i pogreška|pokušaja i pogreške]].<ref name="Kellogg_2012" /> [[Karl Duncker]], još jedan geštalt psiholog koji je proučavao rješavanje problema,<ref name="Kellogg_2012" /> uveo je termin ″[[funkcionalna fiksiranost]]″ kako bi opisao poteškoće u vizuelnoj percepciji i rješavanju problema koje nastaju zbog činjenice da jedan element cjelokupne situacije već ima određenu (fiksiranu) funkciju koju je potrebno promijeniti kako bi se nešto novo opazilo ili pronašlo rješenje problema.<ref name="Duncker_1974">{{cite book |last=Duncker |first=Karl |date=1974 |title=Zur Psychologie des produktiven Denkens |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-3-642-88750-5 |location=Berlin, Heidelberg |publisher=Springer |access-date=2. 5. 2026 |language=de}}</ref> == Naslijeđe == Geštalt psihologija suočavala se s poteškoćama u preciznom definisanju pojmova kao što je pragnantnost, u formulisanju specifičnih predviđanja ponašanja i u razvijanju provjerljivih modela osnovnih neuralnih mehanizama.<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> Zbog toga je često bila kritikovana kao pretežno deskriptivna.<ref name="Bruce_1996">{{cite book |last=Bruce |first=Vicki |author2=Green, Patrick R. |author3=Georgeson, Mark A. |date=1996 |title=Visual Perception: Physiology, Psychology and Ecology |edition=3. |url=https://archive.org/details/visualperception0000bruc_y6v8/page/n3/mode/2up |location=Hove, East Sussex, UK |publisher=Psychology Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ovi nedostaci doveli su do rastućeg nezadovoljstva geštaltizmom sredinom 20. vijeka, kao i do postepenog slabljenja njegovog utjecaja u [[Psihologija|psihologiji]].<ref name="Wagemans_2012_Foundations" /> Uprkos tome, geštalt psihologija postavila je temelje za brojna kasnija istraživanja percepcije obrazaca i objekata,<ref name="Carlson_2009">{{cite book |last=Carlson |first=Neil R. |author2=Heth, C. Donald |date=2009 |title=Psychology: The Science of Behaviour |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/mode/2up |location=Toronto |publisher=Pearson |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> kao i za proučavanje ponašanja, mišljenja, rješavanja problema i [[psihopatologija|psihopatologije]]. === Podrška iz kibernetike i neurologije === Tokom 1940-ih i 1950-ih godina, [[laboratorija|laboratorijska]] istraživanja u [[neurologija|neurologiji]] i onome što će kasnije postati poznato kao [[kibernetika]], o mehanizmu funkcionisanja žabljeg oka, ukazala su na to da je [[percepcija]] geštalta (posebno geštalta u pokretu) vjerovatno primitivnija i osnovnija od samog ″gledanja″: {{citat|Žaba lovi na kopnu pomoću vida... Ona nema foveu, odnosno područje najveće oštrine vida, na koje bi morala usmjeriti dio slike... Čini se da žaba ne vidi, ili barem nije zainteresovana za detalje nepokretnih dijelova svijeta oko sebe. Uginut će od gladi okružena hranom ako se ona ne kreće. Njen izbor hrane određen je isključivo veličinom i kretanjem. Skočit će kako bi uhvatila svaki objekat veličine insekta ili crva, pod uslovom da se kreće na odgovarajući način. Lako ju je prevariti ne samo komadićem mesa na koncu nego bilo kojim malim pokretnim objektom... Žaba pamti pokretni objekat sve dok on ostaje u njenom vidnom polju i dok nije ometena.<ref name="Rosenblith_1961">{{cite book |editor-last=Rosenblith |editor-first=Walter A. |date=1961 |title=Sensory Communication |url=https://books.google.com.kh/books?id=V-DfGeh86dwC |location=Cambridge, MA |publisher=MIT Press & John Wiley and Sons |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref>}} {{citat|Najniži nivoi pojmova povezanih s vizuelnom percepcijom kod čovjeka vjerovatno se ne razlikuju mnogo od onih kod žabe. U svakom slučaju, struktura [[mrežnica|mrežnice]] kod [[sisari|sisara]] i kod čovjeka ista je kao i kod [[Vodozemci|vodozemaca]]. Fenomen iskrivljenja percepcije slike stabilizovane na mrežnici daje određenu predstavu o pojmovima narednih nivoa hijerarhije. To je veoma zanimljiv fenomen. Kada osoba posmatra nepokretan objekat i ″fiksira″ ga pogledom, [[Jabučica (oko)|očne jabučice]] ne ostaju potpuno nepomične; one prave male, nehotične pokrete. Kao rezultat toga, slika objekta na mrežnici stalno je u pokretu, polako klizi i vraća se na tačku najveće osjetljivosti. Slika ″miruje u kretanju″ u blizini te tačke.<ref name="Turchin_1977">{{cite book |last=Turchin |first=Valentin F. |date=1977 |title=The Phenomenon of Science: A Cybernetic Approach to Human Evolution |url=https://pespmc1.vub.ac.be/POS/TurPOS-prev.pdf |location=New York |publisher=Columbia University Press |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref>}} === Primjena u savremenoj socijalnoj psihologiji === [[Halo-efekt]] može se objasniti primjenom geštalt teorija na procesuiranje socijalnih informacija.<ref name="Nauts_2014">{{cite book |last=Nauts |first=Sanne |author2=Langner, Oliver |author3=Huijsmans, Inge |author4=Vonk, Roos |author5=Wigboldus, Daniël H. J. |date=2014 |title=Forming Impressions of Personality: A Replication and Review of Asch's (1946) Evidence for a Primacy-of-Warmth Effect in Impression Formation |url=https://repository.ubn.ru.nl/bitstream/handle/2066/128034/128034-OA.pdf?sequence=1&isAllowed=y |journal=Social Psychology |volume=45 |issue=3 |pages=153–163 |doi=10.1027/1864-9335/a000179 |publisher=Hogrefe Publishing |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pohl_2022" /> Konstruktivne teorije socijalne kognicije objašnjavaju kako početna očekivanja oblikuju našu percepciju drugih. Kada osoba jednom formira pozitivan utisak o pojedincu, ona sve njegove buduće postupke nastavlja tumačiti u skladu s tim prvobitnim viđenjem.<ref name="Pohl_2022" /> Geštalt teorije percepcije učvršćuju sklonost pojedinaca da postupke i osobine opažaju kao cjelinu, a ne kao izolovane dijelove;<ref name="Pohl_2022" /> zbog toga ljudi imaju tendenciju izgraditi koherentan i dosljedan dojam o objektima i ponašanjima kako bi postigli prihvatljiv oblik i strukturu opažanja. [[Halo-efekt]] upravo oblikuje takve obrasce percepcije kod pojedinaca,<ref name="Pohl_2022" /> pri čemu se halo-efekt klasifikuje kao kognitivna pristranost koja nastaje tokom formiranja utisaka.<ref name="Nauts_2014" /> [[Halo-efekt]] može biti pod utjecajem fizičkih osobina, društvenog statusa i brojnih drugih karakteristika.<ref name="Sigall_1975">{{cite book |last=Sigall |first=Harold |author2=Ostrove, Nancy |date=1975 |title=Beautiful but dangerous: Effects of offender attractiveness and nature of the crime on juridic judgment |url=https://scispace.com/pdf/beautiful-but-dangerous-effects-of-offender-attractiveness-o8shrt8fnb.pdf |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=31 |issue=3 |pages=410–414 |doi=10.1037/h0076472 |publisher=American Psychological Association |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Također, halo-efekt može imati stvarne posljedice na percepciju stvarnosti kod pojedinca, bilo negativne ili pozitivne, jer doprinosi stvaranju negativnih ili pozitivnih slika o drugim osobama ili situacijama, što može dovesti do [[samoispunjavajuće proročanstvo|samoispunjavajućih proročanstava]], [[Stereotip|stereotipa]] ili čak [[Diskriminacija|diskriminacije]].<ref name="Pohl_2022" /> === Primjena u dizajnu === [[Datoteka:Mississippiriver-new-01.png|mini|desno|300px|Principi geštalt grupisanja primijenjeni u kartografiji: sličnost razlikuje gradove od rijeka; zatvaranje omogućava da isprekidane linije budu opažene kao kontinuirane granice; blizina povezuje riječne segmente u jedinstven sliv; a kontinuitet omogućava prepoznavanje oblika saveznih država čak i kada su djelimično zaklonjene ]] Geštalt zakoni koriste se u različitim oblastima vizuelnog dizajna, kao što su [[dizajn korisničkog interfejsa]] i [[kartografija]]. Zakoni sličnosti i blizine, na primjer, mogu služiti kao smjernice pri raspoređivanju [[radio dugme|radio-dugmadi]]. Također se mogu primjenjivati u dizajniranju računarskih sistema i softvera radi intuitivnije upotrebe. Primjeri uključuju raspored prečica na radnoj površini u redove i kolone.<ref name="Soegaard_2020" /> U dizajnu mapa, principi pragnantnosti ili grupisanja imaju značajnu ulogu u uspostavljanju konceptualnog reda prikazanih geografskih obilježja, čime se olakšava namjeravana upotreba karte.<ref name="Tait_2018">{{cite book |last=Tait |first=Alex |date=2018 |title=Visual Hierarchy and Layout |url=https://gistbok-ltb.ucgis.org/page/current/concept/CV-03-007 |journal=Geographic Information Science & Technology Body of Knowledge |volume=2018 |issue=Q2 |doi=10.22224/gistbok/2018.2.4 |publisher=University Consortium for Geographic Information Science |access-date=2. 5. 2026 |language=en}}</ref> Princip sličnosti primjenjuje se izborom sličnih [[kartografski simbol|kartografskih simbola]] za slične vrste obilježja ili obilježja sa sličnim svojstvima; princip blizine važan je za prepoznavanje geografskih obrazaca i regija; dok principi zatvaranja i kontinuiteta omogućavaju korisnicima da prepoznaju obilježja koja mogu biti djelimično zaklonjena drugim obilježjima (na primjer, kada cesta prelazi preko rijeke). == Vidi također == {{columns-list|colwidth=22em| * [[Augusto Garau]] * [[Amodalna percepcija]] * [[Kognitivna gramatika]] * [[Egregor]] * [[Gestaltzerfall]] * [[Graška škola]] * [[Hans Wallach]] * [[Hermann Friedmann]] * [[James J. Gibson]] * [[James Tenney]] * [[Zakoni asocijacije]] * [[Mereologija]] * [[Optička iluzija]] * [[Pál Schiller Harkai]] * [[Prepoznavanje obrazaca]] * [[Fenomenologija (psihologija)]] * [[Principi grupisanja]] * [[Rudolf Arnheim]] * [[Solomon Asch]] * [[Teorija strukturnih informacija]] * [[Topološka analiza podataka]] * [[Wolfgang Metzger]] * [[Vera Felicidade de Almeida Campos]] }} == Reference == {{refspisak}} {{commonscat|Gestalt psychology}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kognitivna psihologija]] [[Kategorija:Grafički dizajn]] [[Kategorija:Holizam]] [[Kategorija:Percepcija]] [[Kategorija:Psihološke škole]] ldwycfend5xdhlg98cb3f05qdhu57x2 0 533879 3848269 3847058 2026-05-21T10:13:33Z Panasko 146730 3848269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Iška | slika = Iski Vintgar.jpg | opis_slike = Klisura Iška | države = [[Slovenija]] | dužina = 31 | sliv = 86&nbsp;km<sup>2</sup> | izvor = [[Bloke (visoravan)]] | ušće = [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]] | plovnost = Nije plovna }} '''Iška''' je rijeka u centralnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Dio riječne doline - Iška klisura<ref name="Strgar">{{Cite web|url=https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-Y7ZRUESB|title=dLib.si - Varstvo narave|website=www.dlib.si|access-date=4. 5. 2026}}</ref> ili Iški kanjon<ref>[http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-6NITKLM8/21f3c9b8-adf6-4981-833e-2b897c2544a5/PDF Kušar, Domen. 2008. "The Impact of Natural Disasters on Buildings' Architectural Styles." ''Acta geographica Slovenica'' 48(1): 93-120, str. 101.]</ref> - odvaja [[Dolenjska|Dolenjsku]] od [[Notranjska|Notranjske]].<ref name="Strgar"/>{{Rp|82}}<ref>{{Cite web|url=https://www.ljubljanskobarje.si/zakladi-barja/biotska-pestrost/|title=Biotska pestrost|website=Krajinski park Ljubljansko barje|language=sl-SI|access-date=4. 5. 2026}}</ref> Rijeka je duga 31&nbsp;km. Nakon što prođe pored Strahomera, rijeka prati gotovo pravu liniju i spaja se s rijekom [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanicom]], te stoga pripada slivovima [[Sava|Save]] i [[Crno more|Crnog mora]]. == Naziv == Naziv Iška nastao je od denominalnog pridjeva *Ižьska(ja) (voda) 'Ig (Potok)', izvedenog od toponima Ig, koji je bio regionalni naziv tokom srednjeg vijeka. Etimologija naziva Ig nije sigurna. Može biti povezana sa slovenskom zajedničkom imenicom igo 'jaram' (koja se odnosi na tok rijeke) ili sa slovenskom zajedničkom imenicom iva 'kozja vrba' (kroz posuđivanje u, a zatim iz njemačkog jezika), ili može biti izvedena iz predslavenskog supstrata.<ref>{{cite book |last1=Snoj |first1=Marko |title=Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen |date=2009 |publisher=Modrijan |location=Ljubljana |pages=167–168}}</ref> == Historija == Dio rijeke između [[Iška vas|Iške vasi]] i Strahomera nestao je pod zemljom tokom [[Poplave u Sloveniji 2010.|poplava u Sloveniji 2010]], u noći 20. septembra 2010.<ref>{{cite news |url=http://www.siol.net/Slovenija/Novice/2010/09/izginila_iska.aspx |title=Izginila je reka Iška |language=sl |trans-title=Iška River Disappears |publisher=Siol Slovenija |date=23. 9. 2010 |access-date=5. 2. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226171918/http://www.siol.net/slovenija/novice/2010/09/izginila_iska.aspx |archive-date=26. 12. 2010|url-status=dead }}</ref> == Vanjski linkovi == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Iška (river)}} {{Hidrografija Slovenije}} [[Kategorija:Rijeke u Sloveniji]] [[Kategorija:Pritoke Ljubljanice]] q78gaw19ffp1q4ymeqf69m3ogyuow4u 0 534151 3848144 3844435 2026-05-20T22:13:32Z Genetičar 181151 3848144 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Dekapitacija | sinonimi = Obezglavljivanje | slika = Decapitación de San Pablo - Simonet - 1887.jpg | opis_slike = ''Odrubljivanje glave [[Sveti Pavle|Svetog Pavla]]''. Slika [[Enrique Simonet| Enriquea Simoneta]] iz 1887. godine, [[Katedrala u Malagi]] |specijalnost = | simptomi = | komplikacije =[[Smrt]] | pojava =Trenutna | trajanje =Odmah | vrste =Razne: [[sjekira|sjekirom]], [[mač]]em ili [[nož]]em i [[giljotina|giljotinom]]. | uzroci = Namjerno ([[pogubljenje]], [[ubistvo]] ili [[homicid]], [[samoubistvo]]); nenamjerno ([[nesreća]]) | rizici = | dijagnoza = | diferencijal = | prevencija = | liječenje = | lijekovi = | prognoza = Neizbježno fatalno |frekvencija = | smrtnost = Neizbježna u svim slučajevima }} {{homicid}} [[Datoteka:Froissart Chronicles, execution.jpg|thumb|Obezglavljivanja u iluminaciji iz „Hronika“ [[Jean Froissart|Froissart]]a, s početka 15. stoljeća – pogubljenje Guillaumea Sansa i njegovog sekretara u [[Bordeaux]]u, po naređenju [[Thomas Felton|Thomasa Feltona]].]] [[Datoteka:Illustration of Perseus Delivering Medusa's Head.jpg|thumb|[[Persej]] koristi odsječenu glavu [[Meduza| Meduze]] da pretvori kralja [[Polidekt]]a [[Okamenjenost u mitologiji i fikciji|u kamen]]]] [[Datoteka:Traditional Ethiopian picture.jpg|thumb|Prikaz [[Etiopsko Carstvo|etiopijskog]] cara koji pogubljuje ljude, 18. stoljeće]] '''Dekapitacija''' je naučni zermin za obezglavljivanje, tj. potpuno odvajanje glave od tijela. Ova povreda je fatalna za ljude i sve kičmenjake, jer lišava [[mozak]] oksigenirane [[krv]]i, presijecanjem [[jugularna vena|jugularne vene]] i [[zajednička karotidna arterija|zajedničke karotidne arterije]], dok su svi ostali organi lišeni [[autonomni nervni sistem|nevoljnih funkcija]] koje su potrebne za funkcionisanje tijela. Termin '''dekapitacija''' odnosi se na čin namjernog odsjecanja glave osobi, bilo kao sredstvo ubistva ili kao [[smrtna kazna|pogubljenje]]; može se izvršiti [[sjekira|sjekirom]], [[mač]]em ili [[nož]]em, ili pak mehaničkim sredstvima kao što je [[giljotina]]. [[Egzekutor]] koji izvršava pogubljenja odsjecanjem glave ponekad se naziva [[dželat]].<ref>{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/headsman |title=Definition of HEADSMAN |access-date=25 February 2017 |archive-date=29 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170729052259/https://www.merriam-webster.com/dictionary/headsman |url-status=live }}</ref> Slučajno odrubljivanje glave može biti posljedica eksplozije,<ref>{{cite news |title=Blows Head Off with Dynamite? |url=https://www.newspapers.com/clip/1084009/decapitation_by_dynamite/ |newspaper=The Rhinelander Daily News |date=2 April 1937 |page=7 |via=Newspapers.com |access-date=29 September 2014 |archive-date=8 October 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008143609/http://www.newspapers.com/clip/1084009/decapitation_by_dynamite/ |url-status=live }} {{Open access}}</ref> saobraćajne ili industrijske nesreće, nepravilno izvršenog pogubljenja vješanjem ili druge nasilne povrede. Nacionalni zakoni [[ Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Jemen]]a<ref>{{Cite web |date=1994-10-12 |title=Republican Decree – By Law No. [13] For 1994 Concerning the Criminal Procedures |url=https://menarights.org/sites/default/files/2016-11/YMN_CriminalProcedureCode_EN.pdf |access-date=2024-05-20 |archive-date=21 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521001446/https://menarights.org/sites/default/files/2016-11/YMN_CriminalProcedureCode_EN.pdf |url-status=live }}</ref> dozvoljavaju odrubljivanje glave. Prema [[Šerijat|Šerijatu]], koji se isključivo primjenjuje na muslimane, odrubljivanje glave je također zakonska kazna u državnoj zajednici [[Država Zamfara| Zamfara]], [[Nigerija]]<ref>{{Cite web |date=2005-11-23 |title=Sharia Criminal Procedure Code Law 2005, No. 6 of 2005 |url=http://sharia-in-africa.net/media/publications/sharia-implementation-in-northern-nigeria/vol_4_14_chapter_5_part_IV.pdf |access-date=2024-05-20 |archive-date=13 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231013103029/http://www.sharia-in-africa.net/media/publications/sharia-implementation-in-northern-nigeria/vol_4_14_chapter_5_part_IV.pdf |url-status=live }}</ref> Slučajevi odrubljivanja glave samoubilačkim vješanjem,<ref>{{cite journal |last1=Tracqui |first1=A. |last2=Fonmartin |first2=K. |last3=Géraut |first3=A. |last4=Pennera |first4=D. |last5=Doray |first5=S. |last6=Ludes |first6=B. |title=Suicidal hanging resulting in complete decapitation: a case report |journal=International Journal of Legal Medicine |date=1 December 1998 |volume=112 |issue=1 |pages=55–57 |doi=10.1007/s004140050199 |pmid=9932744 |s2cid=7854416 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s004140050199?journalCode=msla |language=en |issn=1437-1596 |access-date=20 August 2023 |archive-date=20 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230820063849/https://link.springer.com/article/10.1007/s004140050199?journalCode=msla |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> [[samoubistvo]]m odrubljivanjem glave pod [[voz]]om<ref name="dinkel2011">{{cite journal |last1=Dinkel |first1=Andreas |last2=Baumert |first2=Jens |last3=Erazo |first3=Natalia |last4=Ladwig |first4=Karl-Heinz |title=Jumping, lying, wandering: Analysis of suicidal behaviour patterns in 1,004 suicidal acts on the German railway net |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-psychiatric-research_2011-01_45_1/page/120 |journal=Journal of Psychiatric Research |date=January 2011 |volume=45 |issue=1 |pages=121–125 |doi=10.1016/j.jpsychires.2010.05.005|pmid=20541771 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=De Giorgio |first1=Fabio |last2=Polacco |first2=Matteo |last3=Pascali |first3=Vincenzo L. |last4=Oliva |first4=Antonio |title=Death Due to Railway-Related Suicidal Decapitation |journal=Medicine, Science and the Law |date=October 2006 |volume=46 |issue=4 |pages=347–348 |doi=10.1258/rsmmsl.46.4.347 |pmid=17191639 |s2cid=41916384 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1258/rsmmsl.46.4.347 |language=en |issn=0025-8024 |access-date=20 August 2023 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031135/https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1258/rsmmsl.46.4.347 |url-status=live |url-access=subscription }}</ref> i giljotinom, što je dokumentirano.<ref>{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/tyne/2974083.stm |title=Guillotine death was suicide |date=24 April 2003 |work=BBC News |access-date=26 September 2008 |archive-date=27 September 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080927212352/http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/tyne/2974083.stm |url-status=live }}</ref> Rjeđe, dekapitacija se može odnositi i na uklanjanje glave s tijela koje je već mrtvo. To se može učiniti kako bi se glava uzela kao trofej, kao sekundarna faza pogubljenja vješanjem, za javno izlaganje, kako bi se otežala identifikacija pokojnika, za krioniku ili iz drugih, ezoteričnijih razloga.<ref>Francis Larson. ''Severed: a history of heads lost and heads found'' Liveright, 2014.</ref><ref>{{cite news |first=Ann |last=Fabian |title=Losing our Heads (review of Larson's "Severed" ''Chronicle of Higher Education'' |date=1 December 2014 |url=http://chronicle.com/article/Book-Review-Losing-Our-Heads/150255/?cid=cr |access-date=1 December 2014 |archive-date=28 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728203056/http://www.chronicle.com/article/Book-Review-Losing-Our-Heads/150255/?cid=cr |url-status=live }}</ref> {{clear}} == Etimologija == Riječ dekapitacija vuče korijene iz kasnolatinske riječi [[latinski|lat.]] ''decapitare''. Značenje ove riječi može se razaznati iz njenih morfema ''de''– (dolje, od) + ''capit''– (glava).<ref>{{cite book|title=Studies in Etymology|last2=Fleischer |first2=Rita |publisher=Focus |year=2008 |isbn=978-1-58510-012-5 |edition=Second |last1=Dunmore |first1=Charles}}</ref> Particip prošli od ''decapitare'' je ''decapitatus''<ref name="etymonline">{{cite web |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=decapitation |title=Decapitation |website=Online Etymology Dictionary |language=en |access-date=19 July 2017 |archive-date=28 July 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170728201258/http://www.etymonline.com/index.php?term=decapitation |url-status=live }}</ref> koji je korišten za stvaranje riječi ''decapitatio'', imeničkog oblika od ''decapitatus'', u srednjovjekovnom latinskom, odakle je nastala francuska riječ [[franciski|fr.]] ''décapitation''.<ref name="etymonline" /> {{clear}} == Historija == [[Datoteka:Oden vid Mims lik.jpg|thumb|[[Odin]] pronalazak obezglavljenog tijela [[Mímir]]a – epizoda iz [[nordijska mitologija|nordijske mitologije]]]] [[Datoteka:Beheading Fac simile of a Miniature on Wood in the Cosmographie Universelle of Munster in folio Basle 1552.png|thumb| Odrubljivanje glave – [[faksimil]] minijature na [[drvorez|drvetu]] u ''[[Cosmographia (Sebastian Münster)|Cosmographia]]'' od [[Sebastian Münster|Sebastiana Münstera]] (1488–1552), [[Basel]], [[Švicarska]], 1552]] [[Slika:Giulio Quaglio the Younger - Obglavljenje sv. Barbare.jpg|thumb|upright"Odrubljivanje glave [[Sveta Barbara|Svetoj Barbari]]" od [[Giulio Quagli Mlađi|Giulia Quaglia Mlađeg]] (1721–1723)]] [[Slika:Thetriumphofdeath - detail.jpg|thumb|right| Prikaz javnog pogubljenja u Brueghelovom djelu ''[[Trijumf smrti]]'', 1562–1563]] [[Datoteka:Hinrichtung.jpg|thumb|right| Prikaz javnog pogubljenja pirata (Kleina Henszleina i njegove posade) u [[Hamburg]]u, [[Njemačka]], 10. septembra 1573.]] Ljudi su praktikovali smrtnu kaznu odrubljivanjem glave milenijumima. Na Narmerovoj paleti (oko 3000. godine prije nove ere) nalazi se prvi poznati prikaz odrubljenih leševa. Izrazi "smrtni prekršaj", "zločin koji se kažnjava smrtnom kaznom", "smrtna kazna" potiču od latinskog ''caput'' = "glava", što se odnosi na kaznu za teška krivična djela koja uključuju oduzimanje glave; tj. smrt odrubljivanjem glave.<ref>Webster's Revised Unabridged Dictionary, edited by Noah Porter, published by G & C. Merriam Co., 1913</ref> Neke kulture, poput starog Rima i Grčke, smatrale su odrubljivanje glave najčasnijim oblikom smrti.<ref name="roberson">{{cite book |first1=Cliff |last1=Roberson |first2=Dilip K. |last2=Das |title=An Introduction to Comparative Legal Models of Criminal Justice |url=https://books.google.com/books?id=pQLLBQAAQBAJ |page=172 |publisher=[[CRC Press]] |year=2008 |isbn=978-1-4200-6593-0 |access-date=2 August 2020 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031109/https://books.google.com/books?id=pQLLBQAAQBAJ |url-status=live }}</ref> U srednjem vijeku, mnoge evropske nacije su nastavile koristiti ovu metodu samo za plemstvo i kraljevsku porodicu.<ref>{{cite journal |last1=Giovénal |first1=Carine |last2=Corbellari |first2=Alain |title=42 {{!}} 2020 Le chief tranché |journal=Babel |year=2020 |volume=42 |issue=42 |doi=10.4000/babel.11036 |language=fr |doi-access=free }}</ref> U Francuskoj, [[Francuska revolucija]] učinila je odrubljivanje glave jedinom legalnom metodom pogubljenja za sve kriminalce bez obzira na klasu, što je bila jedna od mnogih simboličnih promjena tog perioda.<ref name="roberson"/> Drugi su smatrali odrubljivanje glave nečasnim i prezrivim, poput japanskih trupa koje su odrubljivale glave zarobljenicima tokom Drugog svjetskog rata.<ref name="roberson"/> U novije vrijeme, odrubljivanje glave se povezuje s terorizmom.<ref name="roberson"/> Ako je [[dželat]]ova [[sjekira]] ili [[mač]] oštar i njegov cilj precizan, odrubljivanje glave je brzo i smatra se relativno bezbolnim oblikom [[smrt]]i. Ako je instrument tup ili je [[dželat]] nespretan, mogu biti potrebni ponovljeni udarci da bi se glava odrubila, što rezultira produženom i bolnijom smrću. Za [[Robert Devereux, 2. grof od Essexa|Roberta Devereuxa]],<ref>{{cite book |last=Smollett |first=T. |url=https://books.google.com/books?id=T-M_AAAAYAAJ&q=robert+devereux+three+strokes&pg=PA488 |title=A Complete History of England, from the Descent of Julius Caesar |volume=4 |location=London |year=1758 |page=488 |access-date=16 October 2020 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031050/https://books.google.com/books?id=T-M_AAAAYAAJ&q=robert+devereux+three+strokes&pg=PA488#v=onepage&q=robert%20devereux%20three%20strokes&f=false |url-status=live }}</ref> i [[Marija, kraljica Škotske|Mariju, kraljicu Škotske]]<ref>{{cite book |last=Cheetham |first=J.K. |url=https://books.google.com/books?id=w6ogOYZvE2wC&pg=PA161 |title=On the Trail of Mary Queen of Scots |location=Glasgow |date=2000 |page=161 |isbn=978-0-946487-50-9 |access-date=23 March 2016 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031120/https://books.google.com/books?id=w6ogOYZvE2wC&pg=PA161#v=onepage&q&f=false |url-status=live }}</ref> za pogubljenje su bila potrebna tri udarca. Isto se može reći i za pogubljenje [[Johann Friedrich Struensee|Johanna Friedricha Struenseea]], miljenika danske kraljice [[Carolina Matilda od Velike Britanije|Caroline Matilde od Velike Britanije]]. Kaže se da je za [[Margaret Pole, 8. grofica od Salisburyja|Margaretu Pole, 8. groficu od Salisburyja]], bilo potrebno do 10 udaraca, prije nego što je postignuto odrubljivanje glave.<ref>{{cite book|title=The Complete Peerage |volume= XII part II |page=393 |title-link=The Complete Peerage}}</ref> Međutim, ova konkretna priča može biti apokrifna, jer postoje vrlo različiti izvještaji. Historičar i filozof [[David Hume]], naprimjer, navodi sljedeće o njenoj smrti:<ref>{{cite book |last=Hume |first=David |url=https://books.google.com/books?id=nl0TAAAAQAAJ&q=execution+countess+of+salisbury&pg=PT7 |title=The history of the reign of Henry the eighth |location=London |date=1792 |page=151 |access-date=16 October 2020 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031047/https://books.google.com/books?id=nl0TAAAAQAAJ&q=execution+countess+of+salisbury&pg=PT7#v=snippet&q=execution%20countess%20of%20salisbury&f=false |url-status=live }}</ref>{{blockquote| Odbila je položiti glavu na panj ili se podvrgnuti kazni tamo gdje nije imala suđenja. Rekla je [[dželat]]u da ako želi njenu glavu, mora je osvojiti na najbolji mogući način: i tako je, tresući svojim časnim sijedim pramenovima, trčala po gubilištu; a krvnik ju je pratio sa sjekirom, zadajući joj mnoge bezuspješne udarce u vrat prije nego što je uspio zadati kobni udarac.}} [[Slika:CosmasDamianfraangelico.jpg|thumb|''Odrubljivanje glava [[Kuzma i Damjan|Kuzme i Damjana]]'', autora [[Fra Angelico|Fra Angelica]]]] Da bi se osiguralo da udarac bude fatalan, [[Dćelatov mač|mačevi dželata]] su obično bili teški mačevi s oštricama i podešeno za dvije ruke. Slično tome, ako se koristila sjekira, gotovo uvijek se držala s obje ruke. {{clar}} == Fiziološki aspekti == ===Fiziologija smrti odrubljivanjem glave=== Odrubljivanje glave je brzo fatalno za [[ljudi|ljude]] i većinu [[životinja]]. Gubitak [[svijest]]i nastupa u roku od nekoliko sekundi bez cirkulacije oksigenirane krvi ([[moždana ishemija]]).<ref>{{cite journal|last=Turner|first=Matthew D.|title=The Most Gentle of Lethal Methods: The Question of Retained Consciousness Following Decapitation.|journal=Cureus|volume=15|issue=1|date=2023|doi=10.7759/cureus.33830 |doi-access=free |pmid=36819446 |pmc=9930870 }}</ref> [[Ćelijska smrt]] i nepovratno oštećenje mozga javljaju se nakon 3–6 minuta bez kisika, zbog [[ekscitotoksičnost]]i. Neke anegdote ukazuju na duže trajanje ljudske svijesti nakon dekapitacije,<ref>Gabriel Beaurieux, writing in 1905, quoted in {{cite book |last=Kershaw |first=Alister |title=A History of the Guillotine |year=1958 |publisher=John Calder |isbn=978-1-56619-153-1}}, cited by {{cite web |url=http://thechirurgeonsapprentice.com/2012/08/13/losing-ones-head-a-frustrating-search-for-the-truth-about-decapitation/ |title=Losing One's Head: A Frustrating Search for the 'Truth' about Decapitation |work=The Chirurgeon's Apprentice |access-date=8 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409013245/http://thechirurgeonsapprentice.com/2012/08/13/losing-ones-head-a-frustrating-search-for-the-truth-about-decapitation/ |archive-date=9 April 2014 }}</ref> ali većina ljekara smatra ovo malo vjerojatnim i smatraju takve izvještaje pogrešnim shvatanjima refleksnog trzanja, a ne namjernog pokreta, budući da nedostatak kisika mora uzrokovati gotovo trenutnu [[koma|komu]] i [[smrt]] („[Svijest je] vjerovatno izgubljena u roku od 2-3 sekunde, zbog brzog pada intrakranijske [[perfuzija|perfuzije]] krvi“).<ref>{{cite journal |last1=Hillman |first1=Harold |date=27 October 1983 |title=An Unnatural Way to Die |journal=New Scientist |pages=276–278 }} Cited in {{cite web |url=http://science.howstuffworks.com/life/inside-the-mind/human-brain/10-brain-myths6.htm |title=Top 10 Myths About the Brain |author=Shanna Freeman |work=How Stuff Works |page=5: Your Brain Stays Active After You Get Decapitated |access-date=8 April 2014 |date=17 September 2008 |archive-date=6 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406215054/http://science.howstuffworks.com/life/inside-the-mind/human-brain/10-brain-myths6.htm |url-status=live }}</ref> Laboratorijska studija koja je testirala humane metode eutanazije kod budnih životinja koristila je EEG monitoring za mjerenje vremena nakon dekapitacije potrebnog da pacovi postanu potpuno nesvjesni, nesposobni da osjete patnju i bol. Procijenjeno je da je ova tačka dostignuta u roku od 3-4 sekunde, što je usko povezano s rezultatima pronađenim u drugim studijama na glodarima (2,7 sekundi i 3-6 sekundi).<ref>{{cite journal |last1=van Rijn |first1=Clementina M. |title=Decapitation in Rats: Latency to Unconsciousness and the 'Wave of Death' |journal=PLOS ONE |date=27 January 2011 |volume=6 |issue=1 |doi=10.1371/journal.pone.0016514 |pmid=21304584 |pmc=3029360 |bibcode=2011PLoSO...616514R |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Derr |first1=Robert F. |title=Pain perception in decapitated rat brain |journal=Life Sciences |date=29 August 1991 |volume=49 |issue=19 |pages=1399–1402 |doi=10.1016/0024-3205(91)90391-n|pmid=1943446 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Holson |first1=R. Robert |title=Euthanasia by decapitation: Evidence that this technique produces prompt, painless unconsciousness in laboratory rodents |journal=Neurotoxicology and Teratology |date=6 January 1992 |volume=14 |issue=4 |pages=253–257 |doi=10.1016/0892-0362(92)90004-t|pmid=1522830 |bibcode=1992NTxT...14..253H }}</ref> Ista studija je također sugerirala da masivni val koji se može snimiti EEG monitoringom otprilike jednu minutu nakon dekapitacije u konačnici odražava [[moždana smrt|moždanu smrt]]. Druge studije pokazuju da je dokazano da električna aktivnost u mozgu traje 13 do 14 sekundi nakon dekapitacije (iako je sporno da li takva aktivnost podrazumijeva da se osjeća bol).<ref>{{cite journal |last1=Hawkins |first1=Penny |title=A Good Death? Report of the Second Newcastle Meeting on Laboratory Animal Euthanasia |journal=Animals |date=23 August 2016 |volume=6 |issue=50 |page=50 |pmc=5035945 |pmid=27563926 |doi=10.3390/ani6090050 |doi-access=free }}</ref> a studija iz 2010. godine izvijestila je da je dekapitacija pacova generirala odgovore u [[EEG]]-indeksima tokom perioda od 10 sekundi koji su povezani s [[nocicepcija| nocicepcijom]] kod brojnih različitih vrsta životinja, uključujući [[pacov]]e.<ref>{{cite journal |last1=Kongara |first1=Kavitha |s2cid=24006386 |title=Electroencephalographic evaluation of decapitation of the anesthetized rat |journal=Laboratory Animals |date=January 2014 |volume=48 |issue=1 |pages=15–19 |url=https://www.researchgate.net/publication/259456691 |doi=10.1177/0023677213502016 |pmid=24367032 |access-date=18 March 2019 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031120/https://www.researchgate.net/publication/259456691_Electroencephalographic_evaluation_of_decapitation_of_the_anesthetized_rat |url-status=live }}</ref> Neke [[životinje]] (kao što su [[bubašvabe]]) mogu preživjeti obezglavljivanje i uginuti ne zbog direktnog gubitka glave, već zbog [[gladovanje|gladovanja]].<ref>{{cite web |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-cockroach-can-live-without-head |title=Fact or Fiction?: A Cockroach Can Live without Its Head |first=Charles |last=Choi |website=Scientific American |access-date=25 February 2017 |archive-date=27 December 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131227211121/http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=fact-or-fiction-cockroach-can-live-without-head |url-status=live }}</ref> Poznato je da i brojne druge životinje, uključujući zmije i kornjače, preživljavaju neko vrijeme nakon što im se odsiječe glava, jer imaju sporiji metabolizam i njihov nervni sistem može nastaviti funkcionirati određenim kapacitetom ograničeno vrijeme čak i nakon što se izgubi veza s mozgom, reagujući na bilo koji obližnji stimulus.<ref>{{cite web |last1=Leahy |first1=Stephen |title=Decapitated Snake Head Nearly Kills Man – Here's How |url=https://news.nationalgeographic.com/2018/06/texas-man-bit-decapitated-rattlesnake-venom-animals/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180607193042/https://news.nationalgeographic.com/2018/06/texas-man-bit-decapitated-rattlesnake-venom-animals/ |archive-date=7 June 2018 |website=[[National Geographic]] |access-date=7 August 2018 |date=7 June 2018}}</ref><ref>{{cite news |title=AL man battles headless rattlesnake |url=http://www.wsfa.com/story/38376061/video-alabama-man-battles-headless-rattlesnake |work=WSFA 12 News |access-date=7 August 2018 |date=7 June 2018 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031050/https://www.wsfa.com/story/38376061/video-alabama-man-battles-headless-rattlesnake/ |url-status=live }}</ref> Osim toga, tijela [[kokoš]]i i [[kornjača]] mogu se privremeno nastaviti kretati nakon odrubljivanja glave.<ref>{{cite web |last1=Sjøgren |first1=Kristian |title=Why do headless chickens run? |url=http://sciencenordic.com/why-do-headless-chickens-run |website=ScienceNordic |access-date=7 August 2018 |date=13 February 2014 |archive-date=7 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807063645/http://sciencenordic.com/why-do-headless-chickens-run |url-status=live }}</ref> Iako je [[transplantacija glave]] ponovnim spajanjem krvnih sudova imala vrlo ograničen uspjeh kod životinja,<ref>{{cite book|last=Roach |first=Mary |year=2004 |title=Stiff: The Curious Lives of Human Cadavers |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-393-32482-2 |page=208 |title=Stiff: The Curious Lives}}</ref> Potpuno funkcionalno ponovno pričvršćivanje odsječene ljudske glave (uključujući popravak [[kičmena moždina| kičmene moždine]], mišića i drugih kritično važnih tkiva) još nije postignuto. == Tehnologija == === Giljotina === [[Datoteka:Heads on pikes.jpg|left|thumb| Aristokratske glave na kopljima – karikatura iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].]] Rane verzije giljotine uključivale su [[Halifax Gibbet]], koja se koristila u [[Halifax, West Yorkshire|Halifaxu]], [[Engleska]], od 1286. do 17. stoljeća, i "[[Maiden (odrubljivanje glave)|Maiden]]", koja se koristila u [[Edinburgh]]u, od 16. do 18. stoljeća. Moderni oblik [[giljotina]] izumljen je neposredno prije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] s ciljem stvaranja brze i bezbolne metode pogubljenja koja zahtijeva malo vještine od strane operatera. Odrubljivanje glave giljotinom postalo je uobičajen mehanički potpomognut oblik [[smrtna kazna|pogubljenja]]. Francuzi su poštovali strogi kodeks bontona koji se odnosio na takva pogubljenja. Naprimjer, čovjek po imenu Legros, jedan od asistenata pri pogubljenju [[Charlotte Corday]], bio je zatvoren tri mjeseca i otpušten jer je udario žrtvu po licu nakon što je oštrica pala kako bi vidio da li je ostao i najmanji tračak života.<ref>François Mignet, ''History of the French Revolution from 1789 to 1814'', (1824).</ref> Giljotina je korištena u Francuskoj tokom Francuske revolucije i ostala je uobičajena sudska metoda i u mirnodopsko i u ratno vrijeme sve do 1970-ih, iako je u određenim slučajevima korišteno streljanje. Francuska je ukinula smrtnu kaznu 1981. godine. Giljotina je također korištena u Alžiru prije nego što se Francuska odrekla kontrole nad njom, kao što je prikazano u filmu Gilla Pontecorva ''Bitka za Alžir (film)''. === Giljotina === [[Datoteka:Auguste Vaillant execution.jpg|left|thumb| Francuski anarhista [[Auguste Vaillant]] neposredno prije giljotine 1894.]] Mnoge njemačke države koristile su uređaj sličan giljotini poznat kao ''Fallbeil'' ("padajuća sjekira") od 17. i 18. stoljeća, a odrubljivanje glave giljotinom bilo je uobičajeno sredstvo pogubljenja u [[Njemačka|Njemačkoj]], sve do ukidanja smrtne kazne u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] 1949. godine. Posljednji put je korištena u komunističkoj [[Istočna Njemačka| Istočnoj Njemačkoj]] 1966. godine. U [[nacistička Njemačka|nacističkoj Njemačkoj]], ''Fallbeil'' bio je rezervisan za obične kriminalce i osobe osuđene za [[politički zločin|političke zločine]], uključujući [[izdaja|izdaju]]. Članovi pokreta otpora [[Bijela ruža]], grupe studenata u [[Minhen]]u, među kojima su bili i braća i sestre [[Sophie Scholl|Sophie]] i [[Hans Scholl]], pogubljeni su odrubljivanjem glave. Suprotno uvriježenom mišljenju, pogubljenja se uglavnom nisu izvodila licem prema gore, a glavni [[dželat]] [[Johann Reichhart]] je insistirao na održavanju "profesionalnog" protokola tokom cijele ere, izvršavajući smrtnu kaznu tokom ranije [[Vajmarska Republika|Vajmarske Republike]]. Ipak, procjenjuje se da je oko 16.500 osoba pogubljeno giljotinom u Njemačkoj i [[Austrija|Austriji]] između 1933. i 1945. godine, broj koji uključuje [[pokret otpora|borce otpora]] i unutar same Njemačke i u [[Evropa pod njemačkom okupacijom|zemljama koje su okupirale nacističke snage]]. Budući da ovi borci otpora nisu bili dio nijedne regularne vojske, smatrani su [[nezakoniti borci|običnim kriminalcima]] i u mnogim slučajevima su [[stočni vagon|prevoženi]] u Njemačku radi pogubljenja. Odrubljivanje glave smatrano je "nečasnom" smrću, za razliku od [[streljanje|pogubljenja streljanjem]]. [[Datoteka:Ambrogio Lorenzetti 005.jpg|thumb| Freska [[Ambrogia Lorenzetti|Ambrogia Lorenzettija]].]] {{clear}} == Historijski običaji po nacijama == === Afrika === ==== Kongo ==== U [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]], sukob i etnički masakr između lokalne vojske i pobunjenika [[Kamuina Nsapu]] uzrokovao je nekoliko smrti i zločina poput silovanja i sakaćenja. Jedan od njih je odrubljivanje glave, što je i zastrašujući način zastrašivanja žrtava, ali i čin koji može uključivati ritualne elemente. Prema izvještaju UN-a od kongoanskih izbjeglica, oni su vjerovali da milicije [[Bana Mura]] i Kamuina Nsapu imaju "magične moći" kao rezultat pijenja krvi odrubljenih glava žrtava, što ih čini nepobjedivim.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2017/08/04/army-bewitched-children-involved-congo-massacres-un-reports/ |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220111/https://www.telegraph.co.uk/news/2017/08/04/army-bewitched-children-involved-congo-massacres-un-reports/ |archive-date=11 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title=Army of 'bewitched' children involved in Congo massacres as UN reports hundreds of deaths |newspaper=The Daily Telegraph |date=4 August 2017 |author=Our Foreign Staff}}{{cbignore}}</ref> Pored masovnih odrubljivanja glava (poput odrubljivanja glava 40 pripadnika državne policije), globalno ozloglašen slučaj dogodio se u martu 2017. godine švedskoj političarki [[Zaida Catalán|Zaidi Catalán]] i američkom stručnjaku [[UN]]-a Michaelu Sharpu, koji su oteti i pogubljeni tokom misije u blizini sela Ngombe u provinciji Kasaï. UN je navodno bio užasnut kada su se u aprilu iste godine pojavili video snimci pogubljenja, gdje su neki sumorni detalji naveli na pretpostavku o ritualnim komponentama odrubljivanja glava: počinioci su prvo odrezali kosu objema žrtvama, a zatim je jedna od njih odrubila glavu samo Katalanu, jer bi to "povećalo njegovu moć",<ref>{{cite web |last1=Libre. Be |first1=La |url=http://www.lalibre.be/dernieres-depeches/afp/meurtre-de-deux-experts-de-l-onu-la-rdc-presente-une-video-58fe3008cd70812a659fffed |title=Meurtre de deux experts de l'ONU: la RDC présente une vidéo |trans-title=Murder of two UN experts: the DRC presents a video |website=Lalibre.be |access-date=5 August 2017 |language=fr |archive-date=6 August 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170806064445/http://www.lalibre.be/dernieres-depeches/afp/meurtre-de-deux-experts-de-l-onu-la-rdc-presente-une-video-58fe3008cd70812a659fffed |url-status=live }}</ref> što može biti povezano s činjenicom da su kongoanske milicije posebno brutalne u svojim nasilničkim djelima prema ženama i djeci.<ref>{{cite web |url=https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=23263&LangID=E |title=UN Experts conclude crimes against humanity and war crimes committed in Kasai, warn against risk of new wave of ethnic violence |website=Ohchr.org |access-date=13 July 2018 |archive-date=13 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713042922/https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=23263&LangID=E |url-status=live }}</ref> Na suđenju koje je uslijedilo nakon istrage nakon što su tijela otkrivena, a prema svjedočenju nastavnika osnovne škole iz Bunkondea, blizu sela Moyo Musuila gdje su se pogubljenja dogodila, on je svjedočio kako tinejdžerski militant nosi glavu mlade žene,<ref>{{cite web |url=https://www.aftonbladet.se/a/jo8bA |title=In English Aftonbladet reveals new information about the murders of Zaida Catalán and Michael Sharp |website=Aftonbladet |date=7 October 2017 |access-date=2 August 2020 |archive-date=28 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928102909/https://www.aftonbladet.se/a/jo8bA |url-status=live }}</ref> ali uprkos naporima istrage, glava nikada nije pronađena. Prema izvještaju objavljenom 29. maja 2019. godine, mirovna vojna misija Monusco koju je predvodio pukovnik Luis Mangini, u potrazi za nestalim posmrtnim ostacima, stigla je na ritualno mjesto u Moyo Musili gdje su "dijelovi tijela, ruke i glave" odsječeni i korišteni za rituale,<ref>{{cite web |url=https://www.passblue.com/2019/05/29/how-uruguayan-peacekeepers-found-the-two-dead-un-experts-in-congo-in-2017/ |title=How Uruguayan Peacekeepers Found the Two Dead UN Experts in Congo in 2017 |date=29 May 2019 |access-date=30 August 2019 |archive-date=11 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231011125222/https://www.passblue.com/2019/05/29/how-uruguayan-peacekeepers-found-the-two-dead-un-experts-in-congo-in-2017/ |url-status=live }}</ref> gdje su izgubili trag žrtvine glave. === Azija === ==== Azerbejdžan ==== Tokom [[Armenija|armensko]]-[[azerbejdžan]]skih sukoba 2016., azerbejdžanski vojnik jezidsko-armenskog porijekla [[Kyaram Sloyan]] je obezglavljen od strane azerbejdžanskih vojnika.<ref name="Azatutyun">{{cite news |date=11 April 2016 |title=Armenian Soldier Reburied |agency=Radio Free Europe/Radio Liberty Armenian Service |url=http://www.azatutyun.am/content/article/27665737.html |access-date=6 July 2022 |archive-date=14 April 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160414020202/http://www.azatutyun.am/content/article/27665737.html |url-status=live }}</ref><ref name="suntimes">{{cite news |last1=Beliakov |first1=Dmitry |last2=Franchetti |first2=Mark |date=10 April 2016 |title=Former Russian states on brink of renewing war |work=The Sunday Times|url=http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/news/world_news/Middle_East/article1686450.ece?CMP=OTH-gnws-standard-2016_04_09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160419152207/http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/news/world_news/Middle_East/article1686450.ece?CMP=OTH-gnws-standard-2016_04_09 |archive-date=19 April 2016}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kerkonian |first=Karnig |date=2016-05-19 |title=Illinois voters support Senator Kirk's call for pro-peace measures in Nagorno-Karabakh |url=https://thehill.com/blogs/congress-blog/foreign-policy/280472-illinois-voters-support-senator-kirks-call-for-pro-peace/ |access-date=2022-07-06 |website=The Hill |language=en-US |archive-date=6 July 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220706212830/https://thehill.com/blogs/congress-blog/foreign-policy/280472-illinois-voters-support-senator-kirks-call-for-pro-peace/ |url-status=live }}</ref> Nekoliko izvještaja o odrubljivanju glava, zajedno s drugim vrstama sakaćenja armenskih ratnih zarobljenika od strane azerbejdžanskih vojnika, pojavilo se 2020. godine tokom [[Drugi rat u Nagorno-Karabahu|Drugog rata u Nagorno-Karabahu]].<ref name="ArmenianPOWs">{{cite web |date=2 December 2020 |title=Azerbaijan: Armenian Prisoners of War Badly Mistreated |url=https://www.hrw.org/news/2020/12/02/azerbaijan-armenian-prisoners-war-badly-mistreated |access-date=9 December 2020 |work=Human Rights Watch |archive-date=23 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230223105015/https://www.hrw.org/news/2020/12/02/azerbaijan-armenian-prisoners-war-badly-mistreated |url-status=live }}</ref> ==== Kina ==== [[Slika:Caishikou Beheaded Corpses2.jpeg|thumb|Rangirana odrubljena tijela na tlu, na Caishikou]], [[Beijing]], Kina, 1905.]] U tradicionalnoj [[Kina|Kini]], odrubljivanje glave smatralo se težim oblikom kazne od [[davljenje| davljenja]], iako je davljenje uzrokovalo produženu patnju. To je bilo zato što je u [[Konfučije|konfučijanskoj]] tradiciji tijelo osobe bilo dar od roditelja, te je stoga bilo nepoštovanje prema precima vratiti njihova tijela u grob raskomadana. Kinezi su, međutim, imali i druge kazne, poput raskomadanja tijela na više dijelova (slično engleskom [[obješeno, izvučeno i raščetvoreno|rasčetverivanje]]). Osim toga, postojala je i praksa [[rezanje tijela u struku|rezanja tijela u struku]], što je bila uobičajena metoda pogubljenja prije nego što je ukinuta u ranoj [[dinastija Qing| dinastiji Qing]], zbog dugotrajne smrti koju je uzrokovala. U nekim pričama, ljudi nisu umirali odmah nakon odrubljivanja glave.<ref>{{cite web|url=http://bbs.04gd.com/viewthread.php?tid=547&fpage=1 |title=原來斬頭係唔會即刻死既(仲識講野)中國有好多斬頭案例!! |access-date=25 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707054827/http://bbs.04gd.com/viewthread.php?tid=547&fpage=1 |archive-date=7 July 2011 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://xn--gmq282eogn.cn/GB/kejiao/42/154/20030410/968308.html |title="无头人"挑战传统医学 人类还有个"腹脑"? |access-date=21 July 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803114144/http://xn--gmq282eogn.cn/GB/kejiao/42/154/20030410/968308.html |archive-date=3 August 2012 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.66163.com/Fujian_w/news/fzwb/990124t/3-3.htm |title=福州晚報 |access-date=25 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019042249/http://www.66163.com/Fujian_w/news/fzwb/990124t/3-3.htm |archive-date=19 October 2017 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cst21.com.cn/3/hrt.htm |title=换人头 |access-date=25 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090620030109/http://www.cst21.com.cn/3/hrt.htm |archive-date=20 June 2009 }}</ref> ==== Indija ==== Britanski oficir [[John Masters]] je u svojoj autobiografiji zabilježio da su [[Paštunski narod|Pathani]] u Britanskoj Indiji tokom [[Anglo-afganistanski rat|Anglo-afganistanskog rata]] odsjecali glave zarobljenim neprijateljskim vojnicima, poput britanskih i sikhskih vojnika.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=NhdbAAAAMAAJ |title=Bugles and a tiger: a volume of autobiography |first=John |last=Masters |year=1956 |publisher=Viking Press |page=190 |isbn=978-0-670-19450-6 |access-date=2 August 2020 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031630/https://books.google.com/books?id=NhdbAAAAMAAJ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ln_jAAAAMAAJ |title=The Frontier Ablaze: The North-west Frontier Rising, 1897–98 |first1=Michael |last1=Barthorp |first2=Douglas N. |last2=Anderson |year=1996 |publisher=Windrow & Greene |isbn=978-1-85915-023-8 |page=12 |access-date=23 March 2016 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031549/https://books.google.com/books?id=ln_jAAAAMAAJ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=oRdbAAAAMAAJ |title=John Masters: a regimented life |first=John |last=Clay |year=1992 |publisher=Michael Joseph |location=University of Michigan |isbn=978-0-7181-2945-3 |page=62 |access-date=2 August 2020 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031550/https://books.google.com/books?id=oRdbAAAAMAAJ |url-status=live }}</ref><ref>{{cite book|title=Bugles and a Tiger |first=John |last=Masters |date=2002 |publisher=Cassell Military |isbn=978-0-304-36156-4 |page=190}}</ref> Pogubljenje Sambhajija bio je značajan događaj u Indiji u 17. vijeku, gdje je drugi kralj Marata pogubljen po naređenju Aurangzeba. Sukobi između [[Mogulskog carstvo| Mogulskog carstva]] i [[Dekanski sultanati| Dekanskih sultanata]], koji su rezultirali padom Sultanata, utrli su put napetostima između Marata i Mogula. Aurangzeb je bio privučen u južnu Indiju zbog pobijeđenog pobunjenika Muhameda Akbara (Mogulski princ) Akbara] koji je pobjegao kod Marata monarha Sambhajija. Kralja Marata je potom zarobio Mogulski general Muqarrab Khan. Sambhaji i njegov ministar [[Kavi Kalash]] su zatim odvedeni u [[Tulapur]], gdje su mučeni do smrti. ==== Japan ==== [[Datoteka:Illustration of the Decapitation of Violent Chinese Soldiers by Utagawa Kokunimasa 1894.png|thumb|left| [[Japan]]ska ilustracija koja prikazuje odrubljivanje glava kineskim zarobljenicima. [[Prvi kinesko-japanski rat]]]] [[Datoteka:Beheading of Leonard George Siffleet restored.jpg|thumb| Narednik [[Leonard Siffleet]], australijski [[ratni zarobljenik]] zarobljen u Novoj Gvineji, kojem je japanski vojnik trebao odrubiti glavu mačem [[shin guntō]], 1943.]] U [[Japanu]], odrubljivanje glave bila je uobičajena kazna, ponekad za lakše prekršaje. [[Samurajima]] je često bilo dozvoljeno da odrubljuju glave vojnicima koji su pobjegli iz bitke, jer se to smatralo kukavičkim. Odrubljivanje glave se historijski izvodilo kao drugi korak u [[seppuku]] (ritualnom [[samoubistvu]] rasparanjem crijeva]]). Nakon što bi žrtva rasporila vlastiti [[trbuh]], drugi ratnik bi joj odsjekao glavu s leđa [[katanom]] kako bi ubrzao smrt i smanjio patnju. Očekivalo se da udarac bude dovoljno precizan da ostavi netaknut mali dio kože na prednjem dijelu vrata - kako bi se pozvani i uvaženi gosti poštedjeli neugodnosti gledanja odrubljene glave koja se kotrlja okolo ili prema njima; Takav događaj bi se smatrao neelegantnim i lošim ukusom. Očekivalo se da se mač koristi pri najmanjem znaku da bi praktičar mogao podleći boli i vrisnuti - izbjegavajući time sramotu za sebe i sve koji su imali privilegiju posmatranja časne smrti. Budući da je vještina bila uključena, samo je najpouzdaniji ratnik bio počašćen učešćem. U kasnom [[Sengoku periodu]], odrubljivanje glave se vršilo čim bi osoba odabrana za izvođenje seppukua nanijela i najmanju ranu na svom trbuhu. Odrubljivanje glave (bez seppukua) se također smatralo vrlo teškim i ponižavajućim oblikom kažnjavanja. Jedno od najbrutalnijih odrubljivanja glava bilo je ono Sugitani Zenjubō [[japanski|jap.]]杉谷善住坊}} (杉谷善住坊), koji je pokušao da ubije istaknutog [[Odo Nobunag|Oda Nobunaga]]. ''Nakon što je uhvaćen, Zenjubō je živ zakopan u zemlju sa samo izbačenom glavom, a glavu su prolaznici polako pilili testerom za bambus nekoliko dana (kažnjavanje testerisanjem.<ref>{{cite web |url=https://kotobank.jp/word/%E5%96%84%E4%BD%8F%E5%9D%8A-1085457 |title=善住坊とは |website=Kotobank.jp |access-date=21 February 2022 |archive-date=21 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221145010/https://kotobank.jp/word/%E5%96%84%E4%BD%8F%E5%9D%8A-1085457 |url-status=live }}</ref> Ove neobične kazne su ukinute u ranom [[Meiji periodu|Meiji]] eri. Slična scena je opisana na posljednjoj stranici romana Jamesa Clavella [[Shōgun (roman)|''Shōgun'']]. ==== Koreja ==== Historijski gledano, odrubljivanje glave bilo je najčešći metod pogubljenja u Koreji, sve dok nije zamijenjeno vješanjem 1896. godine. Profesionalni egzekutori su se nazivali {{Transliteration|ko|mangnani}} (망나니) i dobrovoljno su se javljali iz redova smrtne kazne. ==== Tajland ==== Odrubljivanje glave bilo je glavni metod [[smrtne kazne u Tajlandu|pogubljenja u Tajlandu]], sve dok nije zamijenjeno [[Pogubljenje strijeljanjem|streljanjem]] 1934. godine. ==== Vijetnam ==== [[Datoteka:Trảm tù - Trung tâm Lưu trữ quốc gia I.jpg|thumb|Ilustracija odrubljivanja glave zatvorenika iz [[dinastija Nguyễn| dinastije Nguyễn]] u knjizi ''[[Mehanika i zanati naroda Annama]]'']] [[Datoteka:Máy chém.jpg|thumb|Giljotina pod [[Ngô Đình Diệmom]], [[Južni Vijetnam]]]] Pogubljenje odrubljivanjem glave bio je jedan od najčešćih oblika pogubljenja u Vijetnamu pod feudalnim sistemom. Ovaj oblik pogubljenja postojao je i u režimu [[Južni Vijetnam| Južnog Vijetnama]] do 1962. godine. === Evropa === ==== Bosna i Hercegovina ==== Tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (1992–1995) izvršen je niz ritualnih odrubljivanja glava Srbima i Hrvatima koji su odvedeni kao ratni zarobljenici od strane [[mudžahedini|mudžahedina]] pripadnika [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Najmanje jedan slučaj je dokumentovan i dokazan na sudu od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]] u kojem su mudžahedini, pripadnici 3. korpusa Armije BiH, odrubili glavu [[Srbi|bosanskom Srbinu]] Draganu Popoviću.<ref>{{cite web |url=https://www.un.org/icty/pressreal/2006/p1054-e.htm |title=UN – TRIBUNAL CONVICTS ENVER HADZIHASANOVIC AND AMIR KUBURA Press Release, March 2006 |website=UN.org |publisher=United Nations |access-date=21 February 2022 |archive-date=8 May 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090508193314/http://www.un.org/icty/pressreal/2006/p1054-e.htm |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.un.org/icty/indictment/english/had-3ai030926e.htm |title=Third Amended Indictment |access-date=13 October 2006 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20090805095536/http://www.un.org/icty/indictment/english/had-3ai030926e.htm |archive-date=5 August 2009}}</ref> Vojska RF|S druge strane [[Vojska Republike Srpske| Vojska i policija RS]] [[Republika Srpska|RS]], a češće paravojne formacije i pojedinci, izvršili su mnoge dekapitacije, pojedinačne ili grupne.<ref>Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9780020329954}}.</ref><ref>Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.</ref><ref>http://www.euforbih.org/</ref> ==== Britanija ==== [[Datoteka:The execution of King Charles I from NPG.jpg|thumb|right| Savremeni njemački otisak koji prikazuje [[Pogubljenje Charlesa I|odrubljivanje glave]] [[Charles I od Engleske|kralja Charlesa I]]<ref name=npg>{{cite web |title=The Execution of King Charles I |url=https://www.npg.org.uk/collections/search/portrait/mw35443/The-execution-of-King-Charles-I |website=National Portrait Gallery, London |access-date=2 March 2019 |archive-date=14 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190414134140/https://www.npg.org.uk/collections/search/portrait/mw35443/The-execution-of-King-Charles-I |url-status=live }}</ref>]] U [[Historija Ujedinjenog Kraljevstva|Britanskoj historiji]], odrubljivanje glave se obično koristilo za plemiće, dok bi obični ljudi bili vješani; na kraju je vješanje usvojeno kao standardni način nevojnih pogubljenja. Posljednje stvarno pogubljenje odrubljivanjem glave bilo je nad [[Simon Fraser, 11. lord Lovat]] 9. aprila 1747. godine, dok je brojnim osuđenicima posthumno odrubljena glava sve do početka 19. stoljeća.<ref name=":0">{{cite book|title=The Last Highlander |last1=Fraser |first1=Sarah |date=2012 |page=9}}</ref> (Izdajnici su obično bili osuđivani na metoda [[Vješanje, raščešljavanje i četvorenje|vješanje, raščešljavanje i četvorenje]], koja je već bila ukinuta.) Odsjecanje glave je degradirano na sekundarni način pogubljenja, uključujući i za izdaju, ukidanjem raščešljavanja i četvorenja [[Zakon o oduzimanju imovine iz 1870.|1870.]]; konačno je ukinuto [[Zakon o statutu (ukidanje) iz 1973.|Zakonom o statutu (ukidanje) iz 1973]].<ref>{{cite book|last=Kenny |first=C. |title=Outlines of Criminal Law |publisher=Cambridge University Press |date=1936 |edition=15th |page=323}}</ref><ref>The Chronological Table of the Statutes, 1235–2010. The Stationery Office. 2011. {{ISBN|978-0-11-840509-6}}. Part II. p. 1243, read with pages viii and x of Part I.</ref> Jedno od najznačajnijih pogubljenja odrubljivanjem glave u Britaniji bilo je ono kralja Charlesa I od Engleske, koji je [[Pogubljenje Charlesa I|odrubljena glava]] ispred banketne kuće u Whitehallu]] 1649. godine, nakon što su ga zarobili parlamentarci okruglih glava tokom [[engleski građanskk rat| engleskog građanskog rata]] i suđen mu je Visoki sud pravde (1649.) zbog izdaje.<ref>{{citation |last=Gheeraert-Graffeuille |first=Claire |year=2011 |title=The Tragedy of Regicide in Interregnum and Restoration Histories of the English Civil Wars |journal=Études Épistémè |volume=20 |issue=20 |doi=10.4000/episteme.430|doi-access=free }}</ref><ref>{{citation |last=Holmes |first=Clive |year=2010 |title=The Trial and Execution of Charles I |journal=[[The Historical Journal]] |volume=53 |issue=2 |pages=289–316 |doi=10.1017/S0018246X10000026 |s2cid=159524099 }}</ref> ==== Kelti ==== {{glavni|Keltski lov na glave}} [[Kelti]] zapadne Evrope dugo su slijedili [[Drevna keltska religija|"kult odrubljene glave"]], što dokazuju i klasični književni opisi i arheološki konteksti.<ref>{{cite book|author-link=Barry Cunliffe|first=Barry |date=2010 |title=Druids: A Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press|pages=71–72}}</ref> Ovaj kult je igrao centralnu ulogu u njihovim hramovima i vjerskim praksama i donio im reputaciju [[Lov na glave|lovaca na glave]] među mediteranskim narodima. [[Diodor Sicilski]], u svom djelu ''[[Bibliotheca historica|Historijska biblioteka]]'' iz 1. stoljeća (5.29.4) napisao je sljedeće o keltskom lovu na glave: {{blockquote|Odsjecaju glave neprijateljima ubijenim u bitci i pričvršćuju ih na vratove svojih konja. Krvavi plijen predaju svojim pratiocima, pjevajući himnu i pobjedničku pjesmu; i te prve plodove pričvršćuju na svoje kuće, baš kao što to čine oni koji ponižavaju divlje životinje u određenim vrstama lova. [[Balzam]]iraju u [[kedrovo ulje]] glave najuglednijih neprijatelja i pažljivo ih čuvaju u škrinji te ih s ponosom pokazuju strancima, govoreći da je za tu glavu neko od njihovih predaka, ili njegov otac, ili sam čovjek, odbio ponudu velike svote novca. Kažu da se neki od njih hvale da su odbili težinu glave u zlatu.}} I Grci i Rimljani su keltske prakse odrubljivanja glave smatrali šokantnim, a ovi drugi su ih ukinuli kada su keltske regije došle pod njihovu kontrolu. [[Datoteka:Testa in pietra con più facce, da corleck hill, co. di cavan, I-II secolo dc. 03.jpg|thumb|upright=1.3| [[Corleckova glava]], [[Irska]], 1. ili 2. stoljeće nove ere]] Prema [[Paul Jacobsthal|Paulu Jacobsthalu]], "među Keltima je ljudska [[glava]] bila štovana iznad svega, budući da je glava za Kelta bila duša, centar emocija kao i samog života, simbol božanstva i moći drugog svijeta."<ref>Paul Jacobsthal ''Rana keltska umjetnost''</ref> Argumenti za keltski kult odrubljene glave uključuju mnoge skulpture odrubljenih glava u latenskim rezbarijama i sačuvanu keltsku mitologiju, koja je puna priča o odrubljenim glavama heroja i svetaca koji [[Cefalofor|nose svoje odrubljene glave]], sve do „Sir Gawain i Zeleni vitez“, gdje [[Zeleni vitez]] podiže svoju odrubljenu glavu nakon što ju je Gawain odrubio u [[igra odrubljivanja glave| igri odrubljivanja glave]], baš kao što je [[Sveti Denis od Pariz|Saint Denis]] nosio je glavu na vrh [[Montmartre]]a.<ref name="Wilhelm, James J. 1994">Wilhelm, James J. "Sir Gawain and the Green Knight." The Romance of Arthur. Ed. Wilhelm, James J. New York: Garland Publishing, 1994. 399–465.</ref><ref name=SHMI>{{cite book|author-first=Paolo O. |author-last=Pirlo |title=My First Book of Saints |year=1997 |publisher=Sons of Holy Mary Immaculate – Quality Catholic Publications |isbn=971-91595-4-5 |pages=238–239 |chapter=St. Denis}}</ref> Daljnji primjer ove regeneracije nakon odrubljivanja glave leži u pričama o svetom Féchinu iz Connemare, koji je, nakon što su mu [[Vikinzi]] odrubili glavu, odnio svoju glavu do Svetog bunara na ostrvu Omey i, umočivši je u bunar, vratio je sebi na vrat i potpuno se oporavio..<ref name="Charles-Edwards">Charles-Edwards, ''Early Christian Ireland'', p. 467 n. 82.</ref> ==== Klasična antika ==== [[Datoteka:Schnorr_von_Carolsfeld_Bibel_in_Bildern_1860_187.png|thumbnail|[[Odrubljivanje glave Ivana Krstitelja]] od [[Juliusa Schnorra von Karolsfelda]], 1860]] {{Okvir za citat | citat = [[Potinus]] se podudarao sa [[Marko Antonije| Markom Antonijem]] u zločinu:<br />Ubili su najplemenitije Rimljane svog vremena.<br />Bespomoćnim žrtvama su odrubili glave,<br />Čin sramote povezan sa sramotom.<br />Jedna glava je bila [[Pompej]]eva, koji je donio [[rimski trijumf|trijumfe]] kući,<br />Druga [[Ciceron]]ova, glas Rima. |izvor= — [[Marcijal]], ''[[Marcijalovi epigrami|Epigram]]'' I:60 (Preveo [[Garry Wills]]) | width = 26em | poravnanje = lijevo }} Stari Grci i Rimljani smatrali su odrubljivanje glave relativno časnim oblikom pogubljenja kriminalaca. Tradicionalni postupak, međutim, uključivao je prvo vezivanje za kolac i bičevanje štapovima. Rimljani su koristili [[skekira|sjekire]], a kasnije [[mač]]eve, koji su se smatrali časnijim instrumentom usmrćavanja. Oni koji su mogli potvrditi da su rimski građani trebali su biti odrubljeni, umjesto da budu razapeti. U Rimskoj Republici početkom 1. stoljeća prije nove ere, postala je tradicija da se odrubljene glave javnih neprijatelja – poput političkih protivnika Gaja Marija i Sule – javno izlože na Rostri u Rimskom forumu nakon pogubljenja. Možda najpoznatije odrubljivanje glave bilo je ono [[Ciceron]]u, kojem su, po uputama Marka Antonija, odrubljene ruke (kojima je napisao ''[[Filipike]]'' protiv Antonija) i glava, te prikovane za izlaganje na ovaj način. Arheološki dokazi o pogubljenjima odrubljivanjem glave iz rimskog perioda pronađeni su i u provincijama. U [[Izrael]]u otkriveno je sedam slučajeva odrubljivanja glava, a svi datiraju iz rimskog perioda i uključuju jevrejske pojedince.<ref name=":02">{{Cite journal |last1=Lieberman |first1=Tehillah |last2=Arbiv |first2=Kfir |last3=Nagar |first3=Yossi |date=2020-01-02 |title=The Wrath of the Lion: Evidence of a Mass-Burial in Hasmonean Jerusalem |journal=Tel Aviv |volume=47 |issue=1 |pages=97–98 |doi=10.1080/03344355.2020.1707448 |issn=0334-4355}}</ref> Dodatni slučaj, otkriven u [[Jerusalim]]u, izgleda da datira iz ranog 1. stoljeća prije nove ere i može biti povezan sa [[Judejski građanski rat| Judejskim građanskim ratom]] tokom vladavine [[Aleksandar Janej|Aleksandra Janeja]].<ref name=":02"/> ==== Francuska ==== U Francuskoj, do [[Ukidanja smrtne kazne u Francuskoj|ukidanja smrtne kazne]] 1981. godine, glavni metod pogubljenja bio je odrubljivanje glave pomoću [[giljotina]]. Osim malog broja vojnih slučajeva u kojima je korišten streljački vod (uključujući i slučaj [[Jean Bastien-Thiry]]), giljotina je bila jedina legalna metoda pogubljenja od 1791. godine, kada ju je uvela [[Zakonodavna skupština (Francuska)|Zakonodavna skupština]] tokom posljednjih dana kraljevstva [[Francuska revolucija| Francuske revolucije]], pa sve do 1981. godine. Prije revolucije, odrubljivanje glava je obično bilo rezervisano za plemiće i izvršavano ručno. Godine 1981. predsjednik [[François Mitterrand]] ukinuo je smrtnu kaznu i ublažio smrtnu kaznu za one čije kazne nisu izvršene. Prva osoba pogubljena giljotinom u Francuskoj bio je drumski razbojnik [[Nicolas Jacques Pelletier]] u aprilu 1792. Posljednje pogubljenje bilo je nad ubicom [[Hamid Djandoubi| Hamidom Djandoubijem]] u [[Marseille]]u 1977.<ref>{{citation |title=Il y a 30 ans, avait lieu la dernière exécution |trans-title=Thirty years ago, the last execution took place |url=http://tempsreel.nouvelobs.com/actualites/societe/20070910.OBS4158/il_y_a_30_ans_avait_lieula_derniere_execution.html |work=Le Nouvel Observateur|date=10 September 2007 |access-date=28 March 2014 |language=FR |archive-date=27 February 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080227015639/http://tempsreel.nouvelobs.com/actualites/societe/20070910.OBS4158/il_y_a_30_ans_avait_lieula_derniere_execution.html }} ({{Google translation|en|fr|3=http://tempsreel.nouvelobs.com/actualites/societe/20070910.OBS4158/il_y_a_30_ans_avait_lieula_derniere_execution.html}})</ref> Širom svojih opsežnih [[prekomorskih kolonija i zavisnih područja Francuske|prekomorskih kolonija i zavisnih područja]], uređaj je također korišten, uključujući [[St. Pierre i Miquelon|St. Pierre]] 1889. godine i na [[Martinik]]u, sve do 1965.<ref>{{cite web |url=http://grandcolombier.com/wp-content/uploads/2014/12/zuzaregui.jpg |format=JPG |title=Photographic image of newspaper article |website=Grandcolombier.com |access-date=21 February 2022 |archive-date=1 December 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201035012/http://grandcolombier.com/wp-content/uploads/2014/12/zuzaregui.jpg |url-status=live }}</ref> ==== Nordijske zemlje ==== U [[nordijske zemlje| nordijskim zemljama]], odrubljivanje glave je bio uobičajeni način izvršenja smrtne kazne. Plemići su odrubljivani [[mačem]], a obični ljudi [[sjekira|sjekirom]]. Posljednja pogubljenja odrubljivanjem glave u [[Finska|Finskoj]] 1825., [[Norveška|Norveškoj]] 1876. godine, [[Farska Ostrva|Farskim Ostrvima]] 1609. godine i na [[Island]]u 1830. izvršena su sjekirama. Isti slučaj je bio u Danskoj 1892. godine. [[Švedska]] je nastavila s tom praksom nekoliko decenija, pogubivši svog pretposljednjeg zločinca – masovnog ubicu Johana Filipa Nordlunda – sjekirom 1900. godine. Zamijenila ju je giljotina, koja je prvi i jedini put korištena na Johanu Alfredu Anderu 1910. godine. Zvanična sjekira za odrubljivanje glave Finske danas se nalazi u Muzeju kriminala u Vantaiu. To je dvoručna sjekira sa širokom oštricom. Posljednji put je korištena kada je ubica [[Tahvo Putkonen]] pogubljen 1825. godine, što je bilo posljednje pogubljenje u mirnodopsko vrijeme u Finskoj.<ref name="otonkoski-1">{{cite journal |last=Otonkoski |first=Pirkko-Leena |title=Henkirikoksista kuolemaan tuomittujen kohtaloita vuosina 1824–1825 Suomessa |trans-title=The fates of those sentenced to death for homicides in 1824–1825 in Finland |url=http://www.genealogia.fi/genos/68/68_55.htm |journal=Genos |language=fi |volume=68 |pages=55–69, 94–95 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101227081225/http://genealogia.fi/genos/68/68_55.htm |archive-date=27 December 2010 |access-date=14 December 2010}}</ref> ==== Španija ==== [[Datoteka:Colecta para sepultar el cadáver de don Álvaro de Luna, por Rodríguez de Losada.jpg|thumb|Odrubljivanje glave kastiljskog kraljevskog miljenika iz 15. stoljeća, Dona [[Álvaro de Luna| Álvara de Lune]]]. Slika Joséa Maríje Rodrígueza de Losade (1826–1896).]] U Španiji su pogubljenja izvršavana raznim metodama, uključujući davljenje [[garot]]om. U 16. i 17. stoljeću, plemići su ponekad pogubljeni odrubljivanjem glave. Primjeri uključuju [[Anthonyo van Stralena, gospodar Merksema|Anthonyja van Stralena, gospodara Merksema]]], [[Lamoral, grof od Egmonta|Lamorala, grofa od Egmonta]] i [[Philip de Montmorency, grof od Horna| Philipa de Montmorencyja, grofa od Horna]]. Vezani su za stolicu na skeli. [[Dželat]] je nožem odsjekao glavu od tijela. Smatralo se časnijom smrću ako bi [[dželat]] započeo prerezivanjem grla.<ref>Execution of the Marquess of Ayamonte on the 11th. of December 1645 Described in "Varios relatos diversos de Cartas de Jesuitas" (1634–1648) Coll. Austral Buones Aires 1953 en Gerardus Johannes Geers "Van het Barokke leven", Baarn 1957 Bl. 183–188.</ref> === Bliski istok === ==== Iran ==== [[Iran]], od [[Islamska revolucija| Islamske revolucije]] 1979. godine, tvrdi da koristi odrubljivanje glave kao jednu od metoda kažnjavanja.<ref n ame="amnesty1990">{{cite web |url=https://www.amnesty.org/en/documents/mde13/021/1990/en/ |title=Iran: Violation of Human Rights 1987–1990 |date=1 December 1990 |publisher=Amnesty International |access-date=5 November 2019 |archive-date=9 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181209124547/https://www.amnesty.org/en/documents/mde13/021/1990/en/ |url-status=live }}</ref><ref>[https://www.congress.gov/bill/108th-congress/senate-bill/1082/text Text of the Iran Democracy Act] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191105175426/https://www.congress.gov/bill/108th-congress/senate-bill/1082/text |date=5 November 2019 }}, United States Senate</ref> ==== Irak ==== [[Datoteka:Assyrian military campaign in southern Mesopotamia, beheaded enemies, 7th century BC, from Nineveh, Iraq. The British Museum.jpg|thumb| Asirska vojna kampanja u južnoj [[Mezopotamija| Mezopotamiji]], odrubljivanje glava neprijateljima, 7. stoljeće prije nove ere, iz Ninive, [[Irak]]. Britanski muzej.]] Iako nije zvanično sankcionisano, legalna odrubljivanja glava izvršena su nad najmanje 50 prostitutki i svodnika pod [[Sadam Husein| Sadamom Huseinom]] sve do 2000.<ref>{{cite web |url=http://www.aftonbladet.se/nyheter/article10190019.ab |title=Saddam halshögg 50 prostituerade |date=11 December 2000 |language=sv |trans-title=Saddam beheaded 50 prostitutes |access-date=25 February 2017 |archive-date=26 February 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170226132339/http://www.aftonbladet.se/nyheter/article10190019.ab |url-status=live }}</ref> Odrubljivanje glava se pojavilo kao još jedna taktika terorizma, posebno u Iraku od 2003.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2004/11/14/movies/14TERROR.html |title=The Terrorist as Auteur |first=Michael |last=Ignatieff |date=14 November 2004 |access-date=25 February 2017 |work=[[The New York Times]] |archive-date=28 May 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528045132/http://www.nytimes.com/2004/11/14/movies/14TERROR.html |url-status=live }}</ref> Civili su podnijeli najveći teret odrubljivanja glava, iako su mete bili i američki i irački vojni pripadnici. Nakon otmice žrtve, otmičari obično postavljaju neku vrstu zahtjeva vladi zemlje taoca i daju vremenski rok za izvršenje zahtjeva, često 72 sata. Odrubljivanjem glave se često prijeti ako vlada ne poštuje želje otmičara. Ponekad se [[video odrubljivanja glava|odrubljivanje glava snima]] i postaje dostupno na internetu. Jedno od najpopularnijih takvih pogubljenja bilo je ono [[Nick Berg|Nicka Berga]].<ref>{{cite web |title=Beheading video tops web searches The decapitation of American Nick Berg and the Iraq war have replaced pornography and pop stars as the main internet searches |url=https://www.aljazeera.com/news/2004/5/18/beheading-video-tops-web-searches |website=[[Al Jazeera Arabic|Al Jazeera]] |date=18 May 2004 |access-date=26 October 2021 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031707/https://www.aljazeera.com/news/2004/5/18/beheading-video-tops-web-searches |url-status=live }}</ref> Sudsko pogubljenje se praktikuje u Iraku, ali se uglavnom izvršava vješanjem. ==== Saudijska Arabija ==== {{glavni|Smrtna kazna u Saudijskoj Arabiji}} [[Saudijska Arabija]] ima krivičnopravni sistem zasnovan na [[šerijat]]skom pravu koje odražava određeno državno odobreno tumačenje [[islam]]a. Zločini poput silovanja, ubistva, otpadništva od vjere i [[vještičare]]nja<ref name="BBCexecutioner2">{{cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/2966790.stm |title=Saudi executioner tells all |date=5 June 2003 |access-date=11 July 2011 |work=BBC News |archive-date=1 April 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401233508/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/2966790.stm |url-status=live }}</ref> kažnjavaju se odrubljivanjem glave.<ref name="saudibehead2">{{cite web |url=https://www.questia.com/library/1G1-177028385/sword-of-justice-beheadings-rise-in-saudi-arabia |title=Sword of Justice? Beheadings Rise in Saudi Arabia |author-last=Weinberg |author-first=Jon |date=Winter 2008 |publisher=Harvard International Review |access-date=26 August 2017 |archive-date=20 March 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140320053529/https://www.questia.com/library/1G1-177028385/sword-of-justice-beheadings-rise-in-saudi-arabia }}</ref> Obično se izvodi [[Javno pogubljenje|javno]] odrubljivanjem glave [[mač]]em. Javno odrubljivanje glave se obično odvija oko 9 sati ujutro. Osuđena osoba se izvodi na trg i klekne pred [[dželat]]a. [[dželat]] koristi mač da jednim udarcem odsiječe glavu osuđene osobe od tijela u predelu [[vrat]]a.<ref>{{cite web |url=https://www.amnesty.org/en/documents/document/?indexNumber=mde23%2f004%2f1993&language=en |title=Saudi Arabia: An upsurge in public executions |publisher=Amnesty International |access-date=2 August 2020 |archive-date=1 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200501211651/https://www.amnesty.org/en/documents/document/?indexNumber=mde23%2F004%2F1993&language=en |url-status=live }}</ref> Nakon što osuđena osoba bude proglašena mrtvom, policijski službenik objavljuje zločine koje je počinio navodni kriminalac kojem je odrubljena glava i proces je završen. Službenik može objaviti isto prije samog pogubljenja. Ovo je najčešći način pogubljenja u Saudijskoj Arabiji.<ref>{{cite web |url=http://www.ibtimes.com/justice-sword-saudi-arabias-embrace-death-penalty-780819 |title=Justice by the Sword: Saudi Arabia's Embrace of the Death Penalty |date=11 September 2012 |work=International Business Times |access-date=5 April 2014 |archive-date=7 April 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140407121151/http://www.ibtimes.com/justice-sword-saudi-arabias-embrace-death-penalty-780819 |url-status=live }}</ref> APrema podacima [[Amnesty International]]u, najmanje 79 ljudi je pogubljeno u Saudijskoj Arabiji u 2013.<ref name="AIExecutions2013">{{cite web |url=http://www.amnestyusa.org/sites/default/files/act500012014en.pdf |title=Death Sentences and Executions 2013 |publisher=Amnesty International |year=2014 |access-date=19 September 2014 |archive-date=4 March 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170304190649/http://www.amnestyusa.org/sites/default/files/act500012014en.pdf }}</ref> Stranci nisu izuzeti, čineći "gotovo polovinu" pogubljenja u 2013. godini.<ref name="AIExecutions2013"/> U 2015. [[Ashraf Fayadh]] (rođen 1980.), saudijski pjesnik, osuđen je na odrubljivanje glave, ali mu je kazna kasnije smanjena na osam godina zatvora i 800 udaraca bičem zbog [[otpadništvo od vjere| otpadništva od vjere]]. ==== Sirija ==== [[Sirija|Sirijska]] vlada koristi vješanje kao [[Smrtna kazna u Siriji|svoju metodu smrtne kazne]]. Međutim, teroristička organizacija poznata kao [[Islamska država]], koja je kontrolirala teritoriju u većem dijelu istočne Sirije, redovno je vršila odrubljivanje glava ljudima.<ref>{{cite news |title=Syrian Rebels used a child to behead a prisoner |url=http://humanrightsinvestigations.org/2012/12/10/syrian-rebels-use-a-child-to-behead-a-prisoner/ |publisher=Human Rights Investigation |date=12 December 2012 |access-date=22 March 2013 |archive-date=6 April 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130406055236/http://humanrightsinvestigations.org/2012/12/10/syrian-rebels-use-a-child-to-behead-a-prisoner/ |url-status=usurped }}</ref>Sirijski pobunjenici koji pokušavaju svrgnuti sirijsku vladu također su umiješani u odrubljivanje glava.<ref>{{cite news|url=https://www.almasdarnews.com/article/jihadist-rebels-behead-2-syrian-soldiers-in-northern-syria/ |title=Jihadist rebels behead 2 Syrian soldiers in northern Syria |date=13 August 2019 |website=AMN – Al-Masdar News |language=en-US |access-date=14 August 2019 |archive-date=15 August 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190815031847/https://www.almasdarnews.com/article/jihadist-rebels-behead-2-syrian-soldiers-in-northern-syria/ }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2016/jul/20/syrian-opposition-group-which-killed-child-was-in-us-vetted-alliance |title=Syrian opposition group that killed child 'was in US-vetted alliance' |work=[[The Guardian]] |access-date=9 April 2020 |archive-date=3 January 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190103012949/https://www.theguardian.com/world/2016/jul/20/syrian-opposition-group-which-killed-child-was-in-us-vetted-alliance |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.syriahr.com/en/?p=155503 |title=Nearly 45 regime and Turkish soldiers and rebels killed in shelling and violent battles on Al-Nayrab frontline, east of Idlib |date=21 February 2020 |publisher=SOHR |access-date=9 April 2020 |archive-date=11 March 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200311151950/http://www.syriahr.com/en/?p=155503 |url-status=live }}</ref> === Sjeverna Amerika === ==== Meksiko ==== [[Datoteka:BeheadingPanelSBCTajin.JPG|thumb|Panel koji prikazuje odrubljivanje glave bejzbolaša, [[Klasična kultura Veracruza]], [[Meksiko]].]] [[Miguel Hidalgo y Costilla]], [[Ignacio Allende]], [[José Mariano Jiménez]] i [[Juan Aldama]] suđeni su za izdaju, pogubljeni od strane [[streljački vod| streljačkog voda]] i odrubljeni su im glave tokom meksičke nezavisnosti 1811. godine. Njihove glave bile su izložene na četiri ugla [[Alhóndiga de Granaditas]], u [[Guanajuat]]u. Tokom [[meksički rat protiv droge| meksičkog rata protiv droge]], neki meksički [[kartel]]i droge su se okrenuli odrubljivanju glave i sjecanju suparničkih članova kartela kao metodi zastrašivanja.<ref name="Grayson">{{cite web|url=http://www.fpri.org/enotes/200901.grayson.lafamilia.html |title=La Familia: Another Deadly Mexican Syndicate |author-first=George W. |author-last=Grayson |date=February 2009 |publisher=Foreign Policy Research Institute |archive-url=https://web.archive.org/web/20090903015924/http://www.fpri.org//enotes/200901.grayson.lafamilia.html |archive-date=3 September 2009 }}</ref> Ovaj trend odrubljivanja glava i javnog prikazivanja tijela započela je kriminalna grupa [[Los Zetas]] sastavljena od bivših pripadnika meksičkih specijalnih snaga, obučenih u ozloglašenoj „Školi za Amerike američke vojske [[Škola za Amerikance|Školi za Amerikance]]“ u poboljšanim tehnikama ispitivanja i [[psihološki rat|psihološkom ratovanju]].<ref>Grayson, George W. (2012). ''The Executioner's Men: Los Zetas, Rogue Soldiers, Criminal Entrepreneurs, and the Shadow State They Created'' (1st ed.), p. 46, Transaction Publishers. {{ISBN|978-1-4128-4617-2}}</ref><ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=uj4aCgAAQBAJ&pg=PA272 |title=American Foreign Relations: Volume 2: Since 1895 |first1=Thomas |last1=Paterson |first2=J. Garry |last2=Clifford |first3=Robert |last3=Brigham |first4=Michael |last4=Donoghue |first5=Kenneth |last5=Hagan |year=2014 |publisher=Cengage Learning] |isbn=978-1-285-43333-2 |access-date=30 December 2019 |archive-date=8 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240608031622/https://books.google.com/books?id=uj4aCgAAQBAJ&pg=PA272 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=http://narcosphere.narconews.com/notebook/brenda-norrell/2008/10/us-created-monsters-zetas-and-kaibiles-death-squads |title=US created monsters: Zetas and Kaibiles death squads |access-date=26 December 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161224040235/http://narcosphere.narconews.com/notebook/brenda-norrell/2008/10/us-created-monsters-zetas-and-kaibiles-death-squads |archive-date=24 December 2016 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.borderlandbeat.com/2012/04/los-zetas-recruit-las-maras-in.html |title=Borderland Beat: Los Zetas recruit Las Maras in Guatemala |author=badanov |access-date=26 December 2014 |archive-date=25 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225083845/http://www.borderlandbeat.com/2012/04/los-zetas-recruit-las-maras-in.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.cronica.com.mx/notas/2004/158801.html |title=Los Zetas fueron entrenados por la Escuela de las Américas |publisher=La Crónica de Hoy |trans-title=The Zetas were trained by the School of the Americas |language=es |website=cronica.com.mx |access-date=30 December 2019 |archive-date=25 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225134251/http://www.cronica.com.mx/notas/2004/158801.html }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.soaw.org/component/content/article/1/1994 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170418211956/http://www.soaw.org/component/content/article/1/1994 |archive-date=18 April 2017 |title=U.S.-trained ex-soldiers form core of "Zetas" {{pipe}} SOA Watch: Close the School of the Americas |date=18 April 2017}}</ref> ==== Sjedinjene Američke Države ==== Vlada Sjedinjenih Američkih Država nikada nije koristila odrubljivanje glave kao legalnu metodu pogubljenja. Međutim, odrubljivanje glave se ponekad koristilo za sakaćenje mrtvih, posebno tokom vremena ropstva, kao što je slučaj sa [[Nat Turner|Natom Turnerom]], koji je predvodio pobunu protiv ropstva. Kada je uhvaćen, javno je obješen, odran i odrubljena mu je glava. Ovu tehniku su koristili mnogi porobitelji kako bi obeshrabrili "česte krvave ustanke" koje su provodili "oteti Afrikanci". Dok su razne vrste tjelesnog raskomadanja korištene za izazivanje terora, dr. Erasmus D. Fenner je primijetio da je odrubljivanje glave nakon smrti bilo posebno efikasno.<ref>{{cite book|last1=Washington |first1=Harriet A. |date=2006 |publisher=Doubleday |title=Medical Apartheid: The Dark History of Medical Experimentation on Black Americans from Colonial Times to the Present |location=New York. London. Toronto. Sydney. Austin. |page=126, paragraph 3}}</ref> Tokom [[Vijetnamski rat| Vijetnamskog rata]], kao teroristička taktika, "neki američki vojnici su odsjecali glave... mrtvim [Vijetnamcima] i nabijali ih na koplja ili motke ".<ref>{{cite book|last1=Turse |first1=Nick |title=Kill Anything that Moves: The Real American War in Vietnam |date=2013 |publisher=Metropolitan Books |location=New York |page=163}}</ref> Dopisnik Michael Herr primijetio je da "hiljade" foto-albuma koje su napravili američki vojnici "svi kao da sadrže iste slike": "snimak odsječene glave, glava često počivajući na grudima mrtvaca ili je drži nasmijani marinac, ili mnogo glava, poređanih u nizu, sa zapaljenom cigaretom u svakom od usta, otvorenih očiju". Neke od žrtava bile su "vrlo mlade".<ref>{{cite book|last1=Turse |first1=Nick |title=Kill Anything that Moves: The Real American War in Vietnam |date=2013 |publisher=Metropolitan Books |location=New York |page=162}}</ref> {{anchor|George S. Patton III}} General [[George Patton IV]], sin poznatog generala iz Drugog svjetskog rata [[George S. Patton| Georgea S. Pattona]], bio je poznat po čuvanju "makabroznih suvenira", poput "vijetnamske lobanje koja je stajala na njegovom stolu". Drugi Amerikanci "odsjecali su glave Vijetnamaca kako bi ih zadržali, trgovali ili mijenjali za nagrade koje su nudili komandanti".<ref>{{cite book|last1=Turse |first1=Nick |title=Kill Anything that Moves: The Real American War in Vietnam |date=2013 |publisher=Metropolitan Books |location=New York |page=161}}</ref> Iako je [[Teritorija Utah]] dozvoljavala osobi osuđenoj na smrt da izabere odrubljivanje glave kao način pogubljenja, niko nije izabrao tu opciju, a ona je ukinuta kada je [[Utah]] postao država.<ref>{{cite book |last=Miller |first=Wilbur R. |title=The Social History of Crime and Punishment in America: An Encyclopedia |year=2012 |publisher=Sage |isbn=978-1-4129-8876-6 |oclc=768569594 |page=1856 |url=https://books.google.com/books?id=tYME6Z35nyAC&pg=PA1856}}</ref> U julu 2025. godine, [[Florida]] je donijela zakon kojim se dodatno proširuju već opsežni zakoni o smrtnoj kazni te države kako bi se omogućila "bilo koja metoda pogubljenja koja nije eksplicitno proglašena neustavnom", što uključuje i odrubljivanje glave. Ovo [[Sjedinjene Američke Države]] čini jedinom zemljom izvan islamskog svijeta koja i danas dozvoljava pogubljenja odrubljivanjem glave.<ref>{{cite web | title=10 of the worst state laws going into effect in July | date=30 June 2025 | url=https://reason.com/2025/06/30/10-of-the-worst-state-laws-going-into-effect-in-july/ }}</ref><ref>{{cite web | title=House Bill 903 (2025) - the Florida Senate | url=https://www.flsenate.gov/Session/Bill/2025/903 }}</ref> == Poznatije osobe kojima su odrubljene glave == {{glavni|Spisak osoba kojima su odrubljene glave}} ==Također pogledajte == * [[Atlanto-okcipitalna dislokacija]], gdje je [[ljudska lobanja|lubanja]] izbačena iz [[kičmenog stuba|kičmenog stuba]]; uglavnom, ali ne uvijek, fatalna povreda. * [[Odrubljivanje glave u islamu]] * [[Video odrubljivanja glave]] * [[Iskupljenje krvi]] * [[Mlijeko krvi]], rezultat odrubljivanja glave. * [[Kefalofor]], mučenik svetac koji je prikazan kako nosi odrubljenu glavu. * [[Činnamasta]], [[hindu]]istička boginja koja navodno sebi odrubljuje glavu i drži je u ruci. * [[Ubica iz Clevelanda]], [[serijski ubica]] koji je odrubljivao glave nekim od svojih žrtava. * [[Rasčlanjivanje]] * [[François-Jean de la Barre]] * [[Lov na glave]] * [[Spisak metoda smrtne kazne]] * [[Mike, pile bez glave]] * [[Glava na kolcu]] == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | ICD10={{ICD10|S|18 || s|10}} }} *{{commons category|Decpitation}} * [https://web.archive.org/web/20060613171613/http://www.crimelibrary.com/serial_killers/history/landru/guillotine_7.html Crime Library] (archived) * [http://www.capitalpunishmentuk.org/behead.html CapitalPunishmentUK.org] {{Authority control}} {{Smrtna kazna}} [[Kategorija:Odsjecanje glave| ]] [[Kategorija:Uzroci smrti]] [[Kategorija:Metode pogubljenja]] 4uz5sou3z7xilw7nqcwbbsjtraxsnfm 3 534196 3848074 3846787 2026-05-20T17:40:32Z AnToni 2325 /* Prebacivanje članaka */ novi odlomak 3848074 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Korisničko ime == Možemo li se dogovoriti da ostanete pod ovim korisničkim imenom odsad? A ako izazovete novu blokadu na Meti, to nije do nas ovdje. P. S: I prestanite izmišljati riječi i nazive za preusmjerenja (što radite poodavno). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:14, 10 maj 2026 (CEST) :Dogovoreno! A na koje izmišljanje mislite?[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 12:09, 10 maj 2026 (CEST) ::Vulkanicitet, konkretno sada. Ali mislim i na ranije stvari, a bilo je toga. Ni s preusmjerenjima ne treba pretjerivati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:39, 10 maj 2026 (CEST) :::Ako mogu dodati i da se ne ubacuju šabloni koji ne postoje na našem projektu i koje nećete u narednih par dana napraviti. Nemojte pretpostavljati da će neko drugi to uraditi. :::Jako ružno i neenciklopedijski djeluje kada imaju greške na stranici. Konkretan primjer na [[Hlorinacija vode|stranici]] ima ubačen šablon Otpadne vode koji ne postoji. Ili va naoravite ili ga izbrišite. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:25, 10 maj 2026 (CEST) :Napravio bih da imam iskustva, a koliko znam, infokutije i ostalo prave ovlašteni urednici.[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 14:41, 10 maj 2026 (CEST) ::Sve možete napraviti, nemate manja prava u odnosu na administratore u ovom pogledu. To sam vam ranije govorio. ::Pogledajte neke druge šablone pa po njima, gdje budete zapeli i budete imali pitanja, upitajte, ja sam vam ranije nudio pomoć. Ako ne želite time da se bavite nije ni to sporno, samo ne stavljajte šablon kojeg nema u članak. ::Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:45, 10 maj 2026 (CEST) :::Kako da naptravim kad me svski čas blokirate. Vidjeli ste koliko je solidnih članaka bilo na čekanju.[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 14:54, 10 maj 2026 (CEST) ::::Vidio - pa ispravio, niko nije savršen, idemo dalje![[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 14:57, 10 maj 2026 (CEST) ::::Za ta blokiranja imate odgovor [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Dokle_ovako?|ovdje]]. Zar ne vidite dosad da je problem '''samo''' u Vama (bio, nadam se)? No, hajde, valja ići dalje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:07, 10 maj 2026 (CEST) :::::Popraviću se - imam kad, ko fol...[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 15:15, 10 maj 2026 (CEST) ::::Evo prijedlog, ja ću napraviti šablon za otpadne vode i prevesti koliko budem znao terminologiju, vi je dovršite. Je li to ok? Ovdje su meni najveći problem stručni termini. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:12, 10 maj 2026 (CEST) :::::Da/Ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:05, 12 maj 2026 (CEST) ::::::OK, OK, biću džokej! [[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 13:08, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Ne trebate ništa što ne želite, ovdje ja vama nudim pomoć ako želite, ako ne nikome ništa. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:17, 12 maj 2026 (CEST) ::::::::Nemam vremena da žalim za bilo čime! Pokažite mi gdje očekujete suradnju.[[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 15:20, 12 maj 2026 (CEST) ::I po ko zna koji put: gledajte u tastaturu. Kome trebaju "a'''L'''celeracija", "autbri'''G'''inška", "se'''lr'''ecijske" i još stotine i stotine ovakvih slučajeva dosad? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:50, 10 maj 2026 (CEST) == "Prikaži izgled" == {|cellspacing="4" cellpadding="0" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 0px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | Molimo Vas da za provjeru izgleda stranice koristite dugme "'''{{int:showpreview}}'''".<br />Učestalim korištenjem dugmeta "{{int:publishchanges}}" opterećujete [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavne izmjene]] i historiju članka. Hvala na razumijevanju. {{#if:|{{{1}}}}} | [[Datoteka:Slika prikaži izgled.png|desno]] |} [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:07, 15 maj 2026 (CEST) : Vidite li Vi ovu poruku? Može se članak srediti i u Wordu, pa potpuno sređen samo prebaciti ovdje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 16 maj 2026 (CEST) ::Ma šta mi reče?![[Korisnik:Genetičar|Genetičar]] ([[Razgovor s korisnikom:Genetičar|razgovor]]) 13:12, 16 maj 2026 (CEST) == Prebacivanje članaka == Kad prebacujete članak sa sr.wiki, nemojte infokutije "prevoditi" nego ih prebacite u originalu. Obično onda funcioniraju. Primjer je 11. krajiška brigada. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:40, 20 maj 2026 (CEST) n0n16llclloie32o6gp5az8xdk0i0vw 0 534339 3848067 3844895 2026-05-20T17:09:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3848067 wikitext text/x-wiki [[slika:Normdist regression.png|thumb|right| Regresijska linija za 50 slučajnih tačaka u [[Gaussova distribucija| Gaussovoj distribuciji]] oko linije y=1.5x+2]] {{Regresijska traka}} {{Mašinsko učenje|Problemi}} U [[statistički model|statističkom modeliranju]], '''regresijska analiza''' je statistička metoda za [[teorija procjene|procjenu]] odnosa između [[zavisna varijabla|zavisne varijable]] (često nazvane ''ishodna'' ili ''varijabla'' ili ''oznaka'' u žargonu mašinskog učenja) i jedne ili više [[nezavisna varijabla| nezavisnih varijabli]] (često nazvanih ''regresori'', ''prediktori'', ''kovarijable'', ''objašnjavajuće varijable'' ili ''karakteristike'').<ref>{{cite book |last1= Yan |first1= Xin |last2= Su |first2= Xiaogang |date=2009 |title=Linear Regression Analysis: Theory and Computing |url=https://books.google.com/books?id=5pdpDQAAQBAJ |publisher=World Scientific Publishing |pages=2–3 |isbn=9789812834102 }}</ref><ref>{{cite book |last1=Freund |first1=Rudolf J. |last2=Mohr |first2= Donna L. |last3=Wilson |first3=William J. |date=2010|title=Statistical Methods |url=https://books.google.com/books?id=12LPWl6QxrsC |publisher=Elsevier Science |page=323 |isbn=9780080961033 }}</ref> Najčešći oblik regresijske analize je [[linearna regresija]], u kojoj se pronalazi linija (ili složenija [[linearna kombinacija]]) koja najviše odgovara podacima prema određenom matematičkom kriteriju. Naprimjer, metoda [[obični najmanji kvadrati|običnih najmanjih kvadrata]] izračunava jedinstvenu liniju (ili [[hiperravan]]) koja minimizira zbir kvadrata razlika između istinitih podataka i te linije (ili hiperravni). Iz specifičnih matematičkih razloga (vidi [[linearna regresija]]), ovo omogućava istraživaču da procijeni [[uslovno očekivanje|uslovnog očekivanja]] (ili [[prosjek|prosječnu vrijednost]] [[populacija|populacije]]) zavisne varijable kada nezavisne varijable poprime dati skup vrijednosti. Manje uobičajeni oblici regresije koriste malo drugačije postupke za procjenu alternativnih [[parametar lokacije| parametara lokacije]] (npr. [[kvantilna regresija]] ili [[Analiza neophodnih uslova]]<ref>{{Cite web |url=http://www.erim.eur.nl/centres/necessary-condition-analysis/ |title=Necessary Condition Analysis |access-date=13. 5. 2026 |archive-date=31. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170831184145/https://www.erim.eur.nl/centres/necessary-condition-analysis/ |url-status=dead }}</ref>) ili procijena uslovnog očekivanja na širem skupu nelinearnih modela (npr. [[neparametrijska regresija]]). Regresijska analiza se prvenstveno koristi za dvije konceptualno različite svrhe. Prvo, regresijska analiza se široko koristi za [[predviđanje]] i [[prognoziranje]], gdje se njena upotreba značajno preklapa s područjem [[mašinskog učenja]]. Drugo, u nekim situacijama regresijska analiza se može koristiti za zaključivanje o [[uzročnosti|posljedičnim vezama]] između nezavisnih i zavisnih varijabli. Važno je napomenuti da same regresije otkrivaju samo veze između zavisne varijable i skupa nezavisnih varijabli u fiksnom skupu podataka. Da bi koristio regresije za predviđanje ili za zaključivanje o uzročnim vezama, istraživač mora pažljivo opravdati zašto postojeće veze imaju prediktivnu moć za novi kontekst ili zašto veza između dvije varijable ima uzročnu interpretaciju. Ovo posljednje je posebno važno kada istraživači žele procijeniti uzročne veze koristeći [[opservacijska studija|podaci opservacija]].<ref name="Freedman2009">{{cite book|author=David A. Freedman|title=Statistical Models: Theory and Practice|url=https://books.google.com/books?id=fW_9BV5Wpf8C&q=%22regression+analysis%22|date=27 April 2009|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-47731-4}}</ref><ref>R. Dennis Cook; Sanford Weisberg [https://www.jstor.org/stable/270724 Criticism and Influence Analysis in Regression], ''Sociological Methodology'', Vol. 13. (1982), pp. 313–361</ref> ==Historija== Najraniji oblik regresije viđen je u radu [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]] 1700. godine tokom proučavanja [[Ekvinocij|ekvinocija]], kojem se pripisuje uvođenje "embrionalne linearne regresijske analize" jer "ne samo da je izvršio usrednjavanje skupa podataka, 50 godina prije [[Tobias Mayer| Tobiasa Mayera]], već je sumiranjem reziduala na nulu 'prisilio' regresijsku liniju da prođe kroz prosječnu tačku. Također je razlikovao dva nehomogena skupa podataka i možda je razmišljao o 'optimalnom' rješenju u smislu pristranosti, iako ne u smislu efikasnosti".<ref>{{cite arXiv |eprint=0810.4948 |class=physics.hist-ph |first1=Ari |last1=Belenkiy |first2=Eduardo Vila |last2=Echague |title=Groping Toward Linear Regression Analysis: Newton's Analysis of Hipparchus' Equinox Observations |date=2008}}</ref> Prethodno je koristio metodu usrednjavanja, u svom radu o Newtonovim prstenovima iz 1671. godine, što je u to vrijeme bilo bez presedana.<ref>{{Cite book |last1=Buchwald |first1=Jed Z. |title=Newton and the Origin of Civilization |last2=Feingold |first2=Mordechai |date=2013 |publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-15478-7 |location= |pages=90–93, 101–103}}</ref> [[Metoda najmanjih kvadrata| Metodu najmanjih kvadrata]] objavio je [[Adrien-Marie Legendre|Legendre]], 1805.,<ref name="Legendre">Adrien-Marie Legendre|A.M. Legendre. [https://books.google.com/books?id=FRcOAAAAQAAJ ''Nouvelles méthodes pour la détermination des orbites des comètes''], Firmin Didot, Paris, 1805. "Sur la Méthode des moindres quarrés" appears as an appendix.</ref> i [[Carl Friedrich Gauss|Gauss]] u 1809.<ref name="Gauss">Chapter 1 of: Angrist, J. D., & Pischke, J. S. (2008). ''Mostly Harmless Econometrics: An Empiricist's Companion''. Princeton University Press.</ref> Legendre i Gauss primijenili su metodu na problem određivanja, na osnovu astronomskih posmatranja, orbita tijela oko Sunca (uglavnom [[kometa]], ali kasnije i tada novootkrivenih malih [[planeta]]<!-- Legendreov prvi primjer primijenjen je na [[C/1769 P1]] (Messier) -->). Gauss je objavio daljnji razvoj teorije najmanjih kvadrata u 1821.,<ref name="Gauss2">{{cite book|author-first1=C.F. |author-last1=Gauss|author-link=Carl Friedrich Gauss|url=https://books.google.com/books?id=ZQ8OAAAAQAAJ&q=Theoria+combinationis+observationum+erroribus+minimis+obnoxiae|title=Theoria combinationis observationum erroribus minimis obnoxiae|year=1821–1823|via=Google Books}}</ref> uključujući i verziju [[Gauss-Markovljeva teorema|Gauss-Markovljeve teoreme]]. Termin "regresija" skovao je [[Francis Galton]] u 19. stoljeću, kako bi opisao biološki [[fenomen]]. Fenomen je bio da visina potomaka visokih predaka ima tendenciju regresije prema normalnom [[prosjek]]u (fenomen poznat i kao [[regresija prema srednjoj vrijednosti]]).<ref> {{cite book Gauss-Markovljevog teorema | last = Mogull | first = Robert G. | title = Second-Semester Applied Statistics | publisher = Kendall/Hunt Publishing Company | year = 2004 | page = 59 | isbn = 978-0-7575-1181-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last=Galton | first=Francis | journal=Statistical Science | year=1989 | title=Kinship and Correlation (reprinted 1989) | volume=4 | jstor=2245330 | pages=80–86 | issue=2 | doi=10.1214/ss/1177012581| doi-access=free }}</ref> Za Galtona, regresija je imala samo ovo biološko značenje,<ref>[[Francis Galton]]. "Typical laws of heredity", [[Nature]] 15 (1877), 492–495, 512–514, 532–533. ''(Galton uses the term "reversion" in this paper, which discusses the size of peas.)''</ref><ref>Francis Galton. Presidential address, Section H, Anthropology. (1885) ''(Galton uses the term "regression" in this paper, which discusses the height of humans.)''</ref> ali njegov rad su kasnije proširili [[Udny Yule]] i [[Karl Pearson]] na općiji statistički kontekst.<ref>{{cite journal | doi=10.2307/2979746 | last=Yule | first=G. Udny | author-link=G. Udny Yule | title=On the Theory of Correlation | journal=Journal of the Royal Statistical Society | year= 1897 | pages=812&ndash;54 | jstor=2979746 | volume=60 | issue=4 | url=https://zenodo.org/record/1449703 }}</ref><ref>{{cite journal | doi=10.1093/biomet/2.2.211 | author-link=Karl Pearson | last=Pearson | first=Karl |author2=Yule, G.U. |author3=Blanchard, Norman |author4= Lee, Alice | title=The Law of Ancestral Heredity | journal=Biometrika | year=1903 | jstor=2331683 | pages=211–236 | volume=2 | issue=2 | url=https://zenodo.org/record/1431601 }}</ref> U radu Yulea i Pearsona, pretpostavlja se da je [[zajednička distribucija]] varijabli odgovora i objašnjavajućih varijabli [[Normalna distribucija|Gaussova]]. Ovu pretpostavku je oslabio [[Ronald A. Fisher|R.A. Fisher]] u svojim radovima iz 1922. i 1.925.<ref>{{cite journal | last=Fisher | first=R.A. | title=The goodness of fit of regression formulae, and the distribution of regression coefficients | journal=Journal of the Royal Statistical Society | volume=85 | pages=597–612 | year=1922 | doi=10.2307/2341124 | pmc=1084801 | jstor=2341124 | issue=4 }}</ref><ref name="FisherR1954Statistical">{{Cite book | author = Ronald A. Fisher | title = Statistical Methods for Research Workers | publisher = Oliver and Boyd | location = [[Edinburgh]] | year = 1970 | edition = Twelfth | url = https://archive.org/details/dli.scoerat.2986statisticalmethodsforresearchworkers/page/n7/mode/2up | isbn = 978-0-05-002170-5 | author-link = Ronald A. Fisher | url-access = registration }}</ref><ref>{{cite journal | last=Aldrich | first=John | journal=Statistical Science | year=2005 | title=Fisher and Regression | volume=20 | issue=4 | pages=401&ndash;417 | jstor=20061201 | doi=10.1214/088342305000000331| doi-access=free | url=https://eprints.soton.ac.uk/34871/1/088342305000000331.pdf }}</ref> Fisher je pretpostavio da je [[uslovna distribucija]] odzivne varijable Gaussova, ali zajednička distribucija ne mora biti. U tom pogledu, Fisherova pretpostavka je bliža Gaussovoj formulaciji iz 1821. godine. Tokom 1950-ih i 1960-ih, ekonomisti su koristili [[Kalkulator|elektromehaničke stolne kalkulatore]] za izračunavanje regresija. Prije 1970. godine, ponekad je bilo potrebno i do 24 sata da se dobije rezultat iz jedne regresije.<ref>Rodney Ramcharan. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2006/03/basics.htm Regressions: Why Are Economists Obessessed with Them?] March 2006. Accessed 2011-12-03.</ref> Metode regresije i dalje su područje aktivnog istraživanja. U posljednjim decenijama razvijene su nove metode za [[robustna regresija|robustnu regresiju]], regresiju koja uključuje [[korelacija|korelirane]] odgovore kao što su [[vremenske serije]] i [[krivulja rasta (statistika)|krivulja rasta]], regresiju u kojoj su prediktor (nezavisna varijabla) ili varijable odgovora krivulje, slike, grafovi ili drugi složeni objekti podataka, regresijske metode koje prilagođavaju različite vrste nedostajućih podataka, [[neparametarska regresija|neparametrijsku regresiju]], [[Bayesova statistika|Bayesovu]] metodu za regresiju, regresiju u kojoj se prediktorske varijable mjere s greškom, regresiju s više prediktorskih varijabli nego opažanja i [[kauzalno zaključivanje]] s regresijom. Moderna regresijska analiza obično se izvodi pomoću statističkih i [[tablica (sttistika)|tabličnih]] softverskih paketa na [[računar]]ima, kao i na ručnim [[naučni kalkulator|naučnim]] i [[grafički kalkulator|grafičkim kalkulatorima]]. ==Model regresije== U praksi, istraživači prvo biraju model koji žele procijeniti, a zatim koriste odabranu metodu (npr. [[obični najmanji kvadrati]]) za procjenu parametara tog modela. Modeli regresije uključuju sljedeće komponente: * '''Nepoznati parametri''', često označeni kao [[skalar (fizika)|skalar]] ili [[euklidski vektor|vektor]] <math>\beta</math>. * '''Nezavisne varijable''', koje se opažaju u podacima i često se označavaju kao vektor <math>X_i</math> (gdje <math>i</math> označava red podataka). * '''Zavisna varijabla''', koja se opaža u podacima i često se označava pomoću skalara <math>Y_i</math>. *'''Članovi greške''', koji se ''ne'' direktno opažaju u podacima i često se označavaju skalarom e_i. U raznim [[Lista područja primjene statistike|poljima primjene]], umjesto zavisnih i nezavisnih varijabli koriste se različite terminologije. Većina regresijskih modela predlaže da je Y_i [[Funkcija (matematika)|funkcija]] ('''regresijska funkcija''') od X_i i \beta, pri čemu e_i predstavlja aditivni član greške koji može zamijeniti nemodelirane determinante Y_i ili slučajni statistički šum: :<math>Y_i = f (X_i, \beta) + e_i</math> U standardnom regresijskom modelu, pretpostavlja se da su nezavisne varijable <math>X_i</math> bez grešaka. [[Model grešaka u varijablama]] može se koristiti ako se pretpostavlja da nezavisne varijable sadrže greške. Mogu se napraviti i druge modifikacije standardnog regresijskog modela kako bi se uzeli u obzir različiti scenariji, kao što su situacije koje uključuju [[Pristrasnost izostavljenih varijabli|izostavljene varijable]], [[Konfunder|zbunjujuće varijable]] ili [[Endogenost (ekonometrija)|endogenost]]. Cilj istraživača jest procijeniti funkciju <math>f(X_i, \beta)</math> koji najviše odgovara podacima. Da bi se provela regresijska analiza, mora se odrediti oblik funkcije <math>f</math>. Ponekad se oblik ove funkcije zasniva na znanju o odnosu između <math>Y_i</math> i <math>X_i</math> koje se ne oslanja na podatke. Ako takvo znanje nije dostupno, bira se fleksibilan ili prikladan oblik za <math>f</math>. Na primjer, jednostavna univarijantna regresija može predložiti <math>f(X_i, \beta) = \beta_0 + \beta_1 X_i</math>, što sugerira da istraživač vjeruje da je <math>Y_i = \beta_0 + \beta_1 X_i + e_i</math> razumna aproksimacija za statistički proces koji generira podatke. Nakon što istraživači odrede svoj preferirani [[statistički model]], različiti oblici regresijske analize pružaju alate za procjenu parametara <math>\beta</math>. Na primjer, [[najmanji kvadrati]] (uključujući i njegovu najčešću varijantu, [[obični najmanji kvadrati]]) pronalazi vrijednost `\beta` koja minimizira zbir kvadratnih grešaka `\sum_i (Y_i - f(X_i, `beta)`)^2. Data regresijska metoda će na kraju dati procjenu `\beta`, obično označenu sa `\hat{\beta`} kako bi se razlikovala procjena od stvarne (nepoznate) vrijednosti parametra koja je generirala podatke. Koristeći ovu procjenu, istraživač zatim može koristiti ''prilagođenu vrijednost'' `\hat{Y_i} = f(X_i, `\hat{\beta}`)` za predviđanje ili za procjenu tačnosti modela u objašnjavanju podataka. Da li je istraživač suštinski zainteresovan za procjenu `\hat{\beta`} ili predviđenu vrijednost `\hat{Y_i`} zavisiće od konteksta i njegovih ciljeva. Kao što je opisano u [[obični najmanji kvadrati]], najmanji kvadrati se široko koriste jer procijenjena funkcija <math>f(X_i, \hat{\beta})</math> aproksimira [[uslovno očekivanje]] <math>E(Y_i|X_i)</math>.<ref name="Gauss" /> Međutim, alternativne varijante (npr. [[najmanja apsolutna odstupanja]] ili [[kvantilna regresija]]) su korisne kada istraživači žele modelirati druge funkcije <math>f(X_i,\beta)</math>. Mora postojati dovoljno podataka za procjenu regresijskog modela. Na primjer, pretpostavimo da istraživač ima pristup <math>N</math> redovima podataka s jednom zavisnom i dvije nezavisne varijable: <math>(Y_i, X_{1i}, X_{2i})</math>. Pretpostavimo dalje da se želi procijeniti bivarijantni linearni model putem [[najmanji kvadrati|najmanjih kvadrata]]: <math>Y_i = \beta_0 + \beta_1 X_{1i} + \beta_2 X_{2i} + e_i</math>. Ako imamo pristup samo <math>N=2</math> podatkovnim tačkama, tada bi mogli pronaći beskonačno mnogo kombinacija <math>(\hat{\beta}_0, \hat{\beta}_1, \hat{\beta}_2)</math> koje jednako dobro objašnjavaju podatke: može se odabrati bilo koja kombinacija koja zadovoljava <math>\hat{Y}_i = \hat{\beta}_0 + \hat{\beta}_1 X_{1i} + \hat{\beta}_2 X_{2i}<math>, što sve vodi do <math>\sum_i \hat{e}_i^2 = \sum_i (\hat{Y}_i - (\hat{\beta}_0 + \hat{\beta}_1 X_{1i} + \hat{\beta}_2 X_{2i}))^2 = 0</math> i stoga su validna rješenja koja minimiziraju zbir kvadrata [[Greške i reziduali|reziduali]]. Da bi se razumjelo zašto postoji beskonačno mnogo opcija, treba imati na umu da sistem od <math>N=2</math> jednačina treba riješiti za tri nepoznate, što sistem čini [[Nedodefinitivan sistem|nedodefinitivan]]. Alternativno, može se vizualizirati beskonačno mnogo trodimenzijskih ravni koje prolaze kroz <math>N=2</math> fiksnih tačaka. Općenitije, da bi se procijenio model najmanjih kvadrata sa k različitim parametrima, mora se imati N \geq k različitih podataka. Ako je N > k, onda generalno ne postoji skup parametara koji će savršeno odgovarati podacima. Veličina N-k se često pojavljuje u regresijskoj analizi i u modelu se naziva stepeni slobode. Štaviše, da bi se procijenio model najmanjih kvadrata, nezavisne varijable (X_{1i}, X_{2i}, ..., X_{ki}) moraju biti linearno nezavisne: ne smije se ''ne'' moći rekonstruisati nijedna od nezavisnih varijabli sabiranjem i množenjem preostalih nezavisnih varijabli. Kao što je objašnjeno u [[obični najmanji kvadrati]], ovaj uslov osigurava da je <math>X^{T}X</math> [[invertibilna matrica]] i stoga da postoji jedinstveno rješenje <math>\hat{\beta</math>. ==Osnovne pretpostavke== Sama po sebi, regresija je samo izračunavanje izvršeno na skupu podataka. Da bi interpretirali rezultirajuću regresiju kao smislen statistički model koji kvantificira odnose u stvarnom svijetu, istraživači se često oslanjaju na niz klasičnih [[statistička pretpostavka|pretpostavki]]. Ove pretpostavke često uključuju: *[[Uzorak]] je reprezentativan za populaciju u cjelini. *Nezavisne varijable se mjere bez greške. *Odstupanja od modela imaju očekivanu vrijednost <math>0</math>, uslovljenu kovarijantama: <math>E(e_i | X_i) = 0</math> *Varijanca reziduala <math>e_i</math> je konstantna kroz posmatranja ([[homoskedastičnost]]). * Reziduali <math>e_i</math> su [[korelacija|nekorelirani]] jedan s drugim. Matematički, [[Matrica kovarijanse|varijansa-matrica kovarijanse]] grešaka je [[Dijagonalna matrica|dijagonala]]. Nekoliko uslova je dovoljno da bi estimator najmanjih kvadrata posjedovao poželjna svojstva: posebno, pretpostavke [[Gauss-Markovljeva teorema|Gauss-Markova]] impliciraju da će procjene parametara biti [[pristrasnost estimatora|nepristrasne]], [[konzistentan estimator|konzistentan]] i [[efikasnost (statistika)|efikasne]] u klasi linearnih nepristrasnih estimatora. Praktičari su razvili razne metode za održavanje nekih ili svih ovih poželjnih svojstava u stvarnim okruženjima, jer je malo vjerovatno da će ove klasične pretpostavke tačno važiti. Naprimjer, modeliranje [[model grešaka u varijablama|grešaka u varijablama]] može dovesti do razumnih procjena – nezavisne varijable se mjere s greškama. [[Standardne greške konzistentne s heteroskedasticitetom]] omogućavaju da se varijansa e_i mijenja kroz vrijednosti X_i. Korelirane greške koje postoje unutar podskupova podataka ili slijede specifične obrasce mogu se obraditi korištenjem ''klasteriranih standardnih grešaka, geografski ponderirane regresije'' ili [[Newey-Westov estimator|Newey-Westovih]] standardnih grešaka, između ostalih tehnika. Kada redovi podataka odgovaraju lokacijama u prostoru, izbor načina modeliranja e_i unutar geografskih jedinica može imati važne posljedice.<ref>{{cite book|title=Geographically weighted regression: the analysis of spatially varying relationships|last1=Fotheringham|first1=A. Stewart|last2=Brunsdon|first2=Chris|last3=Charlton|first3=Martin|publisher=John Wiley|year=2002|isbn=978-0-471-49616-8|edition=Reprint|location=Chichester, England}}</ref><ref>{{cite journal|last=Fotheringham|first=AS|author2=Wong, DWS|date=1 January 1991|title=The modifiable areal unit problem in multivariate statistical analysis|journal=Environment and Planning A|volume=23|issue=7|pages=1025–1044|doi=10.1068/a231025|bibcode=1991EnPlA..23.1025F |s2cid=153979055}}</ref> Područje [[ekonometrije]] je uglavnom fokusirano na razvoj tehnika koje omogućavaju da se donesu razumni zaključci iz stvarnog svijeta u stvarnim okruženjima, gdje klasične pretpostavke ne važe u potpunosti. ==Linearna regresija== {{Glavni|Linearna regresija}} Pogledajte [[jednostavna linearna regresija]] za izvođenje ovih formula i numerički primjer. U linearnoj regresiji, specifikacija modela je da je zavisna varijabla, <math>y_i</math>, [[linearna kombinacija]] ''parametara'' (ali ne mora biti linearna u ''nezavisnim varijablama''). Naprimjer, u [[jednostavnoj linearnoj regresiji]] za modeliranje n podatkovnih tačaka postoji jedna nezavisna varijabla: x_i i dva parametra, \beta_0</math> i <math>\beta_1</math>: :prava linija: y_i=\beta_0 +\beta_1 x_i +\varepsilon_i,\quad i=1,\dots,n.\!</math> U višestrukoj linearnoj regresiji postoji nekoliko nezavisnih varijabli ili funkcija nezavisnih varijabli. Dodavanje člana u x_i^2 prethodnoj regresiji daje: :parabola: <math>y_i=\beta_0 +\beta_1 x_i +\beta_2 x_i^2+\varepsilon_i,\ i=1,\dots,n.\!</math> Ovo je i dalje linearna regresija; iako je izraz na desnoj strani kvadratan u nezavisnoj varijabli <math>x_i</math>, linearan je u parametrima <math>\beta_0</math>, <math>\beta_1</math> i <math>\beta_2.</math> U oba slučaja, <math>\varepsilon_i</math> je član greške, a indeks <math>i</math> indeksira određeno opažanje. Vraćajući našu pažnju na slučaj prave linije: Dat nam je slučajni [[uzorak]] iz populacije, procjenjujemo parametre populacije i dobijamo model linearne regresije uzorka: : <math> \widehat{y}_i = \widehat{\beta}_0 + \widehat{\beta}_1 x_i. </math> [[greške i reziduali u statistici|rezidual]], <math> e_i = y_i - \widehat{y}_i</math>, je razlika između vrijednosti zavisne varijable predviđene modelom, <math> \widehat{y}_i</math>, i stvarne vrijednosti zavisne varijable, <math>y_i</math>. Jedna metoda procjene je [[obični najmanji kvadrati]]. Ova metoda dobija procjene parametara koje minimiziraju zbir kvadrata [[grešaka i reziduala u statistici|reziduala]], [[Subjektivna suma kvadrata reziduala|SSR]]: :<math>SSR=\sum_{i=1}^n e_i^2</math> Minimizacija ove funkcije rezultira skupom [[Linearni najmanji kvadrati (matematika)|normalne jednačine]], skupom simultanih linearnih jednačina u parametrima, koje se rješavaju da bi se dobili estimatori parametara, <math>\widehat{\beta}_0, \widehat{\beta}_1</math>. [[Slika:Linear regression.svg|thumb|upright=1.4| Ilustracija linearne regresije na skupu podataka]] U slučaju jednostavne regresije, formule za procjene najmanjih kvadrata su :<math>\widehat{\beta}_1=\frac{\sum(x_i-\bar{x})(y_i-\bar{y})}{\sum(x_i-\bar{x})^2}</math> :<math>\widehat{\beta}_0=\bar{y}-\widehat{\beta}_1\bar{x}</math> gdje je <math>\bar{x</math> [[Aritmetička sredina|srednja vrijednost]] (prosjek) vrijednosti <math>x</math>, a <math>\bar{y</math> je sredina vrijednosti <math>y</math>. Pod pretpostavkom da član greške populacije ima konstantnu varijansu, procjena te varijanse data je kao: : <math> \hat{\sigma}^2_\varepsilon = \frac{SSR}{n-2}</math> Ovo se naziva [[srednja kvadratna greška]] (MSE) regresije. Nazivnik je veličina uzorka umanjena za broj parametara modela procijenjenih iz istih podataka, <math>(n-p)</math> za <math>p</math> [[regresor]]s ili <math>(n-p-1)</math> ako se koristi odsječak na pravoj liniji.<ref>Steel, R.G.D, and Torrie, J. H., ''Principles and Procedures of Statistics with Special Reference to the Biological Sciences.'', McGraw Hill, 1960, page 288.</ref> U slučaju, <math>p=1</math> pa je nazivnik n-2. Standardne greške procjena parametara date su kao :<math>\hat\sigma_{\beta_1}=\hat\sigma_{\varepsilon} \sqrt{\frac{1}{\sum(x_i-\bar x)^2}}</math> :<math>\hat\sigma_{\beta_0}=\hat\sigma_\varepsilon \sqrt{\frac{1}{n} + \frac{\bar{x}^2}{\sum(x_i-\bar x)^2}}=\hat\sigma_{\beta_1} \sqrt{\frac{\sum x_i^2}{n}}. </math> Pod daljnjom pretpostavkom da je član greške populacije normalno distribuiran, istraživač može koristiti ove procijenjene standardne greške za kreiranje [[intervala pouzdanosti]] i provođenje [[testova hipoteze]] o [[parametrima populacije]]. ===Opći linearni model=== {{Hatnote|Za izvođenje, pogledajte [[linearni najmanji kvadrati]]}} {{Hatnote|Za numerički primjer, pogledajte [[linearna regresija]]}} U općijem modelu višestruke regresije postoji <math>p</math> nezavisnih varijabli: : <math> y_i = \beta_1 x_{i1} + \beta_2 x_{i2} + \cdots + \beta_p x_{ip} + \varepsilon_i, \, </math> gdje je <math>x_{ij}</math> <math>i</math>-to opažanje na <math>j</math>-toj nezavisnoj varijabli. Ako prva nezavisna varijabla uzima vrijednost 1 za sve `i`, `x_{i1} = 1`, tada se `\beta_1` naziva `regresijski odsječak`. Procjene parametara metodom najmanjih kvadrata dobijaju se iz `p` normalnih jednačina. Rezidual se može napisati kao :<math>\varepsilon_i=y_i - \hat\beta_1 x_{i1} - \cdots - \hat\beta_p x_{ip}.</math> '''Normalne jednačine''' su :<math>\sum_{i=1}^n \sum_{k=1}^p x_{ij}x_{ik}\hat \beta_k=\sum_{i=1}^n x_{ij}y_i,\ j=1,\dots,p.\,</math> U matričnoj notaciji, normalne jednačine se zapisuju kao :<math>\mathbf{(X^\top X )\hat{\boldsymbol{\beta}}= {}X^\top Y},\,</math> gdje je <math>ij</math> element od <math>\mathbf X</math> <math>x_{ij</math>, <math>i</math> element vektora kolone <math>Y</math> je <math>y_i</math>, a <math>j</math> element <math>\hat \boldsymbol \beta</math> je <math>\hat \beta_j</math>. Thus <math>\mathbf X</math> is <math>n \times p</math>, <math>Y</math> is <math>n \times 1</math>, and <math>\hat \boldsymbol \beta</math> is <math>p \times 1</math>. Rješenje je: :<math>\mathbf{\hat{\boldsymbol{\beta}}= (X^\top X )^{-1}X^\top Y}.\,</math> ===Dijagnostika=== {{glavni|Regresijska dijagnostika}} Nakon što je konstruiran regresijski model, može biti važno potvrditi dobroću prilagođavanja modela i [[statističku značajnost]] procijenjenih parametara. Uobičajeno korištene provjere dobroće prilagođavanja uključuju [[R-kvadrat]], analize obrasca [[grešaka i reziduala u statistici|reziduala]] i testiranje hipoteza. Statistička značajnost može se provjeriti [[F-test]]om ukupnog prilagođavanja, nakon čega slijede [[t-test]]ovi pojedinačnih parametara. Tumačenja ovih dijagnostičkih testova uveliko se oslanjaju na pretpostavke modela. Iako se ispitivanje reziduala može koristiti za poništavanje modela, rezultate [[t-test|t–]] ili [[F-test]]a ponekad je teže interpretirati ako su pretpostavke modela prekršene. Naprimjer, ako greška nema normalnu distribuciju, u malim uzorcima procijenjeni parametri neće pratiti normalne distribucije i komplicirati zaključivanje. Međutim, kod relativno velikih uzoraka može se pozvati [[centralna granična teorema]], tako da testiranje hipoteze može nastaviti korištenjem asimptotskih aproksimacija. ===Ograničene zavisne varijable=== [[Ograničene zavisne varijable]], koje su varijable odziva koje su [[kategorička varijabla|kategoričke]] ili ograničene da padaju samo u određeni raspon, često se javljaju u [[ekonometrija|ekonometriji]]. Varijabla odziva može biti nekontinuirana ("ograničena" da leži na nekom podskupu realne linije). Za binarne (nula ili jedna) varijable, ako se analiza nastavlja linearnom regresijom najmanjih kvadrata, model se naziva [[linearni model vjerovatnoće]]. Nelinearni modeli za binarne zavisne varijable uključuju [[probitni model|probit]] i [[logistička regresija|logit model]]. [[multivarijantni probit]] model je standardna metoda procjene zajedničkog odnosa između nekoliko binarnih zavisnih varijabli i nekih nezavisnih varijabli. Za [[kategoričke varijable]] s više od dvije vrijednosti postoji [[multinomni logit]]. Za [[ordinalna varijabla|ordinalna varijabla]] s više od dvije vrijednosti postoje modeli [[uređeni logit]] i [[uređeni probit]]. Modeli [[cenzurirana regresija| cenzurirane regresije]] mogu se koristiti kada se [[zavisna varijabla]] samo ponekad posmatra, a modeli tipa [[Heckmanova korekcija]], mogu se koristiti kada uzorak nije nasumično odabran iz populacije od interesa. Alternativa takvim postupcima je linearna regresija zasnovana na [[polihorička korelacija| polihoričkoj]] (ili poliserijskim [[korelacija]]ma) između kategoričkih varijabli. Takvi postupci se razlikuju u pretpostavkama o distribuciji varijabli u populaciji. Ako je varijabla pozitivna s niskim vrijednostima i predstavlja ponavljanje događaja, tada se mogu koristiti modeli brojanja poput [[Poissonova regresija|Poissonove regresije]] ili modela [[negativni binom|negativnog binoma]]. ==Nelinearna regresija== {{Glavni|Nelinearna regresija}} Kada funkcija modela nije linearna u parametrima, zbir kvadrata mora se minimizirati iterativnim postupkom. Ovo uvodi mnoge komplikacije koje su sažete u [[najmanji kvadrati|Razlike između linearnih i nelinearnih najmanjih kvadrata]]. ==Predviđanje (interpolacija i ekstrapolacija)== {{glavni|Predviđeni odgovor|Interval predviđanja}} [[Datoteka:CurveWeightHeight.png|thumb|upright=1.5|U sredini, prilagođena prava linija predstavlja najbolju ravnotežu između tačaka iznad i ispod ove linije. Isprekidane prave linije predstavljaju dvije ekstremne linije, uzimajući u obzir samo varijaciju nagiba. Unutrašnje krive predstavljaju procijenjeni raspon vrijednosti uzimajući u obzir varijaciju i nagiba i odsječka. Vanjske krive predstavljaju predviđanje za novo mjerenje.<ref>{{cite book |last=Rouaud |first=Mathieu |title=Probability, Statistics and Estimation|year=2013 |page=60 |url=http://www.incertitudes.fr/book.pdf }}</ref>]] Regresijski modeli '''''predviđaju'''' vrijednost varijable <math>''Y''</math>, na osnovu poznatih vrijednosti varijabli <math>''X''</math>. Predviđanje unutar raspona vrijednosti u skupu podataka koji se koristi za prilagođavanje modela neformalno se naziva ''[[interpolacija]]''. Predviđanje izvan ovog raspona podataka poznato je kao ''[[ekstrapolacija]]''. Izvođenje ekstrapolacije snažno se oslanja na pretpostavke regresije. Što ekstrapolacija dalje ide izvan podataka, to je više prostora da model ne uspije zbog razlika između pretpostavki i podataka uzorka ili stvarnih vrijednosti. ''[[Interval predviđanja]]'' koji predstavlja nesigurnost može pratiti tačkastu predikciju. Takvi intervali imaju tendenciju brzog širenja kako se vrijednosti nezavisne varijable (varijabli) pomjeraju izvan raspona koji pokrivaju posmatrani podaci. Iz ovih i drugih razloga, neki imaju tendenciju da kažu da bi moglo biti nerazumno provoditi ekstrapolaciju.<ref>Chiang, C.L, (2003) ''Statistical methods of analysis'', World Scientific. {{isbn|981-238-310-7}} - [https://books.google.com/books?id=BuPNIbaN5v4C&dq=regression+extrapolation&pg=PA274 page 274 section 9.7.4 "interpolation vs extrapolation"]</ref> ===Odabiranje modela=== {{glavni|Odabiranje modela}} Pretpostavka određenog oblika za odnos između <math> ''Y''</math> i <math>''X''</math> je još jedan izvor nesigurnosti. Pravilno provedena regresijska analiza uključivat će procjenu koliko dobro pretpostavljeni oblik odgovara posmatranim podacima, ali to može učiniti samo unutar raspona vrijednosti nezavisnih varijabli koje su stvarno dostupne. To znači da je svaka ekstrapolacija posebno ovisna o pretpostavkama koje se prave o strukturnom obliku regresijskog odnosa. Ako ovo znanje uključuje činjenicu da zavisna varijabla ne može izaći izvan određenog raspona vrijednosti, to se može iskoristiti pri odabiru modela - čak i ako posmatrani skup podataka nema vrijednosti posebno blizu takvih granica. Implikacije ovog koraka odabira odgovarajućeg funkcionalnog oblika za regresiju mogu biti velike kada se razmatra ekstrapolacija. Kao minimum, može osigurati da je svaka ekstrapolacija koja proizlazi iz prilagođenog modela "realistična" (ili u skladu s onim što je poznato). ==Proračuni snage i veličine uzorka== Ne postoje općeprihvaćene metode za povezivanje broja posmatranja s brojem nezavisnih varijabli u modelu. Jedna metoda koju su pretpostavili Good i Hardin je <math>N=m^n</math>, gdje je <math>N</math> veličina uzorka, <math>n</math> je broj nezavisnih varijabli i <math>m</math> je broj opservacija potrebnih da se postigne željena preciznost ako model ima samo jednu nezavisnu varijablu.<ref>{{cite book |last1=Good |first1=P. I. |author1-link=Phillip Good|last2=Hardin |first2=J. W. |title=Common Errors in Statistics (And How to Avoid Them)|publisher=Wiley|edition=3rd|location=Hoboken, New Jersey|year=2009|page=211|isbn=978-0-470-45798-6}}</ref> Naprimjer, kada se gradi model linearne regresije koristeći skup podataka koji sadrži 1000 pacijenata (<math>N</math>). Ako se odluči da je potrebno pet opservacija da bi se precizno definirala prava linija (<math>m</math>), tada je maksimalan broj nezavisnih varijabli (<math>n</math>) koje model može podržati <math>4</math>, jer : <math>\frac{\log 1000}{\log5}\approx4.29 </math>. ==Ostale metode== Iako se parametri regresijskog modela obično procjenjuju korištenjem metode najmanjih kvadrata, korištene su i druge metode: * [[Bayesovska metoda]], npr. [[Bayesovska linearna regresija]] * Procentna regresija, za situacije u kojima se smanjenje „procentnih“ grešaka smatra prikladnijim.<ref>{{cite journal| ssrn=1406472 |title=Least Squares Percentage Regression |last=Tofallis |first=C. |journal=Journal of Modern Applied Statistical Methods |volume=7 |year=2009 |pages=526–534| doi=10.2139/ssrn.1406472|url=https://digitalcommons.wayne.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1466&context=jmasm |hdl=2299/965 |hdl-access=free }}</ref> * [[Najmanja apsolutna odstupanja]], koja je robusnija u prisustvu outliera, što dovodi do [[kvantilne regresije]] * [[Neparametrijska regresija]], zahtijeva veliki broj opažanja i računski je intenzivna * [[Optimizacija scenarija]], što dovodi do [[model prediktora intervala]] == Softver == {{Glavna lista|Lista statističkog softvera}} Svi glavni statistički softverski paketi izvode [[najmanjih kvadrata]] regresijsku analizu i zaključivanje. [[Jednostavna linearna regresija]] i višestruka regresija korištenjem najmanjih kvadrata mogu se izvršiti u nekim [[tabelarnim]] aplikacijama i na nekim kalkulatorima. Dok mnogi statistički softverski paketi mogu izvoditi različite vrste neparametrijske i robusne regresije, ove metode su manje standardizirane. Različiti softverski paketi implementiraju različite metode, a metoda s datim nazivom može se implementirati različito u različitim paketima. Specijalizirani regresijski softver razvijen je za upotrebu u oblastima kao što su analiza anketa i neuroimaging. == Pogledajte također == {{Portal|Matematika}} {{Div col}} * [[Anscombeov kvartet]] * [[Prilagođavanje krivulje]] * [[Teorija procjene]] * [[Prognoziranje]] * [[Neobjašnjeni razlomak varijanse]] * [[Aproksimacija funkcije]] * [[Generalizirani linearni model]] * [[Kriging]] (linearni algoritam za procjenu najmanjih kvadrata) * [[Lokalna regresija]] * [[Problem modificiranih arealnih jedinica]] * [[Multivarijantni adaptivni regresijski splajn]] * [[Multivarijantna normalna distribucija]] * [[Pearsonov koeficijent korelacije]] * [[Kvazivarijanca]] * [[Interval predviđanja]] * [[Validacija regresije]] * [[Robustna regresija]] * [[Segmentirana regresija]] * [[Obrada signala]] * [[Postepena regresija]] * [[Geometrija taksija]] * [[Procjena linearnog trenda]] {{Div col end}} == Reference == {{Reflist}} ==Dodatni izvori== * William H. Kruska and Judith M. Tanur, ed. (1978), "Linear Hypotheses," ''International Encyclopedia of Statistics''. Free Press, v. 1, :Evan J. Williams, "I. Regression," pp. 523–41. :Julian C. Stanley, "II. Analysis of Variance," pp. 541–554. * Lindley, D.V. (1987). "Regression and correlation analysis," New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 4, pp.&nbsp;120–23. * Birkes, David and Yadolah Dodge, ''Alternative Methods of Regression''. {{isbn|0-471-56881-3}} * Chatfield, C. (1993) "[https://amstat.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/07350015.1993.10509938 Calculating Interval Forecasts]," ''Journal of Business and Economic Statistics,'' '''11'''. pp.&nbsp;121–135. * {{cite book |title = Applied Regression Analysis |edition = 3rd |last1= Draper |first1=N.R. |last2=Smith |first2=H. |publisher = John Wiley |year = 1998 |isbn = 978-0-471-17082-2}} * Fox, J. (1997). ''Applied Regression Analysis, Linear Models and Related Methods.'' Sage * Hardle, W., ''Applied Nonparametric Regression'' (1990), {{isbn|0-521-42950-1}} * {{cite journal|doi=10.1002/for.3980140502|title=Prediction intervals for growth curve forecasts|journal=Journal of Forecasting|volume=14|issue=5|pages=413–430|year=1995|last1=Meade|first1=Nigel|last2=Islam|first2=Towhidul}} * A. Sen, M. Srivastava, ''Regression Analysis &mdash; Theory, Methods, and Applications'', Springer-Verlag, Berlin, 2011 (4th printing). * T. Strutz: ''Data Fitting and Uncertainty (A practical introduction to weighted least squares and beyond)''. Vieweg+Teubner, {{isbn|978-3-8348-1022-9}}. * Stulp, Freek, and Olivier Sigaud. ''Many Regression Algorithms, One Unified Model: A Review.'' Neural Networks, vol. 69, Sept. 2015, pp.&nbsp;60–79. https://doi.org/10.1016/j.neunet.2015.05.005. * Malakooti, B. (2013). [https://books.google.com/books?id=tvc8AgAAQBAJ&q=%22regression+analysis%22 Operations and Production Systems with Multiple Objectives]. John Wiley & Sons. * {{cite journal | doi=10.7717/peerj-cs.623| title= The coefficient of determination R-squared is more informative than SMAPE, MAE, MAPE, MSE and RMSE in regression analysis evaluation| year=2021 | last1= Chicco | first1=Davide | last2= Warrens | first2=Matthijs J. | first3=Giuseppe| last3=Jurman| journal= PeerJ Computer Science | volume=7 | issue=e623 | pages=e623| pmid= 34307865| pmc= 8279135| doi-access = free}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Regression}} * {{springer|title=Regression analysis|id=p/r080620}} * [http://jeff560.tripod.com/r.html Earliest Uses: Regression] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118010721/https://jeff560.tripod.com/r.html |date=18. 1. 2021 }} – basic history and references * [https://spss-tutor.com/multiple-regressions.php What is multiple regression used for?] – Multiple regression * [http://www.vias.org/simulations/simusoft_regrot.html Regression of Weakly Correlated Data] – how linear regression mistakes can appear when Y-range is much smaller than X-range {{Navigacijski okvir vještačke inteligencije}} {{analiza najmanjih kvadrata i regresijska analiza}} {{Statistika|korelacija|stanje=collapsed}} {{Kvantitativne metode predviđanja}} {{Javno zdravstvo}} {{Authority control}} [[Kategorija:Regresijska analiza| ]] [[Kategorija:Statistika]] s64v9kb2dlzultgh8vqbtfkgrnp68lz 0 534469 3848273 3846083 2026-05-21T10:16:12Z Panasko 146730 3848273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Berava | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = Rijeka Berava | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Babina Greda|Babine Grede]] | izvor_koordinate = | ušće = kod [[Cerna|Cerne]] | ušće_koordinate = {{coord|45.116548|18.679392|format=dms|display=it}} | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 32 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 82 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Berava''' je [[rijeka]] u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3318775/berava.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-15}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/krizna-tocka-istocne-slavonije-babinu-gredu-vode-berave-odsjekle-od-svijeta-3116525|title=Jutarnji list - Krizna točka istočne Slavonije: Babinu Gredu vode Berave odsjekle od svijeta|date=2010-06-02|website=www.jutarnji.hr|access-date=2026-05-15}}</ref> Pritoka je [[Bosut]]a i prvi izvor njegove tekuće vode do spajanja s [[Biđ]]em. Nastaje u [[Babina Greda|Babinoj Gredi]] spajanjem dva potoka, Beravice i Sacnice. Duga je 32&nbsp;km. Protječe kroz [[Babina Greda|Babinu Gredu]] i [[Gradište (Hrvatska)|Gradište]]. == Reference == {{refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Bosuta]] st3wd32pim55omog2iavrxbupsl53ty 0 534611 3848177 3847053 2026-05-20T23:43:53Z Mhare 481 3848177 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Psihologija avijacije''', poznata i kao '''aeropsihologija''' ili '''psihologija zrakoplovstva''', specijalizovana je oblast [[primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]] koja proučava ljudsko ponašanje, emocije i mentalne procese u kontekstu upravljanja i kontrole [[avijacija|avijacijskim]] sistema, kao i njihov utjecaj na sigurnost i efikasnost letenja.<ref name="APA_Dictionary_Aviation">{{cite web |author=American Psychological Association |title=Aviation psychology |url=https://dictionary.apa.org/aviation-psychology |work=APA Dictionary of Psychology |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova disciplina obuhvata istraživanja psihofizičkih sposobnosti [[pilot]]a i drugih članova avijacijskog osoblja, selekciju i profesionalnu procjenu kandidata za avijacijska zanimanja, utjecaj letačkih uslova na osobu i psihološke faktore povezane sa sigurnošću letenja i avionskim nesrećama. Razvoj psihologije avijacije započeo je početkom 1920-ih godina uporedo s razvojem [[avijacijska medicina|avijacijske medicine]] i [[psihologija rada|psihologije rada]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Različiti uslovi letenja, poput promjena [[prostorna orijentacija|prostorne orijentacije]], ubrzanja, promjena [[atmosferski pritisak|atmosferskog pritiska]] i sastava [[Atmosfera|atmosfere]], mogu značajno utjecati na ljudski [[nervni sistem]] i sposobnost donošenja odluka. Zbog toga su [[pažnja]], emocionalna stabilnost i brzo reagovanje među važnim predmetima istraživanja ove discipline.<ref name="FreeDictionary_Aviation_Psychology">{{cite web |title=Aviation Psychology |url=https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Aviation+Psychology |work=The Free Dictionary (Farlex) |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Xuan_Aviation_Knowledge">{{cite web |author=Yan Xuan |title=Psychology in Aviation |url=http://aviationknowledge.wikidot.com/aviation:psychology-in-aviation |work=AviationKnowledge |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roscoe_Aviation_1980">{{cite book |last=Roscoe |first=Stanley Nelson |date=1980 |title=Aviation Psychology |publisher=The Iowa State University Press |location=Ames, Iowa |isbn=9780813819259 |url=https://archive.org/details/details/aviationpsycholo0000rosc |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Savremena istraživanja u psihologiji avijacije povezana su s [[inženjerska psihologija|inženjerskom psihologijom]], [[ergonomija|ergonomijom]] i proučavanjem interakcije osobe i tehnologije u složenim avijacijskim sistemima.<ref name="Wickens_Aerospace_1999">{{cite book|last=Wickens |first=Christopher D. |year=1999 |chapter=Aerospace Psychology |title=Human Performance and Ergonomics |series=Handbook of Perception and Cognition |edition=2nd |publisher=Academic Press |pages=195–242 |doi=10.1016/B978-012322735-5/50009-9 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9780123227355500099 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Strategije obuke i intervencije == U savremenoj avijacijskoj psihologiji razvijaju se različiti programi kognitivnog treninga usmjereni na unapređenje pažnje, pamćenja i donošenja odluka kod pilota i drugog avijacijskog osoblja. Takvi programi primjenjuju se radi smanjenja posljedica stresa, [[umor]]a i drugih psihofizičkih opterećenja karakterističnih za avijacijske operacije, s ciljem povećanja sigurnosti letenja i efikasnosti rada u zračnom saobraćaju.<ref name="Martinussen_Hunter_2010">{{cite book |last=Martinussen |first=Monica |last2=Hunter |first2=David R. |date=2010 |title=Aviation Psychology and Human Factors |publisher=CRC Press (Taylor & Francis Group) |location=Boca Raton, FL |isbn=9781439808436 |url=https://rexresearch1.com/FlightTrainingLibrary/AviationPsychologyHumanFactor.pdf |format=PDF |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Publikacije == Avijacijska psihologija kao naučna disciplina razvija se kroz specijalizovane akademske i stručne časopise koji objavljuju istraživanja iz oblasti ljudskog faktora u avijaciji, s posebnim fokusom na kognitivne procese i ponašanje posade. Među relevantnim publikacijama iz ove oblasti nalazi se ''[[The International Journal of Aerospace Psychology]]'', međunarodni recenzirani časopis koji objavljuje radove o razvoju i upravljanju avijacijskim sistemima iz perspektive interakcije čovjeka i tehnologije. Časopis objavljuje izdavačka kuća [[Taylor & Francis]], a tematski povezuje psihologiju sa [[inženjerstvo|inženjerstvom]], [[računarstvo|računarstvom]], [[Obrazovanje|obrazovanjem]] i [[fiziologija|fiziologijom]].<ref name="Taylor_Francis_IJAP_Issues">{{cite journal |title=The International Journal of Aerospace Psychology: List of issues |journal=The International Journal of Aerospace Psychology |publisher=Taylor & Francis Group |issn=2472-1832 |url=https://www.tandfonline.com/loi/hiap20 |access-date=16. 5. 2026 |language=en}}</ref> Druga stručna publikacija iz ove oblasti je časopis ''Aviation Psychology and Applied Human Factors'', službeno glasilo Evropskog udruženja za avijacijsku psihologiju (EAAP) i Australskog udruženja za avijacijsku psihologiju (AAvPA). Časopis objavljuje naučne i stručne radove iz oblasti ljudskih faktora u avijaciji, sigurnosti letenja, psihofizičkih karakteristika avijacijskog osoblja i primijenjene psihologije u avijacijskim operacijama. Izdaje ga izdavačka kuća [[Hogrefe Publishing Group|Hogrefe]].<ref name="Hogrefe_APAHF_Journal">{{cite journal |title=Aviation Psychology and Applied Human Factors |journal=Aviation Psychology and Applied Human Factors |publisher=Hogrefe Publishing |issn=2192-0001 |url=https://www.hogrefe.com/us/journal/aviation-psychology-and-applied-human-factors |access-date=17. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Primijenjena psihologija]] * [[Donošenje odluka pilota]] * [[SHELL model]] == Vanjski linkovi == * [https://www.eaap.net/ Evropsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (EAAP) (en) * [https://www.aavpa.org/ Australijsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (AAVPA) (en) * [https://aapa.or.at/ Austrijsko udruženje za avijacijsku psihologiju] (AAPA) (en) * [https://aviation-psychology.org/ Međunarodni simpozij o avijacijskoj psihologiji] (ISAP), Državni univerzitet u Oregonu (en) == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|Aviation psychology}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Primijenjena psihologija]] [[Kategorija:Avijacijska medicina]] g0k65ebdxkzie93cemfc7iwevo00l4n 0 534639 3848200 3847270 2026-05-21T04:18:55Z ~2026-30401-54 181596 . 3848200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = Hrvat | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.<ref name="detektor-kovacevic">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/|title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH|date=1. 10. 2025|website=Detektor|access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] mch644ssk3wcui5empo74wi48xqjqb9 3848223 3848200 2026-05-21T07:43:26Z Mhare 481 3848223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Slaven Kovačević | slika = | opis_slike = | redoslijed = Savjetnik za vanjsku politiku člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]] | vrijeme_na_vlasti = 2018– | prethodnik = | nasljednik = | redoslijed2 = Vijećnik u [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] | vrijeme_na_vlasti2 = 2010–2012; 2014–2016 | prethodnik2 = | nasljednik2 = | redoslijed3 = Vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] | vrijeme_na_vlasti3 = 2004–2016 | prethodnik3 = | nasljednik3 = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|3|3}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = Slaven Kovačević | nacionalnost = | etnicitet = [[Hrvat]] | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Sarajevu]] | zanimanje = [[politolog]], univerzitetski nastavnik, [[političar]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | pripadnost = | vojska = | godine_službe = | čin = | komandovao = | ratovi = | ordeni = }} '''Slaven Kovačević''' ([[Sarajevo]], 3. mart 1972) bosanskohercegovački je [[politolog]], univerzitetski nastavnik, političar i savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]. U javnosti je posebno poznat po predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' pred [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskim sudom za ljudska prava]], koji se odnosio na aktivno biračko pravo i ustavno-izborni sistem Bosne i Hercegovine. Član je [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]] (DF), a u decembru 2025. ta stranka ga je odredila za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026.|općim izborima 2026]].<ref name="cv">{{cite web |title=Slaven Kovačević - CV |url=https://cis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/07/cv_slaven-kovaa_evia.pdf |website=Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="klix-kandidatura">{{cite web |title=Slaven Kovačević je kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH na Općim izborima 2026. |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/slaven-kovacevic-je-kandidat-df-a-za-predsjednistvo-bih-na-opcim-izborima-2026/251214085 |website=Klix.ba |date=14. 12. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> == Biografija i obrazovanje == Kovačević je rođen 3. marta 1972. u Sarajevu. Visoko obrazovanje završio je na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu]], gdje je 2016. stekao zvanje doktora političkih nauka.<ref name="cv"/> U akademskom radu bavio se političkim sistemima, evropskim integracijama i pitanjima ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine. Od 2019. angažiran je kao docent na [[Fakultet za upravu u Sarajevu|Fakultetu za upravu u Sarajevu]], gdje je predavao predmet "Evropske integracije i Bosna i Hercegovina". Ranije je 2015. predavao predmet "Demokratija" u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.<ref name="cv"/> == Politička karijera == Kovačević je politički djelovao u [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine]], a kasnije u Demokratskoj fronti. Bio je vijećnik u Općinskom vijeću [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] u tri uzastopna mandata, od 2004. do 2016. U istom periodu obavljao je i rukovodeće funkcije u lokalnoj vlasti: bio je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar od 2010. do 2012, a zamjenik predsjedavajućeg od 2014. do 2016.<ref name="cv"/> U [[Gradsko vijeće Grada Sarajeva|Gradskom vijeću Sarajeva]] bio je vijećnik od 2010. do 2012. i od 2014. do 2016. U vijeće je biran iz sastava Općinskog vijeća Centar, što je u sarajevskom sistemu lokalne vlasti uobičajen način popunjavanja dijela Gradskog vijeća.<ref name="cv"/><ref name="klix-kandidatura"/> Od 2018. radi kao savjetnik za vanjsku politiku u kabinetu Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U tom svojstvu javno je komentirao vanjskopolitička pitanja, odnose Bosne i Hercegovine s državama regije i međunarodne aspekte unutrašnjeg ustavnog uređenja zemlje.<ref name="cv"/> === Predmet ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine'' === Kovačević je 2022. podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su mu izborna pravila za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine povrijedila pravo da glasa za kandidate po vlastitom izboru. Predmet se odnosio na kombinaciju teritorijalnih i etničkih uslova u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno na činjenicu da birači iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] glasaju za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, dok birači iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] glasaju za srpskog člana.<ref name="uredzastupnika">{{cite web |title=Presuda Europskog suda za ljudska prava - Kovačević protiv Bosne i Hercegovine |url=https://uredzastupnika.gov.hr/vijesti/presuda-europskog-suda-za-ljudska-prava-kovacevic-protiv-bosne-i-hercegovine/1284 |website=Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH |url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/ |website=Detektor |date=1. 10. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref> Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je 29. augusta 2023. utvrdilo povredu člana 1. Protokola broj 12 uz [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropsku konvenciju o ljudskim pravima]], odnosno opće zabrane diskriminacije. Nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine predmet je upućen Velikom vijeću, koje je 25. juna 2025. poništilo raniju presudu i odbacilo aplikaciju. Većinom od 12 glasova prema pet, Sud je ocijenio da Kovačević nije imao status žrtve u smislu Konvencije i da je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju.<ref name="aljazeera">{{cite web |title=Evropski sud za ljudska prava poništio presudu u predmetu Kovačević |url=https://balkans.aljazeera.net/news/2025/6/25/evropski-sud-za-ljudska-prava-ponistio-presudu-u-predmetu-kovacevic |website=Al Jazeera Balkans |date=25. 6. 2025 |access-date=17. 5. 2026}}</ref><ref name="detektor"/> Presuda Velikog vijeća izazvala je političke i pravne reakcije u Bosni i Hercegovini jer se predmet nadovezao na ranije presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim elementima ustavnog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine, uključujući predmete ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]'', ''[[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]]'' i ''[[Pilav protiv Bosne i Hercegovine]]''.<ref name="detektor"/> U obrazloženju presude navedeno je da je tokom postupka iznosio neosnovane i uvredljive tvrdnje o sudijama, bivšem predsjedniku Suda, agentima Vlade Bosne i Hercegovine i visokom predstavniku, čime je, prema ocjeni Suda, prešao granice dopuštene kritike.<ref name="detektor-kovacevic">{{cite web|url=https://detektor.ba/2025/10/01/evropski-sud-za-ljudska-prava-objavio-pisanu-presudu-u-slucaju-slavena-kovacevica-protiv-bih/|title=Evropski sud za ljudska prava objavio pisanu presudu u slučaju Slavena Kovačevića protiv BiH|date=1. 10. 2025|website=Detektor|access-date=17. 5. 2026}}</ref> === Kandidatura za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine === Predsjedništvo Demokratske fronte donijelo je 14. decembra 2025. odluku da Kovačević bude kandidat stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na općim izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura" /> Kandidatura je uslijedila nakon što Željko Komšić, predsjednik DF-a i dotadašnji hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog ustavnog ograničenja od dva uzastopna mandata nije mogao ponovo biti kandidat za istu funkciju na izborima 2026.<ref name="klix-kandidatura"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Slaven}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine]] j7hv5r4hvrfoq2r17mf6xcr3bk75esb 0 534650 3848272 3847337 2026-05-21T10:14:35Z Panasko 146730 3848272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bistrica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = 2,1&nbsp;km zapadno od [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Dobra (rijeka)|Dobru]], kod [[Popovo Selo|Popova Sela]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Dobra (rijeka)|Dobra]] ⤴ [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 243 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Bistrica''' je [[rijeka]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desni pritok [[Dobra (rijeka)|Dobre]].<ref>{{Cite web|url=https://ribolovni-savez.hr/ribolovne-vode/dobra/|title=Dobra {{!}} Ribolovni Savez|access-date=2026-05-18}}</ref> Izvire u blizini [[Gerovo Tounjsko|Gerova Tounjskog]]. Duga je 4,7&nbsp;km. Ne protječe ni kroz jedno naselje. U svom toku protječe ispod autoceste A1, koju preko rijeke vodi istoimeni most. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dobre]] efsl0660j069u7e15pieleghzydsoud 0 534652 3848271 3847623 2026-05-21T10:14:21Z Panasko 146730 3848271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Dobra | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Pogled na novi Grad na rijeci Dobri | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Gornja Dobra]], [[Skrad]], [[Gorski kotar]], Hrvatska | izvor_koordinate = {{coord|45.23553|14.57554|format=dms|display=it}} | ušće = [[Kupa]] | ušće_koordinate = {{coord|45.5494|15.5237|format=dms}} | progresija = [[Kupa]]→ [[Sava]]→ [[Dunav]]→ [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 104,2&nbsp;km | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 700 | nadmorska visina ušća = 112 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.428 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna}} '''Dobra''' je [[rijeka]] koja se većim dijelom nalazi u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Duga je 104,2&nbsp;kilometra, a njen sliv pokriva površinu od 1.428&nbsp;km².[1] Njeno ime je ženski oblik hrvatskog pridjeva koji znači "dobar", ali je previše pojednostavljena narodna etimologija. Naziv rijeke vjerovatno potiče od keltskog prijevoda cel - prijevod dubrum, dubron što znači 'voda', ilirskog δυβρις (dybris) 'dubok' ili staroslavenskog dъbrь (dubri, debra) također 'duboka' ili 'dolina'. Dobra izvire u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] blizu [[Skrad]]a i [[Ravna Gora (Hrvatska)|Ravne Gore]], gdje teče prvo prema sjeveru, a zatim skreće prema istoku. Teče pored [[Vrbovsko]]g, prema jugoistoku, te ponre u [[Ogulin]]u. Sjeverno od Ogulina oštro skreće prema sjeveru i vraća se na površinu. Nastavlja prema sjeveroistoku, pored toplica Lešće i hidroelektrane (izgrađene i u probnom radu od 2010), teče paralelno s [[Kupa|Kupom]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnicom]], te se konačno ulijeva u Kupu sjeverno od [[Karlovac|Karlovca]]. Rijeka Dobra bogata je ribom i pticama. Gornja i Donja Dobra obiluju potočnom i kalifornijskom pastrmkom, lipljanom, klenom, mrenom, ukljom, šaranom i linjakom, sve u Gornjoj Dobri, dok je Donja Dobra jedna od rijetkih hrvatskih rijeka koja ima vrste riba poput mladice, štuke, klena, plovka i mrene.<ref>{{Cite web|url=http://www.huchen-angler.com:80/rijeka_dobra|title=Rijeka Dobra - Zaneseni Ribar|last=Daniel Kasaj, dkasaj@gmail.com; Tomislav Šagud, tsagud@gmail.com|website=www.huchen-angler.com|access-date=2026-05-18}}</ref> Sjeverno od Ogulina, u blizini Gojaka, voda Dobre se koristi za [[Hidroelektrana Gojak|hidroelektranu Gojak]], hidroelektranu izgrađenu za korištenje rijeka Dobre i Mrežnice. [[Hidroelektrana Lešće]] je 2010. počela s radom na dijelu rijeke Dobre.<ref>[http://www.obnovljivi.com/obnovljivi-izvori-energije-u-regiji/318-hidroelektrana-lesce] "Hydroelectric power plant Lešće", www.obnovljivi.com, 2010.</ref> Preko Dobre su izgrađena dva autoputna mosta: most Dobra (A1) i most Dobra (A6). == Sliv == Pritoke Gornje Dobre uključuju [[Vitunjčica|Vitunjčicu]], [[Turković potok]], [[Zlatinac]], [[Vušljivac]], [[Brozovac]], [[Kamačnik]] i druge.<ref name="HOKc">{{cite map |date=1983 |author=Državna geodetska uprava |section=Ogulin: 5 G 18 - 37 |title=Hrvatska osnovna kartau mjerilu 1:5000 |url=https://geoportal.dgu.hr}}</ref> Pritoke Donje Dobre uključuju [[Bistrica (Dobra)|Bistricu]], [[Ribnjak (potok)|Ribnjak]], [[Bosiljevski potok]] (podzemno ušće), [[Globornica|Globornicu]] (sa pritokom [[Sušica (Dobra)|Sušicom]]), [[Potok Mračinski]] (podzemno ušće), [[Potok Draganački]] (podzemno ušće), [[Jastrebica|Jastrebicu]] i druge. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == === Geologija === * {{cite journal |date=1968 |first=Stjepan |last=Bahun |title=Geološka osnova hidrogeoloških odnosa krškog područja između Slunja i Vrbovskog |language=sh |trans-title=Geological basis of the hydrogeological relations in the karst area between Slunj and Vrbovsko |pages=19–82 |url=https://geoloski-vjesnik.hgi-cgs.hr/wp-content/uploads/2022/05/1968_Bahun_303.pdf |journal=Geološki Vjesnik |issn=0016-7924 |volume=21}} === Hidrologija === * {{cite journal |date=2011-09-30 |first=Krešimir |last=Žganec |title=The effects of water diversion and climate change on hydrological alteration and temperature regime of karst rivers in central Croatia |pages=5705–5723 |url=https://www.researchgate.net/publication/215866098 |doi=10.1007/s10661-011-2375-1 |doi-access=free |journal=Environmental Monitoring and Assessment |eissn=1573-2959 |volume=184 |issue=9}} * {{cite book |date=2014 |first1=Ankica |last1=Senta Marić |publisher=Zigo |first2=Radovan |last2=Čepelak |first3=Damir |last3=Andabaka |chapter=Rijeka Dobra s pritocima |pages=61–66 |title=13.stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda |location=Rijeka |language=hr |trans-title=The River Dobra with Tributaries}} * {{cite journal |date=2017-06-30 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Zoran |last2=Kovač |first3=Toni |last3=Jurlina |title=Trend analysis of mean and high flows in response to climate warming - Evidence from karstic catchments in Croatia |pages=157–174 |url=https://hrcak.srce.hr/186336 |journal=Geofizika |eissn=1846-6346 |volume=34 |issue=1}} * {{cite journal |date=2018-03-01 |first1=Krešimir |last1=Pavlić |first2=Daniel |last2=Jakobović |title=High flows from Gornja Dobra basin |pages=45–52 |url=https://ojs.srce.hr/index.php/rgn/article/view/6008 |doi=10.17794/rgn.2018.3.5 |doi-access=free |journal=Rudarsko-geološko-Naftni Zbornik |eissn=1849-0409 |volume=33 |issue=3}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Kupe]] blvc13lajenr4gbxego1ha5qcxpart3 0 534656 3848277 3847352 2026-05-21T10:17:48Z Panasko 146730 3848277 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bjelovacka | slika = BjelovackaLug.jpg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Bjelovacka ispod mosta Lug u Trojstvenom Markovcu. | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Ušća potočića Jelinec i Seča. [[Veliko Trojstvo]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Česma (rijeka)|Česma]] kod naselja [[Narta]] | ušće_koordinate = | progresija = | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 18 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Bjelovacka'''<ref>{{Citiranje weba|title=HEMU|url=https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=10379|access-date=2024-09-25|website=hemu.lzmk.hr}}</ref> je rječica na prostoru grada [[Bjelovar]]a. Bjelovacka nastaje na ušću potočića Jelinec i Seča kod [[Veliko Trojstvo|Velikog Trojstva]]. Južno od grada Bjelovara, unutar naselja Velikog Korenova i Narte izlijeva se u [[Česma (rijeka)|rijeku Česmu]]. Uz Bjelovacku je u planu izgradnja gradske šetnice od Slavonske ceste do šume Lug. == Opis == [[Datoteka:PicindolPrekoBjelovacke.jpg|lijevo|275x275px|thumb|Bjelovacka kod [[Radničko naselje (Bjelovar)|Radničkog naselja]].]] Bjelovacka teče kroz naselja [[Veliko Trojstvo]], [[Grginac]], [[Prokljuvani (Bjelovar)|Prokljuvani]], [[Trojstveni Markovac]], [[Novoseljani]], [[Radničko naselje (Bjelovar)|Radničko naselje]], [[Mlinovac]], [[Male Sredice]], [[Velike Sredice]], [[Brezovac (Bjelovar)|Brezovac]] i Veliko Korenovo sve dok se ne ulije u rijeku Česmu u Narti. Bjelovacka je većim dijelom svog toka kanalizirana zbog svoje historijske sklonosti poplavama. Prije regulacije, formirala je močvarno područje istočno od Bjelovarske visoravni. Uz Bjelovacku, unutar šume Lug, pronađeni su ostaci većeg rimskog seoskog naselja, kao i arheološki nalazi stakla i keramike u blizini mjesta nekadašnje šume Šešić. == Ribolov == U Bjelovacki ima raznih riba, koje se love u sklopu sportskog ribolova, a uz nju se nalazi i nekoliko ribnjaka, od kojih je najveći ribnjak Lug u blizini istoimene šume, koji je u vlasništvu ŠRD "Bjelovacka" Lug-Trojstveni Markovac. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://bjelovar.live/obecanje-iz-grada-stize-osvijetljena-setnica-s-biciklistickom-stazom-uz-potok-bjelovacka/ Bjelovar uživo] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/391451 Annales Instituti Archaeologici, Vol. XVII No. 1, 2021, Hrčak srce] * [https://biskupija-bk.hr/povijesni-pregled/ Bjelovarsko-križevačka biskupija-historijski pregled] * [https://hrcak.srce.hr/clanak/50394 Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, No. 1, 2007, Hrčak srce] * [https://zsrdub.hr/ribolovne-vode/hrvatska/bjelovacka ZAJEDNICA ŠPORTSKO RIBOLOVNIH DRUŠTAVA I UDRUGA BJELOVAR] {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Česme]] py2g6bz38j6yrjdrclde4x7v7ne93j4 10 534658 3848001 3847956 2026-05-20T13:44:00Z Srđan 73336 3848001 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> Ovaj šablon koristi se za infokutiju u člancima o [[vrelo|vrelima]], [[izvor]]ima, [[termalni izvor|termalnim izvorima]], [[gejzir]]ima i srodnim hidrološkim pojavama. == Korištenje == <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija vrelo | naziv = | drugi_nazivi = | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | image_caption = | photo_caption = | karta = | širina_karte = | reljef = | oznaka = | položaj_oznake = | opis_karte = | alt_karte = | marker = | širina_markera = | koordinate = | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = | lokacija = | porijeklo_vode = | visina = | vrsta = | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} </pre> === Primjer === == Parametri == == Kôd == == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za vrela, izvore, termalne izvore, gejzire i srodne hidrološke pojave.", "params": { "naziv": { "label": "Naziv", "description": "Naziv vrela, izvora, termalnog izvora ili gejzira.", "type": "string", "suggested": true }, "drugi_nazivi": { "label": "Drugi nazivi", "description": "Drugi, lokalni, historijski ili alternativni nazivi vrela.", "type": "string" }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "veličina_slike": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px.", "type": "string" }, "alt_slike": { "aliases": [ "alt" ], "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "photo_caption": { "aliases": [ "image_caption" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Parametar photo_caption ima prednost nad image_caption ako su unesena oba.", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption": { "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Koristi se kao alternativni naziv parametra photo_caption.", "type": "string" }, "karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte za prikaz položaja vrela. Koristi se sa šablonom Location map.", "type": "string" }, "širina_karte": { "label": "Širina karte", "description": "Širina lokacijske karte u pikselima.", "type": "string" }, "reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte ako je dostupna.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka na karti", "description": "Tekst oznake koja se prikazuje uz marker na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "položaj_oznake": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top ili bottom.", "type": "string" }, "opis_karte": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske ili statične karte.", "type": "string" }, "alt_karte": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "marker": { "label": "Marker", "description": "Ime datoteke markera koji se koristi na lokacijskoj karti.", "type": "wiki-file-name" }, "širina_markera": { "label": "Širina markera", "description": "Veličina markera na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Koordinate vrela ili izvora, najčešće pomoću šablona {{Coord}}. Koriste se i za prikaz na karti.", "type": "string", "suggested": true }, "koordinate_ref": { "label": "Referenca uz koordinate", "description": "Fusnota, referenca ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke statične karte. Koristi se ako nije unesena lokacijska karta preko parametra karta.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_karte": { "label": "Veličina statične karte", "description": "Veličina statične karte, npr. 220px ili 250px.", "type": "string" }, "porijeklo_naziva": { "label": "Porijeklo naziva", "description": "Porijeklo naziva vrela ili izvora.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Lokacija vrela, npr. naselje, općina, planina, država ili geografsko područje.", "type": "string", "suggested": true }, "porijeklo_vode": { "label": "Porijeklo vode", "description": "Hidrološko, geološko ili drugo porijeklo vode.", "type": "string" }, "visina": { "label": "Visina", "description": "Nadmorska visina vrela ili izvora. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "vrsta": { "label": "Vrsta", "description": "Vrsta vrela ili izvora.", "type": "string" }, "vrsta_termalnog_izvora": { "label": "Vrsta termalnog izvora", "description": "Vrsta termalnog izvora. Ako je unesena, šablon prikazuje oznaku s vezom prema članku o termalnim izvorima.", "type": "string" }, "vodotok": { "label": "Vodotok", "description": "Vodotok koji nastaje iz vrela ili je s njim povezan.", "type": "string" }, "jačina": { "label": "Jačina", "description": "Jačina izvora, izdašnost ili klasifikacija prema protoku.", "type": "string" }, "visina_erupcije": { "label": "Visina erupcije", "description": "Visina erupcije ako je riječ o gejziru ili eruptivnom izvoru.", "type": "string" }, "frekventnost": { "label": "Frekventnost", "description": "Učestalost erupcija, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "trajanje": { "label": "Trajanje", "description": "Trajanje erupcije, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "protok": { "label": "Protok", "description": "Protok vode. Po mogućnosti koristiti metričke jedinice.", "type": "string" }, "temperatura": { "label": "Temperatura", "description": "Temperatura vode.", "type": "string" }, "dubina": { "label": "Dubina", "description": "Dubina izvora, bazena ili otvora.", "type": "string" }, "commons": { "label": "Commons", "description": "Veza prema odgovarajućoj kategoriji ili stranici na Wikimedia Commonsu.", "type": "string" }, "topo": { "label": "Topografska karta", "description": "Topografska karta ili oznaka relevantne topografske karte.", "type": "string" }, "ugrađeno": { "label": "Ugrađeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni sadržaj ili drugi šablon koji se prikazuje na dnu infokutije.", "type": "string" }, "dijete": { "label": "Dijete", "description": "Tehnički parametar za ugniježđivanje ove infokutije u drugu infokutiju.", "type": "boolean" }, "mapframe": { "label": "Interaktivna karta", "description": "Uključuje ili isključuje interaktivnu mapframe kartu. Ako postoji lokacijska karta, mapframe je zadano isključen; za ručno uključivanje unijeti yes.", "type": "string" }, "mapframe_zoom": { "label": "Zum interaktivne karte", "description": "Ručno podešavanje nivoa zumiranja interaktivne karte.", "type": "number" }, "mapframe_length_km": { "label": "Dužina prikaza karte (km)", "description": "Približna dužina područja koje karta treba obuhvatiti, u kilometrima. Zadano je 5.", "type": "number" }, "mapframe_width_km": { "label": "Širina prikaza karte (km)", "description": "Približna širina područja koje karta treba obuhvatiti, u kilometrima. Zadano je 5.", "type": "number" }, "mapframe_marker": { "label": "Marker interaktivne karte", "description": "Vrsta markera na interaktivnoj karti. Zadano je hot-spring.", "type": "string" }, "mapframe_marker_color": { "label": "Boja markera", "description": "Boja markera na interaktivnoj karti. Zadano je #A8BDEC.", "type": "string" }, "mapframe_width": { "label": "Širina interaktivne karte", "description": "Širina interaktivne karte. Zadano je 279.", "type": "number" }, "mapframe_frame_width": { "label": "Širina okvira interaktivne karte", "description": "Širina okvira interaktivne karte. Zadano je 280.", "type": "number" }, "mapframe_height": { "label": "Visina interaktivne karte", "description": "Visina okvira interaktivne karte.", "type": "number" }, "mapframe_type": { "label": "Tip mapframe objekta", "description": "Tip objekta koji se prikazuje na interaktivnoj karti.", "type": "string" }, "mapframe_wikidata": { "label": "Korištenje Wikidate za mapframe", "description": "Određuje da li se za interaktivnu kartu koriste Wikidata podaci. Zadano je yes.", "type": "string" }, "mapframe_id": { "label": "Wikidata ID za mapframe", "description": "Wikidata ID stavke koja se koristi za interaktivnu kartu, npr. Q123456.", "type": "string" }, "mapframe_caption": { "label": "Opis interaktivne karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod interaktivne karte.", "type": "string" } }, "format": "{{_\n| ______________________ = _\n}}" } </templatedata> == Također pogledajte == <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> l1n4ak3ehrnxf1xa2vybio5t6825luz 3848003 3848001 2026-05-20T13:48:55Z Mhare 481 /* Primjer */ 3848003 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> Ovaj šablon koristi se za infokutiju u člancima o [[vrelo|vrelima]], [[izvor]]ima, [[termalni izvor|termalnim izvorima]], [[gejzir]]ima i srodnim hidrološkim pojavama. == Korištenje == <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija vrelo | naziv = | drugi_nazivi = | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | image_caption = | photo_caption = | karta = | širina_karte = | reljef = | oznaka = | položaj_oznake = | opis_karte = | alt_karte = | marker = | širina_markera = | koordinate = | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = | lokacija = | porijeklo_vode = | visina = | vrsta = | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} </pre> === Primjer === {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bune (primjer) | slika = Blagaj – Vrelo Bune 1.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Vrelo Bune i Blagajska tekija ispod stijene | photo_caption = Vrelo Bune s [[Blagajska tekija|Blagajskom tekijom]] | koordinate = {{coord|43|15|25|N|17|54|15|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = Kraški sistem istočne Hercegovine | visina = 56 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vodotok = [[Buna (rijeka)|Buna]] | protok = 3–120 | temperatura = 10–11 | mapframe_zoom = 14 }} == Parametri == == Kôd == == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za vrela, izvore, termalne izvore, gejzire i srodne hidrološke pojave.", "params": { "naziv": { "label": "Naziv", "description": "Naziv vrela, izvora, termalnog izvora ili gejzira.", "type": "string", "suggested": true }, "drugi_nazivi": { "label": "Drugi nazivi", "description": "Drugi, lokalni, historijski ili alternativni nazivi vrela.", "type": "string" }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "veličina_slike": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px.", "type": "string" }, "alt_slike": { "aliases": [ "alt" ], "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "photo_caption": { "aliases": [ "image_caption" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Parametar photo_caption ima prednost nad image_caption ako su unesena oba.", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption": { "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Koristi se kao alternativni naziv parametra photo_caption.", "type": "string" }, "karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte za prikaz položaja vrela. Koristi se sa šablonom Location map.", "type": "string" }, "širina_karte": { "label": "Širina karte", "description": "Širina lokacijske karte u pikselima.", "type": "string" }, "reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte ako je dostupna.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka na karti", "description": "Tekst oznake koja se prikazuje uz marker na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "položaj_oznake": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top ili bottom.", "type": "string" }, "opis_karte": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske ili statične karte.", "type": "string" }, "alt_karte": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "marker": { "label": "Marker", "description": "Ime datoteke markera koji se koristi na lokacijskoj karti.", "type": "wiki-file-name" }, "širina_markera": { "label": "Širina markera", "description": "Veličina markera na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Koordinate vrela ili izvora, najčešće pomoću šablona {{Coord}}. Koriste se i za prikaz na karti.", "type": "string", "suggested": true }, "koordinate_ref": { "label": "Referenca uz koordinate", "description": "Fusnota, referenca ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke statične karte. Koristi se ako nije unesena lokacijska karta preko parametra karta.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_karte": { "label": "Veličina statične karte", "description": "Veličina statične karte, npr. 220px ili 250px.", "type": "string" }, "porijeklo_naziva": { "label": "Porijeklo naziva", "description": "Porijeklo naziva vrela ili izvora.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Lokacija vrela, npr. naselje, općina, planina, država ili geografsko područje.", "type": "string", "suggested": true }, "porijeklo_vode": { "label": "Porijeklo vode", "description": "Hidrološko, geološko ili drugo porijeklo vode.", "type": "string" }, "visina": { "label": "Visina", "description": "Nadmorska visina vrela ili izvora. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "vrsta": { "label": "Vrsta", "description": "Vrsta vrela ili izvora.", "type": "string" }, "vrsta_termalnog_izvora": { "label": "Vrsta termalnog izvora", "description": "Vrsta termalnog izvora. Ako je unesena, šablon prikazuje oznaku s vezom prema članku o termalnim izvorima.", "type": "string" }, "vodotok": { "label": "Vodotok", "description": "Vodotok koji nastaje iz vrela ili je s njim povezan.", "type": "string" }, "jačina": { "label": "Jačina", "description": "Jačina izvora, izdašnost ili klasifikacija prema protoku.", "type": "string" }, "visina_erupcije": { "label": "Visina erupcije", "description": "Visina erupcije ako je riječ o gejziru ili eruptivnom izvoru.", "type": "string" }, "frekventnost": { "label": "Frekventnost", "description": "Učestalost erupcija, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "trajanje": { "label": "Trajanje", "description": "Trajanje erupcije, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "protok": { "label": "Protok", "description": "Protok vode. Po mogućnosti koristiti metričke jedinice.", "type": "string" }, "temperatura": { "label": "Temperatura", "description": "Temperatura vode.", "type": "string" }, "dubina": { "label": "Dubina", "description": "Dubina izvora, bazena ili otvora.", "type": "string" }, "commons": { "label": "Commons", "description": "Veza prema odgovarajućoj kategoriji ili stranici na Wikimedia Commonsu.", "type": "string" }, "topo": { "label": "Topografska karta", "description": "Topografska karta ili oznaka relevantne topografske karte.", "type": "string" }, "ugrađeno": { "label": "Ugrađeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni sadržaj ili drugi šablon koji se prikazuje na dnu infokutije.", "type": "string" }, "dijete": { "label": "Dijete", "description": "Tehnički parametar za ugniježđivanje ove infokutije u drugu infokutiju.", "type": "boolean" }, "mapframe": { "label": "Interaktivna karta", "description": "Uključuje ili isključuje interaktivnu mapframe kartu. Ako postoji lokacijska karta, mapframe je zadano isključen; za ručno uključivanje unijeti yes.", "type": "string" }, "mapframe_zoom": { "label": "Zum interaktivne karte", "description": "Ručno podešavanje nivoa zumiranja interaktivne karte.", "type": "number" }, "mapframe_length_km": { "label": "Dužina prikaza karte (km)", "description": "Približna dužina područja koje karta treba obuhvatiti, u kilometrima. Zadano je 5.", "type": "number" }, "mapframe_width_km": { "label": "Širina prikaza karte (km)", "description": "Približna širina područja koje karta treba obuhvatiti, u kilometrima. Zadano je 5.", "type": "number" }, "mapframe_marker": { "label": "Marker interaktivne karte", "description": "Vrsta markera na interaktivnoj karti. Zadano je hot-spring.", "type": "string" }, "mapframe_marker_color": { "label": "Boja markera", "description": "Boja markera na interaktivnoj karti. Zadano je #A8BDEC.", "type": "string" }, "mapframe_width": { "label": "Širina interaktivne karte", "description": "Širina interaktivne karte. Zadano je 279.", "type": "number" }, "mapframe_frame_width": { "label": "Širina okvira interaktivne karte", "description": "Širina okvira interaktivne karte. Zadano je 280.", "type": "number" }, "mapframe_height": { "label": "Visina interaktivne karte", "description": "Visina okvira interaktivne karte.", "type": "number" }, "mapframe_type": { "label": "Tip mapframe objekta", "description": "Tip objekta koji se prikazuje na interaktivnoj karti.", "type": "string" }, "mapframe_wikidata": { "label": "Korištenje Wikidate za mapframe", "description": "Određuje da li se za interaktivnu kartu koriste Wikidata podaci. Zadano je yes.", "type": "string" }, "mapframe_id": { "label": "Wikidata ID za mapframe", "description": "Wikidata ID stavke koja se koristi za interaktivnu kartu, npr. Q123456.", "type": "string" }, "mapframe_caption": { "label": "Opis interaktivne karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod interaktivne karte.", "type": "string" } }, "format": "{{_\n| ______________________ = _\n}}" } </templatedata> == Također pogledajte == <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> odz9xdl9vc59tg26y4zxtfa95k2ke0k 3848004 3848003 2026-05-20T13:51:13Z Mhare 481 /* Primjer */ 3848004 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> <!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --> <!-- Dokumentacija --> Ovaj šablon koristi se za infokutiju u člancima o [[vrelo|vrelima]], [[izvor]]ima, [[termalni izvor|termalnim izvorima]], [[gejzir]]ima i srodnim hidrološkim pojavama. == Korištenje == <pre style="overflow:auto;"> {{Infokutija vrelo | naziv = | drugi_nazivi = | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | image_caption = | photo_caption = | karta = | širina_karte = | reljef = | oznaka = | položaj_oznake = | opis_karte = | alt_karte = | marker = | širina_markera = | koordinate = | koordinate_ref = | slika_karte = | veličina_karte = | porijeklo_naziva = | lokacija = | porijeklo_vode = | visina = | vrsta = | vrsta_termalnog_izvora = | vodotok = | jačina = | visina_erupcije = | frekventnost = | trajanje = | protok = | temperatura = | dubina = | commons = | topo = | ugrađeno = }} </pre> === Primjer === {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bune (primjer) | slika = Blagaj – Vrelo Bune 1.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Vrelo Bune i Blagajska tekija ispod stijene | photo_caption = Vrelo Bune s [[Blagajska tekija|Blagajskom tekijom]] | koordinate = {{coord|43|15|25|N|17|54|15|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = Kraški sistem istočne Hercegovine | visina = 56 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vodotok = [[Buna (rijeka)|Buna]] | protok = 3–120 | temperatura = 10–11 | mapframe_zoom = 14 }} <pre> {{Infokutija vrelo | naziv = Vrelo Bune (primjer) | slika = Blagaj – Vrelo Bune 1.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = Vrelo Bune i Blagajska tekija ispod stijene | photo_caption = Vrelo Bune s [[Blagajska tekija|Blagajskom tekijom]] | koordinate = {{coord|43|15|25|N|17|54|15|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Blagaj]], [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | porijeklo_vode = Kraški sistem istočne Hercegovine | visina = 56 | vrsta = [[Kraško vrelo]] | vodotok = [[Buna (rijeka)|Buna]] | protok = 3–120 | temperatura = 10–11 | mapframe_zoom = 14 }} </pre> == Parametri == == Kôd == == TemplateData == {{TemplateDataHeader}} <templatedata> { "description": "Infokutija za vrela, izvore, termalne izvore, gejzire i srodne hidrološke pojave.", "params": { "naziv": { "label": "Naziv", "description": "Naziv vrela, izvora, termalnog izvora ili gejzira.", "type": "string", "suggested": true }, "drugi_nazivi": { "label": "Drugi nazivi", "description": "Drugi, lokalni, historijski ili alternativni nazivi vrela.", "type": "string" }, "slika": { "label": "Slika", "description": "Ime datoteke glavne slike. Nije potrebno upisivati prefiks Datoteka:.", "type": "wiki-file-name", "suggested": true }, "veličina_slike": { "label": "Veličina slike", "description": "Veličina glavne slike, npr. 250px.", "type": "string" }, "alt_slike": { "aliases": [ "alt" ], "label": "Alternativni tekst slike", "description": "Alternativni tekst glavne slike, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se slika ne može prikazati.", "type": "string" }, "photo_caption": { "aliases": [ "image_caption" ], "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Parametar photo_caption ima prednost nad image_caption ako su unesena oba.", "type": "string", "suggested": true }, "image_caption": { "label": "Opis slike", "description": "Opis koji se prikazuje ispod glavne slike. Koristi se kao alternativni naziv parametra photo_caption.", "type": "string" }, "karta": { "label": "Lokacijska karta", "description": "Naziv lokacijske karte za prikaz položaja vrela. Koristi se sa šablonom Location map.", "type": "string" }, "širina_karte": { "label": "Širina karte", "description": "Širina lokacijske karte u pikselima.", "type": "string" }, "reljef": { "label": "Reljefna karta", "description": "Uključuje reljefnu varijantu lokacijske karte ako je dostupna.", "type": "string" }, "oznaka": { "label": "Oznaka na karti", "description": "Tekst oznake koja se prikazuje uz marker na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "položaj_oznake": { "label": "Položaj oznake", "description": "Položaj oznake na lokacijskoj karti, npr. left, right, top ili bottom.", "type": "string" }, "opis_karte": { "label": "Opis karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod lokacijske ili statične karte.", "type": "string" }, "alt_karte": { "label": "Alternativni tekst karte", "description": "Alternativni tekst karte, namijenjen čitačima ekrana i slučajevima kada se karta ne može prikazati.", "type": "string" }, "marker": { "label": "Marker", "description": "Ime datoteke markera koji se koristi na lokacijskoj karti.", "type": "wiki-file-name" }, "širina_markera": { "label": "Širina markera", "description": "Veličina markera na lokacijskoj karti.", "type": "string" }, "koordinate": { "label": "Koordinate", "description": "Koordinate vrela ili izvora, najčešće pomoću šablona {{Coord}}. Koriste se i za prikaz na karti.", "type": "string", "suggested": true }, "koordinate_ref": { "label": "Referenca uz koordinate", "description": "Fusnota, referenca ili napomena koja se prikazuje uz koordinate.", "type": "string" }, "slika_karte": { "label": "Slika karte", "description": "Ime datoteke statične karte. Koristi se ako nije unesena lokacijska karta preko parametra karta.", "type": "wiki-file-name" }, "veličina_karte": { "label": "Veličina statične karte", "description": "Veličina statične karte, npr. 220px ili 250px.", "type": "string" }, "porijeklo_naziva": { "label": "Porijeklo naziva", "description": "Porijeklo naziva vrela ili izvora.", "type": "string" }, "lokacija": { "label": "Lokacija", "description": "Lokacija vrela, npr. naselje, općina, planina, država ili geografsko područje.", "type": "string", "suggested": true }, "porijeklo_vode": { "label": "Porijeklo vode", "description": "Hidrološko, geološko ili drugo porijeklo vode.", "type": "string" }, "visina": { "label": "Visina", "description": "Nadmorska visina vrela ili izvora. Po mogućnosti koristiti metre.", "type": "string" }, "vrsta": { "label": "Vrsta", "description": "Vrsta vrela ili izvora.", "type": "string" }, "vrsta_termalnog_izvora": { "label": "Vrsta termalnog izvora", "description": "Vrsta termalnog izvora. Ako je unesena, šablon prikazuje oznaku s vezom prema članku o termalnim izvorima.", "type": "string" }, "vodotok": { "label": "Vodotok", "description": "Vodotok koji nastaje iz vrela ili je s njim povezan.", "type": "string" }, "jačina": { "label": "Jačina", "description": "Jačina izvora, izdašnost ili klasifikacija prema protoku.", "type": "string" }, "visina_erupcije": { "label": "Visina erupcije", "description": "Visina erupcije ako je riječ o gejziru ili eruptivnom izvoru.", "type": "string" }, "frekventnost": { "label": "Frekventnost", "description": "Učestalost erupcija, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "trajanje": { "label": "Trajanje", "description": "Trajanje erupcije, izbijanja ili drugog periodičnog procesa.", "type": "string" }, "protok": { "label": "Protok", "description": "Protok vode. Po mogućnosti koristiti metričke jedinice.", "type": "string" }, "temperatura": { "label": "Temperatura", "description": "Temperatura vode.", "type": "string" }, "dubina": { "label": "Dubina", "description": "Dubina izvora, bazena ili otvora.", "type": "string" }, "commons": { "label": "Commons", "description": "Veza prema odgovarajućoj kategoriji ili stranici na Wikimedia Commonsu.", "type": "string" }, "topo": { "label": "Topografska karta", "description": "Topografska karta ili oznaka relevantne topografske karte.", "type": "string" }, "ugrađeno": { "label": "Ugrađeni sadržaj", "description": "Dodatni ugniježđeni sadržaj ili drugi šablon koji se prikazuje na dnu infokutije.", "type": "string" }, "dijete": { "label": "Dijete", "description": "Tehnički parametar za ugniježđivanje ove infokutije u drugu infokutiju.", "type": "boolean" }, "mapframe": { "label": "Interaktivna karta", "description": "Uključuje ili isključuje interaktivnu mapframe kartu. Ako postoji lokacijska karta, mapframe je zadano isključen; za ručno uključivanje unijeti yes.", "type": "string" }, "mapframe_zoom": { "label": "Zum interaktivne karte", "description": "Ručno podešavanje nivoa zumiranja interaktivne karte.", "type": "number" }, "mapframe_length_km": { "label": "Dužina prikaza karte (km)", "description": "Približna dužina područja koje karta treba obuhvatiti, u kilometrima. Zadano je 5.", "type": "number" }, "mapframe_width_km": { "label": "Širina prikaza karte (km)", "description": "Približna širina područja koje karta treba obuhvatiti, u kilometrima. Zadano je 5.", "type": "number" }, "mapframe_marker": { "label": "Marker interaktivne karte", "description": "Vrsta markera na interaktivnoj karti. Zadano je hot-spring.", "type": "string" }, "mapframe_marker_color": { "label": "Boja markera", "description": "Boja markera na interaktivnoj karti. Zadano je #A8BDEC.", "type": "string" }, "mapframe_width": { "label": "Širina interaktivne karte", "description": "Širina interaktivne karte. Zadano je 279.", "type": "number" }, "mapframe_frame_width": { "label": "Širina okvira interaktivne karte", "description": "Širina okvira interaktivne karte. Zadano je 280.", "type": "number" }, "mapframe_height": { "label": "Visina interaktivne karte", "description": "Visina okvira interaktivne karte.", "type": "number" }, "mapframe_type": { "label": "Tip mapframe objekta", "description": "Tip objekta koji se prikazuje na interaktivnoj karti.", "type": "string" }, "mapframe_wikidata": { "label": "Korištenje Wikidate za mapframe", "description": "Određuje da li se za interaktivnu kartu koriste Wikidata podaci. Zadano je yes.", "type": "string" }, "mapframe_id": { "label": "Wikidata ID za mapframe", "description": "Wikidata ID stavke koja se koristi za interaktivnu kartu, npr. Q123456.", "type": "string" }, "mapframe_caption": { "label": "Opis interaktivne karte", "description": "Opis koji se prikazuje ispod interaktivne karte.", "type": "string" } }, "format": "{{_\n| ______________________ = _\n}}" } </templatedata> == Također pogledajte == <includeonly> <!-- Kategorije, ISPOD ove linije --> <!-- Kategorije, IZNAD ove linije --> </includeonly> 8hqzagq9apltdt1bzycf135tew2hkyt 0 534659 3848276 3847376 2026-05-21T10:17:27Z Panasko 146730 3848276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Borza | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = Kod Babraca (Babarc) u Mađarskoj | izvor_koordinate = | ušće = Kod [[Branjina|Branjine]] | ušće_koordinate = | progresija = [[Karašica (Dunav)|Karašica]] → [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Mađarska]], [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 35,2 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 164 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Borza''' ({{Jez-hu|Borza}} patak) jest [[rijeka]] u [[Mađarska|Mađarskoj]] i sjeveroistočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna pritoka [[Karašica (Dunav)|Karašice]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3054739/borza.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=18. 5. 2026}}</ref> Izvire u blizini Babraca, ispod brda Lencse-hegy (220&nbsp;m). Duga je 35,2&nbsp;km, od toga 23,9&nbsp;km u Mađarskoj i 11,2&nbsp;km u Hrvatskoj. U Mađarskoj protječe kroz naselja [[Babrac]] (Babarc), [[Sajka]] (Szajk), [[Veliki Narad]] (Nagynyárád), [[Šatorišće]] (Sátorhely), [[Majša]] (Majs) i [[Dvor (Mađarska)|Dvor]] (Udvar), a U Hrvatskoj samo kroz [[Branjina|Branjinu]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]] mgdnstm74fvlwcs1xyhd8grviz82wct 0 534664 3848275 3847384 2026-05-21T10:17:11Z Panasko 146730 3848275 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Brezna | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Dilj]]u, kod [[Korduševci|Korduševaca]] | izvor_koordinate = | ušće = u Lateralni kanal, kod [[Zadubravlje|Zadubravlja]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Lateralni kanal]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 11,4 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 150 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Brezna''' jest rječica u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3296610/brezna.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-18}}</ref> Duga je 11,4&nbsp;km. Kod autoceste A3 se ulijeva u [[Lateralni kanal]], koji Breznu povezuje sa [[Sava|Savom]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Korduševci]], [[Šušnjevci]], [[Trnjani (Garčin)|Trnjani]] i [[Zadubravlje]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] 02gho0kwb0vakmmnngf86f7qo6ycnpi 0 534666 3848274 3847386 2026-05-21T10:16:44Z Panasko 146730 3848274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Brežnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaka]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Spačva|Spačvu]] | ušće_koordinate = | progresija = ⤴ [[Spačva]] ⤴ [[Bosut]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 20,8 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 77 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Brežnica''' jest u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]],<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3203376/breznica.html|title=Brežnica|website=geonames.org|access-date=2026-05-18}}</ref> desna je pritoka [[Spačva|Spačve]]. Izvire u blizini na 77&nbsp;m nadmorske visine kod naselja [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] i [[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]. Rijeka ne protječe ni kroz jedno naselje. Duga je 20,8&nbsp;km. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] 897zbjkiu04tpf03dxq6i421hhwpma5 0 534671 3848285 3847406 2026-05-21T10:21:01Z Panasko 146730 3848285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Česma | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = Česma na karti Hrvatske | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Veliki Grđevac]] | izvor_koordinate = {{coord|45|43|32|N|17|03|01|E|format=dms|display=inline}} | ušće = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]] | ušće_koordinate = {{coord|45|34|31|N|16|28|16|E|format=dms|display=inline,title}} | progresija = [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebeš]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Čazma]], [[Bjelovar]] | etimologija = | dužina = 105,7 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 114 | nadmorska visina ušća = 84 | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 3.253 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = [[Plavnica]], [[Velika rijeka]] | desne_pritoke = [[Bjelovacka]], [[Glogovnica]], [[Račačka]] | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Česma ''' jest [[rijeka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], lijeva pritoka rijeke [[Lonja (rijeka)|Lonje]].<ref>{{Cite web|url=https://crorivers.com/2025/06/24/najduze-rijeke-hrvatske/|title=Najduže rijeke Hrvatske – vodeni divovi naše zemlje|last=croriversadm|date=2025-06-24|website=Crorivers|access-date=2026-05-18}}</ref> Nastaje spajanjem potoka Grđevica i Barna na koordinatama; 45°43′32″N 17°03′01″E blizu naselja Pavlovac kod [[Veliki Grđevac|Velikog Grđevca]]. Duga je 105,7&nbsp;km i zbog malog pada često je poplavljivala prije regulacije riječnog korita. Slivno područje Česme iznosi 3.253&nbsp;km².<ref>{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava river basin analysis report|website=www.savacommission.org|access-date=2026-05-18}}</ref> == Opis == Sliv rijeke Česme je lepezastog oblika i tvore ga brojni tokovi koji izviru na padinama [[Bilogora|Bilogore]] i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Južni obronci Bilogore blago se spuštaju, ispresjecani obroncima se javljaju brojni izvori, koji u sušnom dijelu godine gube vodu. Područje oko vodotoka Česme do prije stotinjak godina bilo je podložno plavljenju zbog čega je bilo močvarno. Nakon toga su Česma i njene pritoke kanalizirane, podignuti su nasipi radi obrane od poplava, a tlo je isušeno radi dobivanja obradivih površina kao i zbog borbe protiv [[Malarija|malarije]]. Na mjestu nekadašnjih močvara danas se nalaze ribnjaci koji se napajaju vodom iz potoka koji utječu u Česmu. Ti ribnjaci su jedna od zadnjih utočišta ptica močvarica između [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. Uz Česmu se nalazi nekoliko većih ribogojilišnih kompleksa. Sjeverno uz Česmu ribnjaci Dubrava, a uz južnu obalu ribnjaci Siščani, Blatnica i Narta. Oba kompleksa se prostiru na oko 5 kilometara duž toka Česme i sličnog su okruženja. Međusobno su udaljeni oko 5 kilometara. Ukupna površina koju pokrivaju privredni ribnjaci iznosi 1346&nbsp;ha.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |title=Prostorni plan Bjelovarsko – bilogorske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100156/http://www.bbz.hr/Portals/0/Sadrzaj/PDF/PROSTORNI%20PLAN/PPZ-PDF/1-TEKSTUALNI%20DIO/KNJIGA%201/2-A-polazista/3.3.2.-6.Poljoprivreda-turizam.pdf |archive-date=21. 7. 2011 |access-date=29. 5. 2010|date=|journal=}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] ea3rqfczy6k6ww6stzxp3efftbzp25e 0 534674 3848284 3847474 2026-05-21T10:20:46Z Panasko 146730 3848284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Črnec | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = ispod [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnika]], kod [[Kamešnica|Kamešnice]] | izvor_koordinate = {{coord|46.13274|16.43952|format=dms|display=i}} | ušće = [[Glogovnica]] kod [[Konak (Vrbovec)|Konaka]] | ušće_koordinate = {{coord|45.85653|16.48275|format=dms|display=it}} | progresija = ⤴ [[Glogovnica]] ⤴ [[Česma (rijeka)|Česma]] ⤴ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 35,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 219 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Črnec''' je rijeka u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna je pritoka [[Glogovnica|Glogovnice]].<ref>{{cite journal | journal = [[Narodne novine]] | issue = 79/2010 | title = Odluka o Popisu voda 1. reda | author = [[Vlada Republike Hrvatske]] | date = 24. 6. 2010| url = https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_79_2264.html }}</ref> Izvire u [[Kalnik (Hrvatska)|Kalniku]], ispod vrha [[Škrinja (vrh)|Škrinja]] (504&nbsp;m), kod [[Kamešnica|Kamešnice]]. Duga je 35,5&nbsp;km. Črnec protječe istočno od [[Vrbovec|Vrboveca]]. == Tok == Črnec se uzdiže na obroncima Kalnika kod Vojnovca Kalničkog i teče prema jugu. Nakon što prođe [[Selnica Miholečka|Selnicu Miholečku]] s desne strane prima [[Reka (rijeka)|Reku]], a kod [[Miholec|Miholeca]] s lijeve strane prima Klenovec. Kod Gregurovca ​​s desne strane prima Vranču, a nakon Srednjeg Dubovca s lijeve strane prima [[Kamešnica|Kamešnicu]]. Kod Potočeca s desne strane prima [[Velika rijeka|Veliku]] [[Velika rijeka|rijeku]], a ubrzo se ulijeva u [[Glogovnica|Glogovnicu]] kod Koritne. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] p126l14rfgj9uikcstttfu5buqhb4vp 0 534701 3848173 3847542 2026-05-20T23:42:46Z Mhare 481 3848173 wikitext text/x-wiki {{Šablon:Psihologija bočna traka}} '''Psihologija ličnosti''' je grana [[Psihologija|psihologije]] koja proučava [[Ličnost|ličnost]], njen razvoj, strukturu i individualne razlike među ljudima. Predmet njenog istraživanja obuhvata obrasce [[mišljenje|mišljenja]], [[emocija]], [[Motivacija|motivacije]] i [[Ponašanje|ponašanja]] koji oblikuju karakterističan način funkcionisanja pojedinca u različitim životnim okolnostima.<ref name="Friedman_Schustack_2016_Personality">{{cite book |last1=Friedman |first1=Howard S. |last2=Schustack |first2=Miriam W. |title=Personality: Classic Theories and Modern Research |url=https://archive.org/details/personalityclass0000frie_h4n9 |edition=6th |location=USA |publisher=Pearson |date=2016 |isbn=978-0-205-99793-0 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Cilj psihologije ličnosti jeste razumijevanje psiholoških procesa koji utječu na formiranje i razvoj ličnosti, kao i objašnjenje razlika među pojedincima u načinu doživljavanja svijeta, emocionalnog reagovanja i ponašanja. U okviru ove discipline proučavaju se stabilne osobine ličnosti, razvojne promjene tokom života, odnos između ličnosti i okoline kao i utjecaj osobina ličnosti na svakodnevno funkcionisanje pojedinca.<ref name="Roberts_Yoon_2022_Annual_Review">{{cite journal |last1=Roberts |first1=Brent W. |last2=Yoon |first2=Hee J. |title=Personality Psychology |journal=Annual Review of Psychology |volume=73 |pages=489–516 |date=2022 |url=https://gwern.net/doc/psychology/personality/2022-roberts.pdf |doi=10.1146/annurev-psych-020821-114927 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pored toga, psihologija ličnosti razvija teorijske modele koji omogućavaju razumijevanje individualnih razlika i predviđanje ponašanja u različitim situacijama. Termin ''ličnost'' potiče od [[Latinski jezik|latinske riječi]] ''persona'', koja je u antičkom teatru označavala [[Maska|masku]] koju su nosili glumci. U savremenoj psihologiji ličnost se najčešće definiše kao relativno stabilan i organizovan skup psiholoških osobina, obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[emocija]], [[Motivacija|motivacije]] i [[Ponašanje|ponašanja]] koji utječu na način na koji pojedinac doživljava sebe, druge ljude i okolinu. Ličnost obuhvata emocionalne reakcije, obrasce socijalnog prilagođavanja, vrijednosti, stavove i motive koji usmjeravaju ponašanje u različitim životnim okolnostima.<ref name="Roberts_Yoon_2022_Annual_Review" /> Iako na ljudsko ponašanje utječu brojni okolinski i situacijski faktori, njihovo djelovanje posreduje se kroz psihološke procese i osobine same osobe.<ref name="Buss_1991_Evolutionary_Personality">{{cite journal |last=Buss |first=David M. |date=1991 |title=Evolutionary Personality Psychology |url=https://www.researchgate.net/profile/David-Buss/publication/21138411_Evolutionary_Personality_Psychology/links/0deec518179193ccd4000000/Evolutionary-Personality-Psychology.pdf |journal=Annual Review of Psychology |volume=42 |issue=1 |pages=459–491 |doi=10.1146/annurev.psych.42.1.459 |issn=0066-4308 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga osobine ličnosti imaju značajnu ulogu u načinu na koji pojedinac reaguje na druge ljude, probleme i stresne situacije.<ref name="Winnie_Gittinger_1973_PAS">{{cite journal |last1=Winnie |first1=John F. |last2=Gittinger |first2=John W. |date=1973 |title=An introduction to the personality assessment system |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/1520-6629(197304)1:2%3C99::AID-JCOP2290010202%3E3.0.CO;2-U |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=29 |issue=S38 |pages=1–68 |doi=10.1002/1520-6629(197304)1:2<99::AID-JCOP2290010202>3.0.CO;2-U |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Krauskopf_Saunders_1994_PAS">{{cite book |last1=Krauskopf |first1=Charles J. |last2=Saunders |first2=David R. |title=Personality and Ability: The Personality Assessment System |url=https://archive.org/details/personalityabili0000krau |location=Lanham, Maryland |publisher=University University Press of America |date=1994 |isbn=978-0-8191-9282-0 |access-date=18. 5. 2026 |language=en}}</ref> Psihologija ličnosti nastoji objasniti na koji način relativno trajne osobine utječu na ponašanje, ali i kako se ličnost mijenja pod utjecajem iskustava i životnih okolnosti. [[Gordon Allport]] azlikovao je dva osnovna pristupa proučavanju ličnosti: nomotetski i idiografski pristup. Nomotetski pristup usmjeren je na utvrđivanje općih zakonitosti i osobina koje su zajedničke većem broju ljudi, dok idiografski pristup naglašava proučavanje jedinstvenih karakteristika i individualnog iskustva pojedinca. Tokom razvoja psihologije oblikovani su brojni teorijski pravci koji različito objašnjavaju strukturu i razvoj ličnosti. Među najpoznatijim pristupima nalaze se teorije osobina, psihodinamski, [[Humanistička psihologija|humanistički]], [[Biheviorizam|bihevioristički]], [[Biološka psihologija|biološki]], [[Evolucijska psihologija|evolucijski]] i [[Socijalna psihologija|socijalno]]-[[Kognitivna psihologija|kognitivni]] pristupi. Savremena istraživanja ličnosti uglavnom se zasnivaju na empirijskim metodama, uključujući statističke modele i [[Faktorska analiza|faktorsku analizu]], ali i na razvoju teorijskih objašnjenja ličnosti. Značajno područje primjene psihologije ličnosti predstavlja i psihološko testiranje, odnosno razvoj i primjena [[Test ličnosti|testova ličnosti]] u [[Klinička psihologija|kliničkoj]], [[Pedagoška psihologija|obrazovnoj]] i [[Organizacijska psihologija|organizacijskoj]] praksi. == Filozofske pretpostavke == Mnoge ideje koje su razvijali historijski i savremeni teoretičari [[ličnost]]i zasnivaju se na osnovnim filozofskim pretpostavkama. Proučavanje ličnosti ne predstavlja isključivo empirijsku disciplinu, jer pored naučnih metoda uključuje i elemente [[filozofija|filozofskog]] i teorijskog promišljanja, s ciljem objašnjenja ljudskog ponašanja i individualnih razlika. Zbog toga se teorije ličnosti međusobno razlikuju u osnovnim shvatanjima prirode čovjeka, razvoja ličnosti i odnosa pojedinca prema okolini. U okviru ove oblasti posebno se izdvajaju sljedeće kategorije filozofskih pretpostavki oko kojih postoje različita teorijska stanovišta:<ref name="Engler_2008_Personality_Theories">{{cite book |last=Engler |first=Barbara |title=Personality Theories: An Introduction |url=https://archive.org/details/personalitytheor0007engl |edition=8th |location=Boston, MA |publisher=Houghton Mifflin |date=2008 |isbn=978-0-547-14834-2 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ″Sloboda nasuprot determinizmu″ odnosi se na pitanje u kojoj mjeri ljudi imaju kontrolu nad vlastitim ponašanjem i u kojoj mjeri su svjesni motiva koji ga oblikuju, nasuprot shvatanju da je ponašanje određeno faktorima izvan individualne kontrole. U okviru različitih teorijskih pristupa, ljudsko ponašanje se objašnjava kroz djelovanje nesvjesnih procesa, utjecaj okoline ili biološke determinante.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> * ″Naslijeđe (priroda) nasuprot okolini (odgoju)″ razmatra u kojoj mjeri je ličnost rezultat [[genetika|genetskih]] i [[Biologija|bioloških]] faktora, a u kojoj mjeri je oblikovana iskustvima i utjecajem okoline. Savremena istraživanja uglavnom ukazuju na to da su osobine ličnosti rezultat interakcije naslijeđa i okoline. U okviru ove problematike značajan doprinos dao je [[C. Robert Cloninger]], tvorac modela [[Temperament|temperamenta]] i [[karakter|karaktera]].<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> * ″Jedinstvenost nasuprot univerzalnosti″ odnosi se na pitanje u kojoj mjeri su pojedinci međusobno različiti ili dijele zajedničke psihološke osobine. [[Gordon Allport]], [[Abraham Maslow]] i [[Carl Rogers]] naglašavali su jedinstvenost pojedinca, dok su bihevioristički i kognitivni pristupi isticali značaj općih principa ponašanja, poput potkrepljenja i [[Samoefikasnost|samoefikasnosti]].<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> * ″Aktivna nasuprot reaktivnoj prirodi čovjeka″ razmatra pitanje da li pojedinac prvenstveno djeluje na osnovu vlastite inicijative ili reaguje na vanjske [[Podražaj|podražaje]]. Biheviorističke teorije tradicionalno naglašavaju utjecaj okoline, dok humanistički i kognitivni pristupi ističu aktivnu ulogu pojedinca u oblikovanju vlastitog ponašanja.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> Savremeni teorijski pristupi uglavnom polaze od stava da na ponašanje istovremeno utječu osobine ličnosti i situacijski faktori.<ref name="Fleeson_2004_Person_Situation">{{cite journal |last=Fleeson |first=William |date=2004 |title=Moving personality beyond the person-situation debate: The challenge and the opportunity of within-person variability |url=https://www.jstor.org/stable/20182916 |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=13 |issue=2 |pages=83–87 |doi=10.1111/j.0963-7214.2004.00280.x |s2cid=32537319 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Zayas_Shoda_2009_Personality_Paradox">{{cite journal |last1=Zayas |first1=Vivian |last2=Shoda |first2=Yuichi |date=2009 |title=Three decades after the personality paradox: Understanding situations |url=https://www.researchgate.net/publication/247350270_Three_decades_after_the_personality_paradox_Understanding_situations |journal=Journal of Research in Personality |volume=43 |issue=2 |pages=280–281 |doi=10.1016/j.jrp.2009.03.011 |access-date=19. 5. 2026 |language=en}}</ref> * ″Optimistički nasuprot pesimističkom pogledu″ odnosi se na pitanje u kojoj mjeri je ličnost podložna promjenama tokom života. Teorije koje naglašavaju ulogu učenja i iskustva uglavnom zastupaju optimističniji stav o mogućnosti promjene i razvoja ličnosti, dok pristupi koji ličnost posmatraju kao stabilnu strukturu češće izražavaju ograničeniji pogled na njenu promjenjivost.<ref name="Engler_2008_Personality_Theories" /> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.personality-project.org/ The Personality Project] – Obimni internet-resurs pod vodstvom Univerziteta Northwestern koji okuplja psihologe iz cijelog svijeta s ciljem prezentovanja savremenih teorija i empirijskih istraživanja ličnosti (en) * [https://web.archive.org/web/20160312082316/http://psychologyaohl.com/category/personality/ Psychology, Art of Human Life: Personality] – Arhivirana zbirka stručnih članaka i edukativnih materijala posvećenih različitim aspektima psihologije ličnosti (en) * [https://web.archive.org/web/20110415060017/http://www.psychometrics.ppsis.cam.ac.uk/page/255/mypersonality-database.htm Baza podataka "myPersonality"] – Arhivirane informacije o projektu Univerziteta u Cambridgeu koji istraživačima nudi pristup velikoj bazi podataka sa milionima detaljnih psihodemografskih profila (en) * [https://webspace.ship.edu/cgboer/perscontents.html Personality Theories] – Elektronski udžbenik i zbirka eseja prof. dr. C. Georgea Boereeja sa Univerziteta Shippensburg o klasičnim i savremenim teorijama ličnosti (en) * [https://web.archive.org/web/20190107181248/http://wilderdom.com/personality/personality.html Personality: Theory & Perspectives] – Arhivirani edukativni portal posvećen teorijama ličnosti i proučavanju individualnih razlika (en) * [http://www.hopkinsmedicine.org/fac_development/video/pdf/lisa_heiser_faculty_development_handout.pdf Holland's Types] – Stručni priručnik Univerziteta Johns Hopkins o Hollandovom profesionalnom modelu ličnosti i izboru karijere (RIASEC) (en) * [http://www.panarchy.org/kluckhohn/personality.1953.html Personality in Nature, Society and Culture] – Integrisani tekst antropološko-psihološke studije o utjecaju prirode, društva i kulture na oblikovanje ličnosti * [https://web.archive.org/web/20100120011745/http://www.hoganassessments.com/_hoganweb/documents/What%20Is%20Personality%20Psychology.pdf What is Personality Psychology?] – Arhivirani stručni pregled organizacije Hogan Assessments koji objašnjava osnove i praktičnu primjenu psihologije ličnosti u poslovnom okruženju (en) [[Kategorija:Ličnost]] [[Kategorija:Bihevioralne nauke]] [[Kategorija:Diferencijalna psihologija]] [[Kategorija:Psihologija ličnosti]] 9ummmaavb1o7pudkispo39wjtv5dvkb 0 534712 3848283 3847634 2026-05-21T10:20:31Z Panasko 146730 3848283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Garešnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Moslavačka gora|Moslavačkoj gori]], kod [[Podgarić]]a | izvor_koordinate = | ušće = [[Ilova (Lonja)|Ilova]], kod [[Garešnica|Garešnice]] | ušće_koordinate = | progresija = Ilova ⤴ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 209 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Garešnica''' je [[rijeka]] u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] u Hrvatskoj, lijeva pritoka [[Ilova (Lonja)|Ilove]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3200710/garesnica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-19}}</ref> Izvire na [[Moslavačka gora|Moslavačkoj gori]], kod [[Podgarić]]a. Duga je 26&nbsp;km. Protječe kroz [[Garešnica|Garešnicu]], koja dobila je ime po rijeci, i kroz umjetna jezera [[Podgarić]], [[Popovac (Hrvatska)|Popovac]] i [[Skresovi]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: Podgarić, Novo Selo Garešničko, Gornja Garešnica, Veliki Prokop, Trnovitički Popovac, Mali Pašijan, Veliki Pašijan, Garešnički Brestovac, Garešnica i Ciglenica. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Ilove]] ingmgs45vkxubb0j6l19x5ixcq609tx 0 534715 3848282 3847650 2026-05-21T10:20:15Z Panasko 146730 3848282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Globornica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = u [[Gerovo Tounjsko|Gerovu Tounjskom]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Dobra (rijeka)|Dobru]], kod [[Goričice Dobranske|Goričica Dobranskog]] i [[Crno Kamanje|Crnog Kamanja]] | ušće_koordinate = | progresija = [[Dobra (rijeka)|Dobra]]⤴ [[Kupa]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 18,8 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 222 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Globornica''' je [[rijeka]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] u Hrvatskoj,<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3200580/globornica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=19. 5. 2026}}</ref> desna pritoka [[Dobra (rijeka)|Dobre]]. Izvire u blizini naselja [[Gerovo Tounjsko]]. Duga je 18,8&nbsp;km. Prolazi kroz sljedeća naselja: Gerovo Tounjsko, [[Gornje Dubrave]], [[Donja Dubrava (Hrvatska)|Donje Dubrave]], [[Generalski Stol]], [[Erdelj]] i [[Goričice Dobranske]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dobre]] 00f20xg81hmfb6asjzqadb0p3sa9g0k 0 534717 3848281 3847655 2026-05-21T10:20:00Z Panasko 146730 3848281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Glogovica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Dilj]]u, kod [[Donji Slatinik|Donjeg Slatinika]] | izvor_koordinate = | ušće = u [[Sava|Savu]], kod [[Bjeliš]]a | ušće_koordinate = {{coord|45|8|28.54|N|18|2|43.39|E|display=inline}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 17 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 144 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Glogovica''' je [[rijeka]] u [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavskoj županiji]] u Hrvatskoj,<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3215719/glogovica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-19}}</ref> lijeva je pritoka [[Sava|Save]]. Izvire na [[Dilj]]u, kod [[Donji Slatinik|Donjeg Slatinika]]. Duga je 17&nbsp;km. Protječe kroz [[Slavonski Brod]]. Naselje [[Glogovica (Podcrkavlje)|Glogovica]] dobilo je ime po rijeci. Rijeka Glogovica prolazi kroz sljedeća naselja: Donji Slatinik, Glogovica, [[Podcrkavlje]], [[Grabarje (Podcrkavlje)|Grabarje]], [[Rastušje]], [[Tomica]], [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]] i [[Slavonski Brod]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dobre]] 9uzztiqkt26tljnvs0utc2t3is99hmm 0 534723 3848280 3847691 2026-05-21T10:19:44Z Panasko 146730 3848280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Glogovnica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = selo Stupe, [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnik]] | izvor_koordinate = {{coord|46.16127|16.51381|format=dms|display=i}} | ušće = [[Česma (rijeka)|Česma]] | ušće_koordinate = {{coord|45|44|59|N|16|35|52|E|format=dms|display=inline,title}} | progresija = [[Česma (rijeka)|Česma]]⤴ [[Lonja (rijeka)|Lonja-Trebež]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 64,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 99 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.302 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Glogovnica''' je [[rijeka]] u središnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], desna pritoka [[Česma (rijeka)|Česme]]. Duga je 64,5&nbsp;km.<ref>{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava river basin report|website=Wayback Machine|publisher=savacommission.org|access-date=19. 5. 2026}}</ref> Glogovnica izvire u jugoistočnom dijelu [[Kalnik (Hrvatska)|Kalnika]] blizu sela Apatovac i teče prema jugu, prolazeći istočno od istoimenih sela [[Donja Glogovnica|Donja]] i [[Gornja Glogovnica]], kao i grada [[Križevci|Križevaca]], blago skrećući prema jugozapadu. Prolazi blizu [[Gradec (Hrvatska)|Gradec]]a, gdje postaje niz umjetnih odvodnih kanala i prima dotok od desne pritoke [[Črnec (rijeka)|Črneca]]. Zatim skreće prema jugoistoku i ulijeva se u Česmu zapadno od [[Čazma|Čazme]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Lonje]] kiqw2n0tso7xbgue0ke9w94urhmki9f 0 534727 3848279 3847704 2026-05-21T10:18:51Z Panasko 146730 3848279 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Iskrica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = ispod [[Krndija (planina)|Krndije]] | izvor_koordinate = | ušće = [[Vučica (rijeka)|Vučica]] | ušće_koordinate = | progresija = [[Vučica (rijeka)|Vučica]] ⤴ [[Karašica (Drava)|Karašica]] ⤴ [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 23,9 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 159 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Iskrica''' je [[hrvatska]] [[rijeka]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj]] i [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravskoj županiji]],<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3239555/iskrica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-19}}</ref> desna pritoka [[Vučica (rijeka)|Vučice]]. Izdiže se ispod [[Krndija (planina)|Krndije]] u naselju [[Šumeđe]]. Dugačka je 23,9 km. Rijeka Iskrica prolazi kroz naselja: Šumeđe, [[Crkvari]], [[Nova Jošava]], [[Stara Jošava]], [[Feričanci]], [[Vučjak Feričanački]], [[Beljevina]], [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] i [[Šaptinovci]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Lonje]] 92pqk79di70m4iazhbl9rlt1saanuze 0 534780 3848278 3847909 2026-05-21T10:18:38Z Panasko 146730 3848278 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Čađavica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = na [[Papuk]]u, jugozapadno od [[Kuzma (Voćin)|Kuzme]] | izvor_koordinate = {{coord|45.65551|17.53186|format=dms|display=i}} | ušće = dravski kanal pokraj [[Kapinci|Kapinaca]] | ušće_koordinate = {{Coord|45.81189|17.69945|format=dms|display=it}} | progresija = [[Karašica (Drava)|Karašica]] ⤴ [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 43,2 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Čađavica''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3202917/cagavica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-20}}</ref> Izvire na [[Papuk]]u, jugozapadno od [[Voćin]]a. Ulijeva se u kanal sjeverno od [[Kapinci|Kapinaca]] nedaleko od glavnog toka rijeke [[Drava|Drave]]. Duga je 43,2km.<ref> {{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/clanak/406430 | title = Duljine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000 | journal = Hrvatski geografski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Karašice]] r3y8ohqsiocafcsxcsbw9rsmw9rhfyq 0 534810 3847992 2026-05-20T12:54:57Z Bosancica by MK 173186 Napravljen članak 3847992 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2008|04|15}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija s operativnom samostalnošću | nadležnost = {{Plainlist| * Izrada nastavnih planova i programa u skladu sa potrebama policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti * Školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti }} | status = | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|18|18|N|17|51|06|E|display=inline,title}} | adresa = Rodoč bb | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = 73 (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023">{{Cite web|url=https://aeptm.gov.ba/data/akt/financije/Izvjestaj_o_izvrsenju_proracuna_za_2023.pdf|title=Izvještaj o izvršenju budžeta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova za 2023. godinu|date=20. 2. 2024|website=aeptm.gov.ba|publisher=AEPTM|access-date=5. 5. 2026}}</ref> | budžet = 5.467.439,00 KM (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023"/> | direktor = Marko Vujević | šef_agencije = | ministar = ''Upražnjeno'' ([[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]]) | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH | veb-sajt = {{URL|aeptm.gov.ba}} | id = | fusnote = Agency for Education and Professional Training }} [[Datoteka:Agency for Education and Professional Training Mostar - Building complex.jpg|mini|desno|300px|Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru, Bosna i Hercegovina]] '''Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova''' je upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]], nadležna za školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura">{{cite web |title=Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://www.psa.gov.ba/Popisi_i_dokumenti/Zakoni/?id=1508 |website=psa.gov.ba |publisher=Agencija za policijsku podršku BiH |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=AEPTM – O nama |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=2026-05-05}}</ref> Agencija je osnovana na osnovu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 2008.<ref name="Parlament_BiH">{{cite web |title=Podaci o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=978&lang=bs |website=parlament.ba |publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova je uspostavljena kao dio reforme sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine s ciljem standardizacije policijskog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja policijskih službenika na državnom nivou.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=Historijat Agencije |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Sa radom je počela 26. februara 2009.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=O Agenciji |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Iste godine započete su aktivnosti na planiranju trajnog smještaja i izgradnje kompleksa Agencije, u skladu s procjenama potreba za uspostavljanje savremenog sistema policijskog obrazovanja. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je 2010. razmotrilo i prihvatilo informaciju o izgradnji kompleksa i finansijski okvir projekta koji je predviđao realizaciju u više faza iz budžetskih sredstava [[Institucije Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]].<ref name="AktaTemeljac">{{Citiranje weba |url=https://www.akta.ba/vijesti/bih/7811/polozen-kamen-temeljac-za-izgradnju-kompleksa-aeptm-a |title=Položen kamen temeljac za izgradnju kompleksa AEPTM-a |publisher=Akta.ba |date=2011 |access-date=13. 5. 2026}}</ref> U okviru realizacije projekta, [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] je Agenciji dodijelila zemljište za izgradnju kompleksa u [[Mostar|Mostaru]], nakon čega su pokrenute pripremne aktivnosti, uključujući izradu projektne dokumentacije i pribavljanje potrebnih odobrenja. Izgradnja kompleksa, koji obuhvata nastavne, upravne, smještajne i sportske kapacitete, imala je za cilj stvaranje uslova za izvođenje osnovne, stručne i specijalističke obuke policijskih službenika i drugih subjekta sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine. == Pravni status i nadležnosti == Nadležnosti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova definisane su članom 19. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Agencija je nadležna za: * razvijanje, usklađivanje i predlaganje nastavnih planova i programa obuke u skladu sa potrebama policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti; * organizovanje i provođenje školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti (osnovna, specijalistička, stalna i drugi vidovi policijske obuke); * razvijanje naučno-istraživačke djelatnosti i doprinos ukupnom unapređenju i osavremenjivanju policijskog rada; * bibliotekarske poslove; * vođenje odgovarajuće evidencije i dokumentacije iz svoj nadležnosti u skladu s važećim propisima.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> == Organizacijska struktura == Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji je za svoj rad odgovoran direktoru. Direktora i zamjenika direktora imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] na prijedlog [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]], u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine, uz mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Osnovne organizacijske jedinice Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova su: * Sektor za obuku; * Sektor za planiranje i podršku obuke; * Sektor za administraciju i finansije. Odjel za podršku je samostalna unutrašnja organizacijska jedinica. === Odjel za podršku === Odjel za podršku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova koja pruža stručnu, administrativnu i tehničku podršku radu direktora i zamjenika direktora Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM">{{cite web |title=Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |url=https://www.aeptm.gov.ba/sites/default/files/datoteke/Pravilnik%20o%20unutarnjoj%20organizaciji%20AEPTM_1.pdf |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru svojih nadležnosti, Odjel koordiniše aktivnosti rukovodstva Agencije, priprema i obrađuje akte iz nadležnosti direktora i zamjenika direktora, organizuje službena putovanja, sastanke i prijem domaćih i stranih delegacija, te pruža podršku u ostvarivanju saradnje sa domaćim i međunarodnim institucijama iz oblasti policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Odjel učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih akata i drugih općih akata iz djelokruga rada Agencije, izrađuje izvještaje, analize i informacije na osnovu prikupljenih podataka, te učestvuje u izradi godišnjeg plana rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za obuku === [[Datoteka:Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru tokom zvanične ceremonije]] Sektor za obuku, sa svojim unutrašnjim organizacijskim jedinicama, nadležan je za pripreme, organizaciju i provođenje raznih oblika školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja kadrova za potrebe policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Sektor za obuku u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za realizaciju stručne obuke i obuke za nivo I i II (osnovna policijska obuka); * Odsjek za specijalističku obuku.<ref name="AEPTM_organizacija">{{cite web |title=Organizacija |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/onama/organizacija |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju stručne obuke i osnovne policijske obuke kadeta nivoa I i II.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa, koordiniše izvođenje nastave i prati realizaciju nastavnog procesa, uključujući vođenje službenih evidencija i nastavne dokumentacije. Odsjek također koordiniše angažovanje vanjskih saradnika u realizaciji pojedinih oblika stručne obuke, prati primjenu stručnih procedura i međunarodnih standarda u oblasti policijskog obrazovanja, te osigurava uslove za kvalitetno izvođenje obuke kroz praćenje nastavnih sredstava, opreme i drugih resursa potrebnih za nastavni proces.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za specijalističku obuku ==== Odsjek za specijalističku obuku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju različitih oblika specijalističke obuke u skladu sa policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa specijalističke obuke, razvija tematske cjeline za pojedine oblike stručnog osposobljavanja i prati realizaciju obrazovnih aktivnosti. Odsjek vodi evidencije o pohađanju specijalističkih obuka, izrađuje izvještaje i statističke preglede o realizaciji obuke i učesnicima, te ostvaruje saradnju s institucijama u vezi sa unapređenjem poslova sa polaznicima svih oblika specijalističkih obuka.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za planiranje i podršku obuci === Sektor za planiranje i podršku obuci u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost; * Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost ==== [[Datoteka:Naslovnica priručnika Neposredno osiguranje VIP osoba.png|mini|desno|300px|Izdavačka djelatnost Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]] Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za razvoj i unapređenje obrazovnog procesa kroz razvoj nastavnih planova i programa, naučno-istraživačke projekte, izdavačku djelatnost i bibliotekarske aktivnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi i unapređenju nastavnih planova i programa obuke, prati i analizira kvalitet nastavnih sadržaja i realizaciju nastavnog procesa, te organizuje stručne skupove posvećene razmatranju obrazovnih i stručnih pitanja iz oblasti policijskog obrazovanja. Odsjek realizuje naučno-istraživačke i izdavačke projekte s ciljem razvoja stručnih publikacija i nastavnih materijala, upravlja bibliotečkom djelatnošću Agencije, te ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti istraživanja i primjene evropskih standarda u obrazovanju policijskih kadrova.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za vođenje administrativnih i evidencijskih poslova u vezi sa polaznicima obuke i realizacijom obrazovnih aktivnosti Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek vodi matične evidencije o polaznicima obuke, uključujući prijem i upis polaznika, evidenciju smještaja, kao i evidenciju izdatih certifikata i drugih službenih isprava. Odsjek upravlja centralnom bazom podataka o programima obuke, polaznicima i izdatim kvalifikacijama, te učestvuje u izradi izvještaja i statističkih pregleda o obrazovnim aktivnostima Agencije radi praćenja i unapređenja procesa stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za administraciju i finansije === Sektor za administraciju i finansije u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove; * Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za obavljanje pravnih, kadrovskih i općih administrativnih poslova u okviru rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek provodi aktivnosti vezane za primjenu propisa iz oblasti državne službe i radnih odnosa, ostvaruje saradnju s nadležnim institucijama za državnu službu, te vodi kadrovske evidencije i osigurava pristup ličnoj dokumentaciji zaposlenih u skladu sa važećim propisima. Odsjek učestvuje u planiranju stručnog usavršavanja zaposlenih, priprema interne akte koji uređuju prava i obaveze polaznika tokom školovanja i boravka u Agenciji, te obavlja opće administrativne poslove neophodne za funkcionisanje institucije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, upravljanje i nadzor finansijskog i materijalnog poslovanja Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek priprema finansijske planove i budžetske projekcije potrebne za rad Agencije, učestvuje u izradi periodičnih i godišnjih finansijskih izvještaja, te prati realizaciju budžetskih sredstava u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima. Odsjek sarađuje s institucijama nadležnim za finansijsku reviziju i internu kontrolu, osigurava pravilnu primjenu finansijskih propisa i procedura, te obavlja poslove verifikacije i evidencije finansijske dokumentacije radi zakonitog i efikasnog upravljanja budžetskim i materijalnim resursima Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> == Razvoj i usklađivanje nastavnih planova i programa == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine razvija i implementira nastavne planove i programe za osnove, stručne, specijalističke i druge vidove obuka namijenjenim policijskim službenicima i drugim subjektima sistema sigurnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo I) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/64 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo II) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/63 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Katalog_Obuka">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s nadležnostima Agencije, potrebama policijskih i sigurnosnih agencija, te savremenim standardima profesionalnog osposobljavanja u oblasti unutrašnje sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Proces izrade nastavnih planova i programa zasniva se na analizi potreba institucija sigurnosnog sistema, identifikaciji operativnih i taktičkih zahtjeva radnih mjesta, kao i usklađivanju sa relevantnim zakonodavnim okvirom Bosne i Hercegovine. Poseban značaj ima prilagođavanje sadržaja obuka stvarnim operativnim situacijama, s ciljem unapređenja profesionalnih kompetencija polaznika i jačanja institucionalnih kapaciteta. Nastavni planovi i programi u okviru Agencije obuhvataju širok spektar tematskih oblasti, uključujući sprječavanje i suzbijanje različitih oblika kriminaliteta, kao što su korupcija, organizovani kriminal, trgovina ljudima, trgovina drogom, terorizam, nezakonita trgovina kulturnim dobrima, ratni zločini i krivična djela kažnjiva po međunarodnom pravu. Programi također obuhvataju oblasti zaštite VIP ličnosti, finansijskih i kriminalističkih istraga, kriminalističko-obavještajnog rada, analize rizika, granične sigurnosti, kriminalističke taktike i tehnike, rukovanja vatrenim oružjem, kontradiverzione zaštite, EOD postupaka, samoodbrane i taktičkih intervencija.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s metodologijom razvoja programa obuke u oblasti sigurnosti i obrazovanja odraslih, pri čemu se posebna pažnja posvećuje razvoju praktičnih vještina i sposobnosti odlučivanja u operativnim uslovima. Obuke su strukturirane kao osnovne, stručne, specijalističke, dopunske i instruktorske, čime se osigurava kontinuiran profesionalni razvoj polaznika na različitim nivoima odgovornosti.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Sistem stručnog usavršavanja i osposobljavanja u okviru Agencije zasniva se i na razvoju obuka za instruktore i multiplikatore, kojima se osigurava održivost i prijenos znanja unutar policijskih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine. Takve obuke provode se u oblastima kao što su rukovanje vatrenim oružjem, otkrivanje falsifikovanih dokumenata, zaštita VIP osoba, sprječavanje i suzbijanje terorizma, kontradiverziona zaštita, analiza rizika prema modelu CIRAM 2.0, nadzor zelene granice i druge oblasti policijskog i sigurnosnog rada.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> U okviru Agencije razvijaju se i e-kursevi, koji omogućavaju fleksibilnije oblike učenja i kontinuirano stručno usavršavanje, posebno u oblastima policijskog integriteta, ljudskih prava i etike u policijskom radu.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Školovanje kadeta i obuka policijskih službenika == ===Osnovna policijska obuka (nivo I i II)=== [[Datoteka:Fingerprinting exercise, Agency for Education and Professional Training, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova tokom praktične vježbe iz kriminalističke tehnike vrše uzimanje otisaka prstiju.]] U okviru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova provodi se osnovna policijska obuka (nivo I i II) za kadete [[Policija Bosne i Hercegovine|policijskih agencija Bosne i Hercegovine]]. Obuka prvog nivoa namijenjena je školovanju kadeta za čin policajca, dok je obuka drugog nivoa namijenjena školovanju kadeta za čin mlađeg inspektora. Obuke se izvode u skladu sa nastavnim planovima i programima koje donosi [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministar sigurnosti]].<ref name="Zakon_o_policijskim_sluzbenicima_BiH">{{cite web |author=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |title=Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine |url=https://parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=a73cb72c-d51b-48f4-a6e7-b849ba2540b9&langTag=hr |website=Parlament.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Osnovna policijska obuka zasniva se na kombinaciji teorijske nastave, praktičnih vježbi, situacijske nastave i praktične obuke. Nastavni sadržaji obuhvataju oblasti policijskih ovlaštenja i etike, [[Kriminalistika|kriminalistike]], [[Krivično pravo|krivičnog]] i prekršajnog prava, [[Ljudska prava|ljudskih prava]], krivično-procesnog prava, sigurnosti saobraćaja, rukovanja vatrenim oružjem, specijalnog fizičkog obrazovanja, [[Policijska psihologija|policijske psihologije]], [[informatika|informatike i komunikacija]], [[Engleski jezik|engleskog jezika]], kao i stručnih i operativnih poslova iz nadležnosti pojedinačnih policijskih agencija.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Obuka se realizuje za kadete [[Granična policija Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], pri čemu se stručna i situacijska nastava prilagođavaju poslovima i nadležnostima svake policijske agencije.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Nastavni plan i program osnovne obuke kadeta Granična policija Bosne i Hercegovine usklađen je sa [[Frontex]]-ovim Zajedničkim nastavnim planom i programom osnovne obuke granične i obalske straže Evropske unije (''Common Core Curriculum'').<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo">{{cite web |title=AEPTM potpisala Ugovor o partnerstvu s FRONTEX-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/3000 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Stručna i specijalistička obuka === U okviru svoje nadležnosti, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine organizuje i provodi stručne i specijalističke obuke namijenjene policijskim službenicima i drugim subjektima sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Programi obuke usmjereni su na razvoj stručnih znanja, praktičnih vještina i operativnih kompetencija potrebnih za obavljanje policijskih i sigurnosnih poslova u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Stručne i specijalističke obuke obuhvataju širok spektar oblasti iz domena sigurnosti, kriminalistike i policijskog djelovanja, uključujući obuke iz oblasti sprječavanja i suzbijanja različitih oblika kriminaliteta, kriminalističko-obavještajnog rada, finansijskih istraga, posebnih istražnih radnji, granične sigurnosti, zaštite VIP osoba i drugih oblasti policijskog i sigurnosnog rada. Obuke su usmjerene na razvoj praktičnih vještina i sposobnosti postupanja u složenim sigurnosnim situacijama, uključujući primjenu policijskih ovlaštenja, taktičko djelovanje, sigurnosne procedure, upravljanje specijalizovanom opremom i sredstvima, zaštitu osoba i objekata, kao i postupanje u kriznim i vanrednim okolnostima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Pored operativno i praktično usmjerenih obuka, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova realizuje i programe iz oblasti zaštite ljudskih prava, policijske etike, rodne ravnopravnosti, policijskog integriteta i profesionalnih standarda, kao i programe za unapređenje komunikacijskih, organizacijskih i rukovodnih kompetencija policijskih službenika.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Saradnja i standardi obuke == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama iz oblasti sigurnosti, policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja. === Saradnja sa domaćim institucijama === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova razvija kontinuiranu saradnju sa institucijama u okviru sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine, prvenstveno sa [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine]], kao nadležnim resornim ministarstvom. U operativnom i stručnom smislu, Agencija ostvaruje stalnu saradnju sa policijskim tijelima Bosne i Hercegovine, uključujući [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Graničnu policiju Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državnu agenciju za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkciju za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], u oblasti planiranja, realizacije i evaluacije programa osnovne, stručne i specijalističke obuke. Saradnja obuhvata i koordinaciju u razvoju nastavnih planova i programa, identifikaciju potreba za obukom, razmjenu stručnih iskustava i zajedničko unapređenje standarda policijskog obrazovanja. Pored policijskih agencija, Agencija razvija saradnju i sa drugim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]], [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine]], centre za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), univerzitete i druge obrazovne i stručne institucije, s ciljem jačanja naučno-stručne osnove policijskog obrazovanja, unapređenja nastavnog procesa i razvoja kadrova u skladu sa savremenim standardima stručnog usavršavanja u oblasti sigurnosti.<ref name="AEPTM_UNSA_sporazum">{{cite web |title=Potpisan Sporazum o naučnoj, obrazovnoj i stručnoj saradnji |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/522 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Međunarodna saradnja === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju sa brojnim međunarodnim institucijama i organizacijama radi razvoja i unapređenja policijskog školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kao i institucionalnih kapaciteta. Saradnja obuhvata različite oblike stručne, obrazovne i projektne podrške, a između ostalog uključuje [[Frontex|Evropsku agenciju za graničnu i obalsku stražu (Frontex)]],<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> [[NATO misija u Bosni i Hercegovini|NATO misiju u Bosni i Hercegovini]],<ref name="AEPTM_NATO_DEEP_nastavak">{{cite web |title=Nastavak saradnje NATO DEEP-AEPTM |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1792 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> [[UNESCO|Organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]]<ref name="AEPTM_Kulturna_Dobra_Analiza">{{cite web |title=Stručna analiza NPP iz oblasti sprječavanja nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://www.aeptm.gov.ba/hr/node/3215 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_UNESCO_tehnologije">{{cite web |title=AEPTM i UNESCO: Korištenje tehnologija u suzbijanju nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://aeptm.gov.ba/bs/node/2773 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> i ICITAP, kroz koje se realizuju aktivnosti usmjerene na razvoj standarda obuke, unapređenje metodologije rada i jačanje usklađenosti sa međunarodnim praksama u oblasti policijskog obrazovanja. Agencija učestvuje i u realizaciji međunarodnih projekata i programa, uključujući IPA programe Evropske unije, Erasmus+ i EU4FAST<ref name="AEPTM_EU4FAST_Dronovi">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Projekat EU4FAST/ CIVIPOL – Projekat za obuku pilota dronova |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2701 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref>, te ostvaruje saradnju sa CEPOL, IOM, DCAF,<ref name="AEPTM_DCAF_Saradnja">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Nastavak saradnje sa DCAF-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1195 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> INTERPA, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA), CIVIPOL, kao i drugim relevantnim međunarodnim partnerima u oblasti sigurnosnog obrazovanja i obuke. ==== Međunarodna certifikacija ==== Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova prvi put je certifikovana 2020. od strane Međunarodnog udruženja direktora za standarde i obuku u oblasti provođenja zakona (IADLEST), čime je potvrđena usklađenost rada Agencije sa međunarodnim standardima kvaliteta u oblasti policijskog [[Obrazovanje u Bosni i Hercegovini|školovanja]] i stručne i specijalističke obuke.<ref name="IADLEST_AEPTM">{{cite web |last=Pfeifer |first=Yvonne |title=IADLEST Academy Accreditation: Bosnia and Herzegovina |website=IADLEST |url=https://www.iadlest.org/news/hot-topics/articleid/704 |access-date=12. 5. 2026 |language=en}}</ref> Recertifikacija Agencije izvršena je 2024.<ref name="AEPTM_IADLEST">{{cite web |title=IADLEST-ov certifikat potvrda profesionalnosti AEPTM-a |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2401 |access-date=12. 5. 2026 |language=bs}}</ref> IADLEST akreditacija predstavlja međunarodni sistem standarda namijenjen policijskim akademijama i institucijama za obuku policijskih službenika, s ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja i primjene najboljih praksi u oblasti provođenja zakona. U okviru procesa certifikacije vršena je procjena usklađenosti rada Agencije sa 53 sveobuhvatna standarda koji obuhvataju zakonsku usklađenost, međuinstitucionalnu saradnju, organizaciju i upravljanje ljudskim resursima, operativne procedure, infrastrukturu, vođenje evidencija, razvoj i realizaciju nastavnih planova i programa, rad sa polaznicima, informacijsku tehnologiju, finansijsko poslovanje i upravljanje opremom.<ref name="IADLEST_AEPTM" /> ==== Saradnja i partnerstvo sa Frontex-om ==== Agencija sarađuje sa [[Frontex|Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (Frontex)]], s kojom je 2025. potpisala ugovor o partnerstvu i pridruženom članstvu.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> U okviru saradnje s Frontex-om, nastavni planovi i programi osnovne, stručne i specijalističke obuke za pripadnike Granične policije Bosne i Hercegovine usklađivani su sa zajedničkim evropskim kurikulumima za graničnu i obalnu stražu (Common Core Curriculum – CCC).<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Potpisivanjem sporazuma Agencija je uključena u mrežu partnerskih akademija Frontex-a, koja okuplja obrazovne institucije za obuku pripadnika granične i obalne straže radi razvoja interoperabilnosti, međunarodne saradnje i harmonizacije obrazovnih standarda.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Policijski službenici [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] koji su osnovnu policijsku obuku završili u Agenciji do 2026. dva puta su učestvovali u Frontex-ovom Programu procjene interoperabilnosti (IAP), koji se provodi radi procjene znanja i kompetencija stečenih kroz obuku usklađenu sa standardima CCC 2022.<ref name="IAP">{{cite web |title=FRONTEX-ov program procjene interoperabilnosti |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2877 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Učešće u programu interoperabilnosti predstavlja dio procesa harmonizacije policijskog obrazovanja Bosne i Hercegovine sa evropskim standardima u oblasti zaštite državne granice i stručnog osposobljavanja policijskih službenika.<ref name="IAP" /> Bosna i Hercegovina je među četiri države koje nisu članice [[Evropska unija|Evropske unije]], a koje su uskladile nastavne planove i programe osnovne policijske obuke kadeta [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] sa standardima Frontex-ovog kurikuluma CCC 2022.<ref name="IAP" /> == Izdavačka djelatnost == U okviru svoje nadležnosti Agencija razvija stručne publikacije, priručnike i nastavne materijale za potrebe policijskog obrazovanja. == Također pogledajte == * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] * [[Granična policija Bosne i Hercegovine]] * [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]] * [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]] * [[Agencija za policijsku podršku]] * [[Služba za poslove sa strancima]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.aeptm.gov.ba Službena web stranica] {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]] 5k41m312la16aa3bk5qc7h3qwvslqer 3848229 3847992 2026-05-21T08:04:53Z Konduras 109737 /* Historija */ Link koji je stajao je vodio na drugi članak, te je isti zamenjen 3848229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2008|04|15}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija s operativnom samostalnošću | nadležnost = {{Plainlist| * Izrada nastavnih planova i programa u skladu sa potrebama policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti * Školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti }} | status = | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|18|18|N|17|51|06|E|display=inline,title}} | adresa = Rodoč bb | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = 73 (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023">{{Cite web|url=https://aeptm.gov.ba/data/akt/financije/Izvjestaj_o_izvrsenju_proracuna_za_2023.pdf|title=Izvještaj o izvršenju budžeta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova za 2023. godinu|date=20. 2. 2024|website=aeptm.gov.ba|publisher=AEPTM|access-date=5. 5. 2026}}</ref> | budžet = 5.467.439,00 KM (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023"/> | direktor = Marko Vujević | šef_agencije = | ministar = ''Upražnjeno'' ([[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]]) | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH | veb-sajt = {{URL|aeptm.gov.ba}} | id = | fusnote = Agency for Education and Professional Training }} [[Datoteka:Agency for Education and Professional Training Mostar - Building complex.jpg|mini|desno|300px|Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru, Bosna i Hercegovina]] '''Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova''' je upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]], nadležna za školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura">{{cite web |title=Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://www.psa.gov.ba/Popisi_i_dokumenti/Zakoni/?id=1508 |website=psa.gov.ba |publisher=Agencija za policijsku podršku BiH |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=AEPTM – O nama |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=2026-05-05}}</ref> Agencija je osnovana na osnovu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 2008.<ref name="Parlament_BiH">{{cite web |title=Podaci o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=978&lang=bs |website=parlament.ba |publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova je uspostavljena kao dio reforme sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine s ciljem standardizacije policijskog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja policijskih službenika na državnom nivou.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=Historijat Agencije |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Sa radom je počela 26. februara 2009.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=O Agenciji |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Iste godine započete su aktivnosti na planiranju trajnog smještaja i izgradnje kompleksa Agencije, u skladu s procjenama potreba za uspostavljanje savremenog sistema policijskog obrazovanja. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je 2010. razmotrilo i prihvatilo informaciju o izgradnji kompleksa i finansijski okvir projekta koji je predviđao realizaciju u više faza iz budžetskih sredstava [[Institucije Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]].<ref name="AktaTemeljac">{{Citiranje weba |url=https://www.akta.ba/investicije/projekti/33962/polozen-kamen-temeljac-za-izgradnju-kompleksa-aeptm-a |title=Položen kamen temeljac za izgradnju kompleksa AEPTM-a |publisher=Akta.ba |date=2011 |access-date=21. 5. 2026}}</ref> U okviru realizacije projekta, [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] je Agenciji dodijelila zemljište za izgradnju kompleksa u [[Mostar|Mostaru]], nakon čega su pokrenute pripremne aktivnosti, uključujući izradu projektne dokumentacije i pribavljanje potrebnih odobrenja. Izgradnja kompleksa, koji obuhvata nastavne, upravne, smještajne i sportske kapacitete, imala je za cilj stvaranje uslova za izvođenje osnovne, stručne i specijalističke obuke policijskih službenika i drugih subjekta sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine. == Pravni status i nadležnosti == Nadležnosti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova definisane su članom 19. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Agencija je nadležna za: * razvijanje, usklađivanje i predlaganje nastavnih planova i programa obuke u skladu sa potrebama policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti; * organizovanje i provođenje školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti (osnovna, specijalistička, stalna i drugi vidovi policijske obuke); * razvijanje naučno-istraživačke djelatnosti i doprinos ukupnom unapređenju i osavremenjivanju policijskog rada; * bibliotekarske poslove; * vođenje odgovarajuće evidencije i dokumentacije iz svoj nadležnosti u skladu s važećim propisima.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> == Organizacijska struktura == Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji je za svoj rad odgovoran direktoru. Direktora i zamjenika direktora imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] na prijedlog [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]], u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine, uz mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Osnovne organizacijske jedinice Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova su: * Sektor za obuku; * Sektor za planiranje i podršku obuke; * Sektor za administraciju i finansije. Odjel za podršku je samostalna unutrašnja organizacijska jedinica. === Odjel za podršku === Odjel za podršku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova koja pruža stručnu, administrativnu i tehničku podršku radu direktora i zamjenika direktora Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM">{{cite web |title=Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |url=https://www.aeptm.gov.ba/sites/default/files/datoteke/Pravilnik%20o%20unutarnjoj%20organizaciji%20AEPTM_1.pdf |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru svojih nadležnosti, Odjel koordiniše aktivnosti rukovodstva Agencije, priprema i obrađuje akte iz nadležnosti direktora i zamjenika direktora, organizuje službena putovanja, sastanke i prijem domaćih i stranih delegacija, te pruža podršku u ostvarivanju saradnje sa domaćim i međunarodnim institucijama iz oblasti policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Odjel učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih akata i drugih općih akata iz djelokruga rada Agencije, izrađuje izvještaje, analize i informacije na osnovu prikupljenih podataka, te učestvuje u izradi godišnjeg plana rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za obuku === [[Datoteka:Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru tokom zvanične ceremonije]] Sektor za obuku, sa svojim unutrašnjim organizacijskim jedinicama, nadležan je za pripreme, organizaciju i provođenje raznih oblika školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja kadrova za potrebe policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Sektor za obuku u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za realizaciju stručne obuke i obuke za nivo I i II (osnovna policijska obuka); * Odsjek za specijalističku obuku.<ref name="AEPTM_organizacija">{{cite web |title=Organizacija |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/onama/organizacija |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju stručne obuke i osnovne policijske obuke kadeta nivoa I i II.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa, koordiniše izvođenje nastave i prati realizaciju nastavnog procesa, uključujući vođenje službenih evidencija i nastavne dokumentacije. Odsjek također koordiniše angažovanje vanjskih saradnika u realizaciji pojedinih oblika stručne obuke, prati primjenu stručnih procedura i međunarodnih standarda u oblasti policijskog obrazovanja, te osigurava uslove za kvalitetno izvođenje obuke kroz praćenje nastavnih sredstava, opreme i drugih resursa potrebnih za nastavni proces.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za specijalističku obuku ==== Odsjek za specijalističku obuku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju različitih oblika specijalističke obuke u skladu sa policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa specijalističke obuke, razvija tematske cjeline za pojedine oblike stručnog osposobljavanja i prati realizaciju obrazovnih aktivnosti. Odsjek vodi evidencije o pohađanju specijalističkih obuka, izrađuje izvještaje i statističke preglede o realizaciji obuke i učesnicima, te ostvaruje saradnju s institucijama u vezi sa unapređenjem poslova sa polaznicima svih oblika specijalističkih obuka.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za planiranje i podršku obuci === Sektor za planiranje i podršku obuci u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost; * Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost ==== [[Datoteka:Naslovnica priručnika Neposredno osiguranje VIP osoba.png|mini|desno|300px|Izdavačka djelatnost Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]] Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za razvoj i unapređenje obrazovnog procesa kroz razvoj nastavnih planova i programa, naučno-istraživačke projekte, izdavačku djelatnost i bibliotekarske aktivnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi i unapređenju nastavnih planova i programa obuke, prati i analizira kvalitet nastavnih sadržaja i realizaciju nastavnog procesa, te organizuje stručne skupove posvećene razmatranju obrazovnih i stručnih pitanja iz oblasti policijskog obrazovanja. Odsjek realizuje naučno-istraživačke i izdavačke projekte s ciljem razvoja stručnih publikacija i nastavnih materijala, upravlja bibliotečkom djelatnošću Agencije, te ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti istraživanja i primjene evropskih standarda u obrazovanju policijskih kadrova.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za vođenje administrativnih i evidencijskih poslova u vezi sa polaznicima obuke i realizacijom obrazovnih aktivnosti Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek vodi matične evidencije o polaznicima obuke, uključujući prijem i upis polaznika, evidenciju smještaja, kao i evidenciju izdatih certifikata i drugih službenih isprava. Odsjek upravlja centralnom bazom podataka o programima obuke, polaznicima i izdatim kvalifikacijama, te učestvuje u izradi izvještaja i statističkih pregleda o obrazovnim aktivnostima Agencije radi praćenja i unapređenja procesa stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za administraciju i finansije === Sektor za administraciju i finansije u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove; * Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za obavljanje pravnih, kadrovskih i općih administrativnih poslova u okviru rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek provodi aktivnosti vezane za primjenu propisa iz oblasti državne službe i radnih odnosa, ostvaruje saradnju s nadležnim institucijama za državnu službu, te vodi kadrovske evidencije i osigurava pristup ličnoj dokumentaciji zaposlenih u skladu sa važećim propisima. Odsjek učestvuje u planiranju stručnog usavršavanja zaposlenih, priprema interne akte koji uređuju prava i obaveze polaznika tokom školovanja i boravka u Agenciji, te obavlja opće administrativne poslove neophodne za funkcionisanje institucije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, upravljanje i nadzor finansijskog i materijalnog poslovanja Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek priprema finansijske planove i budžetske projekcije potrebne za rad Agencije, učestvuje u izradi periodičnih i godišnjih finansijskih izvještaja, te prati realizaciju budžetskih sredstava u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima. Odsjek sarađuje s institucijama nadležnim za finansijsku reviziju i internu kontrolu, osigurava pravilnu primjenu finansijskih propisa i procedura, te obavlja poslove verifikacije i evidencije finansijske dokumentacije radi zakonitog i efikasnog upravljanja budžetskim i materijalnim resursima Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> == Razvoj i usklađivanje nastavnih planova i programa == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine razvija i implementira nastavne planove i programe za osnove, stručne, specijalističke i druge vidove obuka namijenjenim policijskim službenicima i drugim subjektima sistema sigurnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo I) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/64 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo II) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/63 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Katalog_Obuka">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s nadležnostima Agencije, potrebama policijskih i sigurnosnih agencija, te savremenim standardima profesionalnog osposobljavanja u oblasti unutrašnje sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Proces izrade nastavnih planova i programa zasniva se na analizi potreba institucija sigurnosnog sistema, identifikaciji operativnih i taktičkih zahtjeva radnih mjesta, kao i usklađivanju sa relevantnim zakonodavnim okvirom Bosne i Hercegovine. Poseban značaj ima prilagođavanje sadržaja obuka stvarnim operativnim situacijama, s ciljem unapređenja profesionalnih kompetencija polaznika i jačanja institucionalnih kapaciteta. Nastavni planovi i programi u okviru Agencije obuhvataju širok spektar tematskih oblasti, uključujući sprječavanje i suzbijanje različitih oblika kriminaliteta, kao što su korupcija, organizovani kriminal, trgovina ljudima, trgovina drogom, terorizam, nezakonita trgovina kulturnim dobrima, ratni zločini i krivična djela kažnjiva po međunarodnom pravu. Programi također obuhvataju oblasti zaštite VIP ličnosti, finansijskih i kriminalističkih istraga, kriminalističko-obavještajnog rada, analize rizika, granične sigurnosti, kriminalističke taktike i tehnike, rukovanja vatrenim oružjem, kontradiverzione zaštite, EOD postupaka, samoodbrane i taktičkih intervencija.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s metodologijom razvoja programa obuke u oblasti sigurnosti i obrazovanja odraslih, pri čemu se posebna pažnja posvećuje razvoju praktičnih vještina i sposobnosti odlučivanja u operativnim uslovima. Obuke su strukturirane kao osnovne, stručne, specijalističke, dopunske i instruktorske, čime se osigurava kontinuiran profesionalni razvoj polaznika na različitim nivoima odgovornosti.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Sistem stručnog usavršavanja i osposobljavanja u okviru Agencije zasniva se i na razvoju obuka za instruktore i multiplikatore, kojima se osigurava održivost i prijenos znanja unutar policijskih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine. Takve obuke provode se u oblastima kao što su rukovanje vatrenim oružjem, otkrivanje falsifikovanih dokumenata, zaštita VIP osoba, sprječavanje i suzbijanje terorizma, kontradiverziona zaštita, analiza rizika prema modelu CIRAM 2.0, nadzor zelene granice i druge oblasti policijskog i sigurnosnog rada.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> U okviru Agencije razvijaju se i e-kursevi, koji omogućavaju fleksibilnije oblike učenja i kontinuirano stručno usavršavanje, posebno u oblastima policijskog integriteta, ljudskih prava i etike u policijskom radu.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Školovanje kadeta i obuka policijskih službenika == ===Osnovna policijska obuka (nivo I i II)=== [[Datoteka:Fingerprinting exercise, Agency for Education and Professional Training, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova tokom praktične vježbe iz kriminalističke tehnike vrše uzimanje otisaka prstiju.]] U okviru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova provodi se osnovna policijska obuka (nivo I i II) za kadete [[Policija Bosne i Hercegovine|policijskih agencija Bosne i Hercegovine]]. Obuka prvog nivoa namijenjena je školovanju kadeta za čin policajca, dok je obuka drugog nivoa namijenjena školovanju kadeta za čin mlađeg inspektora. Obuke se izvode u skladu sa nastavnim planovima i programima koje donosi [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministar sigurnosti]].<ref name="Zakon_o_policijskim_sluzbenicima_BiH">{{cite web |author=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |title=Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine |url=https://parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=a73cb72c-d51b-48f4-a6e7-b849ba2540b9&langTag=hr |website=Parlament.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Osnovna policijska obuka zasniva se na kombinaciji teorijske nastave, praktičnih vježbi, situacijske nastave i praktične obuke. Nastavni sadržaji obuhvataju oblasti policijskih ovlaštenja i etike, [[Kriminalistika|kriminalistike]], [[Krivično pravo|krivičnog]] i prekršajnog prava, [[Ljudska prava|ljudskih prava]], krivično-procesnog prava, sigurnosti saobraćaja, rukovanja vatrenim oružjem, specijalnog fizičkog obrazovanja, [[Policijska psihologija|policijske psihologije]], [[informatika|informatike i komunikacija]], [[Engleski jezik|engleskog jezika]], kao i stručnih i operativnih poslova iz nadležnosti pojedinačnih policijskih agencija.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Obuka se realizuje za kadete [[Granična policija Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], pri čemu se stručna i situacijska nastava prilagođavaju poslovima i nadležnostima svake policijske agencije.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Nastavni plan i program osnovne obuke kadeta Granična policija Bosne i Hercegovine usklađen je sa [[Frontex]]-ovim Zajedničkim nastavnim planom i programom osnovne obuke granične i obalske straže Evropske unije (''Common Core Curriculum'').<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo">{{cite web |title=AEPTM potpisala Ugovor o partnerstvu s FRONTEX-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/3000 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Stručna i specijalistička obuka === U okviru svoje nadležnosti, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine organizuje i provodi stručne i specijalističke obuke namijenjene policijskim službenicima i drugim subjektima sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Programi obuke usmjereni su na razvoj stručnih znanja, praktičnih vještina i operativnih kompetencija potrebnih za obavljanje policijskih i sigurnosnih poslova u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Stručne i specijalističke obuke obuhvataju širok spektar oblasti iz domena sigurnosti, kriminalistike i policijskog djelovanja, uključujući obuke iz oblasti sprječavanja i suzbijanja različitih oblika kriminaliteta, kriminalističko-obavještajnog rada, finansijskih istraga, posebnih istražnih radnji, granične sigurnosti, zaštite VIP osoba i drugih oblasti policijskog i sigurnosnog rada. Obuke su usmjerene na razvoj praktičnih vještina i sposobnosti postupanja u složenim sigurnosnim situacijama, uključujući primjenu policijskih ovlaštenja, taktičko djelovanje, sigurnosne procedure, upravljanje specijalizovanom opremom i sredstvima, zaštitu osoba i objekata, kao i postupanje u kriznim i vanrednim okolnostima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Pored operativno i praktično usmjerenih obuka, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova realizuje i programe iz oblasti zaštite ljudskih prava, policijske etike, rodne ravnopravnosti, policijskog integriteta i profesionalnih standarda, kao i programe za unapređenje komunikacijskih, organizacijskih i rukovodnih kompetencija policijskih službenika.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Saradnja i standardi obuke == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama iz oblasti sigurnosti, policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja. === Saradnja sa domaćim institucijama === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova razvija kontinuiranu saradnju sa institucijama u okviru sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine, prvenstveno sa [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine]], kao nadležnim resornim ministarstvom. U operativnom i stručnom smislu, Agencija ostvaruje stalnu saradnju sa policijskim tijelima Bosne i Hercegovine, uključujući [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Graničnu policiju Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državnu agenciju za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkciju za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], u oblasti planiranja, realizacije i evaluacije programa osnovne, stručne i specijalističke obuke. Saradnja obuhvata i koordinaciju u razvoju nastavnih planova i programa, identifikaciju potreba za obukom, razmjenu stručnih iskustava i zajedničko unapređenje standarda policijskog obrazovanja. Pored policijskih agencija, Agencija razvija saradnju i sa drugim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]], [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine]], centre za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), univerzitete i druge obrazovne i stručne institucije, s ciljem jačanja naučno-stručne osnove policijskog obrazovanja, unapređenja nastavnog procesa i razvoja kadrova u skladu sa savremenim standardima stručnog usavršavanja u oblasti sigurnosti.<ref name="AEPTM_UNSA_sporazum">{{cite web |title=Potpisan Sporazum o naučnoj, obrazovnoj i stručnoj saradnji |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/522 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Međunarodna saradnja === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju sa brojnim međunarodnim institucijama i organizacijama radi razvoja i unapređenja policijskog školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kao i institucionalnih kapaciteta. Saradnja obuhvata različite oblike stručne, obrazovne i projektne podrške, a između ostalog uključuje [[Frontex|Evropsku agenciju za graničnu i obalsku stražu (Frontex)]],<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> [[NATO misija u Bosni i Hercegovini|NATO misiju u Bosni i Hercegovini]],<ref name="AEPTM_NATO_DEEP_nastavak">{{cite web |title=Nastavak saradnje NATO DEEP-AEPTM |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1792 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> [[UNESCO|Organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]]<ref name="AEPTM_Kulturna_Dobra_Analiza">{{cite web |title=Stručna analiza NPP iz oblasti sprječavanja nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://www.aeptm.gov.ba/hr/node/3215 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_UNESCO_tehnologije">{{cite web |title=AEPTM i UNESCO: Korištenje tehnologija u suzbijanju nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://aeptm.gov.ba/bs/node/2773 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> i ICITAP, kroz koje se realizuju aktivnosti usmjerene na razvoj standarda obuke, unapređenje metodologije rada i jačanje usklađenosti sa međunarodnim praksama u oblasti policijskog obrazovanja. Agencija učestvuje i u realizaciji međunarodnih projekata i programa, uključujući IPA programe Evropske unije, Erasmus+ i EU4FAST<ref name="AEPTM_EU4FAST_Dronovi">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Projekat EU4FAST/ CIVIPOL – Projekat za obuku pilota dronova |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2701 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref>, te ostvaruje saradnju sa CEPOL, IOM, DCAF,<ref name="AEPTM_DCAF_Saradnja">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Nastavak saradnje sa DCAF-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1195 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> INTERPA, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA), CIVIPOL, kao i drugim relevantnim međunarodnim partnerima u oblasti sigurnosnog obrazovanja i obuke. ==== Međunarodna certifikacija ==== Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova prvi put je certifikovana 2020. od strane Međunarodnog udruženja direktora za standarde i obuku u oblasti provođenja zakona (IADLEST), čime je potvrđena usklađenost rada Agencije sa međunarodnim standardima kvaliteta u oblasti policijskog [[Obrazovanje u Bosni i Hercegovini|školovanja]] i stručne i specijalističke obuke.<ref name="IADLEST_AEPTM">{{cite web |last=Pfeifer |first=Yvonne |title=IADLEST Academy Accreditation: Bosnia and Herzegovina |website=IADLEST |url=https://www.iadlest.org/news/hot-topics/articleid/704 |access-date=12. 5. 2026 |language=en}}</ref> Recertifikacija Agencije izvršena je 2024.<ref name="AEPTM_IADLEST">{{cite web |title=IADLEST-ov certifikat potvrda profesionalnosti AEPTM-a |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2401 |access-date=12. 5. 2026 |language=bs}}</ref> IADLEST akreditacija predstavlja međunarodni sistem standarda namijenjen policijskim akademijama i institucijama za obuku policijskih službenika, s ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja i primjene najboljih praksi u oblasti provođenja zakona. U okviru procesa certifikacije vršena je procjena usklađenosti rada Agencije sa 53 sveobuhvatna standarda koji obuhvataju zakonsku usklađenost, međuinstitucionalnu saradnju, organizaciju i upravljanje ljudskim resursima, operativne procedure, infrastrukturu, vođenje evidencija, razvoj i realizaciju nastavnih planova i programa, rad sa polaznicima, informacijsku tehnologiju, finansijsko poslovanje i upravljanje opremom.<ref name="IADLEST_AEPTM" /> ==== Saradnja i partnerstvo sa Frontex-om ==== Agencija sarađuje sa [[Frontex|Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (Frontex)]], s kojom je 2025. potpisala ugovor o partnerstvu i pridruženom članstvu.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> U okviru saradnje s Frontex-om, nastavni planovi i programi osnovne, stručne i specijalističke obuke za pripadnike Granične policije Bosne i Hercegovine usklađivani su sa zajedničkim evropskim kurikulumima za graničnu i obalnu stražu (Common Core Curriculum – CCC).<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Potpisivanjem sporazuma Agencija je uključena u mrežu partnerskih akademija Frontex-a, koja okuplja obrazovne institucije za obuku pripadnika granične i obalne straže radi razvoja interoperabilnosti, međunarodne saradnje i harmonizacije obrazovnih standarda.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Policijski službenici [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] koji su osnovnu policijsku obuku završili u Agenciji do 2026. dva puta su učestvovali u Frontex-ovom Programu procjene interoperabilnosti (IAP), koji se provodi radi procjene znanja i kompetencija stečenih kroz obuku usklađenu sa standardima CCC 2022.<ref name="IAP">{{cite web |title=FRONTEX-ov program procjene interoperabilnosti |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2877 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Učešće u programu interoperabilnosti predstavlja dio procesa harmonizacije policijskog obrazovanja Bosne i Hercegovine sa evropskim standardima u oblasti zaštite državne granice i stručnog osposobljavanja policijskih službenika.<ref name="IAP" /> Bosna i Hercegovina je među četiri države koje nisu članice [[Evropska unija|Evropske unije]], a koje su uskladile nastavne planove i programe osnovne policijske obuke kadeta [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] sa standardima Frontex-ovog kurikuluma CCC 2022.<ref name="IAP" /> == Izdavačka djelatnost == U okviru svoje nadležnosti Agencija razvija stručne publikacije, priručnike i nastavne materijale za potrebe policijskog obrazovanja. == Također pogledajte == * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] * [[Granična policija Bosne i Hercegovine]] * [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]] * [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]] * [[Agencija za policijsku podršku]] * [[Služba za poslove sa strancima]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.aeptm.gov.ba Službena web stranica] {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]] apobrrs3h6bzv4ic97te6p7u694z9ga 0 534811 3847996 2026-05-20T13:10:45Z AdnanSa 226 Nova stranica: {{Infokutija naučnik | ime = Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 945. | mjesto_rođenja = Sidžistan, dinastija Saffarid (današnji Sistan)<ref>Helaine Selin (12 March 2008). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. Springer Science & Business Media. pp. 159–. I... 3847996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 945. | mjesto_rođenja = Sidžistan, dinastija Saffarid (današnji Sistan)<ref>Helaine Selin (12 March 2008). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. Springer Science & Business Media. pp. 159–. ISBN 978-1-4020-4559-2.</ref> | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1020|||945||}} | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = Astronomija, matematika, astrologija | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} [[Datoteka:AlSijziGeometric.jpg|thumb|200px|Stranica iz Al Sijzijevog geometrijskog traktata]] '''Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi''' (oko 945. - oko 1020, također poznat kao Es-Sindžari i Es-Sidžazi; perzijski: ابوسعید سجزی; Es-Sidžzi je skraćenica za "Es-Sidžistani") bio je iranski<ref>Kheirandish, Elaheh (1 April 2006). "The "Fluctuating Fortunes of Scholarship": A Very Late Review Occasioned by a Fallen Book". Early Science and Medicine. 11 (2): 214. doi:10.1163/157338206776908882.</ref> [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|muslimanski astronom]], [[Matematika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|matematičar]] i [[Astrologija|astrolog]]. Poznat je po svojoj prepisci s [[El-Biruni]]jem i po tome što je u X stoljeću iznio pretpostavku da se Zemlja okreće oko svoje ose.<ref>Bausani, Alessandro (1973). "Cosmology and Religion in Islam". Scientia/Rivista di Scienza. 108 (67): 762.</ref> Posvetio je svoj rad 'Adudu al-Dauli, koji je vjerovatno bio njegov zaštitnik, i princu od Balha. Također je radio u Širazu gdje je obavljao astronomska posmatranja od 969. do 970. godine. == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Perzijski astronomi]] [[Kategorija:Matematičari]] thtp63b6vhm5k5gqc8o9r8ijtxuqw28 3848226 3847996 2026-05-21T08:00:10Z AdnanSa 226 3848226 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = 945. | mjesto_rođenja = Sidžistan, dinastija Saffarid (današnji Sistan)<ref>Helaine Selin (12 March 2008). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Western Cultures. Springer Science & Business Media. pp. 159–. ISBN 978-1-4020-4559-2.</ref> | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1020|||945||}} | mjesto_smrti = | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = Astronomija, matematika, astrologija | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} [[Datoteka:AlSijziGeometric.jpg|thumb|200px|lijevo|Stranica iz Al Sijzijevog geometrijskog traktata]] '''Ebu Sa'id Ahmed ibn Muhamed ibn Abduldžalil Es-Sidžzi''' (oko 945. - oko 1020, također poznat kao Es-Sindžari i Es-Sidžazi; perzijski: ابوسعید سجزی; Es-Sidžzi je skraćenica za "Es-Sidžistani") bio je iranski<ref>Kheirandish, Elaheh (1 April 2006). "The "Fluctuating Fortunes of Scholarship": A Very Late Review Occasioned by a Fallen Book". Early Science and Medicine. 11 (2): 214. doi:10.1163/157338206776908882.</ref> [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|muslimanski astronom]], [[Matematika u srednjovjekovnom islamskom svijetu|matematičar]] i [[Astrologija|astrolog]]. Poznat je po svojoj prepisci s [[El-Biruni]]jem i po tome što je u X stoljeću iznio pretpostavku da se Zemlja okreće oko svoje ose.<ref>Bausani, Alessandro (1973). "Cosmology and Religion in Islam". Scientia/Rivista di Scienza. 108 (67): 762.</ref> Posvetio je svoj rad 'Adudu al-Dauli, koji je vjerovatno bio njegov zaštitnik, i princu od Balha. Također je radio u Širazu gdje je obavljao astronomska posmatranja od 969. do 970. godine. == Matematika == Es-Sidžzi je proučavao tačke presjeka konusnih presjeka i [[krug]]ova. Zamijenio je staru kinematičku trisekciju ugla čisto [[Geometrija|geometrijskim]] rješenjem (presjek kruga i jednakostranične [[Hiperbola|hiperbole]]). == Rotacija Zemlje == El-Biruni navodi da je Es-Sidžzi izumio [[astrolab]], nazvan "al-zūraqī", čiji je dizajn bio zasnovan na ideji da se Zemlja okreće:<ref>Seyyed Hossein Nasr (1993), An Introduction to Islamic Cosmological Doctrines, pp. 135–136. State University of New York Press, ISBN 0-7914-1516-3.</ref> <blockquote>Vidio sam astrolab nazvan Zuraqi koji je izumio Ebu Sa'id Sidžzi. Mnogo mi se svidio i mnogo sam ga pohvalio, jer se zasniva na ideji koju neki zastupaju, a to je da je kretanje koje vidimo posljedica kretanja Zemlje, a ne kretanja neba. Života mi, to je problem koji je teško riješiti i opovrgnuti. [...] Jer je isto da li se uzima da se Zemlja kreće ili nebo. Jer, u oba slučaja, to ne utiče na astronomsku nauku. Samo je na [[Fizika|fizičaru]] da vidi da li je moguće to opovrgnuti.</blockquote> El-Biruni je također spomenuo Es-Sidžzija kao istaknutog astronoma koji je branio teoriju da se [[Zemljina rotacija|Zemlja okreće]] u al-Qānūn al-Masʿūdīju.<ref> "ʾaḥad al-mubrazīn fī ʿilm al-hayʾa"</ref> Činjenica da su neki ljudi vjerovali da se Zemlja okreće oko vlastite ose dodatno je potvrđena referencom iz XIII stoljeća koja kaže: <blockquote>"Prema geometrima [ili inženjerima] (muhandisīn), Zemlja se stalno kružno kreće, a ono što se čini kao kretanje neba zapravo je posljedica kretanja Zemlje, a ne zvijezda."<ref>Young, M. J. L., ed. (2006-11-02). Religion, Learning and Science in the 'Abbasid Period. Cambridge University Press. p. 413. ISBN 9780521028875.</ref></blockquote> == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Perzijski astronomi]] [[Kategorija:Matematičari]] bkelucqf1k4r8wl2pi44k2m75c5ocyv 0 534813 3848007 2026-05-20T14:20:18Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259... 3848007 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|Prva proleterska jurišna brigada}} [[Prva proleterska jurišna brigada|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941. godine, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941. godine, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. godine formirano je ukupno 37 brigada; 1943. godine 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. godine 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. godine 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. godine bila 800 boraca, a 1944. godine oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. godine neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], '''brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima'''; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943 === {{Lokacijski plan mnogo | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Location map many | Yugoslavia | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945. godine.'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945. godine, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade NOVJ]] [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] 0m2oskzkdujfld7ra0ev9f2ldliakbt 3848023 3848007 2026-05-20T15:51:31Z AnToni 2325 [[Kategorija:Krajiške brigade NOVJ]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3848023 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|Prva proleterska jurišna brigada}} [[Prva proleterska jurišna brigada|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941. godine, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941. godine, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. godine formirano je ukupno 37 brigada; 1943. godine 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. godine 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. godine 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. godine bila 800 boraca, a 1944. godine oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. godine neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], '''brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima'''; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943 === {{Lokacijski plan mnogo | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Location map many | Yugoslavia | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945. godine.'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945. godine, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] gw9epjvonxbeomeef0cbpc19orwey3r 3848027 3848023 2026-05-20T15:53:58Z AnToni 2325 /* Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada */ 3848027 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941. godine, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941. godine, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. godine formirano je ukupno 37 brigada; 1943. godine 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. godine 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. godine 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. godine bila 800 boraca, a 1944. godine oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. godine neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], '''brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima'''; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943 === {{Lokacijski plan mnogo | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Location map many | Yugoslavia | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945. godine.'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945. godine, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] 7ndywhs38hmp02iass4ebgc8w8tdmm0 3848029 3848027 2026-05-20T15:54:52Z AnToni 2325 . godine 3848029 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], '''brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima'''; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943 === {{Lokacijski plan mnogo | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Location map many | Yugoslavia | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] 6jdfhywiesjgzb4xb1arb7f2tsjm76j 3848031 3848029 2026-05-20T15:56:03Z AnToni 2325 3848031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], '''brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima'''; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943 === {{Lokacijski plan mnogo | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Location map many | Yugoslavia | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] ry6vf9g7qyy2riyyltsv7g3sd1zaa7z 3848032 3848031 2026-05-20T15:57:51Z AnToni 2325 /* Važnost brigada u NOR-u */ 3848032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943 === {{Lokacijski plan mnogo | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Location map many | Yugoslavia | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] gxxerfclkh74kz4kdiv2nemabrmsijk 3848034 3848032 2026-05-20T15:59:41Z AnToni 2325 /* 1943 */ 3848034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Location map many | Yugoslavia | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] m7y1ojhze16hyacynls8ti5a8q4ok56 3848036 3848034 2026-05-20T16:00:12Z AnToni 2325 /* 1945. */ 3848036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] o8xhpckzbe5nz7brl50p9m0w9iebgmb 3848037 3848036 2026-05-20T16:00:34Z AnToni 2325 /* 1943. */ 3848037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] dx6f0h22scrz2y8o1of8d5y7r2p3pra 3848038 3848037 2026-05-20T16:02:33Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Banjalučki partizanski odred]] na [[Jedanaesta krajiška proleterska udarna brigada]] 3848037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] dx6f0h22scrz2y8o1of8d5y7r2p3pra 3848041 3848038 2026-05-20T16:02:54Z AnToni 2325 [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3848041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] ohtndzvolj4jngc6b1n5a9gi1cf9fo2 3848042 3848041 2026-05-20T16:02:59Z AnToni 2325 [[Kategorija:Drugi svjetski rat]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3848042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Jedanaesta krajiška udarna brigada'''<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] i1mm906x0zu3e2ye8jb80sgx721r5y8 3848043 3848042 2026-05-20T16:04:06Z AnToni 2325 3848043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime= Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>('''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada''') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] p5p6wbeybop3w9282p8ndknfhw7ojjk 3848044 3848043 2026-05-20T16:04:30Z AnToni 2325 3848044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime= Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 6hwxgm77ngm6bprlgy76f4d3xjr7wmz 3848046 3848044 2026-05-20T16:05:41Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Jedanaesta krajiška proleterska udarna brigada]] na [[Jedanaesta krajiška udarna brigada]] bez ostavljanja preusmjerenja 3848044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime= Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|1. proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941., na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941., kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941., formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B.Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B.Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B.Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r.[[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B.Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoch]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmec]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B.Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B.Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjićgrad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka|Banja Luka]] i vodi žestoke borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944 === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943. - 2. januar 1944.), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945., Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 6hwxgm77ngm6bprlgy76f4d3xjr7wmz 3848052 3848046 2026-05-20T16:38:16Z AnToni 2325 3848052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime= Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 0fev8cbgbvgslf921tlqiglkcy4ras7 3848053 3848052 2026-05-20T16:43:26Z AnToni 2325 3848053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 12xthyio3rhg15c662wly5ndqyss0vr 3848054 3848053 2026-05-20T16:45:10Z AnToni 2325 3848054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] j51lu4x2llux6uv0f1hc8y7yiqxybyn 3848055 3848054 2026-05-20T16:46:30Z AnToni 2325 3848055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] k8omh8lhub3axl4ppm8ns295bbwfgg5 3848056 3848055 2026-05-20T16:47:20Z AnToni 2325 /* Formiranje */ 3848056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] a1nm9yljknie0oc2199hu5xi6b9274r 3848057 3848056 2026-05-20T16:49:34Z AnToni 2325 3848057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] jyp8zo4b2y5pint23flypzsbcnv8lkq 3848058 3848057 2026-05-20T16:54:44Z AnToni 2325 3848058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = <!-- or: mark --> | mark1size = <!-- or: marksize --> | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] d32a8gxjsmt4m2fd5zdhdfubxyczu5g 3848059 3848058 2026-05-20T16:55:48Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3848058|3848058]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3848059 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] jyp8zo4b2y5pint23flypzsbcnv8lkq 3848060 3848059 2026-05-20T16:55:59Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3848057|3848057]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3848060 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] a1nm9yljknie0oc2199hu5xi6b9274r 3848061 3848060 2026-05-20T16:56:12Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3848056|3848056]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3848061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] k8omh8lhub3axl4ppm8ns295bbwfgg5 3848062 3848061 2026-05-20T16:56:22Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3848055|3848055]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3848062 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] j51lu4x2llux6uv0f1hc8y7yiqxybyn 3848063 3848062 2026-05-20T16:56:36Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3848054|3848054]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3848063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = | država = | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 12xthyio3rhg15c662wly5ndqyss0vr 3848064 3848063 2026-05-20T16:56:47Z Poništena izmjena [[Special:Diff/3848053|3848053]] korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) 3848064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime= Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | dio= [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavija|NOVJ]] |slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | vrijeme_postojanja =[[8. septembar]] [[1943]].<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''([[septembar]] [[1943]])''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija 1943.]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == {{glavni|SNOUB}} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 0fev8cbgbvgslf921tlqiglkcy4ras7 3848065 3848064 2026-05-20T17:01:09Z KWiki 9400 3848058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = <!-- or: mark --> | mark1size = <!-- or: marksize --> | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= | oznaka1 = [[Kozara]] | oznaka1_veličina = 80 | pozicija1 = vrh | pozadina1 = <!-- ili: pozadina, bg1, bg --> | oznaka1 = Vatra.svg | oznaka1veličina = 12 | veza1 = <!-- ili: veza --> | coordinates1= {{coord|44.9875778|16.967513}} <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] d32a8gxjsmt4m2fd5zdhdfubxyczu5g 3848066 3848065 2026-05-20T17:09:35Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | reljef = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!-- <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Crna pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Crna pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Crna pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Crna pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Crna pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Crna pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Crna pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Crna pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Crna pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Crna pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}}--> }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] ojm7iqvuqx29biqr1spz3dqv6fa127r 3848068 3848066 2026-05-20T17:13:02Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | relief = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!-- <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}}--> }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 6zxaeu1f0i5eoeijf5mff1zdjofpc5z 3848069 3848068 2026-05-20T17:15:22Z AnToni 2325 3848069 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | širina = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | relief = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!-- <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}}--> }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] jixvzhttjnzs032m9zuw690vkn5haq1 3848072 3848069 2026-05-20T17:23:08Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848072 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | width = 450 | float = desno | granica = | natpis = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | relief = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}}--> }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 86l7lf4j4lenjhuq5r9exelcty3v9b5 3848073 3848072 2026-05-20T17:25:44Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848073 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | width = 450 | float = desno | border = | caption = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | relief = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}}--> }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 8p257w35aohpj7zt3en5femj1qug0aw 3848076 3848073 2026-05-20T17:41:50Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848076 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina | width = 450 | float = desno | border = | caption = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | relief = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] nwiio1dlijw15k6jaw7u9w4s8joxo38 3848077 3848076 2026-05-20T17:43:43Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848077 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = desno | border = | caption = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | relief = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r.[[Sana (rijeka)|Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = lijevo | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = lijevo | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = desno | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = lijevo | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = vrh | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = desno | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = vrh | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = dno | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = vrh | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = lijevo | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = dno | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = vrh | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = dno | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 7u6hxvgzwkzvw9c2dwyzoxr1szheorj 3848079 3848077 2026-05-20T17:47:44Z AnToni 2325 /* 1943. */ 3848079 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = '''Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943.'''-nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] (crvena=partizani, žuta-Italijani, crna]]-Nijemci i NDH). | alt = | relief = 1 | AlternativnaMapa = <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Vatra.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 9x33wfznqy59lz4mtnqamy2otqi1zxd 3848080 3848079 2026-05-20T17:56:07Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848080 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Dodatni izvori == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editorlink=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 8kzgebbloxbx78ess85ey4y50dh7uv7 3848081 3848080 2026-05-20T17:58:35Z AnToni 2325 /* Dodatni izvori */ 3848081 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] tviggs4lotoceppocdvlb8hc913kfjv 3848082 3848081 2026-05-20T18:05:43Z AnToni 2325 /* Literatura */ 3848082 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.<ref name="VE1"/> | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona<ref name="VE1"/> | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.<ref name="VE1"/> | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].<ref name="VE1"/> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.<ref name="VE2"/> === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.<ref name="VE2"/> === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.<ref name="VE2"/> Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].<ref name="VE2"/> == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.<ref name="VE1"/> === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].<ref name="VE1"/> === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.<ref name="VE1"/> == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].<ref name="VE1"/> == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] qy8czdjlmxbsdrdltsym945yapt8tur 3848083 3848082 2026-05-20T18:10:16Z AnToni 2325 3848083 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.{{sfn|VE1|1974|p=}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih]].<ref name="ВЕ2">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=28}}</ref> === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] phd7qlawc7q8gemyo3tik84fjbfkp6j 3848085 3848083 2026-05-20T18:13:03Z AnToni 2325 /* Od partizanskih odreda do brigada */ 3848085 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.{{sfn|VE1|1974|p=}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala iz [[Kozare|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradišku|Bosansku Gradišku]] 18./20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] g6xl0r33jyo9qcyzurjt1q397oegz4r 3848086 3848085 2026-05-20T18:15:02Z AnToni 2325 /* 1944. */ 3848086 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945 | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.{{sfn|VE1|1974|p=}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] mq3yrjak0m5i610plv6mwfogwhhfkbt 3848091 3848086 2026-05-20T18:41:55Z AnToni 2325 3848091 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.{{sfn|VE1|1974|p=}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] ne2w6mctv6jrabk53aob3t20bhdv9tv 3848095 3848091 2026-05-20T18:58:12Z AnToni 2325 /* Nagrade */ 3848095 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 8. septembar 1943.{{sfn|VE1|1974|p=}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 8. septembra 1943. (do 22. septembra pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 3 bataljona, sa 1.259 boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]].<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 0i91mxoyx7idwuxn3b2rah1vu9s5yya 3848097 3848095 2026-05-20T19:14:02Z AnToni 2325 3848097 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je po po naredbi štaba 2. bosanskog korpusa NOVJ od 8. septembra 22. septembra 1943. u selu [[Jablanica Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]]. == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] dfalm6hkcc1arklnl2y2q5mkkdu0n02 3848098 3848097 2026-05-20T19:14:30Z AnToni 2325 /* Formiranje */ 3848098 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je po po naredbi štaba 2. bosanskog korpusa NOVJ od 8. septembra 22. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]]. == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] nt1sqqvdpzegmr7w8ke4o6c3sn2vpdb 3848099 3848098 2026-05-20T19:14:58Z AnToni 2325 /* Uvod */ 3848099 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}}{{Čišćenje}} {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška udarna brigada''' bila je [[NOVJ]] jedinica aktivna od septembra 1943. do kraja [[NOB|rata]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Formiranje == '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je po po naredbi štaba 2. bosanskog korpusa NOVJ od 8. septembra 22. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]]. == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] hjhz53h12j7aj4tsftqx5cnj8jg05hc 3848102 3848099 2026-05-20T19:19:37Z AnToni 2325 3848102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je po po naredbi štaba 2. bosanskog korpusa NOVJ od 8. septembra 22. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put brigade == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sc4yv0w532iyj10phgwc0iuzj9o3a51 3848103 3848102 2026-05-20T19:20:05Z AnToni 2325 /* Ratni put brigade */ 3848103 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je po po naredbi štaba 2. bosanskog korpusa NOVJ od 8. septembra 22. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 1jnsispkinugugomq7dntjf8ezuofih 3848106 3848103 2026-05-20T19:53:10Z AnToni 2325 3848106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je po po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 22. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] 5ujvyl2wxoigtfqq8d7pwcem1f4cjv6 3848107 3848106 2026-05-20T19:54:21Z AnToni 2325 3848107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca, i postala je dio [[Četvrta krajiška divizija|4. divizije]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] ph9xsatvw35xcir0xkxgbkra6zlqwum 3848108 3848107 2026-05-20T19:55:45Z AnToni 2325 3848108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca i postala je jedinica [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|4. divizije NOVJ]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] khvoirg6roy5hjijr95ki0al8hr22th 3848109 3848108 2026-05-20T20:00:33Z AnToni 2325 /* Literatura */ 3848109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta banjalučka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca i postala je jedinica [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|4. divizije NOVJ]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | publisher = GRO "Kultura" Beograd }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] p9zqn87na4v7rpn84ur2g052v0hn2gt 3848112 3848109 2026-05-20T20:21:17Z AnToni 2325 3848112 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca i postala je jedinica [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|4. divizije NOVJ]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | publisher = GRO "Kultura" Beograd }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] jenfqnazlv5bwtgofbk7n3cos4fqs0k 3848113 3848112 2026-05-20T20:22:18Z AnToni 2325 +[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]; +[[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3848113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca i postala je jedinica [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|4. divizije NOVJ]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | publisher = GRO "Kultura" Beograd }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] j4i6h1b16kl11qwngunncgnvwa3rno8 3848118 3848113 2026-05-20T20:42:50Z AnToni 2325 /* Literatura */ 3848118 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca i postala je jedinica [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|4. divizije NOVJ]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982}} | publisher = GRO "Kultura", Beograd }} * {{cite book | ref = harv | title = Četvrta krajiška NOU divizija | author-last1 = Karasijević | author-first1 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/83.pdf | year = 1988 | location = Beograd | ref = {{harvid|Karasijević|1988}} | publisher = Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] 8uy3p17etw50t9nepoirflp3qnlmyid 3848120 3848118 2026-05-20T20:53:34Z AnToni 2325 /* Literatura */ 3848120 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica | ime = Jedanaesta krajiška udarna brigada<br>(''Jedanaesta kozaračka narodnooslobodilačka udarna brigada'') | veličina_slike = | aktivan = | ukinuta = 1945. | država = [[DFJ]] | grana = | vrsta = | dio = | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | veb-sajt = | komandir1_oznaka = Komadant | komandir1 = [[Miloš Šiljegović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir2_oznaka = Politički komesar | komandir2 = [[Milan Vrhovec]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir3_oznaka = Zamjenik komadanta | komandir3 = [[Dragan Marin]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | komandir4_oznaka = Zamjenik političkog komesara | komandir4 = [[Vaso Petrović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] | slika = Yugoslav Partisans flag 1945.svg | opis_slike = ''Jugoslovenska partizanska zastava'' | osnovana = 22. septembar 1943.{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} | lokacija = [[Kozara]] | formacija =3-4 bataljona{{sfn|VE1|1974|p=}} | brojnost = 1.259 boraca ''(septembar 1943.)''.{{sfn|VE1|1974|p=}} | komandant= | komandant2 = | komandant3 = | komandant4 = | bitke = [[Prva banjalučka operacija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] | odlikovanja =[[Orden za zasluge za narod]]<br />[[Orden bratstva i jedinstva]] }} '''Jedanaesta krajiška NO udarna brigada''' formirana je 22. septembra 1943. po naredbi štaba [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog korpusa NOVJ]] od 8. septembra 1943. u selu [[Jablanica (Gradiška)|Jablanici]], kod [[Gradiška|Gradiške]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} pod nazivom ''trinaesta'') od ''Kozaračkog NOP odreda'', jačine 4 bataljona, sa 1.259<ref name="ВЕ1">{{harvnb|Гажевић|1974|pp=685}}</ref> (1160){{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=64}} boraca i postala je jedinica [[Četvrta krajiška divizija NOVJ|4. divizije NOVJ]]. == Sastav == {{sekcija}} == Ratni put == === 1943. === {{Lokacijska karta više | Bosna i Hercegovina (bez granica) | width = 450 | float = right | border = | caption = Stanje u Bosni i Hercegovini krajem juna 1943. nakon [[Bitka na Neretvi|Četvrte neprijateljske ofanzive]] <br>[[Datoteka:Red pog.svg|10px]] - partizani <br> [[Datoteka:Gold pog.svg|10px]] - Italijani <br> [[Datoteka:Black pog.svg|10px]] - Nijemci i NDH | alt = | relief = 1 <!--prva oznaka/marker--> | label1 = [[Kozara]] | label1_size = 80 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Fire.svg | mark1size = 12 | link1 = <!-- or: link --> | lat1_deg = 44 | lat1_min = 59 | lat1_sec = 15 | lat1_dir = | lon1_deg = 16 | lon1_min = 58 | lon1_sec = 9 | lon2_dir = <!--druga oznaka/marker--> | label2 = [[Banja Luka]] | label2_size = | label2_width= | position2 = <!-- ili: pos2 --> | background2 = <!-- ili: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 10 | link2 = | coordinates2= {{coord|44.77215|17.19091}} <!--ponovite po potrebi--> | label3 = [[Novi Grad|B. Novi]] (r. [[Sana]]) | label3_size = 80 | label3_width= | position3 = left | background3 = <!-- ili: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = | link3 = | coordinates3= {{coord|45.04791|16.37712}} | label4 = [[Prijedor]] | label4_size = 80 | label4_width= | position4 = left | background4 = <!-- ili: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = | link4 = | coordinates4= {{coord|44.980833|16.713333}} | label5 = [[Stara Gradiška]] | label5_size = 65 | label5_width= | position5 = right | background5 = <!-- ili: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 6 | link5 = | coordinates5= {{coord|45.1497392727918|17.24218710002764}} | label6 = [[Bosanska Dubica|B. Dubica]] | label6_size = 65 | label6_width= | position6 = left | background6 = <!-- ili: bg2 --> | mark6 = Black pog.svg | mark6size = 6 | link6 = | coordinates6= {{coord|45.18029|16.80863}} | label7 = [[Bosanska Kostajnica|B. Kostajnica]] | label7_size = 65 | label7_width= | position7 = top | background7 = <!-- ili: bg2 --> | mark7 = Black pog.svg | mark7size = 6 | link7 = | coordinates7= {{coord|45.21695|16.54561}} | label8 = [[Jasenovac, koncentracioni logor|Jasenovac]] (r. [[Una]]) | label8_size = 60 | label8_width= | position8 = right | background8 = <!-- ili: bg2 --> | mark8 = Black pog.svg | mark8size = 4 | link8 = | coordinates8= {{coord|45.27072410038285|16.911411187996052}} | label9 = [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]] | label9_size = 70 | label9_width= | position9 = top | background9 = <!-- ili: bg2 --> | mark9 = Black pog.svg | mark9size = 6 | link9 = | coordinates9= {{coord|44.55|16.366667}} | label10 = [[Drvar]] | label10_size = 80 | label10_width= | position10 = bottom | background10 = <!-- ili: bg2 --> | mark10 = Black pog.svg | mark10size = | link10 = | coordinates10= {{coord|44.37520|16.38362}} | label11 = [[Glamoč]] | label11_size = 70 | label11_width= | position11 = top | background11 = <!-- ili: bg2 --> | mark11 = Black pog.svg | mark11size = 6 | link11 = | coordinates11= {{coord|44.0455761|16.8491439}} | label12 = [[Grmeč]] | label12_size = 80 | label12_width= | position12 = top | background12 = <!-- ili: bg2 --> | mark12 = Fire.svg | mark12size = 12 | link12 = | coordinates12= {{coord|44.67|16.45}} | label13 = [[Konjic]] | label13_size = 65 | label13_width= | position13 = left | background13 = <!-- ili: bg2 --> | mark13 = | mark13size = 4 | link13 = | coordinates13= {{coord|43.65336|17.96287}} | label14 = [[Bosansko Grahovo|B. Grahovo]] | label14_size = 60 | label14_width= | position14 = bottom | background14 = <!-- ili: bg2 --> | mark14 = Black pog.svg | mark14size = 4 | link14 = | coordinates14= {{coord|44.17980|16.36411}} | label15 = [[Zelengora]] | label15_size = 60 | label15_width= | position15 = top | background15 = <!-- ili: bg2 --> | mark15 = Fire.svg | mark15size = | link15 = | coordinates15= {{coord|43.4225|18.4878}} | label16 = [[Bosanska Krupa|B. Krupa]] | label16_size = 65 | label16_width= | position16 = bottom | background16 = <!-- ili: bg2 --> | mark16 = Black pog.svg | mark16size = 6 | link16 = | coordinates16= {{coord|44.88386|16.15387}} | label17 = [[Sarajevo]] | label17_size = | label17_width= | position17 = top | background17 = <!-- or: bg2 --> | mark17 = Black pog.svg | mark17size = 10 | link17 = | coordinates17= {{coord|43.85181|18.37906}} | label18 = [[Prozor]] | label18_size = 65 | label18_width= | position18 = bottom | background18 = <!-- or: bg2 --> | mark18 = | mark18size = 6 | link18 = | coordinates18= {{coord|43.82 |17.61}} | label19 = [[Mrkonjić Grad]] | label19_size = 65 | label19_width= | position19 = left | background19 = <!-- or: bg2 --> | mark19 = Black pog.svg | mark19size = 6 | link19 = | coordinates19= {{coord|44.416667|17.083333}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 80 | label20_width= | position20 = right | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label21 = [[Bihać]] | label21_size = 80 | label21_width= | position21 = bottom | background21 = <!-- or: bg2 --> | mark21 = Black pog.svg | mark21size = | link21 = | coordinates21= {{coord|44.812451|15.868581}} | label22 = [[Knin]] | label22_size = 70 | label22_width= | position22 = bottom | background22 = <!-- or: bg2 --> | mark22 = Gold pog.svg | mark22size = 6 | link22 = | coordinates22= {{coord|44.04163|16.19880}} | label23 = [[Livno]] | label23_size = 80 | label23_width= | position23 = bottom | background23 = <!-- or: bg2 --> | mark23 = Black pog.svg | mark23size = | link23 = | coordinates23= {{coord|43.82681|17.00448}} | label24 = [[Ključ]] | label24_size = 70 | label24_width= | position24 = right | background24 = <!-- or: bg2 --> | mark24 = Black pog.svg | mark24size = 6 | link24 = | coordinates24= {{coord|44.5334711|16.7719301}} | label25 = [[Sanski Most]] | label25_size = 70 | label25_width= | position25 = right | background25 = <!-- or: bg2 --> | mark25 = Black pog.svg | mark25size = 6 | link25 = | coordinates25= {{coord|44.76506|16.66652}} | label26 = [[Donji Vakuf]] | label26_size = 70 | label26_width= | position26 = right | background26 = <!-- or: bg2 --> | mark26 = Black pog.svg | mark26size = 6 | link26 = | coordinates26= {{coord|44.1450822|17.3984449}} | label27 = [[Gornji Vakuf]] | label27_size = 65 | label27_width= | position27 = right | background27 = <!-- or: bg2 --> | mark27 = Black pog.svg | mark27size = 6 | link27 = | coordinates27= {{coord|43.933333|17.583333}} | label28 = [[Kupres]] | label28_size = 65 | label28_width= | position28 = right | background28 = <!-- or: bg2 --> | mark28 = Black pog.svg | mark28size = 4 | link28 = | coordinates28= {{coord|43.992861|17.277139}} | label29 = [[Manjača]] | label29_size = 60 | label29_width= | position29 = right | background29 = <!-- or: bg2 --> | mark29 = Black triangle2.svg | mark29size = | link29 = | coordinates29= {{coord|44.568|17.0575}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 70 | label30_width= | position30 = right | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 6 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label31 = [[Duvno]] | label31_size = 65 | label31_width= | position31 = right | background31 = <!-- or: bg2 --> | mark31 = | mark31size = 4 | link31 = | coordinates31= {{coord|43.717939|17.226455}} | label32 = [[Ljubija]] | label32_size = 65 | label32_width= | position32 = right | background32 = <!-- or: bg2 --> | mark32 = Black pog.svg | mark32size = 6 | link32 = | coordinates32= {{coord|44.92|16.61}} | label33 = [[Šator (planina)|Šator]] | label33_size = 60 | label33_width= | position33 = top | background33 = <!-- or: bg2 --> | mark33 = Fire.svg | mark33size = | link33 = | coordinates33= {{coord|44.171|16.621}} | label34 = [[Fojnica]] | label34_size = 65 | label34_width= | position34 = top | background34 = <!-- or: bg2 --> | mark34 = | mark34size = 6 | link34 = | coordinates34= {{coord|43.966667|17.9}} | label35 = [[Kreševo]] | label35_size = 60 | label35_width= | position35 = bottom | background35 = <!-- or: bg2 --> | mark35 = | mark35size = 4 | link35 = | coordinates35= {{coord|43.866667|18.05}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 65 | label36_width= | position36 = top | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = | mark36size = 6 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} }} Brigada je djelovala duž komunikacije [[Prijedor]]-[[Bosanski Novi]]-[[Hrvatska Kostajnica]], napadajući neprijatelja kod [[Dobrljina]], gdje je 24. septembra zarobila 89 neprijateljskih vojnika. U oktobru je formirala i 4. bataljon. Zajedno sa [[Drugim krajiškim partizanskim odredom|Kozarskim NOP odredom]] zauzela je [[Kozarsku Dubicu|Dubicu]] 13. oktobra, gdje je zarobila 148 neprijateljskih vojnika, a tokom napada na [[Sanski Most]], 20/21. Oktobar, uništava cestu Prijedor-[[Banja Luka]] i vodi borbe kod [[Piskavice (Banja Luka)|Piskavice]], gdje je ubijeno 80 domobrana i zarobljeno 50, te zaplijenjeni 1 brdski top, 4 minobacača, 11 mitraljeza i 85 pušaka.{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1944. === Brigada je učestvovala u [[Prvoj banjalučkoj operaciji 1943.|Banjalučkoj operaciji]] (31. decembar 1943 - 2. januar 1944), a zatim je do maja 1944. djelovala s [[Kozara|Kozare]], uništavajući vozove, neprijateljska uporišta i osiguravajući jedinice duž komunikacija Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi-[[Hrvatska Kostajnica]] i Prijedor-Sanski Most. U teškim borbama u selima [[Rakelići]] i Miljanovići, Brigada je pretrpjela 157 poginulih i ranjenih. Zatim je učestvovala u napadu na [[Kozarac]] 9. jula i [[Bosanska Dubica|Bosansku Dubicu]] 21/22. jula, u oslobađanju [[Prijedor]]a 7. septembra, u neuspješnom napadu na [[Gradiška|Bosansku Gradišku]] 18/20. oktobra i u zauzimanju neprijateljskih uporišta u dolini [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{sfn|VE1|1974|p=}} === 1945. === {{Lokacijska karta više | Jugoslavija | width = 450 | float = right | border = | caption = ''Završne operacije Brigade u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji 1945..'' | alt = | relief = 1 | AlternativeMap = <!--first label/marker--> | label4 = [[Banja Luka]] | label4_size = 65 | label4_width= | position4 = <!-- or: pos2 --> | background4 = <!-- or: bg2 --> | mark4 = Black pog.svg | mark4size = 6 | link4 = | coordinates4= {{coord|44.77215|17.19091}} | label39 = [[Zenica]] | label39_size = 60 | label39_width= | position39 = top | background39 = <!-- or: bg2 --> | mark39 = Black pog.svg | mark39size = 6 | link39 = | coordinates39= {{coord|44.2006714|17.9084788}} | label20 = [[Jajce]] | label20_size = 60 | label20_width= | position20 = top | background20 = <!-- or: bg2 --> | mark20 = Black pog.svg | mark20size = 4 | link20 = | coordinates20= {{coord|44.33879|17.26836}} | label30 = [[Travnik]] | label30_size = 60 | label30_width= | position30 = left | background30 = <!-- or: bg2 --> | mark30 = Black pog.svg | mark30size = 4 | link30 = | coordinates30= {{coord|44.22586|17.66470}} | label36 = [[Kakanj]] | label36_size = 60 | label36_width= | position36 = right | background36 = <!-- or: bg2 --> | mark36 = Black pog.svg | mark36size = 4 | link36 = | coordinates36= {{coord|44.131111|18.097222}} | label1 = [[Karlovac]] | label1_size = 60 | position1 = top | background1 = <!-- or: background, bg1, bg --> | mark1 = Black pog.svg | mark1size = 6 | link1 = <!-- or: link --> | coordinates1= {{coord|45.48981|15.54962}} <!--second label/marker--> | label45 = [[Busovača]] | label45_size = 60 | label45_width= | position45 = bottom | background45 = <!-- or: bg2 --> | mark45 = Black pog.svg | mark45size = 4 | link45 = | coordinates45= {{coord|44.1|17.883333}} | label2 = [[Brežice]] | label2_size = 60 | label2_width= | position2 = <!-- or: pos2 --> | background2 = <!-- or: bg2 --> | mark2 = Black pog.svg | mark2size = 4 | link2 = | coordinates2= {{coord|45.904786|15.592225}} | label3 = [[Krško]] | label3_size = 60 | label3_width= | position3 = top | background3 = <!-- or: bg2 --> | mark3 = Black pog.svg | mark3size = 4 | link3 = | coordinates3= {{coord|45.966475|15.485275}} | label5 = [[Cazin]] | label5_size = 60 | label5_width= | position5 = top | background5 = <!-- or: bg2 --> | mark5 = Black pog.svg | mark5size = 4 | link5 = | coordinates5= {{coord|44.966667|15.933333}} }} Do sredine aprila 1945, Brigada je vodila teške borbe duž željezničke pruge Lašva-[[Kakanj]], zatim s neprijateljskim snagama pokušavajući ponovo zauzeti Travnik, a za konačno oslobođenje [[Travnik]]a, [[Busovača|Busovače]] i [[Zenica|Zenice]]. Nakon borbi i marševa kroz Jajce, Banju Luku i Cazin, učestvovala je u oslobađanju Karlovca od 30. aprila do 6. maja. Posljednje bitke vođene su u završnim operacijama kod [[Brežice|Brežica]] i [[Krško]]g.{{sfn|VE1|1974|p=}} == Nagrade == Za ratne zasluge, Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]].{{sfn|VE1|1974|p=}} == Narodni heroji == * [[Mikan Marjanović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=421}} * [[Branko Popović]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=422}} * [[Stojan Grujičić]]{{sfn|Milinović, Karasijević|1982|p=423}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 6) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=573|ref={{harvid|VE1|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 4) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=685|ref={{harvid|VE2|1974}}}} * {{Cite book| ref=harv|editor-last=Гажевић|editor-first=Никола|editor-link=Никола Гажевић |title=Војна енциклопедија (том 2) |year=1974|publisher=Војноиздавачки завод |location=Београд |pages=28}} * {{cite book | ref = harv | title = Jedanaesta krajiška NOU brigada | author-last1 = Milinović | author-first1 = Ðuro | author-last2 = Karasijević | author-first2 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/167.pdf | year = 1982 | location = Bosanska Gradiška | ref = {{harvid|Milinović, Karasijević|1982}} | publisher = GRO "Kultura", Beograd }} * {{cite book | ref = harv | title = Četvrta krajiška NOU divizija | author-last1 = Karasijević | author-first1 = Drago | authorlink = Ðuro Milinović | authorlink2 = Drago Karasijević | url=https://znaci.org/00001/83.pdf | year = 1988 | location = Beograd | ref = {{harvid|Karasijević|1988}} | publisher = Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd }} * {{cite book | ref = harv | title = Oslobodilački rat naroda Jugoslavije 1941-1945, druga knjiga, 5. dio | author-last1 = | author-first1 = | authorlink = | authorlink2 = | url=https://znaci.org/00001/153_10.pdf | year = 1965 | location = Beograd | ref = {{harvid|VIB|1965}} | publisher = Vojnoistorijski institut, Beograd }} {{4. krajiška divizija}} {{Krajiške brigade NOVJ}} {{Portal|Narodnooslobodilačka borba}} [[Kategorija:Krajiške brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] 1zplusv49v27umuztj1q2ppyvx76h0c 3 534814 3848008 2026-05-20T14:37:24Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3848008 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 534815 3848014 2026-05-20T15:36:07Z Genetičar 181151 Nova stranica: [[Slika:Hematology .jpg|thumb| Moderna bolnička hematološka laboratorija]] '''Krvni test''' ili '''[[testiranje krvi]]''' jest analiza u medicinskoj laboratoriji koja se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[krv]]i koji se obično uzima iz vene u ruci, pomoću hipodermijske igle ili ubodom u [[prst]]a. Višestruki testovi za specifične komponente krvi, kao što su test [[glukoza|glukoze]] ili [[holesterol]]a, često se grupiraju u jedan test panel koji se naziva '''krvni panel'''... 3848014 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hematology .jpg|thumb| Moderna bolnička hematološka laboratorija]] '''Krvni test''' ili '''[[testiranje krvi]]''' jest analiza u medicinskoj laboratoriji koja se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[krv]]i koji se obično uzima iz vene u ruci, pomoću hipodermijske igle ili ubodom u [[prst]]a. Višestruki testovi za specifične komponente krvi, kao što su test [[glukoza|glukoze]] ili [[holesterol]]a, često se grupiraju u jedan test panel koji se naziva '''krvni panel''' ili '''[[analiza krvi]]'''. Krvni testovi koriste se često u zdravstvenoj zaštiti. kako bi se utvrdila fiziološka i biohemijska stanja, kao što su [[bolest]], sadržaj [[mineral]]a, efikasnost farmaceutskih lijekova i funkcija organa. Tipični krvni paneli uključuju osnovni metabolički panel ili kompletnu krvnu sliku. Krvni testovi se također koriste u testovima na droge kako bi se otkrila zloupotreba droga. ==Ekstrakcija== [[Slika:Blooddraw.jpg|thumb|right| [[Venepunkcija]] izvedena pomoću [[vakutainer]]a]] [[Venepunkcija]] je korisna jer je [[Invazivnost hirurških zahvata|minimalno invazivan]] način dobijanja [[ćelija (biologija)|ćelija]] i [[vanćelijska tečnost|vančelijskke tečnosti]] ([[krvna plazma|plazme]]) iz tijela za analizu. [[Krv]] teče kroz tijelo, djelujući kao medij koji obezbjeđuje [[kisik]] i [[nutrijent|hranjive tvari]] tkivima i prenosi otpadne proizvode nazad u [[ekskretorni sistem| ekskretorne sisteme]]] radi odlaganja. Posljedično, stanje krvotoka utiče ili je pod uticajem mnogih medicinskih stanja. Iz tih razloga, krvne pretrage su najčešće izvođeni [[medicinski test]]ovi.<ref>{{Cite web |title=Venepunkcija - vađenje krvi pomoću igle i šprica |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003423.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621165102/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003423.htm |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012}}</ref> Ako je potrebno samo nekoliko kapi krvi, umjesto venepunkcije se uzima [[ubod prsta]].<ref name="pmid17630562">{{Cite journal |vauthors=MacLennan CA, van Oosterhout JJ, White SA, Drayson MT, Zijlstra EE, Molyneux ME |date=July 2007 |title=Finger-prick blood samples can be used interchangeably with venous samples for CD4 cell counting indicating their potential for use in CD4 rapid tests |journal=AIDS |volume=21 |issue=12 |pages=1643–5 |doi=10.1097/QAD.0b013e32823bcb03 |pmc=2408852 |pmid=17630562}}</ref> Za vađenje krvi mogu se koristiti i trajne arterijske, centralne venske i periferne venske linije.<ref>{{Cite journal |last1=Lesser |first1=Finnian D |last2=Lanham |first2=David A |last3=Davis |first3=Daniel |date=6 May 2020 |title=Blood sampled from existing peripheral IV cannulae yields results equivalent to venepuncture: a systematic review |journal=JRSM Open |volume=11 |issue=5 |pages=205427041989481 |doi=10.1177/2054270419894817 |pmc=7236571 |pmid=32523703 |doi-access=free}}</ref> [[Flebotomist]]i, [[medicinska laboratorija|laboranti]] i [[medicinske sestre]] su oni koji su zaduženi za vađenje krvi od pacijenta. To se može obaviti u klinici, ordinaciji ili putem mobilnih (kućnih) flebotomista. Međutim, u posebnim okolnostima i/ili hitnim situacijama, [[bolničar]]i i [[ljekari]] vade krv. Također, [[respiratorni terapeut]]i obučeni su za vađenje arterijske krvi radi ispitivanja [[gasova u arterijskoj krvi]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Aaron SD, Vandemheen KL, Naftel SA, Lewis MJ, Rodger MA |year=2003 |title=Topical tetracaine prior to arterial puncture: a randomized, placebo-controlled clinical trial |journal=Respir. Med. |volume=97 |issue=11 |pages=1195–1199 |doi=10.1016/S0954-6111(03)00226-9 |pmid=14635973 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web |date=2010-01-05 |title=Michigan careers |url=http://www.michigan.gov/careers/0,1607,7-170-46398-64537--,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629044218/http://www.michigan.gov/careers/0%2C1607%2C7-170-46398-64537--%2C00.html |archive-date=June 29, 2011 |access-date=2011-08-09 |publisher=Michigan.gov}}</ref> ==Tipovi testova== [[Slika:Vacutainer blood bottles.jpg|thumb|[[Vakutainer]]ske epruvete koje se koriste za prikupljanje krvi. Tokom venepunkcije, razlike u pritisku između vene i vakuuma u vakutaineru prisiljavaju krv u epruvetu.]] ===Biohemijska analiza=== [[Osnovni metabolički panel]] mjeri [[natrij]], [[kalij]], [[klorid]], [[bikarbonat]], [[urea u krvi|ureu u krvi (BUN), [[magnezij]], [[kreatinin]], [[lukoza|lukoza]] i ponekad [[kalcij]]. Testovi koji se fokusiraju na nivo [[holesterol]]a mogu odrediti nivoe [[LDL holesterol|LDL]] i [[HDL holesterol]]a, kao i nivoe [[triglicerid]]a..<ref>{{Cite web |last=Belargo |first=Kevin |title=Cholesterol Levels |url=http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118114849/http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |archive-date=18 January 2012 |access-date=17 January 2012 |publisher=Manic EP}}</ref> Neki testovi, poput onih koji mjere glukozu ili lipidni profil, zahtijevaju [[post]] (ili nekonzumiranje hrane) osam do dvanaest sati prije vađenja uzorka krvi.<ref>{{Cite web |title=Fasting blood samples |url=http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621000111/http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Za većinu testova, krv se obično uzima iz pacijentove vene. Drugi specijalizovani testovi, kao što je test [[arterijski plinovi u krvi]], zahtijevaju krv uzetu iz [[arterije]]. Analiza gasova u krvi arterijske krvi prvenstveno se koristi za praćenje nivoa [[ugljik-dioksid]]a i [[kisik]]a povezanih sa [[pluća|plućnom]] funkcijom, ali se također koristi za mjerenje nivoa [[pH]] i [[bikarbonat]]a u krvi za određena metabolička stanja.<ref>{{Cite web |title=Blood gases |url=http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120506082818/http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |archive-date=May 6, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Dok se redovni [[test glukoze]] radi u određenom trenutku,a [[test tolerancije glukoze]] uključuje ponovljeno testiranje kako bi se utvrdila brzina kojom tijelo obrađuje [[glukoza|glukozu]].<ref>{{Cite web |title=Glucose tolerance test |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003466.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609040705/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003466.htm |archive-date=June 9, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Medline}}</ref> Krvne pretrage se također koriste za identifikaciju [[autoimunska bolest|autoimunskih bolesti]] i [[alergija]] na hranu uzrokovanih [[imunoglobulin]]om E (vidi također [[Radioalergosorbentni test]]).<ref>{{Cite book |title=Handbook of nutrition and food |date=2008 |publisher=Taylor & Francis |others=Carolyn D. Berdanier, Johanna T. Dwyer, Elaine B. Feldman |isbn=978-0-8493-9218-4 |edition=2 |location=Boca Raton |oclc=77830546}}</ref>{{Rp|page=1118}} ====Normalni rasponi==== {{Glavni|Referentni rasponi za krvne pretrage}} Rezultate krvnih pretraga uvijek treba tumačiti koristeći raspone koje je dala laboratorija koja je izvršila test. Primjeri raspona prikazani su u nastavku.. {| class="wikitable" !Test<ref>C. A. Burtis and E. R. Ashwood, ''Tietz Textbook of Clinical Chemistry'' (1994) 2nd edition, {{ISBN|0-7216-4472-4}}</ref><ref>{{Cite web |title=Blood tests normal ranges |url=http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621070222/http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |archive-date=June 21, 2018 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Monthly Prescribing Reference}}</ref>|| Nizak || Visok|| Jedinica || Komentari |- |[[Natrij]] (Na) || 134 || 145 || mmol/L || |- | [[Kalij]] (K) || 3,5 || 5,0 || mmol/L || |- | [[Urea]] || 2,5 || 6,4 || mmol/L || [[Dušik ureje u krvi]] (BUN) |- | Urea || 15 || 40 || mg/dL || |- | [[Kreatinin]] – muškarci || 62 || 115 || μmol/L || |- | Kreatinin – žene || 53 || 97 || μmol/L || |- | Kreatinin – muškarci || 0,7 || 1,3 || mg/dL || |- | Kreatinin – žene || 0,6 || 1,2 || mg/dL || |- | [[Šećer u krvi|Glukoza]] (natašte) || 3,9 || 5,8 || mmol/L || ''Vidi također'' [[glikirani hemoglobin]] |- | Glukoza (natašte) || 70 || 120 || mg/dL || |- |} ====Uobičajene skraćenice==== Nakon završetka analize krvi, pacijenti mogu dobiti izvještaj sa skraćenicama za krvne pretrage. Primjeri uobičajenih skraćenica za krvne pretrage prikazani su u nastavku. {| class="wikitable" !Skraćwnica<ref>{{Cite web |title=Appendix B: Some Common Abbreviations |url=https://www.medlineplus.gov/appendixb.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160425091357/https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/appendixb.html |archive-date=2016-04-25 |access-date=2016-04-16 |website=MedlinePlus |publisher=U.S. National Library of Medicine}}</ref><ref>{{Cite web |title=Understanding Blood Tests Online |url=https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409214339/https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |archive-date=2016-04-09 |access-date=2016-04-16 |website=Lab Tests Portal}}</ref> !Označava !Opis |- |HDL |[[Lipoprotein visoke gustoće]] |Nivo "dobrog holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |LDL |[[Lipoprotein niske gustoće]] |Nivo "lošeg holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |PV |[[Sindrom hiperviskoznosti|Viskoznost plazme]] |Viskozimetrija plazme (PV) je mjerenje viskoznosti krvne plazme. Rezultat je broj dat u miliPascal sekundama (m.Pas.s) – poznat kao PV ili viskoznost plazme. |- |CRP |[[C-reaktivni protein]] |Nivo upale u tijelu. Ako se imunološki sistem bori protiv infekcije ili bolesti, CRP će biti viši. |- |KKS (UK: FKS) |[[Kompletna krvna slika]] (UK: Kompletna krvna slika) |Analiza 15 različitih očitanja krvnih testova kako bi se pružile informacije o općem zdravlju. |- |TSH |[[ TSH|Tireoid-stumulirajući hormon]] |Štitnjača reguliše funkciju metabolizma. Niski nivoi mogu dovesti do gubitka težine, dok visoki nivoi dovode do debljanja. |- |PTH |[[Paratireoidni hormon]] |Reguliše [[Kalcij u biologiji|serumski kalcij]] |- |ESR |[[Brzina sedimentacije eritrocita]] |Pokazuje vrijeme potrebno [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] da se kreću niz cijev. Ovo pokazuje znakove upale u tijelu. |- |INR |[[Internacionalni normalizovani omjer]] |Ovo je test zgrušavanja krvi. |- |LFT |Test funkcije jetre |Ovaj test otkriva nivoe otpadnih produkata, enzima i proteina koje jetra obrađuje. |- |U+E |[[Urea]] i [[elektrolit]]i |Ovaj test se izvodi za mjerenje funkcije [[bubreg]]a. |- |CMP |[[Sveobuhvatni metabolički panel]] |Ova analiza pruža cjelokupnu sliku [[metabolizam| metabolizma]]i hemijske ravnoteže tijela. |- |WBC |Broj [[leukocit|bijelih krvniha zrnca]] |Nivo bijelih krvnih zrnaca. |- |RBC |Broj [[eritrocit|cervenih krvnih zrnaca]] |Nivo crvenih krvnih zrnaca. |- |HBC |[[Hemoglobin]] |Nivo molekula hemoglobina. |- |HCT |[[Hematokrit]] |Slično RBC, ali u procentima. |- |PLT |[[Trombociti]] |Nivoi trombocita u krvi. |} ===Molekulski profili=== * [[Elektroforeza proteina]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Western blot]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Testovi funkcije jetre]] * [[PCR|Lančana polimerazna reakcija]] ([[DNK]]). [[Profiliranje DNK]] je danas moguće čak i s vrlo malim količinama krvi: ovo se često koristi u [[forenzika|forenzičkoj nauci]], ali je sada i dio dijagnostičkog procesa mnogih poremećaja. * [[Northern blot]] ([[RNK]]) * [[Spolno prenosive bolesti]] ===Evaluacija ćelija=== * [[Kompletna krvna slika]] * [[Hematkrit]] * [[Srednji volumen krvnih zrnaca]] * [[Srednja koncentracija hemoglobina u krvnim zrncima]] (skraćeno=MCHC) * [[Brzina sedimentacije eritrocit]] (skraćeno=ESR) * [[Unakrsno podudaranje]]. Određivanje [[krvna grupa|krvne grupe]] za [[transfuzija krvi|transfuzijau]] ili [[transplantacija organa|transplantacije]] * [[Krvne kulture]] se obično uzimaju ako se sumnja na infekciju. Pozitivne kulture i rezultirajući rezultati osjetljivosti često su korisni u vođenju medicinskog tretmana. ==Buduće alternative== ===Testovi pljuvačke=== U 2008., naučnici su objavili da bi isplativije [[testiranje pljuvačke]] na kraju moglo zamijeniti neke krvne pretrage, jer slina sadrži 20% proteina koji se nalaze u krvi.<ref>{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Denny P, Hagen FK, Hardt M |date=May 2008 |title=The proteomes of human parotid and submandibular/sublingual gland salivas collected as the ductal secretions |journal=J. Proteome Res. |volume=7 |issue=5 |pages=1994–2006 |doi=10.1021/pr700764j |pmc=2839126 |pmid=18361515}}</ref> Testiranje salive možda nije prikladno ili dostupno za sve markere. Naprimjer, nivoi lipida se ne mogu mjeriti testiranjem pljuvačke. ===Mikroemulzija=== U februaru 2011. godine, kanadski istraživači sa Schulich School of Engineering Univerziteta u [[Calgary]]ju najavili su mikročip za analizu krvi. Nazvan mikroemulzija, kapljica krvi uhvaćena unutar sloja druge supstance. Može kontrolirati tačnu veličinu i razmak kapljica. Novi test mogao bi poboljšati efikasnost, tačnost i brzinu laboratorijskih testova, a istovremeno ih učiniti jeftinim.<ref>{{Cite news |date=2 February 2011 |title=Microchip offers faster and cheaper way to test blood |url=http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003103102/http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |archive-date=3 October 2016 |access-date=2 October 2016 |work=CTV News |agency=Bell Media}}</ref> ===SIMBAS=== U martu 2011., tim istraživača sa Univerziteta Kalifornije, Berkeley, Univerziteta grada [[Dublin]]a(DCU) i Univerziteta [[Valparaíso]] razvio je [[laboratorij na čipu]] koji može dijagnosticirati bolesti u roku od 10 minuta bez upotrebe vanjskih cijevi i dodatnih komponenti. Nazvan je Samonapajani integrirani mikrofluidni sistem za analizu krvi (SIMBAS). Koristi sitne kanale za odvajanje krvnih zrnaca od plazme (99 % krvnih zrnaca je uhvaćeno tokom eksperimenata). Istraživači su koristili plastične komponente kako bi smanjili troškove proizvodnje.<ref>{{Cite web |last=Taylor |first=Kate |date=2011-03-18 |title=Blood analysis chip detects diseases in minutes |url=http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110325092922/http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-25 |access-date=2011-03-26}}</ref><ref>{{Cite web |last=Dailey |first=Jessica |date=2011-03-22 |title=New SIMBAS Blood Analysis Biochip Can Diagnose Diseases In Minutes |url=http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110326025327/http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-26 |access-date=2011-03-26 |publisher=Inhabitat.com}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Barbro Hjalmarsson]] * [[Biomarker ]], protein ili druga [[biomolekula] koja se mjeri u analizi krvi * [[Krvni film]], način pregleda krvnih ćelija pod mikroskopom * [[Test plinova u krvi]] * [[Nivo olova u krvi]] * [[Hematologija]] * [[Luminol]], vizualni test za krv preostalu na mjestima zločina. * [[Referentni rasponi za analize krvi]] * [[Schummov test}} * [[Kategorija:Analize krvi]] * [[Popis medicinskih testova]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjki linkovi== {{Kliničko-biohemijske analize krvi}} {{Mijeloidne analize krvi}} {{Infektivne i upalne analize krvi}} {{Kontrola nadležne vlasti}} [[Kategorija:Krvni testovi| ]] [[Kategorija:Hematologija]] [[Kategorija:Krv]] sso6u7hlwr2m6m2c29znhg69ij5w652 3848016 3848014 2026-05-20T15:38:15Z Genetičar 181151 3848016 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hematology .jpg|thumb|280px| Moderna bolnička hematološka laboratorija]] '''Krvni test''' ili '''testiranje krvi''' jest analiza u medicinskoj laboratoriji koja se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[krv]]i koji se obično uzima iz vene u ruci, pomoću hipodermijske igle ili ubodom u [[prst]]a. Višestruki testovi za specifične komponente krvi, kao što su test [[glukoza|glukoze]] ili [[holesterol]]a, često se grupiraju u jedan test panel koji se naziva '''krvni panel''' ili '''[[analiza krvi]]'''. Krvni testovi koriste se često u zdravstvenoj zaštiti. kako bi se utvrdila fiziološka i biohemijska stanja, kao što su [[bolest]], sadržaj [[mineral]]a, efikasnost farmaceutskih lijekova i funkcija organa. Tipični krvni paneli uključuju osnovni metabolički panel ili kompletnu krvnu sliku. Krvni testovi se također koriste u testovima na droge kako bi se otkrila zloupotreba droga. ==Ekstrakcija== [[Slika:Blooddraw.jpg|thumb|right| [[Venepunkcija]] izvedena pomoću [[vakutainer]]a]] [[Venepunkcija]] je korisna jer je [[Invazivnost hirurških zahvata|minimalno invazivan]] način dobijanja [[ćelija (biologija)|ćelija]] i [[vanćelijska tečnost|vančelijskke tečnosti]] ([[krvna plazma|plazme]]) iz tijela za analizu. [[Krv]] teče kroz tijelo, djelujući kao medij koji obezbjeđuje [[kisik]] i [[nutrijent|hranjive tvari]] tkivima i prenosi otpadne proizvode nazad u [[ekskretorni sistem| ekskretorne sisteme]]] radi odlaganja. Posljedično, stanje krvotoka utiče ili je pod uticajem mnogih medicinskih stanja. Iz tih razloga, krvne pretrage su najčešće izvođeni [[medicinski test]]ovi.<ref>{{Cite web |title=Venepunkcija - vađenje krvi pomoću igle i šprica |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003423.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621165102/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003423.htm |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012}}</ref> Ako je potrebno samo nekoliko kapi krvi, umjesto venepunkcije se uzima [[ubod prsta]].<ref name="pmid17630562">{{Cite journal |vauthors=MacLennan CA, van Oosterhout JJ, White SA, Drayson MT, Zijlstra EE, Molyneux ME |date=July 2007 |title=Finger-prick blood samples can be used interchangeably with venous samples for CD4 cell counting indicating their potential for use in CD4 rapid tests |journal=AIDS |volume=21 |issue=12 |pages=1643–5 |doi=10.1097/QAD.0b013e32823bcb03 |pmc=2408852 |pmid=17630562}}</ref> Za vađenje krvi mogu se koristiti i trajne arterijske, centralne venske i periferne venske linije.<ref>{{Cite journal |last1=Lesser |first1=Finnian D |last2=Lanham |first2=David A |last3=Davis |first3=Daniel |date=6 May 2020 |title=Blood sampled from existing peripheral IV cannulae yields results equivalent to venepuncture: a systematic review |journal=JRSM Open |volume=11 |issue=5 |pages=205427041989481 |doi=10.1177/2054270419894817 |pmc=7236571 |pmid=32523703 |doi-access=free}}</ref> [[Flebotomist]]i, [[medicinska laboratorija|laboranti]] i [[medicinske sestre]] su oni koji su zaduženi za vađenje krvi od pacijenta. To se može obaviti u klinici, ordinaciji ili putem mobilnih (kućnih) flebotomista. Međutim, u posebnim okolnostima i/ili hitnim situacijama, [[bolničar]]i i [[ljekari]] vade krv. Također, [[respiratorni terapeut]]i obučeni su za vađenje arterijske krvi radi ispitivanja [[gasova u arterijskoj krvi]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Aaron SD, Vandemheen KL, Naftel SA, Lewis MJ, Rodger MA |year=2003 |title=Topical tetracaine prior to arterial puncture: a randomized, placebo-controlled clinical trial |journal=Respir. Med. |volume=97 |issue=11 |pages=1195–1199 |doi=10.1016/S0954-6111(03)00226-9 |pmid=14635973 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web |date=2010-01-05 |title=Michigan careers |url=http://www.michigan.gov/careers/0,1607,7-170-46398-64537--,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629044218/http://www.michigan.gov/careers/0%2C1607%2C7-170-46398-64537--%2C00.html |archive-date=June 29, 2011 |access-date=2011-08-09 |publisher=Michigan.gov}}</ref> ==Tipovi testova== [[Slika:Vacutainer blood bottles.jpg|thumb|[[Vakutainer]]ske epruvete koje se koriste za prikupljanje krvi. Tokom venepunkcije, razlike u pritisku između vene i vakuuma u vakutaineru prisiljavaju krv u epruvetu.]] ===Biohemijska analiza=== [[Osnovni metabolički panel]] mjeri [[natrij]], [[kalij]], [[klorid]], [[bikarbonat]], [[urea u krvi|ureu u krvi (BUN), [[magnezij]], [[kreatinin]], [[lukoza|lukoza]] i ponekad [[kalcij]]. Testovi koji se fokusiraju na nivo [[holesterol]]a mogu odrediti nivoe [[LDL holesterol|LDL]] i [[HDL holesterol]]a, kao i nivoe [[triglicerid]]a..<ref>{{Cite web |last=Belargo |first=Kevin |title=Cholesterol Levels |url=http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118114849/http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |archive-date=18 January 2012 |access-date=17 January 2012 |publisher=Manic EP}}</ref> Neki testovi, poput onih koji mjere glukozu ili lipidni profil, zahtijevaju [[post]] (ili nekonzumiranje hrane) osam do dvanaest sati prije vađenja uzorka krvi.<ref>{{Cite web |title=Fasting blood samples |url=http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621000111/http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Za većinu testova, krv se obično uzima iz pacijentove vene. Drugi specijalizovani testovi, kao što je test [[arterijski plinovi u krvi]], zahtijevaju krv uzetu iz [[arterije]]. Analiza gasova u krvi arterijske krvi prvenstveno se koristi za praćenje nivoa [[ugljik-dioksid]]a i [[kisik]]a povezanih sa [[pluća|plućnom]] funkcijom, ali se također koristi za mjerenje nivoa [[pH]] i [[bikarbonat]]a u krvi za određena metabolička stanja.<ref>{{Cite web |title=Blood gases |url=http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120506082818/http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |archive-date=May 6, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Dok se redovni [[test glukoze]] radi u određenom trenutku,a [[test tolerancije glukoze]] uključuje ponovljeno testiranje kako bi se utvrdila brzina kojom tijelo obrađuje [[glukoza|glukozu]].<ref>{{Cite web |title=Glucose tolerance test |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003466.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609040705/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003466.htm |archive-date=June 9, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Medline}}</ref> Krvne pretrage se također koriste za identifikaciju [[autoimunska bolest|autoimunskih bolesti]] i [[alergija]] na hranu uzrokovanih [[imunoglobulin]]om E (vidi također [[Radioalergosorbentni test]]).<ref>{{Cite book |title=Handbook of nutrition and food |date=2008 |publisher=Taylor & Francis |others=Carolyn D. Berdanier, Johanna T. Dwyer, Elaine B. Feldman |isbn=978-0-8493-9218-4 |edition=2 |location=Boca Raton |oclc=77830546}}</ref>{{Rp|page=1118}} ====Normalni rasponi==== {{Glavni|Referentni rasponi za krvne pretrage}} Rezultate krvnih pretraga uvijek treba tumačiti koristeći raspone koje je dala laboratorija koja je izvršila test. Primjeri raspona prikazani su u nastavku.. {| class="wikitable" !Test<ref>C. A. Burtis and E. R. Ashwood, ''Tietz Textbook of Clinical Chemistry'' (1994) 2nd edition, {{ISBN|0-7216-4472-4}}</ref><ref>{{Cite web |title=Blood tests normal ranges |url=http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621070222/http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |archive-date=June 21, 2018 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Monthly Prescribing Reference}}</ref>|| Nizak || Visok|| Jedinica || Komentari |- |[[Natrij]] (Na) || 134 || 145 || mmol/L || |- | [[Kalij]] (K) || 3,5 || 5,0 || mmol/L || |- | [[Urea]] || 2,5 || 6,4 || mmol/L || [[Dušik ureje u krvi]] (BUN) |- | Urea || 15 || 40 || mg/dL || |- | [[Kreatinin]] – muškarci || 62 || 115 || μmol/L || |- | Kreatinin – žene || 53 || 97 || μmol/L || |- | Kreatinin – muškarci || 0,7 || 1,3 || mg/dL || |- | Kreatinin – žene || 0,6 || 1,2 || mg/dL || |- | [[Šećer u krvi|Glukoza]] (natašte) || 3,9 || 5,8 || mmol/L || ''Vidi također'' [[glikirani hemoglobin]] |- | Glukoza (natašte) || 70 || 120 || mg/dL || |- |} ====Uobičajene skraćenice==== Nakon završetka analize krvi, pacijenti mogu dobiti izvještaj sa skraćenicama za krvne pretrage. Primjeri uobičajenih skraćenica za krvne pretrage prikazani su u nastavku. {| class="wikitable" !Skraćwnica<ref>{{Cite web |title=Appendix B: Some Common Abbreviations |url=https://www.medlineplus.gov/appendixb.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160425091357/https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/appendixb.html |archive-date=2016-04-25 |access-date=2016-04-16 |website=MedlinePlus |publisher=U.S. National Library of Medicine}}</ref><ref>{{Cite web |title=Understanding Blood Tests Online |url=https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409214339/https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |archive-date=2016-04-09 |access-date=2016-04-16 |website=Lab Tests Portal}}</ref> !Označava !Opis |- |HDL |[[Lipoprotein visoke gustoće]] |Nivo "dobrog holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |LDL |[[Lipoprotein niske gustoće]] |Nivo "lošeg holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |PV |[[Sindrom hiperviskoznosti|Viskoznost plazme]] |Viskozimetrija plazme (PV) je mjerenje viskoznosti krvne plazme. Rezultat je broj dat u miliPascal sekundama (m.Pas.s) – poznat kao PV ili viskoznost plazme. |- |CRP |[[C-reaktivni protein]] |Nivo upale u tijelu. Ako se imunološki sistem bori protiv infekcije ili bolesti, CRP će biti viši. |- |KKS (UK: FKS) |[[Kompletna krvna slika]] (UK: Kompletna krvna slika) |Analiza 15 različitih očitanja krvnih testova kako bi se pružile informacije o općem zdravlju. |- |TSH |[[ TSH|Tireoid-stumulirajući hormon]] |Štitnjača reguliše funkciju metabolizma. Niski nivoi mogu dovesti do gubitka težine, dok visoki nivoi dovode do debljanja. |- |PTH |[[Paratireoidni hormon]] |Reguliše [[Kalcij u biologiji|serumski kalcij]] |- |ESR |[[Brzina sedimentacije eritrocita]] |Pokazuje vrijeme potrebno [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] da se kreću niz cijev. Ovo pokazuje znakove upale u tijelu. |- |INR |[[Internacionalni normalizovani omjer]] |Ovo je test zgrušavanja krvi. |- |LFT |Test funkcije jetre |Ovaj test otkriva nivoe otpadnih produkata, enzima i proteina koje jetra obrađuje. |- |U+E |[[Urea]] i [[elektrolit]]i |Ovaj test se izvodi za mjerenje funkcije [[bubreg]]a. |- |CMP |[[Sveobuhvatni metabolički panel]] |Ova analiza pruža cjelokupnu sliku [[metabolizam| metabolizma]]i hemijske ravnoteže tijela. |- |WBC |Broj [[leukocit|bijelih krvniha zrnca]] |Nivo bijelih krvnih zrnaca. |- |RBC |Broj [[eritrocit|cervenih krvnih zrnaca]] |Nivo crvenih krvnih zrnaca. |- |HBC |[[Hemoglobin]] |Nivo molekula hemoglobina. |- |HCT |[[Hematokrit]] |Slično RBC, ali u procentima. |- |PLT |[[Trombociti]] |Nivoi trombocita u krvi. |} ===Molekulski profili=== * [[Elektroforeza proteina]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Western blot]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Testovi funkcije jetre]] * [[PCR|Lančana polimerazna reakcija]] ([[DNK]]). [[Profiliranje DNK]] je danas moguće čak i s vrlo malim količinama krvi: ovo se često koristi u [[forenzika|forenzičkoj nauci]], ali je sada i dio dijagnostičkog procesa mnogih poremećaja. * [[Northern blot]] ([[RNK]]) * [[Spolno prenosive bolesti]] ===Evaluacija ćelija=== * [[Kompletna krvna slika]] * [[Hematkrit]] * [[Srednji volumen krvnih zrnaca]] * [[Srednja koncentracija hemoglobina u krvnim zrncima]] (skraćeno=MCHC) * [[Brzina sedimentacije eritrocit]] (skraćeno=ESR) * [[Unakrsno podudaranje]]. Određivanje [[krvna grupa|krvne grupe]] za [[transfuzija krvi|transfuzijau]] ili [[transplantacija organa|transplantacije]] * [[Krvne kulture]] se obično uzimaju ako se sumnja na infekciju. Pozitivne kulture i rezultirajući rezultati osjetljivosti često su korisni u vođenju medicinskog tretmana. ==Buduće alternative== ===Testovi pljuvačke=== U 2008., naučnici su objavili da bi isplativije [[testiranje pljuvačke]] na kraju moglo zamijeniti neke krvne pretrage, jer slina sadrži 20% proteina koji se nalaze u krvi.<ref>{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Denny P, Hagen FK, Hardt M |date=May 2008 |title=The proteomes of human parotid and submandibular/sublingual gland salivas collected as the ductal secretions |journal=J. Proteome Res. |volume=7 |issue=5 |pages=1994–2006 |doi=10.1021/pr700764j |pmc=2839126 |pmid=18361515}}</ref> Testiranje salive možda nije prikladno ili dostupno za sve markere. Naprimjer, nivoi lipida se ne mogu mjeriti testiranjem pljuvačke. ===Mikroemulzija=== U februaru 2011. godine, kanadski istraživači sa Schulich School of Engineering Univerziteta u [[Calgary]]ju najavili su mikročip za analizu krvi. Nazvan mikroemulzija, kapljica krvi uhvaćena unutar sloja druge supstance. Može kontrolirati tačnu veličinu i razmak kapljica. Novi test mogao bi poboljšati efikasnost, tačnost i brzinu laboratorijskih testova, a istovremeno ih učiniti jeftinim.<ref>{{Cite news |date=2 February 2011 |title=Microchip offers faster and cheaper way to test blood |url=http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003103102/http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |archive-date=3 October 2016 |access-date=2 October 2016 |work=CTV News |agency=Bell Media}}</ref> ===SIMBAS=== U martu 2011., tim istraživača sa Univerziteta Kalifornije, Berkeley, Univerziteta grada [[Dublin]]a(DCU) i Univerziteta [[Valparaíso]] razvio je [[laboratorij na čipu]] koji može dijagnosticirati bolesti u roku od 10 minuta bez upotrebe vanjskih cijevi i dodatnih komponenti. Nazvan je Samonapajani integrirani mikrofluidni sistem za analizu krvi (SIMBAS). Koristi sitne kanale za odvajanje krvnih zrnaca od plazme (99 % krvnih zrnaca je uhvaćeno tokom eksperimenata). Istraživači su koristili plastične komponente kako bi smanjili troškove proizvodnje.<ref>{{Cite web |last=Taylor |first=Kate |date=2011-03-18 |title=Blood analysis chip detects diseases in minutes |url=http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110325092922/http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-25 |access-date=2011-03-26}}</ref><ref>{{Cite web |last=Dailey |first=Jessica |date=2011-03-22 |title=New SIMBAS Blood Analysis Biochip Can Diagnose Diseases In Minutes |url=http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110326025327/http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-26 |access-date=2011-03-26 |publisher=Inhabitat.com}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Barbro Hjalmarsson]] * [[Biomarker ]], protein ili druga [[biomolekula] koja se mjeri u analizi krvi * [[Krvni film]], način pregleda krvnih ćelija pod mikroskopom * [[Test plinova u krvi]] * [[Nivo olova u krvi]] * [[Hematologija]] * [[Luminol]], vizualni test za krv preostalu na mjestima zločina. * [[Referentni rasponi za analize krvi]] * [[Schummov test}} * [[Kategorija:Analize krvi]] * [[Popis medicinskih testova]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjki linkovi== {{Kliničko-biohemijske analize krvi}} {{Mijeloidne analize krvi}} {{Infektivne i upalne analize krvi}} {{Kontrola nadležne vlasti}} [[Kategorija:Krvni testovi| ]] [[Kategorija:Hematologija]] [[Kategorija:Krv]] j1an00e9ypapryrlccteoufdiu897p6 3848017 3848016 2026-05-20T15:38:56Z Genetičar 181151 3848017 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hematology .jpg|thumb|280px| Moderna bolnička hematološka laboratorija]] '''Krvni test''' ili '''testiranje krvi''' jest analiza u medicinskoj laboratoriji koja se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[krv]]i koji se obično uzima iz vene u ruci, pomoću hipodermijske igle ili ubodom u [[prst]]. Višestruki testovi za specifične komponente krvi, kao što su test [[glukoza|glukoze]] ili [[holesterol]]a, često se grupiraju u jedan test panel koji se naziva '''krvni panel''' ili '''[[analiza krvi]]'''. Krvni testovi koriste se često u zdravstvenoj zaštiti. kako bi se utvrdila fiziološka i biohemijska stanja, kao što su [[bolest]], sadržaj [[mineral]]a, efikasnost farmaceutskih lijekova i funkcija organa. Tipični krvni paneli uključuju osnovni metabolički panel ili kompletnu krvnu sliku. Krvni testovi se također koriste u testovima na droge kako bi se otkrila zloupotreba droga. ==Ekstrakcija== [[Slika:Blooddraw.jpg|thumb|right| [[Venepunkcija]] izvedena pomoću [[vakutainer]]a]] [[Venepunkcija]] je korisna jer je [[Invazivnost hirurških zahvata|minimalno invazivan]] način dobijanja [[ćelija (biologija)|ćelija]] i [[vanćelijska tečnost|vančelijskke tečnosti]] ([[krvna plazma|plazme]]) iz tijela za analizu. [[Krv]] teče kroz tijelo, djelujući kao medij koji obezbjeđuje [[kisik]] i [[nutrijent|hranjive tvari]] tkivima i prenosi otpadne proizvode nazad u [[ekskretorni sistem| ekskretorne sisteme]]] radi odlaganja. Posljedično, stanje krvotoka utiče ili je pod uticajem mnogih medicinskih stanja. Iz tih razloga, krvne pretrage su najčešće izvođeni [[medicinski test]]ovi.<ref>{{Cite web |title=Venepunkcija - vađenje krvi pomoću igle i šprica |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003423.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621165102/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003423.htm |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012}}</ref> Ako je potrebno samo nekoliko kapi krvi, umjesto venepunkcije se uzima [[ubod prsta]].<ref name="pmid17630562">{{Cite journal |vauthors=MacLennan CA, van Oosterhout JJ, White SA, Drayson MT, Zijlstra EE, Molyneux ME |date=July 2007 |title=Finger-prick blood samples can be used interchangeably with venous samples for CD4 cell counting indicating their potential for use in CD4 rapid tests |journal=AIDS |volume=21 |issue=12 |pages=1643–5 |doi=10.1097/QAD.0b013e32823bcb03 |pmc=2408852 |pmid=17630562}}</ref> Za vađenje krvi mogu se koristiti i trajne arterijske, centralne venske i periferne venske linije.<ref>{{Cite journal |last1=Lesser |first1=Finnian D |last2=Lanham |first2=David A |last3=Davis |first3=Daniel |date=6 May 2020 |title=Blood sampled from existing peripheral IV cannulae yields results equivalent to venepuncture: a systematic review |journal=JRSM Open |volume=11 |issue=5 |pages=205427041989481 |doi=10.1177/2054270419894817 |pmc=7236571 |pmid=32523703 |doi-access=free}}</ref> [[Flebotomist]]i, [[medicinska laboratorija|laboranti]] i [[medicinske sestre]] su oni koji su zaduženi za vađenje krvi od pacijenta. To se može obaviti u klinici, ordinaciji ili putem mobilnih (kućnih) flebotomista. Međutim, u posebnim okolnostima i/ili hitnim situacijama, [[bolničar]]i i [[ljekari]] vade krv. Također, [[respiratorni terapeut]]i obučeni su za vađenje arterijske krvi radi ispitivanja [[gasova u arterijskoj krvi]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Aaron SD, Vandemheen KL, Naftel SA, Lewis MJ, Rodger MA |year=2003 |title=Topical tetracaine prior to arterial puncture: a randomized, placebo-controlled clinical trial |journal=Respir. Med. |volume=97 |issue=11 |pages=1195–1199 |doi=10.1016/S0954-6111(03)00226-9 |pmid=14635973 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web |date=2010-01-05 |title=Michigan careers |url=http://www.michigan.gov/careers/0,1607,7-170-46398-64537--,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629044218/http://www.michigan.gov/careers/0%2C1607%2C7-170-46398-64537--%2C00.html |archive-date=June 29, 2011 |access-date=2011-08-09 |publisher=Michigan.gov}}</ref> ==Tipovi testova== [[Slika:Vacutainer blood bottles.jpg|thumb|[[Vakutainer]]ske epruvete koje se koriste za prikupljanje krvi. Tokom venepunkcije, razlike u pritisku između vene i vakuuma u vakutaineru prisiljavaju krv u epruvetu.]] ===Biohemijska analiza=== [[Osnovni metabolički panel]] mjeri [[natrij]], [[kalij]], [[klorid]], [[bikarbonat]], [[urea u krvi|ureu u krvi (BUN), [[magnezij]], [[kreatinin]], [[lukoza|lukoza]] i ponekad [[kalcij]]. Testovi koji se fokusiraju na nivo [[holesterol]]a mogu odrediti nivoe [[LDL holesterol|LDL]] i [[HDL holesterol]]a, kao i nivoe [[triglicerid]]a..<ref>{{Cite web |last=Belargo |first=Kevin |title=Cholesterol Levels |url=http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118114849/http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |archive-date=18 January 2012 |access-date=17 January 2012 |publisher=Manic EP}}</ref> Neki testovi, poput onih koji mjere glukozu ili lipidni profil, zahtijevaju [[post]] (ili nekonzumiranje hrane) osam do dvanaest sati prije vađenja uzorka krvi.<ref>{{Cite web |title=Fasting blood samples |url=http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621000111/http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Za većinu testova, krv se obično uzima iz pacijentove vene. Drugi specijalizovani testovi, kao što je test [[arterijski plinovi u krvi]], zahtijevaju krv uzetu iz [[arterije]]. Analiza gasova u krvi arterijske krvi prvenstveno se koristi za praćenje nivoa [[ugljik-dioksid]]a i [[kisik]]a povezanih sa [[pluća|plućnom]] funkcijom, ali se također koristi za mjerenje nivoa [[pH]] i [[bikarbonat]]a u krvi za određena metabolička stanja.<ref>{{Cite web |title=Blood gases |url=http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120506082818/http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |archive-date=May 6, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Dok se redovni [[test glukoze]] radi u određenom trenutku,a [[test tolerancije glukoze]] uključuje ponovljeno testiranje kako bi se utvrdila brzina kojom tijelo obrađuje [[glukoza|glukozu]].<ref>{{Cite web |title=Glucose tolerance test |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003466.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609040705/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003466.htm |archive-date=June 9, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Medline}}</ref> Krvne pretrage se također koriste za identifikaciju [[autoimunska bolest|autoimunskih bolesti]] i [[alergija]] na hranu uzrokovanih [[imunoglobulin]]om E (vidi također [[Radioalergosorbentni test]]).<ref>{{Cite book |title=Handbook of nutrition and food |date=2008 |publisher=Taylor & Francis |others=Carolyn D. Berdanier, Johanna T. Dwyer, Elaine B. Feldman |isbn=978-0-8493-9218-4 |edition=2 |location=Boca Raton |oclc=77830546}}</ref>{{Rp|page=1118}} ====Normalni rasponi==== {{Glavni|Referentni rasponi za krvne pretrage}} Rezultate krvnih pretraga uvijek treba tumačiti koristeći raspone koje je dala laboratorija koja je izvršila test. Primjeri raspona prikazani su u nastavku.. {| class="wikitable" !Test<ref>C. A. Burtis and E. R. Ashwood, ''Tietz Textbook of Clinical Chemistry'' (1994) 2nd edition, {{ISBN|0-7216-4472-4}}</ref><ref>{{Cite web |title=Blood tests normal ranges |url=http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621070222/http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |archive-date=June 21, 2018 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Monthly Prescribing Reference}}</ref>|| Nizak || Visok|| Jedinica || Komentari |- |[[Natrij]] (Na) || 134 || 145 || mmol/L || |- | [[Kalij]] (K) || 3,5 || 5,0 || mmol/L || |- | [[Urea]] || 2,5 || 6,4 || mmol/L || [[Dušik ureje u krvi]] (BUN) |- | Urea || 15 || 40 || mg/dL || |- | [[Kreatinin]] – muškarci || 62 || 115 || μmol/L || |- | Kreatinin – žene || 53 || 97 || μmol/L || |- | Kreatinin – muškarci || 0,7 || 1,3 || mg/dL || |- | Kreatinin – žene || 0,6 || 1,2 || mg/dL || |- | [[Šećer u krvi|Glukoza]] (natašte) || 3,9 || 5,8 || mmol/L || ''Vidi također'' [[glikirani hemoglobin]] |- | Glukoza (natašte) || 70 || 120 || mg/dL || |- |} ====Uobičajene skraćenice==== Nakon završetka analize krvi, pacijenti mogu dobiti izvještaj sa skraćenicama za krvne pretrage. Primjeri uobičajenih skraćenica za krvne pretrage prikazani su u nastavku. {| class="wikitable" !Skraćwnica<ref>{{Cite web |title=Appendix B: Some Common Abbreviations |url=https://www.medlineplus.gov/appendixb.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160425091357/https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/appendixb.html |archive-date=2016-04-25 |access-date=2016-04-16 |website=MedlinePlus |publisher=U.S. National Library of Medicine}}</ref><ref>{{Cite web |title=Understanding Blood Tests Online |url=https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409214339/https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |archive-date=2016-04-09 |access-date=2016-04-16 |website=Lab Tests Portal}}</ref> !Označava !Opis |- |HDL |[[Lipoprotein visoke gustoće]] |Nivo "dobrog holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |LDL |[[Lipoprotein niske gustoće]] |Nivo "lošeg holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |PV |[[Sindrom hiperviskoznosti|Viskoznost plazme]] |Viskozimetrija plazme (PV) je mjerenje viskoznosti krvne plazme. Rezultat je broj dat u miliPascal sekundama (m.Pas.s) – poznat kao PV ili viskoznost plazme. |- |CRP |[[C-reaktivni protein]] |Nivo upale u tijelu. Ako se imunološki sistem bori protiv infekcije ili bolesti, CRP će biti viši. |- |KKS (UK: FKS) |[[Kompletna krvna slika]] (UK: Kompletna krvna slika) |Analiza 15 različitih očitanja krvnih testova kako bi se pružile informacije o općem zdravlju. |- |TSH |[[ TSH|Tireoid-stumulirajući hormon]] |Štitnjača reguliše funkciju metabolizma. Niski nivoi mogu dovesti do gubitka težine, dok visoki nivoi dovode do debljanja. |- |PTH |[[Paratireoidni hormon]] |Reguliše [[Kalcij u biologiji|serumski kalcij]] |- |ESR |[[Brzina sedimentacije eritrocita]] |Pokazuje vrijeme potrebno [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] da se kreću niz cijev. Ovo pokazuje znakove upale u tijelu. |- |INR |[[Internacionalni normalizovani omjer]] |Ovo je test zgrušavanja krvi. |- |LFT |Test funkcije jetre |Ovaj test otkriva nivoe otpadnih produkata, enzima i proteina koje jetra obrađuje. |- |U+E |[[Urea]] i [[elektrolit]]i |Ovaj test se izvodi za mjerenje funkcije [[bubreg]]a. |- |CMP |[[Sveobuhvatni metabolički panel]] |Ova analiza pruža cjelokupnu sliku [[metabolizam| metabolizma]]i hemijske ravnoteže tijela. |- |WBC |Broj [[leukocit|bijelih krvniha zrnca]] |Nivo bijelih krvnih zrnaca. |- |RBC |Broj [[eritrocit|cervenih krvnih zrnaca]] |Nivo crvenih krvnih zrnaca. |- |HBC |[[Hemoglobin]] |Nivo molekula hemoglobina. |- |HCT |[[Hematokrit]] |Slično RBC, ali u procentima. |- |PLT |[[Trombociti]] |Nivoi trombocita u krvi. |} ===Molekulski profili=== * [[Elektroforeza proteina]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Western blot]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Testovi funkcije jetre]] * [[PCR|Lančana polimerazna reakcija]] ([[DNK]]). [[Profiliranje DNK]] je danas moguće čak i s vrlo malim količinama krvi: ovo se često koristi u [[forenzika|forenzičkoj nauci]], ali je sada i dio dijagnostičkog procesa mnogih poremećaja. * [[Northern blot]] ([[RNK]]) * [[Spolno prenosive bolesti]] ===Evaluacija ćelija=== * [[Kompletna krvna slika]] * [[Hematkrit]] * [[Srednji volumen krvnih zrnaca]] * [[Srednja koncentracija hemoglobina u krvnim zrncima]] (skraćeno=MCHC) * [[Brzina sedimentacije eritrocit]] (skraćeno=ESR) * [[Unakrsno podudaranje]]. Određivanje [[krvna grupa|krvne grupe]] za [[transfuzija krvi|transfuzijau]] ili [[transplantacija organa|transplantacije]] * [[Krvne kulture]] se obično uzimaju ako se sumnja na infekciju. Pozitivne kulture i rezultirajući rezultati osjetljivosti često su korisni u vođenju medicinskog tretmana. ==Buduće alternative== ===Testovi pljuvačke=== U 2008., naučnici su objavili da bi isplativije [[testiranje pljuvačke]] na kraju moglo zamijeniti neke krvne pretrage, jer slina sadrži 20% proteina koji se nalaze u krvi.<ref>{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Denny P, Hagen FK, Hardt M |date=May 2008 |title=The proteomes of human parotid and submandibular/sublingual gland salivas collected as the ductal secretions |journal=J. Proteome Res. |volume=7 |issue=5 |pages=1994–2006 |doi=10.1021/pr700764j |pmc=2839126 |pmid=18361515}}</ref> Testiranje salive možda nije prikladno ili dostupno za sve markere. Naprimjer, nivoi lipida se ne mogu mjeriti testiranjem pljuvačke. ===Mikroemulzija=== U februaru 2011. godine, kanadski istraživači sa Schulich School of Engineering Univerziteta u [[Calgary]]ju najavili su mikročip za analizu krvi. Nazvan mikroemulzija, kapljica krvi uhvaćena unutar sloja druge supstance. Može kontrolirati tačnu veličinu i razmak kapljica. Novi test mogao bi poboljšati efikasnost, tačnost i brzinu laboratorijskih testova, a istovremeno ih učiniti jeftinim.<ref>{{Cite news |date=2 February 2011 |title=Microchip offers faster and cheaper way to test blood |url=http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003103102/http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |archive-date=3 October 2016 |access-date=2 October 2016 |work=CTV News |agency=Bell Media}}</ref> ===SIMBAS=== U martu 2011., tim istraživača sa Univerziteta Kalifornije, Berkeley, Univerziteta grada [[Dublin]]a(DCU) i Univerziteta [[Valparaíso]] razvio je [[laboratorij na čipu]] koji može dijagnosticirati bolesti u roku od 10 minuta bez upotrebe vanjskih cijevi i dodatnih komponenti. Nazvan je Samonapajani integrirani mikrofluidni sistem za analizu krvi (SIMBAS). Koristi sitne kanale za odvajanje krvnih zrnaca od plazme (99 % krvnih zrnaca je uhvaćeno tokom eksperimenata). Istraživači su koristili plastične komponente kako bi smanjili troškove proizvodnje.<ref>{{Cite web |last=Taylor |first=Kate |date=2011-03-18 |title=Blood analysis chip detects diseases in minutes |url=http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110325092922/http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-25 |access-date=2011-03-26}}</ref><ref>{{Cite web |last=Dailey |first=Jessica |date=2011-03-22 |title=New SIMBAS Blood Analysis Biochip Can Diagnose Diseases In Minutes |url=http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110326025327/http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-26 |access-date=2011-03-26 |publisher=Inhabitat.com}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Barbro Hjalmarsson]] * [[Biomarker ]], protein ili druga [[biomolekula] koja se mjeri u analizi krvi * [[Krvni film]], način pregleda krvnih ćelija pod mikroskopom * [[Test plinova u krvi]] * [[Nivo olova u krvi]] * [[Hematologija]] * [[Luminol]], vizualni test za krv preostalu na mjestima zločina. * [[Referentni rasponi za analize krvi]] * [[Schummov test}} * [[Kategorija:Analize krvi]] * [[Popis medicinskih testova]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjki linkovi== {{Kliničko-biohemijske analize krvi}} {{Mijeloidne analize krvi}} {{Infektivne i upalne analize krvi}} {{Kontrola nadležne vlasti}} [[Kategorija:Krvni testovi| ]] [[Kategorija:Hematologija]] [[Kategorija:Krv]] ppd8a1u4y4ch70470ku07va3wgi25av 3848018 3848017 2026-05-20T15:40:21Z Genetičar 181151 /* Biohemijska analiza */ 3848018 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hematology .jpg|thumb|280px| Moderna bolnička hematološka laboratorija]] '''Krvni test''' ili '''testiranje krvi''' jest analiza u medicinskoj laboratoriji koja se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[krv]]i koji se obično uzima iz vene u ruci, pomoću hipodermijske igle ili ubodom u [[prst]]. Višestruki testovi za specifične komponente krvi, kao što su test [[glukoza|glukoze]] ili [[holesterol]]a, često se grupiraju u jedan test panel koji se naziva '''krvni panel''' ili '''[[analiza krvi]]'''. Krvni testovi koriste se često u zdravstvenoj zaštiti. kako bi se utvrdila fiziološka i biohemijska stanja, kao što su [[bolest]], sadržaj [[mineral]]a, efikasnost farmaceutskih lijekova i funkcija organa. Tipični krvni paneli uključuju osnovni metabolički panel ili kompletnu krvnu sliku. Krvni testovi se također koriste u testovima na droge kako bi se otkrila zloupotreba droga. ==Ekstrakcija== [[Slika:Blooddraw.jpg|thumb|right| [[Venepunkcija]] izvedena pomoću [[vakutainer]]a]] [[Venepunkcija]] je korisna jer je [[Invazivnost hirurških zahvata|minimalno invazivan]] način dobijanja [[ćelija (biologija)|ćelija]] i [[vanćelijska tečnost|vančelijskke tečnosti]] ([[krvna plazma|plazme]]) iz tijela za analizu. [[Krv]] teče kroz tijelo, djelujući kao medij koji obezbjeđuje [[kisik]] i [[nutrijent|hranjive tvari]] tkivima i prenosi otpadne proizvode nazad u [[ekskretorni sistem| ekskretorne sisteme]]] radi odlaganja. Posljedično, stanje krvotoka utiče ili je pod uticajem mnogih medicinskih stanja. Iz tih razloga, krvne pretrage su najčešće izvođeni [[medicinski test]]ovi.<ref>{{Cite web |title=Venepunkcija - vađenje krvi pomoću igle i šprica |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003423.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621165102/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003423.htm |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012}}</ref> Ako je potrebno samo nekoliko kapi krvi, umjesto venepunkcije se uzima [[ubod prsta]].<ref name="pmid17630562">{{Cite journal |vauthors=MacLennan CA, van Oosterhout JJ, White SA, Drayson MT, Zijlstra EE, Molyneux ME |date=July 2007 |title=Finger-prick blood samples can be used interchangeably with venous samples for CD4 cell counting indicating their potential for use in CD4 rapid tests |journal=AIDS |volume=21 |issue=12 |pages=1643–5 |doi=10.1097/QAD.0b013e32823bcb03 |pmc=2408852 |pmid=17630562}}</ref> Za vađenje krvi mogu se koristiti i trajne arterijske, centralne venske i periferne venske linije.<ref>{{Cite journal |last1=Lesser |first1=Finnian D |last2=Lanham |first2=David A |last3=Davis |first3=Daniel |date=6 May 2020 |title=Blood sampled from existing peripheral IV cannulae yields results equivalent to venepuncture: a systematic review |journal=JRSM Open |volume=11 |issue=5 |pages=205427041989481 |doi=10.1177/2054270419894817 |pmc=7236571 |pmid=32523703 |doi-access=free}}</ref> [[Flebotomist]]i, [[medicinska laboratorija|laboranti]] i [[medicinske sestre]] su oni koji su zaduženi za vađenje krvi od pacijenta. To se može obaviti u klinici, ordinaciji ili putem mobilnih (kućnih) flebotomista. Međutim, u posebnim okolnostima i/ili hitnim situacijama, [[bolničar]]i i [[ljekari]] vade krv. Također, [[respiratorni terapeut]]i obučeni su za vađenje arterijske krvi radi ispitivanja [[gasova u arterijskoj krvi]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Aaron SD, Vandemheen KL, Naftel SA, Lewis MJ, Rodger MA |year=2003 |title=Topical tetracaine prior to arterial puncture: a randomized, placebo-controlled clinical trial |journal=Respir. Med. |volume=97 |issue=11 |pages=1195–1199 |doi=10.1016/S0954-6111(03)00226-9 |pmid=14635973 |doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite web |date=2010-01-05 |title=Michigan careers |url=http://www.michigan.gov/careers/0,1607,7-170-46398-64537--,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629044218/http://www.michigan.gov/careers/0%2C1607%2C7-170-46398-64537--%2C00.html |archive-date=June 29, 2011 |access-date=2011-08-09 |publisher=Michigan.gov}}</ref> ==Tipovi testova== [[Slika:Vacutainer blood bottles.jpg|thumb|[[Vakutainer]]ske epruvete koje se koriste za prikupljanje krvi. Tokom venepunkcije, razlike u pritisku između vene i vakuuma u vakutaineru prisiljavaju krv u epruvetu.]] ===Biohemijska analiza=== [[Osnovni metabolički panel]] mjeri [[natrij]], [[kalij]], [[klorid]], [[bikarbonat]], [[urea u krvi|ureu u krvi (BUN)]], [[magnezij]], [[kreatinin]], [[glukoza|glukoza]] i ponekad [[kalcij]]. Testovi koji se fokusiraju na nivo [[holesterol]]a mogu odrediti nivoe [[LDL holesterol|LDL]] i [[HDL holesterol]]a, kao i nivoe [[triglicerid]]a..<ref>{{Cite web |last=Belargo |first=Kevin |title=Cholesterol Levels |url=http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118114849/http://ldlhdlcholesterollevels.org/ |archive-date=18 January 2012 |access-date=17 January 2012 |publisher=Manic EP}}</ref> Neki testovi, poput onih koji mjere glukozu ili lipidni profil, zahtijevaju [[post]] (ili nekonzumiranje hrane) osam do dvanaest sati prije vađenja uzorka krvi.<ref>{{Cite web |title=Fasting blood samples |url=http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120621000111/http://www.nhs.uk/chq/Pages/1018.aspx?CategoryID=69&SubCategoryID=693 |archive-date=June 21, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Za većinu testova, krv se obično uzima iz pacijentove vene. Drugi specijalizovani testovi, kao što je test [[arterijski plinovi u krvi]], zahtijevaju krv uzetu iz [[arterije]]. Analiza gasova u krvi arterijske krvi prvenstveno se koristi za praćenje nivoa [[ugljik-dioksid]]a i [[kisik]]a povezanih sa [[pluća|plućnom]] funkcijom, ali se također koristi za mjerenje nivoa [[pH]] i [[bikarbonat]]a u krvi za određena metabolička stanja.<ref>{{Cite web |title=Blood gases |url=http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120506082818/http://www.nhs.uk/conditions/blood-gases-test/Pages/Introduction.aspx |archive-date=May 6, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=NHS UK}}</ref> Dok se redovni [[test glukoze]] radi u određenom trenutku,a [[test tolerancije glukoze]] uključuje ponovljeno testiranje kako bi se utvrdila brzina kojom tijelo obrađuje [[glukoza|glukozu]].<ref>{{Cite web |title=Glucose tolerance test |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003466.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120609040705/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/003466.htm |archive-date=June 9, 2012 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Medline}}</ref> Krvne pretrage se također koriste za identifikaciju [[autoimunska bolest|autoimunskih bolesti]] i [[alergija]] na hranu uzrokovanih [[imunoglobulin]]om E (vidi također [[Radioalergosorbentni test]]).<ref>{{Cite book |title=Handbook of nutrition and food |date=2008 |publisher=Taylor & Francis |others=Carolyn D. Berdanier, Johanna T. Dwyer, Elaine B. Feldman |isbn=978-0-8493-9218-4 |edition=2 |location=Boca Raton |oclc=77830546}}</ref>{{Rp|page=1118}} ====Normalni rasponi==== {{Glavni|Referentni rasponi za krvne pretrage}} Rezultate krvnih pretraga uvijek treba tumačiti koristeći raspone koje je dala laboratorija koja je izvršila test. Primjeri raspona prikazani su u nastavku.. {| class="wikitable" !Test<ref>C. A. Burtis and E. R. Ashwood, ''Tietz Textbook of Clinical Chemistry'' (1994) 2nd edition, {{ISBN|0-7216-4472-4}}</ref><ref>{{Cite web |title=Blood tests normal ranges |url=http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621070222/http://www.empr.com/reference-values-for-commonly-ordered-blood-tests/article/123621/ |archive-date=June 21, 2018 |access-date=June 21, 2012 |publisher=Monthly Prescribing Reference}}</ref>|| Nizak || Visok|| Jedinica || Komentari |- |[[Natrij]] (Na) || 134 || 145 || mmol/L || |- | [[Kalij]] (K) || 3,5 || 5,0 || mmol/L || |- | [[Urea]] || 2,5 || 6,4 || mmol/L || [[Dušik ureje u krvi]] (BUN) |- | Urea || 15 || 40 || mg/dL || |- | [[Kreatinin]] – muškarci || 62 || 115 || μmol/L || |- | Kreatinin – žene || 53 || 97 || μmol/L || |- | Kreatinin – muškarci || 0,7 || 1,3 || mg/dL || |- | Kreatinin – žene || 0,6 || 1,2 || mg/dL || |- | [[Šećer u krvi|Glukoza]] (natašte) || 3,9 || 5,8 || mmol/L || ''Vidi također'' [[glikirani hemoglobin]] |- | Glukoza (natašte) || 70 || 120 || mg/dL || |- |} ====Uobičajene skraćenice==== Nakon završetka analize krvi, pacijenti mogu dobiti izvještaj sa skraćenicama za krvne pretrage. Primjeri uobičajenih skraćenica za krvne pretrage prikazani su u nastavku. {| class="wikitable" !Skraćwnica<ref>{{Cite web |title=Appendix B: Some Common Abbreviations |url=https://www.medlineplus.gov/appendixb.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160425091357/https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/appendixb.html |archive-date=2016-04-25 |access-date=2016-04-16 |website=MedlinePlus |publisher=U.S. National Library of Medicine}}</ref><ref>{{Cite web |title=Understanding Blood Tests Online |url=https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160409214339/https://www.labtestsportal.com/online-blood-test/ |archive-date=2016-04-09 |access-date=2016-04-16 |website=Lab Tests Portal}}</ref> !Označava !Opis |- |HDL |[[Lipoprotein visoke gustoće]] |Nivo "dobrog holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |LDL |[[Lipoprotein niske gustoće]] |Nivo "lošeg holesterola" u krvi (odnos HDL:LDL je obično značajniji od stvarnih vrijednosti) |- |PV |[[Sindrom hiperviskoznosti|Viskoznost plazme]] |Viskozimetrija plazme (PV) je mjerenje viskoznosti krvne plazme. Rezultat je broj dat u miliPascal sekundama (m.Pas.s) – poznat kao PV ili viskoznost plazme. |- |CRP |[[C-reaktivni protein]] |Nivo upale u tijelu. Ako se imunološki sistem bori protiv infekcije ili bolesti, CRP će biti viši. |- |KKS (UK: FKS) |[[Kompletna krvna slika]] (UK: Kompletna krvna slika) |Analiza 15 različitih očitanja krvnih testova kako bi se pružile informacije o općem zdravlju. |- |TSH |[[ TSH|Tireoid-stumulirajući hormon]] |Štitnjača reguliše funkciju metabolizma. Niski nivoi mogu dovesti do gubitka težine, dok visoki nivoi dovode do debljanja. |- |PTH |[[Paratireoidni hormon]] |Reguliše [[Kalcij u biologiji|serumski kalcij]] |- |ESR |[[Brzina sedimentacije eritrocita]] |Pokazuje vrijeme potrebno [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] da se kreću niz cijev. Ovo pokazuje znakove upale u tijelu. |- |INR |[[Internacionalni normalizovani omjer]] |Ovo je test zgrušavanja krvi. |- |LFT |Test funkcije jetre |Ovaj test otkriva nivoe otpadnih produkata, enzima i proteina koje jetra obrađuje. |- |U+E |[[Urea]] i [[elektrolit]]i |Ovaj test se izvodi za mjerenje funkcije [[bubreg]]a. |- |CMP |[[Sveobuhvatni metabolički panel]] |Ova analiza pruža cjelokupnu sliku [[metabolizam| metabolizma]]i hemijske ravnoteže tijela. |- |WBC |Broj [[leukocit|bijelih krvniha zrnca]] |Nivo bijelih krvnih zrnaca. |- |RBC |Broj [[eritrocit|cervenih krvnih zrnaca]] |Nivo crvenih krvnih zrnaca. |- |HBC |[[Hemoglobin]] |Nivo molekula hemoglobina. |- |HCT |[[Hematokrit]] |Slično RBC, ali u procentima. |- |PLT |[[Trombociti]] |Nivoi trombocita u krvi. |} ===Molekulski profili=== * [[Elektroforeza proteina]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Western blot]] (opšta tehnika - nije specifičan test) * [[Testovi funkcije jetre]] * [[PCR|Lančana polimerazna reakcija]] ([[DNK]]). [[Profiliranje DNK]] je danas moguće čak i s vrlo malim količinama krvi: ovo se često koristi u [[forenzika|forenzičkoj nauci]], ali je sada i dio dijagnostičkog procesa mnogih poremećaja. * [[Northern blot]] ([[RNK]]) * [[Spolno prenosive bolesti]] ===Evaluacija ćelija=== * [[Kompletna krvna slika]] * [[Hematkrit]] * [[Srednji volumen krvnih zrnaca]] * [[Srednja koncentracija hemoglobina u krvnim zrncima]] (skraćeno=MCHC) * [[Brzina sedimentacije eritrocit]] (skraćeno=ESR) * [[Unakrsno podudaranje]]. Određivanje [[krvna grupa|krvne grupe]] za [[transfuzija krvi|transfuzijau]] ili [[transplantacija organa|transplantacije]] * [[Krvne kulture]] se obično uzimaju ako se sumnja na infekciju. Pozitivne kulture i rezultirajući rezultati osjetljivosti često su korisni u vođenju medicinskog tretmana. ==Buduće alternative== ===Testovi pljuvačke=== U 2008., naučnici su objavili da bi isplativije [[testiranje pljuvačke]] na kraju moglo zamijeniti neke krvne pretrage, jer slina sadrži 20% proteina koji se nalaze u krvi.<ref>{{Cite journal |display-authors=etal |vauthors=Denny P, Hagen FK, Hardt M |date=May 2008 |title=The proteomes of human parotid and submandibular/sublingual gland salivas collected as the ductal secretions |journal=J. Proteome Res. |volume=7 |issue=5 |pages=1994–2006 |doi=10.1021/pr700764j |pmc=2839126 |pmid=18361515}}</ref> Testiranje salive možda nije prikladno ili dostupno za sve markere. Naprimjer, nivoi lipida se ne mogu mjeriti testiranjem pljuvačke. ===Mikroemulzija=== U februaru 2011. godine, kanadski istraživači sa Schulich School of Engineering Univerziteta u [[Calgary]]ju najavili su mikročip za analizu krvi. Nazvan mikroemulzija, kapljica krvi uhvaćena unutar sloja druge supstance. Može kontrolirati tačnu veličinu i razmak kapljica. Novi test mogao bi poboljšati efikasnost, tačnost i brzinu laboratorijskih testova, a istovremeno ih učiniti jeftinim.<ref>{{Cite news |date=2 February 2011 |title=Microchip offers faster and cheaper way to test blood |url=http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161003103102/http://www.ctvnews.ca/microchip-offers-faster-and-cheaper-way-to-test-blood-1.605318 |archive-date=3 October 2016 |access-date=2 October 2016 |work=CTV News |agency=Bell Media}}</ref> ===SIMBAS=== U martu 2011., tim istraživača sa Univerziteta Kalifornije, Berkeley, Univerziteta grada [[Dublin]]a(DCU) i Univerziteta [[Valparaíso]] razvio je [[laboratorij na čipu]] koji može dijagnosticirati bolesti u roku od 10 minuta bez upotrebe vanjskih cijevi i dodatnih komponenti. Nazvan je Samonapajani integrirani mikrofluidni sistem za analizu krvi (SIMBAS). Koristi sitne kanale za odvajanje krvnih zrnaca od plazme (99 % krvnih zrnaca je uhvaćeno tokom eksperimenata). Istraživači su koristili plastične komponente kako bi smanjili troškove proizvodnje.<ref>{{Cite web |last=Taylor |first=Kate |date=2011-03-18 |title=Blood analysis chip detects diseases in minutes |url=http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110325092922/http://www.tgdaily.com/general-sciences-features/54744-blood-analysis-chip-detects-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-25 |access-date=2011-03-26}}</ref><ref>{{Cite web |last=Dailey |first=Jessica |date=2011-03-22 |title=New SIMBAS Blood Analysis Biochip Can Diagnose Diseases In Minutes |url=http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110326025327/http://inhabitat.com/new-simbas-blood-analysis-biochip-can-diagnose-diseases-in-minutes |archive-date=2011-03-26 |access-date=2011-03-26 |publisher=Inhabitat.com}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Barbro Hjalmarsson]] * [[Biomarker ]], protein ili druga [[biomolekula] koja se mjeri u analizi krvi * [[Krvni film]], način pregleda krvnih ćelija pod mikroskopom * [[Test plinova u krvi]] * [[Nivo olova u krvi]] * [[Hematologija]] * [[Luminol]], vizualni test za krv preostalu na mjestima zločina. * [[Referentni rasponi za analize krvi]] * [[Schummov test}} * [[Kategorija:Analize krvi]] * [[Popis medicinskih testova]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjki linkovi== {{Kliničko-biohemijske analize krvi}} {{Mijeloidne analize krvi}} {{Infektivne i upalne analize krvi}} {{Kontrola nadležne vlasti}} [[Kategorija:Krvni testovi| ]] [[Kategorija:Hematologija]] [[Kategorija:Krv]] dz4zj82xznixt15e7bvh2ec7tmfzwgz 0 534816 3848015 2026-05-20T15:37:22Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Krvni test]] 3848015 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Krvni test]] 7y3ucwtr8vyy7sz4o6icf1rfzb12pr2 0 534817 3848022 2026-05-20T15:50:58Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Urinski test |sinonimi=[[Urinski test]], [[testiranje mokraće]], [[test urina]] |slika= Urine sample for Culture and Sensitivity.jpg |opis_slike= Uzorak mokraće u sterilnoj posudi }} '''Test urina''' je bilo koji medicinski test koji se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[urin|mokraće]]. Analiza urina je vrijedan dijagnostički alat jer njegov sastav odražava funkcionisanje mnogih tjelesnih sistema, posebno [[bubreg]]a i urinarni sistem... 3848022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Urinski test |sinonimi=[[Urinski test]], [[testiranje mokraće]], [[test urina]] |slika= Urine sample for Culture and Sensitivity.jpg |opis_slike= Uzorak mokraće u sterilnoj posudi }} '''Test urina''' je bilo koji medicinski test koji se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[urin|mokraće]]. Analiza urina je vrijedan dijagnostički alat jer njegov sastav odražava funkcionisanje mnogih tjelesnih sistema, posebno [[bubreg]]a i [[urinarni sistem|urinarnog sistema]], a uzorke je lahko dobiti.{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Uobičajeni testovi urina uključuju rutinsku [[analiza urina| analizu urina]], koja ispituje fizička, hemijska i mikroskopska svojstva urina; [[test urina na droge]] i [[test urina na trudnoću]]. ==Pozadina== Vrijednost urina u dijagnostičke svrhe prepoznata je od davnina. Pregled urina praktikovao se u [[Sumer]]u i [[Babilon]]u, još 4000. godine prije nove ere, a opisan je u drevnim [[starogrčki|grčkim]] i [[sanskritski]]m tekstovima.<ref name="ki2">{{cite journal | vauthors = Armstrong JA | title = Urinalysis in Western culture: a brief history | journal = Kidney International | volume = 71 | issue = 5 | pages = 384–387 | date = March 2007 | pmid = 17191081 | doi = 10.1038/sj.ki.5002057 | doi-access = free }}</ref> Savremeno testiranje urina koristi niz metoda za istraživanje fizičkih i biohemijskih svojstava urina. Naprimjer, rezultati rutinske analize urina mogu pružiti informacije o funkcionisanju bubrega i urinarnog sistema; ukazati na prisustvo [[infekcije]] urinarnog trakta (UTI); i [[Skrining|skrining]] za mogući [[dijabetes]] ili [[bolest jetre]], između ostalih stanja.<ref name="statpearls"/> Može se izvesti i [[urinska kultura]], kako bi se identificirale bakterijske vrste uključene u infekciju urinarnog trakta.{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} Jednostavni [[testovi na mjestu pružanja zdravstvene zaštite]] mogu otkriti [[trudnoća|trudnoću, identificiranjem prisutnosti [[beta-hCG]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} i ukazati na upotrebu [[rekreativna droga| rekreativnih droga]] [[Skrining u urinu na droge|detekcijom izlučenih lijekova ili njihovih metabolita]]].<ref name="mayo">{{cite journal | vauthors = Moeller KE, Kissack JC, Atayee RS, Lee KC | title = Clinical Interpretation of Urine Drug Tests: What Clinicians Need to Know About Urine Drug Screens | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 92 | issue = 5 | pages = 774–796 | date = May 2017 | pmid = 28325505 | doi = 10.1016/j.mayocp.2016.12.007 | s2cid = 21260113 | doi-access = free }}</ref> Analiza abnormalnih ćelija u urinu ([[citologija urina]]) može pomoći u dijagnosticiranju nekih [[kancer]]a,{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=479}}, a testiranje na [[organske kiseline u urinu|organske kiseline]] ili [[aminoacidurija|aminokiseline]] u urinu može se koristiti za skrining nekih [[genetički poremećaj| genetičkih poremećaja]].{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} ==Prikupljanje uzoraka== [[Datoteka:Trace metal-free 24 hour urin container.jpg|thumb|Primjer posude koja se koristi za prikupljanje uzoraka 24-satnog urina. Ova konkretna posuda ne sadrži [[metal|tragove metala]], kako bi se omogućilo precizno mjerenje ovih supstanci u urinu.]] Tehnike koje se koriste za prikupljanje uzoraka urina variraju ovisno o željenom testu. Slučajni urin, što znači uzorak koji se prikuplja u bilo koje vrijeme, može se koristiti za mnoge testove. Međutim, [[uzorak]] prikupljen tokom prvog jutarnjeg mokrenja (prvi jutarnji uzorak) je poželjniji za testove poput analize urina i skrininga trudnoće jer je obično koncentriraniji, što test čini [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnijim]].{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|p=264}} Budući da koncentracija mnogih supstanci u urinu varira tokom dana, neki testovi zahtijevaju vremenski određeno sakupljanje urina, pri čemu pacijent sakuplja sav svoj urin u posudu tokom određenog vremenskog perioda (obično 24 sata). Mala količina uzorka se zatim uzima za testiranje. Vremenski ograničeno prikupljanje uzoraka se obično koristi za mjerenje [[kreatin|kreatinina]], [[urea|ureje]], [[proteinz u urinu| proteina u urinu]], [[hormon]]a i [[elektrolit]]a.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|pp=75–6}} Ako je urin potreban za [[mikrobiološka kultura| mikrobiološku kulturu]], važno je da uzorak nije kontaminiran. U ovom slučaju, pravilan postupak prikupljanja uključuje čišćenje genitalnog područja, početak mokrenja u toalet, a zatim punjenje posude za [[uzorak]] prije završetka mokrenja u toalet. Ovo se naziva prikupljanje "srednjeg mlaza čistog uzorka".{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Istraživanja su pokazala da mnoge žene nisu sigurne kako uzeti uzorak srednjeg mlaza ili zašto je potreban.<ref>{{cite journal |date=11 December 2022 |title=Do women know how to take a urine sample? |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/do-women-know-how-to-take-a-urine-sample/ |journal=NIHR Evidence}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Glogowska M, Croxson C, Hayward G | title = Women's information needs around urine testing for urinary tract infections: a qualitative study | journal = The British Journal of General Practice | volume = 72 | issue = 717 | pages = e244–e251 | date = April 2022 | pmid = 35190371 | pmc = 8869185 | doi = 10.3399/BJGP.2021.0564 }}</ref> Ako ispitanik nije u mogućnosti dobrovoljno mokriti, uzorci se mogu dobiti pomoću urinarnog katetera ili umetanjem igle kroz abdomen u mokraćni mjehur ([[suprapubična aspiracija]]).<ref name="statpearls">{{cite journal| vauthors = Queremel Milani DA, Jialal I |title=Urinalysis|date=8 May 2022|journal=StatPearls|pmid=32491617 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|access-date=13 July 2022|archive-date=5 April 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220405015846/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|url-status=live}}</ref> Kod dojenčadi i male djece, urin se može sakupljati u vrećicu pričvršćenu za genitalnu regiju, ali to je povezano s visokim rizikom od kontaminacije.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} ==Tipovi== Neki primjeri testova urina uključuju: ===Hemija=== [[Datoteka:Urine_Quicktest.jpg|palac|right|upright=0.6|Štapić za mjerenje urina koji se koristi u [[analiza urina|analizi urina]]]] *[[Analiza urina]] — procjena vizualnih svojstava urina, hemijska evaluacija pomoću [[tračica za testiranje urina]] i mikroskopski pregled {{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=441–3}} *[[Kreatinin u urinu]], [[klirens kreatinina]] — koristi se za procjenu [[Procjena funkcije bubrega|funkcije bubrega]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=167–8}} *[[Omjer albumin/kreatinin]] — koristi se za dijagnozu [[mikroalbuminurije]]{{sfn|Turgeon|2016|p=255}} *[[Osmolalnost urina]] — mjera koncentracije [[vor|ototvorene]] u urinu{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Specifična težina urina]] ― još jedna mjera koncentracije urina{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Nivoi elektrolita u urinu]] — mjerenje [[elektrolit]]a kao što su [[natrij]] i [[kalij]] u urinu <ref name="wu">{{cite journal | vauthors = Wu X | title = Urinalysis: a review of methods and procedures | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 22 | issue = 1 | pages = 121–128 | date = March 2010 | pmid = 20193886 | doi = 10.1016/j.ccell.2009.10.012 }}</ref> *[[anionski jaz u urinu]] — koristi se za razlikovanje nekih uzroka [[metaboličke acidoze]]{{sfn|Reddi|2014|pp=13−4}} ===Hormoni=== *[[Test trudnoće u urinu]] ― otkriva [[ljudski horionski gonadotropin]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} *[[Kortizol u urinu]] ― koristi se za istraživanje poremećaja [[nadbubrežna žlijezda| nadbubrežnih žlijezda]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=391}} *[[Metanefrini urina]] ― koriste se za dijagnosticiranje nekih rijetkih [[tumor]]a{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1421}} ===Mikrobiologija=== [[File:Urin kultivisan na Oxoid Brilliance UTI Agar plate.jpg|thumb|upright=0.6|right|Dva uzorka urina [[Mikrobiološka kultura|kultivisana]] na hromogenom [[Agarna ploča|agaru]], koji menja boju u zavisnosti od prisutnih bakterijskih vrsta]] *[[Urinokultura]] — [[mikrobiološka kultura]] uzoraka urina, koji se koriste za identifikaciju bakterija koje uzrokuju [[infekcija urinarnog trakta|infekcije urinarnog trakta]]{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} ===Razno=== *[[Skrining lijeka u urinu]] — ekran za upotrebu [[rekreativna droga|rekreativne droge]]<ref name="mayo"/> *[[Citologija urina]] — [[citopatologija|citopatološki]]] pregled ćelija u urinu, koji se koristi za skrining na rak <ref name="xing">{{cite journal | vauthors = Xing J, Reynolds JP | title = Diagnostic Advances in Urine Cytology | journal = Surgical Pathology Clinics | volume = 11 | issue = 3 | pages = 601–610 | date = September 2018 | pmid = 30190143 | doi = 10.1016/j.path.2018.06.001 | s2cid = 52171396 }}</ref> *[[Elektroforeza proteina u urinu]] — klasifikacija i mjerenje različitih [[protein]]a u urinu; koristi se za pomoć u dijagnosticiranju [[monoklonska gamopatija|monoklonskih gamopatija]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=253}} *[[Organske kiseline u urinu]], [[aminokiseline u urinu]] — koristi se za testiranje nekih [[urođena grešaka metabolizma|urođenih grešaka metabolizma]]{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} {{clear}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Citirani radovi == {{refbegin}}* {{cite book | vauthors = Brunzel NA |title=Fundamentals of Urine and Body Fluid Analysis|date=2018|publisher=[[Elsevier]]|edition=4th|isbn=978-0-323-37479-8|url=https://books.google.com/books?id=_D5yDQAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = McPherson RA, Pincus MR |title=Henry's Clinical Diagnosis and Management by Laboratory Methods|url=https://books.google.com/books?id=xAzhCwAAQBAJ|year=2017|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0-323-41315-2|edition=23}} * {{cite book | vauthors = Mundt LA, Shanahan K |title=Graff's Textbook of Urinalysis and Body Fluids|edition=3|date=2016|isbn=978-1-4963-2016-2|publisher=[[Wolters Kluwer]]}} * {{cite book| vauthors = Reddi AS |title=Fluid, electrolyte, and acid-base disorders: clinical evaluation and management|date=2014|publisher=[[Springer (publisher)|Springer]]|isbn=978-1-4614-9082-1|pages=13−4|url=https://books.google.com/books?id=kC3ABAAAQBAJ&dq=978-1-4614-9082-1&pg=PP1}} * {{cite book | vauthors = Rifai N, Horvath AR, Wittwer CT |title=Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics|edition=6th |publisher=Elsevier|date=2018|isbn=978-0-323-35921-4|url=https://books.google.com/books?id=3mRgDwAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = Turgeon ML |title=Linné & Ringsrud's Clinical Laboratory Science: Concepts, Procedures, and Clinical Applications|url=https://books.google.com/books?id=QyvRoQEACAAJ|year=2016|publisher=Elsevier Mosby|isbn=978-0-323-22545-8|edition=7}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Testovi urina}} [[Kategorija:Urologija]] [[Kategorija:Medicinska terminologija]] 0ls4tfpe73we8odoux4r27etw3tnu39 3848028 3848022 2026-05-20T15:54:01Z Genetičar 181151 3848028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Urinski test |sinonimi=Urinski test, testiranje mokraće, test urina |slika= Urine sample for Culture and Sensitivity.jpg |opis_slike= Uzorak mokraće u sterilnoj posudi }} '''Test urina''' je bilo koji medicinski test koji se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[urin|mokraće]]. Analiza urina je vrijedan dijagnostički alat jer njegov sastav odražava funkcionisanje mnogih tjelesnih sistema, posebno [[bubreg]]a i [[urinarni sistem|urinarnog sistema]], a uzorke je lahko dobiti.{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Uobičajeni testovi urina uključuju rutinsku [[analiza urina| analizu urina]], koja ispituje fizička, hemijska i mikroskopska svojstva urina; [[test urina na droge]] i [[test urina na trudnoću]]. ==Pozadina== Vrijednost urina u dijagnostičke svrhe prepoznata je od davnina. Pregled urina praktikovao se u [[Sumer]]u i [[Babilon]]u, još 4000. godine prije nove ere, a opisan je u drevnim [[starogrčki|grčkim]] i [[sanskritski]]m tekstovima.<ref name="ki2">{{cite journal | vauthors = Armstrong JA | title = Urinalysis in Western culture: a brief history | journal = Kidney International | volume = 71 | issue = 5 | pages = 384–387 | date = March 2007 | pmid = 17191081 | doi = 10.1038/sj.ki.5002057 | doi-access = free }}</ref> Savremeno testiranje urina koristi niz metoda za istraživanje fizičkih i biohemijskih svojstava urina. Naprimjer, rezultati rutinske analize urina mogu pružiti informacije o funkcionisanju bubrega i urinarnog sistema; ukazati na prisustvo [[infekcije]] urinarnog trakta (UTI); i [[Skrining|skrining]] za mogući [[dijabetes]] ili [[bolest jetre]], između ostalih stanja.<ref name="statpearls"/> Može se izvesti i [[urinska kultura]], kako bi se identificirale bakterijske vrste uključene u infekciju urinarnog trakta.{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} Jednostavni [[testovi na mjestu pružanja zdravstvene zaštite]] mogu otkriti [[trudnoća|trudnoću, identificiranjem prisutnosti [[beta-hCG]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} i ukazati na upotrebu [[rekreativna droga| rekreativnih droga]] [[Skrining u urinu na droge|detekcijom izlučenih lijekova ili njihovih metabolita]]].<ref name="mayo">{{cite journal | vauthors = Moeller KE, Kissack JC, Atayee RS, Lee KC | title = Clinical Interpretation of Urine Drug Tests: What Clinicians Need to Know About Urine Drug Screens | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 92 | issue = 5 | pages = 774–796 | date = May 2017 | pmid = 28325505 | doi = 10.1016/j.mayocp.2016.12.007 | s2cid = 21260113 | doi-access = free }}</ref> Analiza abnormalnih ćelija u urinu ([[citologija urina]]) može pomoći u dijagnosticiranju nekih [[kancer]]a,{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=479}}, a testiranje na [[organske kiseline u urinu|organske kiseline]] ili [[aminoacidurija|aminokiseline]] u urinu može se koristiti za skrining nekih [[genetički poremećaj| genetičkih poremećaja]].{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} ==Prikupljanje uzoraka== [[Datoteka:Trace metal-free 24 hour urin container.jpg|thumb|Primjer posude koja se koristi za prikupljanje uzoraka 24-satnog urina. Ova konkretna posuda ne sadrži [[metal|tragove metala]], kako bi se omogućilo precizno mjerenje ovih supstanci u urinu.]] Tehnike koje se koriste za prikupljanje uzoraka urina variraju ovisno o željenom testu. Slučajni urin, što znači uzorak koji se prikuplja u bilo koje vrijeme, može se koristiti za mnoge testove. Međutim, [[uzorak]] prikupljen tokom prvog jutarnjeg mokrenja (prvi jutarnji uzorak) je poželjniji za testove poput analize urina i skrininga trudnoće jer je obično koncentriraniji, što test čini [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnijim]].{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|p=264}} Budući da koncentracija mnogih supstanci u urinu varira tokom dana, neki testovi zahtijevaju vremenski određeno sakupljanje urina, pri čemu pacijent sakuplja sav svoj urin u posudu tokom određenog vremenskog perioda (obično 24 sata). Mala količina uzorka se zatim uzima za testiranje. Vremenski ograničeno prikupljanje uzoraka se obično koristi za mjerenje [[kreatin|kreatinina]], [[urea|ureje]], [[proteinz u urinu| proteina u urinu]], [[hormon]]a i [[elektrolit]]a.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|pp=75–6}} Ako je urin potreban za [[mikrobiološka kultura| mikrobiološku kulturu]], važno je da uzorak nije kontaminiran. U ovom slučaju, pravilan postupak prikupljanja uključuje čišćenje genitalnog područja, početak mokrenja u toalet, a zatim punjenje posude za [[uzorak]] prije završetka mokrenja u toalet. Ovo se naziva prikupljanje "srednjeg mlaza čistog uzorka".{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Istraživanja su pokazala da mnoge žene nisu sigurne kako uzeti uzorak srednjeg mlaza ili zašto je potreban.<ref>{{cite journal |date=11 December 2022 |title=Do women know how to take a urine sample? |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/do-women-know-how-to-take-a-urine-sample/ |journal=NIHR Evidence}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Glogowska M, Croxson C, Hayward G | title = Women's information needs around urine testing for urinary tract infections: a qualitative study | journal = The British Journal of General Practice | volume = 72 | issue = 717 | pages = e244–e251 | date = April 2022 | pmid = 35190371 | pmc = 8869185 | doi = 10.3399/BJGP.2021.0564 }}</ref> Ako ispitanik nije u mogućnosti dobrovoljno mokriti, uzorci se mogu dobiti pomoću urinarnog katetera ili umetanjem igle kroz abdomen u mokraćni mjehur ([[suprapubična aspiracija]]).<ref name="statpearls">{{cite journal| vauthors = Queremel Milani DA, Jialal I |title=Urinalysis|date=8 May 2022|journal=StatPearls|pmid=32491617 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|access-date=13 July 2022|archive-date=5 April 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220405015846/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|url-status=live}}</ref> Kod dojenčadi i male djece, urin se može sakupljati u vrećicu pričvršćenu za genitalnu regiju, ali to je povezano s visokim rizikom od kontaminacije.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} ==Tipovi== Neki primjeri testova urina uključuju: ===Hemija=== [[Datoteka:Urine_Quicktest.jpg|palac|right|upright=0.6|Štapić za mjerenje urina koji se koristi u [[analiza urina|analizi urina]]]] *[[Analiza urina]] — procjena vizualnih svojstava urina, hemijska evaluacija pomoću [[tračica za testiranje urina]] i mikroskopski pregled {{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=441–3}} *[[Kreatinin u urinu]], [[klirens kreatinina]] — koristi se za procjenu [[Procjena funkcije bubrega|funkcije bubrega]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=167–8}} *[[Omjer albumin/kreatinin]] — koristi se za dijagnozu [[mikroalbuminurije]]{{sfn|Turgeon|2016|p=255}} *[[Osmolalnost urina]] — mjera koncentracije [[vor|ototvorene]] u urinu{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Specifična težina urina]] ― još jedna mjera koncentracije urina{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Nivoi elektrolita u urinu]] — mjerenje [[elektrolit]]a kao što su [[natrij]] i [[kalij]] u urinu <ref name="wu">{{cite journal | vauthors = Wu X | title = Urinalysis: a review of methods and procedures | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 22 | issue = 1 | pages = 121–128 | date = March 2010 | pmid = 20193886 | doi = 10.1016/j.ccell.2009.10.012 }}</ref> *[[anionski jaz u urinu]] — koristi se za razlikovanje nekih uzroka [[metaboličke acidoze]]{{sfn|Reddi|2014|pp=13−4}} ===Hormoni=== *[[Test trudnoće u urinu]] ― otkriva [[ljudski horionski gonadotropin]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} *[[Kortizol u urinu]] ― koristi se za istraživanje poremećaja [[nadbubrežna žlijezda| nadbubrežnih žlijezda]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=391}} *[[Metanefrini urina]] ― koriste se za dijagnosticiranje nekih rijetkih [[tumor]]a{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1421}} ===Mikrobiologija=== [[File:Urin kultivisan na Oxoid Brilliance UTI Agar plate.jpg|thumb|upright=0.6|right|Dva uzorka urina [[Mikrobiološka kultura|kultivisana]] na hromogenom [[Agarna ploča|agaru]], koji menja boju u zavisnosti od prisutnih bakterijskih vrsta]] *[[Urinokultura]] — [[mikrobiološka kultura]] uzoraka urina, koji se koriste za identifikaciju bakterija koje uzrokuju [[infekcija urinarnog trakta|infekcije urinarnog trakta]]{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} ===Razno=== *[[Skrining lijeka u urinu]] — ekran za upotrebu [[rekreativna droga|rekreativne droge]]<ref name="mayo"/> *[[Citologija urina]] — [[citopatologija|citopatološki]]] pregled ćelija u urinu, koji se koristi za skrining na rak <ref name="xing">{{cite journal | vauthors = Xing J, Reynolds JP | title = Diagnostic Advances in Urine Cytology | journal = Surgical Pathology Clinics | volume = 11 | issue = 3 | pages = 601–610 | date = September 2018 | pmid = 30190143 | doi = 10.1016/j.path.2018.06.001 | s2cid = 52171396 }}</ref> *[[Elektroforeza proteina u urinu]] — klasifikacija i mjerenje različitih [[protein]]a u urinu; koristi se za pomoć u dijagnosticiranju [[monoklonska gamopatija|monoklonskih gamopatija]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=253}} *[[Organske kiseline u urinu]], [[aminokiseline u urinu]] — koristi se za testiranje nekih [[urođena grešaka metabolizma|urođenih grešaka metabolizma]]{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} {{clear}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Citirani radovi == {{refbegin}}* {{cite book | vauthors = Brunzel NA |title=Fundamentals of Urine and Body Fluid Analysis|date=2018|publisher=[[Elsevier]]|edition=4th|isbn=978-0-323-37479-8|url=https://books.google.com/books?id=_D5yDQAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = McPherson RA, Pincus MR |title=Henry's Clinical Diagnosis and Management by Laboratory Methods|url=https://books.google.com/books?id=xAzhCwAAQBAJ|year=2017|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0-323-41315-2|edition=23}} * {{cite book | vauthors = Mundt LA, Shanahan K |title=Graff's Textbook of Urinalysis and Body Fluids|edition=3|date=2016|isbn=978-1-4963-2016-2|publisher=[[Wolters Kluwer]]}} * {{cite book| vauthors = Reddi AS |title=Fluid, electrolyte, and acid-base disorders: clinical evaluation and management|date=2014|publisher=[[Springer (publisher)|Springer]]|isbn=978-1-4614-9082-1|pages=13−4|url=https://books.google.com/books?id=kC3ABAAAQBAJ&dq=978-1-4614-9082-1&pg=PP1}} * {{cite book | vauthors = Rifai N, Horvath AR, Wittwer CT |title=Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics|edition=6th |publisher=Elsevier|date=2018|isbn=978-0-323-35921-4|url=https://books.google.com/books?id=3mRgDwAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = Turgeon ML |title=Linné & Ringsrud's Clinical Laboratory Science: Concepts, Procedures, and Clinical Applications|url=https://books.google.com/books?id=QyvRoQEACAAJ|year=2016|publisher=Elsevier Mosby|isbn=978-0-323-22545-8|edition=7}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Testovi urina}} [[Kategorija:Urologija]] [[Kategorija:Medicinska terminologija]] gskp27kiqrio2uernrmwyahxrw47fv8 3848040 3848028 2026-05-20T16:02:37Z Genetičar 181151 /* Prikupljanje uzoraka */ 3848040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Urinski test |sinonimi=Urinski test, testiranje mokraće, test urina |slika= Urine sample for Culture and Sensitivity.jpg |opis_slike= Uzorak mokraće u sterilnoj posudi }} '''Test urina''' je bilo koji medicinski test koji se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[urin|mokraće]]. Analiza urina je vrijedan dijagnostički alat jer njegov sastav odražava funkcionisanje mnogih tjelesnih sistema, posebno [[bubreg]]a i [[urinarni sistem|urinarnog sistema]], a uzorke je lahko dobiti.{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Uobičajeni testovi urina uključuju rutinsku [[analiza urina| analizu urina]], koja ispituje fizička, hemijska i mikroskopska svojstva urina; [[test urina na droge]] i [[test urina na trudnoću]]. ==Pozadina== Vrijednost urina u dijagnostičke svrhe prepoznata je od davnina. Pregled urina praktikovao se u [[Sumer]]u i [[Babilon]]u, još 4000. godine prije nove ere, a opisan je u drevnim [[starogrčki|grčkim]] i [[sanskritski]]m tekstovima.<ref name="ki2">{{cite journal | vauthors = Armstrong JA | title = Urinalysis in Western culture: a brief history | journal = Kidney International | volume = 71 | issue = 5 | pages = 384–387 | date = March 2007 | pmid = 17191081 | doi = 10.1038/sj.ki.5002057 | doi-access = free }}</ref> Savremeno testiranje urina koristi niz metoda za istraživanje fizičkih i biohemijskih svojstava urina. Naprimjer, rezultati rutinske analize urina mogu pružiti informacije o funkcionisanju bubrega i urinarnog sistema; ukazati na prisustvo [[infekcije]] urinarnog trakta (UTI); i [[Skrining|skrining]] za mogući [[dijabetes]] ili [[bolest jetre]], između ostalih stanja.<ref name="statpearls"/> Može se izvesti i [[urinska kultura]], kako bi se identificirale bakterijske vrste uključene u infekciju urinarnog trakta.{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} Jednostavni [[testovi na mjestu pružanja zdravstvene zaštite]] mogu otkriti [[trudnoća|trudnoću, identificiranjem prisutnosti [[beta-hCG]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} i ukazati na upotrebu [[rekreativna droga| rekreativnih droga]] [[Skrining u urinu na droge|detekcijom izlučenih lijekova ili njihovih metabolita]]].<ref name="mayo">{{cite journal | vauthors = Moeller KE, Kissack JC, Atayee RS, Lee KC | title = Clinical Interpretation of Urine Drug Tests: What Clinicians Need to Know About Urine Drug Screens | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 92 | issue = 5 | pages = 774–796 | date = May 2017 | pmid = 28325505 | doi = 10.1016/j.mayocp.2016.12.007 | s2cid = 21260113 | doi-access = free }}</ref> Analiza abnormalnih ćelija u urinu ([[citologija urina]]) može pomoći u dijagnosticiranju nekih [[kancer]]a,{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=479}}, a testiranje na [[organske kiseline u urinu|organske kiseline]] ili [[aminoacidurija|aminokiseline]] u urinu može se koristiti za skrining nekih [[genetički poremećaj| genetičkih poremećaja]].{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} ==Prikupljanje uzoraka== [[Datoteka:Trace metal-free 24 hour urine container.jpg|thumb|Primjer posude koja se koristi za prikupljanje uzoraka 24-satnog urina. Ova konkretna posuda ne sadrži [[metal|tragove metala]], kako bi se omogućilo precizno mjerenje ovih supstanci u urinu.]] Tehnike koje se koriste za prikupljanje uzoraka urina variraju ovisno o željenom testu. Slučajni urin, što znači uzorak koji se prikuplja u bilo koje vrijeme, može se koristiti za mnoge testove. Međutim, [[uzorak]] prikupljen tokom prvog jutarnjeg mokrenja (prvi jutarnji uzorak) je poželjniji za testove poput analize urina i skrininga trudnoće jer je obično koncentriraniji, što test čini [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnijim]].{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|p=264}} Budući da koncentracija mnogih supstanci u urinu varira tokom dana, neki testovi zahtijevaju vremenski određeno sakupljanje urina, pri čemu pacijent sakuplja sav svoj urin u posudu tokom određenog vremenskog perioda (obično 24 sata). Mala količina uzorka se zatim uzima za testiranje. Vremenski ograničeno prikupljanje uzoraka se obično koristi za mjerenje [[kreatin|kreatinina]], [[urea|ureje]], [[proteinz u urinu| proteina u urinu]], [[hormon]]a i [[elektrolit]]a.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|pp=75–6}} Ako je urin potreban za [[mikrobiološka kultura| mikrobiološku kulturu]], važno je da uzorak nije kontaminiran. U ovom slučaju, pravilan postupak prikupljanja uključuje čišćenje genitalnog područja, početak mokrenja u toalet, a zatim punjenje posude za [[uzorak]] prije završetka mokrenja u toalet. Ovo se naziva prikupljanje "srednjeg mlaza čistog uzorka".{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Istraživanja su pokazala da mnoge žene nisu sigurne kako uzeti uzorak srednjeg mlaza ili zašto je potreban.<ref>{{cite journal |date=11 December 2022 |title=Do women know how to take a urine sample? |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/do-women-know-how-to-take-a-urine-sample/ |journal=NIHR Evidence}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Glogowska M, Croxson C, Hayward G | title = Women's information needs around urine testing for urinary tract infections: a qualitative study | journal = The British Journal of General Practice | volume = 72 | issue = 717 | pages = e244–e251 | date = April 2022 | pmid = 35190371 | pmc = 8869185 | doi = 10.3399/BJGP.2021.0564 }}</ref> Ako ispitanik nije u mogućnosti dobrovoljno mokriti, uzorci se mogu dobiti pomoću urinarnog katetera ili umetanjem igle kroz abdomen u mokraćni mjehur ([[suprapubična aspiracija]]).<ref name="statpearls">{{cite journal| vauthors = Queremel Milani DA, Jialal I |title=Urinalysis|date=8 May 2022|journal=StatPearls|pmid=32491617 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|access-date=13 July 2022|archive-date=5 April 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220405015846/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|url-status=live}}</ref> Kod dojenčadi i male djece, urin se može sakupljati u vrećicu pričvršćenu za genitalnu regiju, ali to je povezano s visokim rizikom od kontaminacije.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} ==Tipovi== Neki primjeri testova urina uključuju: ===Hemija=== [[Datoteka:Urine_Quicktest.jpg|palac|right|upright=0.6|Štapić za mjerenje urina koji se koristi u [[analiza urina|analizi urina]]]] *[[Analiza urina]] — procjena vizualnih svojstava urina, hemijska evaluacija pomoću [[tračica za testiranje urina]] i mikroskopski pregled {{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=441–3}} *[[Kreatinin u urinu]], [[klirens kreatinina]] — koristi se za procjenu [[Procjena funkcije bubrega|funkcije bubrega]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=167–8}} *[[Omjer albumin/kreatinin]] — koristi se za dijagnozu [[mikroalbuminurije]]{{sfn|Turgeon|2016|p=255}} *[[Osmolalnost urina]] — mjera koncentracije [[vor|ototvorene]] u urinu{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Specifična težina urina]] ― još jedna mjera koncentracije urina{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Nivoi elektrolita u urinu]] — mjerenje [[elektrolit]]a kao što su [[natrij]] i [[kalij]] u urinu <ref name="wu">{{cite journal | vauthors = Wu X | title = Urinalysis: a review of methods and procedures | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 22 | issue = 1 | pages = 121–128 | date = March 2010 | pmid = 20193886 | doi = 10.1016/j.ccell.2009.10.012 }}</ref> *[[anionski jaz u urinu]] — koristi se za razlikovanje nekih uzroka [[metaboličke acidoze]]{{sfn|Reddi|2014|pp=13−4}} ===Hormoni=== *[[Test trudnoće u urinu]] ― otkriva [[ljudski horionski gonadotropin]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} *[[Kortizol u urinu]] ― koristi se za istraživanje poremećaja [[nadbubrežna žlijezda| nadbubrežnih žlijezda]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=391}} *[[Metanefrini urina]] ― koriste se za dijagnosticiranje nekih rijetkih [[tumor]]a{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1421}} ===Mikrobiologija=== [[File:Urin kultivisan na Oxoid Brilliance UTI Agar plate.jpg|thumb|upright=0.6|right|Dva uzorka urina [[Mikrobiološka kultura|kultivisana]] na hromogenom [[Agarna ploča|agaru]], koji menja boju u zavisnosti od prisutnih bakterijskih vrsta]] *[[Urinokultura]] — [[mikrobiološka kultura]] uzoraka urina, koji se koriste za identifikaciju bakterija koje uzrokuju [[infekcija urinarnog trakta|infekcije urinarnog trakta]]{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} ===Razno=== *[[Skrining lijeka u urinu]] — ekran za upotrebu [[rekreativna droga|rekreativne droge]]<ref name="mayo"/> *[[Citologija urina]] — [[citopatologija|citopatološki]]] pregled ćelija u urinu, koji se koristi za skrining na rak <ref name="xing">{{cite journal | vauthors = Xing J, Reynolds JP | title = Diagnostic Advances in Urine Cytology | journal = Surgical Pathology Clinics | volume = 11 | issue = 3 | pages = 601–610 | date = September 2018 | pmid = 30190143 | doi = 10.1016/j.path.2018.06.001 | s2cid = 52171396 }}</ref> *[[Elektroforeza proteina u urinu]] — klasifikacija i mjerenje različitih [[protein]]a u urinu; koristi se za pomoć u dijagnosticiranju [[monoklonska gamopatija|monoklonskih gamopatija]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=253}} *[[Organske kiseline u urinu]], [[aminokiseline u urinu]] — koristi se za testiranje nekih [[urođena grešaka metabolizma|urođenih grešaka metabolizma]]{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} {{clear}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Citirani radovi == {{refbegin}}* {{cite book | vauthors = Brunzel NA |title=Fundamentals of Urine and Body Fluid Analysis|date=2018|publisher=[[Elsevier]]|edition=4th|isbn=978-0-323-37479-8|url=https://books.google.com/books?id=_D5yDQAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = McPherson RA, Pincus MR |title=Henry's Clinical Diagnosis and Management by Laboratory Methods|url=https://books.google.com/books?id=xAzhCwAAQBAJ|year=2017|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0-323-41315-2|edition=23}} * {{cite book | vauthors = Mundt LA, Shanahan K |title=Graff's Textbook of Urinalysis and Body Fluids|edition=3|date=2016|isbn=978-1-4963-2016-2|publisher=[[Wolters Kluwer]]}} * {{cite book| vauthors = Reddi AS |title=Fluid, electrolyte, and acid-base disorders: clinical evaluation and management|date=2014|publisher=[[Springer (publisher)|Springer]]|isbn=978-1-4614-9082-1|pages=13−4|url=https://books.google.com/books?id=kC3ABAAAQBAJ&dq=978-1-4614-9082-1&pg=PP1}} * {{cite book | vauthors = Rifai N, Horvath AR, Wittwer CT |title=Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics|edition=6th |publisher=Elsevier|date=2018|isbn=978-0-323-35921-4|url=https://books.google.com/books?id=3mRgDwAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = Turgeon ML |title=Linné & Ringsrud's Clinical Laboratory Science: Concepts, Procedures, and Clinical Applications|url=https://books.google.com/books?id=QyvRoQEACAAJ|year=2016|publisher=Elsevier Mosby|isbn=978-0-323-22545-8|edition=7}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Testovi urina}} [[Kategorija:Urologija]] [[Kategorija:Medicinska terminologija]] mlhmiz9awzc2ej2mw6rn8nug31c62l8 3848045 3848040 2026-05-20T16:04:59Z Genetičar 181151 /* Mikrobiologija */ 3848045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Urinski test |sinonimi=Urinski test, testiranje mokraće, test urina |slika= Urine sample for Culture and Sensitivity.jpg |opis_slike= Uzorak mokraće u sterilnoj posudi }} '''Test urina''' je bilo koji medicinski test koji se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[urin|mokraće]]. Analiza urina je vrijedan dijagnostički alat jer njegov sastav odražava funkcionisanje mnogih tjelesnih sistema, posebno [[bubreg]]a i [[urinarni sistem|urinarnog sistema]], a uzorke je lahko dobiti.{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Uobičajeni testovi urina uključuju rutinsku [[analiza urina| analizu urina]], koja ispituje fizička, hemijska i mikroskopska svojstva urina; [[test urina na droge]] i [[test urina na trudnoću]]. ==Pozadina== Vrijednost urina u dijagnostičke svrhe prepoznata je od davnina. Pregled urina praktikovao se u [[Sumer]]u i [[Babilon]]u, još 4000. godine prije nove ere, a opisan je u drevnim [[starogrčki|grčkim]] i [[sanskritski]]m tekstovima.<ref name="ki2">{{cite journal | vauthors = Armstrong JA | title = Urinalysis in Western culture: a brief history | journal = Kidney International | volume = 71 | issue = 5 | pages = 384–387 | date = March 2007 | pmid = 17191081 | doi = 10.1038/sj.ki.5002057 | doi-access = free }}</ref> Savremeno testiranje urina koristi niz metoda za istraživanje fizičkih i biohemijskih svojstava urina. Naprimjer, rezultati rutinske analize urina mogu pružiti informacije o funkcionisanju bubrega i urinarnog sistema; ukazati na prisustvo [[infekcije]] urinarnog trakta (UTI); i [[Skrining|skrining]] za mogući [[dijabetes]] ili [[bolest jetre]], između ostalih stanja.<ref name="statpearls"/> Može se izvesti i [[urinska kultura]], kako bi se identificirale bakterijske vrste uključene u infekciju urinarnog trakta.{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} Jednostavni [[testovi na mjestu pružanja zdravstvene zaštite]] mogu otkriti [[trudnoća|trudnoću, identificiranjem prisutnosti [[beta-hCG]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} i ukazati na upotrebu [[rekreativna droga| rekreativnih droga]] [[Skrining u urinu na droge|detekcijom izlučenih lijekova ili njihovih metabolita]]].<ref name="mayo">{{cite journal | vauthors = Moeller KE, Kissack JC, Atayee RS, Lee KC | title = Clinical Interpretation of Urine Drug Tests: What Clinicians Need to Know About Urine Drug Screens | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 92 | issue = 5 | pages = 774–796 | date = May 2017 | pmid = 28325505 | doi = 10.1016/j.mayocp.2016.12.007 | s2cid = 21260113 | doi-access = free }}</ref> Analiza abnormalnih ćelija u urinu ([[citologija urina]]) može pomoći u dijagnosticiranju nekih [[kancer]]a,{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=479}}, a testiranje na [[organske kiseline u urinu|organske kiseline]] ili [[aminoacidurija|aminokiseline]] u urinu može se koristiti za skrining nekih [[genetički poremećaj| genetičkih poremećaja]].{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} ==Prikupljanje uzoraka== [[Datoteka:Trace metal-free 24 hour urine container.jpg|thumb|Primjer posude koja se koristi za prikupljanje uzoraka 24-satnog urina. Ova konkretna posuda ne sadrži [[metal|tragove metala]], kako bi se omogućilo precizno mjerenje ovih supstanci u urinu.]] Tehnike koje se koriste za prikupljanje uzoraka urina variraju ovisno o željenom testu. Slučajni urin, što znači uzorak koji se prikuplja u bilo koje vrijeme, može se koristiti za mnoge testove. Međutim, [[uzorak]] prikupljen tokom prvog jutarnjeg mokrenja (prvi jutarnji uzorak) je poželjniji za testove poput analize urina i skrininga trudnoće jer je obično koncentriraniji, što test čini [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnijim]].{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|p=264}} Budući da koncentracija mnogih supstanci u urinu varira tokom dana, neki testovi zahtijevaju vremenski određeno sakupljanje urina, pri čemu pacijent sakuplja sav svoj urin u posudu tokom određenog vremenskog perioda (obično 24 sata). Mala količina uzorka se zatim uzima za testiranje. Vremenski ograničeno prikupljanje uzoraka se obično koristi za mjerenje [[kreatin|kreatinina]], [[urea|ureje]], [[proteinz u urinu| proteina u urinu]], [[hormon]]a i [[elektrolit]]a.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|pp=75–6}} Ako je urin potreban za [[mikrobiološka kultura| mikrobiološku kulturu]], važno je da uzorak nije kontaminiran. U ovom slučaju, pravilan postupak prikupljanja uključuje čišćenje genitalnog područja, početak mokrenja u toalet, a zatim punjenje posude za [[uzorak]] prije završetka mokrenja u toalet. Ovo se naziva prikupljanje "srednjeg mlaza čistog uzorka".{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Istraživanja su pokazala da mnoge žene nisu sigurne kako uzeti uzorak srednjeg mlaza ili zašto je potreban.<ref>{{cite journal |date=11 December 2022 |title=Do women know how to take a urine sample? |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/do-women-know-how-to-take-a-urine-sample/ |journal=NIHR Evidence}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Glogowska M, Croxson C, Hayward G | title = Women's information needs around urine testing for urinary tract infections: a qualitative study | journal = The British Journal of General Practice | volume = 72 | issue = 717 | pages = e244–e251 | date = April 2022 | pmid = 35190371 | pmc = 8869185 | doi = 10.3399/BJGP.2021.0564 }}</ref> Ako ispitanik nije u mogućnosti dobrovoljno mokriti, uzorci se mogu dobiti pomoću urinarnog katetera ili umetanjem igle kroz abdomen u mokraćni mjehur ([[suprapubična aspiracija]]).<ref name="statpearls">{{cite journal| vauthors = Queremel Milani DA, Jialal I |title=Urinalysis|date=8 May 2022|journal=StatPearls|pmid=32491617 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|access-date=13 July 2022|archive-date=5 April 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220405015846/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|url-status=live}}</ref> Kod dojenčadi i male djece, urin se može sakupljati u vrećicu pričvršćenu za genitalnu regiju, ali to je povezano s visokim rizikom od kontaminacije.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} ==Tipovi== Neki primjeri testova urina uključuju: ===Hemija=== [[Datoteka:Urine_Quicktest.jpg|palac|right|upright=0.6|Štapić za mjerenje urina koji se koristi u [[analiza urina|analizi urina]]]] *[[Analiza urina]] — procjena vizualnih svojstava urina, hemijska evaluacija pomoću [[tračica za testiranje urina]] i mikroskopski pregled {{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=441–3}} *[[Kreatinin u urinu]], [[klirens kreatinina]] — koristi se za procjenu [[Procjena funkcije bubrega|funkcije bubrega]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=167–8}} *[[Omjer albumin/kreatinin]] — koristi se za dijagnozu [[mikroalbuminurije]]{{sfn|Turgeon|2016|p=255}} *[[Osmolalnost urina]] — mjera koncentracije [[vor|ototvorene]] u urinu{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Specifična težina urina]] ― još jedna mjera koncentracije urina{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Nivoi elektrolita u urinu]] — mjerenje [[elektrolit]]a kao što su [[natrij]] i [[kalij]] u urinu <ref name="wu">{{cite journal | vauthors = Wu X | title = Urinalysis: a review of methods and procedures | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 22 | issue = 1 | pages = 121–128 | date = March 2010 | pmid = 20193886 | doi = 10.1016/j.ccell.2009.10.012 }}</ref> *[[anionski jaz u urinu]] — koristi se za razlikovanje nekih uzroka [[metaboličke acidoze]]{{sfn|Reddi|2014|pp=13−4}} ===Hormoni=== *[[Test trudnoće u urinu]] ― otkriva [[ljudski horionski gonadotropin]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} *[[Kortizol u urinu]] ― koristi se za istraživanje poremećaja [[nadbubrežna žlijezda| nadbubrežnih žlijezda]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=391}} *[[Metanefrini urina]] ― koriste se za dijagnosticiranje nekih rijetkih [[tumor]]a{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1421}} ===Mikrobiologija=== [[Slika:Urine cultured on Oxoid Brilliance UTI Agar plate.jpg|thumb|upright=0.6|right|Dva uzorka urina [[Mikrobiološka kultura|kultivisana]] na hromogenom [[Agarna ploča|agaru]], koji menja boju u zavisnosti od prisutnih bakterijskih vrsta]] *[[Urinokultura]] — [[mikrobiološka kultura]] uzoraka urina, koji se koriste za identifikaciju bakterija koje uzrokuju [[infekcija urinarnog trakta|infekcije urinarnog trakta]]{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} ===Razno=== *[[Skrining lijeka u urinu]] — ekran za upotrebu [[rekreativna droga|rekreativne droge]]<ref name="mayo"/> *[[Citologija urina]] — [[citopatologija|citopatološki]]] pregled ćelija u urinu, koji se koristi za skrining na rak <ref name="xing">{{cite journal | vauthors = Xing J, Reynolds JP | title = Diagnostic Advances in Urine Cytology | journal = Surgical Pathology Clinics | volume = 11 | issue = 3 | pages = 601–610 | date = September 2018 | pmid = 30190143 | doi = 10.1016/j.path.2018.06.001 | s2cid = 52171396 }}</ref> *[[Elektroforeza proteina u urinu]] — klasifikacija i mjerenje različitih [[protein]]a u urinu; koristi se za pomoć u dijagnosticiranju [[monoklonska gamopatija|monoklonskih gamopatija]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=253}} *[[Organske kiseline u urinu]], [[aminokiseline u urinu]] — koristi se za testiranje nekih [[urođena grešaka metabolizma|urođenih grešaka metabolizma]]{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} {{clear}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Citirani radovi == {{refbegin}}* {{cite book | vauthors = Brunzel NA |title=Fundamentals of Urine and Body Fluid Analysis|date=2018|publisher=[[Elsevier]]|edition=4th|isbn=978-0-323-37479-8|url=https://books.google.com/books?id=_D5yDQAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = McPherson RA, Pincus MR |title=Henry's Clinical Diagnosis and Management by Laboratory Methods|url=https://books.google.com/books?id=xAzhCwAAQBAJ|year=2017|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0-323-41315-2|edition=23}} * {{cite book | vauthors = Mundt LA, Shanahan K |title=Graff's Textbook of Urinalysis and Body Fluids|edition=3|date=2016|isbn=978-1-4963-2016-2|publisher=[[Wolters Kluwer]]}} * {{cite book| vauthors = Reddi AS |title=Fluid, electrolyte, and acid-base disorders: clinical evaluation and management|date=2014|publisher=[[Springer (publisher)|Springer]]|isbn=978-1-4614-9082-1|pages=13−4|url=https://books.google.com/books?id=kC3ABAAAQBAJ&dq=978-1-4614-9082-1&pg=PP1}} * {{cite book | vauthors = Rifai N, Horvath AR, Wittwer CT |title=Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics|edition=6th |publisher=Elsevier|date=2018|isbn=978-0-323-35921-4|url=https://books.google.com/books?id=3mRgDwAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = Turgeon ML |title=Linné & Ringsrud's Clinical Laboratory Science: Concepts, Procedures, and Clinical Applications|url=https://books.google.com/books?id=QyvRoQEACAAJ|year=2016|publisher=Elsevier Mosby|isbn=978-0-323-22545-8|edition=7}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Testovi urina}} [[Kategorija:Urologija]] [[Kategorija:Medicinska terminologija]] c7hl2x1hjpj90mujaorrh72zjim0yga 3848048 3848045 2026-05-20T16:06:51Z Genetičar 181151 /* Citirani radovi */ 3848048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje |ime = Urinski test |sinonimi=Urinski test, testiranje mokraće, test urina |slika= Urine sample for Culture and Sensitivity.jpg |opis_slike= Uzorak mokraće u sterilnoj posudi }} '''Test urina''' je bilo koji medicinski test koji se izvodi na [[uzorak|uzorku]] [[urin|mokraće]]. Analiza urina je vrijedan dijagnostički alat jer njegov sastav odražava funkcionisanje mnogih tjelesnih sistema, posebno [[bubreg]]a i [[urinarni sistem|urinarnog sistema]], a uzorke je lahko dobiti.{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Uobičajeni testovi urina uključuju rutinsku [[analiza urina| analizu urina]], koja ispituje fizička, hemijska i mikroskopska svojstva urina; [[test urina na droge]] i [[test urina na trudnoću]]. ==Pozadina== Vrijednost urina u dijagnostičke svrhe prepoznata je od davnina. Pregled urina praktikovao se u [[Sumer]]u i [[Babilon]]u, još 4000. godine prije nove ere, a opisan je u drevnim [[starogrčki|grčkim]] i [[sanskritski]]m tekstovima.<ref name="ki2">{{cite journal | vauthors = Armstrong JA | title = Urinalysis in Western culture: a brief history | journal = Kidney International | volume = 71 | issue = 5 | pages = 384–387 | date = March 2007 | pmid = 17191081 | doi = 10.1038/sj.ki.5002057 | doi-access = free }}</ref> Savremeno testiranje urina koristi niz metoda za istraživanje fizičkih i biohemijskih svojstava urina. Naprimjer, rezultati rutinske analize urina mogu pružiti informacije o funkcionisanju bubrega i urinarnog sistema; ukazati na prisustvo [[infekcije]] urinarnog trakta (UTI); i [[Skrining|skrining]] za mogući [[dijabetes]] ili [[bolest jetre]], između ostalih stanja.<ref name="statpearls"/> Može se izvesti i [[urinska kultura]], kako bi se identificirale bakterijske vrste uključene u infekciju urinarnog trakta.{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} Jednostavni [[testovi na mjestu pružanja zdravstvene zaštite]] mogu otkriti [[trudnoća|trudnoću, identificiranjem prisutnosti [[beta-hCG]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} i ukazati na upotrebu [[rekreativna droga| rekreativnih droga]] [[Skrining u urinu na droge|detekcijom izlučenih lijekova ili njihovih metabolita]]].<ref name="mayo">{{cite journal | vauthors = Moeller KE, Kissack JC, Atayee RS, Lee KC | title = Clinical Interpretation of Urine Drug Tests: What Clinicians Need to Know About Urine Drug Screens | journal = Mayo Clinic Proceedings | volume = 92 | issue = 5 | pages = 774–796 | date = May 2017 | pmid = 28325505 | doi = 10.1016/j.mayocp.2016.12.007 | s2cid = 21260113 | doi-access = free }}</ref> Analiza abnormalnih ćelija u urinu ([[citologija urina]]) može pomoći u dijagnosticiranju nekih [[kancer]]a,{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=479}}, a testiranje na [[organske kiseline u urinu|organske kiseline]] ili [[aminoacidurija|aminokiseline]] u urinu može se koristiti za skrining nekih [[genetički poremećaj| genetičkih poremećaja]].{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} ==Prikupljanje uzoraka== [[Datoteka:Trace metal-free 24 hour urine container.jpg|thumb|Primjer posude koja se koristi za prikupljanje uzoraka 24-satnog urina. Ova konkretna posuda ne sadrži [[metal|tragove metala]], kako bi se omogućilo precizno mjerenje ovih supstanci u urinu.]] Tehnike koje se koriste za prikupljanje uzoraka urina variraju ovisno o željenom testu. Slučajni urin, što znači uzorak koji se prikuplja u bilo koje vrijeme, može se koristiti za mnoge testove. Međutim, [[uzorak]] prikupljen tokom prvog jutarnjeg mokrenja (prvi jutarnji uzorak) je poželjniji za testove poput analize urina i skrininga trudnoće jer je obično koncentriraniji, što test čini [[Osjetljivost i specifičnost|senzitivnijim]].{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|p=264}} Budući da koncentracija mnogih supstanci u urinu varira tokom dana, neki testovi zahtijevaju vremenski određeno sakupljanje urina, pri čemu pacijent sakuplja sav svoj urin u posudu tokom određenog vremenskog perioda (obično 24 sata). Mala količina uzorka se zatim uzima za testiranje. Vremenski ograničeno prikupljanje uzoraka se obično koristi za mjerenje [[kreatin|kreatinina]], [[urea|ureje]], [[proteinz u urinu| proteina u urinu]], [[hormon]]a i [[elektrolit]]a.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}}{{sfn|Mundt|Shanahan|2016|pp=75–6}} Ako je urin potreban za [[mikrobiološka kultura| mikrobiološku kulturu]], važno je da uzorak nije kontaminiran. U ovom slučaju, pravilan postupak prikupljanja uključuje čišćenje genitalnog područja, početak mokrenja u toalet, a zatim punjenje posude za [[uzorak]] prije završetka mokrenja u toalet. Ovo se naziva prikupljanje "srednjeg mlaza čistog uzorka".{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} Istraživanja su pokazala da mnoge žene nisu sigurne kako uzeti uzorak srednjeg mlaza ili zašto je potreban.<ref>{{cite journal |date=11 December 2022 |title=Do women know how to take a urine sample? |url=https://evidence.nihr.ac.uk/alert/do-women-know-how-to-take-a-urine-sample/ |journal=NIHR Evidence}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Glogowska M, Croxson C, Hayward G | title = Women's information needs around urine testing for urinary tract infections: a qualitative study | journal = The British Journal of General Practice | volume = 72 | issue = 717 | pages = e244–e251 | date = April 2022 | pmid = 35190371 | pmc = 8869185 | doi = 10.3399/BJGP.2021.0564 }}</ref> Ako ispitanik nije u mogućnosti dobrovoljno mokriti, uzorci se mogu dobiti pomoću urinarnog katetera ili umetanjem igle kroz abdomen u mokraćni mjehur ([[suprapubična aspiracija]]).<ref name="statpearls">{{cite journal| vauthors = Queremel Milani DA, Jialal I |title=Urinalysis|date=8 May 2022|journal=StatPearls|pmid=32491617 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|access-date=13 July 2022|archive-date=5 April 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220405015846/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557685/|url-status=live}}</ref> Kod dojenčadi i male djece, urin se može sakupljati u vrećicu pričvršćenu za genitalnu regiju, ali to je povezano s visokim rizikom od kontaminacije.{{sfn|Brunzel|2018|pp=19–22}} ==Tipovi== Neki primjeri testova urina uključuju: ===Hemija=== [[Datoteka:Urine_Quicktest.jpg|palac|right|upright=0.6|Štapić za mjerenje urina koji se koristi u [[analiza urina|analizi urina]]]] *[[Analiza urina]] — procjena vizualnih svojstava urina, hemijska evaluacija pomoću [[tračica za testiranje urina]] i mikroskopski pregled {{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=441–3}} *[[Kreatinin u urinu]], [[klirens kreatinina]] — koristi se za procjenu [[Procjena funkcije bubrega|funkcije bubrega]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|pp=167–8}} *[[Omjer albumin/kreatinin]] — koristi se za dijagnozu [[mikroalbuminurije]]{{sfn|Turgeon|2016|p=255}} *[[Osmolalnost urina]] — mjera koncentracije [[vor|ototvorene]] u urinu{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Specifična težina urina]] ― još jedna mjera koncentracije urina{{sfn|Brunzel|2018|pp=51–3}} *[[Nivoi elektrolita u urinu]] — mjerenje [[elektrolit]]a kao što su [[natrij]] i [[kalij]] u urinu <ref name="wu">{{cite journal | vauthors = Wu X | title = Urinalysis: a review of methods and procedures | journal = Critical Care Nursing Clinics of North America | volume = 22 | issue = 1 | pages = 121–128 | date = March 2010 | pmid = 20193886 | doi = 10.1016/j.ccell.2009.10.012 }}</ref> *[[anionski jaz u urinu]] — koristi se za razlikovanje nekih uzroka [[metaboličke acidoze]]{{sfn|Reddi|2014|pp=13−4}} ===Hormoni=== *[[Test trudnoće u urinu]] ― otkriva [[ljudski horionski gonadotropin]] u urinu{{sfn|Turgeon|2016|p=216}} *[[Kortizol u urinu]] ― koristi se za istraživanje poremećaja [[nadbubrežna žlijezda| nadbubrežnih žlijezda]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=391}} *[[Metanefrini urina]] ― koriste se za dijagnosticiranje nekih rijetkih [[tumor]]a{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1421}} ===Mikrobiologija=== [[Slika:Urine cultured on Oxoid Brilliance UTI Agar plate.jpg|thumb|upright=0.6|right|Dva uzorka urina [[Mikrobiološka kultura|kultivisana]] na hromogenom [[Agarna ploča|agaru]], koji menja boju u zavisnosti od prisutnih bakterijskih vrsta]] *[[Urinokultura]] — [[mikrobiološka kultura]] uzoraka urina, koji se koriste za identifikaciju bakterija koje uzrokuju [[infekcija urinarnog trakta|infekcije urinarnog trakta]]{{sfn|Turgeon|2016|p=505}} ===Razno=== *[[Skrining lijeka u urinu]] — ekran za upotrebu [[rekreativna droga|rekreativne droge]]<ref name="mayo"/> *[[Citologija urina]] — [[citopatologija|citopatološki]]] pregled ćelija u urinu, koji se koristi za skrining na rak <ref name="xing">{{cite journal | vauthors = Xing J, Reynolds JP | title = Diagnostic Advances in Urine Cytology | journal = Surgical Pathology Clinics | volume = 11 | issue = 3 | pages = 601–610 | date = September 2018 | pmid = 30190143 | doi = 10.1016/j.path.2018.06.001 | s2cid = 52171396 }}</ref> *[[Elektroforeza proteina u urinu]] — klasifikacija i mjerenje različitih [[protein]]a u urinu; koristi se za pomoć u dijagnosticiranju [[monoklonska gamopatija|monoklonskih gamopatija]]{{sfn|McPherson|Pincus|2017|p=253}} *[[Organske kiseline u urinu]], [[aminokiseline u urinu]] — koristi se za testiranje nekih [[urođena grešaka metabolizma|urođenih grešaka metabolizma]]{{sfn|Rifai|Horvath|Wittwer|2018|p=1697}} {{clear}} == Reference == {{reflist|30em}} ==Citirani radovi == {{refbegin}}* {{cite book | vauthors = Brunzel NA |title=Fundamentals of Urine and Body Fluid Analysis|date=2018|publisher=Elsevier|edition=4th|isbn=978-0-323-37479-8|url=https://books.google.com/books?id=_D5yDQAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = McPherson RA, Pincus MR |title=Henry's Clinical Diagnosis and Management by Laboratory Methods|url=https://books.google.com/books?id=xAzhCwAAQBAJ|year=2017|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0-323-41315-2|edition=23}} * {{cite book | vauthors = Mundt LA, Shanahan K |title=Graff's Textbook of Urinalysis and Body Fluids|edition=3|date=2016|isbn=978-1-4963-2016-2|publisher=Wolters Kluwer}} * {{cite book| vauthors = Reddi AS |title=Fluid, electrolyte, and acid-base disorders: clinical evaluation and management|date=2014|publisher=Springer|isbn=978-1-4614-9082-1|pages=13−4|url=https://books.google.com/books?id=kC3ABAAAQBAJ&dq=978-1-4614-9082-1&pg=PP1}} * {{cite book | vauthors = Rifai N, Horvath AR, Wittwer CT |title=Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics|edition=6th |publisher=Elsevier|date=2018|isbn=978-0-323-35921-4|url=https://books.google.com/books?id=3mRgDwAAQBAJ}} * {{cite book| vauthors = Turgeon ML |title=Linné & Ringsrud's Clinical Laboratory Science: Concepts, Procedures, and Clinical Applications|url=https://books.google.com/books?id=QyvRoQEACAAJ|year=2016|publisher=Elsevier Mosby|isbn=978-0-323-22545-8|edition=7}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{Testovi urina}} [[Kategorija:Urologija]] [[Kategorija:Medicinska terminologija]] 3dx19ft7eu0vfqeoxg23s4zzjycnwij 0 534818 3848025 2026-05-20T15:52:28Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Urinski test]] 3848025 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Urinski test]] ql60pryfrwdrncoj9jqxrv8g5ibq8rb 0 534819 3848026 2026-05-20T15:52:51Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Urinski test]] 3848026 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Urinski test]] ql60pryfrwdrncoj9jqxrv8g5ibq8rb 0 534820 3848033 2026-05-20T15:58:28Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Krvni test]] 3848033 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Krvni test]] 7y3ucwtr8vyy7sz4o6icf1rfzb12pr2 0 534821 3848035 2026-05-20T16:00:01Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Spolno prenosiva bolest]] 3848035 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Spolno prenosiva bolest]] 4ikav9xnmx1847wcxv0ssdoj650i5fn 0 534822 3848039 2026-05-20T16:02:33Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Banjalučki partizanski odred]] na [[Jedanaesta krajiška proleterska udarna brigada]] 3848039 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jedanaesta krajiška proleterska udarna brigada]] gy813psotahmd2p3rk6snyeq6dw8tyw 3848047 3848039 2026-05-20T16:06:08Z AnToni 2325 Izmijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Jedanaesta krajiška proleterska udarna brigada]] na [[Jedanaesta krajiška udarna brigada]] 3848047 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jedanaesta krajiška udarna brigada]] i0ynj8js83pnvubql3nb4hj49qsucnf 0 534823 3848078 2026-05-20T17:44:44Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.... 3848078 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih obala na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] bloc6fb4u2oyvj8fr6cklldranuk2d7 3848105 3848078 2026-05-20T19:49:58Z KWiki 9400 3848105 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih obala na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == Površina Norveške je 324.220 km², od čega 16.360 km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|Norveška i njene [[teritorijalne vode]]]] Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] tjqaa3j87sy1f9xmo7p2x92c1ocbu8j 3848268 3848105 2026-05-21T10:12:46Z KWiki 9400 3848268 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija geografija države | ime_genitiv = Norveške | slika = Map Norway political-geo.png | kontinent = [[Evropa]] | regija = [[Sjeverna Evropa]] | koordinate = 50 stepeni sjeverno i osam stepeni istočno | površina = 323.802 km² | procenat_vode = 5,05 | po_površini_na_svijetu = 67. mjesto | dužina_obale = 25.148 km | granice = 2515 km | najviša_tačka = [[Galdhøpiggen]] (2469 m) | najniža_tačka = [[Norveško more]] (0 m) | najduža_rijeka = [[Glomma]] (604 km) | najveće_ostrvo = | najveće_jezero = [[Mjøsa]] (362 km²) | klima = | teren = | prirodni_resursi = }} [[Norveška]] je država u [[Sjeverna Evropa|sjevernoj Evropi]], u sjevernom i zapadnom dijelu [[Skandinavsko poluostrvo|Skandinavskog poluostrva]]. Većina zemlje graniči s vodom, uključujući [[zaljev]] [[Skagerrak]] na jugu, [[Sjeverno more]] na jugozapadu, sjeverni [[Atlantski okean]] ([[Norveško more]]) na zapadu i [[Barentsovo more]] na sjeveru. Graniči sa [[Švedska|Švedskom]] na istoku, a na sjeveroistoku ima kopnene granice s [[Finska|Finskom]] i [[Rusija|Rusijom]]. Ima izdužen oblik, jednu od najdužih i najrazuđenijih obala na svijetu te 320.249 [[Ostrvo|ostrva]] i ostrvaca (239.057 ostrva i 81.192 ostrvaca), prema Kartverketu (službenoj norveškoj kartografskoj agenciji). To je jedna od najsjevernijih zemalja svijeta i jedna od najbrdovitijih zemalja Evrope, s velikim područjima kojima dominiraju [[Skandinavske planine]]. Prosječna [[nadmorska visina]] zemlje je 460&nbsp;m, a 32% kopna iznad je granice šume. Lanac vrhova koji se proteže cijelom državom u geološkom je kontinuitetu s planinama [[Škotska|Škotske]], [[Irska (ostrvo)|Irske]] i, nakon prelaska ispod Atlantskog okeana, s [[Apalači]]ma u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Geolozi smatraju da su sve one formirale jedinstveni lanac prije [[Pomjeranje kontinenata|raspada]] drevnog [[superkontinent]]a [[Pangea|Pangee]].<ref>{{Cite web |url= https://people.highline.edu/iglozman/classes/pscinotes/platetectonics.htm |title= Plate tectonics |author= Igor Glozman}}</ref> Tokom [[Posljednje ledeno doba|posljednjeg ledenog doba]], kao i u mnogim ranijim ledenim dobima, gotovo cijela zemlja bila je prekrivena debelim [[Ledeni pokrivač|ledenim pokrivačem]]. Kretanje leda urezalo je duboke [[Dolina|doline]]. Kao rezultat toga, [[Sognefjord]] je drugi [[fjord]] po dubini na svijetu, a [[Hornindalsvatnet]] najdublje jezero u Evropi. Kada se led otopio, more je ispunilo mnoge od ovih dolina, stvarajući poznate norveške fjordove.<ref>{{cite web |date= juli 2005 |url= http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20070610200605/http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/westnor.html |url-status=dead |archive-date= 10. 6. 2007 |title= Protected Areas and World Heritage – Norway |publisher= [[Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu]]}}</ref> Današnji [[Lednik|lednici]] u višim planinskim područjima nisu ostaci velikog ledenog pokrivača iz ledenog doba – njihovo porijeklo novijeg je datuma.<ref>{{cite web |url= https://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |title= Bjerknes centre for climate research: Norways glaciers |website= uib.no |access-date= 9. 7. 2007 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170202014202/http://www.bjerknes.uib.no/pages.asp?kat=2&id=1438&lang=1 |archive-date= 2. 2. 2017 |url-status=live}}</ref> Regionalna klima bila je toplija za 1–3&nbsp;[[Celzijev stepen|°C]] između 7000. i 3000. p. n. e. u [[Holocenski klimatski optimum|holocenskom klimatskom optimumu]] (u odnosu na period 1961–1990), topeći preostale lednike u planinama gotovo potpuno tokom tog perioda. Iako je odavno oslobođeno ogromne težine leda, kopno se i dalje [[Postglacijalni oporavak|oporavlja]] nekoliko milimetara godišnje. To oporavljanje najveće je u istočnom dijelu zemlje i unutrašnjim dijelovima dugih fjordova, gdje je ledeni pokrivač bio najdeblji. Ovo je spor proces i hiljadama godina nakon završetka ledenog doba more je prekrivalo znatna područja onoga što je danas suho kopno. Ovo staro morsko dno sada je među najproduktivnijim poljoprivrednim zemljištima u zemlji. == Površina i granice == Površina Norveške je 324.220 km², od čega 16.360 km² čine vodene površine. Sa [[Svalbard]]om i ostrvom [[Jan Mayen]] površina iznosi 385.199 km².{{izvor}} Njene granice duge su 2515 km, od čega 1619 km [[Granica između Norveške i Švedske|sa Švedskom]], 729 km [[Granica između Finske i Norveške|s Finskom]] i 196 km [[Granica između Norveške i Rusije|s Rusijom]].{{izvor}} Kontinentalna obala Norveške duga je 25.148 km; s otocima ta dužina iznosi 83.281 km.<ref>{{cite web |url=http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032091-991558/dok-bn.html |title= Norway in the United Kingdom |website= Norgesportalen |date= 16. 5. 2017}}</ref> [[Datoteka:Territorial waters - Norway.svg|lijevo|mini|Norveška i njene [[teritorijalne vode]]]] Norveška [[ekskluzivna ekonomska zona]] (EEZ) iznosi 2.385.178 km². Jedna je od najvećih u Evropi i 17. u svijetu. Ta zona duž kopna čini 878.575 km², EEZ ostrva Jan Mayen čini 29.349 km², a od 1977. Norveška polaže pravo na ekonomsku zonu oko Svalbarda od 803.993 km². Norveška također ima pomorske zahtjeve od 10 [[Nautička milja|nautičkih milja]] (18,5 km) za vanjsku zonu, 200 nautičkih milja (370,4 km) za kontinentalni pojas i 12 nautičkih milja (22,2 km) za teritorijalno more.{{izvor}} == Fizička geografija == [[Datoteka:Terrain of Norway with red snow.jpg|mini|upright|Satelitski snimak južne Norveške; viša područja prikazana su crvenom bojom. [[Sognefjord]] i [[Hardangerfjord]] vidljivi su na zapadu, a [[Oslofjord]] na jugoistoku. [[Trondheimsfjord]] (nešto bijelih oblaka) jest na sjeveru, s ostrvima [[Hitra (ostrvo)|Hitra]] i [[Frøya (ostrvo)|Frøya]] na ulazu.]] [[Datoteka:View from a ridge between Segla and Hesten, Senja, Norway, 2014 August.jpg|mini|upright=1.3|Pogled s grebena između Segle i Hestena na [[Senja|Senji]]]] [[Datoteka:Knivsflå (2007-06-17).jpg|mini|upright=1.2|Vodopadi su uobičajeni duž zapadnog dijela planinskog lanca; na slici je Sedam sestara u [[Geiranger]]u]] === Pregled === {{Glavni|Paleička površina}} Kontinentalna Norveška, s obzirom na svoju umjerenu veličinu, obuhvata širok raspon prirodnih varijacija, uključujući kopnene, morske, limničke te snježne i ledene [[ekosistem]]e. Norveška ima visoku raznolikost [[mineral]]a i [[Osnovna stijena (geologija)|osnovnih stijena]] te oblika [[Reljef (geografija)|reljefa]]. Glavni tipovi krajolika uključuju [[Brdo|brda]] i [[Planina|planine]], doline, ravnice i obalne ravnice, fjordove te brda i planine uz obalu.<ref>{{Cite journal |last1=Simensen |first1=Trond |last2=Erikstad |first2=Lars |last3=Halvorsen |first3=Rune |date=2021 |title=Diversity and distribution of landscape types in Norway|journal= Norsk Geografisk Tidsskrift |volume=75|issue=2|language=en|pages=79–100 |doi= 10.1080/00291951.2021.1892177 |doi-access=free |url= https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/85686/2/ErikstadDiversityNorwGeogrJournal2021hybrid.pdf}}</ref> Visoravni i strme planine isprekidane su plodnim dolinama. Karakteristične su još male, raštrkane [[Ravnica|ravnice]], obala znatno razuđena fjordovima, arktička tundra samo na krajnjem sjeveroistoku (uglavnom na [[Poluostrvo|poluostrvu]] [[Varanger]]u). Smrznuto tlo tokom cijele godine može se naći i u višim planinskim područjima i u unutrašnjosti regije [[Finnmark]]. U Norveškoj postoje i [[Spisak lednika u Norveškoj|brojni lednici]]. Najviša tačka je [[Galdhøpiggen]] na 2469&nbsp;m, a najniža je [[Norveško more]] na 0&nbsp;m. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Geography of Norway}} * [https://web.archive.org/web/20001002184516/http://www.ssb.no/english/subjects/ Statistics Norway] * [https://web.archive.org/web/20061103073715/http://www.ngu.no/index.asp NGU – Geološki zavod Norveške] * [https://web.archive.org/web/20051027223104/http://met.no/english/climate/index.html Norveški meteorološki institut: Klima Norveške] * [http://odin.dep.no/odin/engelsk/norway/environment/032005-990402/index-dok000-b-f-a.html Flora i fauna Norveške] {{Geografija Evrope}} {{Norveška po temama}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Norveške| ]] dwnlx81c6uclk3b3m5u8dr4nc0y63br 1 534824 3848100 2026-05-20T19:16:12Z AnToni 2325 Nova stranica: == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice... 3848100 wikitext text/x-wiki == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} gf9w210wm6y9ypiztanzdgvxlrn5cif 3848101 3848100 2026-05-20T19:17:57Z AnToni 2325 3848101 wikitext text/x-wiki Mislim da ovaj dio nije potreban u članku. Ako nešto ima što govori o temi može se vratiti.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:17, 20 maj 2026 (CEST) <pre> == Uvod == === Razvoj NOB-a === Teritorijalna ograničenja i vezanost [[Partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]] za vlastiti region onemogućili su prenošenje borbenih operacija na druga područja i izbjegavanje koncentričnih udara nadmoćnijeg neprijatelja tokom njegovih ofanziva. Za dalje širenje ustanka u Jugoslaviji i njegov razvoj u narodnooslobodilački rat, u prisustvu jakih okupacijskih i kvislinških snaga, bile su potrebne stalne, mobilne jedinice sposobne za manevrisanje na bilo kojem terenu.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Statut Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada === {{glavni|1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije}} [[1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|Prva proleterska narodnooslobodilačka brigada]] odigrala je pionirsku ulogu u stvaranju redovne Narodnooslobodilačke vojske. Formirana je 21. decembra 1941, na osnovu iskustva stečenog iz prethodne oružane borbe, nakon pada [[Užička Republika|Užičke Republike]] u jesen 1941, kako je formulisano u ''Statutu Proleterskih narodnooslobodilačkih brigada'' koji je propisao [[Vrhovni štab NOVJ]] i koji se primjenjivao na sve brigade NOVJ. Formacija je predviđala: štab, koji se sastojao od komandanta i [[politički komesar| političkog komesara]] i njihovih zamjenika; najmanje četiri jurišna [[bataljon]]a, jačine do 300 boraca, formirana u 3–4 jurišne [[četa|čete]]; pratnja četa sa onoliko mitraljeskih vodova (po dva topa) koliko ima bataljona u brigadi, po jeda vod lakhih i teških [[minobacač]]a; artiljerijske jedinice koje su se mogle sastojati od pojedinačnih topova i [[baterija (armija)|baterije]] (četiri topa), do [[divizija|divizije]]; motorizovane jedinice koje su se formirale po potrebi; komora i medicinska služba. Uz štab brigade, pored konjičkog, [[inženjerijskog|pionirskog]] i vodova za vezu, Statut je predviđao i kulturne timove za kulturni, prosvjetni i politički rad u jedinicama i među narodom na terenu. Propisana je crvena zastava sa srpom i čekićem u gornjem desnom uglu, petokrakom zvijezdom u sredini i izvezenim imenom jedinice.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Od partizanskih odreda do brigada === {{glavni|Partizanski odredi Jugoslavije}} Od posebnog značaja bila je naredba Vrhovnog štaba o stvaranju udarnih četa i bataljona unutar partizanskih odreda, kao prelaznog oblika od odreda do [[brigada]]. Kada su formirane brigade, ove udarne jedinice su obično ulazile u njihov sastav. Počasni naziv "udarna" davan je samo onim brigadama koje su se posebno istakle u borbi. U 1941, formirana je jedna brigada (1. proleterska); 1942. formirano je ukupno 37 brigada; 1943. 76 brigada (13 brigada je raspušteno); 1944. 130 brigada (13 raspušteno), a 1945. 16 novih brigada (13 raspušteno). Na kraju rata bilo je ukupno 220 brigada, od kojih je 14 bilo proleterskih.{{sfn|VE2|1974|p=}} === Važnost brigada u NOR-u === Jačina, sastav, oprema i naoružanje brigada varirali su u različitim periodima [[NOR-a]] i u različitim regijama gdje su se brigade borile. Tako je prosječna jačina brigada 1942. i 1943. bila 800 boraca, a 1944. oko 950 boraca, s tim da su brigade u [[Sloveniji|Sloveniji]] i [[Makedoniji u NOB-u|Makedoniji]] bile brojčano slabije (500-600 boraca). Brigade su bile naoružane lakom pješadijom, mitraljezima i minobacačima; bile su naoružane iz ratnog plijena s neprijateljem, dijelom iz vlastitih radionica, a tek od 1943. neke su naoružane uz savezničku pomoć.{{sfn|VE2|1974|p=}} Prema [[Josipu Brozu Titu|Titu]], brigade su bile operativne jedinice sa strateškim zadacima; Brigade su bile sposobne i za partizansko i za frontalno ratovanje (posebno nakon formiranja [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[Korpusa NOVJ|korpusa NOVJ]]), a bile su i komunističke političke škole, rasadnici kadrova za nove jedinice NOVJ i uporišta [[KPJ]] i [[NOP]].{{sfn|VE2|1974|p=}} </pre> szi31ajtnqrp35ck6txqetbimuv3xan 0 534826 3848128 2026-05-20T21:24:45Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Razlikovati|Centralni dijabetes insipidus}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Nefrogeni dijabetes insipidus | sinonimi = [[Rezistencija na arginin-vazopresin]]; [[AVP-R]]; [[bubrežni dijabetes insipidus]] | slika = Hypophyseninfarkt_mit_Einblutung_44W_-_MR_CT_-_001_-_Annotation.jpg | opis_slike = Infarkt hipofize s krvarenjem utiče na pojavu DI |slika2=Severe_pelvi-ureteric_junction_obstruction.svg |opis_slike2=Bolest cistastih bubrega glavni je uzrok nefrogene DI... 3848128 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Centralni dijabetes insipidus}} {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Nefrogeni dijabetes insipidus | sinonimi = [[Rezistencija na arginin-vazopresin]]; [[AVP-R]]; [[bubrežni dijabetes insipidus]] | slika = Hypophyseninfarkt_mit_Einblutung_44W_-_MR_CT_-_001_-_Annotation.jpg | opis_slike = Infarkt hipofize s krvarenjem utiče na pojavu DI |slika2=Severe_pelvi-ureteric_junction_obstruction.svg |opis_slike2=Bolest cistastih bubrega glavni je uzrok nefrogene DI | specijalnost =[[Endokrinologija]] [[metabolizam]] | simptomi = [[Poliurija]], [[nokturija]] i [[polidipsija]]. | komplikacije = [[Dehidracija]], [[napadi]], [[hipernatremija]] | pojava =Bilo koja [[životna dob]] | trajanje =Dugo do doživotno | vrste = Kongenitalni i stečeni | uzroci = Nepravilni odgovor bubrega na vazopresin (AVP), što dovodi do smanjenja sposobnosti bubrega da koncentrira urin putem reapsorpcije i uklanjanja slobodne vode. | rizici = | dijagnoza = [[Analiza urina]], [[analiza krvi]], [[test deprivacije tekućine]], [[genetičko testiranje]] | diferencijalna_dijagnoza = AVP-D ([[Centralni dijabetes insipidus|centralni]]), [[Primarna polidipsija]], [[dijabetes melitus]] | prevencija = | liječenje = Dovoljno pijenja tekućine, dijeta sa niskim sadržajem natrija i rastvorenih materija, lijekovi | lijek = [[tiazid]]i, [[aspirin]] | prognoza = | frekvencija = 3/100.000 godišnje | smrtnost =U zapuštenim slučajevima }} '''Nefrogeni dijabetes insipidus''', također poznat kao '''rezistencija na arginin vazopresin''' (AVP-R) i ranije kao '''bubrežni dijabetes insipidus''', jeste oblik [[dijabetes insipidus]]a, prvenstveno zbog patologije [[bubreg]]a. Ovo je u suprotnosti sa glavnim ili [[Centralni dijabetes insipidus|centralnim dijabetesom insipidusom]], koji je uzrokovan nedovoljnim nivoima [[vazopresin]]a (također zvanog [[antidiuretski hormon]], ADH). Nefrogeni dijabetes insipidus uzrokovan je nepravilnim odgovorom bubrega na vazopresin (AVP), što dovodi do smanjenja sposobnosti bubrega da koncentrira urin putem reapsorpcije i uklanjanja slobodne vode. Nacionalni dan svjesnosti o nefrogenom dijabetesu insipidusu (NDI), koji je 2026. godine ustanovila NDIAG - Grupa za zagovaranje nefrogenog dijabetesa insipidusa, obilježava se svake godine u Sjedinjenim Američkim Državama, 27. aprila kako bi se podigla javna i medicinska svijest o nefrogenom dijabetesu insipidusu, rijetkom poremećaju bubrega. Cilj obilježavanja je poboljšanje prepoznavanja simptoma radi ranije i preciznije dijagnoze, edukacija zdravstvenih radnika i isticanje tekućih medicinskih istraživanja, napretka u njezi i napora zagovaranja vezanih za NDI. Boje za podizanje svijesti o NDI su zelena i plava. Zelena predstavlja bolest bubrega, a plava predstavlja veću komponentu vode u NDI. ==Znaci i simptomi== Klinička manifestacija je slična centralnom dijabetesu insipidusu, a manifestira se [[polidipsija]] (prekomjerna žeđ) i [[poliurija]] (izlučivanje velike količine razrijeđenog urina). [[Dehidracija]] je česta, a inkontinencija se može javiti kao posljedica hronične distenzije mjehura.<ref>{{Cite web|url=https://www.patient.co.uk/showdoc/40001780/|title=Diabetes Insipidus. Diabetes symptoms and information|website=www.patient.co.uk|language=en-GB|access-date=2018-05-18}}</ref> Pregledom će se utvrditi povećana osmolarnost plazme i smanjena osmolarnost urina. Budući da je funkcija hipofize normalna, nivoi antidiuretskog hormona vjerovatno će biti abnormalni ili povišeni. Poliurija će se nastaviti sve dok pacijent može piti. Ako pacijent ne može piti i dalje nije u stanju koncentrirati urin, tada će uslijediti hipernatremija sa svojim neurološkim simptomima. ==Uzroci== ===Stečeni=== Nefrogeni dijabetes insipidus je najčešći u svojim stečenim oblicima, što znači da defekt nije bio prisutan pri rođenju. Ovi stečeni oblici imaju brojne potencijalne uzroke. Najočitiji uzrok je poremećaj bubrega ili sistemski poremećaj, uključujući [[amiloidoza|amiloidozu]],<ref name="4typneph">{{Cite web | last = Wildin | first = Robert | title = What is NDI? | publisher = The Diabetes Inspidus Foundation | year = 2006 |url=http://www.diabetesinsipidus.org/4_types_nephrogenic_di.htm |work=Nephrogenic Diabetes Insipidus |access-date=2009-04-04 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20090401234459/http://diabetesinsipidus.org/4_types_nephrogenic_di.htm |archive-date=2009-04-01 }}</ref> [[bolest policistastih bubrega]],<ref name="NIHpub">{{Cite news|url=http://kidney.niddk.nih.gov/kudiseases/pubs/insipidus/index.htm|title=Diabetes Insipidus|work=National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases|access-date=2018-05-18|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20110608142320/http://kidney.niddk.nih.gov/kudiseases/pubs/insipidus/index.htm|archive-date=2011-06-08|url-status=dead}}</ref> neravnotežu [[elektrolit]]a,<ref name="pmid8621781">{{cite journal |vauthors=Marples D, Frøkiaer J, Dørup J, Knepper MA, Nielsen S |title=Hypokalemia-induced downregulation of aquaporin-2 water channel expression in rat kidney medulla and cortex |journal=Journal of Clinical Investigation |volume=97 |issue=8 |pages=1960–8 |date=April 1996 |pmid=8621781 |pmc=507266 |doi=10.1172/JCI118628 }}</ref><ref name="pmid185584">{{cite journal |vauthors=Carney S, Rayson B, Morgan T |title=A study in vitro of the concentrating defect associated with hypokalaemia and hypercalcaemia |journal=Pflügers Archiv |volume=366 |issue=1 |pages=11–7 |date=October 1976 |pmid=185584 |doi= 10.1007/BF02486556|s2cid=29761514 }}</ref> ili neke druge defekte bubrega.<ref name="4typneph"/> Glavni uzroci stečenog nefrogenog dijabetesa insipidusa koji izazivaju kliničke simptome (npr. poliuriju) kod odraslih su toksičnost [[litij]]a i [[hiperkalcemija]], visok kalcij u krvi. Čini se da oko 80% unesenog litija utiče na proksimalne tubule, ulaskom u ćelije [[sabirni knal|sabirnih tubula]], putem [[natrijski kanal|natrijskih kanala]]. On remeti [[ćelijska signlizacija|unutarćelijsku signalizaciju]], izazivajući oštećenje u proizvodnji [[cAMP]]-a i na taj način inhibirajući puteve koji normalno promoviraju ekspresiju i umetanje [[akvaporin]]a-2 (AQP2) u apikalnu membranu, čime ometa normalan odgovor na [[antidiuretski hormon]].<ref>{{cite journal | last1=Nielsen | first1=Søren | last2=Frøkiaer | first2=Jens | last3=Marples | first3=Deborah | last4=Kwon | first4=Tae-Hwan | last5=Agre | first5=Peter | last6=Knepper | first6=Mark A. | title=Aquaporins in the kidney: from molecules to medicine | journal=Physiological Reviews | volume=82 | issue=1 | pages=205–244 | year=2002 | doi=10.1152/physrev.00024.2001 }}</ref> Visoka razina kalcija u krvi uzrokuje natriurezu (povećan gubitak natrija urinom) i [[diureza|diurezu]] vode, dijelom svojim djelovanjem putem receptora za osjetljivost na kalcij. ===Osmotski=== Ostali uzroci stečenog nefrogenog dijabetesa insipidusa uključuju [[hipokalemija|hipokalemiju]] (nizak nivo kalija u krvi), postopstruktivnu poliuriju, [[anemija srpastih eritrocita|srpastu anemiju]] ili običnu [[anemija|anemiju]], [[amilodoza|amiloidozu]], [[Sjögrenov sindrom]], bolest cistastih bubrega, [[Bartterov sindrom]] i razne lijekove (amfotericin B, orlistat, ifosfamid, ofloksacin, cidofovir, antagonisti receptora [[vazopresin]]a). Pored poremećaja bubrega i sistema, nefrogeni dijabetes insipidus može se pojaviti kao nuspojava nekih lijekova. Najčešći i najpoznatiji od ovih lijekova je [[litij]].<ref name="pmid2989335">{{cite journal |vauthors=Christensen S, Kusano E, Yusufi AN, Murayama N, Dousa TP |title=Pathogenesis of nephrogenic diabetes insipidus due to chronic administration of lithium in rats |journal=Journal of Clinical Investigation |volume=75 |issue=6 |pages=1869–79 |date=June 1985 |pmid=2989335 |pmc=425543 |doi=10.1172/JCI111901 }}</ref> iako postoje mnogi drugi lijekovi koji uzrokuju ovaj efekat s manjom učestalošću.<ref name="4typneph"/> ===Nasljedni=== Ovaj oblik dijabetesa insipidusa može biti i nasljedan zbog defekata u sljedećim genima: {| class="wikitable" |- ! Tip ! [[OMIM]] ! [[Gen]] ! [[genski lokus|Lokus]] |- | NDI1 | {{OMIM|304800||none}} | ''[[AVPR2]]'' | Obično je nasljedni oblik nefrogenog dijabetesa insipidusa rezultat X-vezanog genetičkog defekta koji uzrokuje da vazopresinski receptor (također nazvan V2 receptor) u bubregu ne funkcioniše ispravno.<ref name="4typneph"/><ref>{{OMIM|304800|Diabetes Insipidus, Nephrogenic, X-linked}}</ref> |- | NDI2 | {{OMIM|125800||none}} | ''[[AQP2]]'' | U rjeđim slučajevima, [[mutacija]] u genu "[[akvaporin 2]]" ometa normalnu funkcionalnost vodenog kanala bubrega, što rezultira nemogućnošću bubrega da apsorbuje vodu. Ova mutacija se često nasljeđuje [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnim putem]], iako se s vremena na vrijeme prijavljuju dominantne mutacije.<ref name="4typneph"/><ref>{{OMIM|125800|Diabetes Insipidus, Nephrogenic, Autosomal}}</ref> |} ==Dijagnoza== [[Diferencijalna dijagnoza]] uključuje centralni dijabetes insipidus, neurogeni/centralni dijabetes insipidus i primarnu polidipsiju. Mogu se razlikovati testom deprivacije vode. Nedavno su dostupni laboratorijski testovi za [[antidiuretski hormon]] koji mogu pomoći u dijagnozi. Ako je pacijent u stanju pravilno rehidrirati, koncentracija natrija trebala bi biti bliža maksimumu normalnog raspona. Međutim, ovo nije dijagnostički nalaz, jer ovisi o hidrataciji pacijenta.<ref name="r913">{{cite journal | vauthors = Baylis PH, Cheetham T | title = Diabetes insipidus | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 79 | issue = 1 | pages = 84–89 | date = July 1998 | pmid = 9771260 | pmc = 1717616 | doi = 10.1136/adc.79.1.84 | publisher = BMJ }}</ref> Može se koristiti i [[dezmopresin]]; ako je pacijent u stanju koncentrirati urin nakon primjene desmopresina, onda je uzrok dijabetesa insipidusa neurogeni dijabetes insipidus; ako ne dođe do odgovora na desmopresin, onda je uzrok vjerovatno nefrogeni. ==Liječenje== Osobe s nefrogenim dijabetesom insipidusom moraju konzumirati dovoljno tekućine kako bi se izjednačila količina proizvedenog urina. Svaki osnovni uzrok, poput visokog kalcija u krvi, mora se ispraviti kako bi se liječio nefrogeni dijabetes insipidus. Prva linija liječenja je [[hidroklorotiazid]] i [[amilorid]].<ref name="pmid10332005">{{cite journal |vauthors=Kirchlechner V, Koller DY, Seidl R, Waldhauser F |title=Treatment of nephrogenic diabetes insipidus with hydrochlorothiazide and amiloride |journal=Archives of Disease in Childhood |volume=80 |issue=6 |pages=548–52 |date=June 1999 |pmid=10332005 |pmc=1717946 |doi= 10.1136/adc.80.6.548}}</ref> Pacijenti mogu razmotriti i dijetu sa smanjenim unosom soli i proteina. Tiazidni diuretici uzrokuju blago smanjenje volumena vanćelijske tečnosti, putem natriureze i diureze, što zauzvrat povećava apsorpciju natrija i vode u [[proksimalnim izuvijani kanalić|proksimalnim izuvijanim kanalićima]], smanjujući izlučivanje urina.<ref>{{cite web|url=https://www.uptodate.com/contents/mechanism-of-action-of-diuretics#H4|title=Mechanism of action of diuretics|date=November 30, 2022|accessdate=August 19, 2024|website=UpToDate|first1=Craig|last1=Brater|first2=David|last2=H Ellison|url-access=subscription}}</ref> Visoka osmolarnost seruma stimuliše polidipsiju u pokušaju da razrijedi serum nazad u normalu i obezbijedi slobodnu vodu za izlučivanje viška [[rastvor]]enih materija u serumu. Međutim, budući da pacijent nije u stanju da koncentriše urin kako bi izlučio višak rastvorenih materija, rezultirajući urin ne smanjuje osmolarnost seruma i ciklus se ponavlja, pa otuda [[poliurija]]. == Etimologija == Naziv bolesti potiče od: * ''Diabetes'': od [[latinski|lat]] ''diabetes'', prema [[starogrčki|st-grč]] διαβήτης – ''diabḗtēs'' "prolaznik; sifon", od grčkog διαβαίνειν ''diabaínein'' "proći kroz", od δια- ''dia-'' "kroz" + βαίνειν ''baínein'' "ići". * ''insipidus'': iz [[latinski|kasnolatinskog]]: ''insipidus'' "bezukusno", iz latinskog ''in-'' "ne" + ''sapidus'' "ukusno", iz ''sapere'' "imati okus" (mokraća je testirana organoleptički). To je zato što pacijenti doživljavaju poliuriju (izlučivanje preko 2,5 litara urina dnevno), a urin nema povišenu koncentraciju [[glukoza|glukoze]], za razliku od [[dijabetes melitus]]. Dvije bolesti su dobile ime (u davna vremena) po činjenici da jedna karakterizira poliurija u kojoj urin ima sladak okus, dok druga karakterizira poliurija u kojoj urin ima neupadljiv okus. Iako dijele dio imena dijabetes, melitus i insipidus su dva odvojena stanja. Oba uzrokuju prekomjerno mokrenje (otuda sličnost u nazivu), ali dok je dijabetes insipidus problem s proizvodnjom [[antidiuretski hormon|antidiuretskog hormona]] (neurogeni dijabetes insipidus) ili odgovorom bubrega na antidiuretski hormon (nefrogeni dijabetes insipidus), dijabetes melitus uzrokuje poliuriju putem [[osmotska diureza| osmotske diureze]], zbog [[hiperglikemija|visokog šećera u krvi]] [[glikozurija|curenja šećera u urin]], uzimajući sa sobom višak vode. ==Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | ICD11 = {{ICD11|GB90.4A}} | ICD10 = {{ICD10|N|25|1|n|25}} | ICD10CM = {{ICD10|N|25|1|n|25}} | ICD9 = {{ICD9|588.1}} | ICDO = | OMIM = 304800 | OMIM_mult = , {{OMIM|125800||none}} | MeshID = D018500 | DiseasesDB = 3637 | SNOMED CT = 111395007 | MedlinePlus = 000511 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | PatientUK = | NCI = | GeneReviewsNBK = NBK1177 | GeneReviewsName = Nephrogenic Diabetes Insipidus | NORD = nephrogenic-diabetes-insipidus | GARDNum = 7178 | GARDName = Nephrogenic diabetes insipidus | RP = | AO = | WO = | OrthoInfo = | Orphanet = 223 | Orphanet_mult = | Scholia = Q2892779 | OB = }} {{Nefrologija}} {{X-vezani poremećaji}} {{Kanalopatija}} {{Deficit površinskoćelijskih receptora}} {{Authority control}} [[Kategorija: Bolesti bubrega]] [[Kategorija: Rijetke bolesti]] [[Kategorija: Nasljedne bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Endokrinologija]] icglvybi2pn26my2oo6d7k8cbb3owqq 3 534827 3848132 2026-05-20T21:51:28Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3848132 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 534828 3848134 2026-05-20T22:00:25Z Genetičar 181151 Nova stranica: {{Razlikovati|Poliurea|Učestalo mokrenje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime =Poliurija | sinonimi = [[Prekomjerno mokrenje]]<ref name=ur/> | slika = ADH3.svg | opis_slike = Regulacija proizvodnje urina pomoću ADH i [[aldosteron]]a |slika2=Comparison of human male and female urination.jpg |opis_slike2=Ženska i muška poliurija (jednokratna) | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[nefrologija]]| | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrst... 3848134 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Poliurea|Učestalo mokrenje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime =Poliurija | sinonimi = [[Prekomjerno mokrenje]]<ref name=ur/> | slika = ADH3.svg | opis_slike = Regulacija proizvodnje urina pomoću ADH i [[aldosteron]]a |slika2=Comparison of human male and female urination.jpg |opis_slike2=Ženska i muška poliurija (jednokratna) | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[nefrologija]]| | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = Polidipsija, Psihogena polidipsija<ref name=ref/><ref name=ref2/> | uzroci = Kod odraslih i kod djece je nekontrolisani ''[[diabetes mellitus]]'', hemijske supstance, kao što su [[diuretik|diuretici]], [[kofein]] i [[etanol]] | rizici = | dijagnoza = Test urina i test krvi<ref name=pat/> | diferencijalna_dijagnoza =Uobičajeno [[mokrenje]] | prevencija = | liječenje = Zavisi od uzroka<ref name=uro/>(Vidi uzrok) | lijekovi = | prognoza = |frekvencija = | smrtbost = }} [[Slika:Polyuria, large dilute volumes of urine (31388976010).jpg |thumb|280px|Kesa za mjerenje izlučene mokraće]] '''Poliurija''' je prekomjerna ili abnormalno velika proizvodnja ili [[Učestalo mokrenje|izmokravanje]] [[urin]]a (veće od 2,5 L).<ref name="ur">{{Cite web |date=27 December 2013 |title=Urination – excessive amount |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003146.htm |access-date=30 December 2014 |website=Medline Plus |publisher=United States National Library of Medicine}}</ref> or 3 L<ref name="merck">{{Cite web |date=November 2013 |title=Polyuria |url=http://www.merckmanuals.com/professional/genitourinary_disorders/symptoms_of_genitourinary_disorders/polyuria.html |access-date=30 December 2014 |website=Merck Manuals}}</ref> over 24 hours in adults). Povećana proizvodnja i izlučivanje urina može se nazvati i diureza.<ref>{{Cite web |date=30 October 2013 |title=Definition of Diuresis |url=http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=21221 |access-date=30 December 2014 |website=MedTerms}}</ref><ref>{{Cite web |title=Diuresis |url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/diuresis |access-date=30 December 2014 |website=The Free Dictionary}}</ref> Poliurija se često javlja u kombinaciji s [[polidipsija|polidipsijom]] (povećanom žeđi), iako je moguće imati jedno bez drugog, a ovo drugo može biti uzrok ili posljedica. Primarna polidipsija može dovesti do poliurije.<ref>{{Cite book |last=Parthasarathy |first=A. |url=https://books.google.com/books?id=i_2YAwAAQBAJ&q=primary%2520polydipsia%2520causes%2520polyuria&pg=PA352 |title=Case Scenarios in Pediatric and Adolescent Practice |date=2014-04-30 |publisher=JP Medical Ltd |isbn=9789351520931}}</ref> Poliurija se obično posmatra kao [[simptom]] ili [[Medicinski znak|znak]] drugog [[Bolesti|poremećaja]] (ne bolest sama po sebi), ali se može klasificirati kao poremećaj, barem kada njeni osnovni uzroci nisu jasni. ==Uzroci== Najčešći uzrok poliurije i kod odraslih i kod djece je nekontrolisani [[dijabetes melitus]],<ref name=merck/> što uzrokuje [[osmotsku diurezu]]; kada su nivoi glukoze toliko visoki da se [[glikozurija|glukoza izlučuje urinom]]. Voda pasivno prati koncentraciju glukoze, što dovodi do abnormalno visokog izlučivanja urina. U odsustvu dijabetesa melitusa, najčešći uzroci su smanjeno lučenje [[aldosterona]] zbog tumora kore nadbubrežne žlijezde, [[primarna polidipsija]] (prekomjerno pijenje tečnosti [[pijenje]]), [[centralni dijabetes insipidus|centralni]] i [[nefrogeni dijabetes insipidus]].<ref name="merck" /> Poliurija može biti i uzrokovana raznim hemijskim supstancama, kao što su [[diuretici]], [[kofein]] i [[etanol]]. Može se javiti i nakon [[supraventrikulska tahikardija|supraventrikulse tahikardije]], tokom početka [[atrijska fibrilacija|atrijske fibrilacije]], [[porođaj]]a i uklanjanja opstrukcije unutar [[urinarni trakt|urinarnog trakta]]. Diurezu kontroliraju antidiuretici, kao što su [[vazopresin]], [[angiotenzin]] i [[aldosteron]]. "Hladna diureza" je pojava povećanog stvaranja urina pri izlaganju hladnoći, što također djelimično objašnjava imerzijsku diurezu. "Visonska diureza" javlja se na visinama iznad 10.000 m i poželjan je pokazatelj adaptacije na velike nadmorske visine. Planinari koji se dobro prilagođavaju velikim nadmorskim visinama doživljavaju ovu vrstu diureze. Ljudi koji proizvode manje urina čak i uz adekvatan unos tekućine vjerovatno se ne prilagođavaju dobro velikim nadmorskim visinama.<ref>{{Citation |last1=Research |first1=Institute of Medicine (US) Committee on Military Nutrition |title=Fluid Metabolism at High Altitudes |date=1996 |work=Nutritional Needs in Cold and in High-Altitude Environments: Applications for Military Personnel in Field Operations |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK232881/ |access-date=2024-03-04 |publisher=National Academies Press (US) |language=en |last2=Marriott |first2=Bernadette M. |last3=Carlson |first3=Sydne J.}}</ref> [[Slika:Bacteriuria pyuria 4.jpg|thumb| Infekcija urinarnog trakta (bakterije su crne i oblika graha)]] ===Lista uzroka=== [[Datoteka:Emphysematous cystitis - X-rax - SHF.jpg|thumb| Emfizemski cistitis]] [[Datoteka:Lithium-carbonate2DCSD.svg|thumb|Litij-karbonat]] {{col-list|colwidth=30em| ;Opći * [[polidipsija]]<ref name="ref2">{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=ooH1nH81_h4C&q=polydipsia++causes+polyuria&pg=PA909 |title=Irwin and Rippe's intensive care medicine |date=2008 |publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-9153-3 |editor-last=Irwin |editor-first=Richard S. |edition=6th |location=Philadelphia |page=909 |access-date=5 August 2015 |editor-last2=Rippe |editor-first2=James M.}}</ref> * [[psihogena polidipsija]]<ref name="ref">{{Cite book |last=Rudolf |first=Mary |url=https://books.google.com/books?id=eAAgon-AtoAC&q=psychogenic+polydipsia+causes+polyuria&pg=PA142 |title=Paediatrics and Child Health |date=2006 |publisher=Wiley |isbn=9781444320664 |edition=2nd |page=142 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[diuretik|diuretski]] lijekovi, [[osmotska diureza]]<ref>{{Cite book |last=Ronco |first=Claudio |url=https://books.google.com/books?id=XkKn96HThzEC&q=diuresis+causes+polyuria&pg=PA475 |title=Critical Care Nephrology |date=2009 |publisher=Saunders |isbn=978-1416042525 |edition=2nd |page=475 |access-date=5 August 2015}}</ref> ;[[Urinarni sistem]] * [[intersticijski cistitis]]<ref>{{Cite book |last=Paulman |first=Paul |url=https://books.google.com/books?id=SW87MoaaIaAC&q=interstitial+cystitis+causes+polyuria&pg=PA432 |title=Signs and Symptoms in Family Medicine: A Literature-Based Approach |date=2012 |publisher=Elsevier |isbn=978-0323081320 |page=432 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[infekcija urinarnog trakta]]<ref>{{Cite book |last1=Drake |first1=William M. |url=https://books.google.com/books?id=fExzRaEuPC8C&q=urinary+tract+infection+causes+polyuria&pg=PA378 |title=Hutchison's clinical methods : an integrated approach to clinical practice |last2=Hutchison |first2=Robert |date=2012 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-7020-4091-7 |edition=23rd |location=Edinburgh |page=378 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[bubrežna tubulska acidoza]]<ref>{{Cite book |last=Lee |first=Mary |url=https://books.google.com/books?id=5WW1AAAAQBAJ&q=renal+tubular+acidosis+causes+polyuria&pg=PT572 |title=Basic skills in interpreting laboratory data |date=2013 |publisher=American Society of Health-System Pharmacists |isbn=978-1-58528-343-9 |edition=5th |location=Bethesda, Md. |page=132 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[Fanconijev sindrom]]<ref>{{Cite book |last=Weissman |first=Barbara N. |url=https://books.google.com/books?id=N94omKNvnVQC&q=Fanconi+syndrome+causes+polyuria&pg=PA679 |title=Imaging of arthritis and metabolic bone disease |date=2009 |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-04177-5 |location=Philadelphia, PA |page=679 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[nefronoftiza]] (genetička)<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=saPIAwAAQBAJ&q=nephronophthisis+causes+polyuria&pg=PA761 |title=Radiology illustrated : pediatric radiology |date=2013 |publisher=Springer |isbn=978-3-642-35572-1 |edition=1., 2013 |location=[S.l.] |page=761 |access-date=6 August 2015}}</ref> ;[[Hormon]]ski * [[hipokalemija]]<ref>{{Cite book |last=Chihan |first=Nina |url=https://books.google.com/books?id=PcARTQwHLpIC&q=psychogenic+polydipsia+causes+polyuria&pg=PA481 |title=Nursing Interpreting Signs and Symptoms |date=2007 |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |isbn=9781582556680 |page=481 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[diabetes mellitus]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=OdjaAAAAQBAJ&q=chronic+renal+failure+causes+polyuria&pg=PA411 |title=Clinical chemistry: a laboratory perspective |date=2007 |publisher=F.A. Davis Co |isbn=978-0-8036-1498-7 |editor-last=Arneson |editor-first=Wendy |location=Philadelphia |page=411 |oclc=ocm76901872 |access-date=5 August 2015 |editor-last2=Brickell |editor-first2=Jean}}</ref> *upotreba [[korticosteroid]]a<ref>{{Cite book |last=Soni |first=Andrew Bersten, Neil |url=https://books.google.com/books?id=xXyzAQAAQBAJ&q=corticosteroid+causes+polyuria&pg=PA643 |title=Oh's Intensive Care Manual |date=2013 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-7020-4762-6 |edition=7. |location=London |page=643 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[feokromocitom]]<ref>{{Cite web |title=Pediatric Pheochromocytoma Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/988683-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * [[hiperparatiroidizam]]<ref>{{Cite book |last=Ghosh |first=Srinanda |url=https://books.google.com/books?id=7fFV0QcLLCoC&q=hyperparathyroidism+causes+polyuria&pg=PA150 |title=MCQ's in medical surgical nursing : (with explanatory answers) |date=2007 |publisher=Jaypee Bros. Medical Publishers (P) Ltd. |isbn=978-81-8448-104-4 |edition=1st |location=New Delhi, India |page=150 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[diabetes insipidus]]<ref>{{Cite book |last1=Singh |first1=Ajay K. |url=https://books.google.com/books?id=21bCBwAAQBAJ&q=acromegaly+causes+polyuria&pg=PA551 |title=The Brigham intensive review of internal medicine |last2=Loscalzo |first2=Joseph |date=2014 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-935828-1 |edition=Second |page=551 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hiperkalcemija]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=md-tBwAAQBAJ&q=hypercalcaemia+causes+polyuria&pg=PA312 |title=Acute medicine 201415 |date=2014 |publisher=Scion |isbn=978-1-907904-25-7 |location=[S.l.] |page=312 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hipertireoza]]<ref>{{Cite journal |last=Mariani |first=Laura |date=2007 |title=The Renal Manifestations of Thyroid Disease |url=http://jasn.asnjournals.org/content/23/1/22.full |journal=Journal of the American Society of Nephrology |volume=23 |issue=1 |pages=22–26 |doi=10.1681/ASN.2010070766 |pmid=22021708 |access-date=6 August 2015 |doi-access=free}}</ref> * [[hipopituitarizam]]<ref>{{Cite web |title=Panhypopituitarism Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/923789-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * [[Cronnova bolest]]<ref>{{Cite book |last=Kost |first=Michael |url=https://books.google.com/books?id=QMavPTjZwEkC&q=conn%27s+disease+causes+polyuria&pg=PA43 |title=Moderate sedation/analgesia : core competencies for practice |date=2004 |publisher=Saunders |isbn=978-0-7216-0324-7 |edition=2nd |location=St. Louis, Missouri. |page=43 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hiperglikemija]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=v7pbSFfMHCoC&q=hyperglycemia+causes+polyuria&pg=PA270 |title=The 5-minute pediatric consult |date=2012 |publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-1656-4 |editor-last=Schwartz |editor-first=M. William Schwartz |edition=6th |location=Philadelphia |page=270 |access-date=6 August 2015 |display-editors=etal}}</ref> ;[[krvotok|Cirkulacija]] * [[kongestivna srčana insuficijencija]]<ref>{{Cite book |last=Abrams |first=Paul |url=https://books.google.com/books?id=vp20IgaT6ZYC&q=congestive+heart++failure++healing+period+causes+polyuria&pg=PA120 |title=Urodynamics |date=2006 |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-924-1 |edition=3. |location=London |page=120 |access-date=6 August 2015}}</ref> * kardiorespiratorna bolest <ref>{{Cite book |last=Leslie |first=Shern L. Chew, David |url=https://books.google.com/books?id=8BZVADcIwoYC&q=hypogonadism+causes+polyuria&pg=PA21 |title=Clinical endocrinology and diabetes |date=2006 |publisher=Churchill Livingstone/Elsevier |isbn=978-0443073038 |location=Edinburgh |page=21}}</ref> * [[sindrom posturalne ortostatske tahikardije]] (POTS)<ref>{{Cite book |last=Pavord |first=Sherif Gonem; foreword by Ian |url=https://books.google.com/books?id=XgfO4jvuLCYC&q=postural+orthostatic+tachycardia+syndrome++causes+polyuria&pg=PA44 |title=Diagnosis in acute medicine |date=2010 |publisher=Radcliffe Pub. |isbn=978-184619-433-7 |location=Oxford |page=44 |access-date=6 August 2015}}</ref>{{fv|date=July 2025}} '''[[Nerv]]ni''' * [[sindrom gubitka soli u mozgu]]<ref>{{Cite book |last1=Wheeler |first1=D.S. |url=https://books.google.com/books?id=oHciBAAAQBAJ&q=cerebral+salt-wasting+syndrome+causes+polyuria&pg=PA635 |title=Pediatric critical care medicine: respiratory, cardiovascular and central nervous systems |last2=Wong |first2=H.R. |last3=Shanley |first3=T.P. |date=2014 |publisher=Springer |isbn=978-1-4471-6355-8 |edition=2nd |location=New York |page=635 |access-date=6 August 2015}}</ref> * nervno oštećenje <ref>{{Cite book |last=Parker |first=Rolland S. |url=https://books.google.com/books?id=nWLLBQAAQBAJ&q=head+trauma+causes+polyuria&pg=PA322 |title=Concussive brain trauma neurobehavioral impairment and maladaptation |date=2012 |publisher=CRC Press |isbn=978-1-4200-0798-5 |edition=Second |location=Boca Raton, FL |page=322 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[migrena]]<ref>{{Cite web |title=Migraine Headache Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/1142556-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> '''Ostalo''' * visoke doze [[riboflavin]]a (vitamin B ₂)<ref>{{Cite book |last=McKee |first=Mitchell Bebel Stargrove, Jonathan Treasure, Dwight L. |url=https://books.google.com/books?id=49kLK--eumEC&q=high+doses+of+riboflavin+causes+polyuria&pg=PA267 |title=Herb, nutrient, and drug interactions : clinical implications and therapeutic strategies |date=2008 |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-02964-3 |location=St. Louis, Mo. |page=267 |access-date=6 August 2015}}</ref> * visoke doze [[vitamin D|vitamina D]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wSTISCdSIosC&q=high+dose+ascorbic+acid++causes+polyuria&pg=PA205 |title=Nutrition in pediatrics: basic science and clinical applications |date=1997 |publisher=B.C. Decker |isbn=978-1-55009-026-0 |editor-last=Walker |editor-first=W. Allan |edition=2nd |location=Hamilton, Ont |page=205 |access-date=6 August 2015 |editor-last2=Watkins |editor-first2=John B.}}</ref> * [[visinska diureza]]<ref>{{Cite book |last1=Schwartz |first1=R.B. |url=https://books.google.com/books?id=-erLJS_tHcAC&q=altitude+diuresis++causes+polyuria&pg=PA75 |title=Tactical emergency medicine |last2=Schwartz |first2=R.B. |last3=McManus |first3=J.G. |last4=Swienton |first4=R.E. |date=2008 |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-7332-4 |location=Philadelphia |page=75 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[nuspojava]] uzimanja [[litij|litija]]<ref>{{Cite book |last=Vyas |first=JN |url=https://books.google.com/books?id=9-Dtdb_n3NQC&q=side+effect+of+lithium+causes+polyuria&pg=PA761 |title=Textbook of Postgraduate Psychiatry (2 Vols.) |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishing |isbn=978-81-7179-648-9 |page=761 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hemohromatoza]]<ref>{{Cite web |title=Hemochromatosis Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/177216-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * ohratoksikoza<ref>{{Cite journal |last1=J. W. Bennett |last2=M. Klich |date=2003 |title=Mycotoxins |journal=Clin Microbiol Rev |volume=16 |issue=3 |pages=497–516 |doi=10.1128/CMR.16.3.497-516.2003 |pmc=164220 |pmid=12857779}}</ref> }} ==Mehanizam== Poliurija, u osmotskim slučajevima, povećava količinu protoka u distalnom [[nefron]]u, gdje su brzine protoka i niske. Značajno povećanje pritiska koje se javlja u distalnom nefronu odvija se posebno u korteksnim [[sabirni kanal|sabirnim kanalićima]]. Jedna studija iz 2008. godine postavila je hipotezu da hiperglikemijska i osmotska poliurija imaju ulogu u konačnici u dijabetesnoj nefropatiji.<ref>{{Cite journal |last1=Wang |first1=Shinong |last2=Mitu |first2=Grace M. |last3=Hirschberg |first3=Raimund |date=2008-07-01 |title=Osmotic polyuria: an overlooked mechanism in diabetic nephropathy |journal=Nephrology Dialysis Transplantation |volume=23 |issue=7 |pages=2167–2172 |doi=10.1093/ndt/gfn115 |issn=0931-0509 |pmid=18456680 |doi-access=free}}</ref> ==Dijagnoza== Među mogućim testovima za dijagnosticiranje poliurije su:<ref name="pat">{{Cite web |title=Polyuria. Medical Professional reference for Polyuria. {{!}} Patient |url=http://patient.info/doctor/polyuria |access-date=2015-11-08 |website=Patient |language=en-GB}}</ref> {{col-list|colwidth=30em| * [[Analiza urina]] * FBC * [[Krv]] analiza * [[Test funkcije hipofize]] }} ==Liječenje== U zavisnosti od uzroka poliurije, treba pružiti adekvatan tretman. Prema [[Nacionalnom institutu za zdravlje i izvrsnost u njezi|NICE]], desmopresin se može razmotriti za noćnu poliuriju, koja može biti uzrokovana [[dijabetes melitus]]om,<ref name="uro">{{Cite book |last1=Merseburger |first1=Axel S. |url=https://books.google.com/books?id=2UMBBQAAQBAJ&q=diabetes%2520mellitus%2520causes%2520nocturnal%2520polyuria&pg=PA29 |title=Urology at a Glance |last2=Kuczyk |first2=Markus A. |last3=Moul |first3=Judd W. |date=2014-10-21 |publisher=Springer |isbn=9783642548598}}</ref> ako drugi medicinski tretmani nisu uspjeli. Preporuka nije imala studije koje su ispunjavale kriterije za razmatranje.<ref>{{Cite web |title=Nocturia and nocturnal polyuria in men with lower urinary tract symptoms: oral desmopressin {{!}} key-points-from-the-evidence {{!}} Advice {{!}} NICE |url=http://www.nice.org.uk/advice/esuom10/chapter/Key-points-from-the-evidence |access-date=2015-08-03 |website=www.nice.org.uk |date=9 April 2013 }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Oligurija]] * [[Dijabetes insipidus]] * [[Dijabetes melitus]] * [[Polidipsija]] ==Reference== {{Reflist}} ==Dodatni izvori== * {{Cite journal |last1=Movig |first1=K. L. L. |last2=Baumgarten |first2=R. |last3=Leufkens |first3=H. G. M. |last4=Laarhoven |first4=J. H. M. Van |last5=Egberts |first5=A. C. G. |date=2003-04-01 |title=Risk factors for the development of lithium-induced polyuria |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=182 |issue=4 |pages=319–323 |doi=10.1192/bjp.182.4.319 |issn=0007-1250 |pmid=12668407 |doi-access=free}} * {{Cite book |last1=Kreder |first1=Karl |url=https://books.google.com/books?id=rbjibqsVYCQC&q=polyuria%2520treatment&pg=PA56 |title=The Overactive Bladder: Evaluation and Management |last2=Dmochowski |first2=Roger |date=2007-07-10 |publisher=CRC Press |isbn=9780203931622}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | Ime = Poliurija| Specijalnost = [[Endokrinologija]], [[nefrologija]]| ICD10 = {{ICD10|R|35||r|30}}| ICD9 = {{ICD9|788.42}}| MeshID = D011141| MedlinePlus = 003146 }} {{Scholia|topic}} {{Simptomi i znaci urinarnog sistema}} {{Authority control}} [[Kategorija:Simptomi]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Nefrologija]]| [[Kategorija:Zdravlje]] hxz0x6vawpf8qaxyrbkzc1rm00sbo8g 3848135 3848134 2026-05-20T22:03:02Z Genetičar 181151 3848135 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Poliurea|Učestalo mokrenje}} {{Infokutija zdravstveno stanje |ime =Poliurija | sinonimi = [[Prekomjerno mokrenje]]<ref name=ur/> | slika = ADH3.svg | opis_slike = Regulacija proizvodnje urina pomoću ADH i [[aldosteron]]a |slika2=Comparison of human male and female urination.jpg |opis_slike2=Ženska i muška poliurija (jednokratna) | specijalnost = [[Endokrinologija]], [[nefrologija]]| | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = Polidipsija, Psihogena polidipsija | uzroci = Kod odraslih i kod djece je nekontrolisani ''[[diabetes mellitus]]'', hemijske supstance, kao što su [[diuretik|diuretici]], [[kofein]] i [[etanol]] | rizici = | dijagnoza = [[Test urina]] i [[test krvi]] | diferencijalna_dijagnoza =Uobičajeno [[mokrenje]] | prevencija = | liječenje = Zavisi od uzroka<ref name=uro/>(Vidi uzrok) | lijekovi = | prognoza = |frekvencija = | smrtbost = }} [[Slika:Polyuria, large dilute volumes of urine (31388976010).jpg |thumb|280px|Kesa za mjerenje izlučene mokraće]] '''Poliurija''' je prekomjerna ili abnormalno velika proizvodnja ili [[Učestalo mokrenje|izmokravanje]] [[urin]]a (veće od 2,5 L).<ref name="ur">{{Cite web |date=27 December 2013 |title=Urination – excessive amount |url=https://www.medlineplus.gov/ency/article/003146.htm |access-date=30 December 2014 |website=Medline Plus |publisher=United States National Library of Medicine}}</ref> or 3 L<ref name="merck">{{Cite web |date=November 2013 |title=Polyuria |url=http://www.merckmanuals.com/professional/genitourinary_disorders/symptoms_of_genitourinary_disorders/polyuria.html |access-date=30 December 2014 |website=Merck Manuals}}</ref> over 24 hours in adults). Povećana proizvodnja i izlučivanje urina može se nazvati i diureza.<ref>{{Cite web |date=30 October 2013 |title=Definition of Diuresis |url=http://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=21221 |access-date=30 December 2014 |website=MedTerms}}</ref><ref>{{Cite web |title=Diuresis |url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/diuresis |access-date=30 December 2014 |website=The Free Dictionary}}</ref> Poliurija se često javlja u kombinaciji s [[polidipsija|polidipsijom]] (povećanom žeđi), iako je moguće imati jedno bez drugog, a ovo drugo može biti uzrok ili posljedica. Primarna polidipsija može dovesti do poliurije.<ref>{{Cite book |last=Parthasarathy |first=A. |url=https://books.google.com/books?id=i_2YAwAAQBAJ&q=primary%2520polydipsia%2520causes%2520polyuria&pg=PA352 |title=Case Scenarios in Pediatric and Adolescent Practice |date=2014-04-30 |publisher=JP Medical Ltd |isbn=9789351520931}}</ref> Poliurija se obično posmatra kao [[simptom]] ili [[Medicinski znak|znak]] drugog [[Bolesti|poremećaja]] (ne bolest sama po sebi), ali se može klasificirati kao poremećaj, barem kada njeni osnovni uzroci nisu jasni. ==Uzroci== Najčešći uzrok poliurije i kod odraslih i kod djece je nekontrolisani [[dijabetes melitus]],<ref name=merck/> što uzrokuje [[osmotsku diurezu]]; kada su nivoi glukoze toliko visoki da se [[glikozurija|glukoza izlučuje urinom]]. Voda pasivno prati koncentraciju glukoze, što dovodi do abnormalno visokog izlučivanja urina. U odsustvu dijabetesa melitusa, najčešći uzroci su smanjeno lučenje [[aldosterona]] zbog tumora kore nadbubrežne žlijezde, [[primarna polidipsija]] (prekomjerno pijenje tečnosti [[pijenje]]), [[centralni dijabetes insipidus|centralni]] i [[nefrogeni dijabetes insipidus]].<ref name="merck" /> Poliurija može biti i uzrokovana raznim hemijskim supstancama, kao što su [[diuretici]], [[kofein]] i [[etanol]]. Može se javiti i nakon [[supraventrikulska tahikardija|supraventrikulse tahikardije]], tokom početka [[atrijska fibrilacija|atrijske fibrilacije]], [[porođaj]]a i uklanjanja opstrukcije unutar [[urinarni trakt|urinarnog trakta]]. Diurezu kontroliraju antidiuretici, kao što su [[vazopresin]], [[angiotenzin]] i [[aldosteron]]. "Hladna diureza" je pojava povećanog stvaranja urina pri izlaganju hladnoći, što također djelimično objašnjava imerzijsku diurezu. "Visonska diureza" javlja se na visinama iznad 10.000 m i poželjan je pokazatelj adaptacije na velike nadmorske visine. Planinari koji se dobro prilagođavaju velikim nadmorskim visinama doživljavaju ovu vrstu diureze. Ljudi koji proizvode manje urina čak i uz adekvatan unos tekućine vjerovatno se ne prilagođavaju dobro velikim nadmorskim visinama.<ref>{{Citation |last1=Research |first1=Institute of Medicine (US) Committee on Military Nutrition |title=Fluid Metabolism at High Altitudes |date=1996 |work=Nutritional Needs in Cold and in High-Altitude Environments: Applications for Military Personnel in Field Operations |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK232881/ |access-date=2024-03-04 |publisher=National Academies Press (US) |language=en |last2=Marriott |first2=Bernadette M. |last3=Carlson |first3=Sydne J.}}</ref> [[Slika:Bacteriuria pyuria 4.jpg|thumb| Infekcija urinarnog trakta (bakterije su crne i oblika graha)]] ===Lista uzroka=== [[Datoteka:Emphysematous cystitis - X-rax - SHF.jpg|thumb| Emfizemski cistitis]] [[Datoteka:Lithium-carbonate2DCSD.svg|thumb|Litij-karbonat]] {{col-list|colwidth=30em| ;Opći * [[polidipsija]]<ref name="ref2">{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=ooH1nH81_h4C&q=polydipsia++causes+polyuria&pg=PA909 |title=Irwin and Rippe's intensive care medicine |date=2008 |publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-9153-3 |editor-last=Irwin |editor-first=Richard S. |edition=6th |location=Philadelphia |page=909 |access-date=5 August 2015 |editor-last2=Rippe |editor-first2=James M.}}</ref> * [[psihogena polidipsija]]<ref name="ref">{{Cite book |last=Rudolf |first=Mary |url=https://books.google.com/books?id=eAAgon-AtoAC&q=psychogenic+polydipsia+causes+polyuria&pg=PA142 |title=Paediatrics and Child Health |date=2006 |publisher=Wiley |isbn=9781444320664 |edition=2nd |page=142 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[diuretik|diuretski]] lijekovi, [[osmotska diureza]]<ref>{{Cite book |last=Ronco |first=Claudio |url=https://books.google.com/books?id=XkKn96HThzEC&q=diuresis+causes+polyuria&pg=PA475 |title=Critical Care Nephrology |date=2009 |publisher=Saunders |isbn=978-1416042525 |edition=2nd |page=475 |access-date=5 August 2015}}</ref> ;[[Urinarni sistem]] * [[intersticijski cistitis]]<ref>{{Cite book |last=Paulman |first=Paul |url=https://books.google.com/books?id=SW87MoaaIaAC&q=interstitial+cystitis+causes+polyuria&pg=PA432 |title=Signs and Symptoms in Family Medicine: A Literature-Based Approach |date=2012 |publisher=Elsevier |isbn=978-0323081320 |page=432 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[infekcija urinarnog trakta]]<ref>{{Cite book |last1=Drake |first1=William M. |url=https://books.google.com/books?id=fExzRaEuPC8C&q=urinary+tract+infection+causes+polyuria&pg=PA378 |title=Hutchison's clinical methods : an integrated approach to clinical practice |last2=Hutchison |first2=Robert |date=2012 |publisher=Elsevier |isbn=978-0-7020-4091-7 |edition=23rd |location=Edinburgh |page=378 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[bubrežna tubulska acidoza]]<ref>{{Cite book |last=Lee |first=Mary |url=https://books.google.com/books?id=5WW1AAAAQBAJ&q=renal+tubular+acidosis+causes+polyuria&pg=PT572 |title=Basic skills in interpreting laboratory data |date=2013 |publisher=American Society of Health-System Pharmacists |isbn=978-1-58528-343-9 |edition=5th |location=Bethesda, Md. |page=132 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[Fanconijev sindrom]]<ref>{{Cite book |last=Weissman |first=Barbara N. |url=https://books.google.com/books?id=N94omKNvnVQC&q=Fanconi+syndrome+causes+polyuria&pg=PA679 |title=Imaging of arthritis and metabolic bone disease |date=2009 |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-04177-5 |location=Philadelphia, PA |page=679 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[nefronoftiza]] (genetička)<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=saPIAwAAQBAJ&q=nephronophthisis+causes+polyuria&pg=PA761 |title=Radiology illustrated : pediatric radiology |date=2013 |publisher=Springer |isbn=978-3-642-35572-1 |edition=1., 2013 |location=[S.l.] |page=761 |access-date=6 August 2015}}</ref> ;[[Hormon]]ski * [[hipokalemija]]<ref>{{Cite book |last=Chihan |first=Nina |url=https://books.google.com/books?id=PcARTQwHLpIC&q=psychogenic+polydipsia+causes+polyuria&pg=PA481 |title=Nursing Interpreting Signs and Symptoms |date=2007 |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |isbn=9781582556680 |page=481 |access-date=5 August 2015}}</ref> * [[diabetes mellitus]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=OdjaAAAAQBAJ&q=chronic+renal+failure+causes+polyuria&pg=PA411 |title=Clinical chemistry: a laboratory perspective |date=2007 |publisher=F.A. Davis Co |isbn=978-0-8036-1498-7 |editor-last=Arneson |editor-first=Wendy |location=Philadelphia |page=411 |oclc=ocm76901872 |access-date=5 August 2015 |editor-last2=Brickell |editor-first2=Jean}}</ref> *upotreba [[korticosteroid]]a<ref>{{Cite book |last=Soni |first=Andrew Bersten, Neil |url=https://books.google.com/books?id=xXyzAQAAQBAJ&q=corticosteroid+causes+polyuria&pg=PA643 |title=Oh's Intensive Care Manual |date=2013 |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-7020-4762-6 |edition=7. |location=London |page=643 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[feokromocitom]]<ref>{{Cite web |title=Pediatric Pheochromocytoma Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/988683-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * [[hiperparatiroidizam]]<ref>{{Cite book |last=Ghosh |first=Srinanda |url=https://books.google.com/books?id=7fFV0QcLLCoC&q=hyperparathyroidism+causes+polyuria&pg=PA150 |title=MCQ's in medical surgical nursing : (with explanatory answers) |date=2007 |publisher=Jaypee Bros. Medical Publishers (P) Ltd. |isbn=978-81-8448-104-4 |edition=1st |location=New Delhi, India |page=150 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[diabetes insipidus]]<ref>{{Cite book |last1=Singh |first1=Ajay K. |url=https://books.google.com/books?id=21bCBwAAQBAJ&q=acromegaly+causes+polyuria&pg=PA551 |title=The Brigham intensive review of internal medicine |last2=Loscalzo |first2=Joseph |date=2014 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-935828-1 |edition=Second |page=551 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hiperkalcemija]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=md-tBwAAQBAJ&q=hypercalcaemia+causes+polyuria&pg=PA312 |title=Acute medicine 201415 |date=2014 |publisher=Scion |isbn=978-1-907904-25-7 |location=[S.l.] |page=312 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hipertireoza]]<ref>{{Cite journal |last=Mariani |first=Laura |date=2007 |title=The Renal Manifestations of Thyroid Disease |url=http://jasn.asnjournals.org/content/23/1/22.full |journal=Journal of the American Society of Nephrology |volume=23 |issue=1 |pages=22–26 |doi=10.1681/ASN.2010070766 |pmid=22021708 |access-date=6 August 2015 |doi-access=free}}</ref> * [[hipopituitarizam]]<ref>{{Cite web |title=Panhypopituitarism Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/923789-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * [[Cronnova bolest]]<ref>{{Cite book |last=Kost |first=Michael |url=https://books.google.com/books?id=QMavPTjZwEkC&q=conn%27s+disease+causes+polyuria&pg=PA43 |title=Moderate sedation/analgesia : core competencies for practice |date=2004 |publisher=Saunders |isbn=978-0-7216-0324-7 |edition=2nd |location=St. Louis, Missouri. |page=43 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hiperglikemija]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=v7pbSFfMHCoC&q=hyperglycemia+causes+polyuria&pg=PA270 |title=The 5-minute pediatric consult |date=2012 |publisher=Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-1-4511-1656-4 |editor-last=Schwartz |editor-first=M. William Schwartz |edition=6th |location=Philadelphia |page=270 |access-date=6 August 2015 |display-editors=etal}}</ref> ;[[krvotok|Cirkulacija]] * [[kongestivna srčana insuficijencija]]<ref>{{Cite book |last=Abrams |first=Paul |url=https://books.google.com/books?id=vp20IgaT6ZYC&q=congestive+heart++failure++healing+period+causes+polyuria&pg=PA120 |title=Urodynamics |date=2006 |publisher=Springer |isbn=978-1-85233-924-1 |edition=3. |location=London |page=120 |access-date=6 August 2015}}</ref> * kardiorespiratorna bolest <ref>{{Cite book |last=Leslie |first=Shern L. Chew, David |url=https://books.google.com/books?id=8BZVADcIwoYC&q=hypogonadism+causes+polyuria&pg=PA21 |title=Clinical endocrinology and diabetes |date=2006 |publisher=Churchill Livingstone/Elsevier |isbn=978-0443073038 |location=Edinburgh |page=21}}</ref> * [[sindrom posturalne ortostatske tahikardije]] (POTS)<ref>{{Cite book |last=Pavord |first=Sherif Gonem; foreword by Ian |url=https://books.google.com/books?id=XgfO4jvuLCYC&q=postural+orthostatic+tachycardia+syndrome++causes+polyuria&pg=PA44 |title=Diagnosis in acute medicine |date=2010 |publisher=Radcliffe Pub. |isbn=978-184619-433-7 |location=Oxford |page=44 |access-date=6 August 2015}}</ref>{{fv|date=July 2025}} '''[[Nerv]]ni''' * [[sindrom gubitka soli u mozgu]]<ref>{{Cite book |last1=Wheeler |first1=D.S. |url=https://books.google.com/books?id=oHciBAAAQBAJ&q=cerebral+salt-wasting+syndrome+causes+polyuria&pg=PA635 |title=Pediatric critical care medicine: respiratory, cardiovascular and central nervous systems |last2=Wong |first2=H.R. |last3=Shanley |first3=T.P. |date=2014 |publisher=Springer |isbn=978-1-4471-6355-8 |edition=2nd |location=New York |page=635 |access-date=6 August 2015}}</ref> * nervno oštećenje <ref>{{Cite book |last=Parker |first=Rolland S. |url=https://books.google.com/books?id=nWLLBQAAQBAJ&q=head+trauma+causes+polyuria&pg=PA322 |title=Concussive brain trauma neurobehavioral impairment and maladaptation |date=2012 |publisher=CRC Press |isbn=978-1-4200-0798-5 |edition=Second |location=Boca Raton, FL |page=322 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[migrena]]<ref>{{Cite web |title=Migraine Headache Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/1142556-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> '''Ostalo''' * visoke doze [[riboflavin]]a (vitamin B ₂)<ref>{{Cite book |last=McKee |first=Mitchell Bebel Stargrove, Jonathan Treasure, Dwight L. |url=https://books.google.com/books?id=49kLK--eumEC&q=high+doses+of+riboflavin+causes+polyuria&pg=PA267 |title=Herb, nutrient, and drug interactions : clinical implications and therapeutic strategies |date=2008 |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-02964-3 |location=St. Louis, Mo. |page=267 |access-date=6 August 2015}}</ref> * visoke doze [[vitamin D|vitamina D]]<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wSTISCdSIosC&q=high+dose+ascorbic+acid++causes+polyuria&pg=PA205 |title=Nutrition in pediatrics: basic science and clinical applications |date=1997 |publisher=B.C. Decker |isbn=978-1-55009-026-0 |editor-last=Walker |editor-first=W. Allan |edition=2nd |location=Hamilton, Ont |page=205 |access-date=6 August 2015 |editor-last2=Watkins |editor-first2=John B.}}</ref> * [[visinska diureza]]<ref>{{Cite book |last1=Schwartz |first1=R.B. |url=https://books.google.com/books?id=-erLJS_tHcAC&q=altitude+diuresis++causes+polyuria&pg=PA75 |title=Tactical emergency medicine |last2=Schwartz |first2=R.B. |last3=McManus |first3=J.G. |last4=Swienton |first4=R.E. |date=2008 |publisher=Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-7332-4 |location=Philadelphia |page=75 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[nuspojava]] uzimanja [[litij|litija]]<ref>{{Cite book |last=Vyas |first=JN |url=https://books.google.com/books?id=9-Dtdb_n3NQC&q=side+effect+of+lithium+causes+polyuria&pg=PA761 |title=Textbook of Postgraduate Psychiatry (2 Vols.) |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishing |isbn=978-81-7179-648-9 |page=761 |access-date=6 August 2015}}</ref> * [[hemohromatoza]]<ref>{{Cite web |title=Hemochromatosis Clinical Presentation |url=http://emedicine.medscape.com/article/177216-clinical |access-date=6 August 2015 |website=Medscape.com |publisher=eMedicine}}</ref> * ohratoksikoza<ref>{{Cite journal |last1=J. W. Bennett |last2=M. Klich |date=2003 |title=Mycotoxins |journal=Clin Microbiol Rev |volume=16 |issue=3 |pages=497–516 |doi=10.1128/CMR.16.3.497-516.2003 |pmc=164220 |pmid=12857779}}</ref> }} ==Mehanizam== Poliurija, u osmotskim slučajevima, povećava količinu protoka u distalnom [[nefron]]u, gdje su brzine protoka i niske. Značajno povećanje pritiska koje se javlja u distalnom nefronu odvija se posebno u korteksnim [[sabirni kanal|sabirnim kanalićima]]. Jedna studija iz 2008. godine postavila je hipotezu da hiperglikemijska i osmotska poliurija imaju ulogu u konačnici u dijabetesnoj nefropatiji.<ref>{{Cite journal |last1=Wang |first1=Shinong |last2=Mitu |first2=Grace M. |last3=Hirschberg |first3=Raimund |date=2008-07-01 |title=Osmotic polyuria: an overlooked mechanism in diabetic nephropathy |journal=Nephrology Dialysis Transplantation |volume=23 |issue=7 |pages=2167–2172 |doi=10.1093/ndt/gfn115 |issn=0931-0509 |pmid=18456680 |doi-access=free}}</ref> ==Dijagnoza== Među mogućim testovima za dijagnosticiranje poliurije su:<ref name="pat">{{Cite web |title=Polyuria. Medical Professional reference for Polyuria. {{!}} Patient |url=http://patient.info/doctor/polyuria |access-date=2015-11-08 |website=Patient |language=en-GB}}</ref> {{col-list|colwidth=30em| * [[Analiza urina]] * FBC * [[Krv]] analiza * [[Test funkcije hipofize]] }} ==Liječenje== U zavisnosti od uzroka poliurije, treba pružiti adekvatan tretman. Prema [[Nacionalnom institutu za zdravlje i izvrsnost u njezi|NICE]], desmopresin se može razmotriti za noćnu poliuriju, koja može biti uzrokovana [[dijabetes melitus]]om,<ref name="uro">{{Cite book |last1=Merseburger |first1=Axel S. |url=https://books.google.com/books?id=2UMBBQAAQBAJ&q=diabetes%2520mellitus%2520causes%2520nocturnal%2520polyuria&pg=PA29 |title=Urology at a Glance |last2=Kuczyk |first2=Markus A. |last3=Moul |first3=Judd W. |date=2014-10-21 |publisher=Springer |isbn=9783642548598}}</ref> ako drugi medicinski tretmani nisu uspjeli. Preporuka nije imala studije koje su ispunjavale kriterije za razmatranje.<ref>{{Cite web |title=Nocturia and nocturnal polyuria in men with lower urinary tract symptoms: oral desmopressin {{!}} key-points-from-the-evidence {{!}} Advice {{!}} NICE |url=http://www.nice.org.uk/advice/esuom10/chapter/Key-points-from-the-evidence |access-date=2015-08-03 |website=www.nice.org.uk |date=9 April 2013 }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Oligurija]] * [[Dijabetes insipidus]] * [[Dijabetes melitus]] * [[Polidipsija]] ==Reference== {{Reflist}} ==Dodatni izvori== * {{Cite journal |last1=Movig |first1=K. L. L. |last2=Baumgarten |first2=R. |last3=Leufkens |first3=H. G. M. |last4=Laarhoven |first4=J. H. M. Van |last5=Egberts |first5=A. C. G. |date=2003-04-01 |title=Risk factors for the development of lithium-induced polyuria |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=182 |issue=4 |pages=319–323 |doi=10.1192/bjp.182.4.319 |issn=0007-1250 |pmid=12668407 |doi-access=free}} * {{Cite book |last1=Kreder |first1=Karl |url=https://books.google.com/books?id=rbjibqsVYCQC&q=polyuria%2520treatment&pg=PA56 |title=The Overactive Bladder: Evaluation and Management |last2=Dmochowski |first2=Roger |date=2007-07-10 |publisher=CRC Press |isbn=9780203931622}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | Ime = Poliurija| Specijalnost = [[Endokrinologija]], [[nefrologija]]| ICD10 = {{ICD10|R|35||r|30}}| ICD9 = {{ICD9|788.42}}| MeshID = D011141| MedlinePlus = 003146 }} {{Scholia|topic}} {{Simptomi i znaci urinarnog sistema}} {{Authority control}} [[Kategorija:Simptomi]] [[Kategorija:Endokrinologija]] [[Kategorija:Nefrologija]]| [[Kategorija:Zdravlje]] h4273xxm96nuvqlk00b47dnjb73k8np 0 534829 3848138 2026-05-20T22:04:03Z Genetičar 181151 Preusmjereno na [[Krvni test]] 3848138 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Krvni test]] 7y3ucwtr8vyy7sz4o6icf1rfzb12pr2 10 534830 3848166 2026-05-20T23:39:25Z Mhare 481 + 3848166 wikitext text/x-wiki {{Bočni stubac sa sklopivim spiskovima | name = Psihologija bočna traka | class = hlist | pretitle = Tema | titlestyle = padding-top:0.2em;background:#ccccff; | title = [[Psihologija]] | imagestyle = padding-bottom:0;padding:0.8em; | image = [[Datoteka:Greek uc psi icon.svg|upright=0.2|frameless|link=|class=skin-invert|alt=Grčko slovo psi, simbol povezan s psihologijom]] | headingstyle = background:#ddddff; | contentstyle = | listtitlestyle = background:#ddddff;text-align:center; | expanded = {{{expanded|{{{1|{{{cTopic|}}}}}}}}} | abovestyle = display:block; margin-bottom:0.35em; | above = * [[Pregled psihologije|Pregled]] * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Spisak grana psihologije|Grane]] | list1name = osnovna | list1title = [[Osnovna psihologija]] | list1 = * [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Inteligencija|Inteligencija]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihologija ličnosti|Ličnosti]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihofiziologija]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] | list2name = primijenjena | list2title = [[Primijenjena psihologija]] | list2 = * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Primijenjena analiza ponašanja]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnosti]] * [[Psihološko testiranje|Procjena]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Koučing psihologija|Koučing]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Psihologija zajednice|Zajednice]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošačka]] * [[Savjetodavna psihologija|Savjetodavna]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Mase]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Ergonomija]] * [[Psihologija mode|Mode]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Psihologija hrane|Hrane]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] ** [[Policijska psihologija|policijska]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] * [[Psihohistorija]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Psihologija medija|Medija]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija muzike|Muzike]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlja na radu]] * [[Pastoralna psihologija|Pastoralna]] * [[Psihologija mira|Mira i rata]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Psihologija fotografije|Fotografije]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religije]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Sportska psihologija|Sporta i vježbanja]] * [[Suicidologija]] * [[Sistemska psihologija|Sistemska]] * [[Berzanski trgovac|Trgovanje]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] | list3name = pojmovi | list3title = Pojmovi | list3 = <section begin=Pojmovi /> * [[Ponašanje]] * [[Primijenjena analiza ponašanja|Bihevioralni inženjering]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Spoznaja]] * [[Kompetencija]] * [[Svijest]] * [[Potrošačko ponašanje]] * [[Emocija|Emocije]] * [[Osjećaj|Osjećanja]] * [[Ergonomija|Ljudski faktori i ergonomija]] * [[Inteligencija]] * [[Maslowljeva hijerarhija potreba]] * [[Mentalno stanje]] * [[Um]] * [[Psihologija religije]] * [[Psihometrija]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Teorija upravljanja strahom]] <section end=Pojmovi /> | list4name = spiskovi | list4title = Spiskovi | list4 = * [[Pregled savjetovanja|Teme iz savjetovanja]] * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Pregled psihologije|Pregled]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških istraživačkih metoda|Istraživačke metode]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole mišljenja]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] }} <noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> frlpkxz6wjq53e68lq9x821coryimlq 0 534831 3848207 2026-05-21T06:04:37Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]... 3848207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]] i [[Vojlovica (rijeka)|Vojlovica]] | izvor_koordinate = {{Coord|45.72896|17.93576|format=dms|region:HR-10_type:river|display=inline}} | ušće = kod [[Petrijevci|Petrijevaca]] | ušće_koordinate = {{Coord|45.6011|18.5893|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Valpovo]] | etimologija = | dužina = 91 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 936 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Čađavica''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pritoka [[Drava|Drave]], čija je dužina, zajedno s pritokom [[Vučica (rijeka)|Vučicom]], 150&nbsp;km, a sliv pokriva 2.347&nbsp;km².<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | language = Croatian | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske - Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | access-date = 2011-12-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 2013-10-29 | url-status = dead }}</ref> Karašica i Vučica izviru u planini [[Papuk (planina)|Papuk]] i teku prema sjeveroistoku u ravnicu, gdje meandriraju u smjeru istoka. Vučica se ulijeva u Karašicu između [[Valpovo|Valpova]] i [[Ladimirevci|Ladimirevaca]], a rijeka se ulijeva u Dravu sjeverno od [[Josipovac|Josipovca]]. Dužina Karašice je pitanje koje geografi analiziraju zbog njene dvosmislenosti. Toponim Karašica se koristi za riječni tok nakon ušća donje Voćinske rijeke i donje Branjinske rijeke, u blizini Crnca, koji je također modificiran obližnjim kanalom Voćin-Drava. Međutim, koristeći prirodni riječni tok, cijela Voćinska rijeka i njen izvor Jovanović dio su Karašice, što produžava dužinu za dodatnih 54,4&nbsp;km, što ukupno iznosi 148,2&nbsp;km. Zbog toga bi ova rijeka dobila titulu najduže rijeke koja se nalazi isključivo u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/406431 | title = Dužine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000 | journal = Hrvatski geogradski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Drave]] 4dbluay2uam78756269filr0koistfv 3848209 3848207 2026-05-21T06:06:14Z Panasko 146730 3848209 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]] i [[Vojlovica (rijeka)|Vojlovica]] | izvor_koordinate = {{Coord|45.72896|17.93576|format=dms|region:HR-10_type:river|display=inline}} | ušće = kod [[Petrijevci|Petrijevaca]] | ušće_koordinate = {{Coord|45.6011|18.5893|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Valpovo]] | etimologija = | dužina = 91 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 936 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Karašica ''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pritoka [[Drava|Drave]], čija je dužina, zajedno s pritokom [[Vučica (rijeka)|Vučicom]], 150&nbsp;km, a sliv pokriva 2.347&nbsp;km².<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | language = Croatian | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske - Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | access-date = 2011-12-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 2013-10-29 | url-status = dead }}</ref> Karašica i Vučica izviru u planini [[Papuk (planina)|Papuk]] i teku prema sjeveroistoku u ravnicu, gdje meandriraju u smjeru istoka. Vučica se ulijeva u Karašicu između [[Valpovo|Valpova]] i [[Ladimirevci|Ladimirevaca]], a rijeka se ulijeva u Dravu sjeverno od [[Josipovac|Josipovca]]. Dužina Karašice je pitanje koje geografi analiziraju zbog njene dvosmislenosti. Toponim Karašica se koristi za riječni tok nakon ušća donje Voćinske rijeke i donje Branjinske rijeke, u blizini Crnca, koji je također modificiran obližnjim kanalom Voćin-Drava. Međutim, koristeći prirodni riječni tok, cijela Voćinska rijeka i njen izvor Jovanović dio su Karašice, što produžava dužinu za dodatnih 54,4&nbsp;km, što ukupno iznosi 148,2&nbsp;km. Zbog toga bi ova rijeka dobila titulu najduže rijeke koja se nalazi isključivo u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/406431 | title = Dužine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000 | journal = Hrvatski geogradski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Drave]] orci3nf0qdwsd3cy8bst3yxq77v9tq2 3848215 3848209 2026-05-21T06:23:31Z Panasko 146730 3848215 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]] i [[Vojlovica (rijeka)|Vojlovica]] | izvor_koordinate = {{Coord|45.72896|17.93576|format=dms|region:HR-10_type:river|display=inline}} | ušće = kod [[Petrijevci|Petrijevaca]] | ušće_koordinate = {{Coord|45.6011|18.5893|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Valpovo]] | etimologija = | dužina = 91 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 936 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Karašica''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pritoka [[Drava|Drave]], čija je dužina, zajedno s pritokom [[Vučica (rijeka)|Vučicom]], 150&nbsp;km, a sliv pokriva 2.347&nbsp;km².<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | language = Croatian | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske - Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | access-date = 2011-12-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 2013-10-29 | url-status = dead }}</ref> Karašica i Vučica izviru u planini [[Papuk (planina)|Papuk]] i teku prema sjeveroistoku u ravnicu, gdje meandriraju u smjeru istoka. Vučica se ulijeva u Karašicu između [[Valpovo|Valpova]] i [[Ladimirevci|Ladimirevaca]], a rijeka se ulijeva u Dravu sjeverno od [[Josipovac|Josipovca]]. Dužina Karašice je pitanje koje geografi analiziraju zbog njene dvosmislenosti. Toponim Karašica se koristi za riječni tok nakon ušća donje Voćinske rijeke i donje Branjinske rijeke, u blizini Crnca, koji je također modificiran obližnjim kanalom Voćin-Drava. Međutim, koristeći prirodni riječni tok, cijela Voćinska rijeka i njen izvor Jovanović dio su Karašice, što produžava dužinu za dodatnih 54,4&nbsp;km, što ukupno iznosi 148,2&nbsp;km. Zbog toga bi ova rijeka dobila titulu najduže rijeke koja se nalazi isključivo u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/406431 | title = Dužine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000 | journal = Hrvatski geogradski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Drave]] 7fz20ofevxe2ilgurk9alipi38m256o 3848286 3848215 2026-05-21T10:21:39Z Panasko 146730 3848286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Čađavica (rijeka)|Čađavica]] i [[Vojlovica (rijeka)|Vojlovica]] | izvor_koordinate = {{Coord|45.72896|17.93576|format=dms|region:HR-10_type:river|display=inline}} | ušće = kod [[Petrijevci|Petrijevaca]] | ušće_koordinate = {{Coord|45.6011|18.5893|type:river_region:HR|display=it}} | progresija = [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Valpovo]] | etimologija = | dužina = 91 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 936 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Karašica''' je [[rijeka]] u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pritoka [[Drava|Drave]], čija je dužina, zajedno s pritokom [[Vučica (rijeka)|Vučicom]], 150&nbsp;km, a sliv pokriva 2.347&nbsp;km².<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | language = Croatian | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske - Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | access-date = 2011-12-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 2013-10-29 | url-status = dead }}</ref> Karašica i Vučica izviru u planini [[Papuk (planina)|Papuk]] i teku prema sjeveroistoku u ravnicu, gdje meandriraju u smjeru istoka. Vučica se ulijeva u Karašicu između [[Valpovo|Valpova]] i [[Ladimirevci|Ladimirevaca]], a rijeka se ulijeva u Dravu sjeverno od [[Josipovac|Josipovca]]. Dužina Karašice je pitanje koje geografi analiziraju zbog njene dvosmislenosti. Toponim Karašica se koristi za riječni tok nakon ušća donje Voćinske rijeke i donje Branjinske rijeke, u blizini Crnca, koji je također modificiran obližnjim kanalom Voćin-Drava. Međutim, koristeći prirodni riječni tok, cijela Voćinska rijeka i njen izvor Jovanović dio su Karašice, što produžava dužinu za dodatnih 54,4&nbsp;km, što ukupno iznosi 148,2&nbsp;km. Zbog toga bi ova rijeka dobila titulu najduže rijeke koja se nalazi isključivo u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = https://hrcak.srce.hr/en/clanak/406431 | title = Dužine tekućica u Hrvatskoj određene na temelju topografske karte mjerila 1 : 25 000 | journal = Hrvatski geogradski glasnik | volume = 84 | number = 1 | year = 2022 | first1 = Ivan | last1 = Čanjevac | first2 = Katarina | last2 = Pavlek | first3 = Danijel | last3 = Orešić }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Drave]] f032atb6rmgoe94zxxxowbd2cib2ngd 1 534832 3848208 2026-05-21T06:05:36Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3848208 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr 0 534833 3848212 2026-05-21T06:18:27Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = istočno od [[Pečuh]]a, Mađars... 3848212 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = istočno od [[Pečuh]]a, [[Mađarska]] | izvor_koordinate = {{coord|46.17288|18.57707|format=dms|display=i}} | ušće = kod [[Batina (Draž)|Batine]] | ušće_koordinate = {{coord|45.85377|18.85387|format=dms|display=it}} | progresija = [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Mađarska]] i [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 81 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 910 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Karašica ''' (je {{Jez-hu|Karasica}}) je [[rijeka]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] i istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske – Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | accessdate = 18. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 29. 10. 2013 | url-status = dead }}</ref> Duga je 81&nbsp;km, od čega 30,46&nbsp;km u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200412/6.pdf | title = Radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Belog Manastira | author = Branko Nadilo | journal = Građevinar | volume = 56 | year = 2004 | number = 12 | issn = 0350-2465 | page = 765 | publisher = Hrvatski savez građevinskih inženjera | location = Zagreb, Hrvatska | accessdate = 19. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120425091738/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200412/6.pdf | archive-date = 25. 4. 2012 | url-status = dead |date=}}</ref> Njen sliv pokriva ukupno 910&nbsp;km². Karašica izvire na južnim obroncima planine [[Mecsek]] u južnoj Mađarskoj, u blizini sela Erdősmecske. Teče prema jugu u ravnicu, kroz [[Szederkény]], a njen tok reguliše čovjek. Nastavlja kroz [[Villány]], skreće na jugoistok i ulazi u Hrvatsku u blizini sela [[Luč]] te meandrira u [[Baranja|Baranji]] u smjeru istoka. Prolazi u blizini [[Popovac (Hrvatska)|Popovca]] i [[Draž]]a i ulijeva se u [[Dunav]] sjeverno od [[Batina (Draž)|Batine]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dunava]] 5uvctbcavuos802st7x0jlu6ybx2bzz 3848214 3848212 2026-05-21T06:21:32Z Panasko 146730 [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3848214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = istočno od [[Pečuh]]a, [[Mađarska]] | izvor_koordinate = {{coord|46.17288|18.57707|format=dms|display=i}} | ušće = kod [[Batina (Draž)|Batine]] | ušće_koordinate = {{coord|45.85377|18.85387|format=dms|display=it}} | progresija = [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Mađarska]] i [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 81 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 910 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Karašica ''' (je {{Jez-hu|Karasica}}) je [[rijeka]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] i istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske – Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | accessdate = 18. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 29. 10. 2013 | url-status = dead }}</ref> Duga je 81&nbsp;km, od čega 30,46&nbsp;km u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200412/6.pdf | title = Radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Belog Manastira | author = Branko Nadilo | journal = Građevinar | volume = 56 | year = 2004 | number = 12 | issn = 0350-2465 | page = 765 | publisher = Hrvatski savez građevinskih inženjera | location = Zagreb, Hrvatska | accessdate = 19. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120425091738/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200412/6.pdf | archive-date = 25. 4. 2012 | url-status = dead |date=}}</ref> Njen sliv pokriva ukupno 910&nbsp;km². Karašica izvire na južnim obroncima planine [[Mecsek]] u južnoj Mađarskoj, u blizini sela Erdősmecske. Teče prema jugu u ravnicu, kroz [[Szederkény]], a njen tok reguliše čovjek. Nastavlja kroz [[Villány]], skreće na jugoistok i ulazi u Hrvatsku u blizini sela [[Luč]] te meandrira u [[Baranja|Baranji]] u smjeru istoka. Prolazi u blizini [[Popovac (Hrvatska)|Popovca]] i [[Draž]]a i ulijeva se u [[Dunav]] sjeverno od [[Batina (Draž)|Batine]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dunava]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] q514vt66dwurph5mzcxzbu2nnc3ht6p 3848287 3848214 2026-05-21T10:22:15Z Panasko 146730 3848287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Karašica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = istočno od [[Pečuh]]a, [[Mađarska]] | izvor_koordinate = {{coord|46.17288|18.57707|format=dms|display=i}} | ušće = kod [[Batina (Draž)|Batine]] | ušće_koordinate = {{coord|45.85377|18.85387|format=dms|display=it}} | progresija = [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Mađarska]] i [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 81 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 910 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Karašica ''' (je {{Jez-hu|Karasica}}) je [[rijeka]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] i istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{cite web | url = http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | title = Karakteristike značajnijih vodotoka | work = Vodnogospodarska osnova Hrvatske – Strategija upravljanja vodama | date = | publisher = [[Hrvatski sabor]] | accessdate = 18. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029185719/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321 | archive-date = 29. 10. 2013 | url-status = dead }}</ref> Duga je 81&nbsp;km, od čega 30,46&nbsp;km u Hrvatskoj.<ref>{{cite journal | url = http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200412/6.pdf | title = Radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Belog Manastira | author = Branko Nadilo | journal = Građevinar | volume = 56 | year = 2004 | number = 12 | issn = 0350-2465 | page = 765 | publisher = Hrvatski savez građevinskih inženjera | location = Zagreb, Hrvatska | accessdate = 19. 12. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120425091738/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200412/6.pdf | archive-date = 25. 4. 2012 | url-status = dead |date=}}</ref> Njen sliv pokriva ukupno 910&nbsp;km². Karašica izvire na južnim obroncima planine [[Mecsek]] u južnoj Mađarskoj, u blizini sela Erdősmecske. Teče prema jugu u ravnicu, kroz [[Szederkény]], a njen tok reguliše čovjek. Nastavlja kroz [[Villány]], skreće na jugoistok i ulazi u Hrvatsku u blizini sela [[Luč]] te meandrira u [[Baranja|Baranji]] u smjeru istoka. Prolazi u blizini [[Popovac (Hrvatska)|Popovca]] i [[Draž]]a i ulijeva se u [[Dunav]] sjeverno od [[Batina (Draž)|Batine]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]] [[Kategorija:Pritoke Dunava]] [[Kategorija:Međunarodne evropske rijeke]] d4s6wgc81lur4xfx8ywkxbxyqm5zttq 1 534834 3848213 2026-05-21T06:19:15Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = Mađarska | država3 = }} 3848213 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = Mađarska | država3 = }} dk5vm7kzlp2vkrcsuhrzdnxnv41a8xi 0 534835 3848216 2026-05-21T06:29:43Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Kopanjek | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = potoci Kozarevac i Katalena koji iz... 3848216 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Kopanjek | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = potoci Kozarevac i Katalena koji izviru na sjeveroistočnim padinama [[Bilogora|Bilogore]] | izvor_koordinate = | ušće = oko 5&nbsp;km sjeveroistočno od [[Pitomača|Pitomače]] | ušće_koordinate = | progresija = [[Drava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = | etimologija = | dužina = 25,5 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 323,9 | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Kopanjek''' je [[rijeka]] u Podravini, [[Hrvatska]], desna je pritoka [[Drava|Drave]]. Duga je 25,5&nbsp;km, porječje obuhvaća 323,9&nbsp;km². == Opis == Nastaje od potoka Kozarevac i Katalena, koji izviru na sjeveroistočnim padinama [[Bilogora|Bilogore]]. U Dravu se ulijeva oko 5&nbsp;km sjeveroistočno od [[Pitomača|Pitomače]]. Tok rijeke je regulisan.<ref>''"Hrvatska enciklopedija" (6 Kn-Mak)'', Zagreb, 2004.</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Drave]] h7d6bbcv7bjmgmc4f0zx244s2k246qk 1 534836 3848217 2026-05-21T06:30:39Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = Mađarska | država3 = }} 3848217 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = Mađarska | država3 = }} dk5vm7kzlp2vkrcsuhrzdnxnv41a8xi 3848265 3848217 2026-05-21T09:57:25Z Panasko 146730 3848265 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr 0 534837 3848242 2026-05-21T08:32:09Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Vodafone Park]] na [[Beşiktaş Park]]: Usput, ozbiljan kandidat za proširenje. 3848242 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Beşiktaş Park]] 44ekzn94x20m9t91e5bzdx48qhh1qcr 0 534838 3848262 2026-05-21T09:55:52Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Krapina | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Ivanščica]] | izvor_koordinate... 3848262 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Krapina | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Ivanščica]] | izvor_koordinate = {{coord|46|7|9.8|N|16|12|19.8|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = kod [[Zaprešić]]a | ušće_koordinate = {{coord|45|49|40.8|N|15|49|23.5|E}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Budinščina]], [[Konjščina]], [[Zlatar Bistrica]], [[Bedekovčina]], [[Zabok]], [[Zaprešić]] | etimologija = | dužina = 66,9 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.237<ref name="Sava_13"/> | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = }} '''Krapina''' je hrvatska [[rijeka]] koja teče kroz [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorsku]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačku županiju]]. Pritoka je [[Sava|Save]]. Ušće rijeke Krapine u rijeku Savu nalazi se u blizini [[Zaprešić]]a. Dužina Krapine je 66,9&nbsp;km, a njen sliv pokriva površinu od 1.237&nbsp;km².<ref>{{Cite web |title=Krapina |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/krapina-rijeka |access-date=2022-08-26 |website=www.enciklopedija.hr}}</ref><ref name="Sava_13">{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava River Basin Analysis Report|date=septembar 2009|website=savacommission.org|access-date=21. 5. 2026}}</ref> Hidrološki parametri Krapine redovno se prate u Hrvatskoj u [[Zlatar Bistrica|Zlatar Bistrici]], Bračku i Kupljenovu.<ref>{{Cite web |title=Hrvatske vode - Vodostaji |url=http://vodostaji.voda.hr/ |access-date=2022-08-26 |website=vodostaji.voda.hr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Save]] cr9iisi8oa1a384fr5vjkpa57q2gsf5 3848288 3848262 2026-05-21T10:22:56Z Panasko 146730 3848288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Krapina | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = [[Ivanščica]] | izvor_koordinate = {{coord|46|7|9.8|N|16|12|19.8|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = kod [[Zaprešić]]a | ušće_koordinate = {{coord|45|49|40.8|N|15|49|23.5|E}} | progresija = [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Budinščina]], [[Konjščina]], [[Zlatar Bistrica]], [[Bedekovčina]], [[Zabok]], [[Zaprešić]] | etimologija = | dužina = 66,9 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.237<ref name="Sava_13"/> | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Krapina''' je hrvatska [[rijeka]] koja teče kroz [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorsku]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačku županiju]]. Pritoka je [[Sava|Save]]. Ušće rijeke Krapine u rijeku Savu nalazi se u blizini [[Zaprešić]]a. Dužina Krapine je 66,9&nbsp;km, a njen sliv pokriva površinu od 1.237&nbsp;km².<ref>{{Cite web |title=Krapina |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/krapina-rijeka |access-date=2022-08-26 |website=www.enciklopedija.hr}}</ref><ref name="Sava_13">{{Cite web|url=http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_publications/publications/other_publications/sava_river_basin_analysis_report_high_res.pdf|title=Sava River Basin Analysis Report|date=septembar 2009|website=savacommission.org|access-date=21. 5. 2026}}</ref> Hidrološki parametri Krapine redovno se prate u Hrvatskoj u [[Zlatar Bistrica|Zlatar Bistrici]], Bračku i Kupljenovu.<ref>{{Cite web |title=Hrvatske vode - Vodostaji |url=http://vodostaji.voda.hr/ |access-date=2022-08-26 |website=vodostaji.voda.hr}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Save]] i0xxy5s7b8rkkglb0zxus4llrvyqgil 1 534839 3848264 2026-05-21T09:57:15Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3848264 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr 1 534840 3848266 2026-05-21T09:58:02Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} 3848266 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} ddrt8kqbmk09gyq2agdgfd4bxohb8p8 0 534841 3848297 2026-05-21T11:04:33Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija rijeka | ime = Krapinica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Đurmanec]]a | izvor_koordin... 3848297 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Krapinica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Đurmanec]]a | izvor_koordinate = {{coord|46|11|43.79|N|15|50|27.47|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = u [[Krapina|Krapinu]], kod [[Pavlovec Zabočki|Pavlovca Zabočkog]] | ušće_koordinate = {{coord|46|0|43.38|N|15|53|9.72|E}} | progresija = [[Krapina]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Krapina]], [[Zabok]] | etimologija = | dužina = 25,8 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 136 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = 1.237<ref name="Sava_13"/> | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Krapinica''' je hrvatska [[rijeka]]<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3197365/krapinica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-21}}</ref> u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]], desna pritoka [[Krapina (rijeka)|Krapine]]. Nastaje spajanjem potoka Maceljčica i Putkovec u blizini Đurmanca. Duga je 25,79&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mapy.cz/zakladni?mereni-vzdalenosti&x=15.8497940&y=46.0956968&z=11&sid=6001704359908c692c6bd5dd |title=Mapy.cz |work=Mapy.cz |accessdate=2021-01-15}}</ref> Protječe kroz [[Krapina|Krapinu]] i [[Zabok]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Đurmanec]], [[Ravninsko]], [[Podgora Krapinska]], [[Strahinje]], [[Doliće (Krapina)|Doliće]], [[Krapina]], [[Mihaljekov Jarek]], [[Bobovje]], [[Polje Krapinsko]], [[Velika Ves]], [[Lepajci]], [[Gornja Pačetina]], [[Galovec Začretski]], [[Završje Začretsko]], [[Dukovec]], [[Švaljkovec]], [[Sveti Križ Začretje]], [[Ciglenica Zagorska]], [[Pustodol Začretski]], [[Mirkovec]], [[Zleć]], [[Štrucljevo]], [[Brezova (Sveti Križ Začretje)|Brezova]], [[Grabrovec (Zabok)|Grabrovec]], [[Grdenci]], [[Zabok]], [[Hum Zabočki]], [[Lug Zabočki]] i [[Pavlovec Zabočki]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Krapine]] ews2z2xlbjspbmq0zzyi07c0c1pjmxe 3848302 3848297 2026-05-21T11:29:44Z AnToni 2325 Ovo je bilo od kopiranog prošlog člaka 3848302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Krapinica | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | slika_karta = | veličina_karte = | karta_alt = | karta_opis = | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = | izvor = kod [[Đurmanec]]a | izvor_koordinate = {{coord|46|11|43.79|N|15|50|27.47|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće = u [[Krapina|Krapinu]], kod [[Pavlovec Zabočki|Pavlovca Zabočkog]] | ušće_koordinate = {{coord|46|0|43.38|N|15|53|9.72|E}} | progresija = [[Krapina]] ⤴ [[Sava]] ⤴ [[Dunav]] → [[Crno more]] | države kroz koje protiče = [[Hrvatska]] | lokacija = [[Krapina]], [[Zabok]] | etimologija = | dužina = 25,8 | dužina_km = | dužina_mi = | nadmorska visina izvora = 136 | nadmorska visina ušća = | prosječni protok = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = | prazno_ime = | prazno_info = | plovnost = Nije plovna }} '''Krapinica''' je hrvatska [[rijeka]]<ref>{{Cite web|url=https://www.geonames.org/3197365/krapinica.html|title=GeoNames.org|website=www.geonames.org|access-date=2026-05-21}}</ref> u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]], desna pritoka [[Krapina (rijeka)|Krapine]]. Nastaje spajanjem potoka Maceljčica i Putkovec u blizini Đurmanca. Duga je 25,79&nbsp;km.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mapy.cz/zakladni?mereni-vzdalenosti&x=15.8497940&y=46.0956968&z=11&sid=6001704359908c692c6bd5dd |title=Mapy.cz |work=Mapy.cz |accessdate=2021-01-15}}</ref> Protječe kroz [[Krapina|Krapinu]] i [[Zabok]]. Prolazi kroz sljedeća naselja: [[Đurmanec]], [[Ravninsko]], [[Podgora Krapinska]], [[Strahinje]], [[Doliće (Krapina)|Doliće]], [[Krapina]], [[Mihaljekov Jarek]], [[Bobovje]], [[Polje Krapinsko]], [[Velika Ves]], [[Lepajci]], [[Gornja Pačetina]], [[Galovec Začretski]], [[Završje Začretsko]], [[Dukovec]], [[Švaljkovec]], [[Sveti Križ Začretje]], [[Ciglenica Zagorska]], [[Pustodol Začretski]], [[Mirkovec]], [[Zleć]], [[Štrucljevo]], [[Brezova (Sveti Križ Začretje)|Brezova]], [[Grabrovec (Zabok)|Grabrovec]], [[Grdenci]], [[Zabok]], [[Hum Zabočki]], [[Lug Zabočki]] i [[Pavlovec Zabočki]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Hidrografija Hrvatske}} [[Kategorija:Rijeke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pritoke Krapine]] bkjk950aes5s6nmxfruc1x3y7c4p73c 1 534842 3848298 2026-05-21T11:05:14Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} 3848298 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = geografija | tema2 = | tema3 = | država = Hrvatska | država2 = | država3 = }} awxi6af6gp5h86oapzpb37jstvc9mhr